Registar

Prirodnih i
turistikih
resursa opine
Tomislavgrad
2014.

Centar za graansku suradnju, Livno

27
27
Sadraj

27
27
Sadraj.........................................................................................................................................2
Uvod............................................................................................................................................3
Metodologija izrade Registra prirodnih resursa opine Tomislavgrad.......................................4
to su prirodni resursi?...............................................................................................................5
I. ZEMLJITE OPINE TOMISLAVGRAD........................................................................6
I.1. Duvanjsko polje i duvanjske planine.......................................................................7
II. VODNI RESURSI OPINE TOMISLAVGRAD..............................................................8
II.1. Voda kao stanite biljaka i ivotinja.........................................................................9
II.2. Vode kao povrine za sportove na vodi, izletita i turizam......................................9
II.3. Voda kao resurs za proizvodnju elektrine energije.................................................9
III. UME I DRVNA MASA OPINE TOMISLAVGRAD............................................10
III.1. Geografske I hidrografske karakteristike...............................................................10
III.2. Klimatske prilike I vegetacija................................................................................11
III.3. ume visoko zatitne vrijednost.............................................................................11
III.4. Organizacija, miniranost i gospodarenje umama..................................................11
III.5. ovjek i uma.........................................................................................................13
III.6. Lovstvo...................................................................................................................15
IV. MINERALI I RUDE OPINE TOMISLAVGRAD...................................................17
V. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE U OPINI TOMISLAVGRAD (hidro, solarna i
vjetro energija)..........................................................................................................................18
VI. LJEKOVITO BILJE KAO RESURS OPINE TOMISLAVGRAD................................20
VII. TURISTIKI RESURSI OPINE, TOMISLAVGRAD..................................................22
VIII. FINANCIJSKA DOBIT LOKALNE ZAJEDNICE - OPINE TOMISLAVGRAD
OD ISKORITAVANJA PRIRODNIH RESURSA..................................................................24
IX. GDJE OPINA TOMISLAVGRAD PREFERIRA ULAGANJA, KADA SU U
PITANJU PRIRODNI RESURSI?...........................................................................................25
Koritena literatura....................................................................................................................26

Uvod
Kvaliteta nae ivotne sredine u velikoj mjeri ovisi o nainu koritenja prirodnih resursa.
Neophodno je odgovorno i odrivo upravljanje resursima radi, ne samo njihovog ouvanja,
nego i pruanje neophodnih uvjeta ivota buduim generacijama. Upravljanje prirodnim
resursima je usko vezano s konceptom odrivog razvoja. Ovaj koncept je definiran u
Brundtlandskom izvetaju1 kao razvoj koji zadovoljava potrebe dananjice, a pritom ne
ugroava potrebe buduih generacija i proglaava se glavnim ciljem budue gospodarske
politike. Na konferenciji Ujedinjenih naroda o okoliu i razvoju u Rio de Janeiru 1992.
godine, jasno je naglaeno da odrivi razvoj podrazumijeva uravnoteen gospodarski,
socijalni i kulturni razvoj bez ugroavanja ivotne sredine. Usmjeren je na ouvanje i
27
27
racionalno koritenje prirodnih bogatstava, te poveanje ZAHVALJUJEMO SVIM
kvalitete ivotne sredine i ivota u njoj. LANOVIMA RADNOGA
TIMA NA NESEBINOJ
U Bosni i Hercegovini esto moemo uti kako smo PODRCI I POMOI PRI
drava koja obiluje prirodnim resursima, da su prirodni PRIKUPLJANJU
resursi nae bogatstvo. Meutim, Bosna i Hercegovina
PODATAKA!
ima oko 0,6% zatienog prirodnog podruja, to ju
Centar za graansku
svrstava na samo dno ljestvice drava Europe. Zakonom
suradnju Livno
o zatiti prirode (SN FBiH 66/13) je predvieno da se do
15% teritorije BiH, a otprilike toliko i u FBiH, stavi pod
reim zatite radi odrivog upravljanja u zatienim podrujima.
S jedne strane smo ponosni na naa prirodna bogatstva, a s druge strane malo znamo o tonim
koliinama i vrstama resursa koji nas okruuju, nismo upoznati s nainom na koji se koriste
resursi u naim lokalnim zajednicama niti sa relevantnim zakonodavstvom ni raspodjelom
nadlenosti nad resursima. Nadlenosti nad prirodnim resursima su podijeljene pa su
podijeljene i informacije. Podaci o prirodnim resursima se nalaze kod vie izvora, kod raznih
slubi, institucija, javnih poduzea te nevladinih organizacija; nisu objedinjeni na jednom
mjestu za podruje jedne ili vie opina.
Graani odnosno stanovnici mjesnih zajednica su pokrenuli pitanje o nainu upravljanja s
prirodnim resursima kada su postali vidljivi negativni efekti neracionalnog upravljanja
prirodnim resursima u njihovoj ivotnoj sredini. Nakon konzultacija provedenih s
predstavnicima mjesnih zajednica i ekolokih udruga u deset opina, Centar za graansku
suradnju je izradio te 2013. godine otpoeo provedbu projekta Lokalno upravljanje
prirodnim resursima. Projektom se promie upoznavanje sa zakonodavstvom i raspodjelom
nadlenosti nad prirodnim resursima te upoznavanje lokalnog stanovnitva s tonim podacima
o prirodnim resursima koji se nalaze na podruju deset opina i njihovo objedinjenje u ovim
popisom prirodnih resursa. S obzirom da je razvoj turizma u ciljanim opinama neposredno
povezan s prirodnim resursima i kulturno-povijesnom batinom, dokument smo nazvali
Registar prirodnih i turistikih resursa.
Registar je nastao kao rezultat rada opinskog tima za prirodne i turistike resurse, opinskih
slubi i tima Centra za graansku suradnju. Ovaj Registar moe posluiti kao relevantan
dokument koji nudi pregled prirodnih resursa koji se nalaze na podruju opine Tomislavgrad
odnosno poetne informacije za izradu propisa, strategija, te investicijskih projekata.
Na krajnji cilj je poticanje aktivnog sudjelovanja graana, mjesnih zajednica i ekolokih
udruga u pitanjima i odlukama koje se odnose na zatitu, koritenje i upravljanje prirodnim
resursima koji se nalaze na podruju njihove zajednice. Registar bi trebao biti polazna toka
za pokretanje kvalitetne javne rasprave o ulozi opine i lokalne zajednice u upravljanju, zatiti
i koritenju prirodnih resursa na racionalan nain odnosno u skladu s principima odrivog
razvoja.

1
Izvjetaj Svjetske komisije za okoli i razvoj (Brundtland komisija), objavljen 1987. godine
Metodologija izrade Registra prirodnih resursa opine Tomislavgrad

Registar prirodnih i turistikih resursa rezultat je niza aktivnosti provedenih u okviru projekta
Lokalno upravljanje prirodnim resursima. Putem sastanaka s lokalnim upravama, obuka i
javnih rasprava koje su odrane u deset opina u kojima se realizira projekt, Centar za
27
27
graansku suradnju je predstavio ciljeve i aktivnosti projekta i pokrenuo proces prikupljanja
informacija o prirodnim resursima te nainu upravljanja i koritenja istih.
Tim Centra za graansku suradnju je predstavio sve prikupljene informacije o prirodnim
resursima u ciljnim opinama. Informacije su pronaene putem javno dostupnih izvora kao
to su publikacije, slubene opinske web stranice kao i stranice relevantnih institucija i
javnih poduzea, opinski dokumenti, broure, te razni portali i stranice na Internetu.
Nakon predstavljanja prikupljenih informacija, formirano je deset opinskih Timova za
prirodne resurse koji su u odreenom roku provjerili postojee, te prikupili i dostavili dodatne
informacije o prirodnim resursima na podruju svake opine zasebno.
Uz podatke o prirodnim resursima, na inicijativu opinskih timova, dodatno su prikupljeni
podaci o turistikim resursima, odnosno koritenju prirodnih resursa u svrhu razvoja turizma.
Uz stalne konzultacije i rad s timovima i opinskim slubama, sainjeni su nacrti Registra
prirodnih i turistikih resursa za opinu Tomislavgrad, te su predstavljeni radnom timu i
javnosti putem javnih rasprava u ciljnim opinama, na kojima su predstavnici timova, opine,
mjesnih zajednica, eko-udruga i nevladinih organizacija te pojedinci imali priliku iznijeti
svoje primjedbe i sugestije vezane za sadraj Registra prirodnih i turistikih resursa.
Nakon javnih rasprava, uz tehniko ureivanje Registara prirodnih i turistikih resursa, u
skraenom obliku je pripremljena i tiskana publikacija Registar prirodnih i turistikih resursa
kao presjek svih deset Registara. Pojedinani registri dostupni su na web stranicama opina, a
kompilacija je dostupna na web stranici Centra za graansku suradnju Livno. Registar je
podijeljen svim opinskim slubama, mjesnim zajednicama, ekolokim udrugama, nevladinim
organizacijama, lokalnim radio stanicama, te zainteresiranim graanima.
Obraeni prirodni resursi:
I - Zemljite
II - Vodni resursi
III - ume i drvna masa
IV Minerali i rude
V Obnovljivi izvori energije
VI Turistiki resursi
VII - Ljekovito bilje

