SVEUILITE U SPLITU

FILOZOFSKI FAKULTET U ZADRU

Emil Hilje

UMJETNOST ROMANIKE I GOTIKE

(skripta)

Zadar, 1999.

1
 PREDGOVOR

Ova skripta namijenjena su studentima povijesti umjetnosti, s ciljem da olakaju

snalaenje u grai iz predmeta Umjetnost romanike i gotike. Naime, literatura za rad velikim
je dijelom teko dostupna, pisana raznim jezicima, te esto preobimna u odnosu na zadani
program. Ova skripta nisu literatura za ispit i ne mogu posluiti kao nadomjestak za
literaturu, ve kao svojevrstan vodi u kojem je odnos prema grai ujednaen i orijentiran
prema najznaajnijim umjetnicima i spomenicima. Predvieno je da studenti tijekom
samostalnog rada nadopunjuju i nadograuju spoznaje o djelima romanike i gotike
umjetnosti, o kojima skripta donose tek osnovne naznake i elementarnu faktografiju, te da
sintezom tih spoznaja ostvare kvalitetan uvid u umjetnika kretanja u Europi i Hrvatskoj u
vrijeme razvijenog i kasnog srednjeg vijeka.
Pristup ilustracijama najbolje je izvesti uz pomo programa ACDSee. Ukoliko ga ne
posjedujete na svom raunalu, na CD-u 1 nalazi se demo verzija, koju moete instalirati i
koristiti u prvo vrijeme. I pisani dio i ilustracije doputeno je printati, mijenjati, kopirati,
proirivati i saimati, u skladu s potrebama korisnika.

2
ROMANIKA

3
 POVIJESNI UVJETI

- Prostor: Ustrojstvo europskog prostora u srednjem je vijeku bitno razliito od dananjeg

politikog ustrojstva. Neke karakteristine regije danas su podijeljene izmeu tri ili
etiri drave, no zbog praktinih emo se razloga pokuati to je vie mogue drati
dananjeg ustrojstva.
- Poveanje populacije: Stanovnitvo Zapadne Europe udvostruilo se izmeu 10. i 14.
stoljea. Od 14,7 milijuna oko 600. godine, broj je stanovnika do 950. godine
narastao na 22,6 milijuna, a do 1348. godine (prije velike kuge) na 54,4 milijuna
(prema J. C. Russellu).
- Razvoj gradova: Od desetog stoljea nadalje nekadanja e se naselja sve vie oslobaati
tutorstva feudalne gospode, a nova naselja, koja se osnivaju pod pokroviteljstvom
feudalaca, dobivaju povlastice i prava koja privlae stalne grupe obrtnika i trgovaca.
Slobodni je grad uivao pravnu i vojniku sigurnost (zidine vie ne tite samo
zamkove nego i gradove), te je okupljao najsposobniji dio puanstva. Borbom,
cjenkanjem, a osobito novcem, gradovi su vremenom stjecali pravo da odravaju
redovite sajmove, potpadaju pod posebni trini zakon, pravo da kuju novac i
utvruju mjere i utege, da im se sudi u lokalnom sudu po lokalnim propisima (gradski
statuti), te konano, i da nose oruje. Slobodni je grad bio izvor bogatstva, koje su
feudalni gospodari znali dobro iskoristiti, ali je ujedno samopouzdanje i nezavisnost
ljudi koji su se okupljali u komuni predstavljalo prijetnju cijelokupnom feudalnom
reimu.
- Benediktinci: Samostanski red koji slijedi pravila redovnikog ivota to ih je sastavio Sv.
Benedikt (480-543.) za opatiju u Monte Cassinu (528.), ime je stvorio novi,
"zapadni" oblik samostanskog ivota, te ubrzo postao uzor za brojne europske
redovnike i redovnice, koji podiu samostane u pravilu izvan gradova, kao sredita
nekog posjeda. Od 10. stoljea samostani se poinju udruivati u kongregacije (Cluny
910., kamaldulci 1012., vallombrozi 1040., cisterciti 1098., silvestrani 1231.,
celestini 1244., olivetanci 1319.) s tendencijama stroeg centralizma, osobito u
sluaju Clunya, koji je potkraj 11. stoljea postao stvarno, idejno i organizacijsko
sredite itave "monarhije redovnika", okupljenih u nekoliko stotina samostana.
Stalna koncentracija materijalnih dobara, stjecanje niza posebnih privilegija unutar
feudalnog drutva, kao i posebnog poloaja unutar same crkvene organizacije
(nezavisnost u odnosu na biskupe) omoguili su im zauzimanje jednog od
najistaknutijih mjesta u cjelokupnom ivotu srednjovjekovne Europe.

4
- Hodoasnici: Pokloniko putovanje do odreenog mjesta iz religioznih motiva postalo je u
srednjem vijeku mono sredstvo pokajanja i iskupljenja grijeha. Tri su vana
odredita - "Sveti grob" u Jeruzalemu, grobovi apostolskih prvaka u Rimu i grob Sv.
Jakova u Santiago de Compostela. Hadoaa se odvijaju ili kao organizirani pohodi
ili kao pojedinana putovanja, najee dugotrajna, a odvijaju se ustaljenim pravcima
na kojima lokalna protenita (benediktinske i katedralne crkve) postaju etape
putovanja.
- Kriari: Ideal ponovnog osvajanja zemaljskog Jeruzalema (osloboenje "Svetog groba" iz
ruku nevjernika), ostvarivan je u nizu pokreta od 11. do 13. stoljea, u kojima se
mijeaju vjerski polet, demografski porast i poziv na pljaku.

5
 ARHITEKTONSKI OBLICI

- Bazilika: Najei, makar ne i iskljuivi tip sakralne arhitekture. Romanika je bazilika

uglavnom trobrodan ili peterobrodan prostor s transeptom i kriptom, s naglaskom na
proelje (zvonici, portali) i svetini prostor (apside, deambulatorij). Najee su u
potpunosti presvoene kombinacijom poluvaljkastih i krinih svodova.
- Ostali oblici: Dvoranske crkve, Krine crkve s kupolama, centralni tlocrti (kapele,
krstionice).
- Svodovi: Osnovni oblici svoenja (krini i poluvaljkasti svod) preuzeti su iz ranijih
razdoblja, no usvajanje vjetine presvoivanja veih raspona omoguuje konano
nadsvoavanje glavnog broda bazilikalnih graevina (umanjivanje opasnosti od
poara i funkcija svoda kao vizije nebeskog svoda). Poluvaljkasti svodovi esto su
ojaani pojasnicama koje pojaavaju njihovu stabilnost i daju im ritam, a ojaavanje
pojasnicama krinih svodova dovodi do izuma krino-rebrastog svoda. Apside se
presvoavaju polukupolama (kalotama), a u nekim regijama koriste se i razliiti
oblici kupola (konstruiranih uz upotrebu trompi, rijee pandantiva).
- Kripta: Premda sporadino postoji jo od ranokranskog razdoblja, tek u romaniko doba,
vezano uz procesijske oblike tovanja relikvija, postaje uobiajeni dio sakralnih
graevina. Razvijajui se od skromnih ophodita oko relikvija smjetenih ispod
oltara, kripte vremenom postaju itave donje crkve, viebrodne, s kolonadama koje
podravaju krine svodove, deambulatorijem, skulptorskim i slikarskim ukrasom.
Ipak, redovito su niske i neto rustinije graene i ukraavane od gornje crkve.
- Deambulatorij: Proiziao iz ophodita oko relikvija u kripti, tijekom romanikog razdoblja
uestalo se javlja i kao ophodite oko glavnog oltara u crkvi, zadovoljavajui time
potrebe hodoasnika za komunikacijom sa svetim relikvijama. Od apside je odvojen
kolonadom, a presvoen deformiranim krinim svodovima ili poluvaljkastim svodom.
Najee je obogaen zrakasto postavljenim kapelama (apsidiolama).
- Tornjevi / zvonici: Sporadino se javljaju od 8/9. stoljea, no tek u romaniko doba postaju
obvezan dio sakralne graevine. Arhitektonski proizlaze iz tornjeva, te esto
zadravaju fortifikacijski karakter. Najee su smjeteni na proelja ili na sjecite
glavnog broda i transepta, a u junim krajevima (Italija, dijelom panjolska) i kao
zasebna graevina odvojena od crkve (kampanil).

6
- Polukruni lukovi: Nizovi polukrunih lukova najpostojaniji su element romanike
arhitekture. Susreemo ih na portalima, prozorima (monofore, bifore, trifore,
kvadrifore, heksafore), u kolonadama koje odvajaju brodove, te prostor apside od
deambulatorija, trijumfalnom luku, pojasnicama svodova, galerijama, slijepim
arkadama koje ralanjuju vanjtinu, te nizovima slijepih arkadica koje prate kornie i
zabate.

7
 A: ARHITEKTURA U FRANCUSKOJ

- Prevladava tip bazilike koja je na jugu prekrivena svodom (ili kupolama), a na sjeveru
svodovima ojaanim pojasnicama. Postoje i bazilike s ravnim stropom, odnosno
otvorenim krovitem, te dvoranske crkve. U oblikovnom smislu postoje ostvarenja od
cistercitske jednostavnosti do raskonih proelja i razigranih oblika.

Burgundija [Bourgogne (+ dio Auvergne - Moulins), Franche-Comt, Rhne-Alpes

(sjeverni dio)]
01 Dijon (Saint-Bnigne)
- 1001-18. Jedno od prvih djela burgundske arhitekture.
- Sastojala se od dvije spojene graevine, longitudinalne bazilike, posveene
1016., i rotunde, posveene 1018. Rad na graevini i samostanskim zgradama
nastavljen je do posvete itavog kompleksa 1107. Smatra se da je ova
neobina graevina prethodila tipinim burgundskim crkvama s razvedenim
istonim dijelom.
02 Tournus (Saint-Philibert)
- Sagraena od poetka 11. do poetka 12. stoljea, crkva je jedno od prvih
remek-djela romanike arhitekture.
03 Vzelay (Sainte-Madelaine)
- Znaajno sredite hodoaa oko relikvija Sv. Marije Magdalene. Na
sjeveroistoku Francuske predstavlja polaznu toku hodoaa za Santiago.
Crkva predstavlja zaetak cijelog smjera burgundske romanike umjetnosti.
Gradi se od 1050. godine, pored stare karolinke crkve (koja je postala
nedovoljna da primi tolike hodoasnike). Posveena je 1104. Nakon to je
1120. poar unitio stari glavni brod s drvenom krovnom konstrukcijom, gradi
se novi izmeu 1135. i 1140. Umjesto poluvaljkastog svoda karakteristinog
za skupinu Cluny-Autun, koristi se dinamian sustav krinih svodova.
Narteks je zavren 1150. Crkva ima tri broda na dva nivoa, a narteks tri broda
(presvoena gotikim krino-rebrastim svodovima) koji se otvaraju prema
brodovima crkve. Oltarski je prostor gotiki. Skulptorska je dekoracija
izuzetno bogata i oslikava cjelokupni razvoj romanike skulpture. Na Uskrs
1146. godine Sv. Bernard propovijeda u Vezelayu II kriarski rat.
04 Cluny III (opatijska crkva)
- Crkva, koju je 1088. zapoeo opat (Hugues) i nazvao je Cluny III (jer je
zamijenila prvobitnu crkvu Cluny I i jednu drugu, podignutu od 955. do 991).
U pitanju je ogromna crkva od 181 metar duine, s pet brodova i dvostrukim
transeptom. Posveena je 1095. Svod, koji se sruio 1125., ponovo je
sagraen, te je crkva jo jednom posveena 1131. Znaajan je bio skulptorski
ukras (kapiteli oltarnog prostora: uveni "glazbeni tonovi"), te slikarska
dekoracija (ogroman lik 'Krista u slavi' u apsidi). Opatija Cluny prodana je
1809. godine jednom trgovcu, te poruena do 1823. Ostao je samo juni krak
velikog transepta, s oktogonalnim zvonikom, toranj sa satom i dio apsidiole.
Prototip nekolicine vrlo slinih crkava (Paray-le-Monial, Autun, Saulieu, La
Charit sur Loire, Langres).
05 Paray-le-Monial (Saint-Hugues)
06 Autun (Saint-Lazare)
07 La Charit-sur-Loire (Sainte-Croix)
08 Nevers (Saint-tienne)
09 Ostale graevine: Perrecy-les-Forges; Auxerre (katedrala); Chapaize (Saint-
Martin); Saulieu (Saint-Andoche); Anzy-le-Duc; Avallon (Saint-Lazare);
Berze-la-Ville.

8
Centralna i Zapadna Francuska [Pays-de-la-Loire, Centre, Poitou-Charentes, Limousin]
10 Saint-Benot-sur-Loire
- Benediktinska opatija osnovana 620. godine. Zapoeta 1026, posveena
1031., a potpuno dovrena 1218. godine, crkva je jedan od
najznaajnijih spomenika romanike umjetnosti u Francuskoj. Tlocrt s
dvostrukim transeptom ima plan u obliku nadbiskupskog kria, a trijem
pokazuje tip otvorenog portika, proizalog iz karolinke umjetnosti.
Sauvane su skulpture s prizorima Apokalipse, te otkria i prenoenja relikvija
Sv. Benedikta.
11 Poitiers (Notre-Dame-la-Grande)
12 Poitiers (Saint-Hilaire)
- Trobrodna dvoranska crkva s osmerokutnim svodovima (kupolama) u
srednjem brodu i vrlo uskim bonim brodovima. Izvana su prislonjeni iroki,
dvostruki boni brodovi, tako da ukupno ima sedam brodova.
13 Saint-Savin-sur-Gertempe
- Crkva je jedini ostatak samostana koji je osnovao Karlo Veliki 820. godine.
Predstavlja najpotpuniji spomenik romanike 11. stoljea u Francuskoj. Poput
jo nekolicine crkava jugozapadne Europe, predstavlja tip dvoranske
graevine. Glavni je brod presvoen jednostavnim neprekidnim poluvaljkastim
svodom, oslonjenim na mone stupove, u cijelosti oslikanim, a boni brodovi
krinim svodovima.
14 Ostale graevine: Chauvigny (Saint-Pierre); Germigny-des-Prs; Angers (Saint-
Aubin); Angoulme (katedrala); Aulnay; Rioux; Azay-le-Rideau.

Languedoc i Jugozapadna Francuska [Aquitanie, Midi-Pyrnes, Languedoc-Roussillon]

15 Prigueux (katedrala Saint-tienne)
16 Prigueux (Saint-Front)
- Crkva krinog tlocrta s pet kupola. Piloni su meusobno povezani lukovima
koji slie na poluvaljkaste svodove. Oito je ugledanje na crkvu San Marco u
Veneciji.
17 Toulouse (Saint-Sernin)
- Najljepa i najprostranija romanika crkva na jugu Francuske, znaajna etapa
hodoaa u Santiago. Priliv hodoasnika bio je toliki da se morala sagraditi
prostranija crkva. Sadanja je zapoeta oko 1060., a zavrena sredinom 12. st.
Predstavlja zanimljiv kompromis izmeu tipa dvoranske crkve i bazilike.
Graena je od opeke (glavni brod, zvonik) i kamena (apsida). Sivoruiasti
sklad koji iz toga proizlazi jedna je od ari graevine. Skulpture oltarskog
prostora (kraj 11. st.) i one vanjske (12. st.) kopirane su na itavom jugu.
Osmerokutna kula bila je podignuta izmeu 12. i 15. st, a nedovreno zapadno
proelje dopunjeno 1929. Unutranjost predstavlja savren tip hodoasnike
crkve: pet brodova, ogroman transept, galerije iznad bonih brodova, oltarski
prostor s deambulatorijem, dvije kripte za izlaganje relikvija.
18 Ostale graevine: Bordeaux (Sainte-Croix); Cahors (katedrala); Souillac (opatijska
crkva); Carennac; Moissac (Saint-Pierre); Agde (katedrala); Carcassone
(katedrala Saint-Nazare).

Auvergne [Auvergne (+ dio Limousin - Tulle), Rhne-Alpes (do rijeke Rhne + dio
Languedoc - Mende)]
19 Clermont-Ferrand (Notre-Dame-du-Port)
20 Issoire (katedrala)

9
 21 Orcival (katedrala)
22 Conques (Sainte-Foy)
- Crkva posveena muenici iz 4. stoljea, jedan od ciljeva hodoaa i
odmorite na putu za Santiago, na auvergnatskom putu koji je iz Puya, preko
Conquesa i Moissaca dolazio do Toulousea. Crkva iz 10. stoljea pokazala se
premalena da primi priliv hodoasnika, pa je tijekom 11. stoljea sagraena
dananja (dovrena u 12. stoljeu). Predstavlja kombinaciju profinjenog
auvergnatskog ukusa sa monumentalnou burgundskih izvora. Raena je u
vulkanskom kamenu, a najznaajniji ukras predstavlja uveni timpanon
glavnog portala, te kip-relikvija Sv. Foy.
23 Le Puy (katedrala)
24 Le Puy (Saint-Michel)
25 Ostale graevine: Saint-Nectaire (katedrala); Saint-Saturnin (katedrala); Culhat;
Mauriac (Notre-Dame); Collonges; Beaulieu (opatijska crkva); Thiers
(katedrala).

Provansa [Provence-Alpes-Cte-d'Azur (+ dio Languedoc - Nmes), Rhne-Alpes (juni

dio)]
26 Arles (Saint-Trophime)
- Ogledno djelo provansalsko-languedokog stila bliskog antikim tradicijama.
Proelje i klaustar sagraeni su krajem 12. stoljea, s bogatim skulptorskim
ukrasom.
27 Saint-Gilles-du-Gard
28 Montmajour (opatijska crkva)
29 Ostale graevine: Aix-en-Provence (katedrala); Saintes-Maries-de-la-Mer;
Moustiers (Sainte-Marie); Val-des-Nymphes (Notre-Dame); Uzs; Le Thor;
Le Thoronet; Frjus; Venasque; Digne (katedrala).

Ile-de-France i Sjeveroistona Francuska [Ile-deFrance (+ dio Centre - Chartres),

Picardie, Nord-Pas-de-Calais, Champagne, Lorraine, Alsace]
30 Paris (Saint-Germain-des-Prs)
- Posveena 1163. Sauvan je masivan zvonik na proelju, zapoet poetkom
11. st. Lae razdvajaju masivni stupovi s skulptorski ukraenim kapitelima
(arkade i boni brodovi konstruirani su u 17. st.). Svetite se produuje u
deambulatorij sa zrakastim kapelama (izvana podrano kontraforima).
31 Reims (Saint-Rmi)
- Opatijska crkva iz karolinkog doba, temeljito pregraena u romanikim
oblicima.
32 Ostale crkve: Paris (Saint-Pierre-de-Montmartre); Paris (Saint-Martin-des-
Champs); Morienval (opatijska crkva); Vignory; Marmoutier, Murbach
(opatijska crkva); Ottmarsheim; Verdun (katedrala); Saint-Di (katedrala).

Normandija i Bretagna [Basse-Normandie, Haute-Normandie, Brtagne]

33 Jumiges (Notre-Dame)
- Opatija osnovana krajem 7. stoljea. Unitena u IX stoljeu, a obnovljena u
10. i 11. pod zatitom vojvode od Normandije. Crkva je podignuta izmeu
1037. i 1067. Razmjer katova ija visina opada jer su arkade razvijene na
raun galerija, bio je oponaan u Bayeuxu i Caenu, a zatim i u Durhamu, dok
je odnos mase zvonika i proelja, preko Caena, pridonio razvoju gotike
arhitekture. Danas je Jumiges velianstvena ruevina nedaleko ua Seine.
34 Mont-Saint-Michel

10
 - Opatijska crkva graena tijekom 12. i 13. stoljea.
35 Caen (Saint-tienne)
- Crkva mukog benediktinskog samostana, zapoeta 1064., posveena 1077.
Svodovi, transept i svetite su iz 13. stoljea. Ima jednu apsidu s
deambulatorijem i zrakastim kapelama. Zvonici na proelju, koji jo ne polaze
od tla, ali su produeni kontraforima, predstavljaju prinos razvoju gotike
arhitekture, jednako kao i koritenje krino-rebrastih svodova.
36 Caen (Sainte-Trinit)
- Crkva enskog benediktinskog samostana, drastino restaurirana u 19.
stoljeu.
37 Bayeux (katedrala Notre-Dame)
- Romanika graevina pregraena u gotikim oblicima.
38 Ostale crkve: Falaise (Saint-Gervais); Caen (Saint-Nicolas); Lessay (opatijska
crkva); Boscherville (Saint-Martin); Ouistreham; Lanleff.

Profana arhitektura
39 Saint-Antonin (Jugozapadna Francuska), palaa
40 "Cezarova kula", Provins (Sjeveroistona Francuska)
41 Houdon (Sjeveroistona Francuska), kula
42 Avignon (Provansa), most

11
 B: ARHITEKTURA U ENGLESKOJ

- 1066. godine Engleska potpada podvlast Normana. Graditelji koji u pratnji normanskoh
knezova dolaze u Englesku vjeto prilagoavaju elemente normansko-romanikog
graditeljstva anglosaksonskoj tradiciji, te tako nastaje sinteza zvana "normanski stil".
Osnovne su mu karakteristike u graditeljstvu formiranje naglaenog longitudinalnog
bazilikalnog prostora presjeenog najee dvobrodnim transeptom i zavrenog
pravokutnim korom, ime se formira izraziti krini tlocrt. Karakteristian je skroman
ukras (uglavnom samo na portalima), uporaba kubinih kapitela, esto rustino
zidanje, te izrazito masivni podupirai. Zanimljivo je da kod velikog broja graevina
ovi snani podupirai uope ne podravaju svodove, nego drvene krovne
konstrukcije, dok su kod ostalih (s izuzetkom katedrale u Durhamu) svodovi mahom
dodavani kasnije, u doba gotike. Inae, veina je izvornih romanikih graevina u
Engleskoj doivjela u doba gotike znatne pregradnje.
- Prva generacija katedrala (Canterbury, Lincoln, Old Sarum, York) nadahnuta je
normandijskom arhitekturom, iji utjecaj postupno slabi u drugoj generaciji, izmeu
1080. i 1090., pojavom regionalnih posebnosti (Gloucester, Rochester, Worchester).
Trea generacija (Durham, Norwich), izmeu 1090. i 1100., odlikuje se izvornou
svojih arhitektonskih rjeenja, a etvrta (Exeter, Hereford, Peterborourgh, Ramsey,
Southwell), izmeu 1100. i 1120., ostvaruje uoljiv sklad izmeu modernosti i
originalnosti.

Spomenici:
01 Canterbury (katedrala)
- Izgraena 1070-1077. na mjestu ranije saksonske katedrale. Prvobitna je
graevina (duga 90 m) sagraena po ugledu na opatijsku crkvu u Caenu. Niti
dvadeset godina kasnije rui se tek dovreno svetite i gradi novo, znatno
proirenije, s jo jednim transeptom, deambulatorijem i tri zrakasto
postavljene kapele (1097-1130.). Kor je ponovo pregraen u gotikim
oblicima koncem 12. st., a uzduni brodovi i transept koncem 14. st. Sauvana
je romanika kripta.
02 London (Tower, St. John's Chapel)
03 Waltham Abbey (opatijska crkva)
04 St. Albans (opatijska crkva)
- Zapoeta izmeu 1080. i 1090. godine. Znatno pregraena u 18. i 19. st.
Sauvan je masivni romaniki toranj.
05 Chichester (katedrala)
- 12. st.
06 Winchester (katedrala)
- Zapoeta oko 1100. godine. Pregraena u doba gotike. Ukupna duina 170
m.
07 Romsey (opatijska crkva)
08 Iffley (St. Mary the Virgin)
09 Gloucester (katedrala)
- Zapoeta izmeu 1080. i 1090. godine.
10 Melbourne (samostanska crkva)
11 Jedburgh (opatijska crkva)
12 Durham (katedrala)
- Bazilikalni prostor podijeljen naizmjeninim nizom ralanjenih pilona i
masivnih okruglih stupova povezanih polukrunim lukovima. Glavni brod
pokriven je krino-rebrastim svodovima odijeljenim iljastim lukovima
pojasnica (1093-1128., adaptiran 1233. godine), vjerojatno najraniji primjer

12
 takvog tipa svoenja uope. Na zapadnom dijelu prigraen je narteks
prekriven romanikim svodom. Jedna od najveih romanikih crkava u Europi.
13 Southwell (samostanska crkva)
14 Cambridge (Holy Sepulcre)
15 Ely (katedrala)
- Zapoeta 1083. godine, graena do konca 12. stoljea. Odraava gotovo sve
etape razvitka romanikog stila u Engleskoj, te znaajne gotike dogradnje
(portal, zavrni kat zvonika). Duga je 163 metra (glavni brod ima dvanaest
traveja) i ima dva transepta (istoni i zapadni).
16 Norwich (katedrala)
- Glavni brod ima ak etrnaest traveja.

13
 C: RHITEKTURA U GERMANSKIM ZEMLJAMA

NJEMAKA
- Njemaka se romanika tijekom salijakog razdoblja (Konrad II dolazi na vlast 1024.)
direktno nastavlja na ostvarenja otonskog doba, koja u svojim razvijenijim oblicima
ve sadravaju velik dio elemenata karakteristinih za romaniku. Stoga se u
njemakoj romanici razmjerno dugo odrao konzervativni bazilikalni tip crkve s
ravnim stropom. Nadsvoivanje se uvodi kao napredniji sustav graenja u Rajnskoj
oblasti uglavnom tek u drugoj polovini 12. st., a drugdje tek u 13. st.
Saksonija
01 Hildesheim (St. Michael)
- Zapoeta oko 1000., dovrena 1033. godine u salijskom razdoblju,
posveena 1186. Predstavlja polaznu toku saksonskog graditeljstva.
- Trobrodna bazilika s dva transepta i est tornjeva. Brod i transepti imaju istu
visinu (omjer irine i visine broda je 1 : 2), a boni su brodovi vie nego
dvostruko nii. Kolonade imaju ritam izmjene jednog pilona i dva stupa.
Glavni brod nije presvoen, a galerije postoje samo na zavrecima krakova
transepta.
02 Hildesheim (katedrala)
- Sagraena izmeu 1122. i 1190.
03 Hildesheim (St. Godehard)
- Bazilika s ravnim stropom, s ritmikom izmjenom potpornja, s dva zvonika
na proelju i oktogonalnom kupolom nad kriitem, deambulatorijem i
vijencem kapela, dovrena 1133.
04 Goslar
05 Quedlinburg
06 Braunschweig
07 Magdeburg
Sjeverna Njemaka
08 Mnster
09 Soest (St. Patrokli)
- Zapoeta u drugoj polovini 10. st. 1200-1220. podignut je na mjestu
westwerka masivan etvrtasti toranj i atrij s galerijom.
10 Paderborn (katedrala)
- Posveena 1015. Nakon velikog poara znatno pregraena (od 1058.) za
biskupa Imada, kada je dodatno uzdignut sredinji zapadni toranj (pod kojim
je sahranjen biskup Imad). Bazilika s dva transepta. Glavni brod nije
presvoen.
11 Bremen
12 Freckenhorst
13 Idensen
14 Jerichow (crkva premonstratenkog samostana)
- Sagraena sredinom 12. st. Izgraena od opeke, bez svodova. Bazlikalni
koncept s kriptom otvorenom prema glavnom brodu. Poptuna jednostavnost
oblika asocira na ranokranske uzore, no masivnost i ritam polukrunih
lukova odaju pripadnost romanici.
15 Minden
16 Fulda (Sv. Mihovil, grobljanska kapela opatije)
- Od crkve iz 9. st. sauvana je kripta. Centralna (kruna) graevina uglavnom
potjee iz 10. i 11. st. Deambulatorij nije presvoen. Najstarija njemaka
imitacija crkve na Kristovom grobu u Jeruzalemu. Oit je utjecaj Aachenske
kapele. Na zapadnoj je strani dozidan uzduni brod.

14
Srednjonjemako planinsko podruje
17 Paulinzella
18 Frieberg
19 Bamberg (katedrala)
- Sagraena poetkom 11. st, kasnije znatno pregraivana. Sadanja je
graevina uglavnom iz 13. st. Bazilika sa stupovima.
20 Nrnberg
vapsko-Bavarsko podruje
21 Augsburg (katedrala)
22 Alpirsbach
23 Regensburg (Allerheiligen-Kapelle)
- Podigao ju je izmeu 1155. i 1164. uz klaustar katedrale biskup Hartwich II
kao pogrebnu kapelu.
24 Friesing (katedrala)
Rajnsko podruje
25 Speyer (katedrala)
- Zapoeta oko 1030., kripta posveena 1041., brodovi izgraeni 1035-45.,
posveta 1061. Koncem 11. st. pregraen je istoni dio i presvoen glavni brod.
Trobrodna bazilika s tlocrtom u obliku latinskog kria s dva transepta i est
tornjeva, unutranjost s bazilikalnim proporcijama brodova (bez galerija). Na
pilone kolonade oslonjeni su polustupovi koji se produuju do pojasnica koje
dijele krine svodove (1080-1106.). Kripta je izvorno bila otvorena prema
glavnom brodu. Vanjski zidovi svetita ralanjeni su patuljastim galerijama,
koje teku oko cijele graevine (oblik koji e preuzeti neke druge crkve
rajnskog podruja, ali i Italije).
- Najvea romanika graevina u Njemakoj. Duina 134 m, irina 38 m,
visina svodova srednjeg broda 33 m. Visina istonih tornjeva 71,20 m, visina
zapadnih tornjeva 65,60 m. Kripta duga 35 m, iroka 46 m, visoka 6,5 m.
26 Mainz (katedrala)
- Zapoeta 975., posveena 1009. Ubrzo nakon toga stradala u poaru. Ponovo
u upotrebi od 1036. Iznova sagraena od 1060. do 1137. Glavni brod
pregraen je nakon 1186., zapadni kor i transept su iz prve polovine 13. st.
Gotiki toranj na zapadnom koru dograen u 15. st. Trobrodna bazilika s dva
kora. Simetrina razdioba mase sa dva transepta, dvije kupole nad kriitima,
po dva zvonika na istonoj i zapadnoj fasadi. Vanjski ukras predstavljaju friz s
plitkim lukovima i dekorativna galerija.
27 Worms (katedrala Sv. Petra)
- Graena od 1171. do 1192. Poligonalni zapadni kor zapoet 1234.
Vanjtinom slina katedralama u Mainzu i Speyeru. Bazilika sa kvadratnim
pilonima, dva kora i istonim transeptom. U potpunosti presvoena, nema
galerije.
28 Limburg an der Lahn (St. Georg)
- Graevina iz 11. st. u potpunosti je pregraena u prvoj polovini 13. st.
Trobrodna bazilika s dva niza galerija (prave i ukrasne), no relativno kratak
glavni brod i irok toranj na sjecitu ostvaruju utisak centralnosti. Unato
prisustvu gotikih elemenata (iljati lukovi, krino-rebrasti svodovi i
tendencija ka visini), dominantna uloga zidnih masa osvjedouje pripadnost
romanikom ukusu.
29 Trier (katedrala)
- Imperijalna gradnja, sagraena nakon 1019., zapadno proelje 1039-66.
Petrobrodna bazilika s istaknutim transeptom i apsidom koja se otvara izravno

15
 u transept. Razvedeno zapadno proelje ima dva kvadratna tornja flankirana
okruglim kulama, plitki trijem s galerijama i polukrunu apsidu.
30 Maria-Laach (opatijska crkva)
- Graena od konca 11. do 13. st. Trobrodna bazilika presvoena krinim
svodovima odijeljenim pojasnicama (prva pol. 12. st.), bez galerija, s dva
transepta i est tornjeva. Na zapadni je dio poetkom 13. st. nadograen atrij.
31 Bonn (katedrala)
32 Kln (St. Maria am Kapitol)
- Posveena 1049. Razorena u II svj. ratu. Prvobitna centralna koncepcija
(polukruni trikonhos) naknadno je produena uzdunim zapadnim dijelom
broda. Sauvana je originalna kripta, uz onu u Speyeru, najupeatljiviji
primjer iz salijskog razdoblja.
33 Kln (St. Aposteln)
- Poetak 12. st., kor oko 1200., brod iz 13. st. Trikonhalno svetite preuzeto
od Crkve St. Maria am Kapitol.
Profana arhitektura
34 Gelnhausen (Srednja Rajna, palaa)
- Ruevine carske palae Fridriha I Barbarose iz 12. stoljea.

AUSTRIJA
35 Salzburg (crkva Sv. Petra)
36 Gurk (katedrala)
- Sagraena od 1140. do 1200. kao romanika trobrodna crkva. Kasnije je
dobila gotike svodove. Transept ne prelazi irinu bonih brodova. Izmeu
dvaju zvonika na proelju smjeten je narteks s galerijom. Kripta sa 100
stupova dovrena je 1174.
37 Be (katedrala Sv. Stjepana)
- Sauvani su romaniki tornjevi na proelju.
38 Wiener Neustadt (upna crkva, nekadanja katedrala)

BELGIJA
39 Soignies (Saint-Vincent)
- Kor sagraen oko 1000., a brod s lukovima u dva kata je iz 12. st.
40 Tournai (katedrala Notre-Dame)
- Zapoeta oko 1110., brod je zavren 1141. Ima etiri zvonika i centralni
toranj nad kriitem. Transepti zavravaju polukrunim apsidama. Prvobitni
romaniki kor nadomjeten je neto kasnijim, koji ima deambulatorij i vijenac
kapela, a romaniko proelje preinaeno je 1300. u gotiko (u 16. st. dograen
je portik). Oito je ugledanje u francuske uzore.

NIZOZEMSKA
41 Maastricht (Sv. Servacije)
- Jezgra iz 7. st. proirena je oko 900. Zapadna kripta je iz 11. st, kor i uzduni
brod su s poetka 12. st. Znatnije je pregraena u 15. st. Oko istone apside
izgraena je otvorena galerija, a na zapadnoj su strani tri tornja.

SKANDINAVIJA
Finska
42 Turku (katedrala)
- Sagraena u 13. st.
vedska
43 Lund (katedrala)

16
 - Podignuta izmeu 1103. i 1140. kao bazilika ravnog stropa. Kasnije su
dodani gotiki krino-rebrasti svodovi. Kripta po uzoru na onu u Speyeru.
Bazilika ravnog stropa.
Norveka
44 Drvene crkve u Borgundu (12. st), Urnesu (12. st.) i Torpou (13. st.).
45 Trondheim (katedrala Sv. Olafa)
- Graena pod engleskim utjecajem.
46 Stavanher (katedrala Sv. Svithuna)
Danska
47 Roskilde (katedrala)
- 1175-1220. Graena po ugledu na katedralu u Tournaiu.
48 Ols (upna crkva)
- 12. st. Okrugla graevina na dva nivoa od kojih je donji presvoen
neobinim u polukrunim svodom oslonjenim na centralni pilon.

17
 D: ARHITEKTURA U ITALIJI

- U usporedbi s francuskim i njemakim spomenicima romanike talijansko je graditeljstvo

razmjerno konzervativno. Snaan je utjecaj ranokranskih graevina i s tim u vezi
tradicija bazilike s otvorenim grednikom krovita (nezainteresiranost za problematiku
vezanog sistema i za nadsvoavanje). Meu talijanske specifinosti idu proelja
ukraena slijepim arkadama i patuljastim galerijama, portali u obliku baldahina s
isturenim stupovima koji stoje na lavljim skulpturama, oblaganje stijena mramorom u
obliku raznobojnih pojasa, te reljefna plastika uz portale.

Sjeverna Italija (Lombardia, Veneto, Liguria, Emilia)

01 Milano (San Ambrogio)
- Restaurirana prema staroj osnovi potkraj 11. i poetkom 12. st. (atrij oko
1150.). Trobrodna dvoranska crkva bez transepta, s izmjeninim stupovima i
pilonima. Graena od opeke, no istaknuti konstruktivni i dekorativni elementi
su od kamena.
02 Como (San Abbondio)
- Zapoeta 1013., uglavnom sagraena od 1063. do 1095. Ranoromanika
graevina s pet brodova stupnjevanih u visinu, te prostranim korom
burgundskog tipa. Zvonici nisu odvojeni od graevine, ve su smjeteni nad
krakove transepta. Prototip comacinskog stila.
03 Como, Civate (San Pietro)
- Langobardska karolinka graevina pregraena u 11. st, kada je dobila i
"zapadnu apsidu".
04 Bergamo (Santa Maria Maggiore)
- Zapoeta 1137. U 14. st. dobila je dva gotika portala.
05 Pavia (San Michele)
- Obnovljena u 12. st.
06 Cremona (katedrala i krstionica)
- 12. st. Krstionica zapoeta 1167.
07 Ferrara (katedrala)
- Zapoeta 1133.
08 Pomposa (opatijska crkva Santa Maria)
- Crkva iz 8.-9. st. pregraena u 13. st., kada je dobila i zvonik.
09 Piacenza (katedrala Santa Maria Assunta)
- 1122-1233. Trobrodna graevina s tlocrtom latinskog kria i kupolom iznad
kriita. Tri ulaza imaju portike lombardijskog tipa s loggiama na katu. Kripta
donekle podsjea na onu u Speyeru, a sline su i ukrasne galerije na vanjtini
apsidalnog dijela. Kampanil je dovrio Pietro Vago 1340., a rotirajui kip
anela (visok 5 m) postavljen je 1341.
10 Parma (katedrala Santa Maria Assunta i krstionica)
- 1130-1178. Trobrodna bazilika s kupolom iznad kriita. Glavni portal
izveden je 1218., a kampanil 1284-94. Krstionica zapoeta 1196., poslije
1260. gradio B. Antelami.
11 Modena (katedrala)
- Zapoeta 1099. na mjestu bazilike iz 4. st., posveena 1184. Djelo graditelja
Lanfranca. Maestri Campionesi djelomino su modificirali izvornu graevinu.
Trodjelna razdioba proelja, s jakim lezenama i slijepim arkadama, odgovara
unutranjoj podjeli na brodove, i predstavlja tipian primjer lombardijskog
stila. Glavni zapadni portal pripisuje se Wiligelmu. U kripti se uvaju relikvije
San Geminiana. Zvonik ("Torre Ghirlandina") podignut je do 1169. do visine
petog kata, a dovrili su ga 1319. Maestri Campionesi.

18
 12 Bologna (Santo Stefano)
- Kompleks od osam graevina iz razliitih epoha (od romanike do renesanse).
Arhitektonski je najzanimljivija Crkva San Sepolcro, osmerokutna centralna
graevina s deambulatorijem, podignuta oko 1160.
13 Padova (Santa Sofia)
- Ranosrednjovjekovna crkva, pregraena u 12. st.
14 Padova (San Antonio)
- 1232-1307. U osnovi trobrodna crkva romanikog stila s gotikim
elementima po uzoru na graevine propovjednikih redova. Kasnije je dobila 6
kupola i nekoliko manjih iljatih tornjia.
15 Venecija (San Marco)
- Graena na starijoj osnovi od 1063-1094, dograivana do 15. st. U osnovi
bizantska graevina (osnova slobodnog grkog kria s pet kupola), ujedno i
vrijedan spomenik romanikog graditeljstva.
16 Torcello (Santa Maria Assunta)
- Najveim dijelom potjee iz 11. st.
17 Torcello (Santa Fosca)
- Podignuta u 12. st. u obliku grkog kria s tri apside i portikom koji tee
uokolo graevine.
18 Murano (Santi Maria e Donato)
- Graevina iz 7. st, dananje stanje iz 12. st., kada dobiva heksagonalnu
apsidu, razvedenu s dva niza stupova u parovima koji nose polukrune lukove.
19 Mantova (San Lorenzo)
- Sagraena oko 1000. godine na ruevinama antikog hrama. Okrugla
graevina s deambulatorijem.
20 Verona (San Zeno)
- Podignuta 1120-1138. na mjestu graevine iz 5. (9.) st. Najznaajnija
romanika graevina gornje Italije. Trobrodna bazilika s ravnim stropom, ije
brodove dijele okrugli stupovi to se izmjenjuju s pilonima. Apsida je
izgraena 1386-98., a prostrana kripta s rimskim stupovima otvorena je prema
unutranjosti crkve. Uz crkvu je 1045. podignut odvojeni kampanil, koji
ukazuje na karolinke tradicije (donji dio masivan, zavrni katovi probijeni
otvorima). Vanjtina i unutranjost crkve velianstveni su u svojoj
jednostavnosti. Uz crkvu se nalazi romaniki klaustar iz 1123., obnovljen
1300.
21 Verona (katedrala San Vigilio)
- Romanika bazilika iz 1139-89., djelomice obnovljena u stilu kasne gotike.
Portal ima trijem s lavovima u podnoju, lombardijskog podrijetla. Uz
katedralu je romaniki klaustar iz 12. st.
22 Verona (San Lorenzo)
- Oko 1100. Ima proelje flankirano sa dva okrugla zvonika u kojima se nalaze
stubita to vode u matronej. Upotreba izmjeninih redova kamena i opeke
naglaava polikromiju.
23 Verona (San Giovanni in Valle)

Srednja Italija (Toscana, Umbria, Lazio, Marche, Abruzzi)

24 Lucca (katedrala San Martino)
- Sagraena u 6. st, obnovljena 1060. Dekoraciju proelja izveo je
1204. Guidetto da Como.
25 Lucca (San Michele)
- Zapoeta 1143., proelje iz 13. st.
26 Lucca (San Frediano)

19
 - 1124-1147.
27 Pisa (katedrala i krstionica)
- Sagraena je na mjestu ranokranske crkve. Izgradnju poeo 1063.
Buscheto, zapadnu fasadu gradio 1261-70. Rainaldus. Gradnju krstionice
poeo 1153. Diotisalvi. Kampanil zapoet 1173., dovren u 14. st. (poeo se
naginjati ve prije dovrenja zavrnog kata). Bazilika s galerijama i ravnim
stropom, peterobrodna u podunom dijelu i koru, trobrodna u transeptu.
Bogat, ali povrinski ukras sastoji se od mramorne oplate, arkada i
inkrustriranih ara. Na sjecitu glavnog broda i transepta smjetena je kupola
jajolikog oblika koja daje vrlo malo svijetla.
28 Firenca (San Miniato al Monte)
- Izgraena u 11/12. st. Crkva benediktinskog samostana. Ima posvuda istu
mramornu oplatu blagih boja (u unutranjosti je kasnije skinuta i zamijenjena
slikanom imitacijom). Smjenjivanje podupiraa istie podjelu na traveje, koja
je podvuena potpuno sauvanim lebdeim lukovima. Prostor djeluje vrlo
rastresito, emu doprinose otvorena kripta i uzdignuti kor.
29 Firenca (krstionica katedrale)
- Sagraena izmeu 1060. i 1128. Oktogonalnog oblika. Izvana ravni zidovi i
veliki krov u obliku atora, te jednostavna mramorna oplata. Iznutra kupola sa
"samostanskim svodom" velikog raspona, pokrivena mozaicima.
30 Firenca (Santi Apostoli)
31 Spoleto (Santa Eufemia)
- Graena vjerojatno u 10. st.
32 Assisi (Katedrala San Rufino)
- Stara romanika graevina koju je 1140. obnovio Giovanni da Gubbio.
Proelje dovreno u 14. st.
33 Rim (San Clemente)
34 Toscanella kod Viterba (Santa Maria Maggiore)
35 Toscanella kod Viterba (San Pietro)
36 Ancona (Santa Maria della Piazza)
- Graena od 11. do 13. st. Proelje je sagradio 1210. majstor Filippo od
dalmatinskog mramora, po uzoru na proelje zadarske katedrale.
37 Ancona (katedrala San Ciriaco)
- Ima tlocrt u obliku grkog kria (trobrodnih krakova) i poligonalnu kupolu na
kvadratnoj osnovi. Na proelju se istie portal stepenasto uvuen u zidnu
masu, s nadsvoenim portikom sa stupovima koje podravaju lavovi.
38 Ancona (Santa Maria di Portonovo)

Juna Italija (Campania, Lucania, Sicilia, Calabria, Molise, Puglia)

39 Caserta Vecchia (katedrala San Michele)
- Posveena 1153. Odlikuje je harmonino spajanje raznolikih utjecaja
(sicilsko-islamski, apulsko-romaniki). Karakteristini su potkovasti lukovi i
visoka osmerokutna kupola s dvostrukim redom slijepih arkada. Unutranjost
je trobrodna, s transeptom i apsidama. Zvonik je dovren 1234.
40 Capua (San Angelo in Formis)
41 Ravello (katedrala)
42 Salerno (katedrala Santa Maria degli Angeli)
- Sagradio ju je 1077-85. Robert Guiscard, upotrijebivi ostatke hramova iz
nedalekog Paestuma (stupovi od zelenog mramora, rimski reljefi). Preinaena
u 18. st.
43 Cefal (katedrala San Pietro)

20
 - Visoka istona strana, transept i kor, prohodne galerije. Sadanji poduni
brod vii od broda transepta nije plod prvobitne zamisli.
44 Palermo (katedrala)
- Sagraena od 1172. do 1185., znatno dograena u 15. st.
45 Palermo (San Cataldo)
- Sagraena prije 1161. Ima tri kupole orijentalnih oblika.
46 Palermo (Cappella Palatina)
- 1132.-1189. Omanja trobrodna bazilika s povienim korom. Brodove dijele
antiki stupovi.
47 Monreale (katedrala Santa Maria la Nuova)
- Sagraena 1174-1189. Najznaajniji spomenik normanske arhitekture na
Siciliji. Trobrodna bazilika s ravnim stropom i povienim kvadratinim
svetitem koje se zavrava s tri apside. Zapadno proelje, flankirano sa dva
masivna zvonika, ima udubljeni portik. Uz katedralu je velik klaustar iz 12. st.
u kojem 216 stupova u parovima nose islamske (?) iljaste lukove.
48 Matera (katedrala San Michele)
- Sagraena poetkom 13. st.
49 Bari (San Nicol)
- Zapoeta 1087/89., djelimino zavrena 1132., posveena 1197. Jedna od
prvih graevina romanikog stila to su je Normani podigli u Junoj Italiji.
50 Bari (katedrala San Sabino)
- Sagraena od 1034. do 1060., djelomino unitena 1156., obnovljena nakon
1166., po ugledu na baziliku San Nicol. Proelje, podijeljeno pilastrima na tri
dijela, ima u donjem dijelu tri portala iz 11. st., a u gornjem monumentalnu
rozetu. Unutranjost je kolonadama podijeljena u tri broda. U kripti se uvaju
relikvije Sv. Sabina.
51 Trani (katedrala San Nicola Pellegrino)
- Zapoeta 1099., zatim gradnja nastavljena sa zastojima, glavnina sagraena
od 1159. do 1197. Proelje je sagraeno od lokalnog ruiastog mramora. Tri
polukrune apside otvaraju se direktno u transept. Na glavnoj se istie
monumentalni bogato ukraen prozor. Zvonik je podigao "Nicolaus Sacerdos
Protomagister".
52 Bitonto (katedrala San Valentino)
- Sagraena 1175-1200., po ugledu na crkvu S. Nicol u Bariju. Predstavlja
izraziti primjer apulijske romanike. Na trodjelno ralanjenom proelju istiu
se tri portala (sredinji bogato skulptorski ukraen) i raskona rozeta. Na
junoj fasadi je galerija sa heksaforama, a na glavnoj apsidi veliki bogato
ukraen prozor. Unutranjost je podijeljena u tri broda stupovima i pilonima, a
kripta slina onoj u crkvi S. Nicol u Bariju. Ambon je izradio majstor
"Nicolaus Sacerdos" 1229.
53 Troia (katedrala San Secondino)
- Zapoeta 1039. na temeljima ranije graevine. Trobrodna bazilika s
kolonadama od rimskih spolija. Harmonino proelje ukraava rozeta iz 13. st.
Bronane vratnice na glavnom i bonom portalu rad su Oderisia de Benevento
(1127.).

Profana arhitektura
54 Orvieto (gradska vijenica)
- Zapoeta sredinom 12. st.
55 Venezia (zgrade "Fondaco dei Turchi", "Palazzo Loredan")
56 San Gimignano (Toskana)

21
- Sauvan je izgled srednjovjekovnog grada s karakteristinim zgradama-
tornjevima obrambene namjene.

22
 E: ARHITEKTURA U OSTALIM ZEMLJAMA

PANJOLSKA
- Romanika se umjetnost iri samo u sjevernim podrujima Pirinejskog poluotoka u
doba kada su kranske sile, dezintegrirane u male dravice, tek polagano potiskivale
Maure. Arhitektura pokazuje dosta slinosti sa susjednim francuskim pokrajinama
(Languedoc), esto kombinirane s elementima maurske bujnosti. Katalonske
graevine odlikuje zidanje sitnim kamenom (ljunak ili mali tesanik), koji je
prvobitno bio obukan. Njihov esto zdepast i oskudno ralanjen izgled proizlazi iz
rasporeda prostora (najee trobrodne dvoranske crkve s tri apside). Posebnost
Kastilje je veliki trijem koji, slino krilu klaustra, prati jednu bonu stranu crkve.
01 Santiago de Compostela (Sv. Jakov)
- Zapoeta 1077. (na mjestu svetita to su ga 997. razorili Mauri), dovrena
1122. Kao graevni je materijal upotrebljen granit. Unato kasnobaroknoj
pregradnji predstavlja najistaknutiji spomenik ranoromanike arhitekture u
panjolskoj. Zavjetna hodoasnika dvoranska crkva (slina San Serninu u
Toulousi), s tlocrtom u obliku latinskog kria, s tri broda, prostranim
emporama, trobrodnim transeptom s apsidiolama, deambulatorijem s
radijalnim kapelama, te dva zvonika na proelju. Glavni je brod presvoen
poluvaljkastim svodom s pojasnicama, a boni krinim svodovima. Nad
kriitem transepta i glavnog broda na trompama je podignuta kupola s
lanternom. Kao graditelji se spominju Robertus i Bernardus. Boni su portali
bogato ukraeni skulpturama, dok glavni potjee iz vremena barokne
pregradnje. Ispod portika Katedrale nalazi se podzemna crkva (Iglesia baja /
San Jos) iz 12. st; jednobrodna, s transeptom i apsidom s pet oltarnih nia.
02 San Pedro de Roda
- Crkva benediktinskog samostana posveena 1022. predstavlja tip trobrodne
dvoranske crkve s transeptom i deambulatorijem. Glavni je brod presvoen
poluvaljkastim svodom s pojasnicama oslonjenim na sustav od po dva stupa
(jedan iznad drugog) vezana uz pilone.
03 Cardona (Colegiata di San Vicente)
- 1019-1040. Jedno od najsavrenijih ostvarenja rane romanike umjetnosti u
panjolskoj. Glavni je brod presvoen poluvaljkastim svodom ojaanim
pojasnicama to se produuju u lezene na pilonima, a nad visokim arkadama
postavljeni su prozori koji daju bazilikalno osvjetljenje. Transept ne prelazi
irinu bonih brodova, a na sjecitu transepta i glavnog broda se na trompama
podie kupola koja proputa svjetlost kroz otvor na vrhu i male pravokutne
prozore postavljene samo s jedne strane.
04 Barber (Santa Maria)
05 Tahull (San Clemente)
- Posveena 1123. Trobrodni prostor na koji se nastavljaju tri apside pokriven
je jedinstvenim drvenim krovitem. Utisak srodnosti s talijanskom
romanikom arhitekturom dodatno pojaava zvonik lombardskog tipa odvojen
od crkve.
06 Tahull (Santa Maria)
- Posveena 1123.
07 Vilabertran (samostan Santa Maria)
- Podignuta prije sredine 12. st.
08 San Juan de las Abadesas
- Posveena 1150., no vjerojatno zavrena znatno ranije. Ima krini tlocrt s
kracima transepta gotovo jednakim duini broda, te deambulatorij sa zrakastim
kapelama, iznimno rijedak element u panjolskoj romanikoj arhitekturi.

23
09 San Pedro de Galligans
10 Ripoll (samostan Santa Maria)
- Druga etvrtina 12. st. Peterobrodna crkva pokrivena drvenim stropom. Na
vrlo izrazit transept direktno se nastavlja apsida i est apsidiola. Dananje je
stanje uglavnom rekonstrukcija prvobitnog zdanja koje je stradalo u poaru u
19. st. Proelje predstavlja najznaajniji kompleks romanike skulpture u
panjolskoj (vie od 100 odvojenih scena).
11 L'Estany (samostan Santa Maria)
- Klaustar, graen od 12. do 14. st., neobino prostran u odnosu na crkvu, ima
(poput veine ostalih u panjolskoj) dvostruki red stupova s reljefno
ukraenim kapitelima.
12 Taragona (katedrala)
- Sagraena 1171-1331. u duhu cistercitske arhitekture. Karakteristian je
zvonik-lanterna ("cimborio") nad kriitem. Klaustar je iz 13. st. itav
zamreni kompleks nosi peat prijelaznog razdoblja kasne romanike u ranu
gotiku, te mijeanje raznorodnih utjecaja (katalonska tradicija, francuski,
maurski i bizantski).
13 Siresa (samostan San Pedro)
14 San Juan de la Pena
- Crkva posveena 1094. Klaustar iz 12. st.
15 Torres del Ro (Santo Sepulcro)
- Konac 12. st. Komplicirano rebrasto svoenje kupole vjerojatno je plod
islamskih utjecaja.
16 Cervatos (Colegiata de San Pedro y San Pablo)
17 Soria (Santo Domingo)
- Kraj. 12. / poetak 13. st.
18 Avila (San Vicente)
- Poetak graenja koncem 11. st., znatniji radovi od kraja 12. do kraja 13. st.
Trobrodna bazilika s galerijama.
19 Segovia (San Millan)
- 13. stoljee.
20 Segovia (San Martin)
- 13. stoljee.
21 Segovia (San Juan de los Caballeros)
- Rano 12. stoljee.
22 Segovia (San Lorenzo)
23 Segovia (San Andrs)
24 Segovia (San Esteban)
- Romanika graevina sa zvonikom iz 13. st.
25 Segovia (Iglesia de la Vera-Cruz)
- Templarska dvanaestokutna centralna graevina iz 1208. Iskazuje odlike
prelazne faze iz romanike u gotiku.
26 Len (Colegiata di San Isidoro)
- Trobrodna bazilika s transeptom, sagraena tijekom 11. i 12. st., posveena
1149. U njoj su grobnice kraljeva Lena i Kastilje (1054-1067.).
27 Salamanca (Stara katedrala / Catedral Vieja)
- Zapoeta 1152., dovrena poetkom 13. st. Trobrodna bazilika s korom, tri
apside, portikom i jako istaknutim transeptom. Osmerokutni toranj-lanternu
("cimborio"), oslonjenu na pandative, okruuju etiri tornjia. Od tri graditelja
najznaajniji je drugi (Petrus Petriz). Klaustar je s konca 12. st. Na graevini
se oituju bizantski, islamski i zapadni (normanski) utjecaji.
28 Zamora (katedrala)

24
 - 1151-74. Pokazuje odreenu srodnost s normanskim graevinama na Siciliji.
Trobrodna dvoranska crkva s kolonadom stupova s iljastim arkadama. Ima
masivan etverokutni zvonik, a iznad kriita rebrastu kupolu-lanternu
oslonjenu na pandantive, flankiranu s etiri tornjia.
29 Toro (Colegiata de Santa Maria la Mayor)
- 1160-1240. Ima kupolu nad kriitem.
30 Sahagun (San Lorenzo)
- Crkva od opeke iz 1123. s oblom apsidom i slijepim arkadama izvedenim od
opeke po uzoru na arkade od kamena.
Profana arhitektura
31 Loarra (katel)
- 11/12. st. Utvreni samostan.
32 Estella (Palacio real - palaa navarskih kraljeva)
- Oko 1200.
33 Compostela (nadbiskupska palaa)
- Zapoeta 1120., dovrena 1266. Prizemlje presvoeno krinim svodovima
odvojenim pojasnicama, a kat irokim krino-rebrastim svodovima.
34 Lerida (vijenica)
- Prva polovina 13. stoljea.
35 Avila (zidine)
- Pojas srednjovjekovnih zidina zapoet 1090. dug je tri kilometra, ima 86 kula
i 9 utvrenih vrata, a u njega je ugraena i apsida Katedrale.

PORTUGAL
- Tek u 12. st. javlja se na sjeveru zemlje centar graevne djelatnosti vezane uz
dolazak klinijevskih redovnika iz Francuske. Kod veine se znaajnih graevina
proimaju odlike kasne romanike i rane gotike. Manje trobrodne ili jednobrodne
crkve (Rates, Pao de Sousa, Pombeiro, Travanca) mahom su pokrivene drvenim
stropom.
36 Coimbra (Stara katedrala / S Velha)
- 1170. (majstori Bernard i Robert). Trobrodna dvoranska crkva s
poluvaljkasto nadsvoenim glavnim brodom, s pojasnicama koje preko
polustupova prenose teinu na pilone empora i arkada glavnog broda. Nad
kriitem transepta i glavnog broda nalazi se toranj-lanterna. Pokazuje dosta
slinosti s crkvom Sainte-Foy u Conquesu.
37 Evora (katedrala)
- 12/13. st. U osnovnoj dispoziciji trobrodna romanika graevina, koja u
detaljima pokazuje prihvaanje gotikih elemenata.
38 Tomar (templarska crkva)
- Prvobitna kapela je centralna graevina oktogonalnog tlocrta, oko kojeg tee
neto nii prstenasti brod (esnaesterostrani deambulatorij), omeen zidom bez
otvora. Toj je graevini poetkom 14. st. dodan uzduni brod.
39 Bragana (Domus Municipalis)
- 12/13. st.

POLJSKA
40 Krakov (Sv. Adrzej)
- Zapoeta na prijelazu iz 11. u 12. st. Unutranjost je u potpunosti
barokizirana.
41 Czerwinsk (opatijska crkva)
- Zapoeta 1117.
42 Koscielec (upna crkva)

25
 - Poetak 13. st.
43 Plock (katedrala)
- Posveena 1144.
44 Mogilno (benediktinska opatija)
- 12. st.

EKA
45 Prag (rotunde s polukrunom apsidom - Sv. Kri, Sv. Longin i Sv. Martin)
46 Prag (Sv. Juraj na Hradanima)
- Trobrodna bazilika s kriptom i tri apside (sruene prilikom pregradnje u 17.
st.), galerijama, te ravnim stropom.
47 p (crkva Sv. Jurja)
- Posveena 1126. Rotunda s polukrunom apsidom i okroglim zvonikom.

