9.

ALATI ZA IZVORNO OBLIKOVANJE - KALUPI

1. Uvod

Izvorno oblikovanje je prvo oblikovanje geometrijski odreenog vrstog tijela procesom trajnog povezivanja
estica bezoblinog materijala,kao npr: rastaljeni metal, zrnca, prah, pasta, kaa,(sl.1).
Postupci: lijevanje, preanje, sinteriranje (preanje i peenje)
Materijali: metali i njihove legure, plastine
mase (polimeri), papir
Proizvodi (otpresci, odljevci): preteno su
sloenog oblika i velikih koliina, mogu biti
veliki i masivni, oblikuju se u jednom
radnom hodu, zavrna obrada odvajanjem
je relativno manjeg opsega
Lijevanje je postupak oblikovanja pri
kojemu se rastaljeni metal ulijeva u neku
upljinu (kalup), hladi i skruuje u njoj te
poprima njen oblik.
Alati za lijevanje mogu biti:
- pjeani kalupi za jednokratnu upotrebu (sl.2) i
- metalni (kokile) za viekratnu upotrebu.
Ulijevanje moe biti:
- gravitacijsko pod djelovanjem sile tee (sl.2) ili
- tlano pod povienim pritiskom radi boljeg
popunjavanja kalupne upljine (sl.3).
Preanje je oblikovanje proizvoda od zrnaca ili
praha plastine mase (polimer) u zagrijanom stanju i
pod povienim pritiskom u alatu (sl.4).
Sinteriranje je oblikovanje proizvoda preanjem praha (vrsto stanje) pod visokim pritiskom u alatu i
peenjem ispreanog proizvoda pri kojem dolazi do ovrsnua, zgunjavanja i smanjenja poroznosti, kao npr:
rezne ploice tvrdog metala (sl.5)..

1
2. Kokile ili metalni kalupi

Kokile su metalni kalupi za viekratno gravitacijsko ulijevanje neeljeznih metala. U novije vrijeme ulijeva se i
pod niskim pritiskom do 1 bara radi boljeg popunjavanja kalupa i dobivanja potrebne konture proizvoda (sl.1).
Proizvodi lijevani u kokilama imaju dobru tonost mjera, glatku povrinu i finozrnatu strukturu. Lijevanje je
ekonomino za izradu kompliciranih dijelova motora, vozila i alatnih strojeva u velikim koliinama (kuite
reduktora, tijelo cilindra, blok motorasl.3).
Kokile se sastoje od dvije kalupne ploe i jezgri za oblikovanje otvora u odljevku. Jezgre su vie izloene
toplinskom i mehanikom optereenju pa se rade od legiranog elika za rad u toplom stanju, a kalupne ploe
obino od sivog lijeva.
Izvedbe kokila:
- jednostavne s okvirnom stegom (sl.1a), klizne (sl.1b) ili zglobne s bravom (sl.1c) te
sloene s mehaniki ili hidrauliki pokretanim elementima (sl.2).
Osnove tehnolokog procesa:
Izbjegavati otre prijelaze s tankih na deblje
stijenke kao i tanke izdanke na proizvodu.
Predvidjeti nagibe u smjeru otvaranja kokile i
mogunost popunjavanja kalupa.
Skruivanje treba biti od donjih i debljih
dijelova prema gornjim dijelovima odljevka.
Predvidjeti poloaj odljevka tako da se
omogui njegovo izvlaenje bez oteenja
povrine.
Osnovni zadatak je pravilno rijeiti uljevni i
naljevni sustav koji trebaju osigurati:
- kontinuirani dotok taline u kalupnu upljinu
- dovod mora biti miran bez vrtloenja i
zahvaanja mjehuria zraka
- brzina popunjavanja mora omoguiti
istiskivanje zraka iz kalupa
- pojila (naljevni sustav) i odzranike treba
postaviti na najvie mjesto u kokili
- pri ulijevanju Al-legura preporuuje se
sljedei omjer povrina uljevka, razvodnika i
ua:

A uljevka : A razvodnika : A ua = 1 : 2 : 3
za manje i srednje odljevke i
A uljevka : A razvodnika : A ua = 1 : 3 : 6
za vee odljevke

- zagrijanost kokile odrava se brim radom ili

pomou plinskih i elektrinih grijaa
- radi bre kristalizacije mogu se ugraditi i
rashladni kanali na rubovima
- premazivanje kokile osigurava dobro odvajanje
odljevka (pneumatski raspriva).

