UVOD U ZDRAVSTVENU NJEGU KIRURKIH BOLESNIKA

Populacija: kirurki bolesnici

Metoda lijeenja: kirurki zahvat

Mjesto lijeenja: kirurke klinike ili ambulante

kirurki odjel
operacijski blok, soba za poslijeoperacijski oporavak
jedinica intenzivne skrbi
kirurka poliklinika

Zadae medicinske sestre tehniara na kirurkom odjelu:

PLANIRANJE I PROVOENJE INTERVENCIJA treba uvaavati

o stanje bolesnika (prilagoditi mu se) medicinska i sestrinska dijagnoza
o kirurki tijek lijeenja
dijagnoza/dijagnostika (specijalne pretrage)
priprema za operaciju (opa i rana prijeoperacijska priprema,
priprema dan prije operacije, priprema na dan operacije) uvjetovani
stanjem pacijenta, intervencijama koje provodimo
OPERATIVNI ZAHVAT
poslijeoperacijski tijek
o naela procesa zdravstvene njege
usmjerenost na pacijenta (NE na zadatak!)
uvaavanje pacijenta kao subjekta zdravstvene njege
cjelovito zbrinjavanje pacijenta
USAVRAVANJE, PODIZANJE KVALITETE ZDRAVSTVENE NJEGE

PRIJAM KIRURKOG BOLESNIKA

KIRURKE INTERVENCIJE PREMA STUPNJU HITNOE:

Stupanj Vrijeme operacije Stanje bolesnika Dijagnoza

1 bez odgaanja kritino krvarenje
2 unutar 24 30 sati vrlo teko blokada bubrega
3 planirana (potrebna) moe doi do adenom
pogoranja prostate
4 potrebna, ali ne i neophodna nije ugroeno i nee oiljak
5 izbor elja pacijenta biti estetske operacije

1
 REDOVAN PRIJEM HITAN PRIJEM
1. Planirano bolniko lijeenje vitalne 1. Neoekivano iznenadno pogoranje
funkcije nisu ugroene zdravstvenog stanja
2. Bolesnik ima uputnicu za bolniko 2. Dolazi kao hitan sluaj u HMT
lijeenje 3. Hitan dijagnostiki postupak
3. Zaprimamo ga na odjel kirurke 4. Zahvati hitnoe (reanimacija)
klinike 5. Po potrebi hitna priprema za
4. Operativni zahvat je planiran operaciju i operacija
5. Potpuna posveta psihofizikoj
pripremi pacijenta
ZADAE SESTRE ZADAE SESTRE U HMT u
1. VMS prikuplja podatke potrebne za 1. Identificirati problem (uvaavati
planiranje zdravstvene njege dinamiku zdravstvenog stanja)
- opi podaci o bolesniku 2. Utvrditi prioritete
- uzimanje sestrinske anamneze 3. Pratiti stanje bolesnika (monitoring)
- pregled bolesnika 4. Provoditi intervencije sa i u dogovoru
- uoavanje rizinih imbenika s lijenikom
- postavlja sestrinsku dijagnozu 5. Pruiti podrku obitelji
- plan i program zdravstvene njege 6. Suradnja s obitelji koja e dati
- lista dokumentacije zdravstvene podatke (osobito u djece, starijih
njege osoba i osoba u besvjesnom stanju)
2. Informiranje obitelj

Postupci kod prijema ovise o:

- bolesnikovom stanju pri prijemu

- njegovim potrebama za zdravstvenom njegom, dijagnostikom i lijeenjem

Pri prijemu razlikujemo:

naizgled zdrave osobe pri redovnom pregledu neto otkriveno, imaju najvei strah
akutno bolesne osobe nagli nastup bolesti, operacija neizbjena i nuna, oekivanja
i nada za izljeenjem vei od straha
kronino bolesne osobe kirurko lijeenje potrebno, ali nije hitno
unesreene osobe s ulice dovezene u bolnicu koju ne biraju, pri ili bez svijesti
zdrave osobe dolaze u bolnicu radi nunog, ali mogue odgodivog, strah ili
otvorenost puna iekivanja

RIZINI IMBENICI ZA KIRURKI ZAHVAT

- rizine imbenike sestra utvruje pri prikupljanju podataka ine opasnost za
bolesnika koji e biti operiran
- rizini imbenici poveavaju mogunost poslijeoperacijskih komplikacija

2
- broj i vrsta rizinih imbenika utjeu na:
o duljinu i nain prijeoperacijske pripreme
o vrstu anestetika
o poslijeoperacijsku njegu kirurkog bolesnika
o odgodu kirurkog zahvata (sve do poboljanja zdravstvenog stanja)
- primjena specifine medikamentozne terapije pri planiranju kirurkog zahvata
(kirurg i anesteziolog) kod uobiajenih rizinih imbenika starosti, pretilosti i
lijeene kronine bolesti (dijabetes, hipertenzija)

Rizini imbenici za kirurki zahvat su:

RIZINI IMBENICI KOMPLIKACIJE OBJANJENJE

Sporo zarastanje rana i Slabija regeneracija tkiva usporava
inficiranje rane zarastanje operacijske rane.