SLOVAKA
48 Rotunde (Skalica, Dechtice)
49 Manje crkvice (Bansk, tiavnica)
50 Samostanske crkve (Diakovce, Rimavske Jnovce)
51 upne crkve (Bansk Bystrica, Krupina)
52 Kapitulske i opatijske crkve (Spi, Bzovik, Hronsky, Benadik)

MAARSKA
53 Pcs - Peuh (katedrala)
- Zapoeta u lombardskoj varijanti romanike u 11. st. Trobrodna bazilika s tri
apside i etiri kule. Ispod kora je peterobrodna kripta. Nakon to je 1308.
stradala u poaru, obnovljena je 1335. s gotikim elementima. Restaurirana
1804.
54 Ostrogon
55 Jk (benediktinska opatija)
- Utemeljena u 13. st., spaljena za vrijeme turskog vladanja, obnovljena u 18.
st. Crkva ima dva zvonika i bogato skulptorski ukraen portal. Posveena
1256.

SLOVENIJA
56 Stina (cistercitska crkva)
- Posveena 1156. Trobrodna bazilika sa stupovima i ravnim stropom.
Pregraivana u doba gotike i baroka. Graditelj Mihael doao je iz Francuske.
57 Kostanjevica na Krki
- Oko 1250. Trobrodna osnova s transeptom i petodijelnim ravno zavrenim
korom. U konstrukcijama se manifestiraju izrazito gotiki elementi.
58 Kamnik (Mali grad - kapela)
- 12. st.

CRNA GORA
59 Kotor (katedrala Sv. Tripuna)
- Sagraena sredinom 12. stoljea na mjestu starije graevine. Znatno
obnovljena nakon potresa 1667.
60 Kotor (crkva Sv. Luke)
- 1195. Jednobrodna graevina s kupolom.

SRBIJA
61 Manastir Studenica

26
 - Bogorodiina crkva (1183-96) najizrazitiji je primjer "Rake kole", u kojoj
se spajaju bizantski arhitektonski uzusi sa zapadnjakim romanikim oblicima.
62 Manastir Deani
- Crkva Uznesenja Kristova kasna je graevina "Rake kole". Sagradio ju je
od 1327. do 1335. majstor Vita iz Kotora. U osnovi trobrodni
pseudobazilikalni plan s transeptom i kupolom. Presvoena krino-rebrastim
svodovima.

27
 F: ARHITEKTURA U HRVATSKOJ

- Tijekom 11. st. benediktinci vraaju tip bazilike, koji je u predromanici bio sasvim
zanemaren. Glavni impuls na podruje istonog Jadrana dolazi iz Italije (Aquileia,
Venecija, Pomposa). Karakteristian je izlazak skulptorske dekoracije na proelje
crkve, te uspostava tzv. "dubokog kora", vezana uz liturgijske promjene (prijelaz s
procesionalne na stacionarnu liturgiju).

- Najbolje ouvani primjer ranih romanikih trobrodnih troapsidalnih benediktinskih

bazilika predstavlja crkva Sv. Petra u Drazi na Rabu. Sline su i crkve Sv. Martina u
Lovreu u Istri, Sv. Mihovila na Krku, Sv. Marije u Zadru, te Sv. Tome u Biogradu.

- Na podruju Dalmacije mogue je govoriti o trima podrujima u kojima se oituju

odreene stilske srodnosti u spomenicima: Sjeverna Dalmacija (od Krka do Zadra),
Srednja Dalmacija (Trogir i Split) i Juno Primorje (Dubrovnik).

- Spomenici monumentalne zrele romanike arhitekture najizrazitije su koncentrirani u

dalmatinskim gradovima (Zadar, Trogir, Split), dok su u njihovoj okolici sauvane
brojne manje graevine (najbrojnije na zadarskom podruju), najee pravokutni
prostori s polukrunim apsidama, presvoeni poluvaljkastim svodom ponekad
ojaanim s jednom ili vie pojasnica. Kao poseban tip javljaju se crkvice s masivnim
kvadratnim zvonikom vezanim uz proelje (este na podruju Istre, te zadarskog
zalea).

- Graevine na podruju Sjeverne Hrvatske i Slavonije mahom su stradale prigodom prodora

Tatara 1242. godine i kasnije u doba Turaka, te su uglavnom tek fragmentarno
sauvane.

- Ostaci stambene arhitekture sauvani su u primorskim gradovima (Pore, Zadar, Trogir,

Split). Uglavnom su u pitanju katnice pravokutnih osnova, glatkih ploha zidanih
uslojenim tesanicima, te razvedenih lunim otvorima (portali, bifore, monofore) s
okvirima od klesanaca.

- Fortifikacijska arhitektura sasvim je oskudno sauvana (dijelovi zadarskih bedema).

Dalmacija
01 Sv. Petar u Drazi na Rabu
- Graevina iz 11. st. Sauvala se u izvornom obliku uz neznatne nadogradnje.
Jednostavna trobrodna, troapsidalna bazilika s glatkim zidnim plohama (tek
pod strehom nalaze se male nazubljene konzolice). Brodove dijeli pet pari
kamenih stupova s originalnim kapitelima iz 11. st., koji predstavljaju
modifikaciju korintskog kapitela i meusobno su razliiti (postavljeni u
parovima). Portal vjerojatno potjee iz 12. st.
- Porueni zvonik (poznat po staroj fotografiji) imao je sasvim glatke plohe i
mali broj otvora.
02 Sv. Andrija u Rabu
- Trobrodna troapsidalna bazilika, znatno pregraena u doba renesanse i
baroka. Nedavno su pod tukaturom otkriveni originalni stupovi iz 11. st.
- Zvonik ranoromanikog tipa, zatvoren sve do vrha, gdje su postavljene
trifore.
03 Sv. Ivan Krstitelj u Rabu

28
 - Tijekom 11. st. pregraena je ranokranska bazilika na nain da je unutar
iroke apside ranokranske crkve konstruiran deambulatorij (jedini poznati
primjer na istonoj obali Jadrana). Kapiteli stupova imaju odlike sline drugim
rapskim iz 11. st.
04 Katedrala Sv. Marije u Rabu
- Izgraena na ranokranskoj osnovi (bazilika ravenatskog tipa s jednom
izvana poligonalnom apsidom) i kasnije pregraivana. Imala je graevnu fazu
11. st. kojoj pripadaju stupovi s karakteristinim kapitelima. Donji dio
proelja, graen u drugoj polovini 12. st., ukraen je plitkim slijepim lukovima
od fino klesanog kamena u naizmjeninim redovima ruiaste rapske bree i
bijelog vapnenca. Tragovi portala ukazuju da je bio istog oblika kao i
onaj na Sv. Krevanu u Zadru.
- Zvonik iz 13. st. neto vei od zvonika Sv. Marije u Zadru. Sauvan u
originalnom obliku. Predstavlja tip "lombardskog" zvonika koji se rastvara
prema vrhu.
05 Sv. Marija u Ninu
- 11. st. Bazilika ravenatskog tipa s jednom apsidom, izvana poligonalnom, a
iznutra polukrunom, kojoj su naknadno dodane polukrune apside na
zavrecima bonih brodova. Sauvana tek u arheolokim ostacima.
06 Sv. Marija u Zadru
- Izvorna romanika crkva iz 11. st., koja je kasnije znatno pregraena,
pokazuje izrazite slinosti s grupom crkava kojima na elu stoji Sv. Petar u
Drazi.
- Sa sjeveroistone strane sagraeni su zvonik i dvorana kapitula (izmeu
1105. i 1111.). Na njima se romanika oituje u punoj zrelosti (skladni odnosi
ploha i volumena, fino klesani kubini kapiteli, friz palmeta, pojasnice, krino-
rebrasti svod), te predstavljaju prvi spomenik zrele romanike u Hrvatskoj.
Gornji katovi zvonika restaurirani su u 15. st.
07 Zvonik Sv. Teodora (Gospe od Zvonika) u Splitu
- 11. st.
08 Benediktinska bazlika na Lokrumu
- Ruevine trobrodne troapsidalne bazilike, vjerojatno iz 11. st.
09 Sv. Krevan u Zadru
- Posveena 1175. Trobrodna, troapsidalna bazilika duga bez apsida 30, a
iroka 18 m. Portal ima strmi zabat i unutar njega srpaste lukove koji
uokviruju lunetu. Uz dovratnike su izvorno stajala dva stupa i podravala
zabat. Proelje je ralanjeno slijepim arkadama na stupiima. Ploha
jugozapadnog zida ralanjena je nizom od dvanaest slijepih arkada koji se
naslanjaju na tordirane polustupovie. Na glavnoj apsidi se ispod strehe nalazi
otvorena galerija, a na bonima niz malih arkadica. Unutranjost ralanjuju
arkade od po etiri stupa s korintskim kapitelima i dva pilona sa svake strane.
10 Katedrala Sv. Stoije u Zadru
- Trobrodna bazilika sagraena u 12. i 13. st. (dvije graevne faze) na
ranokranskoj osnovi. Naos je irok 20, a dug 34 m. Na tu se osnovu
nadovezuje prostrana polukruna apsida istaknuta u prostoru. Dvije bone
apsaide su upisane u zidnu masu. Podijeljena je kolonadama u tri broda. Nad
srednjim je otvorena krovna konstrukcija, a nad bonima galerije rastvorene
heksaforama. Prezbiterij je uzdignut i pod njim se nalazi kripta. Proelje je
ralanjeno nizovima stupova, lukova i slijepih arkada, te sa tri portala
ukraena skulpturama. Sjeveroistona fasada ralanjena je nizom galerija.
11 Sv. Nikola kod Nina

29
 - 12. st. Po trolisnoj (trikonhalnoj) koncepciji vezana uz tradicije starije
arhitekture. Umjesto kupole, u sreditu ima krino-rebrasti svod, kojeg
se pojasevi produuju do poda, prekinuti tek u kapitelnoj zoni profiliranim
impostom. Portal je karakteristinih romanikih odlika.
12 Sv. Krevan na Krku
- Gotovo identina Crkvi Sv. Nikole kod Nina, samo neto rustinije obrade,
posebice portala.
13 Katedrala Sv. Marije i Sv. Kvirin u Krku
- Katedrala je sagraena u 12. st. na ranokranskoj osnovi, a pregraena u
doba gotike.
- Crkva Sv. Kvirina dvokatna je graevina povezana velikim lunim otvorom
(danas zazidanim) s katedralom. Tipski pripada skupini palatinskih kapela.
Sagraena je koncem 12. st. za biskupa Ivana. Pretpostavlja se da je prvotno
bila zapadna galerija krkih knezova, da bi kasnije predstavljala portik
katedrale s razliitim funkcijama. Izgleda da je centralni travej izvorno bio
otvoren, te omoguavao komunikaciju meu katovima, a naknadno (koncem
13. st.) dobio krino-rebrasti svod.
14 Sv. Ambroz u Ninu
- 13. st. (pregraena u 14. st.).
15 Sv. Mihovil u Rogovu
16 Sv. Kuzma i Damjan na okovcu
17 Sv. Vid na Pagu
18 Sv. Ivan u Preku
- 11. st. Kvadratna apsida je plod kasnije pregradnje.
19 Sv. Martin u Diklu
- 12. st. Pravokutni prostor presvoen s tri krina svoda odijeljena
pojasnicama. Polukruna apsida. Lezene s vijencem slijepih arkadica i konzola
ralanjuju izvana uzdune zidove.
20 Sv. Petar u Kuli Atlagia
- Konac 11. st.
21 Sv. Vid u Dobrinju na Krku
- Na proelju ima vitak zvonik ukraen s tri strane plitkim slijepim dvojnim
lukom.
22 Sv. Ivan u Banjevcima
- 12/13. st. Pravokutni naos s poluvaljkastim svodom ojaanim s dvije
pojasnice. Polukruna apsida. Masivan zvonik zauzima itavu irinu proelja.
Izvana zidovi pojaani kontraforima koji ne odgovaraju rasporedu unutranjih
elemenata.
23 Sv. Bartul u Petranima
- 12/13. st. Pravokutni naos presvoen poluvaljkastim svodom s polukrunom
apsidom. Cijelu irinu proelja zauzima masivni zvonik.
24 Zvonik upne crkve u Ninu
- Rustino graen. Vjerojatno neto kasniji od zvonika Sv. Marije u Zadru (13.
st.). Ima etiri kata, od kojih tri gornja imaju bifore (one na etvrtom katu
uokvirene su srpastim lukovima).
25 Katedrala Sv. Lovre u Trogiru
- Gradnja zapoeta 1213. Trobrodna troapsidalna bazilika bez galerija. Krino-
rebrasti svodovi dodani u 14. i 15. st. (izvorno su bili predvieni samo svodovi
nad bonim brodovima). Portik konstruktivno vezan s crkvom (zamiljen u
doba gradnje). Bilo je predvieno da ga flankiraju dva zvonika, no sagraen je
samo jedan (u gotikim i renesansnim oblicima). Portal bogato kraen
skulpturom (majstor Radovan).

30
 26 Sv. Ivan u Trogiru
- Prva polovina 13. st. U malom ponavlja odlike katedrale, a etvrtastim
svetitem nagovjeta oblik ranogotikih redovnikih crkava. U luneti portala
"Agnus Dei".
27 Zvonik katedrale u Splitu
- Sauvan u kopiji iz 19. st. U usporedbi sa rapskim zvonicima pokazuje vee
bogatstvo arhitektonske dekoracije i ralanjenosti ploha. Zapoet sredinom
13. st., no gradnja se produila duboko u 14. st. Bogato skulptorski ukraen.
28 Sv. Marija na Mljetu
- Jednobrodna crkvica s kupolom skrivenom u etvrtastom tamburu.
29 Stara katedrala u Dubrovniku
- Poznata tek po arheolokim ostacima. Trobrodna bazilika s jednom apsidom,
galerijama i kupolom. Na vanjskim je plohama imala dekorativnu galeriju i
istaknute lezene.
30 Klaustar franjevakog samostana u Dubrovniku
- Djelo majstora Mihe Brajkova nastalo nakon 1317.
31 Romanika palaa u Trogiru
- 12/13. st.

Istra
32 Sv. Martin u Lovreu u Istri
33 Sv. Sofija u Dvigradu
- 11. st.
34 Sv. Mihovil nad Limskim kanalom
35 Sv. Ilija u Balama
- 12. st. Pravokutna graevina s etvrtastom apsidom (nadsvoenom nad
trompama) utopljenom u zidnu masu.
- Vitak i proporcionalan etvrtasti zvonik otvoren je u podnoju polukrunim
lukom koji otvara ulaz u crkvu. Zavrava romanikim biforama, a zidne plohe
ukraene su izvana plitkim udubinama (niama) koje u gornjem dijelu imaju
par slijepih arkadica.
36 Sv. Juraj u Zavrju
- Pravokutna graevina s upisanim apsidama (glavna elipsoidnog tlocrta, a
bone polukrunog). Nad desnom bonom apsidom uzdie se zvonik, na
zavretku otvoren monoforama sa sve etiri strane.
37 Mala Gospa kraj Bala
38 Sv. Vincent u Svetvientu
39 Sv. Foka kod Peroja
40 Sv. Rok u Rou
41 Sv. Jelizej u Draguu
42 Sv. Juraj Stari u Plominu

Sjeverna Hrvatska
43 Sv. Juraj u Belcu
- Romanika graevina, pregraena u gotikim oblicima.
44 Sv. Vid u Dravogradu
- Zvonik iz 12. st.
45 Majka Boja u Bapskoj
- Romanika graevina graena opekom, pregraena u doba gotike.
46 Sv. Martin kod Lovia
- Pravokutna graevina s polukrunom apsidom.

31
 G: SKULPTURA U FRANCUSKOJ

- Kiparstvo romanike vee se u Francuskoj uz tradicije galsko-rimskih skulptura (sarkofazi),

brojnog bizantskog importa sitne plastike u bjelokosti, te ostvarenja
ranosrednjovjekovne minijature.

- Kao najraniji radovi istiu se nadvratnik Crkve Saint-Genis-des-Fontaines (datiran 1019-

20.), s plitkim reljefom koji prikazuje Krista i apostole, zatim kapiteli s grubo
rezanim likovima u kripti crkve Saint-Bnigne u Dijonu (1001-1018.), te Saint-
Germain-des-Prs u Parizu (990-1014.).

- Od 1080. godine, s drugom fazom romanike umjetnosti, preuzela je dekorativna plastika

(skulptura u kamenu) odluujuu ulogu unutar likovne umjetnosti. Zadaci
dekorativne reljefne skulpture bili su usko ogranieni: ukras portala (ponekad i
fasada), skulptorski ukras stupova (kapiteli), te poneki reljef na oltarima, krsnim
zdencima i grobovima.

- Kasna faza romanike skulpture u Francuskoj vremenski se (ali ne i teritorijalno) poklapa s

razvojem rane gotike skulpture.

- Postanak, stil i sadraj monumentalne romanike skulpture u Francuskoj vezan je uz

benediktinske samostane. Na katedralama je pojava monumentalne skulpture u
romaniko doba jo rijetka (obrnuto od Italije gdje je katedrala, kao izraz gradske
kulture, mjesto koncentracije skulpture). Samonstan Cluny odigrao je za romaniku
skulpturu onu ulogu koju su za ranosrednjovjekovnu minijaturu odigrali irsko-kotski
redovnici.

- Podruje rasprostiranja figuralnog kapitela uglavnom se podudara s podrujem na kojem je

nastajala monumentalna skulptura. Romaniki figuralni kapitel u biti predstavlja
vrhunac arhitektonskog ukrasa u europskoj umjetnosti.

- Bit romanike skulpture je "reljef sa odreenim sadrajem", pri emu je realnost odnosa
gotovo zanemarena. Radnje se u puno veoj mjeri podrazumjevaju negoli stvarno
prikazuju.

- Skulptura je mahom bila bojana (i pozlaena). Bojani je sloj sve pokrivao, a boje su bile
ive (crvena, plava, zelena, oker, siva, crvenosmea). Oi skulptura su ponegdje
(Autun) bile ispunjene staklenom masom.

- Romanika je skulptura monumentalna, sveana i strana. Stoga, uz dominaciju Krista suca

ostaje malo prostora za prizore Kristove muke ili razvoj emocionalnije marijanske
ikonografije (barem ne u dimenziji monumentalnog).

- Izrazita je sposobnost ornamentalnog preoblikovanja stvari. Nijedna biljka ni ivotina, pa

ni ljudska figura, nije sigurna u svoj identitet (mijeanje figuralike i ornamentike je
sveprisutno), a raspon tog ornamentalno-predmetnog svijeta see od zloudno-
demonskog do groteskno-smijenog.

- I kvantitativno i smjetajem, prisutnost demonskog svijeta u romanikoj skulpturi

jedinstvena je unutar kompleksa kranske umjetnosti. Dimenzija demonskog esto je
vezana uz prikaze ivotinja (lav, zmaj, zmija) i hibridna bia. Za romaniku je gotovo

32
 nemogue tretiranje ivotinje kao prirodnog bia, to dovodi do jednakog tretmana
fantastinih bia (jednorog, grifon, zmaj, feniks) i pravih ivotinja.

- Najizrazitije su kole Languedoca, Burgundije i Provanse.

- Skulptori: Gislebertus (Autun), Girauldus (Bourges), Bernardus Gelduinus (Toulouse),

Gilabertus (Toulouse), Godfridus (Chauvigny), Brunus (Saint-Gilles-du-Gard).

Rana romanika
01 Saint-Genis-des-Fontaines
- Datiran 1019-20.
- Plitki reljef koji prikazuje Krista i apostole.
02 Dijon (Saint-Bnigne)
- 1001-1018.
- Kapiteli s grubo rezanim likovima u prizemlju nekadanje rotunde.
03 Saint-Germain-des-Prs u Parizu
- 990-1014.
04 Saint-Denis
- Bronana vrata.

Languedoc
05 Toulouse (Saint-Sernin)
- Ishodite kole u Languedocu.
- Glavni oltar bogato je ukraen figurama (posveen 1096.), a natpis koji ga
uokviruje otkriva ime majstora: BERNARDUS GELDUINUS. Stilski vezane s
glavnim oltarom su mramorne ploe na unutranjem zidu deambulatorija
(izvorno ukras portala ?) s prikazom Krista u mandorli okruenoj simbolima
evanelista.
- Juni portal (dovren prije 1118.) ima u luneti prikaz Uzaaa s likovima
est anela i dvanaest apostola, te dva proroka. S ovog portala vjerojatno
potjee reljef s legendom o dvjema enama koje su rodile ivotinje (ovna i
lava), sada u Augustinskom muzeju u Toulouseu.
06 Toulouse (Siant-Etienne)
- Likovi apostola Tome i Andrije koji su resili portal klaustra uz crkvu. U
njihovu podnoju navodno je bilo uklesano ime majstora (po svjedoanstvima
iz 19. st.): GILABERTUS ME FECIT.
07 Moissac (opatijska crkva Sv. Petra)
- Juni portal (zapoet oko 1110.) ima prikaz Stranog suda po viziji Sv. Ivana
(Krist okruen simbolima evanelista, dvojicom anela i 24 starca iz
Apokalipse). Nadvratnik, ukraen rozetama, nadahnut je galsko-rimskim
oblicima.
- Klaustar (dovren prije 1115.) ima stupove i kapitele ukraene reljefima.
08 Beaulieu (nekadanja opatijska crkva Sv. Petra)
- 1130-40.
- Po prvi put u luneti je prikazan Strani sud po Sv. Mateju (Krist rairenih
ruku sjedi na prijestolju, okruen anelima koji sviraju u trube, i, pokzujui
svoje rane i orua muke, predsjedava uskrsenju mrtvih razdvajajui kao pastir
ovce od jaraca.
09 Carennac (nekadanja priorska crkva Sv. Petra)
- U luneti prikaz Maiestas Domini sa dvanaest apostola (oko 1150.).
10 Cahors (katedrala Saint-tienne)

33
 - U luneti sjevernog portala prikaz Uzaaa Kristova; Kamenovanje Sv.
Stjepana, apostoli, Marija i aneli (oko 1140.).
11 Souillac (nekadanja opatijska crkva Sv. Marije)
- Od portala postoje tek ostaci na unutranjoj strani baroknog proelja (1120-
35.).
- Najizrazitiji je stup portala (trimo) s bestijarijem.
12 Saint-Paul-les-Dax
- Reljefi na vanjskoj strani apside (oko 1120.).

Zapadna Francuska
13 La-Lande-de-Fronsac (crkva Sv. Petra)
- U luneti junog portala Ivanova vizija iz Apokalipse (prva treina 12. st.).
14 Angoulme (katedrala Sv. Petra)
- U prizemlju proelja pet reljefno ukraenih luneta: nad portalom i slijepim
arkadama sa strana (oko 1115.).
- Srednja arkada gornjeg kata proelja ukraena scenom Uzaaa Kristova
prikazanog kao Maiestas Domini (oko 1136.).
15 Aulnay (zborna crkva Sv. Petra)
- Na glavnom portalu etiri arhivolta sa stepenastim uvlaenjem u masu zida
ukraena scenama (od vanjskog prema unutarnjem): fantastine ivotinje i
ljudi, Starci Apokalipse, ljudske figure s knjigama i posudama, ivotinjski
likovi unutar ornamentalnih vitica (nakon 1130.).
- U luneti slijepe arkade lijevo od glavnog portala scena Raspea Petrova
(nakon 1130.).
- U transeptu figuralni kapiteli (Kain i Abel, Samson i Dalila).
16 Civray (Saint-Nicolas)
- U luneti zapadnog portala Krist u mandorli (Maiestas Domini) izmeu
simbola evanelista. Iznad lunete etiri arhivolta s raznim scenama (druga
polovina 12. st.).
17 Poitiers (Notre-Dame-la-Grande)
- Proelje gotovo potpuno prekriveno skulptorskim ukrasom s brojnim
likovima i prizorima: Navjetenje, Jiajevo stablo, Roenje, apostoli ... (oko
sredine 12. st.).
18 Chauvigny (nekadanja zborna crkva Sv. Petra)
- Bogato skulptorski dekorirani kapiteli deambulatorija: Vaganje dua,
Navjetenje, Javljanje pastirima, Poklonstvo mudraca (s potpisom
majstora: GODFRIDVS ME FECIT). Druga pol. 12. st.).

Auvergne
19 Conques (Sainte-Foy)
- Druga etvrtina 12. st.
- Na luneti glavnog portala u sreditu Krist u mandorli koju dre aneli
kao sudac Stranog suda. Iznad njega dva anela pridravaju kri
kojem su nad krakovima simboli Sunca i Mjeseca, a dva anela puu u trube.
Lijevo od Krista etiri anela, a pokraj njih vrag i prokletnici. Desno od
Krista blaeni. U donjem redu u sredini mjerenje dua, a sa strana blaeni pod
arkadama rajskog grada i prokletnici u paklu. Sve popraeno natpisima u
trakama (O PECCATORES TRANSMVTETIS NISI MORES / IVDICIVM
DVRVM VOBIS SCITOTE FVTVRVM ...).
20 Clermont-Ferrand (Notre-Dame-du-Port)
- Kapiteli deambulatorija bogato skulptorski dekorirani (oko sredine 12. st.).
21 Issoire (nekadanja opatijska crkva Sv. Austremonija)

34
 - Ukraeni kapiteli deambulatorija: Posljednja veera (druga polovina 12. st.).
22 Orcival
- Bogorodica s Djetetom (polikromirano i pozlaeno drvo, 12. st.).
23 Auvergne (nepoznato nalazite)
- Bogorodica s djetetom (drvo, druga polovina 12. st.).

Burgundija
24 Cluny (Sv. Petar)
- Na unitenom portalu bio je u luneti prikaz "Maiestas Domini" (prauzor za
ostale graevine).
- Sauvalo se osam kapitela iz kora posveenog 1095. Imaju oblik korintskog
kapitela, a na samom tijelu kapitela, ukraenom akantusovim liem, umetnuti
su likovi u okvir koji ima oblik mandorle. Dva najpoznatija prikazuju na svoje
etiri strane osam glasova gregorijanskog pjevanja, u obliku sviraa i
sviraica. Na ostalima su prikazane alegorije godinjih doba, vrlina, umjea,
raj sa etiri rijeke, zemljoradniki poslovi ...
25 Vzelay (Sainte-Madelaine)
- Portal izraen 1120-32.
- U luneti prikaz Duhova i Poslanja apostola.
- Na arhitravu narodi i pogansko rtvovanje ivotinja.
- U radijalnim poljima oko lunete narodi kojima treba propovjedati
kransku vjeru.
- Na arhivoltima horoskopski znakovi i mjeseni radovi.
- Na centralnom stupu (trimo - franc. trumeau) Ivan Krstitelj i dva apostola.
- Na dovratnicima apostoli.
- U luneti desnog bonog portala Poklonstvo mudraca, Navjetenje, Susret
Marije i Elizabete, Roenje (1125-30.).
- Polukapiteli na pilonima bogato skulptorski ukraeni (1125-40.).
26 Autun (Saint-Lazare)
- Crkva posveena 1132.
- Na luneti glavnog portala kompozicija Stranog suda s Kristom na prijestolju
u mandorli. S njegove desne (za promatraa lijeve) strane aneli zatitnici
vode due prema Nebeskom Jeruzalemu ija vrata otvara Sv. Petar. S lijeve
strane aneli i vragovi mjere due. U dnu prikaza Krista u slavi, potpisao se
umjetnik: GISLEBERTUS HOC FECIT.
- Na arhitravu scene uskrslih, blaenih i prokletih.
- Na arhivoltima su prikazi godinjih doba, mjesenih radova i znakova
horoskopa.
- Na kapitelima pilastara u unutranjosti skulptorski je sadaj morao biti
prilagoen trapezoidnoj formi, pri emu je Gislebertus pokazao izuzetnu
vjetinu u kreiranju kompozicija (Noli me tangere, Pad imuna Vraa,
Samoubojstvo Judino, Trojica mudraca koje budi aneo, Bijeg u Egipat).
- Sa arhitrava nekadanjeg portala na sjevernom kraku transepta potjee prikaz
Eve u zemaljskom raju (sada u muzeju Rolin u Autunu). U pitanju je
vjerojatno Gislebertusov zreliji rad kod kojeg je bogatstvo linearno iljebljenih
povrina zamijenjeno punim i snanim oblicima.
27 Saulieau (Sainte-Andoche)
- Crkva posveena 1119.
- Neki su reljefi skoro identini onima u Autunu (Bijeg u Egipat, Noli me
tangere ...), ali im nedostaje finoa Gislebertusova rada.
28 Charlieu (Sv. Fortunat)
- Crkva posveena 1094. Luneta s prikazom Krista u slavi.

35
 - Luneta nad prozorom na sjevernoj strani narteksa sadri prikaz Posljednje
veere.

Sredinja Francuska
29 Bourges (nekadanja zborna crkva Sv. Ursina)
- Luneta portala: gornji dio - antike basne, srednji dio - prizori iz lova, donji
dio - mjeseni radovi. Potpis majstora: GIRAVLDVS FECIT ISTAS PORTAS.
30 Plampied (zborna crkva Sv. Martina)
- Polukapitel u naosu: Iskuenje Kristovo, Krist na prijestolju, Dva demona
(druga polovina 12. st.).

Pirineji
31 Oloron (nekadanja katedrala Sv. Marije)
- Bogato ukraen zapadni portal: u velikom polju lunete Skidanje s kria, na
vanjskom arhivoltu 24 Starca iz Apokalipse, na unutranjem arhivoltu razni
poslovi (pravljenje bave), stup trimoa nose dva telamona (druga treina 12.
st.).

Provansa
32 Saint-Gilles-du-Gard (nekadanja opatijska crkva Sv. Egidija)
- Druga etvrtina 12. st.
- Sa strana glavnog portala likovi apostola (Petar, Ivan, Pavao, Jakov) iznad
lavova. Na zidovima izmeu portala jo po etiri apostola. Potpis skulptora:
BRVNVS.
- Na frizu iznad apostola prizori iz evanelja.
- U luneti glavnog portala Krist u mandorli meu simbolima evanelista.
33 Vienne (nekadanja opatijska crkva Sv. Petra)
- Sv. Petar (sredina 12. st.).
34 Arles (Saint-Trophime)
- Skulpture u klaustru na pilonima kutova trijema: S. Trophime, Sv. Petar, Sv.
Ivan, Krist koji pokazuje rane i Sv. Toma ... (oko sredine 12. st.).
- U luneti glavnog portala Krist u mandorli izmeu simbola evanelista, na
unutranjoj strani luka aneli, na arhitravu dvanaest apostola, na frizu biblijski
prizori, u donjem redu apostoli, sveci i prizori iz evanelja (posljednja treina
12. st.).

36
 H: SKULPTURA U ITALIJI

- U Italiji, romanika skulptura isprva je pod snanim utjecajem ranokranske i bizantske

umjetnosti, da bi kasnije, pod utjecajem francuske skulpture, nastala i izrazitije
monumentalna djela. U odnosu na Francusku, uoljiv je bogatiji skulptorski ukras
unutranjosti (propovjedaonice, oltarne ograde, krsni zdenci ...), a znatno skromniji
na portalima (najee rascjepkan u odijeljene scene).
- U Lombardiji, iz koje putuju graditelji i klesari (tzv. maestri comacini) u ostale krajeve,
prva je znaajna umjetnika linost majstor Wiligelmo (Guglielmo), koji 1099.
ukrauje proelje katedrale u Modeni (4 velika reljefa s motivima iz Geneze).
- Kipar Nicolao ukrasio je portale katedrale u Ferrari (1135.) i crkve San Zeno u Veroni
(zajedno s nekim Gullielmom).
- Najznaajnije djelo, sintezu lombardijske romanike plastike, ostvario je Benedetto
Antelami (oko 1150. - oko 1230.), koji je radio i kao graditelj. Prvo njegovo poznato
djelo je reljef Skidanje s kria (1178.) u transeptu katedrale u Parmi. Kasnije je
sagradio i ukrasio skulpturama krstionicu katedrale u Parmi (1196-1211.) i radio na
proelju katedrala u Borgo San Donnino (danas Fidenza u Emiliji), te u Vercelliju
(San Andrea i katedrala San Eusebio). Njegov opus pokazuje srodnosti s
junofrancuskom skulpturom.
- Antelamijevim suradnicima i uenicima pripisuju se prikazi mjeseci u muzeju katedrale u
Ferrari (prvobitno na junom portalu) i reljef s konjikim likom Oldrada da Tresseno
(1233., Milano, Palazzo della Ragione).
- Ostala Italija zaostaje za Lombardijom.
- u Toskani se najznaajnija djela nalaze u Pisi, Lucci i Firenci.
- Majstor Guglielmo izradio je veliku propovjedaonicu Katedrale u Pisi (1159-62.).
- Dekorateri arhitrava: Gruamonte (San Andrea u Pistoji, 1166.; San Giovanni Fuorcivitatis
u Pistoji, oko 1170.), Biduino (San Salvatore u Lucci, nakon 1180.; San Cassino u
Settimu kod Pise), Giudetto da Como (katedrala u Lucci)
- U junoj Italiji (Apulija, Kalabrija) nastaju brojne romanike propovjedaonice (Canosa,
Acetto, Ravello, Salerno, Bitonto), biskupske katedre (Canosa, Bari), te
karakteristino dekorirani okviri prozora.
- Bronane vratnice: San Zeno u Veroni (11. i 12. st.), Trani (oko 1175., Barisanus da Trani),
Ravello (1179., Barisanus da Trani), katedrala u Pisi (oko 1180., Bonanus da Pisa),
Monreale (1186., Bonanus da Pisa), Katedrala u Beneventu (po. 13. st.). Skulptura u
bronci uglavnom je inspirirana bizantskim radovima u bjelokosti.

37
Sjeverna Italija (Lombardia, Veneto, Liguria, Emilia)
01 Milano (San Ambroggio)
- Propovjedaonica konstruirana u 13. st. iznad kasnoantikog sarkofaga od
dijelova iz raznih epoha. Kapiteli s likovima ivotinja (1080-90.).
02 Lodi (katedrala San Bassiano)
- Figure Adama i Eve na dovratnicima glavnog portala. Polovica prirodne
veliine (1158-63.). Skulpture burgundske inspiracije.
03 Pavia (San Michele)
- Figurativni ukras prekriva proelje (oko 1180.). Maestri comacini.
04 Isola di San Giulio, Lago Orta (San Giulio)
- Skulptorski ukraena propovjedaonica (11. st.).
05 Cremona (katedrala)
- Scene iz Geneze i etiri proroka (1107-1117.).
06 Ferrara (katedrala San Giorgio)
- Portali. Majstor Nicolaus (1135-38.).
07 Ferrara (Museo Diocesano)
- Prikazi mjeseci, listopad (prvobitno na junom portalu Katedrale). Oko 1200.
Sljedbenik Benedetta Antelamija.
08 Piacenza (katedrala Santa Maria Assunta)
- Reljefi na ulazu u kriptu sa simbolikom podzemnog svijeta.
09 Parma (katedrala Santa Maria Assunta)
- Reljef Skidanja s kria u transeptu (1178., Benedetto Antelami) ostatak je
nekadanje propovjedaonice.
10 Parma (krstionica San Giovanni)
- Skulpture Benedetta Antelamija na tri portala i u unutranjosti: Prikazi
mjeseci, Starozvavjetne linosti (Kralj David, Kraljica od Sabe ...) nastale su
izmeu 1196. i 1211.
11 Modena (katedrala San Geminiano)
- Skulptorski ukras proelja izmeu 1099. i 1106.: etiri friza s prizorima iz
Geneze, (majstor Wiligelmus), portal s likovima dvanaest proroka u niama
(Wiligelmusov uenik).
- Propovjedaonica, povezana s galerijom (1160-80., majstor Anselmo da
Campione) odvaja kor od glavnog broda. Na skulpturi se oituje utjecaj
Provanse.
12 Venecija (San Marco)
- Portal (lombardski majstori). Prikazi mjeseci i zodijaki znakovi (oko 1240.).
13 Verona (katedrala)
- Majstor Nicolaus (1135-38.).
14 Verona (krstionica San Giovanni in Fonte)
- Krsni zdenac s kristolokim ciklusom do Krtenja (1123-25.). Navjetenje.
Crveni mramor.
15 Verona (Museo Civico di Castel Vecchio)
- Sarkofag Sv. Sergeja i Bakha (1170.). Paklena i rajska vrata.
16 Verona (San Zeno)
- Po dvije zone reljefa sa strana portala s kristolokim scenama i motovima iz
Geneze, te uveni Teodorikov lov (kralj Gota goni jelena koji ga vodi pravo u
pakao). Majstori Nicolaus i Guillielmus. 1135-38.
- Skulptorski ukraeni kapiteli u kripti (Adam i Eva, oko 1140.).
- Bronane vratnice konstruirane su oko 1140. od ostataka vratnica iz 11. st.
(26 ploa), kojima je nadodano jo 18 scena. Prikazane su kristoloke i
starozavjetne scene. Autor starijeg dijela je majstor Stefano Lagerino.
- Sjedea skulptura Sv. Zenona (bojani kamen).

38
Srednja Italija (Toscana, Umbria, Lazio, Marche Abruzzi)
17 Lucca (katedrala San Martino)
- Dekoracija proelja (1196-1204., majstor Guidetto da Como).
18 Lucca (San Frediano)
- Krsni zdenac s bogatim figuralnim ukrasom (oko 1190.).
19 Pisa (katedrala Santa Maria)
- Propovjedaonica s reljefima s motivima iz Novog zavjeta (1159-62., majstor
Guglielmus). U 14. st. prenesena je u Cagliari, gdje su od nje nainjene dvije.
- Bronane vratnice na portalu transepta (Porta San Ranieri) u 24 polja
pripovijedaju ivot Bogorodice od Navjetenja do Smrti (oko 1180., majstor
Bonanus da Pisa). Bronane vratnice koje je isti majstor izradio 1180. za
glavni portal unitene su u poaru 1596.
20 Pisa (krstionica)
- Arhitrav istonog portala s prikasom "Deisisa" i prizorima iz ivota Sv. Ivana
Krstitelja (druga pol. 12. st.).
21 Settimo, Pisa (upna crkva San Cassiano)
- Reljefi na arhitravima portala (majstor Biduinus). Glavni portal s biblijskim
scenama, boni s bestijarijem (dva grifona napadaju medvjeda ...).
22 Firenca (San Miniato al Monte)
- Propovjedaonica.
23 Gropina (upna crkva San Pietro)
- Propovjedaonica.
24 Arezzo (Santa Maria Assunta e San Donato)
- Reljef s prikazom Roenja, vjerojatno s nekadanje propovjedaonice.
25 Massa Marittima (katedrala Santa Maria Assunta e San Cerbone)
- Reljefi s nekadanje propovjedaonice, sada uzidani u portik.
26 Spoleto (San Pietro)
- Proelje ukraeno reljefima (rano 12. st.).
27 Spoleto (Museo Civico)
- Reljefi s legendom o Sv. Blau (oko 1170.) Potjeu iz Crkve Sv. Nikole.
28 Pistoia (San Andrea)
- Skulptorski dekoriran arhitrav portala ? (majstor Gruamonte).
29 Rim (San Paolo fuori le mura)
- Skulptorski ukraeno podnoje svijenjaka (oko 1180., majstori Petrus
Vassallettus i Nicolo d'Angelo).
- Klaustar (dovren 1241.). Lisni kapiteli. Male figure ivotinja izmeu
stupia.
30 Rim (Museo da Palazzo Venezia)
- Bogorodica s Djetetom (oko 1210.). Polikromirano drvo ukraeno
draguljima. Iz Acuta u Laciju.
31 Ancona (Santa Maria della Piazza)
- Proelje je skulptorski ukrasio 1210. lombardski kipar/arhitekt Filippo.

Juna Italija (Campania, Lucania, Sicilia, Calabria, Molise, Puglia)

32 Benevento (katedrala)
- Bronane vratnice.
33 Ravello (katedrala San Pantaleone)
- Bronane vratnice (1179., majstor Barisanus da Trani).
- Propovjedaonica sa stupovima koje nose lavovi (1272., potpis majstora:
"EGO NICOLAUS DE BARTOLOMEO DE FOGIA MARMORARIUS HOC
OPUS FECI ...").

39
 - Portret donatorice (Sigilgaita della Marra).
34 Monreale (katedrala Santa Maria la Nuova)
- Klaustar sa figuralno ukraenim kapitelima udvojenih stupova (prije 1200.).
Scene iz lova, turnira, kralja kao donatora, Navjetenje (dva kapitela
upotrijebljena poput diptiha), bestijarij, rtvovanje Mitri ...
- Bronane vratnice glavnog portala (1186., majstor Bonanus da Pisa).
Najvee srednjovjekovne bronane vratnice u Europi.
- Bronane vratnice sjevernog portala (oko 1190., majstor Barisanus da
Trani).
35 Brindisi (San Benedetto)
- Juni portal (oko 1080.).
36 Bari (San Nocol)
- Biskupska katedra (oko 1098.). Figure asociraju na pomorsku pobjedu nad
Saracenima. Vjerojatno rad burgundskog majstora.
- Ciborij (oko 1150).
37 Bari (katedrala San Sabino)
- Prozor ukraen likovima fantastinih ivotinja (grifon).
38 Trani (Katedrala San Pellegrino)
- Dovratnici i lukovi portala ukraeni figuralnim i ornamentalnim reljefima
(Jakovljev san ...).
- Bronane vratnice (oko 1175., Brisanus da Trani).
39 Bitonto (katedrala San Valentino)
- Propovjedaonica (prije 1200.). Na prilaznom stubitu prizor Triju magova
pred Herodom.
40 Barletta (katedrala Santa Maria Maggiore)
- Reljefno dekoriran prozor (oko 1200.).
41 Canosa di Puglia (katedrala San Sabino)
- Propovjedaonica (oko 1040.).
- Biskupska katedra (1078-89., majstor Romualdus).
42 Manfredonia (opatija San Leonardo di Siponto)
- Juni portal. U luneti Krist u mandorli, na kapitelu lijevog dovratnika
Bileamov magarac.

40
 I: SKULPTURA U OSTALIM ZEMLJAMA

NIZOZEMSKA
01 Maastricht (crkva Sv. Marije)
- Reljef u predvorju (oko 1204., Polaganje zakletve na kapu pred carem).

BELGIJA
02 Liege (crkva Sv. Bartolomeja)
- Krsni zdenac. Bronca (1007-1018., majstor Rainer iz Huya).

NJEMAKA
03 Paderborn (Muzej katedrale)
- Bogorodica s Djetetom ("Imadova Madona"), drvo (prije 1058.). Izvorno
prevueno zlatnim limom. Visina 112 cm.
04 Externsteine ("Eksterno kamenje" kod Horna)
- "Skidanje s kria" (oko 1115.).
05 Freckenhorst (enski benediktinski samostan)
- Krsni zdenac (1129.). U gornjem redu prizori iz Kristova ivota, u donjem
ivotinjski likovi koji simboliziraju sile podzemnog svijeta.
06 Minden (katedrala)
- Raspelo. Pozlaena bronca (oko 1070.).
07 Hildesheim (crkva Sv. Mihovila)
- Oltarna ograda (prije 1200.). Bogorodica meu svecima (izmeu ostalih i
biskup Bernward, kanoniziran 1193.).
08 Hildesheim (katedrala)
- Bronane vratnice (1015.). Prvobitno izraene za Crkvu Sv. Mihovila.
- "Bernwardov stup". Nekad u Crkvi Sv. Mihovila (oko 1020-30.).
- Krsni zdenac (1020-30.).
09 Hildesheim (crkva Sv. Godeharda)
- Figuralni kapitel (prije 1172.).
10 Gernrode (samostanska crkva)
- tukoplastini ukras jednog svetog groba (oko 1100.): Sv. Marija Magdalena,
Sv. Metronus. Lombardski majstori (Comacini).
11 Braunschweig (palaa Dankwarderode)
- Bronani lav (nekad pozlaen). Prva slobodna monumentalna skulptura
srednjovjekovnog Zapada (1166.).
12 Braunschweig (katedrala Sv. Blazija)
- Raspee (oko 1173., potpis majstora: IMERWARD ME FECIT).
Polikromirano drvo.
13 Erfurt (katedrala Sv. Marije)
- Kamena oltarska pala: Bogorodica s djetetom (prije 1154.).
14 Freudenstadt (upna crkva)
- Stalak za itanje iz samostanske crkve u Alpirsbachu (oko 1150.).
Polikromirano drvo (jedan lipov trupac).
15 Freising (katedrala)
- Stup s bestijarijem u kripti raen po uzoru na trimoe francuskih crkava (oko
1150., majstor Liutpreht).
16 Kln (St. Maria am Capitol)
- Drvene vratnice (oko sredine 11. st.). 26 polja s kristolokim scenama.
- Bogorodica s Djetetom. Polikromirani kamen (prva polovina 12. st.).

AUSTRIJA

41
 17 Salzburg (Museum Carolino Augusteum)
- Timpanon s prikazom Bogorodice podrijetlom iz Katedrale. Pokazuje
srodnost s lombardskom umjetnou (oko 1230.).
18 Schngrabern (upna crkva)
- Apsida ukraena figuralnim reljefima (prva teina 13. st.), izrazito arhainim
za vrijeme u kojem su nastali, no neposredno dojmljivim.
19 Be (katedrala Sv. Stjepana)
- Luneta portala s prikazom Krista u mandorli (oko 1240-50.).
20 Gurk
- Drvene vratnice s biblijskim likovima unutar vitica ornamentalne lozice.

VICARSKA
21 Basel (katedrala)
- Ploe nekadanje ograde kora (sada uzidane u zidove transepta): Apostoli,
Legenda o Sv. Vincencu iz Valencije. Oito je ugledanje na bizantske radove u
bjelokosti.

PANJOLSKA
22 Leon (San Isidoro)
- Figuralno ukraeni kapiteli u "Grobnici kraljeva" (1054-67.).
- Portali (poetak 12. st.).
23 Silos (Santo Domingo)
- Reljefi u klaustru: Skidanje s kria, Nevjerni Toma (1080-1100.).
- Kapiteli.
24 Santiago de Compostela
- "Portik slave" (1168-88., majstor Mateo). Trimo s prikazom Sv. Jakova na
prijestolju.
- "Puertas de las Platerias" na junom kraku transepta (dovreno 1103.): Dva
timpanona, Stvaranje Eve, Kralj David ...
25 Ripolli (Santa Maria)
- Skulpturalno dekorirano proelje (druga etvrtina 12. st.).
26 Estany (Santa Maria)
- Kapiteli u klaustru (12. st.).
27 Barcelona (Muzej katalonske umjetnosti)
- Raspelo iz okolice Olota (12. st.). Polikromirano drvo.
- Bogorodica s Djetetom iz Gera (druga pol. 12. st.). Polikromirano drvo.
28 Avilla (San Vicente)
- Zapadni portal (oko 1190.).
29 Estella (San Miguel)
- Glavni portal (prije 1185.).
30 San Huan de las Abadesas
- Skidanje s kria (1251., majstor Dulcetus).

ENGLESKA
31 Chichester (katedrala)
- Reljef uzidan u koru. Dio nekadanje oltarne ograde. Uskrsnue Lazarovo
(druga etvrtina 12. st.).
32 Winchester (katedrala)
- Prizori iz legendi o Sv. Nikoli (poetak 12. st.).

SKANDINAVSKE ZEMLJE
33 Stockholm (Historijski muzej)

42
 - Madona iz Mosja (druga polovina 12. st.). Lipovina s originalnom
polikromijom).
34 Munkliev (opatijska crkva)
- Kralj Eystein, 1123.
35 Skjeberg
- Krsni zdenac, oko 1150.

CRNA GORA
36 Kotor (katedrala Sv. Tripuna)
- Ciborij (13-14. st.) raen je po uzoru na onaj u crkvi San Nicolo u Bariju.

SRBIJA
37 Manastir Studenica (Bogorodiina crkva)
- U luneti glavnog portala je reljef Bogorodice s Djetetom.

43
 J: SKULPTURA U HRVATSKOJ

- Centralno podruje romanike skulpture u Hrvatskoj predstavlja Dalmacija u kojoj se

nalaze najizrazitija djela, te je mogue pratiti razvoj plastikog izraza. U Istri je
monumentalna kamena skulptura slabo dola do izraaja, te iskazuje izracitu crtu
rustinosti, no nauvano je nekoliko vrijednih drvenih raspela, a u Sjevernoj
Hrvatskoj sauvani su tek sasvim skromni ostaci romanike plastike u zagrebakoj
katedrali, te u Glogovnici, Rudinama i Iloku.
- Poetke romanike skulpture nalazimo u djelima proizalim iz tradicija predromanike
plastike, u kojima tijekom 11. stoljea narativno-ilustrativni prizori u kojima dominira
ljudski lik odnose prevagu nad ornamentalno-simbolikim.
- Tijekom 12. stoljea, u zreloj romanici, skulptura poprima monumentalni karakter,
uklapajui se u tijekove zapadnoeuropske likovne prakse (skulptorski ukras zadarske
katedrale), no pojedini spomenici odaju i snano prisutan bizantski utjecaj.
- U vrijeme kasne romanike (13. stoljee) najznaajniji centri postaju Trogir (Radovanov
portal) i Split (Buvinove vratnice, skulptorski ukras zvonika katedrale).
- Posebnu grupu unutar korpusa romanike skulpture ine velika drvena raspela, sauvana
na podruju Istre i Sjevernog Primorja.
- Prijelazno doba izmeu romanike i gotike (poetak 14. st.) obiljeeno je znaajnim djelima
u Puli (portal franjevake crkve), Zadru (portal katedrale), Trogiru (dijelovi portala
katedrale) i Dubrovniku (klaustar franjevakog samostana).

Ranoromaniko doba
01 Zadar (Arheoloki muzej)
- Ciborij prokonzula Grgura (1030.-36., figuralni motivi pasa, grifona,
paunova, lava).
- Pluteji iz crkve Sv. Nediljice (prva polovina 11. st., Navjetenje, Vizitacija,
Roenje, Poklonstvo mudraca / Pokolj nevine djece, Bijeg u Egipat, Krtenje
Kristovo).
02 Zadar (crkva Sv. Lovre)
- Portal (oko sredine 11. st., Maiestas Domini, Navjetenje). Danas u
Arheolokom muzeju u Zadru.
- Dijelovi pluteja (oko sredine 11. st., Navjetenje, Vizitacija, Roenje,Posjet
mudraca Herodu, Pohod mudraca). Danas u Arheolokom muzeju u Zadru.
- Kapitel s ljudskim likom, likovi orlova nad impostima (oko sredine 11. st.).
- Skulptorska oprema crkve Sv. Lovre ukazuje na za to doba izrazito moderan
likovno-ikonografski koncept (Maiestas Domini na zabatu portala, skulptorski
ukraen kapitel, voluminozne skulpture orlova).
03 Split (krstionica Sv. Ivana)
- Djelovi oltarne ograde (iz crkve Sv. Petra i Mojsija u Solinu ili iz splitske
katedrale, druga polovina 11. st., Vladar na prijestolju, Pentagram ...).
04 Split (Muzej hrvatskih arheolokih spomenika)
- Zabat s likom Bogorodice iz Biskupije kraj Knina (druga pol. 11. st.).
- Djelovi tranzene iz Biskupija kraj Knina (druga pol. 11. st., Bogorodica s
Djetetom, simboli evanelista, lik ratnika).
05 Rab, Supetarska draga (crkva Sv. Petra)
- Kapiteli (prije 1059.) ukazuju na uzore akvilejskog kruga.
06 Rab (katedrala Sv. Marije)
- Kapiteli (11. st.).
Zrelo romaniko doba
07 Zadar (SICU)
- Dijelovi ambona iz katedrale (druga pol. 12. st.; Sv. Stoija ...).

44
 - Romaniko-bizantske kamene ikone (13. st., Sv. Stoija, Bogorodica s
Djetetom, Krist).
08 Zadar (katedrala Sv. Stoije)
- Skulptorski ukras starog proelja (iz 12. st.) dijelom je ugraen u novo (iz
13. st.): Apostoli, Navjetenje, Sv. Stoija na lomai.
- Kapiteli (12. st.).
09 Zadar (crkva Sv. Krevana)
- Skulptorski ukras proelja (druga pol. 12. st.).
- Kapiteli (12. st.).
10 Split (katedrala Sv. Marije)
- Drvene vratnice (1214., majstor Buvina; prizori iz ivota Kristova).
- Korska sjedala (13. st.).
- Skulptorski ukras zvonika (13. st.).
- Navjetenje, lavovi, telamoni, figuralne konzole.
- Sv. Dujam, Sv. Petar i Sv. Sta (majstor Otto).
- Propovjedaonica sa skulptorski ukraenim kapitelima (13. st.) upuuje na
apulske uzore.
11 Trogir (katedrala Sv. Lovre)
- Najznatniji dio portala (luneta, prikazi mjeseci, telamoni i lavovi, stupci
ukraeni florealnim motivima i simbolinim scenama) izradio je oko 1240.
majstor Radovan, o emu svjedoi natpis: "... PER RADUANUM CUNCTIS
HAC ARTE PRECLARUM UT PATET EX IPSIS SCULPTURIS ET EX
ANAGLIPHIS ..." Likove Adama i Eve izradio je tzv. "Majstor Adama i Eve",
a Radovanovo su djelo nastavili uenici tijekom druge polovine 13. st. u
kasnoromanikim i ranogotikim oblicima.
- Ciborij i propovjedaonica (13. st.) slini su splitskim.
12 Rudine u Slavoniji
- Reljefne konzole (12/13. st.) izrazito rustino oblikovane (danas u Muzeju
Poeke kotline u Slavonskoj Poegi i Arheolokom muzeju u Zagrebu).

Drvena raspela
13 Bale (upna crkva)
- Drveno raspelo s ostacima polikromije (12/13. st.).
14 Galiana (stara upna crkva)
- Drveno raspelo s tragovima polikromije (13. st.). Ruke nisu originalne.
15 Susak (crkva Sv. Nikole)
- Drveno raspelo zvano "Veli Buoh" (13. st.).
16 Pula
- Drveno raspelo (kraj 13. st.). Potjee iz poreke biskupije.
17 Graie (crkva Sv. Fumije)
- Drveno raspelo (13/14. st.). Raeno po uzoru na pulsko.

Doba kasne romanike i rane gotike

18 Pula (crkva Sv. Frane)
- Portal (1314.).
19 Zadar (katedrala)
- Luneta portala (1324., Bogorodica s Djetetom, Sv. Krevan i Sv. Stoija).
20 Trogir (katedrala)
- Dijelovi portala (13-14. st.: "Majstor Raspea" (Aneli, Raspee s
donatorima, Uhienje i Bievanje, Uskrsnue), "Majstor Pranja nogu" (Bijeg
u Egipat, Krtenje, Iskuenje Kristovo, Ulazak u Jeruzalem, Pranje nogu,
Apostoli).

45
21 ibenik (samostan benediktinki)
- Polikromirani keramiki kip Bogorodice s Djetetom (13/14. st.).
22 Dubrovnik (franjevaki samostan)
- Klaustar (majstor Mihoje Brajkov, 1327-48.). Heksafore s dvostrukim
kapitelima ukraenim likovima ivotinja, zmajeva i ljudskih glava u
zakasnjelim romanikim oblicima.

46
 K: SLIKARSTVO

- Najdominantniji vid slikarskog izraza u romanici predstavlja zidno slikarstvo. Redovito su

u pitanju freske, vrlo rijetko oslikani drveni stropovi, a tek pred kraj romanike
uestalije se javljaju i vitraji. U Italiji pak, posebice u Rimu i Veneciji, njeguje se
tradicija mozaika.
- Glavno izraajno sredstvo je linija koja uokviruje i presjeca plohe istih boja potencirajui
plonost prikaza (zanemaruje se iluzija tree dimenzije). Zadrava se stiliziranost
ljudskih likova karakteristina i za slikarstvo prethodnog razdoblja. Slino kao i kod
skulpture uoljive su disproporcije, anatomske netonosti, izostavljanje sporednih
motiva i narativnost. Karakteristian je suzdran kolorit, naivan crte i reducirana
radnja.
- Bitno je da dolazi i do kvantitativnog pomaka - freskama se ukraavaju itave unutranjosti
crkava, te je i publika kojoj su slikarska djela namijenjena mnogobrojnija i razliitog
profila nego u prethodnom razdoblju (predromanike minijature namijenjene su
uskom krugu obrazovanih, a romanike freske svekolikom puku), to dovodi do vee
neposrednosti i jasnoe likovne poruke.
- Slike na dasci razmjerno su rijetke (neto brojnije u kasnijem razdoblju, osobito u Italiji i
panjolskoj) i gotovo redovito otkrivaju veu ili manju ovisnost o Bizantu.
- Slikarstvo minijatura uglavnom nastavlja razvojni put zacrtan u prethodnom razdoblju, ali
sve vie ispoljava i ugledanje na djela monumentalnog slikarstva.

FRANCUSKA
Freske
01 Saint-Chef (opatija Notre-Dame)
- Oko 1056.
- Nebeski Jeruzalem.
02 Poitiers (krstionica Saint-Jean)
- Kasno 11. stoljee.
- Konstantin Veliki.
03 Le Puy (katedrala)
- Druga polovina 11. stoljea.
- Arhanel Mihovil.
04 Toulouse (Saint-Sernin)
- 1125-50.
- Sv. Augustin.
05 Auxerre (katedrala)
- Sredina 12. stoljea.
- Krist na konju.
06 Berze-la-Ville (Chteau des Moines, kapela)
- Rano 12. stoljee.
- Krist u mandorli, Martirij Sv. Lovre ...
07 Saint-Savin-sur-Gertempe
- Kasno 11. stoljee.
- Noina arka, Noino pijanstvo, Muenje Sv. Savina i Sv. Ciprijana ...
08 Vicq-sur-Saint-Chartrier (Saint Martin)
- Poetak 12. stoljea.
- Hapenje Kristovo.
09 Saint-Jacques-des-Gurets (Saint-Jacques)
- Oko 1200.
- Krist u mandorli, Posljednja veera ...
10 Aime (Saint-Martin)

47
 - Sredina 13. stoljea.
- Pokolj nevine djeice.
Vitraji
11 Reims (opatijska crkva Saint-Rmi)
- Sredina 12. stoljea.
- Raspee.
12 Chartres (katedrala)
- Sredina 12. stoljea.
- Roenje, Ulazak u Jeruzalem, Bogorodica s Djetetom ...
13 Poitiers (katedrala)
- Oko 1198.
14 Strasbourg (Muzej katedrale)
- Oko 1200.
- Car na prijestolju.
Tapiserije
15 Bayeux (biskupski dvor)
- "Tapiserija iz Bayeuxa" / "Tapiserija kraljice Matilde" (oko 1077., 50 x 7034
cm). Razvuena pripovijest o normanskom osvajanju Engleske ispripovijedana
u obliku stripa.

ENGLESKA
Freske
16 Copford (Church of Our Lady)
- 1125-50.
- Uskrsnue Jairove keri.
17 Canterbury (katedrala)
- 1150-75.
- Sv. Pavao kao brodolomac na Malti.
- Kapela Sv. Gabrijela. Gabrijel navjeta roenje Krista i Sv. Ivana Krstitelja.
Minijature
18 Winchester (Cathedral Library)
- "Winchesterska biblija" (1150-60.). Inicijali ukraeni ornamentom i
figuralnim scenama (Mojsije ubija Egipanina ...).

