(Iz Pouka broj 38)

Statistika i vjerojatnost od prvog razreda osnovne kole

Uenici trebaju nauiti kako prikupljati, organizirati i prikazivati podatke, postavljati

pretpostavke na temelju podataka, te donositi odluke. To su vjetine koje ih pripremaju za
uspjeno funkcioniranje u tehnolokom drutvu gdje rad u skupinama i meusobna komunikacija
postaju sve vaniji.
National Council of Teachers of Mathematics (NCTM) prepoznao je vanost razvijanja
ovih vjetina ve od najranijeg obrazovanja, i to u dokumentu Standardi za nastavu matematike.
Od vrtia do etvrtog razreda (K-4) nastavni bi plan matematike trebao ukljuivati iskustva s
analizom podataka i vjerojatnou, a sve to kako bi uenici mogli:
- skupljati, organizirati i opisivati podatke;
- konstruirati, itati i interpretirati prikaze podataka;
- formulirati i rjeavati probleme koji ukljuuju skupljanje i analiziranje podataka;
- istraiti pojam sluaja.

U Hrvatskoj su statistika i vjerojatnost u vie razreda osnovne kole (ponovno) uvedene u

okviru Nastavnog plana i programa HNOS-a. No, prema prijedlogu Okvirnog matematikog
kurikuluma za osnovnu kolu, prouavat e se ve od prvog razreda osnovne kole. Od uenika
e se, na kraju prvoga odgojno-obrazovnog razdoblja (na kraju etvrtog razreda), oekivati da
mogu:

Podatci
J1. prikupiti, razvrstati i organizirati podatke koji proizlaze iz svakodnevnih situacija, te ih
prikazati jednostavnim tablicama, piktogramima (slikovnim dijagramima) te stupiastim
dijagramima,
J2. proitati i protumaiti podatke prikazane jednostavnim tablicama, piktogramima i stupiastim
dijagramima,
J3. prebrojati razliite ishode u jednostavnim situacijama rabei konkretne materijale i
dijagrame,
J4. primjenjivati osnovni jezik vjerojatnosti (ishod, mogu, nemogu, siguran, sluajan,
vjerojatan, pravedna igra, nepravedna igra i dr.),
J5. usporediti vjerojatnosti ishoda (manje vjerojatan, jednako vjerojatan, vjerojatniji).

Uenici niih razreda prouavat e statistiku i vjerojatnost na intuitivnoj, neformalnoj

razini, bez uenja raznih pravila i algoritama. Ako se uvode promiljeno, uenicima su te teme
zanimljive jer omoguavaju mnotvo nastavnih aktivnosti i uporabu primjera iz stvarnog ivota.
A za formiranja razumijevanja koncepata statistike i vjerojatnosti uenici trebaju provoditi
eksperimente i osvrnuti se na njih, te prikupljati i interpretirati stvarne podatke.

Kako bismo zainteresirali uenike niih razreda, trebamo im omoguiti, kada je to

mogue, uenje kroz igru. Primjerice, uenici mogu istraivati na koliko se razliitih naina
moemo obui ako imamo tri razliite majice i dvije razliite suknje. U istraivanju uenici
mogu koristiti drvene medvjedie za oblaenje koji se mogu kupiti u prodavaonicama igraaka,
ili pak lutke od papira. Uenici kombiniraju i crtaju razliite kombinacije, te ih na kraju
prebrojavaju. Napredniji mogu ovu situaciju prepoznati s mnoenjem, 3 2 = 6. Dakle, ako
imamo tri razliite majice i dvije razliite suknje, moemo se obui na est razliitih naina.