to su prirodni resursi

Prirodni resursi su pojave, procesi ili objekti u prirodi, koji utjeu konstruktivno ili
destruktivno na razvoj ivih bia i njihovih aktivnosti. ovjek moe koristiti prirodne resurse
kao potencijale za razvoj. Prirodni resursi ovjeku koriste za stanovanje, ishranu, proizvodnju
energije i eksploataciju.

Prema prirodnim kriterijima, prirodni resursi se dijele na slijedee grupe:

27
27
 Prirodni resursi atmosfere (klima)
Prirodni resursi litosfere (zemljite i geoloki resursi)
Prirodni resursi hidrosfere (oceani, podzemne vode, povrinske vode..)
Prirodni resursi biosfere (biljni i ivotinjski svijet).

Prirodni resursi se mogu podijeliti na vie naina, na primjer:

obnovljive i neobnovljive
biotike i abiotike
Neobnovljivi resursi su oni resursi koji se vremenom eksploatacijom iscrpljuju, a ne mogu se
obnoviti prirodnim procesima ili je ta obnova veoma dugotrajna. Oni su vrlo vani za
funkcioniranje sadanje ekonomije i drutva, posebno ako se zna da je dobar dio postojeih
energetskih i mineralnih resursa do danas prilino iscrpljen i degradiran. Neki od
neobnovljivih resursa se mogu reciklirati i na taj nain im se moe produiti period
eksploatacije.
Obnovljivi resursi su oni koji se mogu koristiti neogranieno (Suneva energija, snaga vode,
snaga vjetra, biomasa). Meutim, danas je koritenje ovih resursa jo uvijek u znatno manjem
obimu u odnosu na neobnovljive resursa. To je djelomino zbog cijene eksploatacije, koja je u
sluaju neobnovljivih esto nia, a djelomino i zbog tradicionalne orijentacije privrede
prema neobnovljivim resursima.
Biotiki resursi se dobivaju iz ivotinja i biljaka (ivi svijet). Abiotiki resursi se dobivaju
iz neivog svijeta, npr. iz zemlje, vode ili zraka. Minerali i energetski resursi su, na primjer,
abiotiki resursi.
Prirodni resursi jedne drave i nain njihova iskoritavanja utjeu na njeno bogatstvo i status
u svjetskom ekonomskom sistemu, te mogu znatno doprinijeti politikom utjecaju jedne
drave.

Opina Tomislavgrad - osnovni podaci

Tomislavgrad je smjeten u junom dijelu Herceg-bosanske upanije, uz samu granicu sa R
Hrvatskom i dalmatinskim zaleem (4 granina prijelaza). To je jedna vrsta veze izmeu
Bosne, Dalmacije i Hercegovine, a ujedno je vorite putova MostarBanja Luka i Split
Sarajevo.
Povrina Opine Tomislavgrad je 966 km2. Opina Tomislavgrad je podijeljena na 47
katastarskih opina i 59 naselja. Pet visinskih ploha predstavlja svojevrstan raritet. Od
vinorodnog podruja Vinice (600-650 m.n.m.), preko Bukog Blata ( 700-750 m.n.m.),
27
27
Rokog Polja i Duvanjskog polja (860-900 m.n.m.), uike zaravni ( 950-1000 m.n.m.) i sve
do ledenjakog jezera Blidinja (1200 m.n.m.).
Pored povoljnog zemljopisnog poloaja, preko 600 km2 nezagaenih panjaka, oranica i
livada, bogatstvo vodnih potencijala (2 jezera; Buko jezero otvara realne mogunosti
ulaganja u kombinaciju morskog i seoskog eko turizma, a Blidinje, ledenjako jezero, prua
nezaboravan ugoaj, kako ljeti, tako i zimi sa poznatim zimskim centrom Risovac) i
mnotvo manjih izvora, blizina drugog zimskog centra ajua Kupres (30 km od sredita
grada), pista za manje, turistike zrakoplove, obilna nalazita mineralnih sirovina (ugljen-
lignit, boksit, kvalitetna ilovaa i td.), visok stupanj iskoristivosti energije vjetra, izgradnja
industrijsko-poslovnih zona (u neposrednoj blizini grada i na graninom prijelazu
Kamensko), dobri su temelji i preduvjeti za gospodarski razvoj koji u posljednje vrijeme,
uz svekolike napore, ide naprijed. To se odnosi i na obiteljska gospodarstva (farme ovaca,
goveda i svinja), graevinarstvo, drvnu industriju, proizvodnju elektrinih kabela, manje
obiteljske obrte i ostale uslune djelatnosti.

I. ZEMLJITE OPINE TOMISLAVGRAD

Opina Tomislavgrad ima povrinu od 966 km2 i podijeljena je na 47 katastarskih opina.

oranice zauzimaju povrinu on 17 885, 00 m2
livade zauzimaju povrinu od 14 249, 00 m2
preostalu povrinu ine panjaci, ume i ostalo neplodno zemljite

Podatke koje je dostavio radni tim, istaknuo je da su podaci promjenjivi, jer se promjene vre
svakodnevno kroz katastar opine Tomislavgrad (npr. pretvorba poljoprivrednog zemljita u
graevno i sl.)

Na podruju opine Tomislavgrad dano je u zakup 872 ha, dravnog zemljita na period od 10
godina, od ega opina Tomislavgrad ima godinji prihod u iznosu od 76 000,00 KM, a
upanija 19 007,00KM.

Na podruju opine Tomislavgrad zastupljene su sljedee kulture:

700 ha penice

500 ha silanog kukuruza

500 ha jema

450 ha rai

250 ha tritikole

200 ha krumpira
Od vonih kultura najvie je zastupljena ljiva i jabuka, koje se zasaene u okunicama a
manji broj je vonjaka.
Opina Tomislavgrad nema prostorni plan, ali je poznato nam je da je u pripremi Prostorni
plan HB u ijem radnom tijelu ( Savjet prostornog plana HB) je i Pomonik naelnika
27
27
Slube za graditeljstvo, prostorno ureenje i stambeno komunalne poslove opine
Tomislavgrad.

I.1. Duvanjsko polje i duvanjske planine

Duvanjsko polje nastalo je u davna geoloka vremena tektonskim sputanjem tla, jezerskim
taloenjem, te su tu nastale i velike naslage ugljena na prostoru Kongore, Eminova Sela,
Vuipolja. Znaajni su i nanosi stalnih ili povremenih vodotoka. Polje se nalazi na 860 900
metara nadmorske visine. Dugo je 20 km (Mesihovina Mokronoge) , a iroko 12 km
(Brinik Mandino Selo) . Povrina Duvanjskog polja je 125 km 2 . Nie je od Kuprekog
polja a vie od Livanjskog polja.
Planine koje se nalaze na prostoru opine Tomislavgrad su:
Vran 2074 metara nadmorske visine
Midena (1221 m)
Grabovica (1066 m)
Tunica (1697 m) koje odvajaju Duvanjsko polje od Livanjskog polja
Vrh Zavelima Kolakovac (1346)
Na SI i I su planine Ljubua, Vran i Smiljevaa, odnosno Lib, na J je Gvozd, na JZ i Z je
planina Midena, te nia Grabovica, koja na Privali dodiruje Tunicu, na S i SZ su Tunica i
Jelovaa.
Sve ove planine su sasvim gole - uinila su to stoljea nekontrolirane sjee, pustoenja i
paljevine duvanjskih uma. Jedino je Vran pod visokom umom, a Gvozd i Grabovica
djelomice pod niskom umom. Na prostoru mjesta Rokoga Poljka i dijelom Vinice nalazi se
planina Zavelim, koja je najumovitija planina u duvanjskom kraju.