NJEMAKA
Zidne slike
19 Idensen (biskupska kapela)
- 1120-30.
- Gotovo u potpunosti oslikana unutranjost kapele.
- Silazak Duha Svetog na apostole.
20 Brauweiler (opatijska crkva)
- 1149-74.
- Danijel meu lavovima.
21 Fraueninsel im Chiemsee (Sankt Maria)
- 1160-70.
- Aneo, Prorok Izaija ...
22 Hildesheim (Sankt Michael)
- Sredina 13. stoljea.
- Oslikani strop (Adam i Eva, Jiajevo stablo ...). Tempera na drvu.
23 Kln (Sankt Gereon, krstionica)
- 1240-50.
- Sv. Gereon i Sv. Mauricije.

48
Slike na dasci
24 Mnster (Landesmuseum fr Kunst und Kulturgeschichte)
- "Retabl Svete Valpurge" iz Soesta (oko 1180., 99 x 195 cm, Sv. Marija, Sv.
Valpurga ...).

Minijature
25 Mnchen (Bayerische Staatsbibliothek)
- Javljanje radosne vijesti pastirima (poetak 11. st.). Djelo otonskog
skriptorija u Reichenau, koje iskazuje odlike ranoromanikog slikarstva.
26 Bamberg (Staatsbibliothek)
- Biblija (11. st.). Stvaranje Eve.
27 Darmstadt (Hessische Landes und Hochschulbibliothek)
- Evanelistar (sredina 12. st.). Sv. Ivan Evanelist.
28 Berlin-Dahlem (Kupferstrich-Kabinett)
- Evanelistar iz samostana Abdinghofa (oko 1070., Krist).
- Jakovljeve ljestve / Podizanje oltara u Bethelu (oko 1160.).
29 Fulda (Landesbibliothek)
- Car Fridrik Barbarossa sa sinovima (1179-91.).
Tapiserije
30 Halberstadt (Muzej katedrale)
- Sv. Mihovil ubija demona (sredina 12. st.). Izrada odaje ugledanje na
slikarstvo minijatura.
Vitraji
31 Augsburg (katedrala)

AUSTRIJA
Freske
32 Lambach (upna crkva)
- Oko 1089.
- Unutranjost zapadnog kora.
- Herodova vizija novoroenog kralja idova.
33 Prg (Sankt Johann)
- Oko 1160.
- Roenje.
34 Gurk (katedrala)
- 1260-70.
- Nebeski Jeruzalem.

ITALIJA
Zidne slike
35 Civate (San Pietro al Monte)
- Kasno 11. stoljee.
- Krist u Nebeskom Jeruzalemu, Sv. Mihovil s anelima bori se protiv
sedmoglave adaje i brani enu s novoroenim djetetom ...
36 Capua, Campagna (Sant'Angelo in Formis)
- 1072-87.
- Uskrsnue Lazarovo, Majka Ivana i Jakova pred Kristom, Krist u kui
imuna farizeja, Ulazak u Jeruzalem, Posljednja veera, Judin poljubac ...
- Aneo koji pridrava medaljon s Marijom Nebeskom Kraljicom.
- Opat Desiderius.
37 Rim (San Clemente)
- Oko 1100.

49
 - Misa Sv. Klementa, udesno spaavanje djeteta iz mora ...
38 Anagni (kripta katedrale)
- Prije 1255.
- Krist iz Apokalipse, Martirij Sv. Ivana, udo Sv. Magnusa ...
39 Aquileia (kripta katedrale)
- 1195-1205.
- Martirij i pokop Sv. Hermagora i Sv. Fortunata, Skidanje s kria ... Osobito
je zanimljiva slikana imitacija draperije ispod scene Skidanja s kria.
40 Mstair (opatijska crkva)
- 1165-80. Primjer monumentalizacije stila knjinog slikarstva.
- Martirij Sv. Petra i Sv. Pavla, Kamenovanje Sv. Stjepana ...
41 Castel Appiano (kapela)
- Oko 1200.
42 Termeno (San Jacopo)
- Rano 13. stoljee.
- est apostola, Fantastina bia ...
43 Lucca (San Frediano)
- Mozaik na proelju (oko 1260.) s prikazom Uzaaa primjer je ustrajnosti
bizantskih utjecaja.
44 Venecija (San Marco)
- Mozaici s prizorima iz Geneze (poetak 13. st.).
Slike na dasci
45 Siena (Pinacoteca Nazonale)
- "Maestro di Tressa", antependij (1215.). U centralnom polju naslikan je Krist
u mandorli okruen simbolima evanelista, a sa strana po tri scene Uzvienja
Sv. Kria.
46 Serrapetrona, Macerata (San Clemente)
- Slikano raspelo (druga pol. 13. st., 160 x 100 cm).
47 Camerino (Santa Maria in Via)
- Bogorodica s Djetetom na prijestolju i Navjetenje ("Maestro di Camerino"),
oko 1265-75.).
Minijature
48 Firenca (Biblioteca Laurenziana)
- "Firentinska biblija" (11. st., Prie o Makbejcima ...).

PANJOLSKA
- Najbrojniji su spomenici slikarstva sauvani na podruju Katalonije, gdje je osim fresaka
sauvano i nekoliko oslikanih antependija.
Freske
49 Tahull (Santa Maria - Muzej katalonske umjetnosti u Barceloni)
- Oko 1123.
- Bogorodica s Djetetom.
- David i Golijat.
50 Tahull (San Clemente - Muzej katalonske umjetnosti u Barceloni)
- Oko 1123.
- Krist Pantokrator.
51 Sorpe (San Pedro - Muzej katalonske umjetnosti u Barceloni)
- 1123-50.
- Bogorodica s Djetetom.
52 Maduerlo (Capilla de la Vera Cruz - Muzej Prado u Madridu)
- 1123-30.
- Istoni grijeh.

50
 53 Leon (San Isidoro, grobnica kraljeva)
- Druga polovina 12. stoljea.
- Krist u mandorli.
- Javljanje radosne vijesti pastirima.
- Navjetenje / Vizitacija.
Slike na dasci
54 Barcelona (Muzej katalonske umjetnosti)
- Antependij iz samostana Santa Julita de Duro (12. st., Bogorodica s
Djetetom, Martirij Sv. Julite i Sv. Kirika).
- Antependij iz crkve Santa Maria de Avi (poetak 13. st., Bogorodica s
Djetetom, Navjetenje, Vizitacija, Roenje, Poklonstvo kraljeva, Prikazanje u
hramu).
Minijature
55 Burgo de Osma (Biblioteka katedrale)
- "Komentar apokalipse Beata de Liebano" (1086.). Bogato ukraen primjerak
uvenog rukopisa s nadahnutim ilustracijama Ivanovih vizija.
Tapiserije
56 Gerona (Muzej Katedrale)
- "Stvaranje svijeta" (poetak 12. st.).

51
 L: SLIKARSTVO U HRVATSKOJ

- Pri formiranju likovnog jezika na podruju Hrvatske u doba romanike odluujuu je ulogu
odigrala sredozemna komponenta, to jest prostor na kojem se prepliu zapadni i
istoni utjecaji i na kojima se gradila jedna specifina likovna kultura
(adriobizantizam). Takve su prilike nuno dovele do odreene heterogenosti likovnog
izraza na naem tlu, a fragmentarnost sauvanog dodatno oteava rekonstrukciju
razvojnih tokova hrvatskog romanikog slikarstva.
- Najvei dio sauvanih djela nalazi su u primorskom pojasu (Istra, Dalmacija).
- Iz predromanikog i ranoromanikog razdoblja sauvane su cjeline u crkvama Sv. Foke
kod Peroja, Sv. Mihovila nad Limom i Sv. Ivana na ipanu, koje svjedoe o obiaju
potpunog oslikavanja unutranjosti crkava.
- Tijekom zrelog romanikog razdoblja, u 12. stoljeu, itavo je primorje bilo podijeljeno u
tri dijela koja se dosta jasno razlikuju na umjetnikom planu. Dok je sjeverni dio bio
uvelike ovisan o Veneciji, a srednji ostvario razmjernu neovisnost pod okriljem
ugarsko-hrvatske drave, juna se oblast izrazitije priklanjala Bizantu.
- Ipak, u ukupnosti romanikog slikarskog izraza u Hrvatskoj, uoljivo je da apokaliptika
tematika zapadnjakih izvora nije uspijevala nadvladati arhainu idejnost
trijumfalnog kranstva uraslu u kulturu itavog Jadrana.
- Slikarstvo dalmatinskih gradova, sasvim na tragu irih europskih kretanja, irilo je svoje
utjecaje na ruralne sredine u zaleu (Srima). S druge strane, istarsko zidno slikarstvo,
donekle izolirano od dalmatinskih kretanja, preraslo je u pravu regionalnu tradiciju.
- Nakon 1200. godine, uslijed jo uvijek dovoljno nerasvijetljenih razloga, sve se vie
proiruje izrada slika na drvu, kojih masovna proizvodna poiva na sasvim odreenim
estetskim idealima, zajednikim za itav jadranski bazen. Relativna brojnost slikanih
raspela ini taj segment naeg spomenikog blaga vanim dijelom europske
umjetnike batine.
- Najprisniji odnos s europskim likovnim kretanjima oituju djela knjinog slikarstva, koja
iskazuju uoljivo odvajanje od bizantskih tradicija i priklanjanje Zapadu.
- Razdoblje kasne i okasnjele romanike (13. stoljee), openito je doba lagane stagnacije
romanikog likovnog izraza u Europi, uslijed ega u naim krajevima jaa jedna
provincijalna crta. Najistaknutiji segment slikarstva ovog razdoblja predstavlja grupa
slika na drvu s prikazom Bogorodice s Djetetom. Premda raspolau mnotvom
bizantskih posuenica tipoloke i morfoloke naravi, te slike su se od bizantskih
uzora razlikovale po odsutnosti svetosti u sebi, te razvijanjem osjeajno neposrednijih
likova, to nuno izaziva tenju i ka prirodnijoj uvjerljivosti.

Predromaniko i ranoromaniko doba

01 Limska draga, Istra (crkva Sv. Mihovila)
- Prizori iz ivota Sv. Stjepana (11. stoljee). Freska. Izrazito zapadnjaka
ikonografija.
02 Sv. Martin u Lovreu Pazinatiki (crkva Sv. Martina)
- Niz svetaca u srednjem pojasu bonih apsida (11. stoljee). Freska. Utjecaji
otonske umjetnosti.
03 Peroj (crkva Sv. Foke)
- Kristovo Uzaae (11. stoljee). Freska nad apsidom.
04 Ston (crkva Sv. Mihajla)
- Sv. Mihovil (druga polovina 11. stoljea). Freska
- Donator - zetski vladar Mihajlo (druga polovina 11. stoljea). Freska.
05 Dubrovnik (katedrala)
- Niz crkvenih otaca u apsidi (druga polovina 11. stoljea). Freska.
Bizantizirajue odlike.

52
 06 ipan (crkva Sv. Ivana)
- Sv. Ivan Krstitelj (druga polovina 11. stoljea). Freska.

Zrelo romaniko doba

07 Zadar (zvonik i kapitularna dvorana crkve Sv. Marije)
- Krist u slavi - Apostoli (poetak 12. stoljea). Freska.
- Arhanel Gabrijel (1111.). Freska
08 Dubrovnik (katedrala)
- Bogorodica izmeu dva sveca (prije 1120.). Freska u biskupskoj grobnici.
09 Zadar (crkva Sv. Krevana)
- Sv. Kuzma i Damjan (kraj 12. stoljea). Freska u sjevernoj apsidi.
10 Zadar (crkva Sv. Petra Starog)
- Svetac (kraj 12. stoljea). Freska u apsidi prednje crkve.
11 Zadar (samostan Sv. Frane)
- Slikano raspelo (sredina 12. stoljea). Tempera na drvu.
12 Zagreb (Metropolitana)
- Evanelistar MR 153 (11. stoljee). Vjerojatno francuski rad.
13 Split (Riznica katedrale)
- Evanelistar (12. stoljee).
14 Srima kod ibenika (Gospa od Srime)
- Ora (kasno 12. stoljee). Freska na zidu nad oltarom.
15 Hum (crkva Sv. Jerolima)
- Raspee (12. stoljee). Freska. Bizantski (makedonski) utjecaji
karakteristini za iri krug venecijanskog slikarstva (Aquileia).
16 Hvar (katedrala)
- Bogorodica s Djetetom (prva polovina 13. stoljea). Tempera na drvu.
17 Zadar (SICU - iz katedrale)
- Bogorodica s Djetetom (sredina 13. stoljea). Tempera na drvu.
18 Trogir (samostan Sv. Ivana - Riznica katedrale)
- Evanelistar (oko 1230.). Navjetenje, Prikazanje u hramu, Ulazak u
Jeruzelem.

Razdoblje kasne i okasnjele romanike

19 ibenik (Zbirka umjetnina ibenske biskupije)
- Bogorodica s Djetetom (druga polovina 13. stoljea). Tempera na drvu.
20 Zadar (SICU - iz crkve Sv. ime)
- Bogorodica s Djetetom (druga polovina 13. stoljea). Tempera na drvu.
21 Split (Riznica katedrale - iz Gospe od Zvonika)
- Bogorodica s Djetetom (posljednja etvrtina 13. stoljea). Tempera na drvu.
22 Split (Riznica katedrale - iz samostana na Sustipanu)
- Bogorodica s Djetetom (posljednja etvrtina 13. stoljea). Tempera na drvu.
23 Split (samostan Sv. Klare)
- Raspelo (kraj 13. stoljea). Tempera na drvu.
24 Zadar (katedrala)
- Sv. Ivan Krstitelj (kraj 13. stoljea) Freska u junoj apsidi.
- Sv. Donat (prva etvrtina 14. stoljea) Freska na unutranjem zidu proelja.
- Jiajevo stablo (prva etvrtina 14. stoljea). Freska u sakristiji.
25 Donji Humac na Brau (upna crkva)
- Deisis - Krist izmeu Bogorodice i Sv. Ivana Krstitelja (prijelaz 13. u 14.
stoljee). Freska.
26 Dragu (crkva Sv. Elizeja)
- Raspee (Prijelaz 13. u 14. stoljee). Freska u apsidi.

53
27 Pore (Eufrazijeva bazilika)
- Navjetenje (1277.). Mozaik na ciboriju. Venecijanski slikarski krug.
28 Zadar (SICU - iz samostana Sv. Marije)
- Tablica s minijaturom Raspea (druga polovina 13. stoljea).
29 Zagreb (katedrala)
- Svetaki likovi (kraj 13. stoljea). Freska u sakristiji.
30 Zagreb (Metropolitana)
- Misal MR 62. Raspee (poetak 14. stoljea).
31 Zadar (SICU)
- "Bogorodica benediktinki" (oko 1300.). Tempera na drvu.
- "Ugljanski triptih" (prva polovina 14. stoljea). Tempera na drvu.
32 Split (Arheoloki muzej - Galerija umjetnina)
- Triptih s Bogorodicom i svecima (oko 1300.). Tempera na drvu.
33 Zadar (samostan Sv. Frane)
- Minijature u antifonarima (14. stoljee). Svete ene na praznom Kristovom
grobu (antifonar F).

54
 M: PRIMJENJENA UMJETNOST

- Ve tijekom ranog srednjeg vijeka javljaju se relikvijari od skupocijenih materijala koji su

tretirani poput skulptura, no tek od vremena romanike to postaje redovita praksa.
Sauvani su brojni relikvijari u obliku glava, bista, ruku ili drugih dijelova tijela
(ovisno o samoj relikviji), ali i takvi koji zadravaju oblik kutije, no bogato ukraene
reljefnim scenama.
- Mnogobrojni predmeti vezani uz liturgiju (kalei, svijenjaci, prijenosni oltarii, antepediji
...) izraeni od dragocjenih kovina, otkrivaju izuzetnu vjetinu majstora, te s jedne
strane odaju vezu s djelima prethodnih epoha, a s druge ugledanje na ostvarenja
monumentalne skulpture.

Francuska
01 Conques (Riznica opatijske crkve Sainte-Foy)
- Kip Sv. Foy (5-12. st., relikvijar visok 85 cm u obliku sjedee skulpture).
Prvobitni relikvijar u obliku glave nadograivan je tijekom kasnijih razdoblja.
- "A" Karla Velikog (kraj 11. st., 43 x 40 cm). Relikvijar u obliku trokuta.
02 Pariz (Muse Cluny)
- "Baselski antependij" (1015-20., 177 x 120 cm, Krist, tri arkanela i Sv.
Benedikt). Drvena jezgra s iskucanim ploama zlatnog lima.
03 Nancy (Riznica katedrale)
- Kale i patena biskupa Gauzelina (kraj 10. st.).
04 Saint-Omer (Muse de Saint-Omer)
- Podnoje kria (1170/80., 22 x 31 cm, pozlaena bronca i emajl). Izraeno
vjerojatno po ugledu na veliki kri u opatiji Saint-Denis. Likovi etvorice
evanelista izraeni su vrlo precizno i sugestivno.
05 Pariz (Louvre)
- Orao iz opatije Saint-Denis. (oko 1140.). Antika porfirna vaza kojoj su
nadodati dijelovi od pozlaenog srebra.

Engleska
06 London (Victoria and Albert Museum)
- Svijenjak iz samostana u Gloucesteru (1104-13., vis. 51 cm). Figuralno-
ornamentalni ukras koji ini tijelo svijenjaka dojmljiva je transformacija
monumentalne skulpture u formu zlatarskog rada.

Njemaka
07 Essen (Riznica benediktinske crkve)
- "Kri abatise Matilde" (poetak 11. st.)
08 Paderborn (franjevaka crkva)
- Prijenosni oltar iz Abdinghofa (oko 1100., 18 x 31 x 12 cm). Bakreni lim,
izrezan, pozlaen, graviran i cizeliran. Pripisuje se zlataru Rogerusu von
Helmershausenu.
09 Hochelten (samostanska crkva - London, Victoria and Albert Museum)
- Relikvijar u obliku crkve Sv. Groba (1170-80., 51 x 54 cm). Jedno od
najdomljivijih djela romanikog zlatarstva, koje saima iskustva arhitekture,
monumentalne skulpture i radova u bjelokosti.

Austrija
10 Klosterneuburg (opatijska crkva)

55
 - "Klosterneuburger Altar" (1181.). Sastoji se od 51 emajlirane ploe to ih je,
vjerojatno kao antependij oltara, izradio majstor Nicolas iz Verduna.
Predstavlja izuzetan spoj zlatarstva, rada u emajlu i slikarskih iskustava.

Skandinavija
11 Kopenhagen (Nacionalni muzej)
- Prijenosni oltar iz Lisbjerga (oko 1140.). Bakreni lim, iskucan i pozlaen.
Bogata figuralika (Bogorodica s Djetetom, apostoli ...) uokvirena je
ornamentalnim trakama vikinkog podrijetla. Sredinji kri je raniji.

panjolska
12 Silos (Santo Domingo)
- Antependij oltara (12. st.). Pozlaeni bakar i emajl. U centru je Krist
Pantokrator u mandorli (glava je izraena u punom reljefu) okruen
simbolima evanelista, a sa strana po est apostola (takoer s glavama u
punom reljefu).
13 Leon (Riznica katedrale)
- Raspelo (12. st.). Bjelokost. Prikaz ivog Krista tek je djelomino srodan
onima na monumentalnim drvenim raspelima.

HRVATSKA
- Najvei broj umjetnina sauvan je na podruju Dalmacije, gdje su zabiljeena i imena
zlatara koji su djelovali u doba romanike (Grupa, uro, Miloni, braa Matej i
Aristodije Zorobabelovi iz Apulije, imun ...).
14 Zagreb (Riznica katedrale)
- "Ladislavov plat" (11/12. st.). Kazula od svilenog damasta s figuralnim
vezivom od pozlaenih srebrnih niti protkanih viebojnom svilom.
15 Bribir, Vinodol
- Pozlaeni kri krbavskih biskupa (12/13. st.). Potpis majstora: OPUS
MILONIGI.
16 Dubrovnik (Riznica crkve Sv. Vlaha)
- Relikvijar Sv. Vlaha u obliku glave, ukraen emajlom (11/13. st.). Oituje
izrazite bizantske uzore.
17 Rab (katedrala)
- Relikvijar Sv. Kristofora ( prva pol. 12. st.). Iskucani srebrni reljefi (Smrt Sv.
Kristofora, Krist, Bogorodica, sveci i simboli evanelista).
18 Zadar (SICU)
- Relikvijar Sv. Jakova (konac 11. st., 16 x 16,5 cm). Drvo obloeno srebrnim
limom.Na kutiji valjkastog oblika iskucani su likovi apostola pod arkadama, a
na poklopcu poprsja svetaca.
- Ruka - relikvijar Sv. Izidora (druga pol. 12. st., 23 x 26 x 70 cm). Srebro,
dijelom pozlaeno, emajl, drago kamenje. Na podnoju likovi anela u
plitkom reljefu.
- Relikvijar glave Sv. Grgura (12/13. st., 20,5 x 15 x 20,5 cm). Drvena
krinjica obloena srebrnim limom s iskucanim likovima i kompozicijama
(Deisis, Navjetenje, Susret Joakima i Ane, Sv. Grgur, Sv. Krevan, Sv.
Stoija).
19 Split (riznica katedrale)
- Relikvijar u obliku krinjice (11/12. st.).

56
GOTIKA

57
 POVIJESNI UVJETI

- Prostor i vrijeme: Umjetniki oblici koje nazivamo gotikim javljaju se u Francuskoj u

drugoj polovini 12. stoljea, a u ostalim zemljama tek polovinom 13. stoljea, te
traju do sredine ili konca 15. stoljea. Razdoblje od oko 1130-40. do oko 1270. i
"podruje od stotinu milja oko Pariza" predstavljaju izvorite i centar gotike
umjetnosti.
- Gradovi: Gradovi se izgrauju unutar utvrenog bedema gdje nastaju spontane
aglomeracije pojedinanih graanskih kuica du krivudavih uliica koje se slijevaju
prema gradskom centru, na kome se izgrauje vijenica ili katedrala kao stvarna i
simbolina dominanta gradskog ivota.
- Skolastika: Izraava sveukupnost znanja i spoznaja u okvirima kranskog svjetonazora.
Obuhvaa gramatiku, dijelektiku i retoriku (trivium), te geometriju, aritmetiku,
astronomiju i muziku (quadrivium). Vrhunac skolastike misli predstavljaju
sedmorica doktora (Roscelin iz Compignea, Anselmo Canterburyjski, Guillaume de
Champeaux, Ablard, Albert Veliki, Toma Akvinski i Duns Scotus). U skolastici su se
sjedinili antiki logicizam i kransko uenje ("Kranski aristotelizam"). Suptilnost
skolastike metode ogleda se u detaljnom ralanjivanju pojmova i odnosa (realia,
nominalia).
- Sveuilita: Predstavljaju udruge (universitas) nastavnika i studenata koje nastaju u 12. i
13. st. kao odgovor na zahtjeve to ih postavlja razvoj drutva, porast gradova, obrta i
trgovine. Teite intelektualne djelatnosti tako se premjeta iz zatvorenih
benediktinskih elija i skriptorija u univerzitetske dvorane, gdje se, na bazi
skolastikog uenja, vode rasprave o pitanjima vjere i znanosti.
- Prosjaki redovi:
- Franjevci (osnovao ih je Franjo Asiki, pravila potvrena 1221.), utemeljeni na
naelima apostolskog siromatva, odriu se zemaljskih dobara i okreu temeljnim
vrijednostima vjere. Djeluju kao puki propovjednici irei emocionalniji i
neposredniji doivljaj vjere.
- Dominikanci (osnovao ih je Dominik Guzman, red potvren 1216.), ive pod
strogom disciplinom i polau zavjet siromatva, orjentirani su radu na filozofiji i
teologiji, te propovijedanju, a od 1233. voditelji sudova inkvizicije.
- Heretici: Valdanezi, bogumili, patareni, katari, albigenzi, husiti ...
- Kuga:
- Jesen srednjeg vijeka:

58
 ARHITEKTONSKI OBLICI

- Katedrala
- Konstruktivni elementi:
- Osnovna tenja sakralne gotike arhitekture je ostvarivanje impresivnog unutranjeg
prostora i oivljavanje zidnih masa. To je omogueno upotrebom triju bitnih
elemenata: rebrastog svoda, iljastog luka i kontrafora (vanjskih podupiraa).
- U gotikoj arhitekturi svod ne poiva na zidnoj masi, ve se njegova teina i
pritisak sistemom svoenja kanalizira prema stupovima nosaima, a boni
pritisak primaju na sebe kontrafori. Ovakav sistem svoenja omoguava
rastvaranje zidnih ploha mnogobrojnim i velikim prozorima (npr. katedrala u
Chartresu ih ima 170), to gotike graevine ini daleko svijetlijim od
romanikih (obojena svjetlost).
- Najei oblik svoenja je krino-rebrasti svod, no susreemo i druge oblike
rebrastog svoenja (zvjezdasti, mreasti, zrakasti), a kod skromnijih graevina
i obiean prelomljeni poluvaljkasti svod.
- Po arhitektonskom konceptu gotike su crkve usmjerene ka visini, a mogunosti
kombiniranja krino-rebrastih svodova dovode do vee razvedenosti crkvenih
prostora, premda je osnovna bazilikalna koncepcija i dalje dominantna.
- Pored konstruktivnih mnogobrojni su i dekorativni elementi (fijala, vimperg, krini
cvijet, rakovica, mreite, kljuni kamen).
- Razvedene zidne povrine gotikih crkava, pune dekorativnih elemenata i bogato
opremljene skulpturom (osobito proelja) doimaju se esto poput kamene
ipke (npr. katedrala u Reimsu).
- Prozori su najee ukraeni vitrajem, to u unutranjosti proizvodi udesne
svjetlosne efekte.
- Profana arhitektura:
- Sve vie se gradi u kamenu i sve ee je upravo monumentalna, a bogatstvom
arhitektonskih ukrasa jedva da zaostaje za sakralnom. Ipak, i dalje je najvei
dio sauvanih profanih graevina fortifikacijskog karatktera, to ih ini bitno
razliitim u odnosu na djela sakralne i stambene arhitekture, no upravo u
razdoblju gotike dosegla je obrambena arhitektura najvii nivo estetske
vrijednosti.

59
 A: ARHITEKTURA U FRANCUSKOJ

- etiri razvojna stupnja gotike:

- Rani gotiki stil (1140-1200.): Noyon, Sens, Laon, Senlis, Paris (Notre-Dame);
- Zreli gotiki stil (1210-1250.): Bourges, Chartres, Reims, Amiens, Beauvais, Paris
(Sainte-Chapelle);
- Stil rayonnant (zrakasta gotika, 1250-1350): Paris (Notre-Dame), Carcassonne,
Troyes (St-Urban), Rouen (St-Quentin);
- Stil flamboyant (plameni stil, kasna gotika, kraj 14. i 15. st.): Bordeaux,
Limoges, Bayonne, Albi, Rouen (St- Maclou).
- Gotovo sve su monumentalne graevine nastajale u duem vremenskom razdoblju, te
odraavaju vie razvojnih faza, a mnoge su doivjele temeljite restauracije tijekom
19. st. (Violet-le Duc i njegovi uenici).

- Arhitekti:
- Guillaume de Sens (Wilhelmus Senonensis) (? - 1180.)
- Graditelj katedrale u Sensu.
- Graditelj katedrale u Canterburyju (nakon 1175.). Gradnju je prema
njegovim planovima nastavio njegov pomonik William.
- Jean de Challes (? - poslije 1258.)
- Produio krakove transepta i bone fasade parike katedrale Notre-Dame.
-Pierre de Montereau (Montreuil) (oko 1200. - 1266.)
- Pregradio i proirio glavni brod i transept opatijske crkve St-Denis (od
1231.).
- Izgradio refektorij i Bogorodiinu kapelu crkve St-Germain-des-Prs u
Parizu (1239-44.).
- Upravljao izgradnjom parike katedrale Notre-Dame nakon J. de Callesa
(1259-66.).
- Jean des Champs (? - poslije 1287.)
- Zapoeo po vlastitim nacrtma katedralu u Clermont-Ferrandu (1248.).
- Sudjelovao pri gradnji katedrala u Limogesu, Rodezu i Toulouseu.
- U junu Francusku uvodi gotike oblike francuskog sjevera.
- Martin Chambiges (? - 1532.)
- Sagradio transept katedrale u Sensu, transept katedrale u Beauvaisu i portal
katedrale u Troyesu.
- Izradio planove za dogradnju katedrale u Senlisu.
- Predstavnik cvijetne gotike (stila flamboyant).
- Jean d'Andely (katedrala u Rouenu, zapoeto 1202.), Jean Langlois (projekt crkve
St-Urban u Troyesu, 13. st.), Gauthier de Reims (katedrala u Reimsu), Bernard de
Soissons (katedrala u Reimsu), Jean d'Orbais (katedrala u Reimsu), Robert de Cousy
(katedrala u Reimsu), Jean Leloup (katedrala u Reimsu), Robert de Luzarches
(katedrala u Amiensu), Thomas de Cormont i njegov sin Regnauld (katedrala u
Amiensu), Jean de Brie (portal katedrale u Noyonu, 1333.), Jean Ravy (katedrala u
Parizu, 14. st.), Jean le Boutellier (katedrala u Parizu, 14. st.), Raymond du Temple
(katedrala u Parizu, 14. st.).

Sakralna arhitektura
01 St-Denis (opatijska crkva)
- 1122. zapoinje opat Suger (1081-1151.) rekonstrukciju stare romanike
graevine i daje joj obiljeja rane gotike (do 1140. proelje, dva zvonika i prva
dva traveja, 1140-44. kor i kripta). Usporedo sa gotikim elementima

60
 zadravaju se i mnogi romaniki elementi. Obnovu je 1231. zapoeo Pierre de
Montereau dodajui elemente zrele gotike (deambulatorij).
02 Paris (katedrala Notre-Dame)
- Zapoeta 1163. Peterobrodna crkva s jedva primjetljivim transeptom. Zvonici
na proelju ostali su nedovreni. Graditelji: Jean de Challes (13. st.), Pierre
de Montreau (13. st.), Jean Ravy (14. st.), Jean le Boutellier (14. st.) i
Raymond du Temple (14. st.). Obnovljena u neogotikim oblicima 1845-66.
Visina svoda 35 m.
03 Paris (Sainte-Chapelle)
- Izgraena 1243-48. u sklopu Palais de Justice. Graditelj Pierre de
Montereau. Dvoetana graevina s trobrodnim donjim i jednobrodnim gornjim
prostorom, koji je u potpunosti rastvoren oslikanim prozorima.
04 Chartres (katedrala)
- Graevina iz 4. st., pregraena u romaniku baziliku u 11.-12. st., stradala u
poarima 1134. i 1194. Gotika gradnja nastavlja se iznad stare kripte i
ukljuuje pojedine sauvane dijelove romanike crkve (proelje - juni zvonik
iz 12. st., a sjeverni obnovljen poetkom 16. st.). Posveena 1260. Visina
svoda 36 m.
- Trobrodni prostor produuje se preko istaknutog trobrodnog transepta u
peterobrodni kor s dvostrukim deambulatorijem sa zrakastim apsidiolama i
karakteristinom "Gospinom kapelom". Sustav lebdeih kontrafora, te
bogatstvo arhitektonske dekoracije i skulptorskog ukrasa razigravaju vanjtinu,
a vitraji predstavljaju najbolje ouvan kompleks gotikih oslikanih prozora
uope. Predstavlja prototip nekolicine znaajnih gotikih katedrala u
Francuskoj (Reims, Amiens ...).
05 Sens (katedrala Saint-tienne)
- Zapoeta 1140. Podigao ju je Guillaume de Sens (kasnije graditelj katedrale
u Canterburyju). Transept je u prvoj polovini 16. st. izgradio u flamboyant
stilu Martin Chambiges.
06 Bourges (katedrala Saint-tienne)
- Graena od 12. do 16. st. Osnova pripada ranoj gotici. Usvojen je tlocrt
parike katedrale, ali je isputen transept. Predstavlja prelazni tip izmeu
bazilike i dvoranske crkve (srednji je brod najvii, a po dva bona snizuju se
sukcesivno).
07 Le Mans (katedrala St-Julien)
- Graena od 1060. u romanikom stilu, 1158. pregraena i dobiva gotiki
svod. 1217-54. izgraen je bogat kasnogotiki kor s dvostrukim
deambulatorijem i vijencem kapela okruenih kontraforima i potpornim
lukovima. Transept je dovren u 15. st.
08 Coutances (katedrala)
- Podignuta u drugoj polovini 13. st. s obiljejima zrele faze francuske gotike.
Na kriitu glavnog broda i transepta nalazi se osmerokutni toranj s rebrastim
krovitem bez iljastog zavretka.
09 Bayeux (katedrala)
- Romanika graevina dobiva poevi od 13. st. gotike elemente (kor s
deambulatorijem i vijencem kapela, zvonici, transept, pojaavanje kontrafora).
U 19. st. restaurirana po uputama Violet-le-Duca.
10 Rouen (katedrala Notre-Dame)
- Gradnju je 1202. zapoeo Jean d'Andely na mjestu starije gotike graevine
iz 12. st., od koje je ostalo proelje sa zvonikom Saint-Roman. Ima vrlo
izduen brod, transept, kor sa zaelnom kapelom (chevet), deambulatorij i tri

61
 radijalno smjetene kapele. Zvonik Tour de Beurre dograen je uz proelje
1485-1507.
11 Rouen (St- Maclou)
- 1437-1541. Jedan od glavnih spomenika flamboyant stila. Trobrodna bazilika
s korom na obje strane.
12 Beauvais (katedrala St-Pierre)
- Izmeu 1225. i 1272. Tenja za pretjeranim vertikalizmom dovela je do
ruenja svetita. Sadanje svetite predstavlja jedno od najsmionijih tehniko-
konstruktivnih rjeenja i posljednji stupanj u razvoju gotikog stila. Visina
svoda 48 m.
13 Amiens (katedrala)
- Izmeu 1218. i 1268., proelje dovreno u 15. st. Graditelji: Robert de
Luzarches, Thomas de Cormont i njegov sin Regnauld. 1849-74. restaurirao ju
je Viollet-le-Duc. Visina svoda 42 m.
14 Senlis (katedrala Notre-Dame)
- Sagraena 1153-91., obnavljana u 13. i 16. st. Glavni portal predstavlja tip
ranogotikog portala koji se kasnije pojavljuje kod katedrala u Nantesu i
Laonu, te na sjevernom proelju u Chartresu. Visoki zvonik podignut je u 13.
st.
15 Noyon (katedrala)
- Zapoeta izmeu 1140. i 1150., s transeptom iz 1170. Svodovi su obnovljeni
1298., a portal je 1333. pregradio Jean de Brie. Jedna od najranijih gotikih
sakralnih graevina.
16 Soissons (katedrala)
- 1175-1230. Oit je utjecaj Chartresa.
17 Laon (katedrala Notre-Dame)
- Zapoeta 1160. pod utjecajem normansko-anglosaksonske romanike
arhitekture, izgrauje se u drugoj fazi (1180-1215.) uz primjenu ranogotikih
konstruktivnih elemenata, koji potpuno prevladavaju u treoj fazi. Krini tlocrt
s trobrodnim transeptom i ravnim zavretkom uzdunog broda. Zvonici na
proelju ostali su nedovreni. U presvoavanju glavnog broda upotrebljen je
esterodjelni rebrasti svod (preuzet iz romanikog graditeljstva - St-Etienne u
Caenu). Visina svoda 24 m.
18 Troyes (katedrala St-Pierre et St-Paul)
- Izgraivana od 1208. u ranogotikim oblicima. Glavni brod (1300-72.)
pokazuje odlike zrele gotike. Proelje je 1506. godine zapoeo Martin
Chambiges. Ima samo jedan zvonik, dovren u 17. st.
19 Troyes (St-Urban)
- Remek djelo arhitekture 13. st. Graena po nacrtima Jeana Langloisa. Ima
tri broda, transept i kor s poligonalnim zavretkom. Iznad prizemlja zidovi su
ralanjeni prozorima sa iljastim frontonima i vitrajima. Ispred glavnog
portala dograen je portik.
20 Reims (katedrala)
- Zapoeta 1212. na mjestu starije graevine, dovrena u 15. st. Graditelji:
Jean Leloup, Gauthier de Reims, Bernard de Soissons, Jean d'Orbais i Robert
de Cousy. Ima tri broda, trobrodni transept i peterobrodni kor s
deambulatorijem i vijencem kapela. Visina svoda 38 m.
21 Albi (katedrala Sv. Cecilije)
- Izgraena 1282-1390. Jednobrodna bazilika bez transepta. Predstavlja tip
utvrene crkve. Portal i trijem od bijelog mramora dovreni 1512.
22 Strasbourg (katedrala)

62
 - Zapoeta 1176. na temeljima ranije romanike katedrale. Glavni brod
dovren u zrelim gotikim oblicima 1275. Zapadno proelje (1276-1439.)
izvedeno je s neto izmjena prema projektu Erwina von Steinbacha. Gradnju
sjevernog zvonika nastavlja Ulrich von Ensingen (1399-1419.), a dovrava
(1420-39.), na visini od 142 m Johann Hltz.
23 Poitiers (katedrala)
- 1162-90. Romanika je katedrala obogaena gotikim konstruktivnim i
dekorativnim elementima. Tip dvoranske crkve koja slijedi tipologiju
romanikih graevina centralne Francuske.
24 Toulouse (dominikanska crkva)
- Izgraena 1230-1385. Dvobrodna dvoranska graevina.
25 Fontenay (cistercitska opatija)
- Izgraena 1139-47.

Vijenice
26 Arras
27 Compigne
28 St-Quentin

Stambene zgrade
29 Cahors
30 St-Antonin
31 Bordeaux
32 Paris
33 Chartres
34 Arras
35 Amiens
36 Laon
37 Reims (kua J. Callona)

Gradske zidine
38 Carcassonne
- Pojas bedema i tvrava sagraeni od 12. do 15. st. na ostacima starijih. U 19.
st. restaurirao ih je Violet-le-Duc. Proveden je sustav dvostrukog niza zidina
pri emu unutranji niz znatno nadvisuje vanjski.
39 Beauvais
40 Bordeaux
41 Avignon

Utvreni burgovi
42 Mont Saint-Michel
- Obrambene zidine i utvrde sagraene od 13. do 15. st. Romanika opatijska
crkva ima kor s deambulatorijem i kapelama izraen u stilu flamboyant (15-
16. st.).
43 Paris (Luovre, stari dvorac)
44 Avignon (papinska palaa)
- Sjedite papa od 1309. do 1424. Arhitekti: Pierre de Cucuron, Pierre
Poisson i Jean de Loubire. Najkompletniji primjer francuske
srednjovjekovne fortifikacije.
45 Nantes (katel vojvoda od Bretagne)
- Izgraen od 1466. s obiljejima stila flamboyant i renesanse.
46 Tarascon (dvor kralja Rena)

63
47 Poitiers ("Palais")
48 Laon (biskupska palaa)
49 Reims (nadbiskupska palaa)

64
 B: ARHITEKTURA U OSTALIM ZEMLJAMA

ENGLESKA
- Gotika arhitektura u Engleskoj, poput one u Francuskoj, ima izvorite u graditeljstvu
Normandije, ali ostaje vjerna masivnom stilu normanske arhitekture. Karakteristian
element je vrlo dubok kor (esto jednakih dimenzija kao i brodovi), koji je uglavnom
pravokutnog tlocrta s Bogorodiinom kapelom (Lady Chapel) na zavretku. U okviru
sloenih katedralnih sklopova javljaju se centralne prostorije namijenjene
administraciji gradnje (Chapter-house), brojne kapele, te klaustri.
- etiri faze:
-Early English (1190-1250.)
- Canterbury, Lincoln, Salisbury, Wells;
- Decorated Style: Geometrical Style (1250-1280.) i Flowing Style (1280-1360.);
- Westminster Abbey, York, Exeter, Lichfield
- Perpendicular Style (1360-1480.)
- Gloucester, Winchester, Winsdor (St. George's Chapel), Canterbury;
- Tudor Style (1480-1600.)
- Wesminster Abbey (kapela Henrika VII).
- Graditelji: William the Englishman (naslijeuje Williama of Sens u gradnji katedrale u
Canterburyju; 1172. dovrava svodove u transeptu i koru; 1180-81. izrauje kriptu),
Geoffrey de Noyers (graditelj katedrale u Lincolnu, od 1192.), Wiliam of Wykeham
(1324-1404; glavni nadzornik gradnje kraljevskih katela Winsdor, Leeds, Dover;
1378. poinje izgradnjom New Collegea u Oxfordu; od 1394. obnavlja se po
njegovim nacrtima katedrala u Winchesteru).
Spomenici:
01 Canterbury (katedrala)
- Romanika graevina dobiva 1175-84. novi kor, a od 1378. novi glavni brod
i transept. Graditelji Guillaume de Sens (Wiliam of Sens) i William the
Englishman. Veliki etverokutni toranj nad kriitem i juni zvonik na
proelju podignuti su u 15. st. Jedan od glavnih spomenika
Perpendicular Style.
02 Lincoln (katedrala St. Mary)
- Zapoeta 1074. Romaniki dijelovi iz 11. i 12. st. (proelje, podnoja
zvonika). Od 1192. gradnju vodi Francuz Geoffrey de Noyers, koji uvodi
sustav ranogotike konstrukcije. Pri gradnji uzdunih brodova (1209-35.) prvi
se put pojavljuje novi tip zvjezdasto-rebrastog svoenja, koji oznaava
prekretnicu u razvoju gotike arhitekture u Engleskoj. Angel Choir (1256-
1320., primjer Decorated Style).
03 Salisbury (katedrala St. Mary)
- Izgraena 1220-65. Spomenik ranogotike (Early English) arhitekture.
Trobrodna bazilika (duina 140 m) s dva dvobrodna transepta. Oko 1350.
dovren je toranj nad kriitem (visok 123 m) i zapadno proelje Uz crkvu je
klaustar iz druge polovine 13. st.
04 Wells (katedrala)
- Graena od kraja 12. st. Posveena 1239. Trobrodna bazilika s transeptom i
dubokim razvedenim korom. Zapadno proelje, flankirano parom zvonika,
predstavlja najbogatiji ansambl gotike skulpture u Engleskoj (oko 300
kipova). Toranj nad kriitem sagraen je u 14. st.
05 London (Westminster Abbey)
- Krunidbena crkva Engleskih kraljeva. Sadanja graevina zapoeta je 1245.
Ispoljava odlike rayonnant stila. Kor i transept posveeni su 1269. Zvonici na

65
 proelju prividno su gotiki, ali u detaljima odaju paladijanizam (dovreni u
18. st.).
06 London (Wesminster Abbey - kapela Henrika VII)
- Kapela Henrika VII podignuta je 1503. s gotikim lepezastim svodom i
bogatim skulptorskim ukrasom.
07 York (katedrala St. Peter)
- Podignuta 1225-1470. na mjestu romanike katedrale, od koje je sauvana
samo kripta. Trobrodna graevina s dva transepta, dva zvonika na proelju i
tornjem iznad kriita. Izdueni kor (1361-1400.) ima obiljeja ranog
perpendikularnog stila. Kapitularna dvorana iz 1342. ima drveni zvjezdasti
svod.
08 Exeter (katedrala St. Peter)
- Sagraena preteno 1280-1369. u kasnogotikom stilu s proeljem bogato
ukraenim skulpturama. Romaniki tornjevi nad transeptom zapoeti su 1112.
Temeljito restaurirana u 19. st.
09 Gloucester (katredrala Sv. Trojstva)
- Prvotno romanika graevina (kripta, dijelovi kora). Sredinom 13. st.
nastavlja se izgradnja u gotikom stilu (svodovi), a u 14. st. pregraen je kor.
U 15. st. podie se masivan toranj nad kriitem, dekorativni portal na junoj
strani i Lady Chapel s kienim mreastim svodom.
10 Lichfield (katedrala)
- Sagraena u 13. i ranom 14. st. Jedna od najmanjih gotikih katedrala u
Engleskoj. Trobrodna bazilika s transeptom i etverokutnom apsidom.
Graena preteito od crvenog pjeenjaka. U Early English Style sagraeni su
glavni brod, transept i proelje, a u Decorated Style izveden je toranj nad
kriitem i dva manja zvonika. Restauracija se pripisuje Christopheru Wrenu.
11 Winchester (katedrala St. Swithin)
- Izgradnja u romanikim oblicima zapoinje 1093. Nakon uruavanja
centralnog tornja 1107., dolo je do znatnih pregradnja u gotikim oblicima.
Ima izrazito dugake brodove (171 m), dva jako naglaena transepta i masivni
toranj nad kriitem.
12 Winsdor Castle (St. George's Chapel)
- Rezidencija engleskih vladara. Dvorac u obliku nepravilnog paralelograma,
prvotno s fortifikacijskim obiljejima, sagraen je u nekoliko faza: prva 1216-
72., druga 1327-77. (graditelj Wiliam of Wykeham) i trea 1461-83. St. Georg's
Chapel (podignuta 1473-90. na mjestu starije) jedna je od najljepih graevina
Perpendicular Style.
13 Cambridge (King's College Chapel)
- 1446-80. Primjer kasnogotikog engleskog Perpendicular Style s bogatim
dekorativnim elementima i lepezastim svodom.
14 Oxford (katedrala)
- Romaniko-gotika graevina.
15 Wales (Conway Castle)
16 Shorpshire (Stokesay Castle)
- 1291.

NJEMAKA
- Prodor francuske gotike na prostor Njemake dogodio se izmeu 1190. i 1220.
- U prvoj se fazi tek pojedini elementi novog stila uklapaju u preteito romanike graevine
(Bamberg, Limburg, Naumburg), da bi u drugoj prevladala prostorna koncepcija
fracuske gotike (Kln, Regensburg), a u treoj i potraga za vlastitim razvojem (Sv.

66
 Elizabeta u Marburgu, Liebfrauenkirche u Trieru, Erfurt, Lorenzkirche u Nrnbergu,
Frauenkirche u Mnchenu).
- Graditelji: Gerardus (1248. zapoeo je gradnju katedrale u Klnu), Arnoldus (izmeu
1280. i 1300. gradio kor katedrale u Klnu), Wenzel Roritzer (1411-14. gradi
zapadnu fasadu i donje dijelove zvonika katedrale u Regensburgu), Konrad Roritzer
(Wenzelov sin; upravlja gradnjom katedrale u Regensburgu 1456-74.; radi na koru
crkve St. Lorenz u Nrnbergu; daje struno miljenje o radovima na katedrali u
Beu), Matthus Roritzer (Konradov sin; s ocem radi u Regensburgu i Nrnbergu) i
Wolfgang Roritzer (Konradov sin; od 1495. do 1519. radi na katedrali u
Regensburgu: zvonici, svod glavnog broda, sakristija), Joerg Ganghofer (od 1468.
gradski graditelj u Mnchenu, gdje iste godine postavlja temelje Frauenkirche, koja je
dovrena do njegove smrti), Hans Stethaimer (1350/60-1432.; najznaajniji
predstavnik kasne gotike u Bavarskoj, graditelj tipinih trobrodnih dvoranskih crkava:
St. Martin u Landshutu, St. Jakob u Straubingu, St. Jakob u Wasserburgu).
Spomenici:
17 Bamberg (katedrala)
- Konstrukcija svodova ukazuje na prodor rane gotike. Zvonici podignuti uz
korove su u donjem dijelu romaniki, a u gornjem gotiki.
18 Naumburg (katedrala Sv. Petra i Pavla)
- Romaniko-gotika graevina. Gotika obiljeja imaju svodovi, zapadni kor i
gornji dijelovi zvonika.
19 Kln (katedrala Sv. Petra)
- Zapoeta 1248. Kor dovren 1322. Proelje se gradi se od 1350. Dovrena
1880. (gornji dijelovi zvonika, dio brodova). Graditelji: Gerardus (1257.),
Arnoldus (1280.) i njegov sin Johannes (1308.), Michael (1350.), Nikolaus iz
Brena (1437.). Odaje potpuni francuski utjecaj.
20 Ulm (katedrala)
- Poslije katedrale u Klnu najvea gotika graevina u Njemakoj.
Peterobrodna graevina bez transepta s istaknutim korom. Zapoeo ju je 1377.
graditelj i porodice Parlr kao dvoransku crkvu. 1392. gradnju preuzima
Ulrich von Esingen, koji ju pregrauje u baziliku. Zvonik na proelju (162 m)
izveden je u 19. st. prema originalnim nacrtima Matthusa Bblingera, koji je
na katedrali radio od 1474. do 1494. B. Engelberg (1494-1507.) dodaje jo
dva bona broda sa zvjezdastim svodovima.
21 Magdeburg (katedrala)
- Graena od 1209. po francuskim uzorima (Laon), predstavlja najraniji
gotiki objekt u Njemakoj. 1330. dobiva ulazni trijem (s kipovima mudrih i
ludih djevica), a u 15-16. st. zvonike.
22 Regensburg (katedrala St. Peter)
- Zapoeta 1275., a dovrena 1524. (zvonici tek u 19. st.). Trobrodna bazilika
s transeptom koji ne prelazi irinu bonih brodova. Graditelji: Wenzel Roritzer
(1411-14.), Andreas Engl (1436-53.), te Wenzelovi sinovi i unuci Konrad,
Matthus i Wolfgang Roritzer (do 1519.). Remek djelo bavarske gotike
arhitekture.
23 Frieburg (katedrala)
- Zapoeta 1283., dovrena u 16. st. U dijelovima iz 15. st. prevladavaju
francuski utjecaji.
24 Soest (St. Maria zur Wiese)
- Zapoeta 1331. (zvonici iz 15. st.). Trobrodna dvoranska crkva s tri svodna
polja i tri poligonalne apside.
25 Marburg (Elizabetkirche)

67
 - Izgraena 1236-83. Jedna od prvih gotikih graevina u Njemakoj.
Dvoranska crkva s uskim pobonim brodovima, transeptom i izduenim
korom. Zvonici na proelju izraeni su 1314-60.
26 Trier (Liebfrauenkirche)
- Prvobitno krstionica. Izgraena 1227-43. Predstavlja najvaniju gotiku
graevinu centralnog tlocrta (oblik lista djeteline s dvije apside).
27 Chorin (crkva cistercitskog samostana)
- Ranogotika trobrodna bazilika od opeke. Proelje dovreno 1334.
28 Erfurt (katedrala)
- Sagraena 1154-1472., uglavnom u gotikom stilu (dijelovi zida transepta su
romaniki).
29 Nrnberg (Lorenzkirche)
- Zapoeta u 13. st. kao longitudinalna bazilika (dovrena prema prvobitnoj
zamisli u drugoj polovici 14. st.). 1439-77. dobiva kasnogotiki kor (arhitekt
Konrad Roritzer).
30 Mnchen (Frauenkirche)
- Osnovana 1271., nanovo sagraena 1468-88. (graditelj Joerg Ganghofer)
kao jednostavna trobrodna dvoranska crkva od opeke, nadsvoena mreastim
sustavom rebara. Restaurirana u 19. st. i znatno obnovljena nakon stradanja u
II svjetskom ratu.
31 Landshut (crkva Sv. Martina)
- Dvoranska crkva. Graditelj Hans Stethaimer (1392-1432.).
32 Mosel (Burg Eltz)
- Sredina 14. st.
33 Aachen (nova gradska vijenica)
- Podignuta 1333-70. na ostacima carske palae, restaurirana 1898-1902.
34 Stralsund (vijenica)
- Gradnja zapoeta 1278. Proirena je 1316., a sjeverno proelje sagraeno u
prvoj polovini 15. st.

AUSTRIJA
Spomenici:
35 Be (katedrala Sv. Stjepana)
- 1340. gradi se kor po uzoru na katedralu u Regensburgu. Od 1359. romaniki
se dijelovi mijenjaju i proiruju, te graevina dobiva obiljeja trobrodne
gotike dvoranske crkve. Svod je dovren 1454. Graditelji: Seyfried, Wenzler,
Peter Prachatitz i Hans Von Prachatitz (juni zvonik, 1433. - vis. 139 m).

BELGIJA
- U prvom naletu francuskih gotikih utjecaja djelomice se gotiziraju neke postojee
romanike graevine ili im se dodaju pojedini gotiki elementi (katedrala u
Tournaiu), no i kasnije su romanike tradicije osjetne. este su graevine s jednim
zvonikom na proelju. Visina srednjeg broda rijetko prelazi 25-30 m.
Spomenici:
36 Bruxelles (katedrala Sv. Gudule)
- Gradnja je zapoela 1260. i trajala tri stoljea. Proelje iz 14. st.
37 Bruxelles (vijenica)
- Zapoeta 1402. Toranj graen od 1449.
38 Brugge (katedrala)
- 12-13. st., dopune iz 14. st.
39 Brugge (gradski toranj i vijenica)

68
 - Kasnogotiko proelje.
40 Lige (katedrala St-Paul)
- Izgraivana u 13. st. u gotikom stilu, dovrena u 16. st.
41 Antwerpen (katedrala)
- Zapoeta 1352. Sjeverni zvonik podignut 1502-18., juni nedovren.
Sedmerobrodna graevina. Najvea gotika graevina u Belgiji.
42 Gent (burg)

NIZOZEMSKA
- Prve gotike crkve, koje nastaju sredinom 13. st., karakterizira stroga jednostavnost cjeline
i detalja. Izuzetak je katedrala u Utrechtu sagraena po francuskom uzoru (Soissons).
Oituje se sklonost gradnji dvoranskih crkava.
Spomenici:
43 Rotterdam (Grote Kerk)
- Zapoeta 1412., kor dovren 1487., zvonik izgraen 1449-1651. Graena od
opeke.
44 Utrecht (katedrala Sv. Martina)
- Graena od 1254. do 1517. u kasnogotikim oblicima. Peterobrodna
graevina s transeptom i trobrodnim korom s deambulatorijem i vijencem
kapela (dovren 1317.). 1674. teko je oteena, pa su preostali samo kor,
transept i dva traveja junog broda.
45 Dordrecht (katedrala)
- 14. st. Peterobrodna bazilika s transeptom. Zvonik (70 m) nije dovren.
46 Amsterdam (Oude Kerk)
- 14. st.

VEDSKA
- Afirmacija gotikog stila dogodila se tijekom 13. st. pod utjecajem Sjeverne Njemake,
odakle dolazi i karakteristian nain gradnje opekom.
Spomenici:
47 Uppsala (katedrala)
- Sagraena 1250-1435. od opeke. Duga 118 m. Trobrodna graevina s
transeptom i korom s vijencem kapela, te dva zvonika na proelju (sagraena
po shemi francuskih katedrala). Od 1287. gradnjom upravlja Etienne de
Bonneuil iz Pariza.

POLJSKA
- Velike katedrale iz 13-14. st. (Krakov, Gniezno) graene su kao crkve dvoranskog tipa. U
ovom se razdoblju kao zanimljiv regionalni tip javljaju dvobrodne crkve (crkva
Blaene Djevice Marije u Wislici). Tijekom 14. i 15. st. podiu se brojne graevine,
uglavnom pod utjecajem sjevernonjemakog naina gradnje opekom.
Spomenici:
48 Krakov (katedrala)
- Tijekom 14. st. stara je romanika graevina (stradala u poaru 1305.) u
potpunosti pregraena u gotikim oblicima.
49 Gdansk (crkva Sv. Marije)
- Graena od 14. st. Trobrodna dvoranska crkva s izrazito irokim transeptom.
50 Gdansk (crkva Sv. Ivana)
- Osnovana 1358. Kasnogotika trobrodna dvoranska crkva od opeke,
nadsvoena zvjezdastim svodom.
51 Varava (katedrala Sv. Jana)
- Graevina iz 13-14. st., preinaena u 19. st.

69
EKA

- Gotiki stil tijekom 13. i 14. st. se proiuje i postaje ujednaeniji, da bi vrhunac razvoja
dosegao u vrijema Karla IV (1347-78.). Ve u etrnaestom, a posebice u 15. st., uz
strane se majstore poinju javljati i domai graditelji.
Graditelji:
-Peter Parlr iz Schwbisch Gmnda (oko 1330. - 1399.) Vjerojatno je s ocem
Henrikom suraivao kod gradnje crkve Sv. Kria u Schwbisch Gmndu. Od
1353. upravlja gradnjom katedrale Sv. Vida u Pragu, gdje je izveo kor i kapelu
Sv. Vaclava, te izradio nacrt za juni zvonik. Od 1360. gradi kor crkve Sv.
Bartolomeja u Kolinu. Gradio je kapelu Svih Svetih u Hradanima koja nije
sauvana, a vjerojatno i Karlov most na Vltavi.
- Vclav Parlr (Peterov sin) Radi u Pragu i Beu, a 1402. bio je pozvan da radi na
milanskoj katedrali.
- Jn Parlr (Peterov sin) Preuzima gradnju katedrale Sv. Vida 1398.
- Domai graditelji: Petr Lutka, Stanek iz Praga, Matija Rejsek, Bene.
Spomenici:
52 Prag (katedrala Sv. Vida)
- Od 1344. do 1352. gradnju vodi Matthieu d'Arras, nastavlja od 1353. do
1397. Peter Parlr iz Schwbisch Gmnda, a nakon njega Vclav, Jn i
Pavel Parlr. Dovrena je u neogotikim oblicima u 19. st. (zvonici na
proelju).
53 Prag (Karlov most)
- Zapoeo ga je Peter Parlr.
54 Prag (Karluv Tyn)
- 1348-55.

ITALIJA
- Gotiko graditeljstvo u Italiji slijedi uzore cistercitske gotike koju su prigrlili franjevci.
Talijanski graditelji daju prednost prostoru s umjerenom visinom i razmjerno
zatvorenim graevnim korpusom, preuzimajui od francuske gotike odreene
konstruktivne elemente (prelomljeni lukovi, krino-rebrasti svodovi, kontrafori).
Proelja crkava realiziraju se kao ukrasne stijene na kojima se razvija repertoar
gotikih arhitektonsko-dekorativnih i skulptorskih cjelina. U Italiji je sauvan izrazito
velik broj profanih graevina iz gotikog razdoblja (utvrde, palae, javne zgrade,
stambene zgrade, mostovi).
Graditelji:
- Fra Filippo da Campello (13. st.) Pripisuju mu se crkve Sv. Franje i Sv. Klare u
Assisiju, franjevake crkve u Tadinu i Terniju, te San Simone u Spoletu).
- Antonio di Vicenzo (oko 1350. - 1402.) Radio u Bologni gradske utvrde, crkvu San
Petronio, te zvonik crkve San Francesco.
- Arnolfo di Cambio (oko 1240. - 1302.) Graditelj i kipar. Uenik Nocola Pisano.
Izradio planove za Palazzo Vecchio i katedralu u Firenci, te za katedralu u
Orvietu.
- Jacopo Talenti (oko 1300. - 1362.) Graditelj crkve Santa Maria Novella u Fireci.
- Nicol Pisano (oko 1225. - prije 1287.) Graditelj i kipar. Pripisuje mu se autorstvo
projekta crkve Santa Maria Gloriosa dei Frari u Veneciji.
- Giovanni Pisano (oko 1250. - poslije 1314.) Graditelj i kipar. 1284-99. upravlja
gradnjom katedrale u Sieni. Koncem 13. st. radi na katedrali u Pisi. 1304.
dovrava kor i dio proelja katedrale u Massa Maritima.