Zbog slabije pokretnosti moe doi do KDL najee

STARIJA DOB respiratornih komplikacija
- hipostatska pneumonija
- postoperativna atelektaza
- bronhitis
- zastoj sekreta u pluima ;
ali mogu nastati i pluna embolija, tromboza i dekubitus.
DEHIDRACIJA
Simptomi Kod smanjenja volumena
dehidracije jesu: cirkulirajue tekuine u organizmu,
smanjen turgor Usporena cirkulacija i tkiva ne dobivaju dovoljnu koliinu
koe, suhe smanjeno izluivanje hranjivih tvari, vode i kisika pojava
sluznice, oligurija, urina hemokoncentracije i usporene
koa hladna i cirkulacije krvi pogoduje
smeurana te nastanku tromboze
kasnije ljepljiva
Kod starijih ljudi vei je unos UH, pa dolazi do
HIPOPROTEINEMIJE (proteinogram), moe se javiti nedostatak
vitamina B komplexa (sudjeluju u metabol. bjelan. i UH),
NEADEKVATNA vitamina C (podie otpornost) i vitamina K (sudjeluje u
PREHRANA zgruavanju krvi). Kao komplikacija zbog deficita odgovarajuih
(nedovoljna, hranjivih tvari stanice se ne mogu odravati, rasti i obnavljati i
onemoguena) kao posljedica toga dolazi do
- sporog oporavka i sporijeg cijeljenja rane
- produljenja operacijskog tijeka
Puenje uzrokuje poveano
stvaranje sluzi koju bolesnik u
Upala plua, atelektaza, poslijeoperativnom tijeku teko
PUENJE usporena cirkulacija, iskaljava respiratorne
tromboembolija komplikacije.
Nikotin je rizini imbenik za

3
 aterosklerozu usporava cirkulaciju,
pogoduje nastanku tromba
Mjesec dana prije operativnog
zahvata, a i nakon njega (posebice
kod vaskularnih pacijenata)
zabranjeno.
Oteava lijeenje, Masno tkivo manje opskrbljeno
hipostatska pneumonija, krvlju to utjee na dotok kisika i
sporije cijeljenje hranjivih tvari potrebnih za
PRETILOST operativne rane obnavljanje tkiva
(posebice ako je u Pretila osoba se tee kree i die.
podruju abdomena) Ako nije hitna operacija pacijentu
prije operacije preporuiti dijetu.
Svaki lijek kojeg pacijent prima mora se zabiljeiti i provjeriti
mogue komplikacije te utjecaj na anesteziju (mogue slabije
djelovanje anestetika), koagulaciju krvi (mogua krvarenja), na
LIJEKOVI cijeljenje rane (koje moe biti sporije) te otpornost prema
(psihofarmaci,salicilati, infekcijama (kontrola imunosupresivne Th kod transplatacija)
antikoagulansi, Kod osoba koje su imale infarkt miokarda, a primaju Marivarin,
kontraceptivi,
kortikosteroidi)
preoperativno se vri konverzija pa se daje Depoheparin
(Frahepan) s.c., a postoperativno se vraa na Marivarin
(postupak konverzije se provodi da ne bi dolo do poremeaja
koagulacije)
Primjena anestetika uz uobiajene koliine alkohola moe
dovesti do apstinencijalne krize (kao reakcije na anestetike)
nemir, agresivnost i DELIRIJ TREMENS (treba napomenuti
pacijentu ovisniku i njegovoj pratnji delirij kao komplikaciju)
Simptomi delirium tremensa:
nesanica ili promjena u ciklusu budnost spavanje
drhatanje i strah
OVISNOST mogua pojava epileptinih napadaja
(o alkoholu, drogi) poremeaji svijesti, konfuznost
vidne iluzije i halucinacije
izraeni tremor ruku i cijelog tijela
sumanute misli
agitacija (uznemirenost, agresivnost)
pretjerana aktivnost ANS a, a posljedice su
- povieni krvni tlak
- pretjerano znojenje i dehidracija
- ubrzana peristaltika
- povieni tonus muskulature uz pojavu greva
STRAH Zbog pojaanog djelovanja simpatikusa ubrzavaju se mnoge
tjelesne funkcije to se ispoljava u vidu pretjeranog uzbuenja i
emocionalnog stresa (preveniramo ga dobrom psiholokom i
medikamentoznom pripremom pacijenta), miine napetosti,
visokog krvnog tlaka i ubrzanog pulsa to moe ometati
postizanje eljenog stupnja anestezije.

4
 PREOPERATIVNA PRIPREMA KIRURKOG BOLESNIKA
Preoperativna priprema se dijeli na:

1) OPU PREOPERATIVNU PRIPREMU

2) NEPOSREDNU PREOPERATIVNU PRIPREMU
a. PRIPREMA BOLESNIKA DAN PRIJE OPERACIJE
b. PRIPREMA BOLESNIKA NA DAN OPERACIJE

OPA PREOPERATIVNA PRIPREMA

- SVRHA ope preoperativne pripreme bolesnika je da mu osiguramo najbolju:

o fiziku
o psiholoku spremnost za
o socijalnu kirurki zahvat
o duhovnu

PSIHOLOKA PRIPREMA BOLESNIKA ZA OPERACIJU

- SVRHA: osigurati bolesniku najbolju moguu psiholoku spremnost za kirurki

zahvat
- pacijent mora imati potpuno pouzdanje u osoblje koje sudjeluje u njegovu
lijeenju
- osoblje koje sudjeluje u kirurkom zahvatu uvjeriti e bolesnika da sve to se s
njim dogaa ima svrhu, a sve u cilju poboljanja njegovog opeg i zdravstvenog
stanja nakon operacije (ako je uspjena pacijent e se osjeati ugodnije, a njegov
ivot e biti kvalitetniji)
- psiholoku pripremu pacijenta zapoinje kirurg koji je postavio indikaciju za
kirurko lijeenje bolesti pacijentu i njegovoj obitelji e objasniti
o potrebu, vanost i korisnost kirurkog zahvata
o predvidivu duinu boravka u bolnici
o mogu ishod ako se operacija ne izvede
o alternativne metode lijeenja u situaciji neizvedene operacije
o upoznati e ga s operacijskim rizicima i komplikacijama
- ako se priprema dijete ili starija osoba (koja ima skrbnika) razgovor posebno
paljiv, razumljiv i primjeren pomo pri prihvaanju kirurkog lijeenja
- u pripremi sudjeluje i obiteljski lijenik koji bolesnika upuuje na bolniko lijeenje
- bolesnikov strah i razmiljanja o problemima (strah zbog neupuenosti,
svakodnevnih briga i nove okoline)

