UNIVERZITET U TUZLI

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

Zijada Kulani
Prvi ciklus studija
Elektrotehnika i raunarstvo
Elektrotehnika i sistemi konverzije energije

PRETVARANJE ENERGIJE MORSKIH VALOVA

(TALASA) U ELEKTRINU ENERGIJU
Seminarski rad

Tuzla, 2016 godina

Popis oznaka i simbola

 Seminarski rad : Pretvaranje energije morskih valova (talasa) u elektrinu energiju

Veliin Opis
a
P Energetski fluks vala
Gustina vode
g Gravitaciono ubrzanje
H mo Znaajna valna visina

E Srednja gustina energije

cg Grupna brzina

Popis skraenica
Skraenica Opis
WEC Wave energy converter
AWS Archimedes wave swing
NWEI Northwest Energy Innovations
EMEC Europski pomorski energetski institut

Popis slika
Slika 1. Val 9
Slika 2. Salterova patka 11
Slika 3. Prikaz rada elektrane na valove 12
Slika 4. Wellsova turbina 12
Slika 5. Ljuljajui ureaj 13
Slika 6. Plutaa 13
Slika 7. ematski prikaz AWS i prototip koji se isprobava u Portugalu 14
Slika8. Konstrukcija morske zmije i primjer Pelamisa u njegovoj upotrebi 14
Slika 9. McCabeova pumpa -konstrukcija 15
Slika 10. Ureaj u obliku zmaja 15
Slika 11. Karta svjetskih resursa energije morskih valova 19

2
 Seminarski rad : Pretvaranje energije morskih valova (talasa) u elektrinu energiju

Popis tabela
Tabela 1. Aktivne i neaktivne elektrane na valove 17

Sadraj

Saetak.............................................................................................................................................6

3
 Seminarski rad : Pretvaranje energije morskih valova (talasa) u elektrinu energiju

Uvod................................................................................................................................................7

1.1.Energija valova..........................................................................................................................7

1.2.Historija.....................................................................................................................................8

1.3.Fizikalni koncept.......................................................................................................................8

1.3.1.Snaga valova.......................................................................................................................9
1.3.2.Valna energija i valni energetski fluks................................................................................9

1.4.Glavni izazovi u koritenju energije valova............................................................................10

1.5.Potencijali energije valova.......................................................................................................10

1.5.1.Salterova patka..................................................................................................................11

2.1.Elektrane na valove na morskoj obali......................................................................................12

2.1.1.Ljuljajui ureaj................................................................................................................13

2.2.Elektrane na otvorenom moru.................................................................................................13

2.2.1.Plutae...............................................................................................................................13
2.2.2.Arhimedova valna ljuljaka (Archimedes Wave Swing AWS)........................................13
2.2.3.Morska zmija (Pelamis)...................................................................................................14
2.2.4.McCabeova pumpa na valove.........................................................................................14
2.2.5.Crijevna pumpa.................................................................................................................15
2.2.6.uka (Flapper)...............................................................................................................15
2.2.7.Ureaj u obliku zmaja.......................................................................................................15

3.1.Popis aktivnih i neaktivnih elektrana na valove......................................................................17

3.1.1.Azura.................................................................................................................................17
3.1.2.Orkney..............................................................................................................................18
3.1.3.Mutriku Breakwater..........................................................................................................18
3.1.4.Agucadoura.......................................................................................................................18
3.1.5.Islay LIMPET...................................................................................................................18
3.1.6.SDE...................................................................................................................................18

4.1.Uticaj na ivotnu sredinu.........................................................................................................19

Zakljuak.......................................................................................................................................20
4
 Seminarski rad : Pretvaranje energije morskih valova (talasa) u elektrinu energiju

Literatura........................................................................................................................................21

Saetak
U ovom seminarskom obradit emo temu Pretvaranje energije morskih valova (talasa) u
elektrinu energiju. Na poetku emo se upoznati sa osnovnim principima rada elektrana koji
proizvode energiju valova u elektrinu. Osvrnut emo se na kratak historijat postojanja ovih
elektrana te njihov razvoj kroz vrijeme. Izvrit emo podjelu na neke osnovne i najee

5
 Seminarski rad : Pretvaranje energije morskih valova (talasa) u elektrinu energiju

koritene oblike pretvaraa energije valova u elektrinu energiju. Navest emo negativne uticaje
pomenutih elektrana na okolinu i morski ivot.

Kljune rijei: Energija vala, snaga vala, valni energetski fluks, Salterova patka, elektrane na
otvorenom moru, elektrane na obali mora, Wellsova turbina, ljuljajui ureaj, morska zmija,
itd.