70
 - Giovanni di Simone (13/14. st.) 1277. gradi Camposanto u Pisi. Pripisuje mu se
pregreadnja crkve Santa Maria della Spina u Pisi (1321.).
- Scipione Bon. 1338. radi na crkvi Santa Maria Gloriosa dei Frari u Veneciji.
- Giovanni Bon (? - 1442.) Graditelj i kipar. Radio na C d'Oro i Dudevoj palai
(Porta della Carta) u Veneciji.
- Bartolomeo Bon (? - 1464.) Graditelj i kipar. Glavni predstavnik venecijanskog
gotico fiorito. S ocem radi na C d'Oro i Dudevoj palai (Porta della Carta) u
Veneciji. 1441-45. gradi Scuola Grande della Misericordia (izgorjela 1485.).
1441-52. obnavlja crkvu Santa Maria della Carit (sada Gallerie della
Accademia). Sredinom 15. st. poinje graditi C del Duca na Canal Grande.
Spomenici:
55 Fossanova (opatijska crkva Santa Maria e Santo Stefano)
- Zapoeta 1173. Trobrodna bazilika s krinim svodovima (bez rebara)
odijeljenim prelomljenim pojasnicama, transeptom i velikom oktogonalnom
lanternom nad kriitem. itav samostanski kompleks graen je u duhu
cistercitske rane gotike.
56 Assisi (San Francesco)
- Prva gotika graevina u Italiji, uzor za crkve prosjakih redova. Zbog
strmog terena konstruirana u dvije etae. Donja crkva sagraena je 1228-32.,
poveana u 14. st. Gornja crkva posveena je 1253.
57 Assisi (Santa Chiara)
- Graditelj fra Filippo da Campello (1257.).
58 Bologna (San Francesco)
- Sagraena 1236-63. Prva gotiki presvoena franjevaka crkva u Lombardiji,
nastala pod cistercitskim utjecajima (Clairvaux i Pontigny). Kampanil je
sagradio Antonio di Vicenzo.
59 Bologna (San Domenico)
- Zapoeta 1235. Matina crkva dominikanskog reda s grobnicom njegova
osnivaa.
60 Bologna (San Petronio)
- Izgraena u 14. st. Peterobrodna bazilika s transeptom (117 x 48 m). Jedan
od najljepih unutarnjih prostora talijanske gotike. Glavni graditelj Antonio di
Vicenzo.
61 Firenca (katedrala Santa Maria del Fiore)
- Zapoeo ju je 1296. i veim dijelom izgradio Arnolfo di Cambio na mjestu
ranije crkve Santa Reparata, nastavio u firentinskoj gotici Francesco Talenti
(1357-66.). Nacrt za kampanil izradio je Giotto (sagraen 1334-87.). Kupolu
je sagradio Filippo Brunelleschi. Proelje je uglavnom neogotiko.
62 Firenca (Santa Croce)
- Zapoeta u drugoj polovini 13. st. Najvea franjevaka crkva u Italiji.
Zavrena 1443. Nacrte za proelje izradio je Simone Cronaca krajem 15. st., a
ostvario 1857-63. N. Matas.
63 Firenca (Santa Maria Novella)
- Zapoeta 1278., dovrio ju je Jacopo Talenti 1360. Donji dio proelja je
romaniki, a gornji renesansni.
64 Firenca (Palazzo Vecchio, Palazzo della Signoria)
- Vjerojatno ju je gradio Arnolfo di Cambio 1298-1314. To je gotika
graevina fortifikacijskog karaktera s tornjem visokim 96 m.
65 Firenca (Ponte Vecchio)
- Gradio ga je vjerojatno Neri di Fioravante 1345. S obje se strane reaju
trgovine i obrtnike radionice, a spojni hodnik u gornjem katu vodi iz Gallerie
degli Uffizi do Palazzo Pitti.

71
 66 Siena (katedrala Santa Maria Assunta)
- Gradnja zapoeta 1229. po romanikoj koncepcija, a nastavljena u gotikim
oblicima. Trobrodna bazilika s transeptom i esterostranom kupolom (1264.)
nad kriitem. Kor je izgraen u 14. st. Unutranjost i vanjtina obloeni su
slojem naizmjeninih crnih i bijelih maramornih ploa. 1284-99. gradnjom
upravlja Giovanni Pisano.
67 Pisa (Santa Maria della Spina)
- Kod pregradnje 1321. godine vjerojatno je sudjelovao Giovanni di Simone.
Mramorni ukras vanjtine izveli su Cellino di Nese i Nino Pisano.
68 Orvieto (katedrala Sanctissima Corporale)
- Gradnja zapoeta 1290. Osnova vjerojatno potjee od Arnolfa di Cambio, to
jest slijedi njegovu osnovu za katedralu u Firenci. Trobrodna bazilika s
transeptom, ravnim stropom i ravno zavrenim korom. Trodjelno proelje
srodno je onom katedrale u Sieni.
69 Milano (katedrala)
- Zapoeo ju je 1386. Simone de Orsenigo. Kod gradnje su sudjelovali: Hans
von Freiburg, Heinrech von Gmnd (Parler), Giovanni Antinio Amadeo,
Giovanni Giacomo Dolcebuono (kupola nad kriitem), T. Pellegrini
(koncepcija proelja, izvedeno 1616-45.). Gradnja je zavrena 1805-09.
Peterobrodna graevina s trobrodnim transeptom. Bogatsvo dekoracije i
ogromne dimenzije u biti prikrivaju nedostatke u cjelovitosti koncepcije.
70 Castel del Monte (Apulija)
- Lovaki dvor Fridrika II. Podignut 1240-50. Ima osmerokutnu osnovu s osam
osmerokutnih kula na kutovima.
71 Napulj (San Lorenzo Maggiore)
- 1290.-1325.
72 Mantova (Palazzo Ducale)
- 14.-15. st.
73 Verona (Ponte Scaligero)
- Podignut 1376. Lukovi od bijelog kamena s nadgradnjom od opeka.
74 Venecija (Santa Maria Gloriosa dei Frari)
- Zapoeta 1250., vjerojatno po nacrtu Nicola Pisano. 1338. ju je nadogradio i
modificirao Scipione Bon. Trobrodna bazilika s transeptom. Brodovi su
presvoeni krino-rebrastim svodovima odijeljenim prelomljenim
pojasnicama.
75 Venecija (Dudeva palaa)
- U poetnom obliku (814.) imala je ulogu tvrave, u 12. st. izgraena u
bizantskom stilu s trijemovima i loggiama, a od 1309. poela poprimati
dananje oblike. Glavno proelje prema Piazzetti sagraeno je izmeu 1424. i
1442.
76 Venecija (C d'Oro)
- Sagradili su je Giovanni i Bartolomeo Bon, te kipar Matteo Raverti 1421-36.
godine. Na njenoj je gradnji radio i Antonio Busato, jedan od graditelja
ibenske katedrale. Najljepi primjer stila gotico fiorito.

PANJOLSKA
- Gotiki oblici dolaze u panjolsku posredstvom cistercita, no vremenom francuski utjecaju
prevladavaju strogost cistercitskog graditeljstva. Stil mudjar (12. do 16. st.) javlja se
kao mjeavina maurskih i zapadnoeuropskih elemenata.
Graditelji:
- Enrique (? - 1277.) Jedan od graditelja katedrala u Burgosu (transept) i Leonu.
Unosi u panjolsko graditeljstvo elemente francuske gotike.

72
 - Jaime Fabr iz Mallorce (13/14. st.) 1296-1317. gradi dominikansku crkvu u
Mallorci. 1317. imenovan doivotnim graditeljem katedrale u Barceloni.
Spomenici:
77 Burgos (katedrala)
- Zapoeta 1221. na mjestu starije romanike graevine, uglavnom dovrena
tijekom 13. st. Zavretke dvaju zvonika na proelju (1442-58.), te masivan
toranj nad kriitem (1466.) podigao Hans iz Klna. Trobrodna bazilika s
transeptom, deambulatorijem i vijencem kapela, sagraena pod utjecajem
sjevernofrancuske gotike.
78 Toledo (katedrala)
- Graena od 1227. na mjestu gdje se ranije nalazila vizigotska crkva iz 6. st, a
zatim maurska moeja. Dovrena 1493. Peterobrodna graevina s transeptom,
nizom kapela, dvostrukim deambulatorijem i dva zvonika.
79 Len (katedrala Santa Maria)
- 13-15. st. Trobrodna bazilika sagraena po uzoru na katedrale u Chartresu,
Reimsu i Amiensu. Graditelji: Enrique, Pedro Cebrian, Guilln de Rohan,
Juan de Badajoz. Skulptorski ukras su djelomino izveli francuski majstori.
80 Avila (katedrala)
- Sagraena u 13-14. st. pod utjecajem opatijske crkve St. Denis.
81 Barcelona (katedrala Santa Cruz)
- Romaniki djelovi potjeu iz 11. st. Gotiku gradnju zapoeo je 1298. Jaime
Fabr iz Mallorce. Po tlocrtu je srodna katedrali u Albiju.
82 Barcelona (Santa Maria del Mar)
83 Palma de Mallorca (katedrala)
- 1231-1601.
84 Palma de Mallorca (Castillo de la Almudaina)
- Kvadratna graevina s dvoritem koje okruuju arkade.
85 Sevilla (katedrala)
- Sagraena 1402-98. u kasnogotikim oblicima. Jedna od najveih graevina
kranskog zapada (140 x 90 m). Petarobrodna graevina s transeptom i
kratkim korom. Kao zvonik slui minaret nekadanje moeje iz 12. st.
86 Salamanca (Catedral Nueva)
- Izgradnju je zapoeo 1513. J. G. Hortan. Nakon mnogih prekida dovrena
je 1733. Trobrodna graevina sa zvjezdastim svodovima. Posljednje od velikih
djela gotike u panjolskoj.

73
 C: ARHITEKTURA U HRVATSKOJ

- Rana gotika poinje se u Hrvatskoj pojavljivati od sredine 13. st. (Zagreb, katedrala, kapela
Sv. Stjepana). U drugoj polovoni 13. st. uvode franjevci tip propovjednike crkve
(Zagreb, Zadar, Pula).
- Na podruju Sjeverne Hrvatske uglavnom prevladava tip jednobrodnih crkava s
presvoenim svetitem poligonalnog zavretka i prostranijom, neto irom i
pravokutno izduenom laom. Vidljiva je privrenost najjednostavnijim
konstruktivnim principima, koja zadrava dosta skromnu obradu portala i prozora, te
uglavnom nerazvedenu zidnu masu. Invencija se najee ispoljavala u konstrukciji
svodova, gdje je u pozno doba ea zvjezdasta mrea. Izraziti renesansni oblici u
Sjevernoj Hrvatskoj ne dolaze do izraaja, pa gotike forme traju jo i u 17. st.,
paralelno s barokom (Zagreb, katedrala, Albertalov mreasti svod, 1642.; crkveni
svod u Lepoglavi, 1676.).
- Uz obalu je redovit tip jednostavnih propovjednikih crkva pravokutnog tlocrta s
otvorenim drvenim krovitem i s kvadratnim apsidama (ili apsidom) presvoenim
krino-rebrastim svodom, nerazvedenih zidnih ploha s uskim izduenim prozorima
iljastolunog zavretka. Tipologija malih graevina gotovo se ne mijenja u odnosu
na romaniko doba, osim upotrebe prelmljenih lukova i svodova, te uestalijih
kvadratnih apsida umjesto polukrunih.

Graditelji:
- Armirigus (druga pol. 14. st.) Sagradio kapelu Sv. Antuna Opata u minju.
- Dente (15. st.) Graditelj. Sagradio crkvu Sv. Marije u Graiu.
- Mihoje Brajkov (14. st.) Graditelj i kipar iz Bara. 1327-48. radi u Dubrovniku.
Najvanije mu je djelo klaustar samostana Male Brae.
- Onofrio di Giordano della Cava (15. st.) Talijanski graditelj. Od 1436. do 1443. radi
u Dubrovniku (vodovod, Velika esma, Mala esma, Kneev dvor), uglavnom
kao projektant ije su planove (osobito skulptorski ukraene dijelove) izvodili
drugi majstori.
- Ratko (Alegretto) Ivani (15. st.) Graditelj i klesar. 1415. stupa u nauk kod Petra
Pozdania, te 1421. naslijeuje njegovu radionicu u Veneciji (1421.). U
Dubrovniku radi na palai Sandalja Hrania (1429.), Kneevoj palai (1439.,
1441.) i na palai ika urevia (1452.). 1435-40. gradi s Ratkom
Brajkoviem drugi kat zvonika korulanske katedrale. Radi jo i u Blatu na
Koruli, Splitu i Sinju.
- Ratko Brajkovi (15. st.) Graditelj i klesar. Radi uglavnom u Dubrovniku. Od 1437.
gradi s pomonicima drugi kat zvonika korulanske katedrale. U Kneevu
dvoru u Dubrovniku gradi svodove u prizemlju i stube po uputama Onofrije
della Cave. Najvanije mu je djelo Kneev dvor na ipanu (1448.). Surauje s
Jurjem Dalmatincem (isporuuje kamen za crkvu Sv. Franje u Ankoni i crkvu
Sv. Ivana u ibeniku).
- Hrani Dragoevi (14/15. st.) Graditelj iz Korule. Gradio kule u Koruli i Trogiru.
1406-27. s pomonicima gradi lae i prizemlje zvonika korulanske katedrale.
- Giacomo Correr iz Tranija (15. st.) Protomajstor gradnje korulanske katedrale od
1441. do 1448. Gradi cisterne u ibeniku (u suradnji sa zadarskim majstorima
Markom Petrovim Puljizom i Jurjem Mihovilovim).
- Marin Radojev (15. st.) Trogirski graditelj. Nakon 1420. protomajstor gradnje
mletakog katela u Trogiru. 1438. radi na trogirskoj luci.
- Nika Rai (15. st.) Trogirski graditelj. Zajedno s Markom Gruatom presvodio
glavni brod trogirske katedrale (1431-36.), te izgradio kapelu Sv. Jerolima sa
sjeverne strane katedrale (1438- 46.).

74
 - Marko Gruato (15. st.) Graditelj iz Venecije. Zajedno s Nikom Raiem presvodio
glavni brod trogirske katedrale (1431-36.), te izgradio kapelu Sv. Jerolima sa
sjeverne strane katedrale (1438-46.).
- Matej Gojkovi (15. st.) Graditelj i klesar. S majstorom Stjepanom 1422. obnavlja
zvonik trogirske katedrale (prvi i drugi kat).
- Frane Jakovljev (Francesco di Giacomo) (15. st.) Projektant prve faze ibenske
katedrale.
- Antonio di Pier Paolo Busato (15. st.) Kipar i Graditelj iz Venecije. Do 1441.
sudjeluje u prvoj fazi gradnje ibenske katedrale. Samostalno gradi crkvu Sv.
Petra u Grebatici. Ponovo radi na katedrali od 1446. pod vodstvom Jurja
Dalmatinca.
- Lorenzo Pincino (15. st.) Talijanski graditelj i kipar. 1420. radi na luci, a 1424. na
kuli u Trogiru. 1423. obnavlja utvrde u Zadru. Od 1435. radi na ibenskoj
katedrali (kapela Dee Jakovljeva - prvi travej sjeverne lae). Vjerojatno
glavni majstor bonih brodova katedrale.
- Juraj Matijev Dalmatinac (oko 1410. - 1473/75.) Graditelj i kipar. Do 1441. radi u
Veneciji (vjerojatno u radionici Giovannija i Bartolomea Bona). Od 1441.
protomajstor gradnje ibenske katedrale (poslove, s prekidima, vodi do smrti).
1444. gradi u Zadru pregradu u crkvi Sv. Frane. U Splitu gradi s pomonicima
palae (pokraj zlatnih vrata, Mala Papaliiva, Cipici ...), a u Pagu je od 1443.
aktivan na izgradnji novog grada (zborna crkva, zidine, biskupska palaa -
uglavnom preko pomonika). 1464-66. zaposlen je u slubi Dubrovake
republike na gradnji utvrda (kula Sv. Katarine, Mineta ...). U Ankoni je radio
na Loggia dei Mercanti (1451-58.), crkvi San Francesco delle Scale, te na
crkvi augustinaca.
- Juraj Dimitrov (15. st.) Graditelj iz Zadra. 1442-46. radi u Rijeci na proirenju
crkve Sv. Marije. 1443. zapoinje s bratom Pavlom gradnju zborne crkve Sv.
Marije u Pagu (svetite). 1448-52. radi na Rabu (palaa Kolona Crnote,
samostan Sv. Eufemije u Kamporu). 1468. radi na zidinama Paga.
- Pavao Vanucijev iz Sulmone (14. st.) Talijanski graditelj i kipar. Djelovao u Zadru i
Pagu 1386-1400. Po nacrtu Andrije Desina gradi 1389. apsidu crkve Sv.
Mihovila u Zadru. 1392. gradi novo proelje zborne crkve Sv. Marije u Starom
Pagu. 1398. gradi sakristiju crkve Sv. Spasa u Zadru.
- Andrija Desin (druga pol. 14. st.) Zadarski arhitekt. Izradio nacrte za apsidu crkve
Sv. Mihovila u Zadru (graditelj Pavao iz Sulmone), crkvu Sv. Katarine
(graditelj Nikola Arbuani), kulu utvrde Sv. Mihovila na Ugljanu (graditelji
Grgur i Bila Bili), te vjerojatno i za pregradnju crkve Sv. Kuzme i Damjana
na okovcu.
- Luka Ivana Gaje iz Nina (14/15. st.) Zadarski graditelj. 1397. radio na crkvi Sv.
Petra u Poljani na Ugljanu. 1398. sagradio svodove sakristije zadarske
katedrale.
- Nikola Grgurov Bili (15. st. ) Zadarski graditelj. 1438-53. pregrauje zvonik
crkve Sv. Marije u Zadru.
- Nikola Bilin Bili (15. st.) Zadarski graditelj. 1426. gradi s Ivanom Alegretovim
sklonite za gubavce u zadarskom pregrau. 1444. gradi s Vukom
Slavogostovim i Jurjem ureviem crkvu Sv. Nikole u Tihliima (Kula
Atlagia), a 1445. pregrauje s Ivanom Spaniem crkvu Sv. Luke u
Kamenjanima (kabrnja).
- Juraj Lukaevi Zavaliska (15. st.) Zadarski graditelj. Sagradio je gotike crkve u
Zaglavu (1458.) i Salima (1465.).

Sjeverna Hrvatska

75
 01 Zagreb (katedrala Sv. Stjepana)
- Utemeljena na mjestu romanike bazilike nakon 1276. (dolazak biskupa
Timoteja iz Francuske). Tri poligonalne apside presvoene su vitkim krino-
rebrastim svodovima (rjeenje slino onom u Troyesu). Kasnije dodane lae
sagraene su po uzoru na njemako graditeljstvo. Temeljito je obnovljena u
neogotikim oblicima, kada je dobila i zvonike na proelju (Herman Boll).
02 Zagreb (crkva Sv. Marka)
- Gotiki svodovi nad laama, svetite i kontrafori izvedeni su na romanikoj
osnovi u drugoj polovini 14. st. (njemaki graditelji pod vodstvom Ivana
"parlera"). Juni portal ukraen je s petnaest skulptura.
03 Medvedgrad (kapela Sv. Filipa i Jakova)
- Osmerostrana graevina s peterostranom apsidom, presvoena rebrastim
svodovima.
04 Topusko, Karlovac (samostan Sv. Jurja)
- Od cistercitskog samostana, koji se spominje od 1211., sauvane su tek
ruevine monumentalnog proelja (oko 1300.). Iskopavanja su otkrila tragove
trobrodne presvoene crkve (51 x 20 m) sa starijom zaobljenom apsidom.
05 azma (upna crkva Sv. Marije Magdalene)
- Trobrodna romaniko-gotika graevina s etverokutnim svetitem i
transeptom. Barokizirana u 18. st. (svodovi, oltari).
06 Brinje (kapela Frankopanskog grada)
- Trokatna kapela iz poetka 15. st., s gotikim portalom i krino-rebrastim
svodovima kripte i kata. Istie se razvedenou svoenja asimetrinog
prostora.
07 Otarije, Ogulin (upna crkva Sv. Marije)
- Prvotno velika trobrodna gotika graevina, koju su podigli Frankopani
1451. Sada kao crkva slui obnovljeno svetite, dok zidovi nekadanjih laa s
gotikim dovratnicima ine dvorite.
08 Krievci (crkva Sv. Kria)
- Ranogotika graevina s poetka 14. st., temeljito pregraena u
kasnogotikim oblicima u 15. st. Jednobrodna graevina s izduenom
poligonalnom apsidom presvoenom krino-rebrastim svodovim i s
kontraforima. Zvonik na proelju izveden je u doba renesanse, te
nadograivan u 18. i 20. st. Graevina je barokizirana u 18. st.
09 Glogovnica, Krievci (Crkva Sv. Marije)
- Dvobrodni prostor odijeljen je stupovima s prelomljenim lukovima. Izdueno
gotiko svetite poligonalnog zavretka presvoeno je krinim svodovima.
Zvonik nad proeljem podignut je u 19. st.
Zagorje
10 Remetinec, Varadin (crkva Sv. Marije)
- Jednobrodna graevina s izduenim poligonalnim svetitem poduprtim
kontraforima. Niski gotiki trijumfalni luk dijeli brod (mreasti svod na
polustupovima) od svetita (zvjezdasti svod na konzolama).
11 Belec (stara upna crkva Sv. Jurja)
- Spominje se od 1334. Od prvobitne romanike graevine preostao je dio koji
je u 14. st. pregraen u zvonik, te mu je pridodat brod i poligonalno svetite
nadsvoeno gotikim krinim svodom.
12 Tuhelj, Klanjec (upna crkva Sv. Marije)
- Kasnogotika graevina, vie puta pregraivana. Poligonalno svetite,
poduprto kontraforima, presvoeno je krinim svodom.
13 Lobor (Majka Boja Gorska)

76
 - Jednobrodna gotika graevina s poligonalnim svetitem. Barokizirana u 18.
st.
14 Lepoglava (pavlinski samostan, crkva Sv. Marije)
- Gotika barokizirana crkva. Gotiki brod produljen je u 17. st., te presvoen
mreastim svodom. Izduljeno gotiko svetite, poduprto kontraforima, ima
krine i zvjezdaste svodove. Osvijetljeno je visokim dvodjelnim prozorima s
mreitem.
Slavonija
15 Poega (franjevaka crkva Sv. Dimitrija / Sv. Duha)
- Graevina iz 1280. na mjestu starije. U svetitu ima ranogotika rebra
oslonjena na konzole.
16 Poega (crkva Sv. Lovre)
- Podignuta oko 1300. U svetitu ostaci gotikih fresaka.
17 Ilok (crkva Sv. Ivana Kapistrana)
- Jednobrodna gotika crkva, pregraena u 18. st., te ponovo 1900-06.
(Herman Boll).
18 Dragotin, akovo (upna crkva Majke Boje)
- Ima sauvan gotiki svod u svetitu. Ostali dijelovi su neogotiki.
Istra
19 Pula (franjevaka crkva)
- 1280. Primjer crkve propovjednikog tipa sredozemnog podrijetla, s
golemom laom pravokutnog tlocrta, golih zidova s rijetko rasporeenim
uskim izduljenim prozorima, te visoko podignutog otvorenog drvenog
krovita. Neto je razraenije trodjelno svetite, koje se prema lai otvara
iljastim trijumfalnim lukovima, a presvoeno je krino-rebrastim svodovima.
Samostan s etverokutnim klaustrom sagraen je istodobno s crkvom, a
obnovljen u 15. st.
20 Pore (franjevaka crkva)
- Sagraena krajem 13. st., poveana sredinom 14. st. U 19. st. pregraena u
Istarsku sabornicu.
21 minj (kapela Sv. Antuna)
- Sagraena 1381. (majstor Armirigus). Jednobrodna graevina s upisanom
etvrtastom apsidom, presvoena prelomljenim poluvaljkastim svodom.
Oslikana freskama s kraja 14. st.
22 Pazin (upna crkva Sv. Nikole)
- 1441. dobiva starija crkva veliki kasnogotiki poligonalni prezbiterij
presvoen zvjezdastim svodom.
23 epii, Buzet (crkva Sv. Marije)
- 1492. Trobrodna graevina s poligonalnom apsidom. Nad svetitem je
mreasti svod, a rebra se oslanjaju na konzole. Majstori Matej iz Pule i Petar
iz Ljubljane.
24 Beram (upna crkva Sv. Martina)
- 1431. Kasnogotiko svetite ukraeno je freskama. U 19. st. proirena je jo
jednim brodom.
25 Graie (crkva Sv. Marije)
- 1425. Pravokutna graevina s prelomljenim poluvaljkastim svodom.
Profilacija otvora ukazje na sjevernjake utjecaje. Graditelj Dente.
Kvarner
26 Rijeka (augustinski samostan Sv. Jeronima)
- Kapele Sv. Trojstva i Bezgrenog zaea (gotovo skeletnih konstrukcija), te
svetite crkve, imaju odlike alpske gotike. Cijeli je kompleks kasnije
barokiziran.

77
 27 Krk (kapela Sv. Vida)
- Zadubina Frankopana iz druge polovine 15. st. Ima poligonalni tlocrt i
mreasti svod po uzoru na kontinentalne graevine.
28 Dobrinj (upna crkva Sv. Stjepana)
- Romanika graevina, viekratno obnavljana i dograivana tijekom 15. i 16.
st. Mreasti svod svetita djelo je domaih majstora s poetka 16. st. Crkva je
obnovljena u 18. st.

Dalmacija
29 Dubrovnik (dominikanski samostan s crkvom Sv. Dominika)
- Sagraen poetkom 14. st. (majstori Nikola i Juraj, sinovi Nikole Lovrinog iz
Zadra, zatim Bla Kalendin, Raden, Mile ...). Crkva je sagraena poetkom
14. st. u stilu jednostavnih propovjednikih graevina. Klaustar je raen u stilu
cvijetne gotike.
30 Dubrovnik (franjevaki samostan s crkvom Sv. Frane)
- Crkva je sagraena poetkom 14. st. u stilu jednostavnih propovjednikih
graevina. Istie se bogat kasnogotiki portal. Romaniko-gotiki klaustar
sagraen je 1327-48. (majstor Mihoje Brajkov).
31 Korula (dominikanski samostan s crkvom Sv. Nikole)
- Zapoeta 1481. U 17. st. dobiva drugu lau.
32 Korula (katedrala Sv. Marka)
- Utemeljena oko 1405. i podignuta tijekom 15. st. kao trobrodna bazilika s
bujnom gotiko-renesansnom dekoracijom. Graditelji: Bonino iz Milana,
Hrani Dragoevi, Ratko (Alegretto) Ivani, Ratko Brajkovi, Giacomo
Correr iz Tranija i Marko Andriji.
33 Split (samostan Sv. Frane)
- Romaniko-gotiki klaustar.
34 Trogir (katedrala Sv. Lovre)
- Svodove, podignute etrdesetih godina 15. st., gradili su majstori: Marin
Radojev, Stjepan, Nika Rai i Marko Gruato. Sakristija, s prelomljenim
gotikim svodom, sagraena je nakon 1446. Gotikom slogu pripada i rozeta
na proelju, te prvi i drugi kat zvonika (drugi kat 1422. Matej Gojkovi).
35 Trogir (crkva Sv. Dominika)
- 14. st. Jednobrodna graevina s pravokutnom apsidom. Klaustar sagraen u
15. st.
36 ibenik (crkva Sv. Frane)
- Podignuta poetkom 14. st.
37 ibenik (crkva Sv. Grgura)
- Jednobrodna gotika crkvica.
38 ibenik (katedrala Sv. Jakova)
- Utemeljena 1432. Frane Jakovljev, Antonio Busato, Lorenzo Pincino, Juraj
Dalmatinac, Nikola Firentinac.
39 okovac, Paman (samostan i crkva Sv. Kuzme i Damjana)
- Romanika jednobrodna graevina, pregraena u drugoj polovini 14. st. u
gotikim oblicima (pravokutno svetite s krino-rebrastim svodom, dva
portala).
40 Pag (zborna crkva Sv. Marije)
- Zapoeta 1443. (apside - majstori Juraj i Pavao Dimitrovi), nastavljena do
konca 15. st. (suradnici Jurja Dalmatinca, zatim Marko Andriji i Nikola
Alegreti).
41 Pag (samostan Sv. Margarite)

78
 - Pravokutna apsida presvoena je rebrastim svodom. Kapelu Miuli sagradio
je nakon 1467. Radmil Ratkovi po projektu Jurja Dalmatinca. Djelomino su
sauvana tordirana rebra svoda.
42 Nin (upna crkva Sv. Asela)
- Kapela Gospe od Zeeva. Krino-rebrasti svod iz prve polovine 16. st.
43 Zadar (crkva Sv. Frane)
- Posveena 1280., produena poetkom 14. st. Jednobrodna graevina s
pravokutnim svetitem presvoenim krino-rebrastim svodom.
44 Zadar (crkva Sv. Dominika)
- Posveena 1280. Produena na nain da je u korpus crkve uklopljena
romanika stambena zgrada. Izrazito izduena jednobrodna graevina s
kvadratnom apsidom presvoenom krino-rebrastim svodom.
45 Zadar (crkva Sv. Mihovila)
- Pravokutno svetite presvoeno krino-rebrastim svodom sagradio je 1389.
Pavao iz Sulmone, po nacrtu protomajstora Andrije Desinog. Obnovljena je u
neogotikom stilu.
46 Zadar (sakristija katedrale)
- Krino-rebraste svodove sagradio je iza 1398. sveenik graditelj Luka Ivana
Gaje iz Nina.

Urbanizam
47 Dubrovnik, Split, Trogir, Zadar, Korula
48 Ston, Mali Ston
- Sagradili su ga Dubrovani na prevlaci Peljeca od 1335. Ima izrazito
fortifikacijski karakter. Sagraen je s dvjema urbanim jezgrama i lukama na
krajevima pojasa zidina pomou kojih je premoten pristup poluotoku (4 km
zida, etrdesetak kula, pet tvrava).
49 Pag
- Gradnja zapoeta 1443.

Fortifikacije
50 Pore (kula)
- Peterokutna kula na ulazu u grad, sagraena 1249-50., prepravljena 1447-48.
(majstori Ivan i Lazar de Pari iz Trsta).
51 Split (mletaki katel)
- 1435. Sauvane su dvije velike kule.
52 Trogir (katel Kamerlengo)
- Sagraen nakon 1420., tako da je u njega uklopljen dio postojeih zidina s
poligonalnom kulom. Vjerojatno rad Marina Radojeva.
53 Zadar (Katel i Citadela)
- Katel sagraen 1438., ojaan 1414. Citadela sagraena nakon 1409.
Javne zgrade
54 Dubrovnik (Kneev dvor)
- Nakon eksplozije oruane 1435. preureuje ga u gotikom stilu Onofrio
della Cava iz Italije. Gotiko-renesansna graevina s renesansnim trijemom u
prizemlju i gotikim prozorima na katu.
55 Dubrovnik (Sponza, Divona)
- Sagraena 1515-22. Dvokatnica s renesansnim trijemom u prizemlju i
gotikim i renesansnim prozorima na katovima.
56 Trogir (loa)
- Vjerojatno rad Mateja Gojkovia.
57 Pag (kneeva palaa)

79
 - Sagraena u 15. st. (portal izradio Ivan Pribislavlji), znatno pregraena u
19. st.
58 Pula (gradska vijenica)
- Podignuta 1296. Od izvornih dijelova postoji oteena istona fasada sa
slijepim lukovima ispod vijenca i ostacima kasnoromanikog skulptorskog
ukrasa.

Stambene zgrade
59 Trogir (palaa Cipiko)
- Oko 1470. Andrija Alei.
60 Pore (palaa)

80
 D: SKULPTURA U FRANCUSKOJ

- Razvoj gotike skulpture povezan je u Francuskoj preteno uz arhitekturu kao element

logine i bogate akcentuacije pojedinih portala, te oltarskih kompozicija. Ta se
plastika razvija u pravcu realizma, a sadrajno je podreena vjerskim temama,
opirno ilustrirajui sveukupan kompleks teolokih ideja, ukljuujui i brojne
alegorijske prikaze.
- U odnosu na romaniku skulpturu, promjene se u tehnikom smislu odnose na osvajanje
prostornosti, a u izraajnom smislu narativni se karakter zamijenjuje emocionalnim,
to nuno dovodi i do poveane realistinosti. Zbog nastojanja da se realistikom
shvaanju priblie i apstraktni likovi, dolo je do naglaene ekspresivnosti,
psihologizacije likova i izrazite panje u obradi detalja.
- Od materijala u upotrebi je kamen i drvo (u unutranjosti), a rijetko bronca.
- Prvo arite razvoja skulpture vezano je uz radionicu katedrale u Chartresu (glavni portal,
1145-55.), odakle se utjecaji ire na Angers, Le Mans, St-Denis i Pariz.
- Oko 1250. oituje se pojava prirodnijeg stava, ornamentalna kompozicija zamjenjuje se
prirodnijom figuralnom s izrazitijom dozom realistinosti prikaza: Chartres, Pariz,
Amiens, Bourges, Reims.
- Snani razvoj skulpture koji se odigrao izmeu 1150. i 1250. nije se nastavio jednakim
tempom u slijedeih sto godina, pa se npr. skulpture iz sredine 14. st. ne razlikuju
bitnije od onih iz sredine 13. st. Veliki portali iz druge polovine 13. st. (Bourges,
Poitiers) uglavnom ponavljaju ostvarenja Pariza, Amiensa i Reimsa.
- Tijekom 14. i 15. stoljea proiruje se skulptorska obrada i na izradu grobnica i sarkofaga
(Bourges, St-Denis, Amiens, Dijon).
- I na podruju skulpture dominantnu je ulogu odigralo sjeverno podruje Francuske,
izvrivi upliv na june pokrajine.

Skulptori:
- Jean de Chapelle
- Dvije skulpture na gradskim vratima Amiensa.
- Jean d'Arras (13/14. st.)
- Od 1299. do 1307. radi na mramornom nadgrobnom spomeniku Filipa III
Smjelog (opatija St-Denis).
- Jean Ppin de Huy (prva pol. 14. st.)
- Izradio s pomonicima niz nadgrobnih spomenika (nadgrobna ploa s
idealiziranim likom Roberta d'Artois u opatiji St-Denis).
- Jean de Marville (umro 1389.)
- Skulptorska dekoracija crkve kartuzijanskog samostana u Champmolu kod
Dijona.
- Claus (Klaas) Sluter (umro 1406.)
- Francuski kipar rodom Nizozemac (Haarlem). Isprva pomonik Jeana de
Marville. Zapoinje izradu grobnice Filippa Smjelog (nakon 1381.) u
samostanu u Champmolu. Na ploi koja pokriva sarkofag izveo je lik vojvode
u leeem poloaju, a na plohama sa strana etrdesetak likova iz pogrebne
pratnje, meu kojima i redovnike alobnike (pleurants), koji od tada postaju
karakteristian element francuske nadgrobne plastike.
- 1391-97. izvodi skulpture za glavni portal samostanske crkve (za trimo lik
Bogorodice, a sa strana lik vojvode sa Sv. Ivanom Krstiteljem i njegove ene
sa Sv. Katarinom). Od 1395. do kraja ivota radi na golemoj mramornoj grupi
Kalvarije za samostanski klaustar. Od gornjeg su dijela sauvani tek oskudni
fragmenti, dok je podnoje, poznato pod nazivom "Mojsijev zdenac", potpuno

81
 sauvano. Ima esterostrano oblik, a na svakoj se plohi nalazi po jedan lik
proroka s anelom iznad.
- Claus de Werve (1380. - 1439.)
- Neak i uenik Clausa Slutera. Suradnik pri izradi "Mojsijeva zdenca" (est
alosnih anela). Nakon 1406. nastavio je Sluterov rad na grobnici Filippa
d'Ardito u kartuzijanskom samostanu u Champmolu. 1430. izveo retabl
(stranji dio oltara) u crkvi mjesta Bessey-les-Citeaux.
- Jean de la Huerta
- Spomenik Ivana Bez Straha i Margarite Bavarske u samostanu u Champmolu
(1443.).
- Antoine le Moiturier iz Avignona
- Spomenik Ivana Bez Straha i Margarite Bavarske u samostanu u Champmolu
(1461-70.).
- Jacques de Barze (kraj 14. st.)
- Flamanski kipar koji je djelovao u Burgundiji. Izmeu 1394. i 1399. izradio
je dva drvena oltara (Dijon, Muse des Beaux-Arts). Na jednom je izveo
Raspee, Poklonstvo kraljeva i Polaganje u grob (na vanjskim je stranama
krila Melchior Broederlam naslikao Prikazanje u hramu i Bijeg u Egipat). Na
drugom oltaru izveo je Smrt Ivana Krstitelja, Muenje Sv. Katarine i Sv.
Barbare, te Iskuenje Sv. Antuna.
- Jean de Lige (? - prije 1382.)
- Flamanski kipar. Izveo vei broj nadgrobnih spomenika i kipova od mramora
i alabastera: nadgrobni spomenik s kipovima Charlesa IV Lijepog i Jeanne
d'Evreux (kipovi u Parizu, Louvre); kip Blanche de France (St-Denis, Notre-
Dame-la-Blanche); drveni naslon katedre (Dijon, Muse des Beaux Arts).
- Michele Colombe (oko 1430. - 1512.)
- Jedan od posljednjih predstavnika francuskog kasnogotikog kiparstva
(oltari, nadgrobna skulptura). Glavna su mu djela: nadgrobni spomenika
Franoisa II vojvode od Bretanje i njegove ene (katedrala u Nantesu, 1502-
07., prema nacrtu J. Perala), reljef Sv. Jurja u borbi sa zmajem (Pariz,
Louvre), te Kalvarija i Polaganje u grob (opatija Solesmes).
- Jean de Chartres (15/16. st.)
- Pomonik Michela Colombea u izradi nadgrobnih spomenika (Nantes,
katedrala).
- Martin Chambiges (? - 1532.)
- Izradio skulpture na portalima transepta katedrale u Sensu. Predstavnik
cvijetne gotike (stila flamboyant).
- Jean Juste (Giovanni di Giusto Betti) iz Firenze (1485. - 1549.)
- U suradnji s bratom Antoineom izvodi nadgrobni spomenik Louisa XII i
njegove ene Anne de Bretagne u opatijskoj crkvi St-Denis, unosei u
francusko kasnogotiko kiparstvo elemente talijanske renesanse.
- Nikolaus Hagenauer (oko 1445. - 1526.)
- S braom Veitom i Paulom imao kiparsku radionicu u Strasbourgu.
- Djela: Oltar katedrale u Strasbourgu (1500-01., sauvano Oplakivanje
Krista, sada u crkvi Sv. Stjepana), oltar za Marijinu kapelu u katedrali (1486.,
Uzaae Marijino), oltar za kor katedrale.
- Nikolaus Gerhaert von Leyden (oko 1430. - 1473.)
- Njemaki kipar. Radio u Trieru, Strasbourgu, Konstanzu i Beu nadgrobne
ploe s likovima pokojnika i portretna poprsja.
- Gregor Erhart (oko 1460. - 1540.)
- Njemaki drvorezbar.

82
 - Djela: glavni oltar cistercitske crkve u Kaisheimu, kipovi glavnog oltara u
Blaubeurenu, Madona u ruinjaku u Frauensteinu i Belle Allemande (sv.
Magdalena) u Louvru.

Skulptorski kompleksi:
01 Chartres (katedrala Notre-Dame)
- Skulptorski ukras sastoji se od preko 2000 djela (puna skulptura, visoko
reljefi, pojedinani kipovi, grupe) sa sakralnim, alegorijskim i crkveno-
historijskim temama, u stilskom rasponu od krutih formi proizalih iz
romanike tradicije do naturalistikih tendencija kasne gotike.
- Zapadno proelje - "Kraljevski portal" (1145-55.). Karakteristini stupoliki
kipovi (statues-colonnes) predstavljaju biblijske linosti. U kapitelnoj zoni
poredane su scene kristolokog ciklusa, a u lunetama Krist u slavi (centralni),
Bogorodica s Djetetom (desni) i Uzaae (lijevi).
- Sjeverni krak transepta (1200-1260.). Na timpanonu glavnog portala (1200-
1210.) prikazani se Smrt Bogorodice, Uznesenje Bogorodice i Krunjenje
Bogorodice, na trimou Sv. Ana s Bogorodicom, a sa strana biblijske linosti
(Melkisedek, Abraham, Mojsije, Samuel, David / Izaija, Jeremija, Sv. imun,
Sv. Ivan Krstitelj). Na timpanonu lijevog portala (1220-35.) prikazano je
Roenje, Javljanje pastirima i Poklonstvo mudraca, a na timpanonu desnog
(1220-35.) Salomonov sud i Jobove muke. Na pilonima portala (1235-60.)
izraeni su likovi iz Starog zavjeta.
- Juni krak transepta (1205-1250.). Na timpanonu glavnog portala (1205-15.)
prikazan je Posljednji sud, na trimou Krist koji blagosivlja, a sa strana
Apostoli. Na timpanonu lijevog portala (1215-20.), "Portala Muenika",
prikazana je Historija Sv. Stjepana, a sa strana sveti muenici (Sv. Stjepan, Sv.
Klement, Sv. Lovro, Sv. Vincent, Sv. Denis, Sv. Piat, Sv. Maurice, Sv. Teodor i
Sv. Juraj). Na timpanonu desnog portala (1220-25.) prikazana je Historija Sv.
Martina i Historija Sv. Nikole, a sa strana sveti oci (Sv. Leon, Sv. Silvestar, Sv.
Ambroz, Sv. Nikola, Sv. Martin, Sv. Jeronim, Sv. Grgur). Na pilonima (1230-
50.) prikazane su Vrline i Poroci, Starci Apokalipse, muenici i sveti oci.
- U unutranjosti razvedena oltarna ograda ukraena je kasnogotikom
skulpturom (scene iz ivota Bogorodice i Krista), djelom raznih umjetnika iz
14. i 15. st.
02 Angers (katedrala Saint-Maurice)
- Zapadni portal inspiriran je "Kraljevskim portalom" u Chartresu. Likovi iz
starog zavjeta.
03 Le Mans (katedrala Saint-Julien)
- Stupolike skulpture na junom portalu.
- Brojni nadgrobni spomenici.
04 Avallon (crkva Saint-Lazare)
- Stupolike skulpture sline onima u Chartresu.
05 Senlis (katedrala)
- Zapadni portal (oko 1175.) ima skulpture s obiljejima rane gotike: stupoliki
kipovi ve najavljuju slobodnije pokrete, odjea je manje priljubljena, a
dekorativni element jae naglaen.
06 Sens (katedrala)
- Nakon 1184.
- Kipovi Sv. Stjepana i Sv. Ivana Krstitelja na glavnom portalu su iz 12. st.
- Skulpture na portalima transepta djelo su Martina Chambigesa, predstavnika
stila flamboyant.
07 Laon (katedrala Notre-Dame)

83
 - Zapadno proelje (oko 1200.). Vjerojatno je predstavljalo najsnaniji
kompleks skulpture kasnog 12. st. u Francuskoj, no naalost, drastino je
pregraivano.
08 Pariz (katedrala Notre-Dame)
- Zapoeto 1208.
- Desni portal zapadnog proelja - portal Sv. Ane (1165-70).
- Glavni portal zapadnog proelja (1223-30).
- Portal sjevernog krila transepta (sredina 13. st.).
09 Paris (Sainte-Chapelle)
- Likovi apostola (prije 1248.) mogu se usporediti sa istovremenim
ostvarenjima Amiensa.
10 Amiens (katedrala Notre-Dame)
- Nakon 1220.
-U luneti glavnog portala Posljednji sud. Na trimou "Beau Dieu". Desni portal
posveen je Bogorodici, a lijevi lokalnim svecima. Skulpture su stilski
relativno homogene.
- Portal junog kraka transepta.
11 Rampillon
12 Reims (katedrala)
- Obnova zapoeta nakon 1210. Na skulpturi su se stopila stilska ostvarenja
Chartresa s utjecajima antike skulpture. Oko 1230. dolo je do promjene
majstora (i ukusa ?), pa su neke ve izraene skulpture antikizirajueg stila
zamijenjene onima kojih je stil potjecao iz Amiensa i Pariza. Oko 1240. razvio
se stil koji e ostati karakteristian za francusku gotiku skulpturu za slijedeih
stotonu i pedeset godina. Takoer je i lisnati ukras kapitela pilona iz Reimsa
postao popularan i esto imitiran (Chartres, Noyon).
- Prema modelima radionice iz Chartresa nastala je od 1211. do 1231. serija
likova patrijarha na desnim vratima.
-Na glavnom portalu zapadnog proelja (1240-60.) zapaa se mijeanje
utjecaja Chartresa i Amiensa (Bogorodica s Djetetom u luneti, Navjetenje,
Vizitacija, Prikazanje u hramu, brojni likovi anela), te inspiracije
antikom skulpturom ("Partenon gotike skulpture").
13 Strasbourg (katedrala Notre-Dame)
- Na portalu junog kraka transepta (nakon 1230.) prikazana je Smrt
Bogorodice, te Salomonov sud, kojemu su sa strana postavljeni
alegorijski likovi stare i nove crkve (Ecclesie i Sinagoge).
- Skulptura zapadnog proelja (zapoeto 1277.) derivira od ostvarenja
Majstora Sv. Josipa u Reimsu (Lude djevice), dok likovi Proroka (oko 1300.)
ispoljavaju neto stroi stil kojem je izvor moda starija gotika skulptura
samog Strasbourga.
- Portal sjevernog kraka transepta izveo je u kasnogotikom stilu Jakob von
Landshut (1495-1505.).
- Bogato skulpturiranu propovjedaonicu izveo je u kasnogotikim oblicima
Hans Hammerer (1484-85.).
- Autoportret Nikolausa Gerharta von Leydena (trea etvrtina 15. st.).
- Autoportret Nikolausa von Hagenaua (kraj 15. st.).
14 Bourges (katedrala Saint-tienne)
- Juni portal - Starozavjetne linosti (na tragu "Kraljevskog portala" u
Chartresu).
- Glavni portal - Uskrsnue mrtvih (1270-80.).
- Sv. Stjepan.
15 St-Denis (opatijska crkva)

84
 - Louis IX naruio je seriju spomenika za kraljeve karolinke i kapetske
dinastije, uglavnom realiziranih nakon 1260. (Grobnica Dagoberta I, Grob
Louisa Francuskog ...).
- Filip Lijepi (nakon 1327.).
16 Fontevrault
17 Champmol, Dijon (kartuzijanski samostan)
- Jean de Marville (umro 1389.): skulptorska dekoracija crkve.
- Claus Sluter: dovrava skulpturu na portalu; grupa Kalvarije u klaustru -
"Mojsijev zdenac"; zapoinje izradu grobnice Filippa Smjelog (nakon 1381.) -
nastavio ju je njegov neak Claus de Werve nakon 1406.
- Spomenik Ivana Bez Straha i Margarite Bavarske radili su Jean de la Huerta
(1443.) i Antoine le Moiturier iz Avignona (1461-70.).
18 Poitiers (palaa grofova od Poitiersa, danas Palais de Justice)
- Kamin u velikoj sali.
19 Brou, Burgundija
- Nadgrobni spomenik Filiberta Lijepog. Sibila (oko 1500.).
20 Pariz (Louvre)
- Portret Charlesa V.
- Krunjenje Bogorodice (slonovaa), kraj 13. st.
- Bogorodica s Djetetom (slonovaa), 14. st.
- Bogorodica s Djetetom (kamen, burgundska kola, po. 15. st.).
- Nadgrobni spomenik Philippa Pota (rad skulpturske kole iz Dijona), oko
1480.
- Gregor Erhart: Sv. Marija Magdalena (oko 1500.).
21 Dijon (Muse des Beaux-Arts)
- Poliptih (Jacques de Barze, 1394-99.).

85
 E: SKULPTURA U NJEMAKOJ I AUSTRIJI

- Razvoj gotike skulpture u Njemakoj poinje dvadesetih godina 13. stoljea pod
francuskim utjecajem, koji je bio osobito jak u oblastima uz Rajnu.
- Pred kraj 13. stoljea rodila se nova vrsta religioznih skulptura, namijenjenih za privatne
potrebe vjernika (andachtsbild): Piet, Bogorodica s Djetetom ...
- U 15. stoljeu njemaka skulptura doivljava snaan procvat koji nastavlja gotike
tradicije, jaajui naturalistike elemente i stvarajui vei broj kipova od drva,
kamena i bronce.

NJEMAKA
Skulptorski kompleksi:
01 Bamberg (katedrala)
- Oko 1235. gotiko je kiparstvo bez ikakva prijelaza smijenilo romaniku
plastiku. Pretpostavlja se da je majstor bamberke radionice morao raditi u
Reimsu.
- Posljednji sud u luneti glavnog portala (1235-40.).
- Adam i Eva na 'Adamovim vratima' predstavljaju rudimentarno modelirane
aktove.
- Crkva i Sinagoga na 'Kneevskom portalu'.
- Juni portal (kipovi cara Henrika II i carice Kunigunde).
- U unutranjosti kip konjanika ("Bamberg Raiter") i figure u istonom koru.
- Vizitacija.
- Nadgrobni spomenik nadbiskupa Friedricha von Hohenlohe (sredina 14. st).
- Lisna maska (oko 1235.).
- Korske klupe (nakon 1350., Kralj David).
02 Naumburg (katedrala)
- Skulptorski ukras izraen izmeu 1235. i 1270. predstavlja najznaajniji
kompleks gotike skulpture u Njemakoj.
- Skupina Raspea smjetena je na ulazu u kor, a ne iznad, kako je to bilo
uobiajeno.
- Letner (Posljednja veera, Judin poljubac ...).
- Kipovi donatora na zapadnom koru, nastale oko 1240. (Dietrich von Brehna,
Berchta, Ekkehart - Uta, Timo von Kistritz, Wilhelm von Camburg, Sizzo von
Kefernburg, Dietmar, Hermann - Reglindis, Conrad, Gerburg), rad su
nepoznatog kipara nazvanog Naumburger Meister, kojemu se pripisuju i neki
radovi u Amiens i Metzu.
- Na kapitelima u unutranjosti javlja se izrazito naturalistina lisna
dekoracija.
03 Magdeburg (katedrala)
- Oko 1245.
- Mudre i lude djevice.
- Lisna maska, oko 1260.
04 Freiburg (katedrala)
- Brojne skulpture kojima je crkva ukraena uglavnom su iz 14. stoljea.
- Zapadni portal, "Zlatna vrata" (oko 1300.) direktno je ovisan o Strasbourgu.
- Kipovi u predvorju (izmeu 1280. i 1310.).
05 Marburg (Elizabethkirche)
- Glavni portal.
- Brojni nadgrobni spomenici.
06 Braunschweig
07 Erfurt

86
 08 Nrnberg (St. Sebaldus)
- Posljednji sud na junim pobonim vratima (prva polovina 14. st.).
- "Nevjestina vrata" vode u predvorje sjevernog broda: Mudre i lude djevice,
Adam i Eva (sredina 14. st.).
- Kulminaciju nrnberke kole predstavljaju grupe iz radionice figura u
terakoti i majstori "Lijepog zdenca" ("Schner Brunnen")
- Bogorodica, Apostoli.
09 Kln (katedrala)
- Skulpture na koru (prva etvrtina 14. st.) sline su onima u Strasbourgu i
Freiburgu.
- Marija, Krist.
- Sv. Matija.
10 Schwbisch-Gmnd (katedrala Sv. Kria)
11 Augsburg
12 Ulm (katedrala)
- Bogat plastian ukras glavnog portala pokazuje prodor realistinih elemenata
u tradicionalni kasnogotiki stil.
- Korska sjedala izradio je domai kipar Jrg Syrlin Stariji 1469-74.
13 Rottweil
Skulptori:
14 Conrad Meit (14/15. st.)
- Izraivao je kipove od drva i alabastra i nadgrobne spomenike (u crkvi St.
Nicolas u Brou-en-Bresse; u Lons-le-Saunieru ...).
15 Konrad von Einbeck
16 Hans Multscher (oko 1400. - 1467.)
- Glavni predstavnik kasne gotike u vapskim pokrajinama.
- Ecce homo (1429., Ulm, katedrala, glavni portal).
- Oltar iz Wurzacha (1437., poliptih, Berlin, Deutsches Museum).
17 Nikolaus Gerhaert von Leyden (? - 1473.)
- Radio u Trieru, Strasbourgu, Konstanzu, Passauuu i Beu - nadgrobne ploe
i portretna poprsja.
- Bogorodica sa Sv. Anom, Berlin, Staatliche Museen.
- Autoportret (Strasbourg, katedrala).
- Nadgrobna ploa s likom cara Friedricha III (1469., Be, katedrala).
18 Jrg Syrlin Stariji (oko 1425. - 1491.)
- Od 1449. upravlja drvorezbarskom radionicom u Ulmu.
- Korska sjedala katedrale u Ulmu (1469-74.). U punoj plastici
prikazani su likovi antikih filozofa, pjesnika i sibila, te umjetnikov
Autoportret, a u 91 reljefu proroci, apostoli i muenici.
19 Bernt Notke (oko 1440. - 1509.)
- Radi u Lbecku kao drvorezbar i pozlatar.
- Trijumfalni kri (1477., Lbeck, katedrala).
- U Stockholmu izvodi u drvu monumentalnu grupu Sv. Jurja (1483-89.), te
nadgrobni spomenik kancelara Sturea.
20 Erasmus Grasser (oko 1450. - 1518.)
- Maurski plesai (1480., drvo, Mnchen, Stadtmuseum). 16 egzotino-
grotesknih figura u izvanredno ivim pokretima, izraeni za dvoranu stare
gradske vijenice.
- Oplakivanje Krista (1502-05., kamen, Freising, katedrala).
- Sv. Mihovil (Freising, katedrala), oko 1500.
21 Adam Krafft (oko 1455. - 1509.)

87
 - Djeluje u Nrnbergu. Uz Stossa i Riemenshneidera najznaajnija linost
njemakog kasnogotikog kiparstva. Radi iskljuivo u kamenu.
- Svetohranite (1493-96., Nrnberg, Lorenzkirche). Obilje bogatih
kasnogotikih ukrasa isprepleteno je s arhitektonskom konstrukcijom koja
slui za smjetaj velikog broja kipova, grupa i reljefa.
- Niz nadgrobnih ploa (1498-1503.).
22 Veit Stoss (oko 1447. - 1533.)
- Kipar, bakrorezac i slikar. Jedan od najznaajnijih predstavnika zavrne faze
njemake gotike skulpture, napose u radovima u drvu.
- Od 1477. do 1489. radi na svom kapitalnom djelu, drvenom rasklopnom
oltaru Marijine crkve u Krakovu (13 x 11 m). Na njegovu sredinjem dijelu, te
na unutranjim i vanjskim ploama (12) prikazani su u visokom reljefu s
mnotvom figura prizori iz Marijina ivota. Oltar je dijelom pozlaen i
polikromiran.
- 1496. vraa se u Nrnberg, gdje nastaju djela njegove kasne faze: Raspee
(drvo, Sebalduskirche, nad glavnim oltarom), Navjetenje (1517-18., drvo,
Lorenzkirche, kor).
- Marijin oltar (1520-23., Bamberg, katedrala). Raen za karmeliansku crkvu
u Nrnbergu.
23 Tilman Riemenschneider (oko 1460. - 1531.)
- Djeluje od 1483. u Wrzburgu, gdje je imao radionicu koja je izraivala
djela za krajeve uz Majnu i Franaku. Radi preteno u drvu rasklopne oltare s
bogatim gotikim arhitektonskim okvirima unutar kojih komponira grupe s
idealiziranim, slikovito modeliranim likovima. Izbjegava polikromiju i
pozlatu.
- Adam i Eva (1491-93., kamen, Wrzburg, Mainfrnkisches Museum -
izvorno na portalu Marijine kapele).
- Nadgrobni spomenik Rudolfa von Scherenberg (1496., Wrzburg, katedrala).
- Conrad von Schaumburg, Wrzburg, Marienkapelle, oko 1500.
- Oplakivanje, Sv. Stjepan, Sv. Barbara, Wrzburg, Mainfrnkisches Museum,
1500-1510
- Drveni rasklopivi oltar s Posljednjom veerom (1501-04., Rothenburg, crkva
Sv. Jakova).
- Drveni rasklopivi oltar s Uznesenjem Bogorodice (1505-10., Creglingen,
Herrgottskirche).
- Oplakivanje Krista (1519-23.; 2,5 x 1,66 m, glavni oltar upne crkve u
Maidbronnu).
24 Gregor Erhart (oko 1460. - 1540.)
- Drvorezbar.
- Sv. Magdalena - "La belle Allemande" (Pariz, Louvre).
25 Peter Vischer Stariji (oko 1460. - 1529.)
- Obrazovao se u oevoj (Hermann Stariji) radionici u Nrnbergu. Osim kraih
boravaka u Heidelbergu (1494.) i Krakovu (1506.), stalno ivi u Nrnbergu,
gdje obiteljsku ljevaonicu podie na rang najznaajnije u Njemakoj.
- Grobnica Sv. Sebalda (1508-19., Nrnberg, Sebalduskirche). Remek djelo
ostvareno u suradnji sa sinovima (Hermann ml. i Peter ml.) i pomonicima. U
sreditu je srebrni sveev sarkofag, okruen sa osam bronanih gotikih
svenjeva stupova, visokih 4 m, koji nose tri baldahinske kupole. U tu
arhitektonsku strukturu uklopljeni su likovi apostola, proroka, alegorijske
figure putti i ivotinjski likovi. Donji dio grobnice ukraen je reljefima s
prizorima legende o svecu. Djelo predstavlja mjeavinu gotikih dekorativnih
elemenata i renesansno modelirane plastike.