5
- medicinska sestra tehniar prima pacijenta toplo i prijateljski i malim stvarima
mu pokazuje razumijevanje i tako moe smanjiti njegov strah
- medicinska sestra tehniar ukljuiti e bolesnika u planiranje i provoenje
zdravstvene njege pacijent stie povjerenje, postavlja pitanja, izraava svoju
nesigurnost i strah pridonosi uspjenoj pripremi za kirurki zahvat
- obavjetavati bolesnika o intervencijama na polju zdravstvene njege
zadobivanje bolesnikovog povjerenja
- razgovor s bolesnikom prije operacije
o saznajemo medicinske podatke
o dobivamo uvid u bolesnikovo stanje i osjeaje
- odgovoriti bolesniku na pitanja o prijeoperacijskoj pripremi i postoperativnim
tekoama
- osnovnu informaciju o duini boravka u bolnici daje lijenik
- zadatak sestre je pomoi bolesniku u prihvaanju stvarnosti i svladavanju stresne
situacije
- dobra preoperativna psihika priprema djeluje na:
o bolje podnoenje operativnog zahvata
o treba manje analgetika
o boravak u bolnici se skrauje za 1 2 dana

FIZIKA PRIPREMA BOLESNIKA ZA KIRURKI ZAHVAT

- obuhvaa
o pretrage
o prehranu
o pouavanje
o pripremu probavnog sustava

Pretrage

- zadae medicinske sestre tehniara:

o pripremiti bolesnika za odreene pretrage
o uzeti dg materijal (krv, mokrau, sputum)
o uputiti ga pravodobno u laboratorij
- primjena pretraga:
o koje omoguuju ocjenu opeg zdravstvenog stanja, nune radi anestezije
i kirurkog zahvata (RUTINSKE PRETRAGE)
o uvjetovane osnovnom bolesti zbog koje je indicirano operacijsko lijeenje
(specijalne pretrage)
o uvjetovane stanjem, rizinim imbenicima za kirurki zahvat

6
- priprema bolesnika za operaciju razliita, a ovisi o
o bolesnikovom stanju (rizinim imbenicima)
o indikaciji za operaciju
o hitnosti i vrsti kirurkog zahvata

Ope pretrage i priprema

- iste za sve operacijske i sve bolesnike, a ukljuuju

o osnove, laboratorijske pretrage
SEDIMENTACIJA ERITROCITA
KKS
GUK
laboratorijske pretrage mokrae
o VK i VZ, protrombinsko vrijeme
o KG, Rh faktor
o EKG, snimka plua i miljenje kardiologa
o pretrage uvjetovane osnovnom boleu zbog koje je indicirano kirurko
lijeenje (specijalne pretrage)
- na osnovi anamneze, fizikog pregleda i laboratorijskih nalaza
o kirurg e
ocijeniti zdravstveno stanje bolesnika
odluiti da li postoje kontraindikacije za kirurki zahvat
o anesteziolog e
odluiti o vrsti anestezije za operaciju (prilagoene pojedinom
bolesniku)
- danas mnogi pacijenti ambulantno provode pretrage na osnovi kojih lijenik moe
procijeniti njihovo zdravstveno stanje, sposobnost za anesteziju i kirurki zahvat
tako pripremljeni se zaprimaju na odjel

Posebne pretrage i priprema

- potreba za njima proizlazi iz osnovne bolesti i bolesnikova stanja

- uglavnom zahtijevaju duu preoperativnu pripremu koja ukljuuje
o ope pretrage i pripremu
o dodatne, specifine pretrage kojima se ispituju funkcije pojedinih vitalnih
organa ili sustava (srce, plua, bubrezi, )
o uvoenje lijeenja koje e popraviti stanje (npr. kardiotonici)
o parenteralna prehrana u osoba u kojih su kao rizini imbenici prisutni
smanjena tjelesna teina
nemogunost uzimanja hrane

7
Prehrana bolesnika

- preoperativna prehrana bolesnika uvjetovana je

o stanjem bolesnika
o indikacijom za kirurki zahvat
o vrsti i mjestu kirurkog zahvata
- puna pozornost jedna od osnovnih potreba svakog bolesnika
- prehranu pri dolasku bolesnika na odjel odreuje lijenik
o propisivanje dijete
o koliina i sastav hrane

potpuno ili djelomino

uzdravanje od hrane,
ovisno o indikaciji za
kirurki zahvat
obogaenje prehrane odreenim sastojcima u slabih i iscrpljenih
bolesnika

