 Ozljeda više tjelesnih regija ili više

organskih sustava, od koji su jedna ili vie

njih u kombinaciji opasne po život
 80% zbog prometni nezgoda
 Mlađi pacijenti ,
 Fraktue 86% slučajeva
 Kraniocerebralna trauma 67%
 Trauma toraksa 30%

Polytrauma
 Ozljede abdomena 37%
 Frakture zdjelice 21 %
 Ozljede kralježnice 14%
 Kod oko 30% pacijenta razvija se MOF,
koječesto vodi u smrt
 U osonvi su hemodinamske i metaboličke
promjene koje daljnje reakcije koje daj
 U kompleksu kliničku sliku do MOF-a
 Patofizilološki razlikujemo
 Incijalnu fazu
 Ranu fazu
 Kasnu fazu

Učinak politraume
 Faza neposredno nakon traume
prepoznatljiva je sa po život opasnim
hemodinamskim, respiratornim i
metaboličkim promjenama.
 Ove promjene prouzročene su.
 Velikim nedostatkom volumena
 Izraženeemi ozljedama mekih tkiva
 Broj i vrstom fraktura

Inicijalna faza
 24 sata nakon ozljede
 Opća upalna reakcija (SIRS) zbog gubitka
krvi sa poremećajima mikrocirkulacije ,
oslobađanjem medijatora
 Oštećenjem endotela kapilara povećva se
permeabilitet dolazi do daljnjeg gubitka
tekućine u intersticij, povećava se
hipovolemija
 ozljede rane faze mogu se ograničiti
terapijom

Rana faza
 Kod 1/3 politraumatiziranih nasta je 3-5
dana nakon ozljede
 Sepsa sa multiorganskim sidrom
disfunckije (MODS) ili multiorgansko
zatajenje MOF-o, pluća ,jetra ,bubrezi
koagulacija , te u većeg broja pacijenta
dovode do smrti oko 16 dana

Kasna faza
 Akutna ili faza reanimacije
 Faza stabilizacije
 Labilna faza
 Faza regeneracije

Faze zbrinjavanja
 Obuhvata prva 2 – 48 sati poslije traume
te uključujei operacijsko zbrinajvanje ,
 Cilj. Stabilizacija funkcije pojedinih
organskih sustava profilaksa
sekundarnih po život opasnih komplikacja
kao sepsa, ARDS, sindrom multiorganske
disfunkcije s tim da se mogu provesti
dodatne dijagnostičke metode do
upotpunjavnaja dijagnoza

Faza stabilizaije
 U srdištu zbivanja je volumna terapija
 Strojna potopora ventialciji
 Ako su paicjenti kardiovaskularno stabilni
i respiracija uredna mogu se izvesti
operacijski zahati radi zbrinjavanj ozljeda
(2 operacijska faza)

Faza stabilizaije
 Laboratorij: koagulacija,
trombociti,elektroliti
 UZV:slobodna tekućina u abodomenu,
perikardijalna tamponada, jetra ,slezena i
bubrezi , struktura eventulani hematomi
 Rtg: TORAKS, GLAVA, vrat,ektramiteti,
pijellogram kod krvavog urina
 CT: ciljani ne od glave do pete , sumnja
na ozljedu mozga i vratne kralježnice

Proširena dijagnostika
 Angiografija kod ozljede krvnih žila

Proširena dijagnostia
 Ozljede krvnih žila
 Ozljede šupljih organa: rupture crijeva,
mokraćnog mjehura
 Otvorene frakture:
 Zatvorene frakture
 Frakture zdjelice
 Kompartiment sindromi
 Ozljede kralježnice :što ranije bolje
 Kraniocerebralna trauma : krvarenja hematomi,
epidrulni
 Ozljede očiju i lica:

Druga operacijska faza

 Akutna faza
 Nedostatak volumena
 Insuficijencij srca
 Povećan otpor krvnih žila
 Poremećaji ritma

Stabilizacija kardiovaskulane
funkcije
 Maskirana hipotermijom k, manifestira se
zagrijavanjem
 Koncentrat eritrocita
 SSP
 Kristaloidi
 Koloidi
 Cvt
 Diureza
 Cilj normalizacija volumena krvi
 Cvt mjenjaju ozljede torakswa i abdomena

Nadoknada volumena
 Dopamin
.dobutrex

Pozitivno inotropne tvari

 Noradrenalin: snižen periferni otpor sa
hipotnezijom
 Centralni venski kateter neophodan
 Analgosedacija:

vazopresori
 Arterijski krvni tlak i frekvencija
 Cvt
 Diureza
 Temperatura , kapilarna perfuzija
 Pulmonalis kateter. Tlak, Wedge tlak,
minutni volumen srca, otpor krvnih žila
SVR