Uvod
1.1.Energija valova
Elektrane na valove su elektrane koje koriste energiju valova za proizvodnju elektrine
energije. Energija valova je obnovljivi izvor energije. To je energija uzrokovana najveim dijelom
djelovanjem vjetra o povrinu oceana. Snaga valova se razlikuje od dnevnih mijena plime/oseke i

6
 Seminarski rad : Pretvaranje energije morskih valova (talasa) u elektrinu energiju

stalnih cirkularnih oceanskih struja. Za koritenje energije valova moramo odabrati lokaciju na
kojoj su valovi dovoljno esti i dovoljne snage.
Energija vala naglo opada s dubinom vala, te tako u dubini od 50 m iznosi svega 2 % od energije
neposredno ispod povrine. Snaga valova procjenjuje se na 2x109 kW, emu odgovara snaga od
10 kW na 1m valjne linije. Ta snaga varira ovisno o zemljopisnom poloaju, od 3 kW/m
na Mediteranu do 90 kW/m na Sjevernom Antlatiku. Energija valova je obnovljiv izvor. Ona
tijekom vremena varira (vie i veih valova ima u zimskom periodu ) i ima sluajni karakter.
Generiranje snage iz valova trenutno nije iroko primijenjena komercijalna tehnologija, iako su
postojali pokuaji njenog koritenja jo od 1890. U 2008, pokuano je napraviti farmu valova
u Portugalu, u Aguadoura parku valova. Farma valova sastojala se od tri 750 kW Pelamis
naprava (jo poznatih pod nazivom morska zmija). U decembru 2008., samo dva mjeseca
nakon slubenog otvorenja, Pelamis strojevi su vraeni natrag u luku Leixes radi tehnikih
problema s leajevima.

1.2.Historija

7
 Seminarski rad : Pretvaranje energije morskih valova (talasa) u elektrinu energiju

Prvi poznati patent koji je koristio energiju oceana biljei se jo 1799. godine i bio je notiran u
Parizu od strane Girarda i njegova sina. Godine 1910., Bochaux-Praceique, konstruirao je prvu
napravu za koritenje snage valova kako bi njome napajao svoju kuu u Royanu, blizu Bordeaux-
a u Francuskoj. Izgleda da je to prvi tip naprave oscilirajueg vodenog stupa. Od 1855. do 1973.
ve je postojalo 340 takvih patenata samo u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Meutim, Yoshio Masuda-ini eksperimenti u 1940. godinama su bili prvi pravi znanstveni
eksperimenti na ovome podruju. On je testirao razne koncepte predviene za iskoritavanje
energije valova na moru, s nekoliko stotina jedinica koritenih za pogonjenje navigacijskih
svjetala. Meu njima je bio i koncept koji je konvertirao snagu vala preko kutnog kretanja meu
zglobovima plutae, kojeg je utemeljio 1950. godine.

Godine 1973. je zavladala naftna kriza, to je doprinijelo ponovnom razvoju interesa za energiju
valova. Velik broj sveuilinih istraivaa je nanovo istrailo potencijal eksploatacije oceanskih
valova, meu kojima su se istaknuli Stephen Salter sa Sveuilita Edinburga, Kjell Budal i
Johannes Falnes s Norvekog Tehnolokog Instituta, Michael E McCormick s Brodarske
Akademije Ujedinjenih Naroda, David Evans sa Sveuilita u Bristolu, Michael French sa
Sveuilita Lancastera, John Newman i Chiang C. Mei s MIT-a.

U 1980-im godinama, kako se cijena nafte spustila, ulaganja u eksploataciju energije valova
drastino su pala. Kako god, par prvih generacija prototipova je testirano na moru. U posljednje
vrijeme, pratei problem u klimatskim promjenama, postoji rastui interes za razvojem
obnovljivih izvora energije, ukljuujui i energiju valova, irom itavog svijeta.

1.3.Fizikalni koncept

Valovi nastaju zbog kretanjem vjetra preko povrine mora. Dokle god se valovi kreu sporijom
brzinom od vjetra nad valovima, postoji izmjena energije s vjetra na valove. Zbog razlike u
pritisku zraka izmeu privjetrine i zavjetrine valnog brijega, te trenja na povrini vode uvjetovano
kretanjem vjetra, uzrok je sminog naprezanja koje rezultira rastom valova.

Visina vala je odreena brzinom vjetra, trajanjem puhanja vjetra, dometa (udaljenost preko koje
vjetar pobuuje valove), dubinom i topografijom morskog dna (koja moe fokusirati ili
disperzirati energiju valova). Postoji odreena brzina vjetra ijim prelaskom valovi nee vie
rasti. Kada se ta granica dosegne kae se da je more potpuno razvijeno.

Generalno, vei valovi su jai, ali snaga vala je takoer determinirana njegovom brzinom,
valnom duljinom i gustoom vode.

Oscilatorno kretanje je najizraenije na povrini vode i pada eksponencijalno s dubinom.

Meutim, za stojne valove u blizini reflektivne obale, energija valova je takoer prisutna zbog
oscilacija pritiska na veoj dubini, proizvodei mikroseizme (mikro potrese). Ti skokovi u tlaku
na veim dubinama su premali da bi bili zanimljivi s gledita iskoritavanja snage valova.