II. VODNI RESURSI OPINE TOMISLAVGRAD

Iako duvanjski kraj ima puno padalina u toku godine (1100 mm/m2) , koliina padalina nije
ujednaena pa tako, uglavnom, u jesenjem, zimskom i proljetnom dijelu godine ima je
27
27
dovoljno ili previe pa plavi polja , a u ljetnom i(li) jesenskom dijelu ima je malo ili premalo
pa bude sua i nestaica pitke vode i vode za poljoprivredu i industriju.
Kako iskoristiti vodu koja padne u kinom razdoblju godine za period suni kada je nema
dovoljno? Postoje dva naina za iskoristiti vodu. Jedan od naina je napraviti nadzemne
akumulacije vode. Ve postoji vie akumulacija vode, a najvee je Buko i Blidinjsko jezero,
ali postoje i manja jezera ili lokve, atrnje i bunari ija se voda koristi za razliitu namjenu ali
uglavnom kao voda za pie ljudi i ivotinja.
Ve postojee akumulacije mogle bi se iskoristiti kao industrijska voda, ali i kao voda za pie
uz izgradnju sistema za proiavanje i izgradnju crpnih stanica i cjevovoda.
Pored ve postojeih akumulacija mogle bi se napraviti i nove.
Zbog injenice da je prostor opine Tomislavgrad krki kraj u kojem je tlo jako propusno za
vodu, izgradnja velikih akumulacija je skupa i neizvjesna.
Izgradnja manjih bazena je puno uspjenija, jeftinija i uinkovitija.
Drugi nain iskoritavanja vode je crpljenje vode iz podzemnih spremita ili izvora. To je
najei nain dobivanja vode za pie, domainstva, industriju i poljoprivredu.
Pored najveih izvora i crpilita vode:
Ostroac (42 l/s)
Joanica (8 l/s)
Brinik ( 8 l/s)
Letka-Rakita (15 l/s)
Studena (20 l/s)
Miljacka (12 l/s)
Mukinica
Postoje i manji izvori koji se koriste za lokalne vodovode u selima : Prisoju, ujici i Kongori.

Mukinica je vodocrpilite za regionalni vodovod Josip Jovi iz kojeg se crpi voda za sela
oko Bukog jezera i Rokog polja i za granine opine u Republici Hrvatskoj. Pored
postojeih izvora postoje naznake da pod zemljom ispod Duvanjskog polja postoje velike
akumulacije pitke vode. Trebalo bi izvriti dodatna istraivanja radi pronalaska dostatnih
izvora pitke vode radi zadovoljavanja vlastitih potreba.

Jedina rijeka uica je ponornica, dolazi kroz podzemlje iz Kupresa, izvire u uici, ponire u
Kovaima (Ponor), ponovno kao Riina izvire u Vrilu (Prisoje), i danas puni Buko jezero.
Njezin mali pritok Drina tee samo kini dio godine. Tvore ju Miljacka i Studena - obje izviru
ispod planine Gvozda. Studena izvire u selu Crvenicama na ijem se izvoritu nalazi i izletite
Studena. Ostroac je potok koji gotovo nikada ne presuuje i izvor Ostroac glavni je izvor
za opskrbu pitkom vodom Tomislavgrada i okolnih sela. Izvire ispod Vuipolja, a ulijeva se u
uicu kod Kovaa.
Na prostoru Vinice se nalazi izvor vode iz Zavelima, a naziva se esma. Voda iz jame-
estavele Brina koja se jednom ili vie puta godinje izljeva po Vinikom polju

Buko jezero ima povrinu 57,7 km2 jedno je od najveih umjetnih jezera u Europi. Bogato je
ribom i pogodno za port na vodi, kupanje
Na podruju opine Tomislavgrad je i manje ledenjako jezero Blidinje povrine 4 km 2 - ovo
jezero smjeteno je izmeu Vrana i vrsnice.
27
27
 II.1. Voda kao stanite biljaka i ivotinja

U vodi i pored vode ive mnoge biljke i ivotinje, a od njih neke rijetke i ugroene. Ovo
podruje je vrlo malo i nedovoljno istraeno da bi znali kojim vrijednostima raspolaemo.
Pored endeminih riba: podbila, klen, otrulj, potona pastrva, pijurica i drugih riba, rakova,
vode i vodne povrine su stanita velikog broja ptica od kojih su veliki broj rijetkih, ugroenih
i strogo zatienih.
Na preletu ptica selica u proljee, vode naeg podruja su jako bitne kao odmorite i izvor
hrane velikom broju ptica. Neke se zadravaju po tjedan-dva dana, a neke i due. Postoje i
ptice selice koje se gnijezde na prostoru duvanjske opine i borave vie mjeseci, a neke
obitavaju tokom cijele godine. Poplavne livade u proljee i jesen su jako bitne za boravak
ptica selica kad se sele iz Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka prema Sjeveru Evrope i natrag. Sve
te injenice se mogu iskoristiti u turizmu. Zadnje vrijeme u Svijetu je trend poveanja posjeta
ove vrste turista.

II.2. Vode kao povrine za sportove na vodi, izletita i turizam

Vodne povrine se jo uvijek vrlo malo koriste kao povrine za sportove na vodi izuzev
plivanja na Bukom i donekle na Blidinjskom jezeru i pojedinim rijekama i manjim jezerima
iako postoji veliki potencijal za razvoj ovog vida rekreacije i turizma.
Izletita su dobro posjeena od lokalnog stanovnitva, ali uglavnom ljeti u toplim mjesecima
kad postoji potreba za osvjeiti se pored hladnih izvora pitke vode.
Pored ureenih izletita: Seget, Ostroac, Studena i Moila postoje i manja neureena
izvorita pitke vode koja se koristi kao izletita.

II.3. Voda kao resurs za proizvodnju elektrine energije

Vode Bukog jezera HEP koristi za proizvodnju elektrine energije u Republici Hrvatskoj na
rijeci Cetini za HE Orlovac i nizvodne HE. Iako povrinom oko dvije treine Bukog jezera
pripada Opini Tomislavgrad, a oko jedna treine pripada Opini Livno, vodnu naknadu dijele
koja dolazi iz Republike Hrvatske dijele na pola. Vodna naknada iznosi oko 2,5 miliona KM,
ovisno od proizvedene elektrine energije u toku godine.
To je nedovoljno kolika je potopljena povrina i koja koliina se vode utroi na proizvodnju
elektrine energije.

III. UME I DRVNA MASA OPINE TOMISLAVGRAD

Granice umarije ujedno su administrativne granice opine Tomislavgrad. Sa zapadne strane

ova umarija granii sa umarijom Livno, sa jugozapadne strane sa RH, sa june sa umarijom
Posuje, sa istone i sjeveroistone sa umarijom Rama i sa sjeverne sa umarijom Kupres.
Odlika itavog prostora je izrazita visinska razvedenost. Najnii prostor se protee rubom
27
27
Bukog jezera sa najniom nadmorskom visinom cca 716 m, dok je najvia toka planinski
vrh Mali Vis sa 2054 m nadmorske visine.

Ukupna povrina kojom gospodari umarija Tomislavgrad iznosi 55 830,75 ha:

najzastupljenija kategorija su ibljaci i goleti unutar pojasa uma sa povrinom od
31 925,27 ha
visoke ume sa prirodnom obnovom zauzimaju 4 235,22 ha
umski zasadi 1 561,31 ha
izdanake ume (panjae) 10 258,67 ha
bitnu stavku ine neproduktivne povrine sa 7 190,32 ha
uzurpacije zauzimaju 82,67 ha
ume i umska tla zatitne i posebne namjene 577,29 ha

Glavne gospodarske vrste drvea su:

jela
bukva
crni i obini bor
ekoloki jako vani hrast medunac i cer

Ukupna drvna zaliha iznosi 1 601 922,38 m , godinji volumni prirast 53 254,237 m .
Prosjeni godinji etat (neto) iznosi 2 3087 m .

