Karolinka renesana

Pipin (T 714.) inzistira na pokrtavanju germanskih plemena dobra suradnja s Crkvom koja e se osobito
osnaiti za vladavine njegova unuka Karla
Jaanje benediktinaca te irenje samostanske arhitekture ( Samostan u Fuldi )
Sin Karla Martela Pipin Mali postaje prvi vladar (751.) iz dinastije Karolinga
Karlo Veliki nasuprot i Bizantu (Bizant kao jedan od uzora)
elja za obnovom Rima
Obnova pismenosti putem knjiga (minuskula i majuskula) rimsko pismo
Uvertira u romaniku kao prvi jedinstveni europski umjetniki stil
Saint-Germain, 841. 859., Auxerre (kripta), Francuska
Za vrijeme biskupa sv. Chrodeganga (savjetnika Pipina Malog) oko 800. godine razvija se specifian
arhitektonski oblik crkava
Crkve s dvije nasuprotne apside: katedrala u Klnu (oko 800. i trea etvrtina 9. st.), opatija u Fuldi
(791. 819.), plan Sv. Gallena (820. 830.) zbog postojanja lokalnih obrada
Kripta pod zapadnom apsidom (Kln) esta u germanskim zemljama
Umnaanje pomonih oltara svetci kao poasni posrednici kod samoga Boga (raste interes za
privatne mise)

Put prema renesansi

Obnova Zapadanog kranskog Carstva
Kulturna i religijska obnova (liturgijska obnova, odnova pisma, umnaanje iluminiranih knjiga)
Otkrivanje zaboravljenih tehnika gradnje
Uzor u antikoj Italiji (imitiranje klasinih uzora)
Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu, 792. 805.
(posveena 805.), graditelj Odon iz Metza
Zaetak westwerka (zapadnog zdanja) ulaz se
premjeta na bonu stranu
Teodulfov oratorij, Germigny-des-Prs, poetak
9. st. (806.), Francuska (biskup Orlanski i savjetnik
Karla Velikog)
Bizantski utjecaji komadi za mozaik uzeti u Ravenni
Ulazna vrata kapele u Aachenu, bronca, oko 800. (klasino ostvarenje u kojem je, nasuprot franakom ukrasna
lavlja glava nalik rimskim ostvarenjima
Iluminacije

Vladari su glavni naruitelji (Karlo Veliki oko 800. potie rad vjerojatno vie radionica u Aachenu na svom
dvoru)
Obnova kasnoantike tradicije (prikazi preko cijele stranice)
Sv. Ivan, Evanelje krunidbe, oko 800. (Bizantska tradicija vidljiva u odsutnosti simbola te
u nainu izrade)

Razvoj samostanske arhitekture

naputanje poznatog eremitskog (pustinjakog) modela ivljenja i formiranje samostanskih redova (cenobiti)
Od 9. st. Se javlja trogoa u prostornoj organizaciji samostanskog kompleksa (premda postoji prilagoenost pojedinim
redovima benediktinci, kartuzijanci, cisterciti)
 Robert de Molesme 1098. osniva samostan u Citeauxu u umi utemeljenje cistercita i povratak strogoi
Prikazi opata donatora i svjetovnog utemeljitelja (freske),
kapela sv. Benedikta, Malles Venosta, po. 9. st., Italija
Cluny I, 909., uz papinsku suglasnost postaje samostan nadlean za
ostale opatije (red Cluny mrea samostana koja je u rukama jednog
opata