2
3. Alati za tlani lijev

3.1 Osnovni pojmovi i podjela

Tlano lijevanje je postupak ulijevanja rastaljenog metala pod visokim pritiskom i velikom brzinom u
metalni kalup te zavrnog preanja tijekom skruivanja (sl.1).

Proizvodi (otpresci) su visoke tonosti mjera do
0,02 mm, glatke povrine ovisno o kvaliteti poliranja kalupa,
dobre popunjenosti tankih stijenki i odline vanjske konture.Visokim pritiskom poveava se i vrstoa
proizvoda. Nadalje, mogue je zalijevanje i stranih tijela u odljevak kao to su navojne ahure, svornjaci i
slino (sl.2). Zbog velikih trokova izrade alata postupak je ekonomian za velike koliine proizvoda, kao npr:
radijatori od Al-legure, kuite statora elektromotora, razni dijelovi automobila, odljevci ivaeg stroja).

Materijali za tlano lijevanje su preteno neeljezne legure lakih i tekih metala (Al, Zn, Cu, Mg, Pb, Sn).

Postupci tlanog lijevanja i pripadajui strojevi razlikuju se po temperaturi taljenja metala:

a) tlani lijev s toplom komorom za metale s niim talitem do ~ 400o C (Pb,Sn,Zn), ali i Mg-legure s viim
talitem oko 650o C zbog njihove kemijske pasivnosti prema eljezu (sl.1a). Naprava za ulijevanje je uronjena
u kadu s talinom i sastavni je dio stroja. Pritisak za ulijevanje taline (30-250 bara) postie se klipom ili
stlaenim zrakom. Povrine kalupa se predgrijavaju prije lijevanja da se sprijei hlaenje taline prije potpunog
popunjavanja kalupa i da se sprijei toplinsko naprezanje kalupa.

a) tlani lijev s hladnom komorom za metale s viim talitem, kao npr: legure aluminija s  700o C ili bakra
s temperaturom ljevanja iznad 900o C (sl.1b). Metal se tali u posebnoj pei i pomou lice (runo ili mehanika
ruka) unosi u hladnu komoru, odnosno u uljevni cilindar s tlanim klipom za ulijevanje.

Temperatura kalupa za vrijeme rada je od 50 350o C ovisno o materijalu lijevanja. Odrava se pomou
rashladne tekuine (voda, ulje) koja prolazi rashladnim kanalima i pogoni posebnim ureajem s grijaem i
hladnjakom.

Strano tijelo u odljevku prije lijevanja treba fiksirati

u kalupu i zatititi otvore na suprotnoj strani, kao npr:
pri zalijevanju matice: slijepi provrt ili zatitna
podloka (sl.2).

3
3.2 Tlani lijev s hladnom komorom uljevni cilindar

Ljevaju se svi ljevljivi metali, a posebno legure aluminija ili bakra s visokim talitem, iznad 400o C (sl.1).
Ima pokuaja lijevanja i elinog lijeva.

Komora s talinom ili uljevni cilindar je sastavni dio

alata i nie temperature od taline pa se naziva
hladna komora (sl.1).

Strojevi se nazivaju pree, a proizvodi otpresci.

Pe s talinom je odvojena cjelina tako da se potrebna

masa taline zahvaa licom i ulijeva u cilindar.

Posluivanje moe biti runo ili automatski s

mehanikom rukom za posluivanje vie prea koje su
postavljene oko jedne pei.

Pree s alatima izvode se s vodoravnim uljevnim

cilindrom (sl.1 i 2) ili okomitim.

Kalupi se sastoje od nepomine ili uljevne strane,

pomine ili izbacivake (sl.1) i jezgri za oblikovanje
otvora u otpresku.