III.1. Geografske I hidrografske karakteristike

Prema podacima Ekoloko- vegetacijske rejonizacije podruje umarije Tomislavgrad

situirano je preteito u Mediteransko Dinarskoj oblasti i najmanjim sjevernim dijelom u
oblasti unutarnjih Dinarida. Orografija terena pod umskom vegetacijom i ostalim povrinama
koje se klasificiraju kao umska tla u dravnom vlasnitvu je raznolika sa mnogo izraenih
geomorfolokih oblika od ravnih i blago nagnutih terena oko Duvanjskog polja do podruja sa
visoko planinskim znaajkama. Vran planina prema orografskim znaajkama predstavlja
izrazito planinsko podruje sa zastupljenim subalpskim pojasom.

Podruje ove umarije je u zoni kra sa krakim poljima iju geoloku podlogu ine vapnenci
i dolomiti koji ne zadravaju povrinske vode. Ovo podruje je jako oskudno povrinskim
vodotocima. Najvei povrinski tok je ponornica ujica u koju se ulijeva Drina sa pritokom
Miljackom. Ispod planine Tunice izvire Ostroac, rijeica koja u ljetnom periodu veim
dijelom presui. Pored Bukog jezera treba spomenuti i glacijalno jezero Blidinje, smjeteno
izmeu Vrana i vrsnice. Sve povrinske vode gravitiraju slivu Jadranskog mora. Najvei
povrinski tok je ponornica ujica koja izvire ispod obronaka Cincara i Pakline u sjevernom
dijelu istoimene gospodarske jedinice i tee prema jugu primajui manje vodotoke koji
periodiki presuuju.

III.2. Klimatske prilike I vegetacija

Na temelju podataka sa meteoroloke postaje Tomislavgrad koja se nalazi na 903 metara

nadmorske visine. Izraunate su prosjene vrijednosti za vegetacijski period i za cijelu
godinu:
27
27
 Srednja temperatura zraka za period od IV-IX mjeseca je 14,8 C, dok je prosjena
godinja 9,2C
Srednja relativna vlaga na godinjoj razini iznosi 74%, a srednja godinja koliina
oborina 1 182 mm
Dominantni vjetrovi na ovom podruju su sjeverni i juni vjetar sa uestalou od
45 % u zimskom periodu i 20 % u ljetnom periodu to poveava evapo transpiraciju
vegetacijski period traje 123 do 180 dana

Povrinski, najdominantnije ume na prostoru umarije Tomislavgrad su panjae

submediteranskih hrastova i panjae bukve. Gospodarski najznaajnije su mjeovite ume
bukve i jele. Smreka se javlja u manjoj mjeri i mjestimino. Pored umskih zasada crnog i
obinog bora znaajne su prirodne iste i mjeovite ume obinog i crnog bora te njihove
sukcesije u ume bukve i jele. Na prostoru Vran planine se javljaju predplaninske ume bukve
te ume bora krivulja. Prisutan je takoer i hrast medunac, obini grab, bukva, jela, crni i
obini bor, cer, bor krivulj, hrast kitrnjak i crni grab.

III.3. ume visoko zatitne vrijednost

uma visoke zatitne vrijednosti moe biti mali dio velikog umskog podruja (npr. : izvorita
pitke vode za neko selo, tresetite, movara ili mala povrina nekog drugog eko sustava) .
Teoretski gledano ume visoke zatitne vrijednosti mogu biti manje ili vee povrine, da
obuhvaaju samo dio ume, odsjek, cijeli odjel ili vie odjela, ovisno od toga da li se na danoj
povrini nalazi jedna ili vie visoko zatitnih vrijednosti (npr. : vie rijetkih ili ugroenih
biljnih vrsta, gljiva, ptica ili drugih organizama) ili ak moe obuhvaati veliko prostranstvo
(krajolik), ako se ocijeni da podruje kao cjelina ima specifinu vrijednost ili obuhvaa vie
razliitih visoko zatitnih vrijednosti.

III.4. Organizacija, miniranost i gospodarenje umama

Ukupna povrina visokih uma sa prirodnom obnovom za P. . Tomislavgrad iznosi

4 235,22 ha, od toga je:
neminirana povrina iznosi 3 758,25 ha
minirana 476,97 ha

Ukupna povrina umskih zasada sa procijenjenom drvnom masom za P. . Tomislavgrad

iznosi 834,46 ha, od toga je:
neminirana povrina 823,22 ha
minirano 11,24 ha
Povrina umskih zasada bez procijenjene drvne mase iznosi 726,85 ha, a miniranih povrina
nema.

umarija Tomislavgrad je podijeljena na tri revira:

1. Vran - dvije gospodarske jedinice, Vran planina i Lib Gvozd
2. Kologaj tri gospodarske jedinice Grabovica Midena, Zavelim Kamenica
i Tunica Kologaj
3. uica dvije gospodarske jedinice Ljubua i uica
Gospodarske jedinice su podijeljene na odjele i odsjeke
Miniranost:
27
27
 Ukupna povrina pod minama na podruju kojim gospodari umarija Tomislavgrad
iznosi 1 749,18 ha
Veina ovih povrina obuhvaa izdanake bukove ume i mjeovite ume bukve i jele
u gospodarskoj jedinici uica te predstavlja najznaajniji ograniavajui faktor u
razvoju umarstva ove umarije

Propisani planovi gospodarenja detaljno su razraeni na razini sljedeih prostornih, ureajnih

i klasifikacijskih jedinica kako slijedi:
Plan sjea (etat) za podruje umarije prema koliini i dinamici, po gospodarskim
klasama i kategorijama uma, za gospodarske jedinice i podruje opine koje
koincidira sa podrujem umarije, po kategorijama uma i strukturu umskih drvnih
sortimenata za iste klasifikacijske jedinice;
Plan umsko uzgojnih radova po gospodarskim klasama i ukupno za P. . kao cjelinu
Plan zatite uma za P. .
Plan tehnolokog procesa proizvodnje glavnih umskih proizvoda i koritenja
sekundarnih umskih proizvoda za P. .
Plan investicijskih ulaganja u izgradnju umskih prometnica i drugih objekata za P. .
i G. J.
Ekonomsko financijsku analizu gospodarenja umama za P. .

Opi ciljevi za sve dravne ume na podruju FBiH dugoronog su karaktera i proistiu iz
ozakonjenih naunouspostavljenih principa trajnosti gospodarenja, koji ukljuuju potrebe
drutva za proizvodima iz i od ume i njezinih komponenti od kojih su produkcijskog,
ekonomskog i socijalnog karaktera najvaniji:
Formiranje takvog sastava uma koje e kontinuirano davati ujednaene naturalne
prinose po koliini i kvalitetu
Ostvarivanje trajno to veeg prinosa uma koji e zadovoljavati potrebe drutva,
odnosno trita, kako glede vrste drva, tako u glede asortimana glavnih umskih
proizvoda uz prethodno ispunjavanje principa
Ouvanje, jaanje i potajno koritenje (uporaba) komponenata bioloke raznolikosti
biodiverziteta) ume, po nainu i intenzitetu , koji ne vode njezinom dugoronom
smanjenju , a ime se odrava njezin potencijal za ispunjenje potreba sadanjih i
buduih generacija
Rehabilitacija i obnavljanje degradiranih umskih ekosustava i poticaj revitalizacije
ugroenih vrsta kroz razvoj i implementaciju planova gospodarenja
Osiguranje uvjeta za veu produktivnost rada u oblasti uzgajanja , iskoritavanja i
zatite uma primjenom adekvatnih sustava gospodarenja
Ostvarivanje to boljih ekonomskih efekata i u budunosti primjenom suvremenih
metoda i sredstava rada sukladno prethodno navedenim ciljevima

umarija Tomislavgrad kontinuirano vri poumljavanje goleti. Zanimljivo je napomenuti da

je poumljavanje nije prekidno ni u zadnjem ratu. Samo u zadnjih 9 godina poumljeno je 624
ha umskih goleti. Od 2000. godine primjenjuje se metoda poumljavanja u brazde prethodno
izbrazdano dubine 40 -80 cm tekim buldoerom. Uspjeh poumljavanja je neusporedivo vei
nego klasinim nainom. Ovu metodu je umarija Tomislavgrad prva primijenila u BiH.
27
27
 III.5. ovjek i uma

Ponaanje u umi:
ume obogauju nae ivote i okoli na mnogo naina
Stabiliziraju tla, stanita su biljnom i ivotinjskom svijetu, proiuju zrak i vodu,
veu staklenike plinove, stvaraju prihod i radna mjesta i pruaju nam zdrav prostor za
odmor i igru
Svatko od nas moe dati doprinos da ume zadre svoje funkcije te da budue
generacije, kao i mi danas, mogu uivati u svim njenim blagodatima