88
 - Artus i Teodorik (1512-13., Innsbruck, dvorska crkva). Orijaki bronani
kipovi s izrazitim odlikama sjevernjakog naturalizma.
Muzeji:
26 Razni muzeji (skulptura u drvu)

AUSTRIJA
Skulptorski kompleksi:
27 Graz (Leechkirche)
- Otro lomljeni stil (kraj 13. st.).
28 Klosterneuburg
29 Weiner Neustadt
30 Salzburg (crkva Sv. Petra)
31 Be (katedrala Sv. Stjepana)
- Najznaajniji kompleks austrijske gotike skulpture.
-"Vrata pjevaa" (1359-65., timpanon sadri prizore iz ivota Sv. Pavla, a na
dovratnicima su lanovi dinastije Habsburg).
-Skulpture na pilonima u unutranjosti (druga etvrtina 15. st.).
- Nadgrobne ploe: Vojvode Rudolfa IV i Katarine Luksemburke (oko 1360),
Cara Friedricha III (1469-71., Nikolas Gerhaert von Leyden; dovreno nakon
majstorove smrti) ...
- Krsni zdenac u kapeli Sv. Katarine (1481., sljedbenik Nikolausa Gerhaerta
von Leydena).
- Skulptura u drvu (Dijacezanski muzej).
- Propovjedaonica (Anton Pilgram).
Skulptori:
32 Michael Pacher (oko 1435. - 1498.)
- Nakon 1467. osnovao je u Brunecku u Junom Tirolu uvenu radionicu
oltara, ukraenih bogatim kasnogotikim rezbarijama i oslikanih. Nadovezuje
se na srednjoeuropski kasnogotiki izraz za koji su karakteristine dinamino
pokrenute figure.
- Oltar (oko 1462., crkva St. Lorenzen kod Brunecka).
- Krunjenje Bogorodice (1471-75., Gries kod Bolzana, groblje).
33 Anton Pilgram (oko 1450. - 1515.)
- Graditelj i kipar. Djeluje u ekoj i Njemakoj, a od 1511. upravlja
izgradnjom katedrale Sv. Stjepana u Beu.
- Propovjedaonica (dovreno 1515., Be, katedrala). Ograda je ralanjena
niama i iljastim lukovima, te ukraena reljefima i poprsjima crkvenih otaca.
Na pilonu uz koji je propovjedaonica smjetena majstor je izradio svoj
Autoportret ("ovjek koji viri kroz prozor"). Jo jedan Autoportret izveo je na
supstrukciji za emporu s orguljama.

89
 F: SKULPTURA U OSTALIM ZEMLJAMA

ENGLESKA
- Gotika skulptura Engleske openito je u izrazu suzdranija od kontinentalne. Svoj najvii
domet postie u drugoj polovini 13. st. u smirenim, oplemenjenim i poneto
izduenim figurama.
- Poetkom 14. st. u Engleskoj poinje prevladavati poneto razigranija skulptura, da bi
sredinom stoljea dolo do zastoja, a zatim i do pada kvalitete.
- U 15. st. monumentalna je skulptura gotovo sasvim ograniena na nadgrobne spomenike,
no kvalitet izvedbe postepeno opada.
- Sauvane su brojne nadgrobne ploe s likovima pokojnika, u starije vrijeme raenih u
mramoru (oko sredine 13. st. esta je i bronca), a od konca 13. st. prevladava
alabaster. Uglavnom slijede istu stilsku evoluciju kao i skulptura na fasadama.
- Londonska kola, s centrom u Westminsteru, otkriva izraenije francuske utjecaje.
Skulptorski kompleksi:
01 Wells (katedrala)
- Zapadno proelje (oko 1250.) predstavlja najbogatiji ansambl gotike
skulpture u Engleskoj. Sadri oko 300 kipova, koji slijede odlike skulpture iz
grupe Amiens - Reims, no kvaliteta pojedinih radova znatno varira.
- Reljef Bogorodice meu anelima na glavnom portalu (kraj 13. st.).
- Drvena korska sjedala i biskupski tron (14. st.).
02 Canterbury (katedrala)
- Nadgrobni spomenik Crnog Princa.
03 Salisbury (katedrala)
04 Lincoln (katedrala)
- Trideset reljefa s anelima pod prozorima kora.
05 Lichfield (katedrala)
- Cijelo proelje ima bujnu plastiku dekoraciju - figure u nekoliko nizova pod
baldahinima.
06 Exeter (katedrala)
- Bogato skulptorski ukraeno proelje.
- Skulpture u predvorju (oko 1350.) ispoljavaju omekavanje oblika.
07 Worchester (katedrala)
08 Gloucester (katedrala)
- Nadgrobni spomenik Edwarda II (1330-35.).
09 Hereford (katedrala)
10 London (Westminster Abbey)
- Vaan spomenik prenoenja francuskih utjecaja u arhitekturi, gotovo je
jednako istaknut i u prenoenju oblika francuske gotike skulpture.
- Reljefi s anelima na etiri kuta transepta (oko 1250.).
- Navjetenje (oko 1253.).
- Nadgrobni spomenik Aymera de Valence (1323.).
- Nadgrobni spomenik vojvode Edmunda od Lancestera.
- Grob Richarda III i njegove ene (poetak 15. st.).
11 York (katedrala)
12 Ely (katedrala)

BELGIJA
Skulptorski kompleksi:
13 Tournai (katedrala Notre-Dame)
- Nadgrobni spomenici s kleeim figurama pokojnika (14-15. st.).
14 Brugge (crkva Notre-Dame)

90
 - Grobnica Marije Burgundske.
15 Brugge (gradska vijenica)
- Kasnogotiko proelje (1376-1421.) bogato je ukraeno skulpturom.

NIZOZEMSKA
- Razvoj kamene plastike znatno zaostaje za zlatarskim umjeem i sve do konca 14. st. ima
ogranieno znaenje.
- Poznati su kipari lijevai bronce iz Dinanta (14. st.).
- Nizozemski skulptor Claus Sluter radi koncem 14. st. u Dijonu.
Skulptorski kompleksi:
16 Haag

EKA
Skulptori:
17 Peter Parler (oko 1330. - 1399.)
- Od 1353. upravlja gradnjom katedrale Sv. Vida u Pragu.
- Poprsje Karla IV.

SLOVENIJA
18 Djela anonimnih majstora:
- Sv. Katarina i Sv. Barbara iz Velike Nedelje (Ptuj, Pokrajinski muzej).
- Piet (Celje, upna crkva Sv. Daniela).
- Nadgrobni spomenik Friderika Ptujskog (Ptuj).

ITALIJA
- Gotika skulptura u Italiji obiljeena je djelatnou individualnih stvaralaca (posebice u
Toskani).
Skulptori:
19 Niccol Pisano (oko 1225. - 1287.)
- Kipar i graditelj podrijetlom iz Apulije. Jedan od najznaajnijih
srednjovjekovnih skulptora.
- Propovjedaonica (oko 1260., krstionica katedrale u Pisi).
- Skidanje s kria i friz sa scenama Navjetenja, Roenja i Poklonstva
Kraljeva (1260-64., lijevi portal proelja katedrale u Lucci).
- Grobnica Sv. Dominika (1264-67., crkva San Dominico u Bologni). est
reljefa izmeu kojih kipovi svetaca imaju funkciju stupova. Preinake iz 15. i
16. st.
- Propovjedaonica (1269., katedrala u Sieni).
- Fontana Maggiore (1278., Perugia) zajedniki je rad Niccola i Giovannija
Pisana.
20 Giovanni Pisano (oko 1250. - 1314.)
- Kipar i graditelj. Sin i uenik Niccola Pisana. U mladosti boravi u
Francuskoj (Reims, Pariz), to utjee na njegov umjetniki razvoj. Od 1287.
do 1295. vodi gradnju katedrale u Sieni.
- Donji dio proelja katedrale u Sieni, do visine portala (1294-98., ciklus
proroka i filozofa, dvije proroice i est ivotinjskih likova).
- Bogorodica s Djetetom (oko 1300., nekad nad portalom krstionice, sada u
Muzeju katedrale u Pisi).
- Propovjedaonica (1298-1301., Pistoia, San Andrea).
- Propovjedaonica (1302-10., katedrala u Pisi).
- Kor i dio proelja katedrale u Massa Maritima (1304.).
21 Arnolfo di Cambio (oko 1240. - 1301.)

91
 - Graditelj i kipar. Uenik N. Pisana i suradnik G. Pisana. Kao i N. Pisano,
ispoljava interes za klasinu umjetnost i sklonost k preuzimanju njenih oblika.
- Nadgrobni spomenik kardinala du Braye, sa est figura (1282-84., Orvieto,
San Domenico).
- Ciborij od razliitih vrsta kamena, ukraen kipovima i reljefima (Rim, San
Paolo Fuori le Mura), 1285.
- Bogorodica s Djetetom, Firenca, Museo dell'Opera del Duomo, oko 1300.
22 Giovanni Balduccio (prva pol. 14. st.)
- Godine 1317-18. radi na katedrali u Pisi pod vodstvom G. Pisana. Radio je
nadgrobne spomenike i propovjedaonice u Firenci i Serzanu. Od 1339. do
1347. djeluje u Milanu i Cremoni, gdje presudno utjee na razvoj lombardijske
skulpture.
- Arka Sv. Petra Muenika (1336-39., Milano, San Eustorgio).
23 Tino da Camaino (oko 1285. - 1337.)
- Graditelj i kipar. Uenik G. Pisana. 1315-20. glavni graditelj katedrale u Pisi.
Izveo je niz nadgrobnih spomenika u Pisi, Sieni, Firenci i Napulju.
- Spomenik kardinala Petronija (oko 1318, Siena, Katedrala).
- Spomenik Anonia Orso (1321., Firenca, Katedrala).
24 Lorenzo Maitani (prije 1275. - 1330.)
- Graditelj, kipar, mozaiar i slikar u staklu. Izveo je skulptorski ukras proelja
katedrale u Orvietu. Povremeno radi i u Perugi i Sieni.
- Reljefi na pilastrima proelja (1320-30., Orvieto, katedrala Santa Maria
Assunta).
- Bogorodica s Djetetom (1325-30., Orvieto, katedrala).
25 Andrea da Pontedera (Andrea Pisano) (oko 1295. - 1349.)
- Graditelj, kipar i zlatar. Najznaajnije su mu djelo bronani reljefi na junim
vratima krstionice katedrale u Firenci. Nakon Giottove smrti (1337.) vodi
gradnju zvonika firentinske katedrale (mramorni reljefi na drugom i treem
pojasu). 1347-49. vodi gradnju katedrale u Orvietu.
- Vrata krstionice katedrale u Firenci (Kristovo krtenje ...), 1330-36.
26 Andrea Orcagna (Andrea di Cione) (? - 1368.)
- Kipar i graditelj. Jedna od najslavnijih linosti talijanskog Trecenta. Uz A.
Pisana, najznaajniji predstavnik talijanske gotike skulpture.
- Oltarska pala u kapeli Strozzi (1357., Firenca, Santa Maria Novella).
- Tabernakul (1352-59., Firenca, Orsanmichele). Uz suradnju brojnih uenika.
Izvanredno bogat plastiki ukras i polikromne inkrustracije. Reljefi s motivima
iz ivota Bogorodice.
27 Jacopo della Quercia (1375. - 1438.)
- Javlja se potkraj 14. st. sa skulpturama u kojima prevladavaju francuski i
njemaki utjecaji. Snanom modelacijom likova i kompozicijskim odnosima
postie dramatsko djelovanje i monumentalnost. Uglavnom radi reljefe.
- Zdenac Fonte Gaia (1409-19., Siena, Piazza del Campo, Kreposti, Stvaranje
Adama, Izgon iz Raja ...). Danas je na trgu kopija iz 1868., a originalni ostaci
u Palazzo Pubblico.
- Oltar u kapeli Trenta (1413., Lucca, San Frediano).
- Navjetenje (1421., San Gimignano, Collegiata).
- Nadgrobni spomenik Galeazza Bentivoglija (Bologna, San Giacomo
Maggiore).
28 Bonino da Campione (druga pol. 14. st.)
- Radio u Cremoni, Veroni i Milanu (katedrala).
- Nadgobni spomenik Arca di Consignorio della Scala (Arche Scaligere) s
gotikim baldahinom i konjanikom na vrhu (1359-75., Verona).

92
 29 Nino Pisano (oko 1315. - 1368.)
- Sin i uenik A. Pisana (de Pontedera), kojeg naslijeuje kao glavni majstor
radova na katedrali u Orvietu.
- Bogorodica s Djetetom (Pisa, Museo Civico).
- Navjetenje (Pisa, Santa Caterina).
- Navjetenje (Pariz, Louvre).
30 Leonardo i Francesco Ricomarmi
- Krunjenje Bogorodice (1432., Serzana, Santa Maria Assunta).
31 Jacobello i Pierpaolo della Masegna (druga pol. 14. st.)
- Bogorodica, Sv. Marko i Apostoli (1393., Venecija, San Marco, letner).
32 Bartolomeo Bon (? - 1464.)
- Graditelj i kipar. Sin Giovannija Bona. Glavni predstavnik venecijanskog
gotico fiorito. Radi na Ca d'Oro (1421-40.), Dudevoj palai i Ca del Duca -
palaa Cornaro (sredina 15. st.).
- Porta della Carta (1438-42., Venecija, Dudeva palaa).
33 Marco Cozzi iz Vicenze
- Korske klupe (1468., Venecija, Santa Maria Gloriosa dei Frari).
34 Pietro Bussolo (druga pol. 15. st.)
- Retabl (1476., drvo, Sal, Brescia, katedrala Santa Maria Assunta).

PANJOLSKA
- Unato poetnom "ikonoklastikom" stavu cistercita, nakon dvadesetih godina 13. stoljea
dolazi do bogatog razvoja skulpture pod francuskim utjecajima.
- Skulptori: Bartolom, Jaime Castayls, Pedro Moragues iz Barcelone, Damin Formet iz
Valencije.
Skulptorski kompleksi:
35 Burgos (katedrala)
- Oko 1230. Izrazit utjecaj Amiensa i Reimsa.
- Plastiki ukras sjevernog kraka transepta ('Puerta del Sarmental' i 'Puerta del
Coroneria').
- Grobnica biskupa Gonzalesa de Hinojosa (nakon 1327.).
36 Leon (katedrala)
- Tip zapadnog portala (druga polovina 13. st.) deriviran je iz Chartresa, ali
skulpture su blie onima u Burgosu (tj. utjecaju Amiens i Reimsa).
- Statue portreti kraljeva.
- Nadgrobni spomenici iz 15. st.
37 Tarragona (katedrala)
- Kipovi apostola na glavnom portalu (1278. - majstor Bartolom, 1375.
dopunio je to djelo Jaime Castayls).
38 Toledo (katedrala)
- Portali dodani na novoizgraenu lau i transepte u prvoj polovini 14. st.
39 Zaragoza (katedrala)
- Nadgrobni spomenik Lopea Fernndeza de Luna (majstor Pedro Moragues
iz Barcelone).
40 Sigenza (katedrala)
- Nadgrobni spomenik Martina Vzqueza de Arce, rad Damina Formeta iz
Valencije (oko 1480-1541.), premjer je plateresknog stila.
41 Valladolid (crkva San Pablo)
42 Salamanca (Catedral Nueva)
- Sjeverni portal izraen u "Izabela stilu" (1513.) odaje maurske utjecaje.

PORTUGAL

93
- Sepulkralna plastika i brojem i kvalitetom nadmauje onu u susjednoj panjolskoj (osobito
tijekom 14. st.).
Spomenici:
43 Alcobaa (cistercitska opatijska crkva)
- Nadgrobni spomenik Done Ines de Castro (14. st.).

94
 G: SKULPTURA U HRVATSKOJ

- U neprekinutom kontinuitetu razvoja srednjovjekovne skulpture na tlu Hrvatske gotika

donosi niz novina. Uz nove teme inspirirane drukijim odnosom prema prema
realnosti zemaljskog svijeta i osjeajnijim pristupom religioznoj tematici, javlja se
postupno i drukija plastika koncepcija likovnog jezika. Taj je likovni izriaj najvie
doao do izraaja u rjeavanju bitnih kiparskih problema, meu kojima je oblikovanje
punog i uvjerljivok ljudskog lika jedno od najvanijih.
- Gotiko se kiparstvo javlja u okrilju graditeljstva u posljednjoj etvrtini 13. stoljea, a
zaetak mu nalazimo u djelima Radovanovih sljedbenika na portalu trogirske
katedrale.
- U kopnenom dijelu Hrvatske prevladala je u 14. stoljeu struja koja je naglaavala
konstruktivne, a zanemarivala dekorativne elemente u graditeljstvu, to je usporilo
razvoj plastike.
- U istarskoj skulpturi, koja se teko odvajala od romanikih tradicija, prevladavali su
venecijanski utjecaji.
- Kiparstvo 14. stoljea u Dalmaciji, nakon gaenja romanikih oblikovnih iskustava, teko
dosee razinu doreenog gotikog likovnog izraza. Smjerovi razvoja bili su razliiti u
pojedinim gradovima, to je uglavnom ovisilo o prihvaanju talijanskih umjetnika.
- O prihvaanju matine struje zapadnoeuropske gotike najbolje svjedoe drveni kipovi
namijenjeni kultu (raspela, kipovi Bogorodice s Djetetom). Drvena plastika 14.
stoljea moe se svrstati u nekoliko stilskih grupa, ovisno o podrijetlu utjecaja
(gornjoitalski, srednjoeuropski, mletaki).
- Dolaskom 15. stoljea kiparski zadaci postaju sloeniji, pratei dozrijevanje likovnog
izraza. Gradnja ibenske katedrale rezultira stvaranjem velike kole, kruga Jurja
Dalmatinca, koja je iznjedrila brojne kvalitetne skulptore (Lorenzo Pincino, Antonio
Busato, Ivan Pribislavlji, Petar Beri, Andrija Alei ...), te predstavlja vrhunac
kasnogotikog likovnog izraza u Hrvatskoj.
- I skulptura u drvu doivljava koncem 14. i u prvoj polovini 15. stoljea procvat (raspela,
korske klupe, rezbareni poliptisi ...).

Spomenici:
01 Djela anonimnih majstora:
- Okrunjena glava / Sv. Stjepan ? (konac 13. st., Zagreb, katedrala).
- Portal (oko 1400., Zagreb, crkva Sv. Marka, lan radionice Parlera).
- Bogorodica s Djetetom (1470-80., polikromirano drvo, vis. 96 cm, Stenjevac
- Zagreb, upna crkva). Gotika radionica alpskih krajeva.
- Sv. Petar i Pavao (1480-90., polikromirano drvo, vis. 190 cm, Zagreb,
katedrala). Krug junonjemake kasnogotike skulpture.
- Bogorodica Suutna (poetak 15. st., Brinje, upna crkva). Pripada tipu
"Lijepih Piet". Vjerojatno import iz srednje Europe, ili rad kruga
parlerijanskih majstora koji su radili u Zagrebu.
- Bogorodica s Djetetom (prva pol. 15. st., Brinje, upna crkva). Pripada tipu
"Lijepih Madona" srednjoeuropskog podrijetla.
- Raspelo (oko 1300., drvo, vis. 168 cm, Rijeka, crkva Sv. Vida).
- Propovjedaonica (14. st., vis. ploa 72 - 98 cm, Kanfanar, upna crkva - iz
crkve Sv. Sofije u Dvigradu).
- Sv. Eufemija (15. st., polikromirani kamen, vis. 175 cm, Rovinj, crkva Sv.
Eufemije).
- Bogorodica s Djetetom (15. st., polikromirano drvo, vis. 69 cm, Pore,
biskupijska zbirka - iz crkve Sv. Marije u Boljunu).

95
 - Bogorodica s Djetetom (15. st., polikromirano drvo, vis. 120 cm, Kanfanar,
upna crkva - iz crkve Sv. Marije u Lakuu kod Dvigrada).
- Korska sjedala (1452., Pore, Eufraziana). Dva reda po pet klupa. Krajnje
bone strane ukraene su figurama u reljefu.
- Poliptih (15. st., polikromirano drvo, vis. 370 cm, Pula, franjevaki
samostan). Djelo nastalo pod venecijanskim utjecajem.
- Navjetenje (konac 15. st., kamen, Pula, Arheoloki muzej). Pripisuje se
mletakim majstorima Giovanniju Buora i Bartolomeu di Domenico Duca.
- Bogorodica s Djetetom (poetak 15. st., Cres, upni ured). Kip potjee iz
crkve Gospe od Zdravlja u Cresu. Pripada tipu "Lijepih Madona", koji se iz
ekih krajeva poetkom 15. stoljea proirio cijelom Europom. Stilom i
vrsnoom pribliava se djelima prve generacije te grupe ostvarenja
internacionalne gotike.
- Pranje nogu; Raspee; Dvije Marije (nakon 1280., Trogir, portal
katedrale, sljedbenici majstora Radovana).
- Sv. imun (poetak 14. st., Zadar, crkva Sv. ime). Reljefni lik predoen u
priridnoj veliini, predouje sadraj krinje. Sitni aneo s kadionicom
ikonografski je znamen sveeve due.
- Luneta portala (1324., Zadar, katedrala). Bogorodica s Djetetom, Sv.
Krevan i Sv. Stoija.
- Krist (1348., Trogir, Muzej grada). Vjerojatno ostatak skulptorskog ukrasa
ciborija koji se do 1. stoljea nalazio nad sarkofagom Blaenog Ivana
Trogirskog.
- Blaeni Ivan (1348., Trogir, katedrala, lan mletake kiparske obitelji de
Sanctis).
- Sarkofag M. Guetia (sredina 14. st., Dubrovnik, klaustar franjevakog
samostana).
- Reljefi sa sarkofaga: Bogorodica, Sv. Petar, Sv. Pavao ... (konac 14. st.,
Dubrovnik, franjevaka crkva, propovjedaonica).
- Raspelo (1370-80., polikromirano drvo, vis. 202 cm, Split, katedrala).
Anonimnom majstoru splitskog raspela pripisuju se slini radovi u Kotoru i
Piranu. Tipoloka varijanta bolnog Krista u kojoj je tijelo objeeno na kri Y-
oblika, karakteristina je gotika invencija, kao i tenja za dramatskim efektom
postignuta naglaavanjem anatomskih detalja deformiranih muenjem.
- Portal (1418., okovac, crkva Sv. Kuzme i Damjana). Bogorodica s
Djetetom na prijestolju.
- Imago Pietatis (druga etvrtina 15. st., kamen, vis. 83 cm, Dubrovnik,
dominikanski samostan - iz crkve Sv. Vinka u upi Dubrovakoj). Isti
anonimni autor izradio je fontanu u klaustru samostana Male brae, te
nekoliko reljefa Sv. Vlaha.
- Bogorodica s Djetetom (oko 1440., oslikana terakota, Vis, upna crkva Velog
Sela). Vjerojatno import s podruja Verone, djelo nekog od sljedbenika
Michelea da Firenze. S obzirom na grau i osebujnost likovne obrade
jedinstven spomenik u hrvatskoj kiparskoj batini kasnog srednjeg vijeka.
- Bogorodica s Djetetom (konac 14. st., polikromirano drvo, Pag, Stari grad,
Zborna crkva).
- Bogorodica s Djetetom i anelima (druga polovina 15. st., polikromirano
drvo, Pag, samostan benediktinki). Vjerojatno import iz alpskih krajeva.

Skulptori:
02 Mavar (14. st.)

96
 - Izradio je oko 1331. godine kamene kipove arhanela Gabrijela i Marije na
ciboriju katedrale u Trogiru. Smatra se da su cijeli ciborij, a prema tome i
stilski srodne propovjedaonice u trogirskoj i splitskoj katedrali, djela njegove
radionice.
- Navjetenje (oko 1331., kamen, vis. 123 i 105 cm, Trogir, ciborij u katedrali).
03 Nikola Dente (14. st.)
- Djeluje u Splitu i Trogiru. Oko 1372. izradio je portal dominikanske crkve u
Trogiru s reljefima Bogorodice, Sv. Magdalene, Blaenog Augustina Kaotia
i donatorice Bitkule Kaoti (potpis: MAGISTAR NICOLA DENTE DITO
CERVO DE VENEZIA). Pripisuje mu se kip Bogorodice s Djetetom na
prijestolju iz crkve Gospe od Poiana u Splitu.
04 Ivan Jakovljev de Borgosansepolcro (14. st.)
- Mletaki drvorezbar. 1394-95. zradio je korska sjedala za franjevaku crkvu
u Zadru, ukraena biljnim motivima, figuralnim kompozicijama (Sv. Krevan,
Sv. Benedikt, Stigmatizacija Sv. Franje) i portretom naruitelja fra Benedikta.
05 Pavao Vanucijev iz Sulmone (kraj 14. st.)
- Talijanski graditelj i kipar. Djeluje u Zadru i Pagu 1386-1400.
- Nadgrobni spomenik nadbiskupa Nikole Matafara (1386., kamen, Zadar,
Narodni muzej - iz katedrale).
- Skulptorski ukras proelja (1392., Pag - Stari grad, Zborna crkva).
- Skulptorski ukras proelja (oko 1390., Zadar, crkva Sv. Mihovila).
- Sv. Ana s Bogorodicom (oko 1388., kamen, 77 x 83 cm, Zadar, crkva Sv.
Krevana).
- Oplakivanje Krista (77 x 77 cm, Zadar, SICU)
06 Petar Radmilov Pozdani (prva pol. 15. st.)
- Bogorodica iz Navjetenja / glava Gabrijela (poetak 15. st., Zadar, SICU /
crkva Sv. Ivana). Izrazito kvalitetne skulpture ostatak su opusa kojeg se
konture tek poinju ocrtavati.
07 Bonino Jakovljev iz Milana (? - 1429.)
- Talijanski kipar. Djeluje u Dubrovniku, Koruli, Splitu i ibeniku.
Poniknuvi iz lombardijske likovne tradicije, pojaava u Dalmaciji struju
sjevernjake gotike, ali se podreuje ukusu retardiranog likovnog izraza
konzervativne sredine.
- Portal (1412., Korula, katedrala).
- Orlando (1418., kamen, Dubrovnik, Placa).
- Reljef anela s grbom Dujma de Judicibus (oko 1420., kamen, 72 cm, Split,
Gradski Muzej - nekad na zvoniku katedrale).
- Kapela Sv. Dujma (1427., Split, katedrala). Ciborij i oltar sa sarkofagom Sv.
Dujma.
- Skulptorski ukras glavnog i bonog portala: est likova apostola, Adam i Eva,
lavovi nosai (ibenik, katedrala).
- Sv. Mihovil (ibenik, gradske zidine).
08 Petar Martinov (Pietro di Martino) iz Milana (? - 1473.)
- Radi u Dubrovniku od 1431. do 1452. Kao voditelj vrlo plodne radionice
uvodi u dubrovaku sredinu predrenesansne sadraje.
- "Eskulapov kapitel" (etvrto desetljee 15. st., kamen, Dubrovnik, trijem
Kneeva dvora).
- Mala Onofrijeva esma (oko 1440., kamen, Dubrovnik, Placa). Dupini sa
koljkama, maskeroni, kleei goli djeaci, a osobito reljefni likovi u donjem
dijelu, iskazuju renesansne odlike, premda su optereeni gotikim
reminiscencijama.
09 Matej Moronzon (prva polovina 15. st.)

97
 - Mletaki drvorezbar, lan poznate umjetnike obitelji. Radi u Zadru od 1418.
do 1451. godine. Izradio je korske klupe i letner za zadarsku katedralu, te dva
svetohranita (za katedralu i crkvu Sv. Marije Velike), koja se nisu sauvala.
Pod utjecajem Moronzonovih klupa nastala su korska sjedala rapske i trogirske
katedrale.
- Korske klupe (nakon 1418., polikromirano drvo, Zadar, katedrala). Kor se
sastoji od dva krila s po dva reda sjedala bogato ukraenih u stilu mletake
cvijetne gotike.
- Raspelo i Apostoli (1426-31., polikromirano drvo, vis. 170 i 136-142 cm,
Zadar, SICU - sa letnera katedrale). Pozlatio i oslikao Ivan Petrov iz Milana
1431.
10 Ivan Budislavi (15. st.)
- Trogirski drvorezbar. 1440. obvezao se izraditi korska sjedala za trogirsku
katedralu. Pripisuju mu se i etiri bone stranice korskih sjedala u splitskoj
katedrali.
- Korske klupe (1440., Trogir, katedrala).
11 Grgur Vidov (15. st.)
- Trogirski drvorezbar. Zajedno s anonimnim mletakim majstorom izradio je
1458. veliki kasnogotiki ormar s bogatim figuralnim vijencem u sakristiji
trogirske katedrale.
12 Petar de Riboldis (15. st.)
- Talijanski drvorezbar. Spominje se u Zadru 1432-33., gdje se obvezao
izraditi veliki poliptih s izrezbarenim reljefnim kompozicijama za crkvu Sv.
Frane, te est svetakih kipova za crkvu Sv. Marije Velike. Pripisuje mu se i
kip Sv. Kristofora u Rabu. Skulpture imaju obiljeja sjevernotalijanske gotike s
prekoalpskim utjecajima.
- Poliptih: Krunjenje Marijino, Sv. Ivan Krstitelj, Sv. Jeronim, Sv. imun, Sv.
Klara, Svetac franjevac, Stigmatizacija Sv. Franje, Sv. Marija (1435-53.,
polikromirano drvo, Zadar, samostan Sv. Frane - Pag, crkva Sv. Marije u
Starom gradu - Pag, samostan Sv. Margarite). Pozlatio i oslikao Dujam
Vukovi 1452-53.
- Sv. Kristofor (etvrto desetljee 15. st., drvo, 147 cm, Rab, katedrala).
13 Juraj Petrovi (15. st.)
- Ugledni sveenik splitskog kaptola, koji je s pomonicima izraivao
monumentalna raspela. Pritom je izgradio osobni izraajni stil na tragu
kasnogotikog ekspresionizma. Djela mu se nalaze u Dubrovniku, Orebiu,
Omiu, Hvaru, Splitu, Trogiru i ibeniku.
- Bogorodica i Sv. Ivan (1441., ibenik, Muzej grada / crkva Svih Svetih).
- Raspelo (sredina 15. st., polikromirano drvo, vis. 148 cm, franjevaka crkva
u Pridvorju u Konavlima - iz franjevakog samostana na otoiu Daksi).
- Raspelo (sredina 15. st., Dubrovnik, crkva Sv. Kria u Gruu).
- Raspelo (1455., polikromirano drvo, vis. 168 cm, ibenik, katedrala). Na
podnoju kria, oblikovanom poput hridine, naslikan je natpis: MAGISTER
FUIT HVIUS OPERIS PRESBITER GEORGIVS PETRI CHANONICUS
SPALATENSIS.
- Raspelo (sredina 15. st., Split, katedrala).
- Raspelo (oko 1457., polikromirano drvo, Orebi, franjevaki samostan).
Izvorno dio grupe Raspea u franjevakoj crkvi na Otoku kraj Korule.
- Sv. Ivan Evanelist (oko 1457., polikromirano drvo, vis. 138 cm, Hvar,
franjevaki samostan). Izvorno dio grupe Raspea u franjevakoj crkvi na
Otoku kraj Korule.
14 Juraj Matejev Dalmatinac (oko 1405 - 1473/5.)

98
 - Graditelj i kipar. Do 1441., kada dolazi u ibenik, ivi u Veneciji, gdje ima
obitelj i kuu. Njegovi radovi u Veneciji nisu dokumentirani, a na osnovu
stilskih podudarnosti smatra se da je radio u radionici Giovannija i Bartolomea
Bona. U Veneciji usvaja stil kiene gotike (gotico fiorito), ali i elemente
toskanske renesanse. Na ibenskoj katedrali radi kao protomajstor od 1441. do
smrti, s brojnim prekidima i duima zastojima u gradnji. Usporedo s tim
radovima preuzima zadatke u drugim dalmatinskim i talijanskim gradivima:
Zadru (1444., pregrada u franjevakoj crkvi), Splitu (1446-48., kapela Sv.
Arnira u crkvi Sv. Eufemije, 1448., kapela Sv. Staa u katedrali), Pagu (1449.,
1451., 1457.), Dubrovniku (1464-66., kula Sv. Katarine, Mineta, kip Sv.
Vlaha), Ankona (1451-58., Loggia dei Mercanti, portal crkve San Francesco
delle Scale, 1460., portal crkve augustinaca). Pri radovima mu pomau brojni
suradnici i uenici, a osobito je gradilite ibenske katedrale pod njegovim
vodstvom postalo centar irenja arhitektonskih i skulptorskih oblika. Makar je
kao arhitekt blii renesansnom senzibilitetu, kao skulptor je ostao vre vezan
uz gotike tradicije mletake skulpture.
- Ukrasne glave na apsidama (1443., 71 glava, kamen, ibenik, katedrala).
- Skulptorska dekoracija krstionice (oko 1443., kamen, ibenik, katedrala).
- Sv. Jakov Stariji (oko 1445., kamen, vis. 120 cm, ibenik, Zbirka crkvene
umjetnosti - sa katedrale).
- Oltar Sv. Staa (1448., kamen, Split, katedrala).
- Sv. Vlaho (oko 1465., kamen, Dubrovnik, Sorkoeviev ljetnikovac).
- Konjanik, alegorija Milosra (1451-58., Ankona, Loggia dei Mercanti).
- Portal (1451-58., Ankona, San Francesco alle Scale).
- Portal (nakon 1460., Ankona, San Agostino).
15 Ivan Pribislavlji (15. st.)
- Kipar i graditelj. Prvi se put spominje 1441. kao suradnik Jurja Dalmatinca s
kojim dolazi iz Venecije radi gradnje ibenske katedrale. Po Jurjevim je
nacrtima izradio i djelove portala za crkvu San Francesco u Ankoni.
Samostalna su mu djela u ibeniku kapela Sv. Barbare (1447-51.), te stube na
crkvi Sv. Ivana (1460.). Pripisuje mu se i izrada portala kneeve palae u Pagu
(1467.). Djela mu pokazuju odlike zakanjele mletake kiene gotike pod
utjecajem Jurja Dalmatinca.
- Kapela Sv. Barbare (1447-51., ibenik).
- Luneta portala (1452-55., Ankona, crkva San Francesco).
- Reljef Sv. Ivana s bratimima (1460., ibenik, stubite crkve Sv. Ivana).
- Portal (1467., Pag, kneeva palaa).
16 Petar Beri (oko 1430. - 1482.)
- 1447. stupio je na nauk kod Lorenza Pincina. 1453. radi s Andrijom Alei u
crkvi Sv. Ivana u Rabu. 1455-57. radi s Jurjem Dalmatincem na ibenskoj
katedrali. U ibeniku izrauje gotike portale i prozore. 1459-62. radi u Pagu s
Matkom Stoislavljiem. 1472. ugovorio je izradu proelja crkve Sv. imuna u
Zadru. Pripisuju mu se dva kipa sa nekadanje kapele Sv. imuna, te reljef u
luneti portala Zborne crkve u Pagu.
- Sv. Zoilo i Sv. Stoija (nakon 1472., kamen, vis. 113 i 111 cm, Zadar, SICU -
sa kapele Sv. imuna).
- Luneta portala (oko 1460., kamen, Pag, Zborna crkva Sv. Marije).
17 Andrija Alei (1420/25. - 1504/5.)
- Kipar i graditelj. 1435. pomonik klesara Marka Petrova iz Troje u Zadru,
1455. pomonik Jurja Dalmatinca pri gradnji ibenske katedrale, 1448. radi
kapelu Sv. Katarine za splitske dominikance, 1452. pomonik Jurja
Dalmatinca na Loggi dei Mercanti u Ankoni. Od 1453. izvodi vie djela u

99
 Rabu, 1456. ima u Splitu radionicu s brojnim pomonicima, a od 1467.
surauje s Nikolom Firentincem na radovima u Trogiru (krstionica katedrale,
kapela Blaenog Ivana Ursinija, proelje crkve Sv. Marije na Tremitima ...).
Od 1472. djeluje uglavnom u Splitu. Skulpture mu se odlikuju mekom, pomalo
mlohavom modelacijom, miiavim i kotunjavim prikazima ljudskog lika, s
karakteristinim izduenim glavama. U ranijim radovima prevladava gotiki
duh, dok je u kasnijim izrazitiji utjecaj ranorenesansne skulpture Nikole
Firentinca.
- Krstionica katedrale (1467., Trogir).
- Reljefi Sv. Jerolima u pilji (Split, Zadar ...).
18 Nikola Firentinac (? - 1505.)
- Arhitekt i kipar. Djeluje u Dalmaciji od 1467. Zajedno s Andrijom Aleijem
izgradio je i skulptorski opremio kapelu Blaenog Ivana u trogirskoj katedrali
(1467-94.), grobnicu Ivana Sobote u crkvi Sv. Dominika u Trogiru (1469.).
Samostalna su mu djela u Trogiru Oplakivanje (1470.), reljef Pravde u
gradskoj loi (1471.), te kip Sv. Sebastijana s oltara istoimene crkve (1476.), a
pripisuju mu se i kip Sv. Petra na portalu istoimene crkve, te konzole umetnute
u Radovanov portal. Od djela izvan Trogira sauvani su reljefi Bogorodice s
Djetetom u luneti portala franjevake crkve u Orebiu i portal crkve Sv. Marije
na Tremitima (1472-73.). Od 1475. do smrti Firentinac je protomajstor gradnje
ibenske katedrale, gdje zamjenjuje Jurjev gotiko-renesansni slog
jednostavnim oblicima renesanse. Na katedrali je izveo i nekoliko skulptorskih
radova (reljefno poprsje Boga Oca pred svetitem i tri velika kipa vrh zabata
transepta i svetita). Kao skulptor, Firentinac je tipian predstavnik rane
renesanse, koji u svom djelu, pod utjecajem konzervativne sredine, zadrava i
dio gotikog senzibiliteta ("S" linije, oblikovanje draperija, psiholoka
karakterizacija likova ...).
- Sv. Ivan Evanelist i Sv. Filip (oko 1490., kamen, Trogir, katedrala, kapela
Blaenog Ivana).
- Juni portal palae Cipiko (Trogir).
- Oplakivanje (1470., kamen, Trogir, Zbirka crkvene umjetnosti u crkva Sv.
Ivana).
- Grobnica obitelji Sobota (1469., Trogir, crkva Sv. Dominika).
19 Leonard Petrovi (konac 15. st.)
- Dubrovaki kipar. 1497. ugovorio izradu portala za samostan Sv. Apostola u
Dubrovniku. 1498., zajedno s bratom Petrom, izradio je juni portal
franjevake crkve u Dubrovniku. Uz dominantne renesansne odlike, iskazuje
izrazite crte okanjelog gotikog ukusa.
- Portal (kraj 15. st., Dubrovnik, franjevaka crkva). Bog Otac, Piet, Sv.Ivan,
Sv. Jerolim. Skulpture oituju okasnjelo oivljavanje predaja srednjovjekovnog
kiparstva, ne samo po dosezima provincijalnih majstora, nego i ukusu
naruetelja.
19 Marko Andriji (konac 15. st.)
- Djeluje u Dubrovniku (dijelovi mosta na Pilama, stubite Kneeva dvora),
Koruli (dovrenje zvonika katedrale, gradske zidine, ciborij u katedrali),
Zadru i Pagu.
- Ciborij (1485., Korula, katedrala).
- Skulptorski ukras zborne crkve u Pagu (izmeu 1485. i 92.).
- Palaa Nassis (oko 1490., Zadar).

100
 SLIKARSTVO

- Zapadnoeuropska gotika ne poznaje monumentalno slikarstvo (osim u rijetkim sluajevima

profanih prostora), jer u sakralnim graevinama, zbog naela dematerijalizacije masa,
vie nije bilo velikih zidnih ploha koje bi mogle biti ukraene freskama.
- Veliki prozori gotikih katedrala Francuske, Engleske i Njemake uvjetovali su bogat
razvoj umjetnosti vitraja. Intenzivan kolorit vitraja daleko nadmauje kolorit fresaka,
tapiserija i slika na drvu, ali ne omoguava bitniji pomak u odnosu na likovnost
romanikog doba (plohe boja uokvirene linijama).
- Jedino u Italiji, gdje je graditeljstvo sauvalo zidnu masu, dolazi do snanog razvoja
zidnog slikarstva, koje, prihvaajui osnovne postavke gotikog likovnog izraza,
postaje nositelj razvoja slikarskih formi. I slikarstvo na drvu, tradicionalno razvijenije
u Italiji, doivljava u doba gotike pravi procvat, te se, umjesto jednostavnih
romanikih slika na drvu, poinju izraivati bogati poliptisi i oslikani krilni oltari,
ukraeni rezbarijama i pozlatom.
- Slikarstvo minijatura, koje nije ovisno o arhitektonskoj podlozi, postaje u sjeverozapadnom
dijelu Europe dominantna slikarska tehnika i nositelj likovnog razvoja slikarstva, te
pokazuje majstorsku tehniku linearnog crtea i bogatu skalu boja.
- Obogaivanjem ambijanta svakodnevnog ivljenja sve se vie razvija izrada tapiserija, koje
u Francuskoj postaju i najistaknutija djela monumentalnog slikarstva.
- Novinu gotikog doba predstavljaju grafike (drvorezi, bakrorezi), koje, uslijed tehnike
izrade, iskazuju naglaenu linearnost, zadravajui ipak osnovne odlike gotikog
slikarstva.
- U smislu razvoja stila i u slikarstvu je mogue pratiti iste elemente koji su karakteristini i
za gotiku skulpturu: tenju ka veoj realistinosti, obraanje panje na detalje, te
psiholoku individualizaciju likova.
- Kao poseban problem u tenji ka realistinijem prikazivanju javlja se pitanje ostvarivanja
iluzije tree dimenzije (volumena i prostorne dubine). Taj se zadatak posebno
postavlja pred fresko-slikarstvo koje je narativnijeg karaktera od onog na dasci.
Snaan poticaj u tom smislu predstavlja slikarstvo Giotta di Bondone, no tek na
izmaku gotike vodei sjevernjaki umjetnici poput Jana van Eycka u potpunosti
savladavaju perspektivu.
- Poput skulpture, ni gotiko slikarstvo nije kompaktna stilska cjelina, ve se kree u
rasponu od djela koja jedva nagovjetavaju raskid s romanikim tradicijama do onih
koja je teko razluiti od dostignua rane renesanse. U tom smislu potrebno je u
gotikom slikarstvu uoiti razvoj stila, koji tenja ka realistinosti i produhovljenoj
estetici stalno potie.

101
 H: SLIKARSTVO U ITALIJI

- Slikarstvo Duecenta tijesno je povezano s umjetnou Bizanta ("maniera greca").

Djela anonimnih majstora:

01 Anonim
- Sv. Franjo (1228., freska, Sacro Speco, Capella San Gregorio).
02 Anonim
- Mozaici (konac 13. st., Firenca, krstionica katedrale).
03 'Majstor Sv. Martina'
- Bogorodica s Djetetom na prijestolju i dvanaest scena o Sv. Ani i Sv. Joakimu
(oko 1275., Pisa, Museo Nazzionale).
04 'Majstor Sv. Magdalene'
- Sv. Magdalena (1250-79., Firenca, Accademia).
05 'Majstor Sv. Klare'
- Scene iz ivota Sv. Klare (1285., Assisi, Santa Chiara).
06 'Majstor Sv. Cecilije'
- Djeluje poetkom 14. st. Sljedbenik, moda i uenik Giottov.
- Sv. Cecilija (Firenca, Uffizi - iz crkve Santa Cecilia).
07 'Majstor Kodeksa Sv. Jurja'
- Kodeks Sv. Jurja (prije 1341., Rim, Archivio Capitolare di San Pietro).
- Polaganje u grob (New York, Metropoliten Museum).
- Krunjenje Bogorodice, Noli me tangere (Firenca, Museo Nazionale dei
Bargello).

Slikari:
08 Bonaventura Berlinghieri (13. st.)
- Jedan od prvih slikara koji su prikazali portretni lik Sv. Franje i prizore iz
legendi o svecu.
- Sv. Franjo i prizori iz njegova ivota (Firenca, Santa Croce, Capella Bardi).
- Prizori iz ivota Sv. Franje (1235., freska, Pesci, San Francesco).
09 Giunta Pisano (13. st.)
- Djelovao od 1229. do 1255. u Pisi, Assisiju i Bologni. Pridravajui se
bizantske tradicije, stvorio je prototip slikanih raspela. Pripisuju mu se i freske
s motivima Pasije u donjoj crkvi Sv. Franje u Assisiju.
- Raspelo (Bologna, San Domenico).
- Raspelo (oko 1230., Pisa, Museo Nazionale).
10 Guido da Siena (druga pol 13. st.)
- Djelovao oko 1250-70.
- Bogorodica s Djetetom (oko 1270., Siena, Palazzo Pubblico - iz crkve San
Domenico). U okviru tradicionalne bizantske ikonigrafske sheme (Hodegetria)
izrazio je slobodnije shvaanje u ostvarenju lika, nabora draperije i kolorita.
- Slikani antependij (Siena, Pinacoteca).
11 Coppo di Marcovaldo (1225/30. - 1274.)
- Pripadnik kruga firentinskih duecentista. Radi u Sieni i Pistoi, a pripisuju mu
se radovi u Arezzu, Orvietu i Firenci.
- Raspelo (prije 1260., San Gimignano, Pinacoteca Civica).
- Bogorodica s Djetetom (1261., Siena, Santa Maria dei Servi).
12 Margaritone d'Arezzo (13. st.)
- Slikar, kipar i graditelj. Njegov se izraz udaljava od bizantskih tradicija i
priklanja domaim kolama Lucce i Firence.
- Bogorodica s Djetetom (1260-70., London, Natinal Gallery).

102
 - Bogorodica s Djetetom (Montelungo, upna crkva).
- Bogorodica s Djetetom (New York, collection Lehman).
- Sv. Franjo (Arezzo, Pinacoteca).
13 Cimabue (Cenni di Pepo, oko 1240. - 1302.)
- Najznaajniji talijanski slikar prije Giotta i, prema kasnojoj tradiciji, njegov
uitelj. Izrastavi iz bizantskog slikarskog formalizma, prvi je na toskanskom
podruju ispoljio tenju da likovima dade individualnija obiljeja uz izraeniji
realizam.
- Freske (posljednja treina 13. st., Assisi, San Francesco). Bogorodica s
Djetetom i anelima - u donjoj crkvi. Raspee, Prizori iz Apokalipse, Prizori iz
ivota Marijina, Evanelisti - u gornjoj crkvi.
- Raspelo (336 x 267 cm, Arezzo, San Domenico).
- Maesta (oko 1275., 424 x 276 cm, Pariz, Louvre - iz crkve San Francesco u
Pisi).
- Maesta (1279-80., 385 x 223 cm, Firenca, Uffizi - iz crkve Santa Trinit).
- Sv. Franjo (107 x 57 cm, Assisi, Museo di Santa Maria degli Angioli).
- Bogorodica na prijestolju s anelima (218 x 118 cm, Bologna, Santa Maria
dei Servi).
- Mozaik - Sv. Ivan (oko 1301., Pisa, katedrala).
14 Pietro Cavallini (oko 1250. - oko 1330.)
- Najznaajnija linost u rimskom gotikom slikarstvu do pojave Giotta.
Prevladava bizantsku ukoenost kompozicije i plonost likova, te iskazuje
tenju ka plastinijem oblikovanju i individualizaciji fizionomija.
- Mozaici s motivima iz ivota Bogorodice (oko 1291., Rim, Santa Maria in
Trastevere, apsida).
- Freska Posljednjeg suda (oko 1293., Rim, Santa Cecilia in Trastavere).
- Raspelo (Rim, San Paolo fuori le mura).
15 Duccio di Buoninsegna (1255/60. - 1319.)
- Prvi znaajni predstavnik sienskog slikarstva. Naputajui bizantske forme
pokuava ostvariti iv, premda poneto idealiziran ljudski lik, uklopljen u
realistian prostor. U koloritu se jo dri bizantskih uzusa, no figure su mu
znatno pokrenutije i voluminoznije. Ducciovo idealizirano i poetino
slikarstvo zadrat e se u Sieni preko Simonea Martinija sve do Giovannija
Sassete.
- "Madonna Rucellai" (1285., Firenca, Uffizi - iz crkve Santa Maria Novella).
- Krunjenje Bogorodice (oko 1287., vitraj, Siena, katedrala). Pretpostavlja se
da su vitraji raeni prema Ducciovim kartonima.
- Maesta (1308-11., Siena, Museo dell' Opera della Metropolitana, razne ploe
u amerikim i britanskim muzejima - iz katedrale u Sieni). Uz sredinju sliku
Bogorodice u slavi, prikazani su na postranim ploama i predeli prizori iz
Marijina ivota i Kristova djetinjstva, a na pozadini na istim ploama u 34
polja prizori iz Kristova ivota, od Ulaska u Jeruzalem do Uzaaa. Prizori
na stranjoj strani izrazito su slobodniji od onih na prednjoj koji jo iskazuju
bizantsku ukoenost.
16 Giotto di Bondone (1266/67. - 1337.)
- Roen je u Cole di Vespignano u Muggielu, eetrdesetak kilometara od
Firence 1266. (ili 1267.) godine, u obitelji imunog zemljoradnika Bondonea.
Krsno ime nije mu poznato (Biaggio, Ambroggio ?), jer je slavu stekao pod
nadimkom (izvedenicom) Giotto. Podaci o njegovoj ranoj mladosti o
naukovanju kod uvenog firentinskog slikara Cimabuea vie imaju karakter
legende nego povijesnih podataka. Izgleda da je Giotto oko 1280. godine
doao u Firencu i kao egrt stupio na naukovanje u vunarski ceh, no nakon

103
 nekog vremena prelazi u Cimabueovu radionicu. Nakon razdoblja kolovanja
prvi veliki slikarski rad obavlja u Assisiu, u Crkvi Sv. Franje, centru
franjevakog reda, gdje u razdoblju od 1290. do 1296. godine freskama s
motivima iz ivota Sv. Franje ukraava unutranjost gornje bazilike. 1300.
godine papa Bonifacije VIII zove ga u Rim, gdje je u Lateranskoj loi naslikao
jedan suvremeni prizor (Papa Bonifacije VIII odreuje jubilarnu godinu).
Naalost, kao i mnoga druga Giottova djela, ova velianstvena slika nije
sauvana. Ugled koji je stekao svojim djelom u Assisiju donosi mu brojne
nove narudbe, ponajvie za rad u franjevakim crkvama (Rimini, Ravenna,
Padova). No, ni ovi se radovi nisu sauvali. Vrhunac Giottovog stvaralatva
predstavlja oslikavanje unutranjosti kapele Santa Maria della Arena
(Capella Scrovegni) u Padovi, koju je Giotto oslikao (oko 1302-1305. godine)
prizorima iz ivota Bogorodice i Krista, scenom Posljednjeg suda, likovima
Poroka i Vrlina, te ornamentalnom dekoracijom i zasebnim likovima u
medaljonima. Ove freske svojom naprednom koncepcijom i snagom
umjetnikog izraza bez dvojbe predstavljaju najznaajniji kompleks gotikog
slikarstva uope. Iz kasnijeg razdoblja njegova rada djelomino su sauvane
freske u firentinskoj Crkvi Santa Croce, u kapelama Bardi (prie o Sv. Franji) i
Peruzzi (prizori iz ivota Sv. Ivana Krstitelja i Sv. Ivana Evanelista),
nastale izmeu 1320. i 1325. godine.
- Raspelo (oko 1292., 578 x 406 cm, Firenca, Santa Maria Novella).
- Freske (1290-96., Assisi, San Francesco). Dimenzije pojedinanih scena 270
x 230 cm.
- Freske (1302-05., Padova, Capella Scrovegni). Dimenzije pojedinanih scena
200 x 185 cm.
- Maesta (1306-10., 325 x 204 cm, Firenca, Uffizi).
- Freske (1320/1325., Firenca, Santa Croce, Capella Bardi, Capella Peruzzi).
Dimenzije pojedinanih scena 280 x 450 cm.
- Bogorodica s Djetetom (1320-25., 86,4 x 63,5 cm, Washington, National
Gallery).
- Sv. Stjepan (1320-25., 84 x 54 cm, Firenca, Museo Horne). Dio poliptiha
kojem je pripadala i Bogorodica iz Washingtona.
17 Bernardo Daddi (oko 1290. - 1355.)
- Firentinski slikar, u poetku pod utjecajem Giotta, kasnije se pribliava
sienskim majstorima.
- Bogorodica meu anelima (1347., Firenca, Or San Michele).
- Freske (Firenca, Santa Croce, Capella Pulci-Berardi). Prikazi muka
Sv. Lovre i Sv. Stjepana.
18 Maso di Banco (prva pol. 14. st.)
- Firentinski slikar, uenik i sljedbenik Giottov.
- Freske (Firenca, Santa Croce, Capella Bardi). Prizori s temama o Sv.
Silvestru i caru Konstantinu.
- Krunjenje Bogorodice (Budimpeta, Muzej lijepih umjetnosti).
- Bogorodica s Djetetom (Berlin, Dahlem Museum).
19 Taddeo Gaddi (? - 1366.)
- Sin mozaiara Gadda di Zanobi. Najznaajniji uenik i sljedbenik Giottov,
koji zadrava uiteljev nain, ali mu nedostaje njegova dramatska snaga.
- Ciklus iz ivota Marijina (nakon 1318., freske, Firenca, Santa Croce, Capella
Baroncelli).
- Posljednja veera (freska, Firenca, Santa Croce, refektorij).
- Triptih s Bogorodicom (1334., Berlin, Museum).
- Prizori iz legende o Sv. Franji i ivota Marijina (Firenca, Accademia).

104
 - Bogorodica s Djetetom, anelima i svecima (1355., Firenca Uffizi).
20 Agnolo Gaddi (? - 1396.)
- Sin i uenik Taddeov, posljednji izravni sljedbenik Giottovog naina.
- Povijest Svetog Kria (freska, Firenca, Santa Croce).
- Krunjenje Bogorodice (London, National Gallery).
21 Giottino (Tommaso di Stefano, oko 1300. - 1369.)
- Firentinski slikar, sljedbenik Giottova naina.
- Prizori iz ivota Kristova (freske, Firenca, Santa Maria Novella, kapela
klaustra).
- Piet (195 x 134 cm, Firenca, Uffizi).
22 Simone Martini (oko 1284. - 1344.)
- Uenik Duccia di Buoninsegna. Djeluje u Sieni, Napulju, Pisi, Orvietu,
Assisiju i Avignonu. Jedan od utemeljitelja sienske slikarske kole. Premda jo
pod utjecajem bizantskih tradicija, uspjeva spojiti rafiniranost "dvorskog stila"
s preciznim realistikim crteom sjevernoeuropskog gotikog slikarstva i
stvoriti djela njenih boja, mekih valovitih linija i profinjene lirinosti. Njegov
boravak u Avignonu (1338-44) ostvario je znatan utjecaj na razvitak
francuskog kasnogotikog slikarstva - "internacionalne gotike".
- Maesta (1315., Siena, Palazzo Pubblico).
- Poliptih (1320., Orvieto, Museo dell' Opera del Duomo).
- Poliptih (1320., Pisa, Santa Caterina).
- Konjiki lik kondotijera Guidoriccija da Fogliano (1328., freska, Siena,
Palazzo Pubblico). Jedan od najranijih komemorativnih portreta u talijanskom
slikarstvu.
- Prizori iz ivota Sv. Martina (datacija nesigurna, freske, Assisi, donja crkva
Sv. Franje).
- Navjetenje (1333., 300 x 350 cm, Firenca, Uffizi).
- Poliptih Stefaneschi (1338-44., dijelovi u Antwerpenu: Navjetenje, Raspee,
Skidanje s kria, Parizu: Put na Golgotu i Berlinu: Piet).
23 Lippo Memmi (14. st.)
- Uenik svog oca Memma di Filippuccia, suradnik i roak Simonea Martinija.
Djeluje izmeu 1317. i 1357. Slika brojne prikaze Bogorodice s Djetetom.
Privrenost Simoneovu nainu tolika je da ponekad oteava atribuciju djela,
no u odnosu na njega ipak iskazuje neto tvri crte i zagasitije boje.
- Navjetenje (1333., Firenca, Uffizi). Zajedniki rad sa Simoneom Martini.
- Maesta (San Gimignano, Palazzo del Podest).
- Raspee (Rim, Vatikanski muzej).
24 Pietro Lorenzetti (oko 1280. - 1348.?)
- Predstavnik sienske slikarske kole.
- Poliptih (1320., Pieve d'Arezzo).
- Freske: Raspee, Skidanje s kria, ... (Assisi, donja crkva Sv. Franje).
- Pala del Carmine, 1329, Siena, Pinacoteca Nazionale.
25 Ambrogio Lorenzetti (prva pol. 14. st.)
- Pietrov mlai brat. Spominje se od 1317. do 1347. Na slikama iz rane faze
oit je utjecaj Giotta i Duccia.
- Madonna (1319., San Angelo in Vico l'Abate kraj Firence).
- Alegorija dobre vladavine, Efekti dobre i loe vladavine na grad i na zemlju
(freska, Siena Palazzo Pubblico). Jedan od najveih freskalnih ukrasa
Trecenta. Razliiti prikazi rada na polju i na ulicama i trgovima grada, s
grupama likova u prvom planu, te planovima koji vode u dubinu prostora, s
pejzaem koji okruuju grad.

105
 - Prikazanje u hramu (1342., 257 x 168 cm, Firenca, Uffizi - iz katedrale u
Sieni).
26 Francesco Traini (14. st.)
- Djeluje preteito u Pisi. od 1321. do 1365. Slijedi narativni stil brae
Lorenzetti. Iskazuje karakteristinu sklonost prema realistinom detalju.
- Pala Sv. Dominika (1344-45., Pisa, Museo Nazionale - iz crkve Santa
Caterina).
27 Giovanni da Milano (oko 1325. - nakon 1369.)
- Djelovao 1350-69. u sjevernoj Italiji, Firenci i Rimu. Slikajui pod utjecajem
Simonea Martinija i Ambroggia Lorenzettija, obogauje njihov idealistiki
pristup slobodnijim slikanjem prostora, ivljim koloritom i naturalistikim
tendencijama u modelaciji likova.
- Martirij Sv. Katarine (oko 1354., Prato Pinacoteca Comunale)
- Poliptih Svih Svetih. Predela (Firenca Uffizi).
- Piet (1365., Firenca, Accademia).
28 Tommaso da Modena (1325/26. - 1379.)
- Sljedbenik idealistikog stila sienske kole i narativnog stila bolonjskih
minijatura. S dvije slike izraene za Karla IV ostvario je i utjecaj na eko
slikarstvo. U svojim djelima realizira izrazito realistian tretman biblijskih
prizora.
- Freske (1352., Treviso, San Niccol). Prikazao je 40 najvanijih linosti iz
reda dominikanaca, s izrazitom individualizacijom fizionomija.
29 Andrea Vanni (oko 1332. - oko 1413.)
- Pripadnik sienske kole, sljedbenik brae Lorenzetti. Djelovao u Sieni,
Napulju i na Siciliji.
- Poliptih s Bogorodicom i svecima (1400., Siena San Stefano).
30 Bartolo di Fredi (oko 1330. - 1410.)
- Radi u rodnoj Sieni i San Gimignanu u kasnogotikoj maniri na tragu A.
Lorenzettija.
- Poklonstvo kraljeva (Siena, Accademia).
- Krunjenje Bogorodice (Siena, Accademia).
31 Taddeo di Bartolo (1362/63. - 1442.)
- Jedan od posljednjih predstavnika idealistikog slikarstva sienske kole.
Oituje utjecaje Simonea Martinija, Memmija, brae Lorenzetti, te Bartola di
Fredi. Radi u Sieni, Genovi, San Gimignanu, Pisi, Perugi, Volterri. Veina
radova mu je signirana i datirana. Njegov kasnogotiki izraz odupire se tada
ve prisutnim strujanjima toskanske renesanse.
- Posljednji sud (1395., freska, San Gimignano, zborna crkva).
- Navjetenje (oko 1400., Siena, Pinacoteca Nazionale).
32 Giovanni Sasseta (1392. - 1451.)
- Kasnogotiki slikar, radi pod utjecajem sienske kole (Simonea Martinija,
brae Lorenzetti), te iskazuje odlike stila "internacionalne gotike". Slika "kao
da Firenca nije udaljena 40 milja ve 40 milijuna milja, i kao da Masaccio,
Donatello, Uccello i Castagno lee jo neroeni u majinoj utrobi"
(Berenson).
- Poklonstvo kraljeva ( Siena, kolekcija Chigi-Saracini).
- Mistine zaruke Sv. Franje (1437/44., 88 x 52,5 cm, Chantilly, Muse
Cond).
33 Gentile da Fabriano (oko 1370. - 1427.)
- Djeluje u Veneciji, Rimu, Firenci, Sieni i Orvietu. U prvoj fazi jo pod
utjecajem gotikih tradicija sienske kole, kasnije unosi u svoja djela elemente
rane renesanse.