Faze rada tlanog lijeva (sl.1):

zatvaranje pree i alata
ulijevanje taline u cilindar
sabijanje taline, strujanje u kalup i
popunjavanje, zavrno sabijanje do
skruivanja s poveanim pritiskom
hlaenje alata, otpreska i uljevnog
cilindra
otvaranje pree i alata
izbacivanje otpreska
ienje i podmazivanje kalupa (prskalica)

Osnove prorauna alata za tlani lijev:

Debljina stijenke otpreska treba biti to manja i

ujednaena, po mogunosti do 5 mm, da se izbjegne
vrtloenje i zarobljavanje zraka. Preporuuje se srednja debljina stijenke otpreska: ~ 1 mm za legure Pb,
Sn i Zn; ~2 mm za legure Al, Mg i ~ 3 mm za legure Cu. Zbog mogueg smanjenja vrstoe, predvidjeti na
otpresku rebra za ojaanje (sl.3).
4
Mjere kalupa treba poveati u odnosu na mjere otpreska zbog stezanja materijala po formuli:
%
l1  , gdje je s - stezanje materijala u %, l duina otpreska i l1 mjera na kalupu
%

Tlak na talinu za vrijeme sabijanja u kalup je 300-1000 bara (105 Pa), ovisno o materijalu i kvaliteti otpreska.
Brzina sabijanja taline na uu u kalup je v=30-50 m/s, ovisno o pritisku i gustoi taline (vee brzine za tanje
stijenke). Omjer brzine uljevanja za razliite materijale uz isti pritisak: Cu : Zn : Al : Mg = 1 : 1,1 : 1,8 : 2,2

Vrijeme punjenja kalupa se rauna po formuli: t =  ,
 
gdje je m masa taline, Au povrina ua, p pritisak i  - gustoa taline. Preporuuje se 0,01-0,20 (s),
ovisno o vrsti i masi materijala te srednjoj debljini stijenke otpreska.

Povrina presjeka ua uz poznato vrijeme punjenja: Au =


Debljina (visina) ua hu: 11,4 mm za AlSi; 1,22,5 za AlSiCu; 0,35 0,8 za ZnAl4 i 0,62 mm za MgAl8.
irina ua se rauna po formuli: bu = Au / hu.
  
Promjer i brzina tlanog klipa trebaju zadovoljiti sljedei uvjet: = k,
 
gdje su d promjer, a vk brzina tlanog klipa.
Presjek razvodnika u odnosu na ue: Aue : Arazvodnik = 1:5 do 1 : 8,
a odnos visina: hue : hrazvodnik = 1:3 do 1:4.
Sila otvaranja kalupa ovisi o projiciranoj povrini otpreska i uljevnog sustava na razdjelnu ravninu i pritisku
ulijevanja: Fo = Aotpreska p1
Sila zatvaranja kalupa s faktorom sigurnosti: Fz = 1,25 o

Osnove konstrukcije alata za tlani lijev:

Podjela alata:
- Alati s jednim gnijezdom za lijevanje jednog otpreska s jednim radnim hodom tlanog klipa
(sl.1). Izrauju se za velike i vrlo sloene proizvode.
- Alati s vie gnijezda za istovremeno lijevanje vie manjih istih ili razliitih proizvoda.

5
Razdijelna ravnina alata:

Alat se sastoji od dvije kalupne ploe (matrice) od

kojih je jedna pomina zbog otvaranja alata i
vaenja otpreska. Razdijelnu ravninu na otpresku
odabrati tako da otpresak ostane u pominoj strani
pri otvaranju alata. Time se olakava vaenje
otpreska pomou izbacivakog sustava (sl.1 na
prethodnoj stranici).

Uljevni sustav:

Dovodi talinu kroz uljevak, razvodni kanal i ue u

kalup.Treba ga oblikovati tako da bude to manji
otpor i vrtloenje taline (sl.1 i 2).

Moe biti:

a) Direktno ulijevanje u kalup s usmjerivalom

(razbijalom) taline ili bez njega (sl.1a). Obino se
primjenjuje za pree s toplom komorom.
Usmjerivalo je u obliku stoca radi boljeg razbijanja
i usmjeravanja taline. Uljevak je takoer stoastog
oblika zbog lakeg izvlaenja iz nepomine kalupne
ploe prilikom otvaranja alata.

b) Posredno ulijevanje u kalup preko razvodnika i ua (sl.1b i 2). Najee se primjenjuje kod prea s
hladnom komorom kod kojih uljevak mora biti nii od razvodnika i ua u kalup.
Time se spreava mogui ulaz taline u razvodnik i
kalup bez pritiska tlanog klipa.