Ope korisne funkcije uma:

Od ukupne povrine uma i umskog zemljita na podruju
umarije Tomislavgrad uma visokog uzgojnog oblika ima 6 639 ha
uma niskog uzgojnog oblika ima 13 397 ha
Neobraslo proizvodno tlo ima povrinu od 35 898 ha
Veliko je znaenje opekorisnih funkcija ovih uma na zatitu zemljita , sanaciju
erozijskih podruja i sveukupan prinos istoi zraka i poboljanju klimatskih uvjeta

Zatita tla, prometnica i drugih objekata od erozije , bujica i poplava:

uma titi svoje tlo od erozije ( vodom , snijegom , vjetrom), od osiromaenja tla ,
padanja kamenja , puzanja i klizanja tla
umski ekosustav je najuinkovitiji zatitnik od erozije uzrokovane vodom
Iako uma ima sve znaajke koje utjeu na eroziju, ona e se ipak dogaati , samo to
je konana bilanca pozitivna jer uma stvara vie tla nego to ga izgubi erozijom
ume umarije Tomislavgrad obzirom na poloaj, reljef, njenu konstituciju i strukturu,
ima znaajan ulogu u zatiti tla i cestovnih prometnica od erozija, bujica i udara vjetra

Utjecaj na vodni reim i hidroenergetski sustav:

Hidroloka funkcija ume sastoji se proiavanju podzemnih i povrinskih voda, te u
stalnosti opskrbe vodom i spreavanju njezina brzog otjecanja
U veoj ili manjoj mjeri svaka uma obavlja hidroloku funkciju
Utjecaj uma na vodozatitu ovisi o stanitu i umskoj sastojini
Vrlo znaajnu ulogu imaju u tome reljef, geoloka podloga i tlo, vrste drvea u
sastojini, dob i sklop kroanja o spomenutim odlikama ovisi uinkovitost ume na
hidroloke prilike odreenog umskog prostora
Hidroloki utjecaj ume dolazi osobito do izraaja za dugotrajnih koa , ljetnih
pljuskova s velikom koliinom kie te u proljee za vrijeme topljenja snijega
Kretanje vode u nekoj umi ovisi o koliini transpirirane vode pojedinih vrsta drvea,
o intercepciji pojedine vrste drvea, o evaporaciji, o tlu i njegovoj moi upijanja, o
matinom supstratu te o slojanju u sastojini, o godinjoj koliini oborina i njihovom
rasporedu
Ovisno o povoljnoj ili nepovoljnoj rezultati navedenih parametara odreena uma je u
vodozatitnom smislu manje ili vie uinkovita
ume umarije Tomislavgrad sa svojom obraslom povrinom znaajne su za
reguliranje vode , te imaju izraenu hidroloku funkciju.

Utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju:

27
27
 uma ublaava klimatske ekstreme na poljoprivrednim povrinama, osigurava izmjenu
zraka, te sprjeava pojavu hladnih zranih struja
taj pozitivan utjecaj ume zamjeuje se do 60 km udaljenosti od ruba umskog
kompleksa veliine najmanje 400 ha
to je kompleks ume prostraniji taj utjecaj je vei
Svakako e sastojine ove umarije neizravno i izravno pozitivno djelovati na
poljoprivredne povrine u Tomislavgradskoj opini
Ljeti poveava vlanost zraka na okolnoj povrini, a kao izvrstan proista zraka uma
titi okolne poljoprivredne povrine od imisijskih oteenja, budui je asimilacija
povrina umskog drvea znaajno vea od povrine koju uma zauzima
Vjetrobranskom funkcijom sprjeava prekomjerno isparavanje i isuivanje
poljoprivrednog tla kao i promjenu mikroklime

Utjecaj na klimu:
Sve ume u Bosni i hercegovini imaju klimatsko zatitnu funkciju
Ta funkcija je vea, odnosno vrjednija, na podrujima gdje je umovitost krajolika
manja
Tako svaka obrasla povrina ima velik utjecaj na klimu u ovom podruju
ume umarije Tomislavgrad, posebno kompleksi uma Vran planine i Gospodarske
jedinice uica pozitivno utjeu na klimu veih naseljenih podruja, a neposredno na
najblia naselja (sela)

Zatita i unaprjeenje ovjekova okolia:

Zatita i unaprjeenje ovjekova okolia podrazumijeva zatitu naselja od oneienog
zraka i buke
To je imisijska funkcija ume
uma je izvrstan proista zraka i u svojim kronjama moe zadrati vie desetaka
tona praine, to ovisi o vrsti drvea i gustoi kroanja ume
Asimilacijska povrina umskog drvea znaajno je vea od povrine koju sama uma
zauzima
Tako jela i smreka imaju 14 do 15 puta, a bukva i hrast 6 do 8 puta veu asimilacijsku
povrinu od povrine ume
To svojstvo ini umu vrlo uinkovitim proiivaem zraka
Goleme koliine otrova kao to su sumporni dioksid, duini oksid, fluor, pesticidi,
deterdenti, fotooksidanti, teki metali i drugi gomilaju se u umi
Imisijska funkcija ume ocjenjuje se prema udaljenosti od naselja, reljefu, intenzitetu
vjetra i izvoru emisija
ume umarije Tomislavgrad s obzirom na poloaj i reljef (nadmorska visina) nalaze
se u smjeru glavni oneienja te tako sve njene obrasle povrine imaju utjecaj po ovoj
funkciji

Stvaranje kisika i proiavanje atmosfere:

Ova funkcija ogleda se u velikoj proizvodnji kisika i do 20 tona po ha godinje,
proiavanju zraka zadravanjem na svojoj asimilacijskoj povrini ( 7 do 15 puta
vea od povrine ume) velike koliine otrova te u apsorpciji velikih koliina
ugljinog dioksida ije je smanjivanje u atmosferi od velikog znaaja za zaustavljanje
negativnih klimatskih procesa
27
27
 Ova funkcija je usko vezana uz zdravstvenu ,rekreacijsku i protuimisijsku funkciju
ume
Sve obrasle povrine umarije Tomislavgrad imaju utjecaj po ovoj funkciji

Rekreacijska, turistika i zdravstvena funkcija:

Kako su ovo gospodarske ume osnovna funkcija ovih uma je ekonomska, osim djela
borove ume u Gospodarskoj jedinici Tunica Kologaj umski predjel Seget u
povrini od 96 ha koji ima rekreacijsku
namjenu, sadrajem i izgledom ume Lovite L.U. Vran" Tomislavgrad
umarije Tomislavgrad imaju vrlo osnovano 1947. godine
potencijalne mogunosti ( s obzirom na veliina lovita je 58.849 ha
svoju povrinu) za ispunjavanje navedenih podijeljeno je na 3 vea brdsko
socijalnih funkcija ume planinska lovita
umski predjel Grla u Gospodarskoj
jedinici Vran planina izrazito je povoljan za
plune bolesnike u vrijeme praenja bora
(lipanj , srpanj)
umski predjeli Prokos i Mali Vran imaju potencijala za razvoj zimskog turizma
(skijake staze)

Utjecaj na faunu i divlja:

Pod umskom faunom podrazumijevaju se pojedine ivotinjske vrste ili skupine
ivotinja koje imaju svoju veliku ulogu u funkcioniranju cjelokupnog umskog
ekosustava, odnosno uspostavljanju ravnotee toga ekosustava kada doe do njenog
naruavanja (fauna,tla, mravi i drugi korisni insekti, tetni insekti, ptice, glodavci,
divljai i druge)
Moe se rei da postoji meusobni uzajamni utjecaj uma-njena fauna
U sluaju stabilnosti umskog ekosustava, u najveoj mjeri je izraen utjecaj
opekorisnih funkcija ume na njenu faunu
To se umi uinkovito vraa kada njena fauna sudjeluje u pozitivnim procesima koje
vode trajnom podravanju stabilnosti umskog ekosustava
To se odnosi i na umsku divlja kao dio umske faune s kojom se posebno gospodari
Pozitivni utjecaj na umsku divlja biti najvie izraeni u uvjetima zdrave, stabilne i
normalno gospodarene ume, to e se odraziti i na pozitivne uinke pri gospodarenju
umskom divljai