106
 - "Polittico di Valle Romita" (oko 1400., 280 x 250 cm, Firenca Uffizi).
- Poliptih porodice Quaratesi (1425., krila u galeriji Uffizi / centralna ploa u
Londonu - iz crkve San Niccol u Firenci).
- Poklonstvo kraljeva (1423., 300 x 282 cm, Firenca Uffizi / predela u Louvru
- iz crkve Santa Trinit).
34 Antonio Pisanello (1395. - 1455.)
- Obrazovan u Veroni pod utjecajem Altichierova slikarstva, u Veneciji
upoznaje djelo Gentilea da Fabriano, te usvaja njegov kasnogotiki stil. Od
1438. zaputa slikarstvo i poinje se baviti medaljarstvom u isto renesansnom
stilu.
- Bogorodica s Djetetom (oko 1420., 50 x 33 cm, Verona, Museo de
Castelvecchio).
- Navjetenje (1423-25., freska, Verona San Fermo).
- Lionello d'Este (Bergamo, Accademia Carrara). Portret u profilu otra obrisa.
35 Guariento di Arpo (? - 1368/70.)
- Padovanski slikar koji prvi prihvaa Giottov nain, te ga suprostavlja jo
uvijek snanom bizantizirajuen stilu Veneta.
- Krunjenje Bogorodice (Venecija, Dudeva palaa).
- Dijelovi slika iz Capelle della reggia Carrarese, Padova, Museo Civico.
36 Altichiero da Zevio (oko 1320. - 1385/90.)
- Roen u Zeviu kod Verone. Osniva slikarske kole u Veroni. Smislom za
slobodniji crte, ivlji kolorit i bogato modeliranje ostvario je znatan utjecaj
na podruju sjeverne Italije.
- Freske (1376-79., Padova, San Antonio, Capella di San Giacomo Maggiore;
Oratorio di San Giorgio).
- Raspee (nakon 1380., freska, Verona, Santa Anastasia, korska kapela).
37 Giusto Menabuoi (1320/30. - 1393.)
- Uglavnom radi u Padovi, pod utjecajem Givannija da Milano i Altichiera.
- Triptih (1367., London National Gallery).
- Freske (1376-78., Padova, krstionica katedrale). Oko 100 biblijskih scena. U
nekima je vidljiv utjecaj Giottovih fresaka iz kapele Scrovegni, ali i jo uvijek
jak utjecaj bizantskog slikarstva.
38 Stefano da Zevio (Stefano di Giovanni da Verona, oko 1378. - nakon 1438.)
- Djeluje u Veroni. U njegovim djelima dolazi do izraaja "internacionalna
gotika" tzv. 'mekog stila' (klnske slikarske kole). Karakteriziraju ga
produhovljeni idealizirani likovi, te istoa linije i kolorita.
- Poklonstvo kraljeva (1435., 72 x 48 cm, Milano, Brera). Potpis: STEFANUS
PINXIT.
- Skidanje s kria (Verona, San Fermo).
- Bogorodica u ruinjaku (129 x 95 cm, Verona, Museo di Castelvecchio).
39 Paolo Veneziano (? - 1358/62.)
- Najznaajnija linost venecijanskog slikarstva u 14. stoljeu. Spominje se
izmeu 1333. i 1358. Djelovao u Veneciji, Vicenzi, Istri i Dalmaciji. Izrazom
znatno vezan uz bizantsku tradiciju, od koje se odvaja ivou likova i prizora,
te profinjenom psihologizacijom i modelacijom.
- Bogorodica s Djetetom (oko 1325., 142 x 90 cm, Venecija, Accademia).
- Smrt Bogorodice (1333., Vicenza, Museo Civico).
- Poliptih (oko 1350., 167 x 285 cm, Venecija, Accademia).
- Krunjenje Bogorodice (1358., New York, The Frick Collection).
40 Lorenzo Veneziano (14. st.)
- Dokumentirana djelatnost 1356. i 1372. Sljedbenik Paola Veneziana, no
ljupkijeg i rafiniranijeg stila, obiljeenog lirizmom figura, naturalistikim

107
 shvaanjem crtea i tenjom ka izrazitijoj plastinosti figura. U tehnikom
pogledu dovodi slikarstvo oltarnih pala do najvie razine.
- "Poliptih Lion" (1357/59., 258 x 432 cm, Venecija, Accademia). Poliptih,
naruen od lana mletakog senata Domenica Liona, kotao je 300 dukata.
- Zaruke Sv. Katarine (1359., 95 x 58 cm, Venecija, Accademia).
- Navjetenje i etiri sveca (1371., Venecija, Accademia).
41 Catarino (druga pol. 14. st.)
- Venecijanski slikar, sljedbenik naina Paola i Lorenza Veneziana, pribliava
se shvaanjima "internacionalne gotike".
- Krunjenje Bogorodice (1375., 89 x 58 cm, Venecija, Accademia).
42 Jacobello di Bonomo (druga pol. 14. st.)
- Pripadnik postpaolovskog venecijanskog kruga.
43 Jacobello Alberegno (druga pol. 14. st.)
- U okviru postpaolovskog venecijanskog slikarstva ostvaruje individualniji
opus izrazite profinjenosti.
- Vizija Sv. Ivana Evanelista (95 x 61 cm, Venecija, Accademia).
- etva Svijeta (45 x 33 cm, Venecija Accademia).
44 Nicol di Pietro (Nicolaus Paradixi, 14/15. st.)
- Posljednji veliki slikar paolovskog kruga, profinjenog crtea i kolorizma, koji
nastavlja tendenciju naputanja bizantskih crta te ispoljava odlike slikarstva
"internacionalne gotike".
- "Madonna Belgarzone" (1394., 107 x 65 cm, Venecija Accademia - iz crkve
Sv. Dominika u Zadru).
- Krunjenje Bogorodice (1395/1400., 101 x 54 cm, Milano, Brera).
- Raspelo (1404., 212 x 140 cm, Bologna, Pinacoteca Nazionale - iz upne
crkve u Verucchiju).
45 Jacobello del Fiore (? - 1439.)
- Jedan od posljednjih predstavnika srednjovjekovnih idealistikih tendencija u
venecijanskom slikarstvu. U poetku pod utjecajem venecijanskog slikarstva
konca 14. stoljea, kasnije dolazi pod utjecaj Gentilea da Fabriano i stila
"internacionalne gotike".
-Poliptih (poetak 15. st., Teramo, crkva Sant'Agostino).
- Legenda o Sv. Luciji (oko 1410., Fermo, Pinacoteca). Osam ploa (70 x 52
cm) s prizorima iz svetiina ivota: Sv. Lucija moli na grobu Sv. Agate, Sv.
Lucija pomae siromasima, Suenje Sv. Luciji, Sv. Lucija na lomai, Volovi ne
uspjevaju odvui Sv. Luciju u bludilite, Sv. Luciju ubijaju bodeom, Sv.
Lucija prima hostiju, Sahrana Sv. Lucije.
- Madonna della Misericordia (oko 1415., 86 x 113 cm, Venecija Accademia).
- Krunjenje Bogorodice (oko 1438., 283 x 303 cm, Venecija, Accademia).
46 Zanino di Pietro (po. 15. st.)
- Jo uvijek pomalo zagonetna linost problematinih atribucija. Jedino
potpisano djelo, triptih iz Rietija, otkriva ga kao karakteristinog pripadnika
"internacionalne gotike".
- Raspee (poetak 15. st., 96 x 86 cm, Rieti, Pinacoteca). Sredinji dio
triptiha.
47 Michele Giambono (oko 1400. - nakon 1462.)
- Mletaki slikar i mozaiar. Razvija se pod utjecajem Gentilea da Fabriano i
Pisanella, te na slian nain, makar neto ovisniji o lokalnoj slikarskoj
tradiciji, spaja kasnogotike i ranorenesansne slikarske forme.
- Mozaici (1430., Venecija, kapela Mascoli uz crkva Sv. Marka). Prizori iz
ivota Bogorodice.
- Sv. Krevan (oko 1440., Venecija, San Trovaso).

108
 - Krunjenje Bogorodice (1448., 229 x 176 cm, Venecija, Accademia).
- Poliptih Sv. Jakova (oko 1450., 109 x 162 cm, Venecija, Accademia).

Minijature:
48 Djela anonimnih majstora:
- Antifonari (Padova, Archivio della Curia vescovile).
49 Benedetto da Como
- asoslov Blanche Savojske. Sliniji je francuskim nego talijanskim
tradicijama.
50 Giovanni de Grassi (? - 1398.)
- Graditelj, kipar, slikar i minijaturist.
- asoslov Giangaleazza Visconti (oko 1380., Firenca, Biblioteca Nazionale).
51 Michelino da Besozzo (14/15. st.)
- Slikar, iluminator i majstor vitraja. Radi u Paviji, Veneciji, Sieni i Milanu.
Pripadnik stila "internacionalne gotike", ispoljava naglaenu linearnost i
sklonost paljivoj obradi detalja.
- Mistino vjenanje Sv. Katarine (Siena, Pinacoteca).
- Pogrebni govor za Giangaleazza Viscontija (1403. Pariz, Bibliothque
Nationale)

109
 I: SLIKARSTVO U OSTALIM ZEMLJAMA

FRANCUSKA
- Francusko gotiko slikarstvo nema ni izbliza onakvo vodee mjesto kao arhitektura i
skulptura. I zidno slikarstvo i slikarstvo na drvu stoji pod snanim utjecajem
talijanskog slikarstva, osobito na jugu (boravak Simonea Martinija na papinskom
dvoru u Avignonu). Znatno vie samosvojnosti i originalnosti ispoljavaju francuski
majstori vitraja i tapiserija, dok minijatura postaje vodea slikarska tehnika.
Minijature:
- U proizvodni iluminiranih rukopisa prednjai radionica kraljevskog dvora u Parizu, te
skriptoriji u Reimsu i Champagni. Poznato je da je Louis IX (Sv. Louis) utemeljio
knjinicu rukopisa i naruio brojne radove.
01 Djela anonimnih majstora:
- Psaltir Sv. Louisa (1252-70., Paris, Bibliothque Nationale). Luksuzna
knjiga sa 78 minijatura na punoj stranici, koje prikazuju scene iz starog
zavjeta. Svaka je definirana kao polje s figurama uokvireno arhitektonskim
elementima (rayonnant stila), te ornamentalnom bordurom.
- Psaltir Izabele Francuske (1252-70., Cambridge).
- Evanelistar Sainte-Chapelle (1252-70., Paris, Bibliothque Nationale).
- asoslov vojvode od Berryja (1380-90., Paris, Bibliothque Nationale).
- Livre de la Chaise (poetak 15. st., Pariz, Bibliothque Nationale).
02 Majstor Honor (umro prije 1318.)
- Spominje se da je radio u Parizu 1288-96.
- Njegove minijature i dalje iskazuju lakou i eleganciju kao i one iz vremena
Sv. Louisa, no arhitektonski motivi igraju znatno manju ulogu, a tehnika
modeliranja likova je znatno naprednija, moda pod utjecajem talijanskog
slikarstva. Ilustrirao je nekoliko knjiga za burgundskog vojvodu Filipa
Lijepog.
- 38 minijatura u juridikom djelu F. Gratianusa (prizori iz sudskog ivota).
- Brevijar Filipa Lijepog (1296., Paris, Bibliothque Nationale).
03 Jean Pucelle (spominje se od 1319. do 1327.)
- Upravlja radionicom u kojoj su mu suradnici Jaquet Maci, Anciau de Cens i
Jean Chavrier). Radi za burgundskog vojvodu Filipa Lijepog. Radovi mu
pokazuju odreenu slinost onima majstora Honora, no jo izrazitije oituje
talijanske utjecaje u oslobaanju od plone stilizacije, te sve vie razvija
drolerije na marginama. Njegova inovacija u minijaturi je i grisaille
(monokromno slikarstvo), vjerojatno preuzeto od Giotta.
- Brevijar Belleville (1343., Paris, Bibliothque Nationale).
- asoslov (New York, Metropoliten Museum of Art).
04 Zabo iz Firence
- Talijanski minijaturist. Djelovao je u Parizu poetkom 15. st.
- Pariki asoslov - Navjetenje (1405-10.).
05 Paul, Jean i Hermann Limburg (prva pol. 15. st.)
- Nizozemski iluminatori. 1402. Jean (Hennequin) i Paul (Pol) stupaju u
slubu burgundskih vojvoda u Dijonu. Od 1405. sva trojica rade za vojvodu
Jeana de Berry.
- asoslov vojvode od Berryja (1406-14., 13,5 x 15,5 cm, Chantilly, Muse
Cond). Rukopis je ukraen s 86 inicijala, 39 velikih i 24 male kompozicije
(biblijske teme, kalendar, prizori iz dvorskog ivota). Pokazuje utjecaje
talijanskog trecentistikog slikarstva.
06 Jean Fouquet (oko 1420. - 1477/81.)

110
 - Slikar i iluminator. Glavna linost francuskog slikarstva 15. stoljea. Razvio
se pod utjecajem brae Limburg, a sredinom 15. stoljea boravi u Italiji, gdje
usvaja elemente renesansnog izraza.
- asoslov Etiennea Chevaliera - Muenje Sv. Apolonije (1452-60., 16,5 x 12
cm, Chantilly, Muse Cond). 40 minijatura.
Vitraj:
- Prvi sauvani primjerci vitraja sauvani in situ potjeu iz 12. stoljea, kada je sredite
kole za izradu vitraila postala opatijska crkva St-Denis, iz koje se irio utjecaj na
ostala mjesta (Chartres, Poitiers, Angers). Kasnije, znaajan centar postaje Pariz (Ste-
Chapelle), koji svoje utjecaje iri sve do Engleske i Njemake.
07 Chartres (katedrala)
- Najcjelovitije sauvan kompleks gotikog slikarstva na staklu. 125 prozora i
9 rozeta ukraeno je vitrajima tijekom 12. i 13. st.
- Ulazak u Jeruzalem (oko 1150., zapadno proelje).
- Bogorodica s Djetetom - "Prozor Plave Bogorodice" (oko 1150.,
deambulatorij).
- Parabola o dobrom Samaritancu / Adam i Eva (oko 1210., juni brod).
- Starozavjetni proroci nose evaneliste (oko 1225., juni krak transepta).
08 Auxerre (katedrala)
09 Le Mans (katedrala)
10 Angers (katedrala)
11 Pariz (katedrala Notre-Dame)
- Rozeta (nakon 1250., promjer 13 m, sjeverni krak transepta). Bogorodica na
prijestolju, okruena starozavjetnim linostima.
12 Pariz (Sainte-Chapelle)
- Sve stijenke graevine prekrivene su vitrajima (preko tisuu scena) s
prizorima iz Starog zavjeta (Geneza, Izlazak, Brojevi, Suci ...), ivota Sv.
Ivana Evanelista, ivota Sv. Ivana Krstitelja, Djetinjstva i Muke Kristove, te
Jiajeva stabla i Povijesti relikvija. Najvei dio je originalan gotiki (nastao
nakon 1240.), dok je dio koji je uniten (1803.) kasnije rekonstruiran.
13 Strasbourg (katedrala)
14 Bourges (katedrala)
- Grb vojvode od Berryja (15. st.).
Freske:
15 Avignon (papinska palaa)
- Prizor iz lova (1343.).
16 Albi (katedrala)
- Posljednji sud
17 Pariz (samostan minorita)
- Mrtvaki ples (prva etvrtina 15. st.).
18 Lachaise-Dieu (opatijska crkva)
- Mrtvaki ples - Danse macabre (sredina 15. st.). Kao slikarska tema
pojavljuje se poetkom 15. st. Najstariji primjer bio je onaj na parikom
groblju 'Innocent' (iz 1424., uniten u18. st.).
Slikarstvo na drvu:
- Razvija se u 15. stoljeu u kolama u Toursu, Amiensu i u Provansi.
19 Anonimni majstori:
- Portret Ivana Dobrog (prije 1364., 60 x 44 cm, Paris, Louvre). Jedina slika
na dasci parike kole. Predstavlja ekvivalent ostvarenjima prake kole.
- 'Parament de Narbonne' (prije 1377., Paris, Louvre). Antependij oslikan
'grisaille' tehnikom. Na centralnom je polju prikaz Raspea.

111
 - 'Piet iz Avignona' (sredina 15. st., uljena tempera na drvu, 162 x 218 cm,
Paris, Louvre).
20 Melkior Broederlam (spominje se 1381. - 1409.)
- Djeluje na dvoru flandrijskih grofova i burgundskih vojvoda. Glavno mu je
djelo trokrilni oltar za kartuzijanski samostan Champmol kod Dijona.
- Bijeg u Egipat (1392., 167 x 130 cm, Dijon, Muzej - iz samostana u
Champmolu).
21 Engeurrand Charonton (oko 1410. - 1466.)
- Jedan od majstora avignonske slikarske kole. Djelovao u junoj Francuskoj.
Sljedbenik tradicija sienskog slikarstva (starijeg itavo stoljee). Neki autori
pripisuju mu 'Pietu iz Avignona'.
- Pakao (sredina 15. st., Avignon, Oltar Marijina Krunjenja u Villneuve-les-
Avignon).
Tapiserije:
- Gotike tapiserije (14/15. st.) uglavnom su djela anonimnih majstora. Jednostavnou
kompozicija i sklonou ka dekorativnom uglavnom odaju utjecaje minijatura. Teme
su u poetku preteno religiozne, da bi se kasnije sve ee javljali i profani motivi
(vezani uz knjievnost, viteki ivot, svakodnevne djelatnosti ...). Tkane su debljim
vunenim nitima, u ogranienoj skali istih i njenih boja (modre, ute, crvene).
22 Angers (katedrala)
- Ciklus od 69 tapiserija s motivima Apokalipse (oko 1375-81.). Izradio ih je
pariki majstor Nicolas Bataille, po crteima dvorskog slikara vojvode Louisa
od Anjoua Jeana de Brugge.
23 Pariz (Muse Cluny)
- Ciklus tapiserija "Dama s jednorogom" (15. st., 310 x 330 cm). est
tapiserija iz dvorca Bousac.

ENGLESKA
- Englesko se gotiko slikarstvo razvilo pod snanim utjecajem francuskog (minijatura,
vitraj), da bi tijekom prve polovine 14. stoljea razvilo donekle samostalan izraz
(skriptoriji u Peterboroughu i Elyju), te konano, u doba "internacionalne gotike"
(1350. -1425.) ponovo potpalo pod utjecaje s kontinenta.
Minijature:
24 Djela anonimnih majstora:
- Westminsterski psaltir (oko 1200., London, British Museum).
- Psaltir Blanche iz Kastilje (oko 1235., Paris, Bibliothque d'Arsenal).
- Douce Apocalypse (oko 1270., Oxford, Bodleian Library). Na tragu rukopisa
iz doba Sv. Louisa. Vjerojatno prethodi radovima majstora Honora, a stilski
je negdje na razmeu.
- Alfonsov psaltir (oko 1284., London, British Museum). Izaen za Alfonsa,
unuka Henrika III. Raen u dvije faze, od kojih ranija i kvalitetnija odaje
francuski utjecaj.
- 'Peterbourgh Psalter' (poetak 14. st., Bruxelles, Bibliothque Royale).
Iskazuje sklonost raskono ukraenim bordurama, na kojima se, unutar
florealnog ornamenta, izmjenjuju biblijski motivi i groteske.
- 'Queen Mary Psalter' (oko 1310., London, British Museum). Izrazito
kvalitetno djelo s brojnim slikanim stranama, slikama umetnutim u tekst i
sitnim crteima na dnu stranica. Kod svih crte odnosi prevagu nad bojom.
- 'St. Omer Psalter' (oko 1330., London, British Museum). Motiv Jiajeva
stabla.
- 'Gorleston Psalter' (oko 1330., London. British Museum). Iskazuje dosta
slinosti s talijanskim slikarstvom (Duccio, Simone Martini).

112
 25 William de Brailes (aktivan 1240. - 1260.).
- Potpisao se na tri iluminirana rukopisa, a na jednom naslikao sebe kao
klerika.
26 Matthew Paris (? - 1259.)
- Bavio se kartografijom i graviranjem u zlatu. Sastavio povijest opatije St.
Albans u kojoj je kao redovnik vodio skriptorij.
- "Historia Anglorum" (oko 1250., London, British Museum). Potpis i
autoportret majstora ispod slike Bogorodice.
Slike na dasci:
27 London (Westminster Abbey)
- Retabl (posljednja etvrtina 13. st.). Jedinstveni primjerak u okviru
francuskog i engleskog slikarstva. Moda rad kraljevog slikara Waltera iz
Durhama.
- Portret Richarda II (oko 1395.). Stilski je slian portretima Karla IV (ijom je
keri Richard bio oenjen).
28 London (National Gallery)
- "Wilton Diptych" (1395-99., dimenzije svakog krila 37 x 53 cm). Na desnom
je krilu naslikana Bogorodica s Djetetom okruena anelima, a na lijevom
kralj Richard II koji klei u pratnji triju svetaca (Sv. Ivan Krstitelj, Sv. Edmund
i Sv. Edward). Jedna od najljepih slika "internacionalne gotike".
Freske:
29 London (Westminster Abbey)
- Ostaci fresaka u junom transeptu (konac 13. st.). Srodni su minijaturama iz
'Douce Apocalypse'.
- Fragmenti fresaka (glave anela) u kapeli (oko 1370.).
Vitrail:
30 Canterbury (katedrala)
- 12/13. st.
31 London (Westminster abbey)
- 12/13. st.
32 Wells (katedrala)
- 14. st.

NJEMAKA
- Prvo razdoblje razvoja gotikog slikarstva u Njemakoj traje od 1250. do 1400. godine.
Oznaava ga postepeno naputanje lomljenog stila draperija ("cik-cak stil"), te
prelazak na meke i elegantnije forme. Tijekom 14. stoljea dominantno mjesto
zauzima kola u Klnu. Tijekom 15. st. i u Njemakom slikarstvu prevladava stil
"internacionalne gotike", no osjeaju se utjecaji nizozemskog realizma, te konano i
renesansne tendencije.
Minijature:
- Do 1330. pariki je stil utjecao i na njemako slikarstvo, koje naputa "cik-cak stil", pa
rukopisi nastali u podruju oko Klna poinju pokazivati slinost s francuskim.
33 Djela anonimnih majstora:
- Minhenski psaltir (oko 1200.). Proizveden u Engleskoj. Ima 80 ilustracija na
punoj strani (djela nekolicine umjetnika).
- asoslov (Nuremberg, Stadtbibliothek). Predstavlja prauzor za sline radove
tijekom 14. i 15. stoljea. Vjerojatno je nastao u Parizu za naruitelje iz
Engleske.
Slike na dasci:
- Za razliku od Francuske i Engleske, u Njemakoj je sauvan znatan broj slika na dasci.
34 Djela anonimnih majstora:

113
 - Oltarna pala iz Soesta (1230-40., tempera na drvu, 71 x 120 cm, Berlin,
Gemldgalerie - iz Soesta).
- Oslikani strop u crkvi Sv. Mihaela u Hildeshaimu - Jiajevo stablo (1230-
40.).
- Diptih iz Klna (oko 1325-50., Kln, crkva Sv. Jurja). Koristi neka
perspektivna rjeenja talijanskog slikarstva., no stil je vrlo blizak majstoru
Honoru.
- "Rajski vrti" (oko 1410., 26,3 x 33,4 cm, Frankfurt, Kunstinstitut). Majstor
iz gornjorajnskog podruja, pripadnik "mekog stila".
35 Bertram von Minden (oko 1345. - 1415.)
- Na izvjestan nain kombinira elemente "internacionalne gotike" s utjecajima
vrih giottovskih tradicija, pribliavajui se pukom duhu i shvaanju.
- Geneza -etvrti dan (1379., tempera na drvu, 84 x 56,5 cm, Hamburg,
Kunsthalle - iz crkve Sv. Petra).
36 Stefan Lochner (oko 1410. - 1451.)
- Djelujui pod utjecajem brae Limburg i Jana van Eycka, ostvaruje djela
istanane lirinosti, jo vezana uz duh "internacionalne gotike".
- Bogorodica u ruinjaku (prva pol. 15. st., 50,5 x 40 cm, Kln, Wallraf-
Richartz Museum).
37 Konrad Witz (oko 1400. - oko 1445.)
- Njemaki slikar koji je djelovao u vicarskoj. Kasnogotiki idealizam
njemakog slikarstva obogauje realistinim shvaanjem srodnim burgundskoj
slikarskoj koli i krugu brae van Eyck, ali i talijanskim majstorima rane
renesanse.
- Navjetenje (1440-45., 156,5 x 120,1 cm, uljena tempera na drvu, Nrnberg,
Nationalmuseum).
- Petrov udesni ribolov (1444., uljena tempera na drvu, 132 x 154 cm,
eneva, Umjetniki i historijski muzej).
Vitrail:
- Uglavnom se razvija na tragu francuskih uzora.
38 Bamberg (katedrala)
39 Regensburg (katedrala)
Grafika:
40 Djela anonimnih majstora:
- Sv. Kristofor (oko 1440., drvorez, 28,3 x 20,1 cm ). Junonjemaki rad.
- 'Biblia pauperum' (druga pol. 15. st.).
41 Martin Schongauer (oko 1435. - 1491.)
- Slikar i bakrorezac. Na formiranje njegova likovna izraza snano je utjecao
nizozemski realizam (van der Weyden). Stvara djela s obiljejima kasne
gotike, no s izrazitom dozom realistinosti u prikazivanju. Sauvano je oko
150 bakroreza, preteito sakralne tematike.
- Bogorodica s Djetetom (bakrorez, 16,5 x 12 cm).
- Iskuenje Sv. Antuna (bakrorez).
- Krist na kriu (bakrorez).

EKA
- U doba Karla IV (1346. - 1378.) Prag postaje jednim od najznaajnijih centara europske
umjetnosti. eko slikarstvo isprva je pod snanim utjecajem talijanskog (sienske
kole), a zatim i francuskog (parikog dvorskog kruga). Znaajna slikarska djela
eke kole ostvarena su posebno u iluminiranim rukopisima iz vremena
"internacionalne gotike".
Slike na dasci:

114
 42 Tommaso da Modena
- Oltarska pala (Prag, Narodna galerija - iz kapele Sv. Kria u Karluvu Tynu).
43 Theodorich iz Praga
- Zidovi kapele Sv. Kria u Karluvu Tynu nisu prekriveni freskama, ve
slikama na dasci, radovima majstora Theodorica. Mogue izvore njegova
slikarstva moda treba traiti u Parizu, no nepostojanje djela monumentalnog
slikarstva (veeg od minijatura) oteava usporedbu.
- Sv. Jeronim (1359., Prag, Narodna galerija - iz kapele Sv. Kria u Karluvu
Tynu).
44 'Majstor oltara u Wittingau'
- Dijelovi oltara iz Wittingaua (Trebona), nastali oko 1380., iskazuju odlike
slikarstva koje se ve moe nazvati 'ekim stilom'.
- Kristovo Uskrsnue (oko 1380., tempera na drvu presvuenu platnom, 132 x
92 cm, Prag, Narodna galerija).
45 Anonimni majstori:
- 'Glatz (Kladska) Madona' (1350.). Naslikana za prakog nadbiskupa Ernesta
von Pardubic.
- Madona iz Rudnica (oko 1395., 90 x 68 cm, Prag, Narodna galerija).
- Bogorodica s Djetetom (oko 1400., Prag, Narodna galerija - iz Jindrichova
Hradeca). Tipino djelo "internacionalne gotike".
Minijatura:
- eka je minijatura 14. stoljea pod snanim utjecajem francuske minijature, ali i
suvremenog slikarstva na dasci (obiljeenog talijanskim utjecajem).
46 Anonimni majstori:
- 'Liber Vaticanus' (prije 1364.). Izraen za Karlovog kancelara Johanna von
Neumarkt. Pokazuje srodnost sa 'Glatz Madonom', te jak utjecaj talijanskog
slikarstva.
- Ptolomej. Quadripartitus oko 1400., 41 x 30,5 cm, Be, National Bibliothek).
Primjer "lijepog stila", koji se razvio na dvoru Karlova sina Vjenceslava.

AUSTRIJA
- Slikarstvo se razvija od otro lomljenog ("cik-cak") stila u drugoj polovini 13. stoljea,
preko stila stroge gotike i talijanskih utjecaja u 14. stoljeu, do dvorskog mekanog
stila (oko 1400.) ostvarenog pod ekim utjecajima, realistikog stila oko sredine 15.
stoljea, te konano razigranog stila kasne gotike koji iskazuje linearnost grafikih
predloaka u slikarstvu.
- Slikari: Konrad Laib (15. st.) , Hans von Tbingen (oko 1400. - 1462.).
Djela:
47 Gurk (katedrala)
- Freske u zapadnoj empori. "Lomljeni stil" (druga pol. 13. st.).
- Freske u predvorju. Giotteskni stil (1339-43.).
48 Klosterneuburg (opatijska crkva)
- Slike na poleini " Klosternenburg Altar" (ambon preraen u dio oltara,
1181.) iz 1324-29. Iskazuje talijanske utjecaje.
49 Be (katedrala)
- Portret Rudolfa IV (1365.).
- Bogorodica s Djetetom i donatorom (oko 1390., freska, iz predvorja - danas
u Kunsthistorisches Museumu). Rad talijanskog majstora.
- Oltarna pala iz Bekog Novog Mesta (1447.). 24 slikana polja sa po tri
svetaka lika.

SLOVENIJA

115
- Vrlo je izrazita prevlast fresko slikarstva nad slikarstvom na dasci.
- U razvoju slovenskog slikarstva odraavaju se sve faze gotikog slikarstva karakteristinog
za srednju Europu, poevi od kasnoromanikog stila zupasto lomljenih nabora
("cik-cak stila") konca 13. st., te iz njega razvijenog linearno crtakog naina poetka
14. st., preko postgiottovske faze sredine 14. st. i mekog stila s poetka 15. st., do
idealistikog naina sredine 15. st. i gotikog realizma s kraja 15. st.
Slikari:
50 Johannes (Janez) Aquila (posljednja treina 14. st.)
- Apostoli (1392., freske, Martjanci kod Murske Sobote, crkva Sv. Martina).
51 Janez Ljubljanski (sredina 15. st.)
- Sv. Nikola spaava trojicu nedunih osuenih na smrt (1443., freska, Visoko
kod Kureka, crkva Sv. Nikole).
52 Bolfgang (sredina 15. st.)
- Roenje Kristovo, (1453., freska, Crnogrob, crkva Majke Boje).
53 Ivan iz Kastva (kraj 15. st.)
- Freske (1490., Hrastovlje kod Kopra, crkva Sv. Trojstva).
54 Jernej iz Loke (prva pol. 16. st.)
- Pasija (poetak 16. st., freske, crkva Sv. Petra kod Begunja).

PANJOLSKA
- U poetku pod utjecajem talijanskog slikarstva, panjolska vremenom prihvaa elemente
"internacionalne gotike" koji dolaze iz Francuske, da bi se konano priklonila
flandrijskom slikarstvu.
Zidno slikarstvo:
55 Ferrer Bassa iz Barcelone (oko 1290. - 1348.)
- Freske (1346., kapela franjevakog samostana San Muguel de Pedralbas, kod
Barcelone). Izrazito su sline talijanskim slikarskim djelima toga doba,
mjeavina giottovskih i sienskih oblika.
Slike na drvu:
56 Luis Borrass (1366. - 1424.)
- Odaje inspiracije talijanskim slikarstvom sienske kole, te fracusko-
flamanske utjecaje.
- Retabl (560 x 418 cm, Vich, Muzej - iz samostana klarisa).
- 'Retablo de Todos los Santos' (San Cugat del Valls kod Barcelone).

BELGIJA I NIZOZEMSKA
- Razdoblje najveeg procvata umjetnosti na podruju Flandrije (juna Nizozemska, Belgija,
Luksemburg, dio sjeverne Francuske), kada je postala jedna od vodeih sredina
europske umjetnosti, oznaavamo pojmom "flamanska umjetnost". Prvo, zlatno
razdoblje flamanske umjetnosti obiljeavaju umjetnici koji stoje na razmeu srednjeg
vijeka i renesanse: Jan van Eyck, Robert Champin (Matre de Flmalle), Rogier van
der Weyden, Hugo van der Goes, Hans Memling, te Hieronymus Bosch.
57 Jan van Eyck (oko 1390. - 1441.)
- Vodea umjetnika linost sjeverozapadne Europe, slikar koji prevladava
srednjovjekovne likovne sheme i uspostavlja nov izraz, kao svojevrstan
pandan firentinskoj renesansi. Upotrebljava uljenu boju, kojom realizira bogat
kolorit i fine prijelaze tonova.
- "Gentski oltar" (dovren 1432., uljena tempera na drvu, 343 x 441 cm, Gent,
katedrala Sv. Bavona). Veliki rasklopni oltar-poliptih sa 20 ploa. Na
centralnom polju je prikaz Klanjanja mistinom Janjetu, iznad njega Krist
izmeu Marije i Ivana, a na krilima Aneli pjevai i svirai, te Adam i Eva. Na

116
 vanjskim su stranama likovi donatora Jodocusa Vydta i njegove ene,
Navjetenje, Sv. Ivan Evanelist i Sv. Ivan Krstitelj.
- Giovanni Arnolfini sa enom (1434., 59,7 x 81,8 cm, London, National
Gallery).
- "Madona kancelara Rolina" (1436., 66 x 62 cm, Pariz, Louvre - iz katedrale
u Autunu).
58 Robert Campin (Matre de Flmalle) (oko 1375. - 1444.)
- Nazvan po glavnom djelu, trima oltarskim slikama (Bogorodica, Sv.
Veronika, Sv. Trojstvo) iz opatije Flmalle kod Ligea, tek unovije vrijeme
identificiran sa slikarom Robertom Champinom. Djelovao u Ligeu, Tournaiu
i na sjeveru Francuske. Uz brau van Eyck osniva nizozemske slikarske
kole.
- Sv. Veronika (Frankfurt, Kunstinstitut).
- Sv. Barbara (101 x 47 cm, uljena tempera na drvu, Madrid, Prado).
59 Rogier van der Weyden (oko 1400. - 1464.)
- Slikarski srodan Robertu Champinu. Jedan od najznaajnijih slikara kasne
gotike, s profinjenim smislom za psihologizaciju likova.
- Portret ene (prva pol. 15. st., uljena tempera na drvu, 36,5 x 27 cm, London,
National Gallery).
- Posljednji sud (1446-48., srednja slika s oltara bolnice u Beauneu u
Burgundiji).
- Portret Francesca d'Este (New York, Metropolitan Museum).
60 Hugo van der Goes (1435/40. - 1481/82.)
- U svom djelu spaja realizam van Eycka s dramatskom emocionalnou van
der Weydena.
- Poklonstvo pastira (1475-76., 205 x 300 cm, Firenca Uffizi). Dio trokrilne
slike, nazvane po naruitelju, firentinskom trgovcu Tommasu Portinari 'Oltar
Portinari'.
61 Hans Memling (oko 1433. - 1494.)
- Uenik Rogiera van der Weydena. Spaja talijanska renesansna shvaanja sa
sjevernjakim emocionalno-dramatskim iskazima.
- Triptih, London, National Gallery, oko 1475.
62 Hieronymus Bosch (oko 1450. - 1516.)
- Boschov likovni izraz proizaao je iz realistikih tradicija nizozemske
slikarske kole, no osebujan individualni stil ini ga u biti jedinstvenom
pojavom, koju tek uvjetno veemo uz duh okasnjelog srednjovjekovlja.
- Raj (Madrid, Prado).
- Pakao (Madrid, Prado).

117
 J: SLIKARSTVO U HRVATSKOJ

- Prve naznake gotikog duha u hrvatskom slikarstvu pojavljuju se u djelima kasne

romanike, nastalim na prijelazu 13. u 14. stoljee (Bogorodice s Djetetom, slikana
raspela). Karakteristina je u to doba i pojava triptiha s pokretnim krilima (Zadar,
Split, Rijeka), kao prve inaice u razvoju poliptiha.
- Djelatnost stranih majstora (prvenstveno Paola Veneziano) poticala je i razvoj domaih
kola, te je tijekom 14. stoljea slikarstvo po dometima i irini stvaralata postalo
ravnopravno ostalim umjetnikim granama. Glavni centri postaju Zadar (Nikola
Ciprijanov de Blondis, Ivan Tomazinov iz Padove, Stjepan Martinov Lazanja, Bla
Lukin Bani, Menegelo Ivanov de Canali) i Dubrovnik, a slijede ih ostale
dalmatinske komune.
- Posljednje je razdoblje gotike (15. stoljee) bilo vrlo plodno, obiljeeno djelatnou
individualnih stvaralaca (Bla Jurjev Trogiranin, Ivan Petrov iz Milana, Dujam
Marinov Vukovi, Nikola Vladanov, Lovro Dobrievi, Vincent iz Kastva), od kojih
se neki pribliavaju dometima europskih majstora.
- Istra je vie od drugih krajeva sauvala spomenike zidnog slikarstva, koje iskazuje dvojake
utjecaje: talijanske i srednjoeuropske. Sline odlike iskazuju i krti ostaci fresaka u
sjevernoj Hrvatskoj, dok su spomenici gotikog zidnog slikarstva u Dalmaciji mahom
propali.

Sjeverna Hrvatska
01 Djela anonimnih majstora:
- Freske (konac 13. st., Zagreb, sakristija katedrale). Romaniko-gotikim
freskama oslikani su svod i zid sakristije, a prikazani su Sv. Dominik, Sv
Timotej (ili Krist ?) i Sv. Franjo. Vjerojatno rad talijanskog (rimskog) majstor.
Slike su znatno oteene i kasnije preslikane.
- Freske (druga pol. 14. st., Zagreb, katedrala, kapela Sv. Stjepana). Odaju
talijanske inspiracije giottesknih izvorita. Prikazani su: Krist u mandorli koju
podravaju aneli, Evanelisti sa svojim simbolima, Sv. Ivan Krstitelj, te
kompozicije Roenje Kristovo, i Isus u hramu raspravlja sa filozofima.
- Freske (poetak 15. st., enkovec kod akovca, pavlinska crkva Sv. Jelene).
Unutranjost crkve potpuno je prekrivena oteenim zidnim slikama: Sv.
Trojstvo, prizori iz ivota Bogorodice, Misa Sv. Grgura.
- Raspee (14/15. st., freska, Poega, crkva Sv. Lovre). Freske su sauvane
mjestimice u tri sloja.
- Freske (Oura, crkva Sv. Jakova). Dva sloja gotikih fresaka, od kojih je
gornji raen pod srednjoeuropskim (slovenskim) utjecajima.
- Freske (sredina 15. st., Martinina u Hrv. zagorju, crkva Sv. Martina). U
svetitu su sauvane zidne slike koje iskazuju odraze "internacionalne gotike":
apostoli, sveci, biblijske scene, donator.
- Freske (kraj 15. st., Krapina, upna crkva Sv. Nikole). Fragmenti zidnih slika
koji pokazuju utjecaj realistinog plastikog stila s kraja 15. stoljea.
- "Misal Jurja Topuskog" (1495-98., minijature, Zagreb, Metropolitanska
knjinica). Pisan u Zagrebu za topuskog opata Jurja, te iluminiran u dva
navrata: u Zagrebu 1495-98. i Budimu 1519-26. Zagrebake je ilustracije na
dva mjesta potpisao "Ioanes-Hans pictor Almanus".

Istra i Kvarner
02 Djela anonimnih majstora:

118
 - "Trsatska Bogorodica" (druga etvrtina 14. st., Rijeka). Oltari u obliku
triptiha, kojemu se u sredinjem dijelu nalazi prikaz Bogorodice s Djetetom
(tip 'galaktotrophouse'), na desnom krilu nalazi Raspee s Bogorodicom i Sv.
Ivanom, te Sv. Pavao s jo dva apostola, na lijevom Navjetenje, te Sv. Bartul s
dva akona.
- Bogorodica s Djetetom (Rab, Katedrala, venecijanski slikarski krug druge
polovine 14. st.).
- Freske (sredina 14. st., freske, Rakotule, crkva Sv. Nikole). Na zidovima
starijeg dijela crkve nalaze se freske dvojice talijanskih majstora. Prvi je slikao
u apsidi (Maiestas Domini, Sv. Nikola, nepoznati svetac), a drugi na bonim
zidovima (Legenda o Sv. Nikoli). Slike otkrivaju odjek Giottovih ostvarenja, s
izrazitim smislom za prostornost i plastinost likova.
- Freske (Zavrje, crkva Sv. Pelagija).
- Freske (oko 1400., Butoniga, crkva Sv. Kria). U apsidi su prikazani
Maiestas Domini i dvanaest apostola, a na zidovima scene iz Kristova ivota,
nekoliko svetaca i didaktiki prikaz smrti kao kosca. Djelo pukog slikara koji
spaja jo ivu romaniku tradiciju s iskustvima gotikog slikarstva alpskog
kruga.
- Freske (konac 14. st., minj, crkva Sv. Ante). Dosta oteene slike
venecijanskog kruga.
- Freske (oko 1400., Gologorica, crkva Sv. Marije). Poklonstvo kraljeva. Rad
pukog majstora.
- Freske (poetak 15. st., Lindar, crkva Sv. Katarine). Prikaz ivog kria
datiran je glagoljskim natpisom u 1409.
- Freske (poetak 15. st., Lovre, crkva Sv. Martina - sjeverna apsida).
- Freske (prva pol. 15. st., Pian, crkva Sv. Mihovila). Prizori Muke Kristove,
Posljednji sud, Poklonstvo kraljeva.
- Freske (1471., minj, kapela Sv. Trojstva). Kristoloki ciklus naslikan u
duhu slikarstva alpskih krajeva.
- Freske (oko 1460., Pazin, crkva Sv. Nikole). Tirolski majstor. Na svodu je
ciklus Stvaranja svijeta i Borba anela, a u sredinjem polju lik Sv. Mihovila.
Velika slika Raspea skrivena je baroknim oltarom.
03 Albert
- Freske (1461., Paz, crkva Sv. Vida). Bogorodica s Djetetom na prijestolju,
Prijestolje milosti. Glagoljski natpis: MOISTAR ALBERT. Odaje utjecaje
venecijanske gotike.
04 Vincent iz Kastva (druga pol. 15. st.)
- Njegovo jedino do sada poznato djelo je ciklus zidnih slika u crkvi Sv.
Marije na krilinah kod Berama, gdje se potpisao na junom zidu. Freske u
unutranjosti ipak iskazuju tolike stilske razlike, da uz Vincenta treba
pretpostaviti sudjelovanje barem jo dvaju majstora. Primjetan je utjecaj
sjevernjakih grafikih listova, te osobena varijanta pukog iskaza.
- Freske (oko 1474., Beram, crkva Sv. Marije na krilinah). Ciklus obuhvaa
prizore iz Marijina i Kristova ivota, Kolo sree, te veliku kompoziciju
Poklonstva kraljeva s motivima iz basni. Prikaz Mrtvakog plesa izradio je
anonimni majstor ("Majstor mrtvakog plesa").
05 Ivan iz Kastva (druga pol. 15. st.)
- Glavni majstor radionice koja je 1490. oslikala crkvu Sv. Trojstva u
Hrastovlju. Uz Vincenta iz Kastva, drugi po imenu poznati predstavnik
regionalne kasnogotike kole. Njegovo djelo obiljeavaju retardirani oblici
srednjoeuropskog "mekog stila", puka narativnost, te oslanjanje na grafike
predloke.

119
 - Freske (1490., Hrastovlje - Slovenija, crkva Sv. Trojstva).
06 "areni majstor" (druga pol. 15. st.)
- Anonimni majstor koji djeluje u Istri u posljednjoj etvrtini 15. stoljea.
- Freske (Dvigrad, grobina crkva Sv. Marije od Lakua). Maiestas Domini,
apostoli, Navjetenje, sveci.
- Freske (Dvigrad, kapela Sv. Antuna). Bogorodica sa svecima.
- Freske (Oprtalj, crkva Sv. Marije). Slike na sjevernom zidu i u donjem nizu
junog zida: marijanski i kristoloki ciklus.

Dalmacija
07 Djela anonimnih majstora:
- "Bogorodica benediktinki" (poetak 14. st., Zadar, SICU - iz samostana Sv.
Marije).
- "Ugljanski triptih" (oko 1330., Zadar, SICU).
- Freske (poetak 14. st., Zadar, katedrala). Jiajevo stablo, Sv. Donat, Sv.
Petar, Sv. Pavao.
- Minijature u Samostanu Sv. Frane u Zadru. Minijature u antifonarima su
kasnoromanika djela s naznakama proboja gotikih elemenata (13/14. st.), a
one u gradualima u potpunosti sasvim gotikih odlika (sredina 14. st.).
- Raspelo (Trogir, crkva Sv. Andrije).
- Raspelo (Seget).
- "Hvalov zbornik" (poetak 15. st., minijature, Bologna, Sveuilina
biblioteka). Kodeks ispisan bosanicom 1404. godine za splitskog hercega
Hrvoja. Minijature (inicijali, ornamenti, pojedinane figure i kompozicije)
odaju rad dvaju majstora. Prvi slika na modroj pozadini (Povorka apostola s
Kristom, Raspee, Bogorodica na prijestolju, Uzaae, Kamenovanje Sv.
Stjepana, David, Mojsije), a drugi na zlatnoj pozadini (Navjetenje, evanelisti
Marko, Matej i Luka, inicijali i ornamenti). U likovnom su smislu bliske
suvremenom dalmatinskom slikarstvu na dasci.
- "Hrvojev misal" (oko 1403-04., minijature, Istambul, Muzej Topkapi).
Glagoljski kodeks sa stotinjak iluminacija. Ispisao ga je sveenik Butko po
narudbi vojvode Hrvoja Vukia Hrvatinia za crkvu Sv. Mihovila u Splitu.
Minijature se sastoje od biljnih, ivotinjskih i antropomorfnih motiva,
alegorija mjeseci i kristolokih scena.
08 Paolo Veneziano (? - 1358/62.)
- Najznaajnija linost venecijanskog slikarstva u 14. stoljeu. Spominje se
izmeu 1333. i 1358. Djelovao Istri i Dalmaciji (Dubrovnik, Split, Trogir,
Zadar, Rab, Krk), donosei u konzervativnu provincijsku sredinu modernija
likovna shvaanja. Izrazom znatno vezan uz bizantsku tradiciju, od koje se
odvaja ivou likova i prizora, te profinjenom psihologizacijom i
modelacijom.
- Oltarna pala Blaenog Leona Bemba (1321., Vodnjan, upna crkva Sv.
Blaa).
- Raspelo (Dubrovnik, crkva Sv. Dominika).
- Bogorodica s Djetetom (Zadar, SICU - iz crkve Gospe Maslinske).
09 Antonio Veneziano (druga pol. 14. st.)
- Sv. Antun Pustinjak (freska, Zadar, crkva Sv. ime).
10 Catarino (druga pol. 14. st.)
- Venecijanski slikar, sljedbenik naina Paola i Lorenza Veneziano, pribliava
se shvaanjima "internacionalne gotike".
- Raspelo (Zadar, SICU - iz crkve Sv. Dominika).
11 Nicol di Pietro (Nicolaus Paradixi, 14/15. st.)

120
 - Posljednji veliki slikar paolovskog kruga, profinjenog crtea i kolorizma, koji
nastavlja tendenciju naputanja bizantskih crta te ispoljava odlike slikarstva
"internacionalne gotike".
- "Madonna Belgarzone" (1394., 107 x 65 cm, Venecija Accademia - iz crkve
Sv. Dominika u Zadru). Natpis: HOC OPUS FECIT FIE(R)I D(OMI)N(U)S
UULCI(N)A BELGARONE CIUIS IADRENSIS. MCCCCLXXXXIIII
NICHOLA(US) FILIUS M(AGIST)RI PETRI PICTORIS DE UENECIIS
PINXIT HOC OPUS, QUI MORATUR IN CHAPITE PONTIS PARADIXI.
12 Menegelo Ivanov de Canali iz Venecije (oko 1360. - 1428-30.)
- Djeluje u Zadru od 1385. do 1427. God. 1386. izradio nacrt za nadgrobni
spomenik zadarskog nadbiskupa Nikole Matafara, to ga je isklesao Pavao iz
Sulmone. 1387. obvzuje se izraditi poliptih za privatnu kapelu trgovca Nikole
Mihovilova, 1391. oltarne slike za crkve Sv. Spasa, Sv. Krevana, Sv. Frane i
Sv. Dominika, 1395. sliku zadarskom plemiu Damjanu Nassis, te poliptih za
crkvu Sv. Marije, a 1400. poliptih za glavni oltar crkve Sv. Krevana. 1403.
radi slikano raspelo za crkvu Sv. Marije, te dvije slike za plemia Gvida
Grubonju, a 1411. slikano raspelo za crkvu Sv. Stjepana (Sv. ime). 1412. radi
sliku za crkvu Sv. Pavla u Kukljici, te se obvezuje preslikati jednu sliku iz
franjevake crkve u Splitu. 1418. radi poliptih za bratovtinu Sv. Jakova, a
1427. raspelo za crkvu Sv. Lovre u Kalima.
- Novija istraivanja omoguila su njegovu identifikaciju s tzv. "Majstorom
tkonskog raspela" ("Maestro di san Elsino).
- Atribuirani radovi:
- Poliptih (ibenik, Muzej grada - nestao za vrijeme 2. svj. rata).
- Sv. Ivan Krstitelj (28 x 86 cm, Manastir Sv. Aranela na Krki - ukraden).
- Bogorodica s Djetetom, Anelima i donatorima (Firenca, privatna kolekcija).
- Dijelovi poliptiha (sredinje polje 41 x 82, ostala 21,5 x 70 cm, Fermo,
Pinacoteca).
- Poliptih (225 x 153 cm, London, National Gallery). Bogorodica s Djetetom,
Legenda o Sv. Joakimu i Ani, Prizori iz ivota Sv. Elsina.
- Bogorodica s Djetetom (51 x 68,5 cm, ibenik, Zbirka crkvene umjetnosti -
iz crkve Sv. Kria).
- Bogorodica s Djetetom (38,5 x 62 cm, Koper, Muzej).
- Bogorodica s Djetetom izmeu dvojice svetaca (New York, Metropoliten
Museum).
- Raspelo (Zadar, Samostan Sv. Marije - uniteno u II svjetskom ratu).
- Triptih "Varoke Gospe" (58 x 83,5 / 23 x 77 / 25 x 76 cm, Zadar - SICU - iz
crkve Sv. ime) Bogorodica s Djetetom, Sv. Matej, Sv. Juraj.
- Raspelo (164 x 195 cm, okovac, crkva Sv. Kuzme i Damjana).
- Bogorodica s Djetetom i Sv. Ivanom Krstiteljem (85 x 108, Kraj, samostan
Sv. Duje).
- Srodna djela:
- Vezeni antependij (Zadar, SICU - iz samostana Sv. Marije). Bogorodica s
Djetetom, Sv. Ivan Krstitelj, Sv. Ivan Evanelist.
- Matrikula bratovtine Gospe od Umiljenja i Sv. Ivana (minijature, Zadar,
Znanstvena Knjinica). Sv. Ivan Krstitelj s bratimima, Bogorodica s Djetetom,
Sv. Ivan Krstitelj.
- Sv. Bartul, Sv. Pavao Pustinjak (freske, Rimini, Chiesa dei Servi).
- Bogorodica s Djetetom (minijatura, "Kodeks biskupa Kosiria, ibenik,
franjevaki samostan). Crte prema nekom izgubljenom Menegelovom djelu.
- Raspelo (ibenik, Zbirka crkvene umjetnosti - iz samostana Sv. Lucije).
Djelo nekog slabijeg uenika (Juraj Kandijev ?).

121
13 Bla Jurjev 'Trogiranin' (oko 1390. - 1450.)
- Prvi se put spominje u Splitu 1412., potom u Trogiru 1419., a 1421-27. je u
Dubrovniku kao slubeni slikar Republike. 1431. ima radionicu u Koruli,
1433. se vraa u Trogir gdje ivi i radi do 1442. Godine 1445. spominje se u
Splitu, te u Zadru u kojem ivi do smrti 1450. godine.
- Djelujui pod uoljivim venecijanskim utjecajima (Nicol di Pietro, Gentile
da Fabriano), razvija osobeni slikarski stil profinjenog kolorita i njene
osjeajnosti, te pomalo arhainih formi.
- Raspelo (oko 1412., 202 x 144 cm, Split, Samostan Sv. Frane).
- Raspelo (oko 1428., 265 x 214 cm, Ston, Crkva Sv. Nikole).
- Bogorodica s Djetetom (1421-27., 64,5 x 49,7 cm, Dubrovnik, crkva Sv.
ura na Boninovu).
- Matrikula Bratovtine Sv. Duha - Sv. Trojstvo (1428., 19, 6 x 17,5 cm, Trogir,
Zbirka crkvene umjetnosti).
- Matrikula Bratovtine Sv. Duha - Bratimi (1428., 25,8 x 17,7 cm, Trogir,
Zbirka crkvene umjetnosti).
- Bogorodica s Djetetom u ruinjaku (oko 1433., 96 x 73 cm, Trogir, Zbirka
crkvene umjetnosti).
- "Poliptih Sv. Jakova" (1436., 92 x 144 cm, Trogir, Zbirka crkvene
umjetnosti). Potpis majstora: BLASSIUS PINXIT / O / M436 / DIE MESSI /
ZUGNI / 2.
- "Poliptih Sv. Katarine" - Sv. Marija Magdalena, Sv. Ivan Trogirski, Sv.
Mihovil, Sv. Jakov (1436-39., 130 x 215 cm, Trogir, Zbirka crkvene
umjetnosti).
- Bogorodica s Djetetom i svecima (prije 1431., 99 x 135 cm, Poliptih,
Korula, Opatska riznica Sv. Marka).
- Poliptih (1438-39., 175 x 180 cm, Korula, Crkva Svih Svetih).
- Bogorodica s Djetetom (oko 1430., 46,7 x 30,3 cm, ibenik, upanijski
muzej).
- "Gospa od Zdravlja" (1447., 128,3 x 67,9 cm, Zadar, SICU, Iz crkve Gospe
od Zdravlja). Potpis majstora: (14)47 DIE 26 OTVBRI BLASIVS DE IADRA
PI(N)XI.
14 Ivan Petrov iz Milana (oko 1400. - 1448.)
- Prvi se put spominje u Splitu 1429., kada je zajedno s Dujmom Vukoviem
isplaen za oslikavanje kapele Sv. Duje u katedrali. 1431. obvezao se oslikati i
pozlatiti oltarnu pregradu s etrnaest drvenih kipova i raspelo koje je za
zadarsku katedralu izradio Matej Moronzon. 1442. obvezao se izraditi poliptih
za crkvu Sv. Petra u Radovinu, a 1446. radi u kapeli Sv. Stoije u Zadarskoj
katedrali. U crkvi Sv. Spasa pozlatio je sliku to ju je naslikao Menegelo
Ivanov de Canali.
- Atribuirani radovi:
- Evanelist Matej (1429., sinopija, Split, katedrala).
- Imago Pietatis (fragment poliptiha, 45,5 x 44 cm, Zadar, SICU - iz Luke na
Dugom otoku).
- Bogorodica s Djetetom (48,5 x 75 cm, Zadar, SICU - iz samostana Sv.
Marije).
- "Ugljanski poliptih" (245 x 130 cm, Zadar, Riznica samostana Sv. Frane - iz
samostana Sv. Jeronima u Ugljanu).
- Raspelo, Apostoli (nakon 1431., 170 x 170 cm, vis apostola izmeu 134 i
142 cm, Zadar, SICU - iz katedrale).
15 Dujam Marinov Vukovi (oko 1400. - 1458-59.)