Bolesnicima treba omoguiti hranu koja sadri:

odgovarajua energetsku vrijednost

odreena koliinu ivotinjskih bjelanevina (1,5 2 g/kg tjelesne teine)
o posebno kod malignih bolesti
o velikih kirurkih zahvata
o trauma
o opeklina
o infekcije
odreena koliinu UH zadovoljenje kalorijskih potreba zbog toga to se gubi
jako puno energije tijekom operativnog zahvata
dovoljno vitamina i minerala
odreena koliina vode (ovisno o tjelesnoj masi 30 mL/kg tjelesne teine) zbog
pojaanog izluivanja vode, posebice nadoknada kod
o operativnih zahvata na gastrointestinalnom traktu
o opeklina ( nadoknada elektrolita)
preko centralnih vena se daju HIPERTONINE otopine (bra je razgradnja kroz
centralne vene)
odreena koliina masti ili smanjenje unosa (vrlo je bitan unos vitamina jer su
DEKA vitamini topljivi u mastima)

- odreeni bolesnici pothranjeni, dehidrirani, slabi, iscrpljeni prije operacije ih

potrebno oporaviti pravilnom prehranom

8
 Zadae medicinske sestre tehniara pri preoperativnoj organizaciji prehrane:

- pri prijmu bolesnika na odjel

o prikupiti podatke o navikama u vezi s prehranom saznati
to voli ili ne voli jesti
zabranjuje li mu religija pojedinu vrstu hrane
osjea li potrebu za nekom vrstom hrane
o odrediti stupanj samostalnosti pri hranjenju kako bi ih to prije pripremila
za kirurki zahvat (bolje podnoenje operacije i sprijeili postoperativne
pripreme)
- u vrijeme boravka u bolnici
o osigurati uvjete za uzimanje hrane
o hraniti bolesnike koji
su nepokretni
ne mogu samostalno uzimati pripremljenu hranu
ne mogu uzimati hranu na usta
o uputiti bolesnika u vanost uzdravanja hrane per os prije i nakon
operacije (upueni bolesnici lake e prihvatiti neuzimanje tekuine i
hrane per os)

PODUAVANJE BOLESNIKA KAO DIO OPE PREOPERATIVNE PRIPREME

SVRHA: motivirati i poduiti bolesnika moramo iz razloga da bi se sprijeile postoperativne

komplikacije i komplikacije dugotrajnog leanja

- pacijentu trebamo objasniti svrhu, vanost i cilj preoperativnog poduavanja

- uenje vjebi DISANJA, ISKALJAVANJA i UDOVA kako bi ih pacijent mogao izvoditi
postoperativno (strah, bol, iscrpljenost i malaksalost nakon operacije smanjuju
sposobnost uenja, pa se poduavanje vri preoperativno)

- nain poduavanja sestra e prilagoditi pacijentovim intelektualnim sposobnostima,

panji, razini obrazovanja, motivaciji
- tijekom poduavanja sestra tehniar mora biti:
o strpljiva
o uvjerena u ono to poduava
o pozitivno usmjerena
o mora ponavljati upute (demonstrirati nain izvoenja)
o poticati bolesnika na izvoenje
o provjeriti usvojena znanja i vjetine
o ocijeniti osjea li se bolesnik spremnim za provoenje vjebi nakon operacije
Znanje i pozitivan stav prema osobnoj aktivnosti preduvjet su za sprjeavanje
komplikacija.

9
 VJEBE DUBOKA DISANJA
SVRHA bolja postoperativna

- ventilacija plua
- oksigenacija krvi i tkiva
- mobilizacija bronhalnog sekreta
- sprjeavanje pojave atelektaza i upale plua

Postupaci u provedbi vjebi dubokog disanja

- objasniti bolesniku svrhu i vanost vjebi dubokog disanja da bi svladao otpor

dubokom disanju postoperativno (zbog boli) vjeba se ponavlja 3-4 puta uz nekoliko
minuta odmora izmeu dvakog udaha
- upozoriti bolesnika da die polako prema uputama jer ubrzano disanje moe izazvati
vrtoglavicu ili ak nesvjesticu (zbog prevelikog gubitka CO2)
- posjesti bolesnika u krevetu ili na stolcu (ako e moi sjediti nakon operacije) jer pri
disanju bolesnika koji sjedi oit je u viem polaznom i zavrnom poloaju poveava
pomake plunih baza, ventilaciju plua i mobilizaciju sekreta
- postaviti jastuk izmeu kria i uzglavlja kreveta ili neka bolesnik sjedne 5 10
centimetara od naslona stolice
o ispravljanje lene modine potpomae disanje prsnim miiima
- saviti bolesnikove noge u koljenima ako bolesnik ima abdominalni rez savijene
noge u koljenima umanjuju napetost trbunih miia manje je neugodno kad se
grudni ko rairi
- upozoriti bolesnika da se opusti jer napeti miii onemoguuju potpuno irenje plua
- pokazati bolesniku kako treba poloiti ruke na trbuh, staviti zajedno s njim vjebe
s bolesnikom pomau tonim pokretima dijafragmalnog disanja
- uputiti bolesnika:
o duboko udahnite brojei do 5 ili 7 (s razmakom od jedne sekunde) tako da
se trbuh prori to pomie dijafragmu prema dolje, poveavajui podruje
prsnoga koa, te sputa donja rebra oslobaajui prostor za irenje plua
ILI

o uputiti bolesnika kako e udahnuti podraajnim spirometrom zadrite

dah dok ne nabrojite 3 ili 4, pritisnite trbuh prema kraljenici ili se lagano
nagnite prema naprijed i polako izdahnite kroz napuene usne dok ne
nabrojite od 12 do 15 (ako ne moe tako dugo neka izdie onoliko dugo koliko
je udisao) zadravanje udahnutog zraka, uz aktivaciju ekspiracijskih miia i
povean otpor izdisaju, pomau otvaranje malih dinih putova i alveola i
sprjeavaju njihovo kolabiranje