Mogu, nemogu i siguran dogaaj

Djeje knjige lijep su uvod u razne matematike aktivnosti. Uz pomo ulomka djeje
knjige Pale sam na svijetu mogu se uvesti koncepti mogueg, nemogueg ili sigurnog dogaaja.
Uitelj na plou zapisuje rijei mogu, nemogu i siguran dogaaj, a zatim uenike zamoli da
svrstaju dogodovtine maloga Pale na toj skali. Uitelj postavlja pitanja tipa: Je li mogue da
Pale vozi tramvaj? Je li mogue da Pale ue u banku i uzme novac? Moemo li sa sigurnou
rei da je Pale usamljen? Pale vozi tramvaj primjer je nemogueg, dok je Pale se razveselio kad
je shvatio da je sve bio san primjer sigurnog dogaaja.
 Mogu dogaaj Nemogu dogaaj Siguran dogaaj

Besplatno se sladi mlijenom

Ustaje se iz kreveta.
Trai roditelje po kui i izlazi
na ulicu na igranje.
Gazi po travi gdje je to
zabranjeno.
eli se ljuljati na igralitu, ali
nema s kim.
Ide u kino, ali nema tko
pustiti film na platno.
Kuha si u hotelu i ostaje
gladan.
okoladom u slastiarnici i
bananama u prodavaonici
voa.
Vozi tramvaj.
Sretan je to je sam na
svijetu. Budi se plaui i razgovara s
Ima nesreu s tramvajem. mamom o snu.
Ulazi u banku i uzima novac. Razveselio se kad je shvatio
Razbacuje novac po ulici jer da je sve bio samo san.
mu je beskoristan.
Vozi vatrogasni auto.
Tuan je jer je sam na svijet.
Vozi zrakoplov.
Udara u Mjesec i pada prema
Zemlji.

Tablica 2. Mogu, nemogu i siguran dogaaj na primjeru knjige Pale sam na svijetu

Pravedne i nepravedne igre vjerojatnost dogaaja

Djeca se vole igrati, ali se vesele i pobijediti. Kako bi doli do to manje prepirki, vano
je da igre koje igraju budu pravedne, odnosno da svi uenici imaju jednaku ansu pobijediti.
Razmatranjem pravednosti igre uvodimo uenike u svijet vjerojatnosti i teorije igara. Evo
nekoliko igara koje moemo razmatrati:
1. Kockica sa dvije boje - na igrau kockicu s etiri strane treba zalijepiti crvenu
naljepnicu, a s dvije utu. Dva igraa naizmjence bacaju kockicu. Prvi igra osvaja bod ako je
prikazana crvena naljepnica, a drugi ako je prikazana uta. Pobjednik je igra koji prvi osvoji 10
bodova. Uitelj postavlja pitanja tipa: Tko je pobjedio? to mislite zbog ega? (Ako znaju crtati
grafove, uenici mogu broj pobjeda pojedinog uenika prikazati i uz pomo grafa.) Je li
izglednije da e pobijediti prvi ili drugi igra? Je li pobjeda prvog igraa mogu, siguran ili
nemogu dogaaj? Kako bismo kockicu mogli promijeniti tako da igra bude pravedna?
2. Vrtnja sa dvije boje - ovo je igra za dva igraa. Svaki igra 10 puta zavrti strelicu. Prvi
igra pobjeuje ako strelica pokazuje utu, a drugi crvenu boju. Uenici zapisuju pobjednika
svake vrtnje. Uitelj postavlja pitanja: Tko je pobjedio vei broj puta? to mislite zbog ega? Je
li pobjeda prvog igraa mogu, siguran ili nemogu dogaaj? A drugog? Je li izglednije da e
pobijediti prvi ili drugi igra? Kako bismo krug mogli promijeniti tako da igra bude pravedna?

Slika 1. Vrtnja sa dvije boje

3. Vrtnja sa tri boje - ovo je igra za tri igraa. Prije nego zaponu s igranjem, uenici
predviaju tko e pobjediti. Prvi igra osvaja bod ako strelica pokae crvenu, drugi utu, a trei
plavu boju. Pobjeuje igra koji prvi osvoji 10 bodova. Uenici zapisuju pobjednika svake
vrtnje. Uitelj postavlja pitanja: Tko je pobjedio? Je li vae predvianje bilo tono? to mislite je
li igra pravedna? Objasnite svoj odgovor. Je li izglednije da e pobijediti prvi, drugi ili trei
igra? Kako bismo krug mogli promijeniti tako da igra bude pravedna?