8
 Seminarski rad : Pretvaranje energije morskih valova (talasa) u elektrinu energiju

Valovi su najjai na povrini oceana i snaga vala se prenosi, kako okomito, tako i vodoravno.

1.3.1.Snaga valova

U dubokoj vodi, gdje je njena dubina vea od polovine valne duine ,(Slika 1.) , energetski
fluks talasa P po jedinici duine valnog brijega,
iznosi:

g2 2
P= H T ,
64 mo

gdje su:

kg
Sika 1. Val =1023 m3 gustina vode,

m
g = 9,81 s2 gravitaciono ubrzanje,

H mo
(m) znaajna valnana visina (obino brijeg talasa) i T (s) valni period. Ovaj izraz se esto
2
daje u priblinom obliku: P 0,5 H mo T (kW/s), iz kojeg se vidi da je snaga talasa P (kW/m)
H mo
proporcionalna valnom periodu T (s) i kvadratu visine vala (m) . Ako se u vidu primjera
posmatraju srednji okeanski talasi u dubokoj vodi na nekoliko kilometara od obale, pri emu je
H mo
valna visina = 3 m, a valni period T = 8 s, tada se na osnovu prethodnog izraza dobija

2
P 0,5 H mo T 0,5* 328 36 kW/m, to znai da je snaga vala 36 kW po jednom metru
valnog brijega.

Kod velikih oluja, najvei valovi daleko od obale, imaju visinu i po 15 m i valni period oko 15 s,
tako da prema navedenoj formuli ovi valovi posjeduju snagu od 1,7 MW po jednom metru duine
2 2
valnog fronta, tj.: P 0,5 H mo T 0,5* 15 15 1,7 MW/m. Meutim, ureaji koji koriste
energiju vala za proizvodnju elektrine energije, mogu da uzmu znatno manji dio od ove
izraunate teorijske vrijednosti snage vala. I kao rezultat toga, valovi e biti manje visine u
regionu iza tog montiranog ureaja za konverziju energije vala u elektrinu energiju.

9
 Seminarski rad : Pretvaranje energije morskih valova (talasa) u elektrinu energiju

1.3.2.Valna energija i valni energetski fluks

J 2
Prema linearnoj teoriji valova , srednja gustina energije E ( m2 ) po jedinici povrine ( 1 m )

kg

gravitacionih valova na povrini vode je proporcionalna gustini vode ( m3 , gravitacionom
m 1
H mo E= g H 2mo
ubrzanju g ( s2 i kvadratu visine vala (m), i iznosi : 16 . Ova energija

J
E ( m2 ) predstavlja zbir gustine kinetike i potencijalne energije po jedinici povrine. Na

osnovu teorema klasine statistike mehanike, potencionalna energija je jednaka kinetikoj

J
energiji , i obje po pola doprinose ukupnoj energiji vala E ( m2 ). Kod okeanskih valova efekti

povrinskih napona se zanemaruju kada su valne duine iznad nekoliko decimetara. Kako se
valovi ire, njihova energija se transportuje, i brzina tog energetskog transporta se naziva grupna
W
brzina. Kao rezulat toga, valni energetski fluks P ( s ) kroz vertikalnu ravan po jedinici irine

m
E cg cg ( )
koja je normalna na pravac valnog irenja, se daje u obliku : P = , gdje je s

grupna brzina, koja ima razliite vrijednosti za dubinu vode h (m) kod dubokih, srednjih i plitkih
voda.

1.4.Glavni izazovi u koritenju energije valova

Glavni izazovi pri kortenju energije valova sa ciljem proizvodnje enrgije su:

Ureaj mora uhvatiti dobar dio energije u nepravilnim valovima u irokom spektru
morskih stanja.

Postoje jake promjene snage u valovima.

Ureaj mora uspjeno pretvoriti kretanje valova u elektricitet. Openito, snaga valova je
dostupna na niskim brzinama i s velikom silom koja ne djeluje samo u jednom smjeru.
Veina serijskih elektrinih generatora radi na veim brzinama, a i veina serijskih turbina
zahtjeva ujednaen i miran tok.

Ureaj mora biti u mogunosti preivjeti oteenja od oluja i koroziju radi slane vode.
Mjesta na kojima moe zakazati su leajevi, zavari, konopci za usidrenje. Zbog toga

10
 Seminarski rad : Pretvaranje energije morskih valova (talasa) u elektrinu energiju

konstruktori moraju napraviti prototipove toliko predimenzionirane da je upitno isplate li

se tolike investicije na tom podruju.

Ukupna cijena elektrine energije je visoka. Snaga valova e biti kompetitivna tek onda
kad se ukupna cijena generiranja energije smanji.

Postoji potencijalna opasnost od utjecaja na morski eko sustav. Oneienje bukom, na

primjer, bi moglo imati neugodan utjecaj ukoliko se ne motri, iako buka i vidljivo
djelovanje svakog dizajna elektrane znatno varira.