10
 VJEBE ISKALJAVANJA
SVRHA VJEBI ISKALJAVANJA (duboko disanje, kaalj):

- usmjeriti sekret prema gornjim dinim putevima

- omoguiti i pospjeiti iskaljaj nakon operacije (bolesnik nakon operacije izbjegava
iskaljavanje zbog boli i samih suttura)

Postupci kod vjebi iskaljavanja:

- objasniti bolesniku vanost vjebi iskaljavanja

- postaviti bolesnika u odgovarajui poloaj
o u sjedei poloaj, lagano nagnut prema naprijed (ako bolesnik nakon operacije
bude mogao sjediti) jer u sjedeem poloaju trbuni organi potiskuju oit i
plune baze, to olakava iskaljavanje sekreta
o u poloaj na bok (kada bolesnik nakon operacije bude morao biti u leeem
poloaju) jer sjedei poloaj nije doputen svim operiranim pacijentima
- rukama pritisnuti operativnu ranu posebice kod abdominalnog reza gdje se to
podruje pritiskom na ranu podupire
- pokazati bolesniku kako treba poloiti ruke, stavite ih zajedno s njim ime e se
bolesnik osjeati sigurnije
ILI

- Uputiti bolesnika
o duboko udahnite
o izdiite polako otvorenih usta s isplaenim jezikom
o zakaljite 2 3 puta dok izdiete (OPREZ! jako kaljanje treba izbjegavati jer
moe otetiti operativnu ranu dehiscenciju rane, pluno tkivo)
o duboko udahnite i ponovno zakaljite ako ima jo sekreta (duboko disanje
potiui kaalj pomae reekspanziju /napuhavanje/ kolabiranog plunog tkiva,
a tlak stvoren kaljanjem pokrenuti e sekret u gornje dine puteve, odakle se
moe izbaciti)
o iskaljite u stanievinu
o stavite stanievinu u pripremljenu nepropusnu vreicu

VJEBE NOGU I STOPALA

SVRHA vjebi nogu i stopala preoperativno:

- pospjeiti cirkulaciju krvi nakon operacije

- prevencija plune embolije, flebotromboze i tromboflebitisa
- aktivacijom miia nogu potiskuje se venska krv prema srcu, ubrzava cirkulaciju i
sprjeava pojavu tromboze, te potie dotok arterijske krvi u ta podruja

Tromboangiitis obliterans (Mb. Burger)

- bolest nepoznate etiologije koja napada mlade mukarce izmeu 20. i 40. Godine
- nalikuje na aterosklerozu, pa ih je nekada nemogue razlikovati
11
- napada puae, a hladnoa moe uvjetovati pojavu bolesti
- na prvom mjestu meu svim upalnim bolestima arterija, koje uzrokuju zaepljenje
krvne ile
- u poetku bolesti povrinski tromboflebitis, a u tipinim sluajevima migrirajui flebitis
koji se seli s vene na venu, a proces se iri na arterije gdje uzrokuje trombozu i
zaepljenje
Klinika slika

- hladnoa i teina u procesom zahvaenoj nozi

- grevi u miiima
- koa na prstima stopala postaje crvena, cijanotina i blijeda uz popratnu lokalnu
oteklinu
- kasnije se na tom mjestu razvijaju ulceracije i gangrena uz vrlo jaku bol
- proces najee zahvaa arterije miinog tipa, pa su najugroenije arterije okrajina
Terapija slina aterosklerozi kirurka

Prevencija Burger-Allenove vjebe, medikamentozna

Vjebe nogu:

- objasniti bolesniku vanost vjebi nogu

- postaviti bolesnika u leei poloaj s lagano uzdignutom glavom
- uputiti bolesnika
o savijte i ispruite prste na nogama
o okreite svako stopalo u smjereu kretanja kazaljke na satu, zatim suprotno
o savijte nogu u koljenima tako da tabani cijelom povrinom dodiruje podlogu
o ispruite, a zatim podignite naizmjenino svaku nogu koliko moete
o pomoi asistirati bolesniku dok izvodi vjebe (ako je potrebno)

Medicinska sestra e bolesniku:

- objasniti da nakon operacije mora provoditi vjebe nogu i stopala ponavljajui ih pet
puta, najmanje svaka dva sata dok je budan
- napomenuti bolesniku da:
o vjebe treba provoditi u bolnici
o vjebe treba provoditi i kod kue sve dok bolesnik ne bude pokretan, jer su
one zamjena za kretanje

12
 PREOPERATIVNA PRIPREMA BOLESNIKA
1. OPA

2. NEPOSREDNA

2.1. PRIPREMA BOLESNIKA DAN PRIJE OPERACIJE

2.2. PRIPREMA BOLESNIKA NA DAN OPERACIJE

PRIPREMA BOLESNIKA DAN PRIJE OPERACIJE

1. Psiholoka potpora

- ohrabrujui razgovor umiruje strah i tjeskobu

- razgovor o problemima vanim za planiranje zdravstvene njege
2. Priprema dokumentacije (medicinske i zdravstvene njege)

- konzilijarni pregledi
- rutinske i specijalne pretrage
- preoperativnu listu
- potpis bolesnika (pristanak na operaciju)
- dokumentacija uredno sloena kronolokim redom vana za anestezioloki i kirurki
tim
3. Procjena zdravstvenog stanja

- promatranje bolesnika
- kontrola vitalnih funkcija (abnormalna odstupanja poveavaju rizik i treba ih
evidentirati u sestrinsku dokumentaciju)
4. pregled i razgovor s anesteziologom (ako to nije obavljeno ranije)

5. PREHRANA

- lako probavljiva hrana za veeru (ovisno o vrsti operacije)

- 12 sati prije operacije bolesnik ne uzima hranu, a nakon ponoi ni tekuinu (oko 8 sati
prije operacije)
6. priprema probavnog trakta klizma ili supp.