III.6. Lovstvo

Pored istog umarstva djelatnost umarstva je i lovstvo, tako da umarija Tomislavgrad

zadnjih 30 -ak godina kontrolira lovite Vran. Tek u novije vrijeme od 2000. godine pa
nadalje poela su znaajnija su ulaganja u ovu oblast. Izgraene su 2 visoke eke sa
hranilitima i lokvama, jedan visoka osmatranica. Divlja se kontinuirano dohranjuje
kukuruzom, uginulom stokom i klaonikim otpadom. Izgraena je lovaka kua s osam leaja
sa salom za sastanke te okunicom s sportskim terenima za nogomet, odbojku na pijesku,
boalite
Na podruju Bukog jezera u velikom broju se nastanjuje ova divlja: divlje patke, divlje
guske, liske i ljuke.
27
27
Takoer u lovitima se esto susreu grlice, golubovi i druge sitne ptice. Od nezatiene
divljai u lovitima se susreu: vuk, lisica, jazavac, tvor, kuna, ris (Kamenica) . Od pernatih
tetoina u sva tri lovita ima: uraka, vrana, jastrebova.
Temeljne odrednice gospodarskoga pristupa prirodnim umskim ekosustavima usmjerene ka
ouvanju stabilnosti, prirodnosti i biorazonolikosti ukljuuju isti takav odnos i kod
gospodarskog pristupa divljai, te ukupnoj fauni kao nerazdvojivom elementu toga
ekosustava.
Svjesni svoje znanstveno-strune zadae u promicanju i razvoju lovne misli u BiH, djelatnici
lovstva umarije Tomislavgrad postignutim rezultatima svjedoe svoju misiju, tako su ve
sada jasni i prepoznatljivi rezultati u poslijeratnoj obnovi matinih fondova krupne divljai,
posebno srnee.
Na ukupnoj povrini lovita 9 925 ha uzgaja se krupna divlja: srna, divokoza, divlja svinja i
smei medvjed,vuk a od sitne divljai uzgaja se zec, kamenjarka, trka, ljuka. Praksa lovnog
gospodarenja nalae radikalne promjene u pogledu profesionalizacije lovnogospodarskog
pristupa i za lovita ostalih lovoovlatenika.
Lov s visokih eka je takoer u razvoju. umarija Tomislavgrad posjeduje trenutno dvije
visoke eke koje su visoko ureene s krevetima za spavanje i odmaranje , foteljama za
osmatranje, grijalicama i pominim prozorima. Svaka eka ima i hranilite s lokvama na
kojima kontinuirano ima hrane za divlja. S ovih eka lovi se:
smei medvjed Ursus Arctos
vuk Canis lupus
vepar Sus scrofa
lisica Vulpes vulpes
ris Lynx linx

IV. MINERALI I RUDE OPINE TOMISLAVGRAD

27
27
Na podruju opine Tomislavgrad, trenutno je u funkciji nekoliko kamenoloma, rudnika
pijeska i sl. To su:

Kamenolom Vran Duki Cebara (MZ Brinik)

Promet arac pozamljite pijeska (MZ Mandino Selo)
Separacija Grabi Lipa (MZ Kongora)
Dopro Kongora (MZ Kongora)

Kada su u pitanju naknade Opine od eksploatacije kamena, rude, ugljena, pijeska, tada
moemo rei da Opina Tomislavgrad/HB ima naknadu od 3 % od prodane tone sirovog
materijala rude. Od te naknade (3 %) , 60 % ide opini a 40 % ide upaniji.

V. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE U OPINI TOMISLAVGRAD

(hidro, solarna i vjetro energija)
27
27
Obnovljivi izvori energije, iako prepoznati kao budunost OBNOVLJIVI IZVORI
ekolokog naina ivota, nisu dovoljno promovirani u ENERGIJE SU IDEALNA
lokalnim zajednicama. LOKALNA RJEENJA
(Ministarstvo zatite okolia, prostornog
Odriva energija ili zelena energija je energetski ureenja i graditeljstva RH)
uinkovit nain proizvodnje i koritenja energije koji ima
to manje tetnog utjecaja na okoli. Odrivi razvoj je onaj razvoj koji zadovoljava dananje
potrebe, bez ugroavanja mogunosti da i budue generacije ostvare svoje potrebe. Odriva
gradnja je svakako jedan od znaajnijih dijelova odrivog razvoja, a ukljuuje upotrebu
graevinskih materijala koji nisu tetni po okoli, energetsku uinkovitost zgrada i
gospodarenje otpadom koji je nastao pri gradnji i ruenju graevina.

Tematska strategija o odrivoj uporabi prirodnih resursa EU: U toj se strategiji, koju je
Komisija predstavila u prosincu 2005. (COM(2005)0670), naglasak stavlja na usavravanje
znanja, razvoj alata za nadzor i poticanje stratekog pristupa u pojedinim gospodarskim
sektorima radi sprjeavanja utjecaja gospodarskog rasta na unitavanje okolia. Usko je
povezana s Tematskom strategijom o sprjeavanju nastajanja i recikliranju otpada.

U vezi s odrivim razvojem, odriva gradnja mora osigurati trajnost, kvalitetu oblikovanja i
konstrukciju uz financijsku, ekonomsku i ekoloku prihvatljivost.

Odriva energija obuhvaa koritenje obnovljive energije (hidroenergija, energija vjetra,

suneva energija, energija valova, geotermalna energija, energija biomase, energija plime i
oseke, te vodikova ekonomija) i energetsku uinkovitost kod njenog koritenja. Tehnike
mogunosti uporabe energije vode, sunca, vjetra, biomase je velik, premaujui sve ostale ve
dostupne izvore, te su preporueni kao prvenstveni izvori, ali naalost jo uvijek nisu
dovoljno iskoriteni, a u pojedinim lokalnim zajednicama jo uvijek nisu ni registrirani kao
prirodni resurs.

Svi proizvodi imaju prirodnu osnovu. Europska gospodarstva u velikoj mjeri ovise o
prirodnim resursima, ukljuujui sirovine (minerali, biomasa i bioloki resursi), komponente
okolia (zrak, voda i tlo), resurse strujanja (vjetar, geotermalna, suneva energija te energija
plime i oseke) i prostor (povrina zemlje). Iskoritavanjem resursa i njihovom obradom stvara
se kapital koji poveava bogatstvo sadanjih i buduih generacija. Meutim, ako se zadre
trenutni modeli, nastavit e se unitavanje i iscrpljivanje prirodnih resursa, kao i stvaranje
otpada.
Razmjeri sadanjeg iskoritavanja resursa ugroavaju mogunosti pristupa pravednom udjelu
oskudnih resursa buduim naratajima i dravama u razvoju. Odriva proizvodnja i potronja
kljuan su element dugoronog prosperiteta.

Opina Tomislavgrad, kao lokalna zajednica posjeduje sve preduvjete za poticanje

iskoritavanja obnovljivih izvora energije. Klimatski uvjeti su povoljni (dovoljan broj
vjetrovitih i sunanih dana) , posjedujemo mogunost iskoritavanja biomase (otpad iz
poljoprivrede, kuanstava) .

Suglasnost za koncesije od strane Opine Tomislavgrad dano je za vjetroelektrane:

Elektroprivreda HZHB za Vjetropark Mesihovina (MZ Mesihovina, Bukovica,
Mrkodol, Brinik i Kovai Omerovii) ;
27
27
 Kamen Dent d. o. o. Mostar za vjetropark Pakline i Ljubua (MZ Mokronoge,
Sarajlije, Letka, Vedai, Opleani i Mandino Selo) ;
Vran Duki d. o. o. za vjetro park Gradina (MZ Stipanii) ;
Ivovik d. o. o. Livno za vjetropark (MZ Eminovo Selo i Podgaj Joanica) ;
Luna d. o. o. za vjetropark (MZ Eminovo selo i Podgaj Joanica) .

Mjesena naknada Opini Tomislavgrad iznositi e za vjetroelektrane u visini od 1 %

mjesenog prihoda od iznosa dobivenog za ukupno proizvedenu i prodanu elektrinu energiju,
0,1 eura/m2 godinje za pristupnu cestu, koju e sami izgraditi, te jednokratnu naknadu po
stupu od 1 500 eura.