U smislu socio-ekonomskih izazova, farme valova mogu rezultirati u smanjenju broja

pogodnih mjesta za komercijalani i rekreativni ribolov.

Valovi generiraju oko 2,700 GW snage. Od tih 2,700 GW samo oko 500 GW moe biti
iskoriteno s dananjom tehnologijom.
1.5.Potencijali energije valova

Ukupna energija valova koji udaraju u svjetsku obalu je procijenjena na 2-3 milijuna MW to je
ogroman neiskoriten potencijal. Energetski najbogatiji valovi su koncentrirani na zapadnim
obalama na podruju od 40 do 60 stupnjeva zemljopisne irine na sjevernoj i junoj hemisferi.
Energija valova na tom podruju varira izmedu 30 i 70 kW/m s najviom od 100 kW/m
u Atlantiku. Visina valova je najvia za vrijeme zime, to se poklapa s vremenom najvie
potronje elektrine energije. Kinetika energija valova moe se poeti efikasno transformirati u
elektrinu energiju kada je visina vala vea od 1 m. Pri odreivanju prikladnosti valova
eksplataciji ne moe se uzeti samo parametar snage po dunom metru. Amplituda , frekvencija i
oblik valova su jednako vani parametri koji se trebaju traiti unutar energetski prihvatljive zone
valova.

Zbog prirodnog potencijala valova, visokog tehnolokog stupnja razvoja, velikim energetskim
zahtjevima i ekolokom svjeu, najdalje u razvoju komercijalnih elektrana na valove su dole
visoko industrijalizirane maritimne zemlje Velika Britanija, Japan, Skandinavske zemlje
i Australija. Sjeverne i june temperaturne zone imaju najpogodnija podruja za eksploataciju
snage valova.

Danas su u osnovi poznata tri naina koritenja energije valova ako su kategorizirana po metodi
kojom prihvaaju valove. To su preko plutaa, pominog klipa i njihalica ili lopatica. U fazi
istraivanja i ispitivanja su jo crijevna i McCabova pumpa, uka, te morska zmija. Jo mogu
biti karakterizirana i po lokaciji, odnosno kao elektrane na valove na otvorenom moru i na
morskoj obali. Niti jedan od navedenih naina za koritenje energije valova ne moe danas
konkurirati klasinim izvorima elektrine energije.

Valovi su vrlo predvidivi; valovi uzrokovani vjetrom mogu biti predvieni pet dana unaprijed.

11
 Seminarski rad : Pretvaranje energije morskih valova (talasa) u elektrinu energiju

1.5.1.Salterova patka

Profesor Stephen Salter sa Sveuilita u Edinburghu, zapoeo je istraivanja vezana za energiju

valova zbog tadanje naftne krize. Godine 1974. osmislio je izum kojeg je nazvao Salterova
patka ili Kimajua patka, iako je slubeno zvana Edinburka patka (Slika 2.). Patka je
samo jedan od mnogih koncepata pretvaraa energije valova (wave energy converter WEC),
koji potencijalno moe snagu valova pretvoriti u korisnu energiju. U 1970-ima, za vrijeme naftne
krize, kada je alternativna energija dobivala puno zamaha, to je bila najzanimljivija mogunost.
Od tada, neke tvrtke su uspjeno izradile druge vrste pretvaraa energije valova, poput ureaja
Pelamis (koji se sastoji od niza cilindrinih ureaja koji pogone generatore) u Portugalu. Pelamis
su Salterovi bivi studenati i konstruirali. Ali u usporedbi sa Salterovom patkom, te moderne
naprave su relativno neuinkovite.

Patka spada pod klasu WEC-a poznatu kao terminatori.

Terminatori su orijentirani okomito na smjer vala. Ovo
je prikladno jer unitava valove koji nailaze, ostavljajui
mirnije more s druge strane.

Sama patka je oblikovana poput kapljice, a mnoge od

tih kapljica su spojene na dugaku sajlu i ine cijeli
Salterov sistem. Nos kapljice je okrenut prema
nadolazeim valovima i njie se kako oni prolaze. U
osnovi, to ukljuuje prijenos ili zarobljavanje energije
Slika 2. Salterova patka valova. U teoriji, ovaj proces njihanja bi sakupio 90 %
masivne energije valova, i koristio tu energiju da odri klipove u pokretu. Klipovi naizmjenice
komprimiraju hidrauliko ulje. Nakon to je dovoljno komprimirano, ulje ulazi u hidrauliki
motor, gdje se proizvodi elektrina energija. Sistem bi teoretski iskoristio 90 % pohranjene
energije. Ova visoka uinkovitost ini patku najboljim od svi WEC-a.

Salter i njegova ekipa testirali su patku u posebnim spremnicima s umjetno proizvedenim

valovima. Prije nego su bili u mogunosti testirati patku na moru, procijenili su da su bili blizu
proizvodnje elektrine energije pod dovoljno niskim trokovima da konkurira drugim izvorima
energije.