122
 - Prvi se put spominje 1429., kada je zajedno s Ivanom Petrovim iz Milana
isplaen za oslikavanje kapele Sv. Duje u splitskoj katedrali. 1448. obvezao se
u ibeniku izraditi dva poliptiha, a 1452. barjak bratovtine. Iste se godine
obvezao pozlatiti i oslikati veliki rezbareni poliptih to ga je za zadarske
franjevce izradio Petar de Riboldis.
- Atribuirani radovi:
- Raspee (58 x 76 cm, Split, Galerija umjetnina)
- Bogorodica meu anelima (21 x 25,5 cm, Korula, Opatska zbirka Sv.
Marka).
- Mistino vjenanje Sv. Katarine (36 x 57 cm, Hvar, Samostan Sv. Frane).
- Bogorodica s Djetetom (37 x 52 cm, ibenik, Muzej grada).
- Bogorodica s Djetetom (35,7 x 68,7 cm, ibenik, Franjevaki samostan).
- Sv. Nikola (fragment poliptiha, Dubrovnik, privatna zbirka - iz ibenika).
- Bogorodica s Djetetom (62 x 110 cm, Zadar, Riznica samostana Sv. Frane).
- Bogorodica s Djetetom (47 x 72 cm, Zadar, SICU - iz Rave).
- Fragmenti rezbarenog poliptiha (1452-53., Zadar, Riznica samostana Sv.
Frane).
16 Nikola Vladanov (15. st.)
- ibenski slikar. 1409. slika raspelo za ibenski dominikance, 1419. poliptih
za klesara Mihovila Cipilo, 1432. poliptih za bratovtinu Sv. Mihovila (po
uzoru na ve ranije izraeni za crkvu Sv. Grgura), a 1434. jo jedan za
franjevaku crkvu. Jedino potpuno sauvano djelo mu je poliptih izraen za
crkvu Sv. Grgura. Izvorite njegova slikarskog formiranja vjerojatno je
venecijanski slikarski krug na prijelazu 14. u 15. stoljee.
- Poliptih (1419-32., ibenik, Zbirka crkvenih umjetnina - iz crkve Sv.
Grgura).
- Bogorodica s Djetetom (73,5 x 39,3 cm, ibenik, Varoka upna crkva).
17 Ivan Ugrinovi (15. st.)
- Dubrovaki slikar. Radio je oltarne slike, titove, krinje, zastave i kune
oltarie.
- Poliptih (1434-35., Koloep, crkva Sv. Antuna Opata).
18 Matej Juni (15. st.)
- Dubrovaki slikar. 1441-46. ivi u Kotoru, a od 1446. u Dubrovniku. Na
osnovu ugovora iz 1452. pripisuje mu se poliptih u crkvi Gospe od unja na
Lopudu. Slikar koji kombinira kasnogotiki likovni izraz s izrazito arhainim
bizantizirajuim formama.
- Poliptih - Bogorodica s Djetetom i donatorom (1452., Lopud, crkva Gospe
od unja).
19 Lovro Dobrievi (? - 1478.)
- Dubrovaki slikar roen u Kotoru, a kolovan u Veneciji (spominje se 1444.
zajedno s Michelem Giambonom). 1448. radi poliptih za glavni oltar
dominikanske crkve, a 1455. poliptih za franjevaku crkvu u Dubrovniku.
Izrauje brojna djela ne samo za grad i iru okolicu, ve i za naruitelje iz
Bosne.
- Slino kao i opus njegova uitelja Giambona, i Lovrina djela otkrivaju
proimanje kasnogotikih i ranorenesansnih formi.
- Bogorodica s Djetetom (Perast kraj Kotora, Gospa od krpjela).
- Poliptih (1448., 249,5 x 257 cm, Dubrovnik, Dominikanski samostan).
- Sv. Vlaho (1455-58., Dubrovnik, franjevaki samostan).
- Poliptih (1465-66., 241 x 248 cm, Dubrovnik, Crkva Gospe na Danama).
20 Petar Jordani (2. pol. 15. st)

123
- Zadarski sveenik koji se bavio slikarstvom. Na osnovu potpisanog poliptiha
iz Crkve Sv. Marije iz 1493. godine, pripisuje mu se nekolicina djela. Djela
mu otkrivaju utjecaje brae Crivelli, ali i snanu crtu konzervativizma.
- Poliptih (1493., 170 x 220 cm, Zadar, Samostan Sv. Marije - uniten u 2. svj.
ratu).
- Bogorodica s Djetetom (141 x 50 cm, Tkon, upna crkva).
- Fragmenti oslikanog stropa - Sv. Matej (46 x 194 cm, Zadar, SICU - iz
katedrale).
- Bogorodica s Djetetom (51 x 40 cm, Be, Privatno vlasnitvo).

124
 K: PRIMJENJENA UMJETNOST

- Tijekom gotikog razdoblja primjenjena se umjetnost definitivno vraa na margine

umjetnike djelatnosti. Premda razmjerno obimna, produkcija djela umjetnikog
obrta rijetko ostvaruje izuzetne radove.
- Karakteristino je da zlatarska djela kao najei dekorativni i oblikovni element koriste
umanjene oblike gotike arhitekture. Figuralni prikazi pak u cijelosti oponaaju
oblike monumentalne skulpture. Relikvijari u obliku glava znatno su realistiniji nego
u prethodnom razdoblju, esto s naglaenim portretnim karakteristikama.
- Pored relikvijara, u crkvenim su riznicama sauvani brojni kalei, monstrance svijenjaci i
zlatom vezene tkanine (kazule, dalmatike).
- Vezano uz promijenjene drutvene uvjete, znatno se poveava broj umjetniki oblikovanih
predmeta profane namjene (nakita, namjetaja, oruja ...).

Francuska
01 Pariz (riznica katedrale)
- Relikvijar Ludovika Pobonog (poetak 14. st.). Portretna bista u umanjenoj
prirodnoj veliini.
02 Pariz (Louvre)
- Bogorodica s Djetetom iz opatije Saint-Denis (1339., vis 69 cm). Pozlaeno
srebro. U potpunosti slijedi ostvarenja monumentalne skulpture.

Njemaka
03 Aachen (Mnsterschatz)
- Relikvijar Karla Velikog (oko 1350.). Portretna bista bogato ukraena
aplikacijama i dragim kamenjem.
04 Kln (Schntgen-Museum)
- Monstranca (15. st., vis. 72 cm). Pozlaeni bakar.

Italija
05 Siena (Museo dell'Opera del Duomo)
- Relikvijar za glavu San Galgana (1290-95.). Osmerostrani relikvijar koji
oponaa arhitektonske oblike ukraene skulpturom.
06 Venecija (crkva San Marco)
- "Pala d'Oro" (10-14. st.). Zlatna ploa ukraena dragim kamenjem i emajlom.
Izraena 1105. od bizantskih emajliranih ploica. Konaan oblik s elementima
koji oponaaju gotiku arhitekturu dobila je 1345.
07 Orvieto (katedrala)
- Relikvijar San Savina (druga etvrtina 14. st.). Majstori Ugolino di Vieri i
Viva di Lando.
08 Arezzo (katedrala)
- Bista - relikvijar San Donata (1346.). Majstori Pietro i Paolo Aretino.
09 Milano (Castello Sforzesco)
- Monstranca iz Voghere (1406.).
10 Padova (crkva San Antonio)
- Relikvijar za jezik Sv. Ante (1436.). Majstor Giuliano da Firenza.

HRVATSKA
- Iznimno bogata batina djela gotike primjenjene umjetnosti, prvenstveno zlatarstva,
sauvana je na podruju Dalmacije. Kao glavni centri istiu se Dubrovnik i Zadar.
- Brojna imena majstora zlatara posvjedoena u arhivskim spisima (samo u Zadru spominje
se tijekom 14. i 15. st. preko stotinu zlatara) svjedoe o vrlo razvijenoj aktivnosti.

125
11 Zagreb (Riznica katedrale)
- Mitra (14. st., obnovljena u 16. st.).
- Monstranca (oko 1495.).
12 Dubrovnik (crkva Sv. Vlaha)
- Srebrni kipi Sv. Vlaha s modelom Dubrovnika (15. st.).
13 Hvar (riznica katedrale)
- Pastoral biskupa Pritia (1509.). Majstor Pavao Dubravi.
14 Split (Riznica katedrale)
- Dijelovi srebrne oltarne pale (prva polovina 14. st.).
15 Zadar (SICU)
- krinjica - relikvijar Sv. Krevana (1326., 17 x 27,5 x 17 cm). Drvo obloeno
pozlaenim srebrnim limom. Srebrni ploice s ugraviranim i emajliranim
likovima (Sv. Kreva, Sv. Stoija, Sv. Zoilo ...).
- Bista - relikvijar Sv. Magdalene (1332., 28 x 14,5 x 35 cm). Iskucano srebro,
djelom pozlaeno i emajl.
- Bista - relikvijar Sv. Silvestra (1367., 23,8 x 19 x 36,5 cm). Iskucani
pozlaeni srebrni lim s apliciranim dragim kamenjem. Zlatari Mela i
Radoslav iz Kotora.
- Ophodni kri iz Oliba (14. st., 31,5 x 2,5 x 58,5 cm). Iskucani i gravirani
srebrni lim.
- Relikvijar Sv. Kria i Spuve (14/15. st., 23 x 19,5 x 41,5 cm). Pozlaeno
srebro, gorski kristal, drago kamenje. Bogat figuralni ukras (zmajevi, lie i
ptice, konjanici).
16 Zadar (crkva Sv. ime)
- Raka Sv. imuna (1377-80., 127 x 192 x 62,5 cm). Relikvijar u obliku
sarkofaga od pozlaenog srebrnog iskucanog lima na drvenoj podlozi. Poklon
ugarsko-hrvatske kraljice Elizabete. Na krovu je s prednje strane prikazan
leei lik sveca, a ostale su plohe ispunjene s trinaest figuralnih kompozicija
(Prikazanje u hramu, Sv. imun spaava brod u oluji, Ulazak kralja Ludovika
u Zadar, Smrt kraljiina oca ...). Autor je zadarski zlatar Franjo iz Milana, o
emu svjedoi sauvani ugovor i potpis majstora: HOC OPVS FECIT
FRANCISVS DE MEDIOLANO.
- Kale (sredina 14. st., 16 x 26 cm). Pozlaeno, iskucano, gravirano i
cizelirano srebro. Ukraen lisnim ornamentom, imitacijom arhitektonskih
elemenata i anuvinskim grbovima.

126
 LITERATURA

H. E. Kubach - P. Bloch, Romanika umetnost, Novi Sad, 1974.

F. Souchal, Srednji vijek, Rijeka, 1968.
A. Martindale, Gothic Art, London, 1967.
H. H. Hofsttter, Kasni srednji vijek, Rijeka, 1968.
C. R. Morey, Mediaeval Art, New York, 1942.
N. Pevsner, An Outline of European Architecture, London, 1964.
K. J. Conant, Carolingian and Romanesque Architecture, London, 1959.
H. E. Kubach, Architettura romanica, Milan, 1972.
M. Aubert - M. Pob - J. Gantner, Gallia romanica, Beograd, 1963.
P. Belli D'Elia, Italia romanica, Beograd, 1964.
H. Busch, Germania romanica, Beograd, 1965.
M. Durliat, Hispania romanica, Wien, 1962.
R. Th. Stoll - J. Roubier, Britania romanica, Wien, 1966.
A. Tuulse, Scandinavia romanica, Wien, 1968.
M. Aubert, L'Art Roman en France, Paris, 1961.
H. Decker, Romanesque Art in Italy, London, 1960.
P. de Palol - M. Hirmer, panija, Beograd, 1976.
B. Rupreht, Romanika skulptura u Francuskoj, Beograd, 1979.
E. Mle, L'Art Religieux du XIIe sicle en France, Paris, 1953.
O. Demus - M. Hirmer, Romanesque Mural Painting, London, 1970.
C. L. Rigghianti, Medioevo Europeo: Storia della scultura nel Mondo, Verona, 1978.
G. H. Crichton, Romanesque sculpture in Italy, London, 1954.
E. B. Garrison, Italian Romanesque Panel Painting, Florence, 1949.
A. C. Quintavalle, Benedetto Antelami, Milano, 1990.
K. H. Clasen, Die gotische Baukunst, Wildpark-Potsdam, 1930.
H. Busch - B. Lohse, Baukunst der Gotik in Europa, Frankfurt am Main, 1958.
L. Grodecki, Gothic Architecture, New York, 1985.
P. Frankl, Gothic Architecture, Harmondsworth, 1962.
M. Pob, Splendeur gothique en France, Paris, 1964.
H. Decker, L'Italie gothique, Paris, 1964.
J. Pope-Hennessy, Italian Gothic Sculpture, London, 1955.
W. Sauerlander, La sculpture gothique en France, 1140-1270, Paris, 1972.
H. Focillon, Art d'Occident. Le Moyen age roman et gothique, Paris, 1955.
P. Toesca, Il Medio Evo: Storia dell'arte italiana, Torino, 1927.
M. Rickert, Painting in Britain. The Middle Ages, London, 1954.
L. Stone, Sculpture in Britain. The Middle Ages, London, 1955.
M. Aubert, La Cathdrale de Chartres, Paris, 1952.
G. Cattaneo - E. Baccheschi, Duccio, Milano, 1972.
G. Vigorelli - E. Baccheschi, Giotto, Milano, 1968.
M. Milani - E. Baccheschi, Giotto, Milano, 1975.
G. Contini - M. C. Gozzoli, Simone Martini, Milano, 1970.
E. Micheletti, Gentile da Fabriano, Milano, 1976.
V. W. Egbert, Mediaeval Artist at Work, Princeton, 1967.
E. Panofski, Gotika arhitektura i skolastika, ivot umjetnosti 47, Zagreb, 1990.
J. Huizinga, Jesen srednjeg vijeka, Zagreb, 1991.
A. Erlande-Brandenburg, Katedrala, Zagreb, 1997.
G. Duby, Le Temps des cathdrales, Paris, 1976.
J. Le Goff, Srednjovjekovna civilizacija Zapadna Evrope, Beograd, 1973.
L. Mumford, Grad u historiji, Zagreb, 1988.
M. Prelog, Romanika, Zagreb, 1984.

127
I. Petricioli, Od Donata do Radovana, Split, 1990.
I. Fiskovi, Romaniko slikarstvo u Hrvatskoj, Zagreb, 1987.
R. Ivanevi - E. Cevc - A. Horvat, Gotika u Sloveniji i Hrvatskoj, Zagreb, 1984.
A. Badurina, Minijatura u Hrvatskoj, Zagreb, 1987.
I. Fiskovi - N. Jaki - J. Belamari - I. Mateji - D. Barievi - R. Tomi - T. Maroevi -
I. Lenti, Tisuu godina hrvatske skulpture, Zagreb, 1997.
C. Fiskovi, Dalmatinske freske, Zagreb, 1965.
V. Radau, Srednjovjekovni spomenici Slavonije, Zagreb, 1973.
N. Klai - I. Petricioli, Zadar u srednjem vijeku, Zadar, 1976.
I. Petricioli, Katedrala Sv. Stoije - Zadar, Zadar, 1985.
C. Fiskovi, Radovan, Zagreb, 1951.
Lj. Karaman, Buvina, Rad HAZU, Zagreb, 1942.
B. Fui, Istarske freske, Zagreb, 1963.
C. Fiskovi, Prvi poznati dubrovaki graditelji, Dubrovnik, 1955.
C. Fiskovi, Zadarski sredovjeni majstori, Split, 1959.
M. Domijan - I. Petricioli - P. Vei, Sjaj zadarskih riznica, Zagreb, 1990.
A. Deanovi - . orak, Zagrebaka katedrala, Zagreb, 1988.
A. Deanovi, Kapela Sv. Stjepana u Zagrebu, Zagreb, 1995.
D. Vukievi-Samarija, Sakralna gotika arhitektura u Slavoniji, Zagreb, 1986.
D. Vukievi-Samarija, Gotike crkve Hrvatskog Zagorja, Zagreb, 1993.
I. Petricioli, Obrada drvata u Zadru u doba gotike, Zagreb, 1972.
I. Petricioli, Tragom srednjovjekovnih umjetnika, Zagreb, 1983.
E. Hilje, Gotiko slikarstvo u Zadru, Zagreb, 1999.
E. Hilje, Spomenici srednjovjekovne arhitekture na otoku Pagu, Zadar, 1999.
G. Gamulin, Bogorodica s Djetetom u hrvatskoj umjetnosti, Zagreb, 1971.
G. Gamulin, Slikana raspela u Hrvatskoj, Zagreb, 1983.
V. Zlamalik, Paolo Veneziano i njegov krug, Zagreb, 1967.
K. Prijatelj - I. Fiskovi - D. Domani - Z. D. Stani - V. Gligo, Bla Jurjev Trogiranin,
Zagreb, 1987.
B. Fui, Vincent iz Kastva, Zagreb, 1992.
V. Ekl, Gotiko kiparstvo u Istri, Zagreb, 1982.
I. Petricioli, krinja Sv. imuna u Zadru, Zagreb, 1983.
K. Prijatelj, Dalmatinsko slikarstvo 15. i 16. st., Zagreb, 1983.
Lj. Karaman, Umjetnost XV i XVI stoljea u Dalmaciji, Zagreb, 1933.
C. Fiskovi, Juraj Dalamtinac, Zagreb, 1988.
asopisi: Arte Veneta, Bollettino d'Arte, Critica dell'Arte, The Bvrlington Magazine, Prilozi
povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Peristil, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru,
Diadora, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, Radovi Instituta za
povijest umjetnosti, Starohrvatska prosvjeta, Hortus Artium Medievalium.
Monografije pojedinih umjetnika i spomenika. Zbornici. Enciklopedije.

128
 POPIS REPRODUKCIJA

ROMANIKA

RA01 Dijon, Saint-Bnigne (rekonstrukcija), 1001-1018.

RA01a Dijon, Saint-Bnigne (kripta).
RA02a Tournus, Saint-Philibert, 11. st.
RA02b Tournus, Saint-Philibert (unutranjost), 11. st.
RA02c Tournus, Saint-Philibert (kripta), 11. st.
RA03a Vzelay, Sainte-Madelaine (unutranjost), 12. st.
RA04a Cluny III (rekonstrukcija), 11-12. st.
RA04b Cluny III (krak transepta).
RA05a Paray-le-Monial, Saint-Hugues, 11-12. st.
RA06a Autun, Saint-Lazare (unutranjost), prva pol. 12. st.
RA07a La Charit-sur-Loire, Sainte-Croix, prva pol. 12. st.
RA08a Nevers, Saint-tienne (unutranjost), kraj 11. st.
RA09a Chapaize, Saint-Martin, oko 1050.
RA09b Avallon, Saint-Lazare (unutranjost), 12. st.
RA10a Saint-Benot-sur-Loire, 11-12. st.
RA10b Saint-Benot-sur-Loire (unutranjost).
RA10c Saint-Benot-sur-Loire (kripta).
RA11 Poitiers, Notre-Dame-la-Grande (tlocrt), 1130-45.
RA11a Poitiers, Notre-Dame-la-Grande.
RA12a Poitiers, Saint-Hilaire (unutranjost), 1025-49.
RA13a Saint-Savin-sur-Gertempe, 1060-1115. st.
RA13b Saint-Savin-sur-Gertempe (unutranjost).
RA13c Saint-Savin-sur-Gertempe (unutranjost).
RA14a Chauvigny, Saint-Pierre po. 12. st.
RA14b Angoulme, Katedrala, 1105-28.
RA14c Aulnay, Opatijska crkva (unutranjost).
RA14d Aulnay, Opatijska crkva, 12. st.
RA15a Prigueux, Katedrala, 12. st.
RA16a Prigueux, Saint-Front, nakon 1120.
RA16b Prigueux, Saint-Front.
RA16c Prigueux, Saint-Front (unutranjost).
RA17a Toulouse, Saint-Sernin, 11-12. st.
RA17b Toulouse, Saint-Sernin.
RA17c Toulouse, Saint-Sernin.
RA17d Toulouse, Saint-Sernin, Zvonik (detalj).
RA17e Toulouse, Saint-Sernin (unutranjost).
RA18a Bordeaux, Sainte-Croix, 12. st.
RA18b Souillac, Opatijska crkva, prva pol. 12. st.
RA19a Clermont-Ferrand, Notre-Dame-du-Port (unutranjost), 12. st.
RA19b Clermont-Ferrand, Notre-Dame-du-Port (unutranjost).
RA20a Issoire, Katedrala, 1130-50.
RA21a Orcival, Katedrala, 12. st.
RA22a Conques, Sainte-Foy, 1050-1130. st.
RA22b Conques, Sainte-Foy (unutranjost).
RA22c Conques, Sainte-Foy (unutranjost).
RA23a Le Puy, Katedrala, 12. st.
RA23b Le Puy, Katedrala (unutranjost).
RA24a Le Puy, Saint-Michel, kraj 11. st.

129
RA24b Le Puy, Saint-Michel (portal).
RA25a Saint-Nectaire, Katedrala (unutranjost), kraj 11. st.
RA25b Mauriac, Notre-Dame, 11-12. st.
RA25c Beaulieu, Opatijska crkva, 12. st.
RA26a Arles, Saint-Trophime, Proelje, 1170-80.
RA26b Arles, Saint-Trophime (klaustar), 12. st.
RA27a Saint-Gilles-du-Gard, Proelje, oko 1170.
RA28a Montmajour, Opatijska crkva, 1117-53.
RA28b Montmajour, Opatijska crkva (klaustar).
RA29a Aix-en-Provence, Katedrala (unutranjost), 1070-1103.
RA29b Saintes-Maries-de-la-Mer, kraj 12. st.
RA29c Moustiers, Sainte-Marie, 12. st.
RA29d Val-des-Nymphes, Notre-Dame.
RA29e Uzs, Zvonik katedrale, 12. st.
RA29f Le Thor, prije 1202.
RA30a Pariz, Saint-Germain-des-Prs, 11-12. st.
RA30b Pariz, Saint-Germain-des-Prs (unutranjost).
RA31a Reims, Saint-Remi (unutranjost), 1005-49 (stanje prije 1917).
RA32a Pariz, Saint-Martin-des-Champs, 1132-40.
RA32b Morienval, Opatijska crkva, oko 1050, deambulatorij dograen oko 1122.
RA32c Murbach, Opatijska crkva, 322.
RA32d Verdun, Katedrala (kripta), 12. st.
RA33 Jumiges, Opatijska crkva (tlocrt)1037-66.
RA33a Jumiges, Notre-Dame.
RA33b Jumiges, Notre-Dame.
RA34a Mont-Saint-Michel, 1024-1228.
RA34b Mont-Saint-Michel, Opatijska crkva (unutranjost), oko 1100.
RA35a Caen, Saint-tienne (tlocrt), 1064-77., 13. st.
RA35b Caen, Saint-tienne.
RA35c Caen, Saint-tienne.
RA35d Caen, Saint-tienne (unutranjost).
RA36a Caen, Sainte-Trinit, 1062-1125.
RA36b Caen, Sainte-Trinit (unutranjost).
RA36c Caen, Sainte-Trinit (unutranjost).
RA37a Bayeux, Katedrala (unutranjost), 11-13. st.
RA38a Falaise, Saint-Gervais (unutranjost).
RA38b Caen, Saint-Nicolas (unutranjost), 1080-90.
RA38c Lessay, Opatijska crkva (unutranjost).
RA39a Saint-Antonin, Palaa, 12. st.
RA40a "Cezarova kula", kraj 12. st.
RA41a Houdon, Kula, 12. st.
RA42a Avignon, Most, 1177-85.
RB01a Canterbury, Katedrala, 1070-77; 1097-1130; 1175-84; 1378.
RB01b Canterbury, Katedrala (unutranjost).
RB01c Canterbury, Katedrala (kripta).
RB02a London, Tower, St. John's Chapel (unutranjost), kraj 11. st.
RB03a Waltham Abbey, Opatijska crkva (unutranjost), 12. st.
RB04a St. Albans, Opatijska crkva, 11-12. st.
RB04b St. Albans, Opatijska crkva (unutranjost).
RB04c St. Albans, Opatijska crkva (unutranjost).
RB05a Chichester, Katedrala (unutranjost), 12. st.
RB06a Winchester, Katedrala, 12. st.

130
RB06b Winchester, Katedrala (unutranjost).
RB07a Romsey, Opatijska crkva (unutranjost).
RB08a Iffley, St. Mary the Virgin, druga pol. 12. st.
RB09a Gloucester, Katedrala (unutranjost), kraj 11. st.
RB10a Melbourne, St. Michael and St. Mary (unutranjost).
RB11a Jedburgh, Opatijska crkva, 12. st.
RB11b Jedburgh, Opatijska crkva (unutranjost).
RB12 Durham, Katedrala (tlocrt), 1093-1128; 1233.
RB12a Durham, Katedrala.
RB12b Durham, Katedrala.
RB12c Durham, Katedrala (unutranjost).
RB12d Durham, Katedrala (unutranjost).
RB13a Suothwell, Samostanska crkva (unutranjost), oko 1130.
RB14a Cambridge, Holy Sepulcre, oko 1130.
RB14b Cambridge, Holy Sepulcre (unutranjost).
RB15a Ely, Katedrala, 11-12. st.
RB15b Ely, Katedrala (unutranjost).
RB15c Ely, Katedrala (unutranjost).
RB16a Norwich, Katedrala (unutranjost), 1090-1145.
RB16b Norwich, Katedrala (unutranjost).
RB16c Norwich, Katedrala (unutranjost).
RC01 Hildesheim, St. Michael (nacrt), 1000-1033.
RC01a Hildesheim, St. Michael.
RC01b Hildesheim, St. Michael (unutranjost).
RC01c Hildesheim, St. Michael (unutranjost).
RC03a Hildesheim, St. Godehard, dovr. 1133.
RC04a Goslar, Neuwerkskirche, oko 1200.
RC04b Goslar Ulrichkapelle, oko 1125.
RC04c Goslar Ulrichkapelle (unutranjost), oko 1125.
RC05b Quedlinburg, Stiftskirche (unutranjost), posv. 1129.
RC06b Braunschweig, Katedrala Sv. Blazija (unutranjost), 1173-95.
RC07b Magdeburg, Zunfthalle, oko 1200.
RC09a Soest, St. Patrokli, 1200-1220.
RC09b Soest, St. Patrokli.
RC10a Paderborn, Katedrala, druga pol. 11. st.
RC12a Freckenhorst, Samostanska crkva, 11-12. st.
RC13a Idensen, Biskupska kapela, prva pol. 12. st.
RC14a Jerichow, Crkva premonstratenkog samostana, po. 13. st.
RC14b Jerichow, Crkva premostrantekog samostana (unutranjost).
RC15a Minden, Katedrala (unutranjost).
RC16a Fulda, St. Michael (unutranjost), 10-11. st.
RC17a Paulinzella, Samostanska crkva, 12. st.
RC18a Freiberg, St. Maria.
RC19a Bamberg, Katedrala, 13. st.
RC19b Bamberg, Katedrala.
RC19c Bamberg, Katedrala.
RC19d Bamberg, Katedrala (unutranjost).
RC19e Bamberg, Katedrala (kripta).
RC20a Nrnberg, Hoenstaufenska kapela (prizemlje), kraj 12. st.
RC20b Nrnberg, Hoenstaufenska kapela (kat), kraj 12. st.
RC22a Alpirsbach, Samostanska crkva (unutranjost), prva pol. 12. st.
RC23a Regensburg, Allerheiligen-Lapelle, 1155-64.

131
RC23b Regensburg, Allerheiligen-Lapelle (unutranjost).
RC23c Regensburg, St. Jakob (unutranjost), 12-13. st.
RC25a Spayer, Katedrala, 1030-65; 1082-1182.
RC25b Spayer, Katedrala.
RC25c Spayer, Katedrala (unutranjost).
RC25d Spayer, Katedrala (unutranjost).
RC25e Spayer, Katedrala (kripta).
RC26a Mainz, Katedrala, 11-13. st.
RC27 Worms, Katedrala (tlocrt).
RC27a Worms, Katedrala, 12-13. st.
RC27aa Worms, Katedrala.
RC27b Worms, Katedrala (unutranjost).
RC28a Limburg an der Lahn, St. Georg, 13. st.
RC28b Limburg an der Lahn, St. Georg (unutranjost).
RC29a Trier, Katedrala, 11. st.
RC29b Trier, Katedrala.
RC30a Maria-Laach, Opatijska crkva, 12-13. st.
RC30b Maria-Laach, Opatijska crkva.
RC30c Maria-Laach, Opatijska crkva (unutranjost).
RC31a Bonn, Katedrala (unutranjost), 12-13. st.
RC32a Kln, St. Maria am Kapitol (kripta), 11. st.
RC33 Kln, St. Aposteln (tlocrt), 12-13. st.
RC33a Kln, St. Aposteln.
RC33b Kln, St. Aposteln (unutranjost).
RC34a Gelnhausen, Carska palaa, 12. st.
RC34b Gelnhausen, Carska palaa.
RC36a Gurk, Katedrala, 12. st.
RC36b Gurk, Katedrala (kripta).
RC37a Be, Katedrala, posv. 1147; 1304-1340.
RC38a Wiener Neustadt, upna crkva, 1250-60.
RC39a Soignies, Saint-Vincent, 12. st.
RC40a Tournai, Katedrala Notre-Dame, 1110-41; 1300.
RC40b Tournai, Katedrala Notre-Dame (unutranjost).
RC40c Tournai, Katedrala Notre-Dame (unutranjost).
RC41a Maastricht, Sv. Servacije, 11-12. st.
RC41b Maastricht, Sv. Servacije (unutranjost).
RC43a Lund, Katedrala, 1103-40.
RC43c Lund, Katedrala (unutranjost).
RC43d Lund, Katedrala (kripta).
RC44a Borgund, 12. st.
RC44b Borgund (unutranjost).
RC44c Urnes (unutranjost), 12. st.
RC44d Torpo, 13. st.
RC44e Torpo (unutranjost).
RC45a Trondheim, Sv. Olaf (unutranjost).
RC46a Stavanher, Sv. Svithun (unutranjost).
RC47a Roskilde, Katedrala, 1175-1220.
RC48a Ols, upna crkva, 12. st.
RC48b Ols, upna crkva (unutranjost).
RD01a Milano, San Ambrogio, 11-12. st.
RD01b Milano, San Ambrogio (unutranjost).
RD02a Como, San Abbondio, 1063-95.

132
RD02b Como, San Abbondio (unutranjost).
RD03a Como, Civate, San Pietro, 9., 11. st.
RD04a Bergamo, Santa Maria Maggiore, 12. st.
RD05a Pavia, San Michele, 12. st.
RD08a Pomposa, Santa Maria, 13. st.
RD09a Piacenza, Katedrala (unutranjost), 12-13. st.
RD10a Parma, Katedrala, 12-13. st.
RD10b Parma, Katedrala (unutranjost).
RD10c Parma, Katedrala (kripta).
RD10d Parma, Krstionica.
RD11 Modena, Katedrala (tlocrt), 12. st.
RD11a Modena, Katedrala.
RD11b Modena, Katedrala (unutranjost).
RD12 Bologna, San Stefano (tlocrt).
RD12a Bologna, San Stefano, Crkva Santa Croce (kripta), 11. st.
RD12b Bologna, San Stefano, Crkva San Sepolcro, oko 1160.
RD12c Bologna, San Stefano, Crkva San Sepolcro (unutranjost).
RD12d Bologna, San Stefano, Crkva San Sepolcro (galerija).
RD12e Bologna, San Stefano, Crkva santi Vitale e Agricola (unutranjost), 11. st.
RD12f Bologna, San Stefano, Klaustar, oko 1164.
RD13a Padova, Santa Sofia, 12. st.
RD14a Padova, San Antonio, druga pol. 13. st.
RD15 Venecija, San Marco (tlocrt).
RD15a Venecija, San Marco, 11-15. st.
RD15b Venecija, San Marco (unutranjost), 11. st.
RD17a Torcello, Santa Fosca, 12. st.
RD18a Murano, SS. Maria e Donato, 12. st.
RD20a Verona, San Zeno, 12. st.
RD20b Verona, San Zeno (unutranjost).
RD21a Verona, Katedrala, 12. st.
RD22a Verona, San Lorenzo (unutranjost), oko 1100.
RD23a Verona, San Giovanni in Valle, 12. st.
RD24a Lucca, Katedrala, 11-12. st.
RD25a Lucca, San Michele, 12-13. st.
RD26a Lucca, San Frediano, 12. st.
RD27 Pisa, Katedrala (tlocrt), 11-13. st.
RD27a Pisa, Katedrala.
RD27b Pisa, Katedrala.
RD27c Pisa, Katedrala (kampanil).
RD27d Pisa, Katedrala (unutranjost).
RD28a Firenca, San Miniato al Monte, 11-12. st.
RD28b Firenca, San Miniato al Monte (unutranjost).
RD29a Firenca, Krstionica katedrale, 11-12. st.
RD31a Spoleto, Santa Eufemia (unutranjost), 10-11. st.
RD32a Assisi, Katedrala, 12-14. st.
RD36a Ancona, Santa Maria della Piazza, 13. st.
RD37 Ancona, San Ciriaco, po. 13. st. - po. 14. st.
RD37a Ancona, San Ciriaco.
RD37b Ancona, San Ciriaco, Unutranjost.
RD37c Ancona, San Ciriaco, Unutranjost.
RD38a Ancona, Santa Maria di Portonovo (unutranjost), dovr. 1034.
RD39a Caserta Vecchia, Katedrala, 12. st.

133
RD39b Caserta Vecchia, Katedrala (unutranjost).
RD40a Capua, San Angelo in Formis, 11. st.
RD42a Salerno, Katedrala, 11. st.
RD43a Cefal, Katedrala, 12. st..
RD43b Cefal, Katedrala.
RD45a Palermo, San Cataldo, 12. st.
RD45b Palermo, San Cataldo (unutranjost).
RD47a Monreale, Katedrala, 12. st.
RD47b Monreale, Katedrala (unutranjost).
RD47c Monreale, Katedrala (klaustar).
RD48a Matera, Katedrala, po. 13. st.
RD49a Bari, San Nicol, 11-12. st.
RD49b Bari, San Nicol (unutranjost).
RD49c Bari, San Nicol (kripta).
RD50a Bari, Katedrala, 11-12. st.
RD51a Trani, Katedrala, 12. st.
RD51b Trani, Katedrala (unutranjost).
RD51c Trani, Katedrala (unutranjost).
RD52a Bitonto, Katedrala, 12. st.
RD53a Troia, Katedrala, 11-12. st.
RD55a Venecija, Fondaco dei Turchi.
RD56a San Gimignano, 12-13. st.
RE01 Santiago de Compostela, Katedrala (tlocrt), 11-12. st.
RE01b Santiago de Compostela, Katedrala (unutranjost).
RE01c Santiago de Compostela, Katedrala (transept).
RE02a San Pedro de la Roda, po. 11. st.
RE02b San Pedro de la Roda (unutranjost).
RE03a Cardona, San Vicente (unutranjost), posv. 1040.
RE03b Cardona, San Vicente (unutranjost).
RE05a Tahull, San Clemente, po. 12. st.
RE05b Tahull, San Clemente (unutranjost).
RE06a Tahull, Santa Maria, po. 12. st.
RE07a Vilabertran, Santa Maria (unutranjost).
RE08 San Juan de las Abadesas (tlocrt), po. 12. st.
RE10a Ripoll, Santa Maria (tlocrt), 12. st.
RE10b Ripoll, Santa Maria.
RE10c Ripoll, Santa Maria.
RE11a L'Estany, Santa Maria (klaustar), 12-14. st.
RE12a Taragona, Katedrala, 12-14. st.
RE14a San Juan de la Pena, 11. st.
RE14b San Juan de la Pena (klaustar), 12. st.
RE15a Torres del Ro, Santo Sepulcro, kraj 12. st.
RE15b Torres del Ro, Santo Sepulcro (kupola).
RE17a Soria, Santo Domingo, 12-13. st.
RE18 Avila, San Vicente (tlocrt), 12-13. st.
RE18a Avila, San Vicente (unutranjost).
RE26a Leon, San Isidoro, 11-12. st.
RE26b Leon, San Isidoro.
RE26c Leon, San Isidoro (unutranjost).
RE26d Leon, San Isidoro (grobnica kraljeva).
RE27a Salamanca, Catedral Vieja, 12-13. st.
RE27b Salamanca, Catedral Vieja (unutranjost).

134
RE27c Salamanca, Catedral Vieja ("cimborium").
RE28a Zamora, Katedrala, 12. st.
RE28b Zamora, Katedrala.
RE29a Toro, Santa Maria la Mayor, 12-13. st.
RE30a Sahagun, San Lorenzo, 12. st.
RE31a Loarra, Katel, 11-12. st.
RE32a Estella, Palacio real, oko 1200.
RE33a Compostella, Nadbiskupska palaa (prizemlje), 12-13. st.
RE33b Compostella, Nadbiskupska palaa (kat), 12-13. st.
RE34a Lerida, Vijenica, 13. st.
RE35a Avila, Zidine, 12. st.
RE36a Coimbra, S Velha, kraj 12. st.
RE36b Coimbra, S Velha (unutranjost).
RE38a Tomar, Templarska crkva (unutranjost), 12. st.
RE39a Bragana, Domus Municipalis, oko 1200.
RE45a Prag-Star Msto, Rotunda Sv. Kria, 12. st.
RE45b Prag-Nov Msto, Rotunda Sv. Longina, kraj 11. st.
RE45c Prag-Viehrad, Rotunda Sv. Martina, kraj 11. st.
RE46a Prag, Sv. Juraj na Hraanima, sred. 12. st.
RE46b Prag, Sv. Juraj na Hraanima (unutranjost).
RE46c Prag, Sv. Juraj na Hraanima (kripta).
RE47a p, Sv. Juraj, posv. 1126.
RE53 Peuh, Katedrala (tlocrt), oko 1150.
RE58a Kamnik, Mali grad, Kapela, 12. st.
RE59 Kotor, Katedrala (tlocrt).
RE59a Kotor, Katedrala, 12. st.
RE60 Kotor, Sv. Luka (tlocrt).
RE60a Kotor, Sv. Luka, 12. st.
RE61a Manastir Studenica, Bogorodiina crkva, kraj 12. st.
RE61b Manastir Studenica, Bogorodiina crkva.
RE62 Manastir Deani, Crkva Uznesenja Kristova (tlocrt)
RE62a Manastir Deani, Crkva Uznesenja Kristova, 1327-35.
RF01 Rab, Sv. Petar u Drazi (tlocrt).
RF01a Rab, Sv. Petar u Drazi, 11. st.
RF01b Rab, Sv. Petar u Drazi (unutranjost).
RF02a Rab, Sv. Andrija, 11. st.
RF03 Rab, Sv. Ivan (tlocrt).
RF03a Rab, Sv. Ivan Krstitelj, 11. st. (rekonstrukcija).
RF04 Rab, Katedrala (tlocrt).
RF04a Rab, Kompleks katedrale, 11-13. st.
RF04b Rab, Katedrala (proelje), 12. st.
RF04c Rab, Katedrala (unutranjost), 11. st.
RF06 Zadar, Sv. Marija (tlocrt).
RF06a Zadar, Sv. Marija, Zvonik, 1105. / 15. st.
RF06b Zadar, Sv. Marija, Kapitularna dvorana, po. 12. st.
RF07a Split, Zvonik Sv. Teodora (Gospe od Zvonika), 11. st.
RF09 Zadar, Sv. Krevan (tlocrt), 12. st.
RF09a Zadar, Sv. Krevan.
RF09b Zadar, Sv. Krevan.
RF10 Zadar, Katedrala (tlocrt), 12-13. st.
RF10a Zadar, Katedrala (proelje), 13. st.
RF10b Zadar, Katedrala (unutranjost), 12. st.

135
RF11a Nin - Prahulje, Sv. Nikola, 12. st.
RF12a Glavotok na Krku, Sv. Krevan, 12. st.
RF12b Glavotok na Krku, Sv. Krevan (svod).
RF13 Krk, Katedrala i Sv. Kvirin (tlocrt).
RF13a Krk, Sv. Kvirin, kraj 12. st.
RF13b Krk, Sv. Kvirin, Donja crkva (unutranjost).
RF14a Nin, Sv. Ambroz, 13/14. st.
RF15a Rogovo, Sv. Mihovil, 13/14. st.
RF17a Pag-Kolan, Sv. Vid, prva pol. 14. st.
RF18a Ugljan-Preko, Sv. Ivan, kraj 11. st.
RF19 Diklo, Sv. Martin (tlocrt).
RF22a Banjevci, Sv. Ivan, 12/13. st.
RF24a Nin, Zvonik upne crkve.
RF25a Trogir, Katedrala, 13-15. st.
RF25b Trogir, Katedrala (unutranjost).
RF28a Mljet, Sv. Marija, kraj 12. st.
RF28b Mljet, Sv. Marija (unutranjost).
RF30a Dubrovnik, Franjevaki samostan, Mihoje Brajkov: Klaustar, prva pol. 14. st.
RF31a Trogir, Romanika kua, 12-13. st.
RF32a Lovre, Sv. Martin.
RF33a Dvigrad, Sv. Sofija, 11. st.
RF35 Bale, Sv. Ilija (tlocrt).
RF35a Bale, Sv. Ilija, 12. st.
RF36 Zavrje, Sv. Juraj (tlocrt).
RF36a Zavrje, Sv. Juraj.
RF45a Bapska, Majka Boja.
RF46a Lovii, Sv. Martin.
RG01a Saint-Genis-des-Fontaines, Nadvratnik, Krist i apostoli, 1019-20.
RG01b Saint-Genis-des-Fontaines, Nadvratnik (detalj).
RG02a Dijon, Saint Bnigne, Kapitel u prizemlju nakadanje rotunde, 1001-1018.
RG02b Dijon, Saint Bnigne, Kapitel u prizemlju nakadanje rotunde, 1001-1018.
RG05a Toulouse, Saint-Sernin, Bernardus Gelduinus: Oltarna menza, 1096.
RG05b Toulouse, Saint-Sernin, Bernardus Gelduinus: Oltarna menza (detalj).
RG05c Toulouse, Saint-Sernin, Bernardus Gelduinus: Oltarna menza (detalj).
RG05d Toulouse, Saint-Sernin, Bernardus Gelduinus: Oltarna menza (detalj).
RG05e Toulouse, Saint-Sernin, Krist u mandorli, kraj 11. st.
RG05f Toulouse, Saint-Sernin, Apostol, kraj 11. st.
RG05g Toulouse, Saint-Sernin, Juni portal, prije 1118.
RG05h Toulouse, Saint-Sernin, Juni portal, Uzaae (detalj).
RG05i Toulouse, Saint-Sernin, Juni portal (detalj).
RG05j Toulouse, Saint-Sernin, Dvije ene koje su rodile ovna i lava, prije 1118.
RG06a Toulouse, Muse des Augustins (iz klaustra crkve Saint-tienne), Gilabertus:
Apostoli Toma i Andrija.
RG06b Toulouse, Muse des Augustins (iz klaustra crkve Saint-tienne), Herodova gozba.
RG07a Moissac, Saint-Pierre, Luneta junog portala, po. 12. st.
RG07b Moissac, Saint-Pierre, Luneta junog portala (detalj).
RG07c Moissac, Saint-Pierre, Trimo.
RG07d Moissac, Saint-Pierre, Trimo (detalj).
RG08a Beaulieu, Saint-Pierre, luneta portala, 1130-40.
RG09a Carennac, Saint-Pierre, Portal, oko 1150.
RG10a Cahors, Katedrala, Luneta portala, oko 1140.
RG11a Sauillac, Opatijska crkva, Dijelovi portala, 1120-35.

136
RG11b Sauillac, Opatijska crkva, Trimo.
RG12a Saint-Paul-les-Dax, Reljefi na vanjskoj strani apside, Posljednja veera, oko 1120.
RG12b Saint-Paul-les-Dax, Reljefi na vanjskoj strani apside, Psi pakla, oko 1120.
RG13a La-Land-de-Fronsac, Saint-Pierre, 12. st.
RG14a Angoulme, Katedrala, Proelje, oko 1115.
RG14b Angoulme, Katedrala, Proelje (detalj).
RG14c Angoulme, Katedrala, Proelje (luneta slijepe arkade lijevo od portala).
RG15a Aulnay, Saint-Pierre, Portal, nakon 1130.
RG15b Aulnay, Saint-Pierre, Slijepa arkada lijevo od portala, Raspee Sv. Petra.
RG15c Aulnay, Saint-Pierre, Kapitel u transeptu, Samson i Dalila.
RG16a Civray, Saint-Nicolas, Portal, druga pol. 12. st.
RG17a Poitiers, Notre-Dame-la-Grande, Proelje, 12. st.
RG17b Poitiers, Notre-Dame-la-Grande, Proelje (detalj).
RG18a Chauvigni, Saint-Pierre, Godfridus: Poklonstvo kraljeva, druga pol. 12. st.
RG18b Chauvigni, Saint-Pierre, Godfridus: Javljanje pastirima, druga pol. 12. st.
RG18c Chauvigni, Saint-Pierre, Godfridus: Vaganje dua, druga pol. 12. st.
RG19a Conques, Sainte-Foy, Portal, 12. st.
RG19b Conques, Sainte-Foy, Luneta portala (detalj).
RG19c Conques, Sainte-Foy, Luneta portala (detalj).
RG19d Conques, Sainte-Foy, Luneta portala (detalj).
RG19e Conques, Sainte-Foy, Luneta portala (detalj).
RG20a Clermont-Ferrand, Notre-Dame-du-Port, Kapitel deambulatorija, 12. st.
RG20b Clermont-Ferrand, Notre-Dame-du-Port, Kapitel deambulatorija, 12. st.
RG21a, Issoire, Sv. Austremonije, Posljednja veera, druga pol. 12. st.
RG22a Orcival, Notre-Dame, Bogorodica s Djetetom, 12. st.
RG23a Auvergne, Nepoznato nalazite - Pariz, Louvre, Bogorodica s Djetetom, 12. st.
RG24a Cluny, Saint-Pierre, Kapitel iz deambulatorija, Glas gregorijanskog pjevanja, 1115-
20.
RG24b Cluny, Saint-Pierre, Kapitel iz deambulatorija, Glas gregorijanskog pjevanja, 1115-
20.
RG24c Cluny, Saint-Pierre, Kapitel iz deambulatorija, Alegorija proljea, 1115-20.
RG24d Cluny, Saint-Pierre, Glava anela sa zapadnog portala, 1110-15.
RG25a Vzelay, Sainte-Madelaine, Luneta vanjskog portala.
RG25b Vzelay, Sainte-Madelaine, Unutarnji portal, 1120-32.
RG25c Vzelay, Sainte-Madelaine, Unutarnji portal (detalj).
RG25d Vzelay, Sainte-Madelaine, Unutarnji portal (trimo).
RG25e Vzelay, Sainte-Madelaine, Luneta desnog portala, 1125-30.
RG25f Vzelay, Sainte-Madelaine, Luneta desnog portala (detalj), 1125-30.
RG25g Vzelay, Sainte-Madelaine, Polukapitel u unutranjosti, Smrt Abalomova, 1125-40.
RG25h Vzelay, Sainte-Madelaine, Polukapitel u unutranjosti, Gradnja Noine arke, 1125-
40.
RG26a Autun, Saint-Lazare, Gislebertus: Zapadni portal, 1130-45.
RG26b Autun, Saint-Lazare, Gislebertus: Luneta zapadnog portala.
RG26c Autun, Saint-Lazare, Gislepertus: Luneta portala (detalj).
RG26d Autun, Saint-Lazare, Gislebertus: Luneta portala (detalj).
RG26e Autun, Saint-Lazare, Gislebertus: Polukapitel u unutranjosti, Pad imuna vraa,
1130-45.
RG26f Autun, Saint-Lazare, Gislebertus: Polukapitel u unutranjosti, Noli me tangere, 1130-
45.
RG26g Autun, Saint-Lazare, Gislebertus: Polukapitel u unutranjosti, Samoubojstvo Judino,
1130-45.

137
RG26h Autun, Saint-Lazare, Gislebertus: Polukapitel u unutranjosti, San triju magova,
1130-45.
RG26i Autun, Saint-Lazare, Gislebertus: Polukapitel u unutranjosti, Bijeg u Egipat, 1130-
45.
RG26j Autun, Saint-Lazare - Muse Rolin, Gislebertus: Eva, oko 1130.
RG26k Autun, Muse Rolin, Gislebertus, Eva (detalj), 1120-30.
RG27a Saulieau, Sainte-Andoche, Polukapitel u unutranjosti, Bijeg u Egipat, 12. st.
RG28a Charlieu, Sv. Fortunat, Luneta portala, kraj 11. st.
RG28b Charlieu, Sv. Fortunat, Luneta nad prozorom na sjevernoj strani narteksa, kraj 12. st.
RG29a Bourges, Sv. Ursinus, Girauldus: Luneta portala, oko 1100.
RG30a Plampied, Saint-Martin, Polukapitel u unutranjosti, Krist na prijestolju, 12. st.
RG31a Oloron, Sainte-Marie, Zapadni portal, 12. st.
RG31b Oloron, Sainte-Marie, Zapadni portal (detalj).
RG31c Oloron, Sainte-Marie, Zapadni portal (telamoni).
RG32a Saint-Gilles-du-Gard, Sv. Egidije, Dovratnik portala, 12. st.
RG32b Saint-Gilles-du-Gard, Sv. Egidije, Dovratnik portala (detalj).
RG33a Vienne, Saint-Pierre, Sv. Petar, 12. st.
RG34a Arles Saint-Trophime, Klaustar, 12. st
RG34b Arles, Saint-Trophime, Portal, 12. st.
RG34c Arles, Saint-Trophime, Portal (detalj).
RH01a Milano San Ambroggio, Propovjedaonica (detalj), 11. st.
RH02a Lodi, Katedrala, Glavni portal, Adam i Eva, 1158-63.
RH04a Isola di San Gulio, Propovjedaonica, 11. st.
RH04b Isola di San Gulio, Propovjedaonica (detalj).
RH07a Ferrara, Museo Diocesano, Branje groa, poetak 13. st.
RH08a Piacenza, Reljef na ulazu u kriptu.
RH09a Parma, Katedrala, Benedetto Antelami: Skidanje s kria, 1178.
RH10a Parma, Krstionica, Zapadni portal, Benedetto Antelami: Krist Pantokrator.
RH10b Parma, Krstionica, Benedetto Antelami: Alegorija Proljea, 1196-1211.
RH10c Parma, Krstionica, Benedetto Antelami: Alegorija jeseni.
RH10d Parma, Krstionica, Benedetto Antelami: Sijeanj.
RH10e Parma, Krstionica, Benedetto Antelami: Veljaa.
RH10f Parma, Krstionica, Benedetto Antelami: Oujak.
RH10g Parma, Krstionica, Benedetto Antelami: Travanj.
RH10h Parma, Krstionica, Benedetto Antelami: Svibanj.
RH10i Parma, Krstionica, Benedetto Antelami: Lipanj.
RH10j Parma, Krstionica, Benedetto Antelami: Srpanj.
RH10k Parma, Krstionica, Benedetto Antelami: Kolovoz.
RH10l Parma, Krstionica, Benedetto Antelami: Rujan.
RH10m Parma, Krstionica, Benedetto Antelami: Listopad.
RH10n Parma, Krstionica, Benedetto Antelami: Studeni.
RH10o Parma, Krstionica, Benedetto Antelami: Prosinac.
RH10p Parma, Krstionica, Benedetto Antelami: Prikazanje u hramu.
RH11a Modena, Katedrala, Wiligelmus: Smrt Kainova, 1088-1106.
RH11b Modena, Katedrala, Wiligelmus: Stvaranje Eve, 1088-1106.
RH11c Modena, Muzej katedrale, enske figure, 1130-40.
RH11d Modena, Katedrala, Anselmo da Campione: Propovjedaonica i galerija, 1160-80.
RH11e Modena, Katedrala, Anselmo da Campione: Propovjedaonica i galerija, Posljednja
veera.
RH11f Modena, Katedrala, Anselmo da Campione, Posljednja veera (detalj).
RH12a Venecija, San Marco, Glavni portal, oko 1240.
RH12b Venecija, San Marco, Glavni portal (detalj).

138
RH12c Venecija, San Marco, Glavni portal (detalj).
RH14a Verona, Krstionica, Krsni zdenac (detalj), 1123-25.
RH15a Verona, Museo Civico del Castel Vecchio, Sarkofag Sv. Sergeja i Bakha, 1170.
RH16a Verona, San Zeno, Portal.
RH16b Verona, San Zeno, Nicolao (ili Guglielmo): Scene iz ivota Kristova, oko 1138.
RH16c Verona, San Zeno, Nicolao (ili Guglielmo), Scene iz ivota Kristova, oko 1138.
RH16d Verona, San Zeno, Stefano Lagerino: Bronane vratnice, Izgon iz raja, kraj 11. - po.
12. st.
RH16e Verona, San Zeno, Stefano Lagerino: Izgon iz raja (detalj).
RH16f Verona, San Zeno, Stefano Lagerino: Bronane vratnice (detalj).
RH16g Verona, San Zeno, Kip Sv. Zenona, sred. 12. st.
RH17a Lucca, Katedrala, Sv. Martin i prosjak, kraj 12. st.
RH18a Lucca, San Frediano, Krsni zdenac, oko 1190.
RH19a Pisa, Katedrala, Porta San Ranieri, Bonano da Pisa: Bronane vratnice, oko 1180.
RH19b Pisa, Katedrala, Porta San Ranieri, Bonano da Pisa: Bronane vratnice, Pohod
magova, oko 1180.
RH19c Pisa, Katedrala, Porta San Ranieri, Bonano da Pisa: Bronane vratnice, Bijeg u
Egipat.
RH20a Pisa, Krstionica, Krtenje Kristovo, po. 13. st.
RH21a Settimo, San Cassiano, Biduino: Ulazak u Jeruzalem, 1180.
RH22a Firenca, San Miniato al Monte, Propovjedaonica, po. 13. st.
RH23a Gropina, San Pietro, Propovjedaonica, 11. st.
RH24a Arezzo, Santa Maria Assunta e San Donato, Roenje, 12. st.
RH25a Massa Maritima, Katedrala, Krist Pantokrator, 11. st.
RH26a Spoleto, San Pietro, Reljef na proelju, po. 12. st.
RH26b Spoleto, San Pietro, Reljefi na proelju, po. 12. st.
RH27a Spoleto, Museo Civico, Martirij Sv. Blaa, oko 1170.
RH29a Rim San Paolo fuori le Mura, Petrus Vassallettus i Nicolo d'Angelo: Podnoje
svijenjaka, oko 1180.
RH30a Rim, Museo di Palazzo Venezia, Bogorodica s Djetetom, oko 1210.
RH33a Ravello, Katedrala, Barisanus da Trani: Bronane vratnice (detalj), 1179.
RH33b Ravello, Katedrala, Nicolaus de Bartolomeo de Fogia: Propovjedaonica, 1272.
RH33c Ravello, Katedrala, Portret donatorice Sigilgiate della Marra.
RH34a Monreale, Klaustar katedrale, Udvojeni kapitel, kraj 12. st.
RH34b Monreale, Klaustar katedrale, Udvojeni kapitel, Navjetenje, kraj 12. st.
RH34c Monreale, Katedrala, Bonanus de Pisa: Bronane vratnice zapadnog portala, Adam i
Eva u zemaljskom raju, 1186.
RH35a Brindisi, San Benedetto, Juni portal, oko 1080.
RH36a Bari, San Nicol, Biskupska katedra, oko 1098.
RH36b Bari, San Nicol, Ciborij, oko 1150.
RH36c Bari, San Nicol, Ciborij (detalj).
RH37a Bari, Katedrala, Ukraeni prozor (detalj), oko 1040.
RH38a Trani, Katedrala, Portal.
RH38b Trani, Katedrala, Dovratnik portala, Jakovljev san.
RH38c Trani, Katedrala, Brisanus da Trani: Bronane vratnice, oko 1175.
RH39a Bitonto, Katedrala, Propovjedaonica (detalj), prije 1200.
RH40a Barletta, Katedrala, Ukraeni prozor, oko 1200.
RH41a Canosa di Puglia, Katedrala, Romualdus: Biskupska katedra, 1078-89.
RH42a Manfredonia, San Leonardo, Juni portal.
RI01a Maastriht, Katedrala Notre-Dame, Polaganje zakletve na kapu pred carem, oko 1204.
RI02a Liege, Sv. Bartolomej, Rainer iz Huya, Krsni zdenac, 1007-1018.
RI03a Paderborn, Muzej katedrale, "Imadova Madona", prije 1058.

139
RI04a Externsteine, Skidanje s kria, oko 1115.
RI05a Freckenhorst, enski benediktinski samostan, Krsni zdenac, 1129.
RI06a Minden, Katedrala, Raspelo (detalj), oko 1070.
RI07a Hildesheim, St. Michael, Oltarna ograda, prije 1200.
RI08a Hildesheim, Katedrala, Bronane vratnice, 1015.
RI08c Hildesheim, Katedrala, Krsni zdenac (detalj), 1020-30.
RI08d Hildesheim, Katedrala, "Bernwardov stup" (detalj), 1020-30.
RI09a Hildesheim, St. Godehard, Kapitel, prije 1172.
RI10a Gernrode, Samostanska crkva, Sv. Metronus (detalj), oko 1100.
RI11a Braunschweig, Palaa Dankwarderode, Bronani lav, 1166.
RI12a Braunschweig, Katedrala Sv. Blazija, "Imerwardovo raspelo", oko 1173.
RI12b Braunschweig, Katedrala Sv. Blazija, "Imerwardovo raspelo" (detalj).
RI13a Erfurt, Katedrala, Bogorodica s Djetetom, prije 1154.
RI14a Freudenstadt, upna crkva, Stalak za itanje iz Alpirsbacha, oko 1150.
RI14b Freudenstadt, upna crkva, Stalak za itanje iz Alpirsbacha (detalj).
RI15a Freising, Kripta katedrale, Majstor Liutpreht: Stup s bestijarijem, oko 1150.
RI16a Kln, St. Maria am Capitol, Nadgrobni spomenik kraljice Plectrude (detalj), oko
1150.
RI16b Kln, St. Maria am Capitol, Drvene vratnice, sred. 11. st.
RI16c Kln, St. Maria am Capitol, Drvene vratnice (detalj).
RI16d Kln, St. Maria am Capitol, Drvene vratnice (detalj).
RI16e Kln, St. Maria am Capitol, Bogorodica s Djetetom, prva pol. 12. st.
RI17a Salzburg, Museum Carolino Augusteum, Bogorodica s Djetetom, oko 1230.
RI18a Schngrabern, upna crkva, Skulptorski ukras apside, po. 13. st.
RI18b Schngrabern, upna crkva, Skulptorski ukras apside (detalj).
RI19a Be, Luneta portala (detalj), 1240-50.
RI20a Gurk, Drvene vratnice (detalj).
RI21a Basel, Katedrala, Ploa nekadanje ograde kora (detalj).
RI21b Basel, Katedrala, Ploa nekadanje ograde kora (detalj).
RI22a Leon, San Isidoro, Grobnica kraljeva, Kapitel, Uskrsnue Lazarovo, 1054-67.
RI22b Leon, San Isidoro, Grobnica kraljeva, Kapitel, Ozdravljenje gubavca, 1054-67.
RI22c Leon, San Isidoro, Glavni portal na junoj strani, po. 12. st.
RI22d Leon, San Isidoro, Luneta portala na junom kraku transepta, po. 12. st.
RI23a Silos, Santo Domingo, Klaustar, Skidanje s kria, 1080-1100.
RI23b Silos, Santo Domingo, Klaustar, Nevjerni Toma, 1080-1100.
RI23c Silos, Santo Domingo, Klaustar, Kapitel, 1085-1100.
RI23d Silos, Santo Domingo, Klaustar, Kapitel, 1085-1100.
RI24a Santiago de Compostela, Mateo: Portico della gloria, 1168-88.
RI24b Santiago de Compostela, Mateo: Portico della gloria, (luneta, detalj).
RI24c Santiago de Compostela, Mateo: Portico della gloria, (trimo).
RI24d Santiago de Compostela, Mateo: Portico della gloria, (trimo, detalj).
RI24e Santiago de Compostela, Puertas de las Platerias, dovr. 1103.
RI24f Santiago de Compostela, Puertas de las Platerias, Stvaranje Eve.
RI24g Santiago de Compostela, Puertas de las Platerias, Kralj David.
RI25a Ripolli, Santa Maria, Proelje, 12. st.
RI25b Ripolli, Santa Maria, Proelje (detalj).
RI26a Estany, Santa Maria, Klaustar, Kapitel, Krtenje Kristovo, 12. st.
RI26b Estany, Santa Maria, Klaustar, Kapitel, Ulazak u Jeruzalem, 12. st.
RI27a Barcelona, Muzej katalonske umjetnosti, Raspelo, 12. st.
RI27b Barcelona, Muzej katalonske umjetnosti, Bogorodica s Djetetom, 12. st.
RI28a Avilla, San Vincente, Poklonstvo kraljeva, oko 1170.
RI29a Estella, San Miguel, Glavni portal, prije 1185.