Koncesije i suglasnost izdane od strane Opine Tomislavgrad:

Dana koncesija za gospodarski ribolov na Bukom jezeru
Izdana prethodna suglasnost za vodocrpilite Mukinica
Izdana koncesija tvrtki Dalmatinka (RH) za ispitivanje pitke vode na podruju Opine
Izdana koncesija za istraivanje leita lignita Kongora Elektroprivredi HZHB.

VI. LJEKOVITO BILJE KAO RESURS OPINE TOMISLAVGRAD

27
27
Ljekovito bilje se koristi tokom cjelokupnog razvoja ovjeanstva i dugo vremena je bilo
jedini nain lijeenja. Zahvaljujui davnim spoznajama o ljekovitosti pojedinih dijelova
biljaka korijena, kore, lista, pupoljaka, cvijeta ili drugih dijelova - ovjek ih je koristio u
razliitim oblicima, kao suho, sirovo, elatina, aj najee, ili u prakastom stanju, to se
ee ini danas.
Vremenom se razvila tradicionalna narodna medicina
karakteristina za sve narode, podneblja i civilizacije.
Znanja i iskustva o ljekovitosti biljaka prenosila su se
Smreka
s koljena na koljeno, najee usmenim putem.
Znaajan broj knjiga ili prirunika, koji su se pojavili
Borovnica
kasnije, opisali su iskustava i upute za koritenje
Malina ljekovitih svojstava pojedinih dijelova biljaka, to
Menta pokazuje veliki interes za njihovim koritenjem.
Bazga Ljudi su uvijek vjerovali u ljekovita svojstva biljaka,
Dan i no
ali je slubena medicina esto iskazivala sumnju u
njihovu ljekovitost ili ljekovitu mo koja je davana
Crveni glog
pojedinim biljkama i njihovim sastojcima. U nekim
Trava iva vremenskim periodima i sredinama ova vrsta lijeenja
Divlja jagoda je zabranjivana, jer su postojale, i jo postoje,
zloupotrebe u lijeenju ljekovitim biljem. Kao
Kupina
nepisano pravilo u ovoj vrsti lijeenja koristi se
Majina duica princip - da svako pojedinano donosi odluku hoe li
ipak koristiti neki od tzv. narodnih lijekova. U posljednje
Drenjina
vrijeme medicinska nauka sve vie uvaava rezultate
lijeenja ljekovitim biljem.
Sranik
Ljekovito bilje se koristi i kao sastojak u proizvodnji
Srijemu Medvjei luk
sintetikih lijekova, zatim kao osnovna sirovina raznih
Pelin kozmetikih krema, mirisa, kolonjske vode, toaletnih
Divlji pinat sapuna, zubnih pasta i drugog, a u prehrambenoj
Naprstak
industriji kao zaini u mesnim preraevinama,
gotovim jelima i piima.
Kukurijek
Potronja i potranja ljekovitog bilja na svjetskom
uti kantarion
tritu sve je vea. Podruje Bosne i Hercegovine,
Preslica posebno planinski dio, ima izvanredne prirodne uvjete
Poljski sljez i veoma je bogato razliitim vrstama ljekovitog bilja,
Bokvica trputac
pa je u pojedinim krajevima postao znaajan izvor
prihoda stanovnitva.
Plunjak
Prostor opine Tomislavgrad, na kojem se mijeaju
Jaglac
submediteranska, umjerena kontinentalna i planinska
klima, posjeduje idealne uvijete za planski uzgoj
ljekovitog bilja, koji naalost jo uvijek nije prepoznat
kao prirodni resurs i potencijal. Osim samog uzgoja,
masovna prerada ljekovitog bilja takoer je zanemarena kao potencijal, te pojedinci jo uvijek
ljekovito bilje prerauju za osobne potrebe.
27
27
Iako se sakupljanje ljekovitog bilja se najee odvija u
vidu sakupljanja sekundarnog umskog proizvoda ili Med hrani i od
samoniklog bilja na livadama, epurina se sve vie bere i
uzgaja, jer je organiziran otkup. mnogih bolesti
Usko vezano za bogatstvo ljekovitim biljem jeste
pelarstvo, koje je vrlo razvijeno na podruju opine
brani.
Tomislavgrad. (nepoznat autor)
U opini Tomislavgrad razvijeno je pelarstvo i usko je
vezano za voarstvo. U svim mjesnim zajednicama
opine Tomislavgrad razvijeno je plansko pelarstvo
minimalno 50 do 100 pelinjih drutava (konica) .
Pelarstvo je specifina grana stoarstva kojoj stoar nije
nuno vezan za vlastito zemljite. U pelarstvu
razlikujemo selee pelarstvo (u kojem pelar seli
konice u blizinu pae ovisno o godinjem dobu) i
stacionirano pelarstvo kod kojeg je pelar smjeta
konice uglavnom na jednoj lokaciji, te kao noviju granu, ekopelarstvo. Pelari su specifina
vrsta stonih proizvoaa jer ne ovise o svom zemljitu, esto ga ni nemaju ili imaju vrlo
malo.
Uz med, vaan proizvod pelarstva su i pelinji otrov, matina mlije, pelinji vosak i
propolis. Cvjetna pelud nije direktan proizvod pela ve je pele sakupljaju sa cvijea i unose
u konicu. U pelarstvu nalazimo i druge proizvode koji su nastali obradom pelinjih
proizvoda kao npr. gvirc, medovina, medena rakija, liker od meda, propolis kocke, medenjaci
i drugo.
Kroz povijest ovjeanstva, poznate su blagodati meda. Med i pelinji proizvodi se takoer
koriste i u proizvodnji kozmetikih preparata, koji samim tim to potiu iz prirode, cjenjeniji
su kod potencijalnih kupaca.
Iako je pelarstvo razvijeno na podruju opine Tomislavgrad, potrebni su kako poticaji od
strane lokalne zajednice, tako i promocija samih proizvoda koji mogu postati brend, a samim
tim i turistiki resurs.
27
27
VII. TURISTIKI RESURSI OPINE, TOMISLAVGRAD

Opina Tomislavgrad je iznimno bogata turistikim sadrajem, koji moe zadovoljiti sve
potrebe turista.
Poznati su Dani sv. Nikole Tavelia vjersko kulturna manifestacija, koja se odrava svake
godine u prvoj polovici mjeseca srpnja. Ukljuuje izlobu slika, promocije knjiga, kazaline
predstave. U sklopu ove vjersko kulturne manifestacije njeguje se folklorno nasljee
festival gangi i gusli.
Karmela sv. Ilije duhovni susreti, sastanci za vjernike, duhovne vjebe, duhovne obnove,
uvoenja u duhovni ivot i molitvenu komunikaciju, formacija novih redovnikih narataja
Hrvatske karmelske provincije sv. Oca Josipa kroz ustanovu novicijata.
Takoer se odravaju sportska natjecanja:
Meunarodni plivaki maraton na Bukom jezeru
ujiki polumaraton na relaciji Kupres-ujica

Kao turistiki resurs s raznolikom ponudom, treba se izdvojiti Eko selo Grabovica, koja
posjetiteljima nudi brojne sadraje, kako za starije, tako i za mlae. Bogata gastronomka
ponuda, uz mogunost smjetaja, te konjiki klub, mini zoo vrt i svadbeni salon, nude
potpunu i kvalitetnu ponudu svakom posjetitelju. Eko selo Grabovica je smjeteno uz Buko
jezero, te samim tim nudi kompletnu turistiku ponudu.

Na podruju opine Tomislavgrad takoer se mogu izdvojiti kajakada i fiijada koji se

tradicionalno organiziraju svake godine.

Opina Tomislavgrad ima kapacitete za razvoj zdravstvenog turizma.