Nakon to je embargo zavrio, interes za obnovljivu energiju nije skroz ieznuo. Salter i njegovi
ljudi morali su se nadmetati za subvencije s drugim obnovljivim izvorima, poput nuklearne
energije. Na kraju, nuklearna energija se inila ekonomski bolje izvediva vijeu koje je
dodjeljivalo poticaje. Salterova grupa je izgubila novanu potporu u ranim 1980-ima, prije nego
su dobili priliku testirati mehanizam na oceanu, to bi kotalo prilino puno. On i ostali i dalje
tvrde da su lanovi odbora bili priklonjeni nuklearnoj energiji. Neki kau da su nuklearni
zagovornici preuveliali trokove struje koju bi patka proizvodila.

Da se Salterovu grupu nastavilo financirati, moda bi danas patka bila primijenjena u svijetu,
osiguravajui dio svjetske energije. Teko je rei da li bi ta tehnologija sama mogla rijeiti
tadanju naftnu krizu. Kada je rije o obnovljivim izvorima, postizanje dovoljno niske cijene koja
konkurira fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji je ono to odreuje uspjeh. I, zato to
12
 Seminarski rad : Pretvaranje energije morskih valova (talasa) u elektrinu energiju

tehnologija nikad nije dospijela do toliko potrebnog testiranja na moru, ne moemo sa sigurnou
rei kolika bi jeftina bila ta elektrina energija.

Takoer, da je patka uspjela, neki tvrde da bi ju samo dijelovi svijeta pogoeni jakim valovima
mogli koristiti. Dakle, iako je moda mogla rijeiti naftnu krizu u kotskoj, koja je pogaana
velikim valovima na obali, vjerojatno ju ne bi ne bi mogla rijeiti u SAD-u, gdje samo odreeni
dijelovi morske obale imaju jake valove.

2.1.Elektrane na valove na morskoj obali

Prednosti izgradnje elektrana u neposrednoj blizini obale u odnosu na plutajue sisteme su

sljedee:

laka izgradnja jer se koriste klasini graevinski

maine

lake odravanje postrojenja jer nisu potrebni

ronioci i brodovi

laka i bra kontrola i zamjena pokvarenih dijelova

mogu sluiti i kao lukobran

Ureaj radi tako to valovi svojim kretanjem uvjetuju Slika 3. Prikaz rada elektrane na valove
pomicanje razine vode u zatvorenom stupcu prilikom ega
dolazi do potiskivanja zraka kroz turbinu na vrhu stupca (Slika 3.). Najvei uspjeh je elektrana
projeka Limpetnazivne snage 500 KW koja je uspjeno ukljuena u elektrosustav kotske.

Tehnika ogranienja konstrukcije jesu:

izbor pogodne lokacije, to dublje more i to vei valovi

mala energetska efikasnost turbine zbog stohastine

prirode valova, a samim tim i protoka,

nizak stepen iskoristivosti Wellsove turbine (Slika 4.), tj.

50-60 % (dvosmjerna turbina, simetrinog profila lopatica
koja koristi usis i isis zraka prednost nad ventilima jer oni
imaju potrebno odreeni period za djelovanje a i trajnost
sistema opada )
Slika 4. Wellsova turbina

13
 Seminarski rad : Pretvaranje energije morskih valova (talasa) u elektrinu energiju

2.1.1.Ljuljajui ureaj

Ureaj funkcionira tako to se kinetika energija vala

pretvara u rad kretanja zaustavne ploe i hidraulike
pumpe koja pogoni generator (Slika 5.). Postoji
eksperimentalni model u Japanu, ali tehniki podatci o
konstrukciji i rezultati mjerenja nisu poznati.

2.2.Elektrane na otvorenom moru

Slika 5. Ljuljajui ureaj
Prednosti gradnje elektrana na otvorenom moru:

bolja iskoritenost valnog potencijala- vea raspoloiva povrina za polja elektrana, a s

tim ujedno i vea ukupna snaga za odreenu zemljopisnu lokaciju

mogunost napajanja offshore objekata

mogunost napajanja raznih vrsta senzora kao autonomnim energetskim sustavom

Objektivni nedostatci plutajuih objekata su njihova pouzdanost uslijed korozivne i mehaniki

nepredvidive okoline. Zahvaljujui velikom razvoju offshore naftne industrije puno toga se danas
da tehniki izvesti u usporedbi sa 70-im godinama 20. stoljea kada su projekti bili ekonomski
zanimljivi.

2.2.1.Plutae

Snage ovakvih ureaja se kreu do 50-ak kW, no prednost im

je u mogunosti polaganja velikog broja na odreenoj
povrini ime se nadoknauje mala pojedinana snaga (Slika
6.). Ovakvi ureaji su posebno interesantni za aktivne
okeanske senzore kao svjetionike, mamce riba, sonare,
komunikacijske repetitore i sl.