- zbog relaksacije muskulature mogue je povraanje ili defekacija

- u anesteziji ako crijeva nisu ispranjeni preoperativno moe doi do ispranjavanja
crijeva
- prazna crijeva smanjuju
o postoperativnu nadutost trbuha
o opstipaciju povezanu sa smanjenim unosom hrane, neaktivnou i uporabom
sredstava protiv boli

13
7. osobna higijena bolesnika

- pjenuavi 25 mL pjenuavog Plivasepta (kupanje dva puta izmeu ispiranje vodom,

a posebna panja u higijeni pregibnih dijelova tijela)
- oprati zube
- istoa kose, koe i noktiju prevencija infekcije
8. dati propisanu Th (hipnotik, anksiolitici u 9 sati naveer Apaurin da se normalno
naspava, Normabel 5 mg)

9. izvaditi krv za interreakciju

PRIPREMA BOLESNIKA NA DAN OPERACIJE

1. psiholoka potpora ohrabrujui razgovor

2. kontrola VF

- o patolokim odstupanjima obavijestiti lijenika jer se zahvat moe odgoditi

3. provjeriti unos hrane, tekuina, u ena menstruacije

- bolesnik mora biti natate, nita per os, ne smije puiti

- odgoda zahvata i kod menstruacije zbog obilnih krvarenja
4. pripremiti operativno podruje obrijati!

- dva sata prije operacije (ako nije hitna) brijanje na dan operacije da ne bi dolo do
mikrooteenja (vea mogunost infekcije)
5. osobna higijena

- anstiseptiko kupanje / tuiranje (djelomina njega) - sa higijenom ujutro poeti na

vrijeme (znati da je bolesnik na programu)
- njega usne upljine
6. presvui krevet

- opran i dezinficiran
- presvuen i namjeten kao za inkontinentnog bolesnika
7. smjestiti bolesnika u krevet

8. skinuti sa estetska kozmetika i ortopedska pomagala proteze

- proteze se mogu otetiti u vrijeme operativnog zahvata, a one zubne se mogu

pomaknuti ili odlomiti te mogu uzrokovati guenje za vrijeme operacije (Moete li
skinuti protezu?)
- kontaktne lee mogu otetiti oi
- kozmetiki preparati mogu prikriti izgled (i lijenik ne moe vidjeti promjene boje
koe na licu)
- ukosnice, eljevi i kope se miu da ne bi otetile tjeme
- vezanje duge kose jer smanjuje mogunost njezina ispadanja

14
9. staviti pokrivalo za glavu (sprjeava prenoenje m.o. sa otpadnute kose)

10. obui bolesniku odjeu za operaciju (uporaba radi praktinosti i sprjeavanja oteivanja
osobne odjee)

11. ANTIEMBOLIJSKE ARAPE, ANTIKOAGULANS (s. c.) I BANDAIRANJE EKSTREMITETA

(stavljanje zavoja) bez toga ne smije ii na operaciju PREVENCIJA TROMBOZE I
EMBOLIJE

12. isprazniti mokrani mjehur (da ne doe do pojave inkontinencije)

13. primijeniti propisanu Th

- antibiotici i.v. preoprativno (za smanjenje bakterijske flore)

- 5000 j. s.c. Heparina da se smanji incidencija tromboze dubokih vena i plune
embolije (moe se pojaviti postoperativno kod velikih abdominalnih i torakalnih
zahvata)
- posebna priprema dijabetiara kontrola GUK a i inzulina
14. primijeniti premedikaciju

- primjenjuje se 40-60 minuta prije operacije prema odredbi anesteziologa

- primjena ovisno o
o dijagnozi
o bolesnikovoj dobi
o prijanjim bolestima (infarkt, bolesti bubrega, jetre)
- Atropin (inhibitor salivacije i smanjuje mogunost aspiracije sline)
- sedativi (oputanje bolesnika, potiskivanje tjeskobe)
- 7,5 mg Dormicuma per os (ako je pacijent kasnije na redu za operaciju)
15. pripremiti dokumentaciju (povijest bolesti, kontrolnu listu)

16. pratiti bolesnika do sobe za pripremu (prati ga sestra koja ga je pripremala)

ZADAE MEDICINSKE SESTRE TEHNIARA U SOBI ZA PRIPREMU:

1. prihvat i identifikacija bolesnika

- pogrena identifikacija fizike ozljede, zakonski problemi

2. premjestiti ga na krevet ili specijalna kolica

3. provjeriti dokumentaciju

4. kontrolirati VF

5. osigurati pristup krvotoku (asistirati lijeniku pri uvoenju CVK)

6. dati premedikaciju (ako je pacijent nije dobio na odjelu)

7. priprema pribora i asistiranje lijeniku kod uvoenja

15
 - katetera
- epiduralne anestezije
- spinalne anestezije

8. odvesti bolesnika u operacijsku salu

Dodatna priprema kod:

uvoenja NGS
uvoenja trajnog urinarnog katetera

OPA POSTOPERATIVNA ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA

- SVRHA postii stanje u kojem e bolesnik samostalno zadovoljavati svoje potrebe

Oporavak pacijenta nakon operacije ovisi o:

- zdravstvenom stanju bolesnika

- vrsti operativnog zahvata
- mjestu operativnog zahvata

U postoperativnoj fazi se u bolesnika javljaju:

- STRES (zbog djelovanja simpatikusa)

- nakon opsenih zahvata (neurokirurkih i operacija na pluima) stavljamo
OROFARINGEALNI ili ENDOTRAHEALNI tubus
- dolazi do oteanog gutanja slina se nakuplja u OROFARINKSU (ea aspiracija
sekreta ili drenani poloaj pacijenta na bok ili glava na stranu)

POSTOPERATIVNA zdravstvena njega se provodi u 2 faze:

I. faza POSTANESTETIKA FAZA (u sobi za buenje)

Medicinska sestra tehniar pratiti e (trajno, svakih 15 minuta) vitalne funkcije:

odravati respiratornu funkciju/prohodnost dinih puteva plunu ventilaciju

(prevencija hipoksemija i hiperkapnije)
karadiovaskularnu funkciju
funkciju CNS a

16
Iz toga proizlaze zadaci medicinske sestre tehniara u sobi za buenje:

1) smjestiti bolesnika u pravilan poloaj (ovisno o vrsti operacije na bok, ali ne na

operativno podruje, glava na stranu)
2) odravati pravilan poloaj tijela i glave (glava u defleksiji, orofaringealni tubus,
endotrahealni tubus, aspiracija sekreta slobodni dini putovi)
3) promatrati bolesnika (boju koe i stupanj svijesti)
4) mjeriti i biljeiti puls (punjenost, frekvencija, ritam), krvni tlak, disanje
(frekvencija, dubina) i temperaturu (mjerenje svakih 15 minuta upisivanje na
dnevnu listu ok listu)
5) promatrati, mjeriti i biljeiti drenau (izgled i koliinu drenanog sadraja,
spojenost i prohodnost drenanog sistema) i diurezu
6) aspirirati sekret (oralno, preko tubusa)
7) aplicirati O2 (lijenik e ordinirati vee koliine i koncentracije kisika kod
dekompenzacije srca ne velike koliine kisika jer se organizam takvog bolesnika
naviknuo na vee koliine CO2, pa ako mu damo previe O2 moe prestati disati)
8) sve to je sa pacijenta mokro skinuti jer ga to pothlauje
9) primjenjivati propisane tekuine, krv i lijekove
10) pruiti bolesniku psiholoku potporu
11) sudjelovati, asistirati lijeniku u izvoenju zahvata

Koliko e pacijent biti u sobi za buenje ovisi o:

o vrsti anestezije
o stanju bolesnika ako je pri svijesti i
dobra je izmjena respiracijskih plinova
stabilni pokazatelji vitalnih funkcija (respiratorno i cirkulatorno
kompenziran)
orijentacija o mjestu, vremenu i dogaajima
diureza 30 mL/h
munina i povraanje pod kontrolom
bol minimalna
Ako su sve toke gore navedene pacijenta se moe premjestiti na odjel ili
jedinicu intenzivne skrbi (ovisno o potrebi za lijeenjem i njegom nakon
teih operacija pacijent odlazi u jedinicu intenzivne skrbi)

U I. fazi vrlo je bitna:

a) REVIZIJA PODATAKA (medicinska sestra anestetiarka i anesteziolog)

b) PROCJENA STANJA BOLESNIKA (medicinska sestra anestetiarka i anesteziolog)

1. disanje, cirkulacija, stanje svijesti, boja koe, miina aktivnost

2. operativno podruje, zavoj, drenovi (promatranje zavoja i posteljine,

koliina i izgled dreniranog sadraja)

17
 3. uvaavati podatke iz povijesti bolesti koji mogu utjecati na

postoperativni tok (npr. gluhoa, sljepoa, epilepsija, dijabetes)

Medicinska sestra tehniar u sobi za buenje se mora informirati o:

o stanju bolesnika
o moguim komplikacijama u sali, nakon nje

II. faza ZBRINJAVANJE NA BOLNIKOM ODJELU (U BOLESNIKOJ SOBI)

Odjelna medicinska sestra - tehniar mora pripremiti za pacijentov dolazak iz sobe za

buenje:

o osigurati krevet i promijeniti istu posteljinu

o stalak za infuziju
o drai za vreice (urinsku, drenanu, vreicu ngs)
o bubreasta zdjelica, stanievina
o voda sa patulom za vlaenje usne upljine (nisu dobri jer se unutra skuplja
praina) ili citronski tapii (vlaenje usnica da ne bi dolo do upale glandule
parotis parotitisa) uputiti ga da to ne smije piti jer bi mogao povraati
(nema peristaltike)
o tlakomjer, kisik, aspirator, sustav za negativan tlak
o liste temperaturna, za reanimaciju, sestrinska dokumentacija

Zadaci medicinske sestre tehniara u zbrinjavanju bolesnika postoperativno u

bolesnikoj sobi:

1. premjestiti bolesnika s nosaa (ili operacijskog stola) na krevet paralelno

stavljamo kolica sa krevetom, pacijent ako moe sudjelovati potpomae se
trapezom, a ako nije u mogunosti premjeta ga medicinska sestra tehniar (ako
nije u mogunosti to je zbog djelovanja anestetika), uvijek treba paziti da to bude
paljivo da ne bi otrgnuli dren, ngs, urinarni kateter, CVK
2. postaviti bolesnika u odgovarajui poloaj
o poloaj na boku ako je to mogue (okretanjem glave ili poloajem na boku
onemoguuje se slijevanje sekreta u dine puteve
o poloaj na leima kod bolesnika koji su dobili spinalnu anesteziju (jedan
jastui pod glavu, sprjeava nastanak glavobolje)
o povieni poloaj ovisi o operativnom zahvatu, a to e najee biti
Semifowlerov poloaj (lagano povieni poloaj koji se postie podizanjem
uzglavlja)
3. pitati bolesnika kako se osjea (saznati emo o njegovim tegobama, psihikom
stanju)
18
4. utopliti bolesnika (pokrivanjem dodatnim pokrivaem ako mu je hladno jer su
inae operacijska sala i soba za buenje klimatizirani, a i gubitak krvi te nia
temperatura prostorije mogu dovesti do hipotermije bolesnika)
5. primiti podatke o bolesniku da bi se moglo provoditi daljnje postupke (tijek
operacije i stanje u sobi za buenje)
6. provjeriti odredbe o postoperativnoj njezi (sve to je ordinirano sestra tehniar
mora izvriti)
7. praenje bolesnika i mjerenje vitalnih funkcija
o praenje vanjskog izgleda (boja koe posebice oko usta i nokti) mogua je
cijanoza okrajina (znak je usporene cirkulacije i slabe oksigenacije krvi uslijed
zatajenja srca ili loe ventilacije plua)
guenje, naprezanje pri udisanju i nagla cijanoza znak zapadanja jezika,
pa je potrebna hitna defleksija glave
o mjerenje vitalnih funkcija puls, RR, disanje praenje i mjerenje VF svakih
30 min. 2 sata ovisno o stanju bolesnika (prva 3 sata svakih 15 minuta ako
pacijent nije stabilan, idua 2 sata svakih 30 minuta, ako je bolesnik stabilan
svaka 3 sata); mjerenje temperature svaka 4 sata ili p.p.
hroptanje u prsima zastoj sekreta i edem plua zbog poputanja srca
(kod zastoja sekreta pomo pri iskaljavanju, aspiracija, O2)
bljedilo koe i sluznica + tahikardija + hipotenzija znak gubitka krvi i
posljedino oka
poremeaji sranog rada aritmija, filiforman, jako ubrzan, jako
usporen puls
gubitak svijesti zbog cerebrovaskularnog poremeaja
ubrzano, plitko disanje zbog distenzije abdomena, jako stegnutog
zavoja u podruju prsiju (ako je tamo bio op. zahvat), zbog djelovanja
analgetika
disanje ispod 16, iznad 30
pad krvnog tlaka ispod 90 mmHg zbog pojaanog gubitka tekuine,
krvi hipovolemijski ok
o praenje bolesnikova ponaanja pomoi bolesniku da se orjentira (rei mu
da je operacija gotova i da se ponovno nalazi u svojoj sobi)
opa anestezija mijenja svijest i ponaanje (smetenost, amnezija,
gubitak orjentacije)
zbog psihoze, oteenja mozga, visoke temp., delirija ili hepatalnog
predkomatoznog stanja mogu se javiti nemir i agresivnost
8. praenje i mjerenje izluevina (evidencija koliine primljene i izgubljene tekuine)
usmjereno je na
a. poticanje bolesnika na mokrenje, uporaba none posude
b. nadzor da li se pacijent pomokrio, mjerenje diureze
c. obavijestiti lijenika ako je prolo vie od 8 sati od zadnjeg mokrenja
(prema ordiniranju lijenika kateterizacija m. mjehura)
9. kontrolirati zavoj na operativnoj rani, kontrola ispod tijela (jer gravitacija moe
utjecati na smjer drenae, tako da umjesto da krv natopi zavoje, ona tee sa
strane ili ispod bolesnika) i uoavanje svjetlocrvene krvi (upuuje na pojavu
krvarenja i o tome treba obavijestiti lijenika)

19
10. kontrola drenae operativnog polja (mjerenje i evidencija koliine i izgleda
drenanog sadraja) mogue je krvarenje, adrenaa radi koljena na drenu ili
pritisnutog drena
11. kontrola primjenjene terapije (infuzija, transfuzija 50-60 kapi/min) i primjena
ordinirane terapije uoavanje neeljenih nus pojava i primjena analgetika i
antibiotika
o analgetici mogu nepovoljno djelovati na disanje
o prebrza i.v. nadoknada tekuine poputanje srca i edem plua
podraajni kaalj, pjenuav iskaljaj
hroptanje u prsima i dispneja
cijanoza
12. poticati bolesnika na duboko disanje i vjebe pomicanja ekstremiteta im je
sposoban za suradnju (preoperativne pripreme za sprjeavanja respiratornih i
cirkulatornih komplikacija)
13. provoditi njegu
a. usne upljine i vlaenje usnica jer je pacijent nakon anestezije edan, ali
ne smije piti jer bi moglo doi do povraanja ili aspirirati tekuinu (jer ne
moe pravilno gutati)
b. njega koe, kose
c. staviti zubnu protezu bolesniku (kada je pacijent budan i nema potekoa
s disanjem)
d. staviti nakit, sat bolesniku (prema njegovoj elji)
(ist, poeljan, presvuen, s osobnim stvarima bolesnik e se osjeati
sigurnije i sudjelovati prema svojim mogunostima u svojem oporavku)

14. vaditi krv i izluevine za laboratorijske pretrage ovisno o bolesnikovom stanju,

a prema ordiniranju lijenika (pretrage krvi KS, Hb, biokem., ABS)
15. saznati, obavjetavati i biljeiti pacijentove tegobe (povraanje guenje)

20