Tomislavgrad je prava riznica arheolokog i spomenikog blaga. Svjedoci tomu su i brojne
bazilike pronaene na prostorima: Crvenice, Borani, Tomislavgrad, ujica, Bukova gora i
Vinica.
Opina Tomislavgrad ima vrlo razvijen lovno edukativni turizam. Lovaka kua Grla nalazi
se uz upanijsku cestu Tomislavgrad - Jablanica (140 m od ceste u umi) . Povrina lovake
kue je cca 120 m2, kapaciteta osam leaja, a ine ga etiri dvokrevetne sobe. U sklopu kue
je dnevni boravak kapaciteta 20-25 mjesta, te vanjska terasa sa 12 mjesta. Lovaka kua
pruit e posjetiteljima vrhunski komfor i nezaboravan doivljaj uz izvrsnu gastronomsku
kuhinju, birana hercegovaka vina i predivan pogled na Lib planinu. U sklopu kue sportski
tereni za mali nogomet na travi, odbojka na pijesku i boalite. Uz samu kuu izlaze dvije
planinarske staze. Posebno je zanimljiva staza koja ide u smjeru Vran planine kroz borovu
umu u vrijeme praenja bora u lipnju i srpnja. Moe se rei da je ova staza melem za
asmatiare, plune bolesnike a i sve ostale zaljubljenike u nedirnutu prirodu. U blizini je Ski
staza na planini vrsnica (15-ak km) . U sklopu lovake kue Grla prua se mogunost foto
safarija promatranje i snimanje divljai s visokih eka.
Tomislavgrad je, kao i Livno, izrazito siromano sa suvremenim turistikim atrakcijama kao
to su opremljeni kongresni centri, tematski i/ili zabavni parkovi, centri za posjetitelje, ali i
educiranim ljudskim potencijalom kao to su turistiki vodiima koji bi imati priliku na
kvalitetan i zanimljiv nain pokazati ljudima starine koje se nalaze u samom gradu.
27
27
Glede turizma, potrebno je iskoristiti vlastite resurse koji su u skladu sa zahtjevima
suvremenih trendova u turizmu , suvremeni turizam se bazira na novim izazovima, ali i tenji
ka zdravom nainu ivota, odnosno aktivnom odmoru. Tomislavgradu danas nedostaju centri
cjelogodinjeg planinskog i sportskog turizma, kvalitetne biciklistike staze s potrebnom
infrastrukturom i suprastrukturom, te drugi sadraji nuni za kvalitetno i dugorono odrivo
trino pozicioniranje na tritu posebnih interesa. Razvoj zimskog i planinskog turizma bio
bi prva faza razvoja cjelokupnog, seoskog, kontinentalnog i kulturno-povijesnog turizma.

27
27
VIII. FINANCIJSKA DOBIT LOKALNE ZAJEDNICE - OPINE
TOMISLAVGRAD OD ISKORITAVANJA PRIRODNIH RESURS

Tablica 1.
Izvor: Sluba za financije Opine Tomislavgrad

Koncesije Prihod Opine

Koncesije Prihod Opine
dodjeljene od od
R.b. Prirodni resursi dodjeljene od od opinske
strane upanijske
strane Opine koncesije (KM)
upanije koncesije (KM)
Zemljite
1.
Vodeni resursi
2.
ume i drvna masa
3.
Minerali i rude
4.
Energija (hidro,
5.
solarna, vjetar),
Termalne vode
6.
Ljekovito bilje
7.
Turistiki resursi
8.
9.
Drugo

Tablica 2.
Prihodi Opine Tomislavgrad od iskoritavanja pojedinih resursa

1. Prihodi Opine Tomislavgrad od iskoritavanja uma (2013.)

93 842 KM
2. Prihodi Opine Tomislavgrad od zakupa opinskog zemljita (2013.)
66 869,25 KM
3. Prihodi Opine Tomislavgrad od Bukog jezera (2013.)
3 006 380,00 KM
27
27
IX. GDJE OPINA TOMISLAVGRAD PREFERIRA ULAGANJA, KADA
SU U PITANJU PRIRODNI RESURSI?

Poljoprivredne povrine opine Tomislavgrad ukupno iznose 71 208 ha to ini 2,8 %

poljoprivrednih povrina BiH, te predstavlja veliki prirodni potencijal. Danas se sve vie ulae
u razvoj poljoprivredne proizvodnje, a pogotovo u proizvodnju mlijeka. Otkup mlijeka s
prostora opine Tomislavgrad iznosi oko 12 miliona litara godinje, a radi se o otkupu mlijeka
s farmi krava, dok se mlijeko proizvedeno na farmama ovaca ne otkupljuje jer proizvoai
proizvode vlastiti sir, kao i odreene koliine kravljeg mlijeka koje poljoprivrednici sami
koriste za proizvodnju sira. Pored farmi goveda i ovaca, u novije vrijeme trend je izgradnja
farmi koza i proizvodnja kozjeg mlijeka i mesa.
Poljoprivreda kao resurs je prepoznat od strane domaih i stranih gospodarstvenika, te je
interes za ulaganjem sve prisutniji. Pored tradicionalne proizvodnje mlijeka, mesa i itarica,
sve vei interes je ulaganja u nasade malina, kupina, jabuka i drugog voa.

Resursi kojima raspolae opina Tomislavgrad za proizvodnje energije su po mnogima i

najvredniji resursi s ekonomskog gledita, a radi se o slijedeem:
energija vjetra - povoljni prostori za razvoj projekata za proizvodnje energije iz
vjetroelektrana. Trenutno se radi o est projekata, odnosno est vjetropolja. Projekti u
razvoju.
hidroenergija u pripremi izgradnje je projekt CHE Vrilo, a potencijalni projekti su i
mini hidroelektrane na rijeci ujici
biomasa tri projekta realizirana
solarna/suneva energija postoje zainteresirani investitori

Pored projekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, opina Tomislavgrad raspolae

i velikim rezervama energetskog goriva (lignit 200 miliona tona). Trenutno se prioritet daje
obnovljivim izvorima, a stavljanjem ovog resursa u funkciju podrazumijeva i izgradnju
termoelektrane to za sada nije opcija.

27
27
Koritena literatura

1. Rado, M. M. i Ozimec, R. eds. : Prirodoslovno povijesna batina opine

Tomislavgrad, Tomislavgrad Zagreb, 2013.

2. Savkovi, B. : Library of sustainable Energy Action Plans (SEAP) of local

communities in Bosnia and Herzegovina, Deutsche Gesellschaft fur Interantionale
Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, Environmntal Protection Fund oft he Federation of
Bosnia and Herzegovina, 2012.

3. Komisija/Povjerenstvo za ouvanje nacionalnih spomenika: Vodi kroz kulturno-

historijsko/povijesno i prirodno naslijee Hercegovine, Bermust, Sarajevo, 2007.

4. eura, . : Hercegbosanska upanija, Prirunik za zaviajnu nastavu, I. izdanje,

Matica hrvatska, Livno, 2002.

5. www.hbsume.ba/tomislavgrad/ (14. 01. 2014.)

6. www.panda.org (18. 01.2014.)

7. http://croatia.panda.org/?204758/Poveana-potronja-prirodnih-resursa-i-porast-broja-
stanovnika-stvaraju-nepodnoljiv-pritisak-na-planet (21. 01. 2014.)

8. http://www.mzoip.hr/doc/publikacije/Odrziva_potrosnja_i_proizvodnja.pdf
(31. 01.2014.)
9. http://www.fzs.ba/BihB/Rijkeijezera.htm (18. 02. 2014.)

10. http://www.fzs.ba/BihB/Temperipad.htm (18. 02. 2014.)

11. http://www.fzs.ba/BihB/opcistatpodaciobih.htm (18. 02. 2014.)

12. http://www.ecoselograbovica.com/hr/ (18. 02. 2014.)

27
27
U organizaciji Centra za graansku suradnju, Livno, u tijeku je realizacija projekta Lokalno
upravljanje resursima u deset opina Kantona 8 i 10 / Zapadnohercegovake i
Hercegbosanske upanije.

Ovaj projekt je omoguila velikoduna podrka amerikog naroda putem Amerike ambasade
u Sarajevu i svi stavovi, miljenja i zakljuci izneseni u projektu ne odraavaju nuno stav
Amerike ambasade ili Vlade SAD, ve iskljuivo autora.

27
27
U prikupljanju informacija, pripremi i izradi Registra sudjelovali:

Radni tim opine Tomislavgrad:

Drago Zrinui, udruga Naa Batina

Miro umanovi, MZ Mandino Selo i Udruga Naa Batina
Luka Krstanovi, Sluba za drutvene djelatnosti i opu upravu
Opine Tomislavgrad
Ljuba Pokraji, pomonica naelnika, Sluba za geodetske poslove,
imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina Opine Tomislavgrad

Tim Centra za graansku suradnju, Livno:

Stjepana Ivanu
Asmir Orman
Zulka Baljak
Kata Marijan Krelj

Centar za graansku suradnju Livno

G.Jurkia 8a, 80101 Livno
Tel/fax: 034 202 770
E-mail: cgs-li@tel.net.ba
www.cgs-livno.net
27
27