Prednost dati centralnom ulijevanju s razbijalom radi

to manjeg puta taline i spreavanja njenog
nepoeljnog skretanja u kalupu.

Ue povezuje dovodni kanal (razvodnik) s

kalupom (sl.2). Promjenom poloaja ua mijenja se
brzina i smjer ulijevanja taline. Presjek ua
odreuje se prema volumenu i materijalu lijevanja.
Dubina (visina) ua je izmeu 0,4-2,5 mm, a irina
izmeu 4 i 24 mm. Smjer ulijevanja treba omoguiti
popunjavanje kalupa i izlaz zraka.
Nakon probe alata mogue je izbrusiti odzrane
kanale na razdijelnoj ravnini kalupa dubine 0,1-0,15
mm i irine do 24 mm.
Preljev je uglodano udubljenje na razdijelnoj ravnini
uz sam rub kalupa (sl.2). Tankim uem povezano
je s kalupom. Slui za prikupljanje i odstranjivanje
prvog mlaza taline koja sadri zrak, okside i ostatke
sredstva za podmazivanje kalupa.

6
Izbacivaki sustav: Slui za izbacivanje otpreska iz pomine kalupne ploe nakon otvaranja alata (sl.1). U
podruju otpreska i razvodnika postavljaju se izbacivala koja se aktiviraju pomou izbacivake ploe pri kraju
otvaranja alata i izbacuju otpresak. Jedan ili dva izbacivala imaju na elu, u dodiru s talinom,stepenicu s
negativnim kutom (lastin rep) zbog izvlaenja uljevka iz nepomine kalupne ploe (sl.1 i 2).

Jezgre slue za oblikovanje otvora i udubljenja na

otpresku koji se ne mogu dobiti samo s dvije
kalupne ploe (sl.1 i 3). Nakon hlaenja otpreska
prvo se izvlae bone jezgre, a zatim otvara alat.
Pogon jezgri je pomou hidraulikog cilindra.

Materijal za izradu alata:

Radni ili topli dijelovi alata u izravnom su
dodiru s talinom i oblikuju proizvod ( kalupne ploe-
matrice, jezgre i elementi uljevnog sustava).
Izrauju se od alatnog elika za rad u toplom
stanju 4751 (Utop Mo1) koji je otporan na
poputanje, troenje, udarce, topli umor i koroziju.
Tehnoloki proces izrade: - ulazna kontrola
materijala : atest, tvrdoa, upljikavost;- gruba
strojna obrada: vanjske mjere i oblik kalupa s
dodatkom ;- arenje za smanjenje napetosti
nakon grube obrade (600o C) ; strojna obrada:
izrada oblika kalupa s dodatkom za zavrnu
obradu;- kaljenje na tvrdou 50-55 HRC: polagano zagrijavanje i progrijavanje na 600o C, zagrijavanje i
progrijavanje na 800o C, zagrijavanje i progrijavanje na 1030o C te hlaenje do 20o C na mirnom zraku za
manje komade i struji zraka za vee (vrijeme progrijavanja ovisi o veliini debljini materijala);- poputanje na
42-44 HRC: odmah nakon ohlaivanja na 20o C komad prenijeti u pe za poputanje; obavezna dva
poputanja; temperatura drugog poputanja je neto nia, a tvrdoa ipak pada; ovisno o tvrdoi nakon drugog
poputanja i debljini komada temperature se kreu od 610-545o C. Vrijeme poputanja se kree od 1,5 do 6
sati, ovisno o debljini komada ili stijenke ( do 10 mm i vie, do 100 mm);- strojna obrada u tvrdom stanju na
zavrnu mjeru: bruenje, elektroerozija, poliranje; proba alata i dotjerivanje: provjera mjera, funkcionalnosti,
zatvaranja i dotjerivanje;- nitriranje u solnoj kupci (Tenifer postupak): Postupak nitriranja vrlo tankog sloja
povrine alata kojim se dobije tvrda i vrlo otporna povrina na troenje i koroziju, a unutranjost ostaje
relativno ilava ( na 570o C). Radne povrine alata izrade se na gotovu mjeru i poliraju prije nitriranja i sjaje
nakon. Vano: Temperatura 2. poputanja mora biti via od temperature nitriranja da ne bi dolo do
poputanja i promjene mjera ili oblika alata. Temperatura poputanja ne bi smije biti nia od 580o C.