Slika 2. Vrtnja sa tri boje

4. Paran neparan broj - ovo je igra za dva igraa. Igrai bacaju kockicu. Prvi igra
osvaja bod ako je broj prikazan na kockici paran, a drugi ako je neparan. Pobjeuje igra koji
prvi osvoji 10 bodova. Uitelj postavlja pitanja tipa: Tko je pobjedio? Jesu li izgledi pobjede
jednaki za svakog igraa? to mislite je li igra pravedna? Zbog ega?

Postupno uvoenje grafova

Djeca su znatieljna, vole istraivati i komunicirati o temama koje su njima vane. Za to
im mogu pomoi grafovi. Koristei grafove, uenici mogu komunicirati o svojim podacima i
poeti razmiljati o njihovoj moguoj interpretaciji. No, uvoenje grafova treba biti postupno. U
poetku uenicima treba omoguiti rad s konkretnim materijalima.
 Fiziki grafovi
Jedno od prvih iskustava s grafovima moe biti organizacija konkretnih fizikih objekata
s obzirom na njihova svojstva. Primjerice, neka svako dijete stavi jednu svoju cipelu na hrpu.
Zatim nekoliko uenika razvrstava cipele s obzirom na odabrana svojstva. Jedan e uenik
moda cipele razvrstati po boji, a drugi po tome jesu li cipele tenisice ili nisu. Nakon nekoliko
razvrstavanja, uitelj stavlja veliki komad papira na kojemu su ucrtani stupci i redovi na pod
prostorije, a uenici trebaju staviti svoju cipelu na odgovarajue mjesto na grafu u koji su
unaprijed upisani kriteriji razvrstavanja. Razvrstati se mogu i pernice ili neki drugi predmeti.

s vezicama

bez vezica
Slika 3. Primjer fizikog grafa
Zatim se postavljaju pitanja kao to su: Koliko uenika u razredu ima cipele koje imaju
vezice? Kako znate? Nosi li vie djece cipele s vezicama ili bez njih? Koliko vie (manje)? Po
emu znate? Koliko je uenika danas na nastavi? Kako ste pronali odgovor? to mislite, kada bi
neko dijete iz kole sada ulo u uionicu, bi li imalo cipele s vezicama ili ne? Objasnite odgovor.

Slikovni grafovi
Kad uenici steknu dovoljno iskustva s fizikim grafovima, moemo prijei na slikovne
grafove. Na tim grafovima svaka slika predstavlja jedan objekt. Primjerice, uenici iz prirode i
drutva prouavaju temu Jesen te tijekom npr. deset dana zapisuju je li bilo sunano, oblano ili
kiovito.

||||| || ||
Slika 4. Biljeenje podataka za slikovni graf

Na temelju prikupljenih podataka uenici izrauju slikovni graf, a zatim slijedi razgovor
o grafu. Koliko je bilo sunanih dana? Kiovitih? Oblanih? Je li bilo vie sunanih, oblanih ili
kiovitih dana? Za koliko?
 Graf 1. Slikovni graf

Djeja knjiga The Very Hungry Caterpillar (autor Eric Carle) opisuje pretvorbu gusjenice
u prekrasnog leptira. Da bi narasla, gusjenica u ponedjeljak pojede jednu jabuku, u utorak dvije
kruke, u srijedu tri ljive, u etvrtak etiri jagode, u petak pet narani, u subotu komadi torte od
okolade, sladoled u kornetu, krastavac, kriku sira, komadi salame, lizalicu, komadi pite od
treanja, kobasicu, kolai i kriku lubenice (naravno, te ju je noi bolio trbuh). U nedjelju je
gusjenica pojela jedan veliki zeleni list, nakon ega se osjeala bolje, ali vie nije bila mala
gusjenica, nego velika i debela. Sagradila je ahuricu u kojoj je ostala neto vie od dva tjedna, a
potom je izala iz ahure i postala prekrasan leptir. Knjiga je u Hrvatskoj dostupna iskljuivo na
engleskom jeziku, stoga je moemo iskoristiti tako da djeci pokaemo ilustracije i prepriamo
njezin sadraj, a zatim djeca crtaju graf koji prikazuje to je gusjenica pojela od ponedjeljka do
petka.
 5