Slika 6. Plutaa

2.2.2.Arhimedova valna ljuljaka (Archimedes Wave Swing AWS)

Sastoji se od cilindrine, zrakom napunjene komore koja se moe pomicati okomito u odnosu na
usidreni cilindar manjeg promjera. Zrak u 10-20m irokom gornjem plutajuem cilindru

14
 Seminarski rad : Pretvaranje energije morskih valova (talasa) u elektrinu energiju

omoguuje plutanje. Kada val prijee preko plutae njezina dubina se mijenja u skladu s
promjenom pritiskaa uzrokujui njezino pomicanje gore-dole. Relativno kretanje izmeu
usidrenog i plutajueg dijela se koristi za proizvodnju energije. Do sada je AWS najjai izgraeni
ureaj ove namjene 2 MW. U pilot projekt je bio planiran biti puten u ljeto 2004.
u Portugalskom akvatoriju.

Slika 7. ematski prikaz AWS i prototip koji se isprobava u Portugalu

2.2.3.Morska zmija (Pelamis)

Konstrukcija radi na principu spojenih plutaa koje pretvaraju okomito kretanje valova u
vodoravno pomicanje klipova pumpi na kardanskom principu. Sistem je u potpunosti odvojen od
mora. Radi tako da pumpa, crveno obojena na slici ispod pritiska zrak u sivi spremnik koji zatim
pokree zranu turbinu i generator plave boje na slici ispod. Na taj nain je postignuta jednolikija
rotacija generatora manje ovisna o stohastinoj prirodi valova. Ureaj je u fazi izrade prototipa i
ispitivanja u radnim uvjetima u kotskom akvatoriju. Dimenzije ureaja su 120 m duljine, 3,5 m
promjera 750 T mase, te maksimalne snage od 750 kW.

Slika 8. Konstrukcija morske zmije i primjer Pelamisa u njegovoj upotrebi

15
 Seminarski rad : Pretvaranje energije morskih valova (talasa) u elektrinu energiju

2.2.4.McCabeova pumpa na valove

McCabeova pumpa na valove je u razvojnom stadiju od 1980. i originalno je dizajnirana za

desalinizaciju morske vode koristei reverznu osmozu. To su ureaji koji izvlae energiju iz
valova pomou rotacije pontona oko nosaa preko linearnih hidraulikih pumpi. Konstrukcije
mogu biti sa zatvorenim krugom koristei ulje ili s otvorenim krugom koristei morsku vodu.

Slika 9. McCabeova pumpa-konstrukcija

2.2.5.Crijevna pumpa

Sastoji se od elastinog crijeva koji smanjuje unutarnji volumen dok se rastee. Crijevo je
povezano za plovak koji oscilira s povrinskim valovima. Rezultirajue pritiskanje vode u crijevu
tjera vodu van kroz protupovratni ventil na turbinu. Niz takvih pumpi moe biti povezan na
centralnu turbinu za vee sisteme.

2.2.6.uka (Flapper)

Polae se na otvorenom moru pomou pontona ili bova. Ureaj se sastoji od niza plutajuih
pontona koji su oblikovani poput bregaste osovine. Svaki ponton je u principu zub koji rotira
odvojeno prilikom prelaska vala preko njega. Taj efekt pogoni kapilarne crpke koje tjeraju radni
medij kroz zajedniko crijevo na turbinu. Zbog okomitog poloaja na valove ureaj je pogodan
za nemirno more i oluje.