Monitoring terapije
 Poremećaji ventilacija
 Poremetnja plućne izmjene plinova
 PEEP
 CPAP
 Pacijenti sa ozljedom glave moraju imati
uzdignuti gornji dio tijela
 Profilaktička ventialcija sa PEEP u prvih 24-
48 sati poslije trauma ima utjecaj na razvoj
ARDS-osoprava se

Strojna ventilacija
 DIK
 Potrošna koagulacija
 Uzroci: hipovolemija velike ozljede mekih
tkiva
 Sa osolobadjanjem velikih količina
tromboplastina,sepsa
 Sprečava se : nadoknadom krvi i
čimbenika koagulacije , SSP,svježe
plazme, AT III kad je snižen, i preparata
trombocita

Koagulacija krvi
 3 dan početi sa i.v. dvanjme kalorija i
aminokiselina,ako je Guk velik
hipokalorijska prehrana
 Što prije prijeći na enteralnu prehranu
 Zbog održanja noralnih br
Arijera za infekciju kao sluznica crijeva da
bi se se što manje unijelo endotoksina
Ranija eneteralna prehrana smanjuje rizik
od sepse

Metabolizam i prehrana
 Oslabljena obrana organizma zbog traume
 Cv kateter aspetički uvjeti
 Antibiotici: otvorene fraktue i zglobovi
 Penetrirajuće ozljede crijeva
 Frakture gornje i donje vilice sa
otvaranjem usne šupljine

 Uklanjanje nekroza i oštećenih dijelova

organa

Profilaksa infekcije
 Vježbe disanja
 Prevencija dekubitusa
 Specijlani podešavajući kreveti

Položaji i gimnastika
 RTG toraksa osobito kod pacijenta s drenom
uzv
 Kontrola gubitaka krvi preko drena
 Kontrola zavoja i gipsanih ovoja –otok
ekstremiteta
 Uzv
 Bronhoskopija kod oprevativno zbrinutih
ozljeda ;postishemički edem, kompartment
sindrom
 Specijali položaji kod određenih
ozljeda:kralježnice, zdjelice,fraktura
ekstremitea.u dogovoru s operaterom

Monitorin intenzivni
 2-4- 5 dna
 Prepoznatljiv po poremaćajima različitih organa:
 Ozljede stijenke crijeva šokno crijevo: isčezla peristaltika sa
reflukosom u želučanu sondu
 Održavanje niskih trombocita (50-70000) aktivnost čimbenika
koagulacije na 50%
 Povećana tjelesna temperatura (38,5-39st C
 Hiperdinamika cirkulacije sa povećanim MV srca i sniženim
perifernim otporom
 Povećana potrebe za volumenom

 U labinoj fazi ne provode se operacije ako nisu vitalne

 Daljnje mjere: previjanje,kontole gipsanih zavoja, mjesta pritiska
 Kontrola drenova
 Eventalno bronhoskopija kod ozljede toraksa, lavaža dijagnostika

Labilna faza
 Izmedju 3-6 dana može doći do pogoršđanja, nije jasno zašto ,
aktivacija medijatora sa SIRS-om, sepsa igraju ulogu
 Povećana potreba za volumenom zbog povećanog permeabiliteta,
razvoj subkutanih edema,porast ektravaskulanrne plućne vode
 Poremećaj iznmjene plinova ,pad komplijanse, porast vtlakova
ventilacije sa sumnjom na ARDS
 Porast tjelesne temperature sa suhom i toplom kožom
 Hiperdinamična kardiovaskulana situacija
 Porast pulmonalnog arterijskog tlaka
 Poad trombocita i čimbenika koagualcije
 MODS,MOF
 MOG 70% pacijenata umire većinom zbog toksičnog zatajenja
kardivoaskulanre funkcije
 U MOFU ne treba provoditi kirurške zahvate , može dramatično
pogoršati stanje pacijenta
 Masivan porast diureze zbog resorpcije
interstinalne tekućine i normalizacije povećanog
staničnog volumena sa negativnom bilansom
tekućina
 Ovo povećanje je norlano i ne treba ga korigirati
dodavnjem tekućina
 Porast trombocita
 Usposava peristalitke
 Održana svijest
 Normalizacija funkcije organa
 Nekoliko dana nakon regenercije mogu se
izvoditi kirurški zahvati(3 operacijska faza)

Regeneracija