1
ponedjeljak utorak srijeda etvrtak petak
Graf 2. Slikovni graf Gusjenica

Nakon toga razgovaramo o pitanjima kao to su: Koliko je jabuka gusjenica pojela u
srijedu? Koje je voe jela u petak? Je li pojela vie jabuka ili jagoda? Za koliko? Koliko je
komada voa pojela u pet dana? Koje joj se voe najvie svidjelo? Zbog ega tako misli? to
misli koji bi jo mogao biti razlog zbog kojeg je pojela najvie narani? Kojeg je dana bila
najgladnija? Zbog ega tako misli?

Slikovne grafove moemo uvjebavati i kroz slijedee aktivnosti.

 1. denjaci skiciraju desnu, a ljevaci lijvu ruku na kola papiru ili naprave otisak ruke
uz pomo posebnih boja za crtanje prstima, a zatim izrezuju predloak. Uenici lijepe predloak
na odgovarajue mjesto na grafu.

Graf 3. Slikovni graf lijeva i desna ruka

2. Uenici svrstavaju svoju fotografiju na odgovarajue mjesto na grafu.

 9
8
7
6
5
4
3
2
1
7 8 9
godina godina godina
Graf 4. Slikovni graf Starost uenika
Stupiasti dijagram
Slijedei prijelaz je na stupiaste dijagrame. Djeci vrlo slatko izraavanje moemo
provesti prebrojavanjem pojedinih boja bombona u vreici. Uenici prikazuju broj bombona
pojedine boje koristei jedan od prikazanih grafova. Graf 5a. primjereniji je za uenike prvih i
drugih razreda, dok uenici treih i etvrtih razreda ve mogu izraivati Graf 5b.

x x

x x x

x x x x

x x x x x
crveni uti plavi zeleni naranasti
Graf 5a. Broj bombona
 crveni uti plavi zeleni naranasti
Graf 5b. Broj bombona

Analiza i interpretacija informacija

Crtanje grafova je vano, ali uenici moraju znati kritiki analizirati i interpretirati
informacije. Zato je potrebno djeci pruiti pregrt mogunosti za uvjebavanje ovih procesa, a to
moemo postii kroz interpretaciju unaprijed pripremljenih grafova. Primjerice, za sljedei graf
(Graf 6.a) mogu se postaviti pitanja kao to su: Koliko uenika najvie voli pse? Koliko uenika
najvie voli ili make ili ptice? Za koliko se broj uenika koji najvie vole make razlikuje od
broja uenika koji najvie vole ptice? Koliko je uenika glasovalo? itd.

Graf 6a. Najdrai kuni ljubimac

Kad uenici steknu vie iskustva s grafovima, potrebno je postupno uvoditi i grafove s
razliitim skalama na osi y (Graf 6.b). Unaprijed pripremljeni grafovi daju uitelju mogunost
brzog uvida u samo razumijevanje grafova i njihove interpretacije. Naravno, na osnovi povratnih
informacija dalje se planiraju nastavne aktivnosti.
 Graf 6b. Najdrai kuni ljubimac

Kao to je prikazano, kroz jednostavne nastavne aktivnosti uenicima moemo pomoi

razumjeti osnovne koncepte vezane uz statistiku i vjerojatnost na intuitivnoj, neformalnoj razini.
Navedene aktivnosti ne zahtjevaju posebno predznanje niti komplicirane izraune, stoga su
pristupane djeci niih razreda osnovne kole. Upravo zbog toga na uvoenje novih nastavnih
tema ne trebamo gledati negativno, nego trebamo iskoristiti priliku i zainteresirati uenike za
matematiku pokazujui im koliko je zabavna te kako se moe primijeniti u stvarnom ivotu.