16
 Seminarski rad : Pretvaranje energije morskih valova (talasa) u elektrinu energiju

2.2.7.Ureaj u obliku zmaja

Ovo je plutajui usidreni pretvara energije valova u
elektrinu energiju, i nalazi se na sjeveru Danske, kao
prvi u svijetu off-shore pretvara. Ovaj ureaj u
obliku zmaja je zajedniki EU istraivaki projekat,
koji ukljuuje partnere iz Danske, Njemake, Austrije,
Portugala, Irske, Velike Britanije i vedske. Prvi
prototip teine 237 tona je testiran 2003. godine, koje
je trajalo sve do 2005.god. Ovaj pretvara energije se
moe postaviti u moru kao jedna cjelina, ili u
nizovima do 200 jedinica, iji bi se kapacitet tada mo
Slika 10. Ureaj u obliku zmaja
gao porediti i sa tradicionalnom elektranom na fosilna
goriva. Ureaj ukljuuje postojeu, i ispitanu off-shore tehnologiju hidroturbina, tako da je
primijenjena Kaplanova turbina testirana na Tehnikom Univerzitetu u Minhenu. Ova turbina
koristi sifonski ulaz, dok narednih 6 instaliranih turbina e biti opremljene sa cilindrinom
kapijom koja e startovati i zaustavljati vodu na ulazu u turbinu. Ureaj se sastoji od dva talasna
reflektora koji usmjeravaju valove prema rampi. Iza rampe veliki rezervoar, koji se nalazi iznad
nivoa mora, sakuplja i privremeno skladiti usmjerenu vodu, koja zatim kroz hidroturbine
naputa rezervoar. Tri su koraka pretvaranja energije: 1) Prelivanje; 2) Skladitenje u rezervoaru
i 3) Dobijanje snage preko turbine sa niskim padom. Glavne komponente ureaja su: 1) Glavno
tijelo sa dvostruko zakrivljenom rampom izgraeno od armiranog betona i/ili od elika; 2) Dva
talasna reflektora takoe od armiranog betona ili elika; 3) Sistem za sidrenje; 4) Propelerne
turbine i 5) Generatori sa stalnim magnetom. Ovi ureaji za konverziju energije koriste iskljuivo
kretanje fluida ili njegov pritisak, i ne sadre kao drugi ureaji oscilirajue vodene ili vazdune
stubove i iroskopsko-hidraulike elemente. Ovo je teka i izdrljiva konstrukcija i sadri samo
jednu vrstu pokretnih djelova, a to su turbine. Ovo je sutinski vano za bilo koji ureaj koji radi
u off- shore zoni, gdje ekstremni uslovi mogu ozbiljno uticati na bilo koje pokretne djelove
ureaja. Testiranje modela ovog ureaja je obavljeno zbog: 1) optimiziranja prelivanja; 2)
detaljnijih hidraulinih odgovora na turbini; 3) redukovanja naprezanja na talasnim reflektorima i
4) smanjenja trokova izgradnje, odravanja i operativnih trokova. Glavno tijelo ili platforma se
sastoji od jednog velikog plutajueg rezervoara. Da bi platforma bila stabilna, i da bi se izbjeglo
njeno ljuljanje na talasima, ona mora biti i velika i teka. Prototip u Danskoj je u obliku broda i to
je jedna konstrukcija, sastavljena od elinih ploa debljine 8 mm. Teina elika glavnog dijela
ureaja i rampe iznosi 150 tona, tako da je potrebno dodati jo 87 tona vode, da bi sa ukupnom
teinom ureaja od 237 tona, on mogao stabilno da radi.

17
 Seminarski rad : Pretvaranje energije morskih valova (talasa) u elektrinu energiju

3.1.Popis aktivnih i neaktivnih elektrana na valove

Zbog brojnih problema u eksploataciji, ovaj tip elektrana jo uvijek nije dovoljno razvijen za
iroku komercijalnu primjenu. Cijena tako proizvedene elektrine energije je jo uvijek
previsoka pa u svijetu postoji samo nekoliko ovakvih elektrana.

Godina
Elektrana Zemlja Poloaj Snaga(MW) putanja u
rad

Azura SAD 0.02 2015

Ujedinjeno 585612N024438
Orkney 2.4 Predloena
Kraljevstvo W

Mutriku
panjolska 431826N2236W 0.3 2009
Breakwater

18
 Seminarski rad : Pretvaranje energije morskih valova (talasa) u elektrinu energiju

Godina
Elektrana Zemlja Poloaj Snaga(MW) putanja u
rad

412557N085033 2008, Ugaena

Agucadoura Portugal 2.25
W 2008

Ujedinjeno 554124N063115 0.5(smanjeno na

Islay LIMPET 2000
Kraljevstvo W 0.25)

SDE 320559N344624 0.04 2009

Izrael
E

Tabela 1. Aktivne i neaktivne elektrane na valove

3.1.1.Azura

Azura je ureaj na snagu valova koji se trenutno testira na Havajima. To je prvi primjer ureaja
na snagu valova u Sjevernoj Americi koji je slubeno ovjeren da opskrbljuje gradsku mreu
elektrinom energijom. Ureaj moe proizvoditi 20 kW snage. Ovaj prototip je razvijen od strane
Northwest Energy Innovations (NWEI) uz pomo Ratne mornarice SAD-a, United States
Department of Energy-a i University of Hawaii-a. Azura pluta na povrini mora i tei 45 tona.
Ima jedinstven mehanizam koji rotira 360 i omoguuje dobivanje snage iz horizontalnih i
vertikalnih kretanja vala.

3.1.2.Orkney

Orkney je predloena elektrana na valove koju planira izgraditi EMEC (Europski pomorski
energetski institut). Nakon zavretka izgradnje postrojenje bi trebalo imati snagu od 2.4 MW i
tako postati najvea elektrana na snagu valova u svijetu. Koristi Oyster-2 tehnologiju za
iskoritavanje snage valova.

3.1.3.Mutriku Breakwater
Mutriku Breakwater je elektrana na valove koju posjeduje Basque Energy Agency u gradu
Mutriku u Biskajskom zaljevu. To je prva elektrana na valove u svijetu sa vieturbinskim
rasporedom. Ima snagu od 300 kW koju dobiva iz 16 setova turbogeneratora

19
 Seminarski rad : Pretvaranje energije morskih valova (talasa) u elektrinu energiju

3.1.4.Agucadoura

Agucadoura se nalazi 5 km od kopna blizu Pvoa de Varzim sjeverno od Porta u Portugalu.

Koristi tri Zglobna plutajua prigunika Pelamis da pretvori kretanje povrinskih valova u
elektrinu energiju. Slubeno je otvorena 23. rujna 2008. godine, a zatvorena je 2 mjeseca kasnije
zbog tehnikih problema. Razvila ju je kotska tvrtka Pelamis Wave Power. Sastoji se od tri
ureaja od kojih je svaki snage 750 kW, ime ima vrnu snagu od 2.25 MW to je dovoljno da
zadovolji potrebu elektrine energije za 1500 prosjenih portugalskih domova.

3.1.5.Islay LIMPET

Islay LIMPET je prva komercijalna elektrana na valove u svijetu i povezana je na elektrinu

mreu Ujedinjenog Kraljevstva. Ureaj snage 500 kW se nalazi na Claddach Farm on the Rhinns
of Islay na kotskom otoku Islay. Kasnije je snaga smanjena na 250 kW. Ureaj je razvila tvrtka
Wavegen u suradnji s Queen's University Belfast-om. Ureaj koristi stupac oscilirajue vode da
pokree zrak koji pogoni Wellsovu turbinu.

3.1.6.SDE

SDE elektrana na morske valove je razvijena od strane izraelske tvrtke S.D.E. Energy LTD.
Tvrtka je razvila i testirala 12 razliitih modela na temelju kojih je izgraen model u punoj
veliini koji se nalazio u Jaffa luci blizu Tel Aviv-a u Izraelu i pritom proizvodio 40 kW snage u
vremenu jedne godine. Ureaj se sastoji od horizontalnih plutaa koje su jednim krajem
privrene za lukobran. Kretanje plutaa pritie hidrauliku tekuinu preko koje se pokree
elektrini generator. Takav sistem ima veliku izdrljivost zbog toga to se samo 10% njegovih
dijelova nalazi ispod povrine vode.

20
 Seminarski rad : Pretvaranje energije morskih valova (talasa) u elektrinu energiju

Slika 11. Karta svjetskih resursa energije morskih valova

4.1.Uticaj na ivotnu sredinu

este ekoloke brige vezane sa razvoj morske energije su:

Rizik da morski sisavaci i ribe udare u lopatice turbine i tu ostanu

zatoeni;
Efekti EMF i podvodne buke emitirani iz operirajuih morskih
energetskih ureaja;
Fiziko prisustvo ureaja morske energije i njihova potencijalna
mogunost da mijenjaju ponaanje morskih sisavaca, riba i morskih
ptica sa atrakcijom ili izbjegavanjem;
Potencijalni uticaj na bliski i udaljeni morski okoli i proces, kao to su
transport sedimenta i kvaliteta vode.

21
 Seminarski rad : Pretvaranje energije morskih valova (talasa) u elektrinu energiju

Zakljuak

Energija valova mehanika je transformirana suneva energija. Valove uzrokuju vjetrovi koji
nastaju kao posljedica razlika u pritiska zraka, a te razlike nastaju zbog razliitog zagrijavanja
pojedinih dijelova Zemljine povrine. Stalni (planetarni) vjetrovi uzrokuju stalnu valovitost na
odreenim podrujima i to su mjesta na kojima je mogue iskoritavanje njihove energije za
pokretanje turbine povoljno. Valovi se razlikuju po visini, duini i brzini, a o tome ovisi i njihova
energija. Svaki val nosi potencijalnu energiju uzrokovanu deformacijom povrine i kinetiku
energiju koja nastaje zbog kretanja vode.

Najdalje u razvoju komercijalnih elektrana na valove su dole visoko industrijalizirane maritimne

zemlje Velika Britanija, Japan, Skandinavske zemlje i Australija. Potaknute prirodnim
potencijalom valova, visokim tehnolokim stupnjem razvoja, velikim energetskim zahtjevima i
ekolokom svijeu.

Iako je potencijal energije valova neupitan postoje odreeni aspekti koji se trebaju uzeti u
razmatranje, a naroito problemi okolia jer te tehnologije mogu imati negativan uinak na
brojna morska stanita, a postoji i opasnost od izlijevanja toksinih tvari kao to su razne
hidraulike tekuine, stvaranje zvuka iznad i ispod vodene povrine, promjene na morskom
dnu, itd.

22
 Seminarski rad : Pretvaranje energije morskih valova (talasa) u elektrinu energiju

Literatura
1. Hidroenergija-Prof. dr Dean Ivanovi, Inenjerska komora Crne Gore 2014. god.
2. https://hr.wikipedia.org/wiki/Elektrane_na_valove
3. http://www.izvorienergije.com/energija_oceana.html

23