140
RI29b Estella, San Miguel, Glavni portal (detalj).
RI30a San Huan de las Abadesas, Dulcetus: Skidanje s kria, 1251.
RI31a Chichester, Katedrala, Uskrsnue Lazarovo, oko 1150.
RI32a Winchester, Katedrala, Legende o Sv. Nikoli (detalj), po. 12. st.
RI33a Stockholm, Historijski muzej, Madona iz Mosja, druga pol. 12. st.
RI34a Munkliev, Opatijska crkva, Kralj Eystein, 1123.
RI35a Skjeberg, Krsni bazen, oko 1150.
RI36a Kotor, Katedrala, Ciborij, 13-14. st.
RI36b Kotor, Katedrala, Ciborij (detalj).
RI37a Manastir Studenica, Bogorodiina crkva, Glavni portal, oko 1220.
RJ01a Zadar, Arheoloki muzej, Ciborij prokonzula Grgura, 1030-36.
RJ01b Zadar, Arheoloki muzej, Ciborij prokonzula Grgura.
RJ01c Zadar, Arheoloki muzej, Ciborij prokonzula Grgura (detalj).
RJ01d Zadar, Arheoloki muzej, Plutej iz crkve Sv. Nediljice, prva pol. 11. st.
RJ01e Zadar, Arheoloki muzej, Plutej iz crkve Sv. Nediljice.
RJ01f Zadar, Arheoloki muzej, Plutej iz crkve Sv. Nediljice (detalj).
RJ01g Zadar, Arheoloki muzej, Plutej iz crkve Sv. Nediljice (detalj).
RJ02a Zadar, Arheoloki muzej, Portal iz crkve Sv. Lovre, oko sred. 11. st.
RJ02b Zadar, Arheoloki muzej, Portal iz crkve Sv. Lovre (detalj).
RJ02c Zadar, Arheoloki muzej, Plutej iz crkve Sv. Lovre, oko sred. 11. st.
RJ02d Zadar, Crkva Sv. Lovre, Kapitel s ljudskim likom, oko sred. 11. st.
RJ03a Split, Krstionica Sv. Ivana, Plutej s likom vladara, druga pol. 11. st.
RJ03b Split, Krstionica Sv. Ivana, Plutej, druga pol. 11. st.
RJ04a Split, MHAS, Zabat s likom Bogorodice iz Biskupije, druga pol. 11. st.
RJ04b Split, MHAS, Zabat s likom Bogorodice iz Biskupije (detalj).
RJ04c Split, MHAS, Tranzena iz Biskupije (rekonstrukcija), druga pol. 11. st.
RJ04d Split, MHAS, Djelovi tranzene iz Biskupije.
RJ04e Split, MHAS, Djelovi tranzene iz Biskupije.
RJ05a Rab, Supetarska draga, Crkva Sv. Petra, Kapitel, prije 1059.
RJ06a Rab, Katedrala, Kapitel, 11. st.
RJ07a Zadar, SICU, Dijelovi ambona iz katedrale, Svetica, druga pol. 12. st.
RJ07b Zadar, SICU, Dijelovi ambona iz katedrale, Sv. Stoija.
RJ07c Zadar, SICU, Kamena ikona, Bogorodica s Djetetom, 13. st.
RJ07d Zadar, SICU, Kamena ikona, Krist, 13. st.
RJ07e Zadar, SICU, Kamena ikona, Roenje Kristovo, 13. st.
RJ08a Zadar, Proelje katedrale, Apostol, 12. st.
RJ08b Zadar, Proelje katedrale, Lijevi boni portal, 12. st.
RJ08c Zadar, Proelje katedrale, Lijevi boni portal (detalj - Gabrijel).
RJ08d Zadar, Katedrala, Ulomak nadvratnika, Sv. Stoija na lomai, 12. st.
RJ10a Split, Katedrala, Buvina: Drvene vratnice, 1214.
RJ10b Split, Katedrala, Buvina: Drvene vratnice (detalj - Posljednja veera).
RJ10c Split, Katedrala, Buvina: Drvene vratnice (detalj - Polaganje u grob).
RJ10d Split, Katedrala, Korska sjedala, 13. st.
RJ10e Split, Katedrala, Korska sjedala (detalj).
RJ10f Split, Zvonik katedrale, Navjetenje, 13. st.
RJ10g Split, Zvonik katedrale, Reljefna konzola, 13. st.
RJ10h Split, Zvonik katedrale, Majstor Otto: Sv. Sta, Sv. Dujam i Sv. Petar, 13. st.
RJ10i Split, Katedrala, Propovjedaonica, 13. st.
RJ10j Split, Katedrala, Propovjedaonica (detalj).
RJ11a Trogir, Katedrala, Glavni portal, 13. st.
RJ11b Trogir, Katedrala, Glavni portal, Radovan: Roenje, Javljanje radosne vijesti
pastirima, Pohod triju mudraca, oko 1240.

141
RJ11c Trogir, Katedrala, Glavni portal, Radovan: Roenje (detalj), oko 1240.
RJ11d Trogir, Katedrala, Glavni portal, Radovan: Sijeanj, oko 1240.
RJ11e Trogir, Katedrala, Glavni portal, Radovan: Travanj, oko 1240.
RJ11f Trogir, Katedrala, Glavni portal, Radovan: Ukraeni stupac, oko 1240.
RJ11g Trogir, Katedrala, Glavni portal, Radovan: Telamoni, oko 1240.
RJ11h Trogir, Katedrala, Glavni portal, Radovan: Lav, oko 1240.
RJ11i Trogir, Katedrala, Glavni portal, "Majstor Adama i Eve: Adam (detalj).
RJ11j Trogir, Katedrala, Glavni portal, "Majstor Adama i Eve: Eva.
RJ11k Trogir, Katedrala, Propovjedaonica, 13. st.
RJ11l Trogir, Katedrala, Ciborij, 13. st.
RJ12a Rudine, Reljefna konzola, 12/13. st.
RJ12b Rudine, Reljefna konzola, 12/13. st.
RJ13a Bale, upna crkva, Raspelo, 12/13. st.
RJ14a Galiana, Stara upna crkva, Raspelo, 13. st.
RJ16a Pula, Raspelo, kraj 13. st.
RJ17a Graie, Crkva Sv. Fumije, Raspelo, 13/14. st.
RJ17b Graie, Crkva Sv. Fumije, Raspelo (detalj).
RJ19a Zadar, Katedrala, Luneta portala, 1324.
RJ20a Trogir, Katedrala, Glavni portal, "Majstor Raspea": Raspee, 13/14. st.
RJ20b Trogir, Katedrala, Glavni portal, "Majstor Raspea": Aneli, 13/14. st.
RJ20c Trogir, Katedrala, Glavni portal, "Majstor Raspea": Bievanje (detalj), 13/14. st.
RJ20d Trogir, Katedrala, Glavni portal, "Majstor Pranja nogu": Pranje nogu, 13/14. st.
RJ20e Trogir, Katedrala, Glavni portal, "Majstor Pranja nogu": Krtenje Kristovo, 13/14. st.
RJ20f Trogir, Katedrala, Glavni portal, "Majstor Pranja nogu": Iskuavanje Krista, 13/14. st.
RJ20g Trogir, Katedrala, Glavni portal, "Majstor Pranja nogu": Apostol, 13/14. st.
RJ21a ibenik, Samostan benediktinki, Bogorodica s Djetetom, 13/14. st.
RJ22a Dubrovnik, Klaustar franjevakog samostana, Mihoje brajkov: Kapitel, 1327-48.
RJ22b Dubrovnik, Klaustar franjevakog samostana, Mihoje brajkov: Kapitel, 1327-48.
RK01a Saint-Chef, Notre-Dame, Nebeski Jeruzalem, oko 1056.
RK02a Poitiers, Saint-Jean, Konstantin Veliki, kraj 11. st.
RK03a Le Puy, Katedrala, Arhaneo Mihovil, druga pol. 11. st.
RK04a Toulouse, Saint-Sernin, Sv. Augustin, 1125-50.
RK05a Auxerre, Katedral, Krist na konju, sred. 12. st.
RK06a Berze-la-Ville, Chteau des Moines, Krist u mandorli, po. 12. st.
RK06b Berze-la-Ville, Chteau des Moines, Martirij Sv. Lovre, po. 12. st.
RK07a Saint-Savin-sur-Gertempe, Svod glavnog broda, Noina arka, konac 11. st.
RK07b Saint-Savin-sur-Gertempe, Svod glavnog broda, Noino pijanstvo, konac 11. st.
RK07c Saint-Savin-sur-Gertempe, Kripta, Muenje Sv. Savina i Sv. Ciprijana, konac 11. st.
RK07d Saint-Savin-sur-Gertempe, Kripta, Muenje Sv. Savina i Sv. Ciprijana, konac 11. st.
RK08a Viq-sur-Saint-Chartrier, Saint-Martin, Hapenje Kristovo, po. 12. st.
RK09a Saint-Jacques-des-Guerets, Krist u mandorli / Posljednja veera, oko 1200.
RK10a Aime, Saint-Martin, Pokolj nevine djeice, sred. 13. st.
RK12a Chartres, Notre-Dame, Roenje, oko 1150.
RK12b Chartres, Notre-Dame, Ulazak u Jeruzalem, oko 1150.
RK12c Chartres, Notre-Dame, Bogorodica s Djetetom ("Plava Bpgorodica"), oko 1150.
RK14a Strasbourg, Muzej katedrale, Car na prijestolju, oko 1200.
RK15a Bayeux, Biskupski dvor, "Tapiserija kraljice Matilde" (detalj), kraj 11. st.
RK15c Bayeux, Biskupski dvor, "Tapiserija kraljice Matilde" (detalj).
RK15d Bayeux, Biskupski dvor, "Tapiserija kraljice Matilde" (detalj).
RK16a Copford, Church of Our Lady, Uskrsnue Jairove keri (detalj), 1125-50.
RK17a Canterbury, Katedrala, Sv. Pavao kao brodolomac na Malti, 1150-75.

142
RK17b Canterbury, Katedrala, Gabrijel navjeta roenje Krista i Sv. Ivana Krstitelja, 1150-
75.
RK18a Winchester, Biblioteka katedrale, "Winchesterska biblija", Mojsije ubija Egipanina,
1150-60.
RK19a Idensen, Biskupska kapela, Silazak Duha Svetog na apostole, 1120-30.
RK20a Brauweiler, Opatijska crkva, Danijel meu lavovima (detalj), 1149-74.
RK21a Fraueninsel im Chiemsee, St. Maria, Aneo, 1160-70.
RK21b Fraueninsel im Chiemsee, St. Maria, Prorok Izaija, 1160-70.
RK22a Hildesheim, St. Michael, Oslikani strop, sred. 13. st.
RK22b Hildesheim, St. Michael, Oslikani strop, Adam i Eva.
RK23a Kln, St. Gereon, Krstionica, Sv. Gereon i Sv. Mauricije, 1240-50.
RK24a Mnster, Landesmuseum, "Retabl Sv. Valpurge" iz Soesta, oko 1180.
RK25a Mnchen, Bayerische Staatsbibliothek, Javljanje radosne vijesti pastirima, po. 11.
st.
RK26a Bamberg, Staatsbibliothek, Stvaranje Eve, 11. st.
RK27a Darmstadt, Hochschulbibliothek, Sv. Ivan Evanelist, sred. 12. st.
RK28a Berlin-Dahlem, Kupferstricht-kabinett, Jakovljeve ljestve / Podizanje oltara u
Bethelu, oko 1160.
RK29a Fulda Landesbibliothek, Car Fridrik Barbarosa sa sinovima, 1179-91.
RK32a Lambach, upna crkva, Herodova vizija novoroenog kralja idova, oko 1089.
RK33a Prg, St. Johann, Roenje (detalj), oko 1160.
RK34a Gurk, Katedrala, Nebeski Jeruzalem, 1260-70.
RK35a Civate, San Pietro al Monte, Krist u Nebeskom Jeruzalemu, kraj 11. st.
RK35b Civate, San Pietro al Monte, Sv. Mihovil s anelima bori se protiv sedmoglave
adaje i brani enu s novoroenim djetetom (detalj), kraj 11. st.
RK35c Civate, San Pietro al Monte, Sv. Mihovil s anelima bori se protiv sedmoglave
adaje i brani enu s novoroenim djetetom (detalj).
RK36a Capua, Sant'Angelo in Formis, Uskrsnue Lazarovo, 1072-87.
RK36b Capua, Sant'Angelo in Formis, Majka Ivana i Jakova pred Kristom, 1072-87.
RK36c Capua, Sant'Angelo in Formis, Posljednja veera, 1072-87.
RK36d Capua, Sant'Angelo in Formis, Judin poljubac, 1072-87.
RK36e Capua, Sant'Angelo in Formis, Aneo koji pridrava medaljon s Marijom Nebeskom
Kraljicom, 1072-87.
RK36f Capua, Sant'Angelo in Formis, Opat Desiderius s modelom crkva, 1072-87.
RK37a Rim, San Clemente, Donja crkva, Misa Sv. Klementa, oko 1100.
RK37b Rim, San Clemente, Donja crkva, udesno spaavanje djeteta iz mora, oko 1100.
RK38a Anagni, Katedrala, Kripta, Krist iz Apokalipse, prije 1255.
RK38b Anagni, Katedrala, Kripta, Martirij Sv. Ivana / udo Sv. Magnusa, prije 1255.
RK39a Aquileia, Katedrala, Kripta, Martirij Sv. Hermagora i Fortunata, 1195-1205.
RK39b Aquileia, Katedrala, Kripta, Skidanje s kria, 1195-1205.
RK39c Aquileia, Katedrala, Kripta, Imitacija draperije, 1195-1205.
RK40a Mstair, Opatijska crkva, Martirij Sv. Petra i Pavla, 1165-80.
RK40b Mstair, Opatijska crkva, Kamenovanje Sv. Stjepana, 1165-80.
RK41a Castel Appiano, Kapela (unutranjost).
RK41b Castel Appiano, Navjetenje / Vizitacija, oko 1200.
RK42a Termeno, San Jacopo, est apostoa / Fantastina bia, po. 13. st.
RK43a Lucca, San Frediano, Uzaae, oko 1260.
RK44a Venecija, San Marco, Gradnja kule babilonske, po. 13. st.
RK45a Siena, Pinacoteca Nazionale, "Maestro di Tressa": Antependij (detalj), 1215.
RK45b Siena, Pinacoteca Nazionale, "Maestro di Tressa": Antependij (detalj), 1215.
RK46a Serrapetrona, San Clemente, Slikano raspelo, druga pol. 13. st.
RK47a Camerino, Santa Maria in Via, Bogorodica s Djetetom / Navjetenje, oko 1280.

143
RK48a Firenca, Biblioteca Laurenziana, "Firentinska biblija", Prie o Makbejcima, 11. st.
RK49a Tahull, Santa Maria - Barcelona, Muzej katalonske umjetnosti, Bogorodica s
Djetetom, oko 1123.
RK49b Tahull, Santa Maria - Barcelona, Muzej katalonske umjetnosti, David i Golijat, oko
1123.
RK50a Tahull, San Clemente - Barcelona, Muzej katalonske umjetnosti, Krist Pantokrator,
oko 1123.
RK50b Tahull, San Clemente - Barcelona, Muzej katalonske umjetnosti, Boja ruka, oko
1123.
RK51a Sorpe, San Pedro - Barcelona, Muzej katalonske umjetnosti, Bogorodica s Djetetom,
1123-50.
RK52a Maduerlo, Capilla de la Vera Cruz - Madrid, Prado, Istoni grijeh, 1123-30.
RK53a Leon, San Isidoro, Grobnica kraljeva, Krist u mandorli, druga pol. 12. st.
RK53b Leon, San Isidoro, Grobnica kraljeva, Javljanje radosne vijesti pastirima, druga pol.
12. st.
RK53c Leon, San Isidoro, Grobnica kraljeva, Navjetenje / Vizitacija, druga pol. 12. st.
RK53d Leon, San Isidoro, Grobnica kraljeva, Navjetenje / Vizitacija (detalj), druga pol. 12.
st.
RK54a Barcelona, Muzej katalonske umjetnosti, Antependij iz samostana Santa Julita de
Duro, 12. st.
RK54b Barcelona, Muzej katalonske umjetnosti, Antependij iz crkve Santa Maria de Avi,
po. 13. st.
RK55a Burgo de Osma, Biblioteka katedrale, "Komentar Apokalipse Beata de Liebano",
etiri jahaa Apokalipse, 1086.
RK55b Burgo de Osma, Biblioteka katedrale, "Komentar Apokalipse Beata de Liebano",
Pobjeda janjeta nad kraljevima, 1086.
RK56a Gerona, Muzej katedrale, Tapiserija "Stvaranja svijeta", po. 12. st.
RK56b Gerona, Muzej katedrale, Tapiserija "Stvaranja svijeta" (detalj).
RL01a Limska draga, Crkva Sv. Mihovila, Kamenovanje Sv. Stjepana (detalj), 11. st.
RL02a Lovre, Crkva Sv. Martina, Svetac, 11. st.
RL03a Peroj, Crkva Sv. Foke, Kristovo Uzaae, 11. st.
RL04a Ston, Crkva Sv. Mihajla, Sv. Mihovil, druga pol. 11. st.
RL04b Ston, Crkva Sv. Mihajla, Donator, druga pol. 11. st.
RL05a Dubrovnik, Katedrala, Niz crkvenih otaca, druga pol. 11. st.
RL06a ipan, Crkva Sv. Ivana, "Deisis" (Detalj - Sv. Ivan), druga pol. 11. st.
RL06b ipan, Crkva Sv. Ivana, Arkanel, druga pol. 11. st.
RL07a Zadar, Zvonik crkve Sv. Marije, Krist u slavi (detalj), po. 12. st.
RL07b Zadar, Zvonik crkve Sv. Marije, Krist u slavi (detalj - apostoli), po. 12. st.
RL07c Zadar, Kapitularna dvorana crkve Sv. Marije, Arkanel Gabrijel, 1111.
RL08a Dubrovnik, Katedrala, Bogorodica izmeu dva sveca, prije 1120.
RL09a Zadar, Crkva Sv. Krevana, Sv. Kuzma i Damjan, kraj 12. st.
RL09b Zadar, Crkva Sv. Krevana, Sv. Kuzma i Damjan (detalj).
RL10a Zadar, Crkva Sv. Petra Starog, Svetac, kraj 12. st.
RL11a Zadar, Riznica samostana Sv. Frane, Raspelo, sred. 12. st.
RL11b Zadar, Riznica samostana Sv. Frane, Raspelo (detalj).
RL11c Zadar, Riznica samostana Sv. Frane, Raspelo (detalj).
RL11d Zadar, Riznica samostana Sv. Frane, Raspelo (detalj).
RL11e Zadar, Riznica samostana Sv. Frane, Raspelo (detalj).
RL12a Zagreb, Metropolitana, Evanelistar MR 153, 11. st.
RL13a Split, Riznica katedrale, Evanelistar, 12. st.
RL14a Srima, Crkva Gospe od Srime, Bogorodica s Djetetom, kraj 12. st.
RL14b Srima, Crkva Gospe od Srime, Ora, kraj 12. st.

144
RL15a Hum, Crkva Sv. Jerolima, Raspee (detalj), 12. st.
RL16a Hvar, Katedrala, Bogorodica s Djetetom, prva pol. 13. st.
RL16b Hvar, Katedrala, Bogorodica s Djetetom (detalj).
RL17a Zadar, SICU - iz katedrale, Bogorodica s Djetetom, sred. 13. st.
RL18a Trogir, Samostan Sv. Lovre / Riznica katedrale, Evanelistar, Navjetenje, oko 1240.
RL18b Trogir, Samostan Sv. Lovre / Riznica katedrale, Evanelistar, Prikazanje u hramu.
RL18c Trogir, Samostan Sv. Lovre / Riznica katedrale, Evanelistar, Ulazak u Jeruzalem.
RL19a ibenik, Zbirka umjetnina ibenske biskupije, Bogorodica s Djetetom, druga pol. 13.
st.
RL20a Zadar, SICU - iz crkve Sv. ime, Bogorodica s Djetetom, druga pol. 13. st.
RL21a Split, Riznica katedrale - iz crkve Gospe od Zvonika, Bogorodica s Djetetom, kraj
13. st.
RL22a Split, Riznica katedrale - iz samostana na Sustipanu, Bogorodica s Djetetom, kraj 13.
st.
RL23a Split, Samostan Sv. Klare, Raspelo, kraj 13. st.
RL24a Zadar, Katedrala, Sjeverna apsida, Svetaki lik, 12. st.
RL24b Zadar, Katedrala, Juna apsida, Sv. Ivan Krstitelj, kraj 13. st.
RL24c Zadar, Katedrala, Unutranja strana proelja, Sv. Donat, po. 14. st.
RL24d Zadar, Katedrala, Unutranja strana proelja, Sv. Donat (detalj).
RL24e Zadar, Katedrala, Unutranja strana proelja, Sv. Petar, po. 14. st.
RL24f Zadar, Katedrala, Unutranja strana proelja, Sv. Pavao, po. 14. st.
RL24g Zadar, Sakristija katedrale, Jiajevo stablo,po. 14. st.
RL25a Donji Humac, upna crkva, "Deisis", oko 1300.
RL26a Dragu, Crkva Sv. Elizeja, Raspee, oko 1300.
RL27a Pore, Eufraziana, Ciborij, Navjetenje, 1277.
RL28a, Zadar, SICU, Tablica s minijaturom Raspea, druga pol. 13. st.
RL29a Zagreb, Sakristija katedrale, Svetaki likovi, kraj 13. st.
RL30a Zagreb, Metropolitana, Misal MR 62, Raspee, po. 14. st.
RL31a Zadar, SICU, "Bogorodica Benediktinki", oko 1300.
RL31b Zadar, SICU, "Bogorodica Benediktinki" (detalj).
RL31c Zadar, SICU, "Bogorodica Benediktinki" (detalj).
RL31d Zadar, SICU, "Bogorodica Benediktinki" (stranja strana - Sv. Petar),
RL31e Zadar, SICU, "Ugljanski triptih", oko 1325.
RL32a Split, Galerija umjetnina, Triptih s Bogorodicom i svecima, oko 1300.
RL33a Zadar, Riznica franjevakog samostana, Antifonar F.
RL33b Zadar, Riznica franjevakog samostana, Antifonar F.
RM01a Conques, Riznica opatijske crkve Sainte-Foy, Kip Sv. Foy, 5-12. st.
RM01b Conques, Riznica opatijske crkve Sainte-Foy, "A" Karla Velikog, kraj 11. st.
RM02a Pariz, Muse Cluny, "Baselski antependij", 1015-20.
RM02b Pariz, Muse Cluny, "Baselski antependij" (detalj).
RM03a Nancy, Riznica katedrale, Kale i patena biskupa Gauzelina, konac 10. st.
RM04a Saint-Omer, Muse de Saint-Omer, Podnoje kria, 1170-80.
RM05a Pariz, Louvre, Orao iz opatije Saint-Denis, oko 1140.
RM06a London, Victoria and Albert Museum, Svijenjak iz Gloucestera, 1104-13.
RM07a Essen, Riznica benediktinske crkve, "Kri abatise Matilde", po. 11. st.
RM08a Paderborn, Franjevaka crkva, Prijenosni oltar iz Abdinghofa, oko 1100.
RM09a Hochelten, Samostanska crkva - London, Victoria and Albert Museum, Relikvijar u
obliku crkve Sv. Groba, 1170-80.
RM10b Klosterneuburg, Opatijska crkva, Nicolas iz Verduna: "Klosterneuburger Altar"
(detalj), 1181.
RM11a Kopenhagen, Nacionalni muzej, Prijenosni oltar iz Lisbjerga, oko 1140.
RM12a Silos, Santo Domingo, Antependij, 12. st.

145
RM12b Silos, Santo Domingo, Antependij (detalj).
RM12c Silos, Santo Domingo, Antependij (detalj).
RM13a Leon, Riznica katedrale, Raspelo, 12. st.
RM14a Zagreb, Riznica katedrale, "Ladislavov plat", 11/12. st.
RM16a Dubrovnik, Riznica crkve Sv. Vlaha, Relikvijar Sv. Vlaha, 11/13. st.
RM18a Zadar, Stalna izloba crkvene umjetnosti, Relikvijar Sv. Jakova, konac 11. st.
RM18b Zadar, Stalna izloba crkvene umjetnosti, Relikvijar Sv. Izidora, druga pol. 12. st.
RM18c Zadar, Stalna izloba crkvene umjetnosti, Relikvijar glave Sv. Grgura, 12/13. st.
RM19a Split, Riznica katedrale, Relikvijar u obliku krinjice, 11/12. st.

GOTIKA

GA01 Saint-Denis, Opatijska crkva (tlocrt).

GA01a Saint-Denis, Opatijska crkva (stanje prije restauracije).
GA01b Saint-Denis, Opatijska crkva, Deambulatorij, 1140-44.
GA01c Saint-Denis, Opatijska crkva, Transept, nakon 1231.
GA02 Paris, Katedrala (tlocrt).
GA02a Paris, Katedrala, 12-14. st.
GA02b Paris, Katedrala.
GA02c Paris, Katedrala.
GA02d Paris, Katedrala.
GA02e Paris, Katedrala.
GA02f Paris, Katedrala, Unutranjost.
GA02g Paris, Katedrala, Deambulatorij.
GA02h Paris, Katedrala, Galerije.
GA03 Paris, Sainte-Chapelle (tlocrt).
GA03a Paris, Sainte-Chapelle, 1243-48.
GA03b Paris, Sainte-Chapelle.
GA03c Paris, Sainte-Chapelle, Rozeta (detalj).
GA03d Paris, Sainte-Chapelle, Unutranjost, Prizemlje.
GA03e Paris, Sainte-Chapelle, Unutranjost, Kat.
GA04 Chartres, Katedrala (tlocrt).
GA04a Chartres, Katedrala (presjek).
GA04b Chartres, Katedrala.
GA04c Chartres, Katedrala.
GA04d Chartres, Katedrala.
GA04e Chartres, Katedrala, Lebdei kontrafori.
GA04f Chartres, Katedrala (unutranjost).
GA04g Chartres, Katedrala (unutranjost).
GA04h Chartres, Katedrala, Deambulatorij.
GA04i Chartres, Katedrala, Svodovi kora.
GA05a Sens, Katedrala, zapoeta 1140.
GA05b Sens, Katedrala, Transept, po. 16. st.
GA05c Sens, Katedrala, Unutranjost.
GA06 Bourges, Katedrala (tlocrt).
GA06a Bourges, Katedrala, 12-16. st.
GA06b Bourges, Katedrala,, Unutranjost.
GA07a Le Mans, Katedrala, Kor, 1217-54.
GA07b Le Mans, Katedrala, Unutranjost kora.
GA08a Coutances, Katedrala, druga pol. 13. st.
GA08b Coutances, Katedrala, Unutranjost kora.

146
GA09a Bayeux, Katedrala, Kor, po. 13. st.
GA10 Rouen, Katedrala (tlocrt).
GA10a Rouen, Katedrala, 13. st.
GA10b Rouen, Katedrala, Proelje (detalj).
GA10c Rouen, Katedrala, Unutranjost.
GA11 Rouen, Saint-Maclou (tlocrt).
GA11a Rouen, Saint-Maclou, 15-16. st.
GA12a Beauvais, Katedrala, 13. st.
GA12b Beauvais, Katedrala, Kor.
GA13 Amiens, Katedrala (tlocrt).
GA13a Amiens, Katedrala, 13-15. st.
GA13b Amiens, Katedrala (detalj).
GA13c Amiens, Katedrala, Unutranjost.
GA13d Amiens, Katedrala, Unutranjost.
GA14a Senlis, Katedrala, 12-16. st.
GA15 Noyon, Katedrala (tlocrt).
GA15a Noyon, Katedrala, 12-13. st.
GA15b Noyon, Katedrala, Kor.
GA15c Noyon, Katedrala, Unutranjost.
GA16 Soissons, Katedrala (tlocrt).
GA16b Soissons, Katedrala, Unutranjost.
GA17a Laon, Katedrala, 12-13. st.
GA17b Laon, Katedrala, Unutranjost.
GA18a Troyes, Katedrala, Unutranjost, 13-14. st.
GA19 Troyes, Saint-Urbain (tlocrt).
GA19a Troyes, Saint-Urbain, 1261-75.
GA20 Reims, Katedrala (tlocrt).
GA20a Reims, Katedrala, 13-15. st.
GA20b Reims, Katedrala.
GA20c Reims, Katedrala, Unutranjost.
GA20d Reims, Katedrala, Unutranjost.
GA20e Reims, Katedrala, Unutranjost.
GA21a Albi, Katedrala, 1282-1390.
GA22 Strasbourg, Katedrala, Prvobitni projekt, 1277.
GA22a Strasbourg, Katedrala, 12-15. st.
GA23a Poitiers, Katedrala, Unutranjost, kraj 12. st.
GA24a Toulouse, Dominikanska crkva, 1230-85, Unutranjost.
GA38a Carcassone, Gradske zidine.
GA42a Mont Saint-Michel.
GA42b Mont Saint-Michel.
GA44a Avignon, Papinska palaa, 14. st.
GA44b Avignon, Papinska palaa.
GA44c Avignon, Papinska palaa.
GB01 Canterbury, Katedrala (tlocrt).
GB01a Canterbury, Katedrala, 1070-1077; 1097-1130; 1175-84; 1378; 15. st.
GB01b Canterbury, Katedrala, Toranj nad kriitem.
GB01c Canterbury, Katedrala, Unutranjost, Glavni brod.
GB01d Canterbury, Katedrala, Unutrasnjost, Kor.
GB01e Canterbury, Katedrala, Trinity Chapel.
GB01f Canterbury, Katedrala, Klaustar.
GB02a Lincoln, Katedrala, 11-12. st; 1192-1235; 1256-1320.
GB02b Lincoln, Katedrala.

147
GB02c Lincoln, Katedrala, Chapter House.
GB02d Lincoln, Katedrala, Unutranjost.
GB02e Lincoln, Katedrala, Unutranjost (detalj).
GB02f Lincoln, Katedrala, Unutranjost, Angel Choir.
GB03a Salisbury, Katedrala, 1220-65; 1350.
GB03b Salisbury, Katedrala, Juna fasada.
GB03c Salisbury, Katedrala, Chapter House.
GB03d Salisbury, Katedrala, Unutranjost.
GB04 Wells, Katedrala (tlocrt).
GB04a Wells, Katedrala, 12-14. st.
GB04b Wells, Katedrala.
GB04c Wells, Katedrala, Unutranjost.
GB04d Wells, Katedrala, Unutranjost (detalj).
GB04e Wells, Katedrala, Chapter House, Unutranjost.
GB05a London, Westminster Abbey, 13. st; 18. st.
GB05b London, Westminster Abbey.
GB05c London, Westminster Abbey, Lebdei kontrafori.
GB05d London, Westminster Abbey, Unutranjost.
GB05e London, Westminster Abbey, Transept, Unutranjost.
GB06a London, Westminster Abbey, Kapela Henrika VII, Unutranjost, 1503.
GB07a York, Katedrala, 1225-1470.
GB07b York, Katedrala.
GB07c York, Katedrala, Unutranjost.
GB08a Exeter, Katedrala, 1280- 1369.
GB08b Exeter, Katedrala.
GB08c Exeter, Katedrala, Unutranjost.
GB09a Gloucester, Katedrala, 13-15. st.
GB09b Gloucester, Katedrala.
GB09c Gloucester, Katedrala, Unutranjost, Kor.
GB09d Gloucester, Katedrala, Unutranjost, Lady Chapel.
GB09e Gloucester, Katedrala, Klaustar, 1351-77.
GB10a Lichfield, Katedrala, 13-14. st.
GB10b Lichfield, Katedrala, Unutranjost.
GB11a Winchester, Katedrala.
GB12a Winsdor Castle, St. George's Chapel, Unutranjost, 1473-90.
GB13a Cambridge, Kong's College Chapel, Unutranjost, 1446-80.
GB14a Oxford, Katedrala, Unutranjost, Kor.
GB15a Wales, Conway Castle.
GB16a Shorpshire, Stokesay Castle, 1291.
GB19 Kln, Katedrala (Tlocrt).
GB19a Kln, Katedrala, 1248-1437; 19. st.
GB19b Kln, Katedrala, Unutranjost.
GB21a Magdeburg, Katedrala, 1209-1330; 15-16. st.
GB22a Regensburg, Katedrala, 1275-1524; 19. st.
GB23a Frieburg, Katedrala, 1283-1330.
GB23b Frieburg, Katedrala, Toranj, nakon 1310.
GB24a Soest, St. Maria zur Wiese, zapoeta 1331, Unutranjost.
GB25a Marburg, Elizabetkirche, 1236-83, Unutranjost.
GB26a Trier, Liebfrauenkirche, 1227-43.
GB26b Trier, Liebfrauenkirche, Unutranjost.
GB27a Chorin, Crkva premostrantekog samostana, 1334.
GB29a Nrnberg, Lorenzkirche, 13-14. st.

148
GB29b Nrnberg, Lorenzkirche, Kor, 1439-77.
GB29c Nrnberg, Lorenzkirche, Kor, Unutranjost.
GB30 Mnchen, Frauenfirche (tlocrt).
GB30a Mnchen, Frauenfirche, 1468-88, Unutranjost.
GB31a Landshut, St. Martin, 1392-1432, Unutranjost.
GB32a Mosel, Dvorac Eltz, sred. 14. st.
GB34a Stralsund, Vijenica, 1278-1316; 15. st.
GB35a Be, Katedrala, 1340-1454.
GB35b Be, Katedrala, Unutranjost.
GB35c Be, Katedrala, Unutranjost, Svodovi.
GB39a Brugge, Gradska vijenica.
GB41a Antwerpen, Katedrala, zapo. 1352.
GB52 Prag, Katedrala (tlocrt), 1342-1929.
GB52a Prag, Katedrala, Apside, 1344-52.
GB52c Prag, Katedrala, Unutranjost.
GB52d Prag, Katedrala, Unutranjost.
GB52e Prag, Katedrala, Unutranjost, Svodovi.
GB53a Prag, Karlov most.
GB54a Prag, Karluv Tyn.
GB55a Fossanova, Opatijska crkva, zapoeto 1173.
GB55b Fossanova, Opatijska crkva, Unutranjost.
GB56 Assisi, San Francesco (tlocrt gornje i donje crkve).
GB56a Assisi, San Francesco, 1228-53.
GB56b Assisi, San Francesco, Gornja crkva, Unutranjost, posveena 1253.
GB57a Assisi, Santa Chiara, 1257.
GB58 Bologna, San Francesco (tlocrt).
GB58a Bologna, San Francesco, 1236.63.
GB58b Bologna, San Francesco, Unutranjost.
GB60 Bologna, San Petronio (tlocrt).
GB60a Bologna, San Petronio, 14. st., Unutranjost.
GB61 Firenca, Katedrala (tlocrt).
GB61a Firenca, Katedrala, Zvonik, 1334-87.
GB61b Firenca, Katedrala, Unutranjost, 1296-1366.
GB62 Firenca, Santa Croce (tlocrt).
GB62a Firenca, Santa Croce, Unutranjost, 13-15. st.
GB63 Firenca, Santa Maria Novella (tlocrt).
GB63a Firenca, Santa Maria Novella, Unutranjost, 1278-1360.
GB64a Firenza, Palazzo Vecchio, 1298-1314.
GB64b Firenza, Palazzo Vecchio, Sala d'Armi.
GB66 Siena, Katedrala (tlocrt).
GB66a Siena, Katedrala, 1229-1264; 14. st.
GB66b Siena, Katedrala, Unutranjost.
GB67a Pisa, Santa Maria della Spina, nakon 1323.
GB68 Orvieto, Katedrala (tlocrt).
GB68a Orvieto, Katedrala, nakon 1290.
GB68b Orvieto, Katedrala, Unutranjost.
GB69 Milano, Katedrala (tlocrt).
GB69a Milano, Katedrala, 1386-1645; 19. st.
GB69b Milano, Katedrala, Lebdei kontrafori.
GB69c Milano, Katedrala, Unutranjost.
GB70a Castel del Monte, 1240-50.
GB71a Napulj, San Lorenzo Maggiore, 1290-1325, Unutranjost.

149
GB72a Mantova, Palazzo Ducale, 14-15. st.
GB73a Verona, Ponte Scaligero, 1376.
GB74a Venecija, Santa Maria Gloriosa dei Frari, 1250-1338.
GB74b Venecija, Santa Maria Gloriosa dei Frari, Unutranjost.
GB75a Venecija, Dudeva palaa, 1424-42.
GB75b Venecija, Dudeva palaa.
GB76a Venecija, C d'Oro, 1421-36.
GB77a Burgos, Katedrala, 1221-1446.
GB77b Burgos, Katedrala, Unutranjost, Svod.
GC01 Zagreb, Katedrala (tlocrt), 13-14. st.
GC01a Zagreb, Katedrala (stanje prije neogotike obnove).
GC01b Zagreb, Katedrala.
GC01c Zagreb, Katedrala.
GC01d Zagreb, Katedrala, Unutranjost.
GC02a Zagreb, Crkva Sv. Marka, 14. st.
GC02b Zagreb, Crkva Sv. Marka, Unutranjost.
GC03a Medvedgrad, Kapela Sv. Filipa i Jakova (rekonstrukcija).
GC04a Topusko, Crkva Sv. Jurja, 13. st.
GC06a Brinje, Kapela Frankopanskog grada, po. 15. st.
GC07 Otarije, Crkva Sv. Marije (tlocrt).
GC07a Otarije, Crkva Sv. Marije, 1451.
GC08a Krievci, Crkva Sv. Kria (stanje prije obnove 1912.).
GC08b Krievci, Crkva Sv. Kria, Svetite.
GC09 Glogovnica, Crkva Sv. Marije (tlocrt).
GC09a Glogovnica, Crkva Sv. Marije, Unutranjost.
GC10 Remetinec, Crkva Sv. Marije (tlocrt).
GC10a Remetinec, Crkva Sv. Marije.
GC10b Remetinec, Crkva Sv. Marije, Svod.
GC11 Belec, Crkva Sv. Jurja (tlocrt), 14. st.
GC11a Belec, Crkva Sv. Jurja, Unutranjost.
GC12 Tuhelj, Crkva Sv. Marije (tlocrt).
GC12a Tuhelj, Crkva Sv. Marije.
GC13 Lobor, Majka Boja Gorska (tlocrt).
GC13a Lobor, Majka Boja Gorska.
GC14a Lepoglava, Crkva Sv. Marije.
GC15a Poega, Crkva Sv. Duha, Unutranjost.
GC16a Poega, Crkva Sv. Lovre, okon 1300.
GC16b Poega, Crkva Sv. Lovre, Svod u svetitu.
GC17 Ilok, Crkva Sv. Ivana Kapistrana (tlocrt).
GC17a Ilok, Crkva Sv. Ivana Kapistrana.
GC19a Pula, Franjevaka crkva, kraj 13. st.
GC22a Pazin, Crkva Sv. Nikole, Unutranjost.
GC29a Dubrovnik, Crkva Sv. Dominika, po. 14. st., Unutranjost.
GC30 Dubrovnik, Kompleks franjevakog samostana (tlocrt).
GC30a Dubrovnik, Franjevaki samostan, Klaustar, 1327-48.
GC32a Korula, Katedrala.
GC34a Trogir, Zvonik katedrale.
GC38 ibenik, Katedrala (tlocrt).
GC38a ibenik, Katedrala, 15. st.
GC38b ibenik, Katedrala, Unutranjost.
GC39a okovac, Crkva Sv. Kuzme i Damjana, Unutranjost.
GC40a Pag, Zborna crkva sv. Marije, zapoeto 1443.

150
GC43 Zadar, Kompleks samostana Sv. Frane (tlocrt).
GC43a Zadar, Crkva Sv. Frane, kraj 13. st.
GC44a Zadar, Crkva Sv. Dominika, posv. 1280.
GC46a Zadar, Sakristija katedrale, Svodovi, 1398.
GC47a Dubrovnik, Plan grada.
GC47b Dubrovnik.
GC47c Korula.
GC48a Ston, nakon 1335.
GC48b Ston, Zidine (detalj).
GC48c Ston, Zidine (detalj).
GC48d Ston, Zidine (detalj).
GC49 Pag, Plan grada.
GC49b Pag, nakon 1443.
GC54a Dubrovnik, Kneev dvor, 15. st.
GC54b Dubrovnik, Kneev dvor, Trijem
GC55a Dubrovnik, Sponza, po. 16. st.
GC59a Trogir, Palaa Cipico, oko 1470.
GD01a Chartres, Katedrala, "Kraljevski portal", 1145-55.
GD01b Chartres, Katedrala, "Kraljevski portal" (detalj).
GD01c Chartres, Katedrala, "Kraljevski portal" (detalj).
GD01d Chartres, Katedrala, "Kraljevski portal" (detalj).
GD01e Chartres, Katedrala, "Kraljevski portal" (detalj).
GD01f Chartres, Katedrala, "Kraljevski portal" (detalj).
GD01g Chartres, Katedrala, "Kraljevski portal" (detalj).
GD01h Chartres, Katedrala, Desna vrata, Luneta.
GD01i Chartres, Katedrala, Desna vrata (detalj).
GD01j Chartres, Katedrala, Desna vrata (detalj).
GD01k Chartres, Katedrala, Kapitelna zona, Vizitacija / Roenje.
GD01l Chartres, Katedrala, Kapitelna zona, Pranje nogu.
GD01m Chartres, Katedrala, Sjeverni portal, 1200-1260.
GD01n Chartres, Katedrala, Sjeverni portal, Centralna vrata, 1200-1210, timpanon.
GD01o Chartres, Katedrala, Sjeverni portal, Centralna vrata, detalj.
GD01p Chartres, Katedrala, Sjeverni portal, Centralna vrata, trimo.
GD01r Chartres, Katedrala, Sjeverni portal, Centralna vrata, Biblijske linosti.
GD01s Chartres, Katedrala, Sjeverni portal, Centralna vrata, Sv. Ivan Krstitelj.
GD01t Chartres, Katedrala, Sjeverni portal, Desna vrata, 1220-35., timpanon.
GD01ta Chartres, Katedrala, Sjeverni portal, Pilon, Sv. Modesta.
GD01u Chartres, Katedrala, Juni portal, 1205-50.
GD01v Chartres, Katedrala, Juni portal, Centralna vrata, 1205-15., timpanon.
GD01x Chartres, Katedrala, Juni portal, Centralna vrata, trimo.
GD01y Chartres, Katedrala, Juni portal, Centralna vrata, Apostoli.
GD01z Chartres, Katedrala, Juni portal, Lijeva vrata, 1215-20., Sv. Vincent, Sv. Denis, Sv.
Piat i Sv. Juraj.
GD01za Chartres, Katedrala, Juni portal, Lijeva vrata, Sv. Teodor.
GD01zb Chartres, Katedrala, Juni portal, Lijeva vrata, Sv. Teodor (detalj).
GD01zc Chartres, Katedrala, Juni portal, Lijeva vrata, Smrt Sv. Thomasa Becketa.
GD01zd Chartres, Katedrala, Juni portal, Desna vrata, 1220-25., Sv. Leon, Sv. Ambroz i
Sv. Nikola.
GD01ze Chartres, Katedrala, Ograda kora, Zaruke Bogorodice.
GD01zf Chartres, Katedrala, Ograda kora, Krunjenje Bogorodice.
GD03a Le Mans, Katedrala, Juni portal (detalj), 12. st.
GD05a Senlis, Katedrala, Timpanon glavnog portala, oko 1175.

151
GD05b Senlis, Katedrala, Glavni portal, Starozavjetne linosti, oko 1175.
GD06a Sens, Katedrala, Sv. Stjepan, konac 12. st.
GD08a Paris, Katedrala, Desni portal zapadnog proelja - "Portal Sv. Ane" 1165-70. (detalj).
GD08b Paris, Katedrala, Desni portal zapadnog proelja - "Portal Sv. Ane" (detalj).
GD08c Paris, Katedrala, Timpanon glavnog portala zapadnog proelja, 1223-30. (donji dio
restauriran u 19. st.).
GD08d Paris, Katedrala, Portal sjevernog kraka transepta, sred. 13. st.
GD08e Paris, Katedrala, Portal sjevernog kraka transepta, Trimo.
GD08f Paris, Katedrala, Gargouille (crte Viollet-le-Duca).
GD09a Paris, Sainte-Chapelle, Portal kata (detalj).
GD09b Paris, Sainte-Chapelle, Apostol.
GD09c Paris, Sainte-Chapelle, Kapitel.
GD10a Amiens, Katedrala, Glavni portal zapadnog proelja.
GD10b Amiens, Katedrala, Glavni portal zapadnog proelja (detalj).
GD10c Amiens, Katedrala, Glavni portal zapadnog proelja, Apostoli.
GD10d Amiens, Katedrala, Glavni portal zapadnog proelja, Zodijaki znakovi i simboli
mjeseci.
GD10e Amiens, Katedrala, Glavni portal zapadnog proelja, Trimo, "Beau Dieu" (detalj).
GD10f Amiens, Katedrala, Desni portal zapadnog proelja (detalj).
GD10g Amiens, Katedrala, Desni portal zapadnog proelja, Bogorodica s Djetetom (detalj).
GD10h Amiens, Katedrala, Desni portal zapadnog proelja, Navjetenje (detalj).
GD10i Amiens, Katedrala, Portal junog kraka transepta.
GD11a Rampillon, upna crkva, Posljednji sud (detalj).
GD12a Reims, Katedrala, Portali zapadnog proelja.
GD12b Reims, Katedrala, Zapadno proelje (detalj).
GD12c Reims, Katedrala, Glavni portal zapadnog proelja, Navjetenje (Bogorodica oko
1240., Aneo oko 1250-60.).
GD12d Reims, Katedrala, Glavni portal zapadnog proelja, Navjetenje (detalj).
GD12e Reims, Katedrala, Glavni portal zapadnog proelja, Vizitacija.
GD12f Reims, Katedrala, Glavni portal zapadnog proelja, Vizitacija (detalj).
GD12g Reims, Katedrala, Glavni portal zapadnog proelja, Prikazanje u hramu, 1240-60.
GD12h Reims, Katedrala, Glavni portal zapadnog proelja, Prikazanje u hramu (detalj).
GD12i Reims, Katedrala, Skulptorski ukras unutranje strane proelja, trea etvrtina 13. st.
GD12j Reims, Katedrala, Kapitel.
GD13a Strasbourg, Katedrala, Portal junog kraka transepta, Smrt Bogorodice, nakon 1230.
GD13b Strasbourg, Katedrala, Portal junog kraka transepta, Ecclesia, nakon 1230.
GD13c Strasbourg, Katedrala, Portal junog kraka transepta, Sinagoga, nakon 1230.
GD13d Strasbourg, Katedrala, Portal junog kraka transepta, Sinagoga (detalj).
GD13e Strasbourg, Katedrala, Timpanon glavnog portala zapadnog proelja, oko 1280.
GD13f Strasbourg, Katedrala, Desni portal zapadnog proelja, oko 1280.
GD13g Strasbourg, Katedrala, Desni portal zapadnog proelja, Zavodnik i lude djevice.
GD13h Strasbourg, Katedrala, Desni portal zapadnog proelja, Zavodnik i lude djevice
(detalj).
GD13i Strasbourg, Katedrala, Glavni portal zapadnog proelja, Proroci, oko 1300.
GD13j Strasbourg, Katedrala, Glavni portal zapadnog proelja, Prorok (detalj).
GD13k Strasbourg, Katedrala, Autoportret Nikolausa von Hagenau, kraj 15. st.
GD14a Bourges, Katedrala, Glavni portal, 1270-80.
GD14b Bourges, Katedrala, Glavni portal, Nadvratnik, Uskrsnue mrtvih (detalj).
GD14c Bourges, Katedrala, Jugozapadni kontrafor, Sv. Stjepan, konac 13. st.
GD14d Bourges, Katedrala, Juni portal, Starozavjetne linosti, kraj 12. st.
GD15a Saint-Denis, Opatijska crkva, Grobnica Dagoberta I, oko 1260.
GD15b Saint-Denis, Opatijska crkva, Grobnica Louisa Francuskog, oko 1260 (detalj).

152
GD15c Saint-Denis, Opatijska crkva, Kip Filipa IV Lijepog, nakon 1327.
GD17a Champmol, Kartuzijanski samostan, Claus Sluter: "Mojsijev zdenac" (detalj).
GD17b Champmol, Kartuzijanski samostan, Claus Sluter: "Mojsijev zdenac" (detalj).
GD17c Champmol, Kartuzijanski samostan, Jean de la Huerta i Antoine le Moitirier:
Spomenik Ivana bez straha i Margarite Bavarske (detalj).
GD18a Poitiers, Palais de Justice, Kamin u velikoj sali.
GD18b Poitiers, Palais de Justice, Kamin u velikoj sali (detalj).
GD19a Brou, Nadgrobni spomenik Filiberta Lijepog, Sibila, oko 1500.
GD20b Paris, Louvre, Krunjenje Bogorodice, kraj 13. st.
GD20c Paris, Louvre, Bogorodica s Djetetom, 14. st.
GD20d Paris, Louvre, Bogorodica s Djetetom, po. 15. st.
GD20e Paris, Louvre, Nadgrobni spomenik Philippa Pota, oko 1480.
GD21a Dijon Muse des Beaux-Arts, Jacques de Barze: Poliptih, 1394-99. (detalj).
GE01a Bamberg, Katedrala, Luneta glavnoga portala, Posljednji sud, 1235-40.
GE01b Bamberg, Katedrala, Luneta glavnoga portala, Posljednji sud (detalj).
GE01c Bamberg, Katedrala, "Adamova vrata", Eva, 1230-40.
GE01d Bamberg, Katedrala, "Kneevski portal", Ecclesia, 1230-40.
GE01e Bamberg, Katedrala, "Kneevski portal", Sinagoga, 1230-40.
GE01f Bamberg, Katedrala, Kipovi cara Henrika II i carice Kunigunde, 1230-40.
GE01g Bamberg, Katedrala, Kip konjanika, oko 1240.
GE01h Bamberg, Katedrala, Ograda kora, oko 1220.
GE01i Bamberg, Katedrala, Ograda kora (detalj - prorok Jona).
GE01j Bamberg, Katedrala, Vizitacija - Elizabeta, 1230-40.
GE01k Bamberg, Katedrala, Vizitacija - Marija, 1230-40.
GE01l Bamberg, Katedrala, Nadgrobni spomenik nadbiskupa Friedricha von Hohenlohe,
sred. 14. st.
GE01m Bamberg, Katedrala, Lisna maska, oko 1235.
GE01n Bamberg, Katedrala, Korske klupe (detalj - kralj David), nakon 1350.
GE02a Naumburg, Katedrala, Raspee.
GE02b Naumburg, Katedrala, Raspee (detalj).
GE02c Naumburg, Katedrala, Letner - Posljednja veera.
GE02d Naumburg, Katedrala, Letner - Judin poljubac.
GE02e Naumburg, Katedrala, Zapadni kor (detalj).
GE02f Naumburg, Katedrala, Zapadni kor, Likovi donatora - Ekkehart i Uta.
GE02g Naumburg, Katedrala, Zapadni kor, Likovi donatora - Ekkehart i Uta (detalj).
GE02h Naumburg, Katedrala, Zapadni kor, Likovi donatora - Wilhelm von Camburg.
GE02i Naumburg, Katedrala, Zapadni kor, Likovi donatora - Hermann i Reglindis.
GE02j Naumburg, Katedrala, Lisni kapitel u zapadnom koru, oko 1245.
GE03a Magdeburg, Katedrala, Mudre djevice, oko 1245.
GE03b Magdeburg, Katedrala, Lude djevice, oko 1245.
GE03c Magdeburg, Katedrala, Lude djevice (detalj).
GE03d Magdeburg, Katedrala, Lisna maska, oko 1260.
GE04a Freiburg, Katedrala, "Zlatna vrata" - trimo, 1280-90.
GE04b Freiburg, Katedrala, Predvorje, Luxuria i aneo, oko 1310.
GE04c Freiburg, Katedrala, Demon.
GE05a Marburg, Elizabethkirche, Glavni portal.
GE05b Marburg, Elizabethkirche, Kapitel.
GE08a Nrnberg, St. Sebaldus, Juni boni portal.
GE08b Nrnberg, Sv. Bartolomej, terakota, oko 1400.
GE08c Nrnberg, "Schner Brunnen", 1385-96.
GE08d Nrnberg, St. Sebaldus, Bogorodica s Djetetom,1430-40.
GE08e Nrnberg, St. Sebaldus, Apostoli.

153
GE09a Kln, Katedrala, Marija i Krist.
GE09b Kln, Katedrala, Sv. Matija, prije 1332.
GE16a Hans Multscher: Ecce homo, Ulm, Katedrala, Glavni portal, 1429.
GE17a Nikolaus Gerhaert von Leyden: Bogorodica sa Sv. Anom, Berlin, Staatliche Museen,
oko 1467.
GE17b Nikolaus Gerhaert von Leyden: Autoportret, Strasbourg, Katedrala.
GE17c Nikolaus Gerhaert von Leyden: Grob Friedricha III, Be, Katedrala, 1469.
GE17d Nikolaus Gerhaert von Leyden: Grob Friedricha III (detalj), Be, Katedrala.
GE18a Jrg Syrlin Stariji: Ptolomej, Ulm, Katedrala, Korske klupe, 1469-74.
GE18b Jrg Syrlin Stariji: Autoportret, Ulm, Katedrala, Korske klupe.
GE19a Bernt Notke: Sveti Juraj ubija zmaja, Stockholm, Crkva Sv. Nikole, 1489.
GE20a Erasmus Grasser: Maurski plesai, Mnchen, Stadtmuseum, 1480.
GE20b Erasmus Grasser: Sv. Mihovil (detalj), Freising, Katedrala, oko 1500.
GE21a Adam Kraft: Svetohranite, Nrnberg, Lorenzkirche, 1493-96.
GE21b Adam Kraft: Svetohranite (detalj), Nrnberg, Lorenzkirche.
GE21c Adam Kraft: Krini put, Nrnberg, Germanisches Museum, oko 1505.
GE22a Veit Stoss: Marijin oltar, Krakov, Marienkirche, 1477-89.
GE22b Veit Stoss: Marijin oltar (detalj), Krakov, Marienkirche.
GE22c Veit Stoss: Marijin oltar (detalj), Krakov, Marienkirche.
GE22d Veit Stoss: Raspee, Nrnberg, St. Sebald, 1507-8. (Marija i Ivan), 1520 (Raspelo).
GE22e Veit Stoss: Navjetenje, Nrnberg, Lorenzkirche, 1517-18.
GE22f Veit Stoss: Marijin oltar (detalj), Bamberg, Katedrala, 1520-23.
GE23a Tilman Riemenschneider: Adam (detalj), Wrzburg, Mainfrnkisches Meseum (s
portala Marienkapelle), 1491-93.
GE23b Tilman Riemenschneider: Eva (detalj), Wrzburg, Mainfrnkisches Meseum (s
portala Marienkapelle).
GE23c Tilman Riemenschneider: Nadgrobni spomenik Rudolfa von Scherenberga,
Wrzburg, Katedrala, 1496.
GE23d Tilman Riemenschneider: Nadgrobni spomenik Rudolfa von Scherenberga (detalj),
Wrzburg, Katedrala.
GE23e Tilman Riemenschneider: Conrad von Schamburg, Wrzburg, Marienkapelle, oko
1500.
GE23f Tilman Riemenschneider: Oplakivanje, Wrzburg, Mainfrnkisches Meseum, oko
1500.
GE23g Tilman Riemenschneider: Sv. Stjepan, Wrzburg, Mainfrnkisches Meseum, oko
1505.
GE23h Tilman Riemenschneider: Sv. Barbara, Wrzburg, Mainfrnkisches Meseum, 1506-
10.
GE23i Tilman Riemenschneider: Oltar, Rothenburg, Crkva Sv. Jakova, 1501-04.
GE23j Tilman Riemenschneider: Oltar (detalj), Rothenburg, Crkva Sv. Jakova.
GE23k Tilman Riemenschneider: Oltar, Creglingen, Herrgottskirche, 1505-10.
GE23l Tilman Riemenschneider: Oltar (detalj), Creglingen, Herrgottskirche.
GE23m Tilman Riemenschneider: Oplakivanje, Maidbronn, upna crkva, 1519-23.
GE23n Tilman Riemenschneider: Oplakivanje (detalj), Maidbronn, upna crkva.
GE24a Gregor Erhart: Sv. Marija Magdalena, vis. 17,4 cm, Pariz, Louvre, oko 1500.
GE25a Peter Vischer Stariji: Grobnica Sv. Sebalda, Nrnberg, Sebalduskirche, 1508-19.
GE25b Peter Vischer Stariji: Grobnica Sv. Sebalda (detalj), Nrnberg, Sebalduskirche.
GE25c Peter Vischer Stariji: Kralj Artus, Insbruck, Dvorska crkva, 1512-13.
GE26a Piet, Bonn, Rheinisches Landes-Museum, oko 1300.
GE26b Piet, Mnchen, Bayerisches Nationalmuseum, 1420-25.
GE26c Bogorodica s Djetetom, Mnchen, Bayerisches Nationalmuseum, oko 1430.

154
GE26d Smrt u redovnikom habitu, vis. 10,4 cm, Karlsruhe, Badisches Landes-Museum,
kraj 15. st.
GE26e Smrt u redovnikom habitu (detalj), Karlsruhe, Badisches Landes-Museum.
GE31a "Vrata pjevaa", Timpanon, Be, Katedrala, 1359-65.
GE31b"Vrata pjevaa", Katarina Luxemburka, Be, Katedrala.
GE31c Grobnica vojvode Rudolfa IV i Katarine Luxemburke, Be, Katedrala, oko 1360.
GE31d Sljedbenik Nikolausa van Leydena: Krsni zdenac, Be, Katedrala, Kapela Sv.
Katarine, 1481.
GE31e Sljedbenik Nikolausa van Leydena: Krsni zdenac (detalj), Be, Katedrala, Kapela
Sv. Katarine.
GE31f Skidanje s kria, Be Dijacezanski muzej, 1340.
GE31g Oltarna pala, Be Dijacezanski muzej, 1460.
GE32a Michael Pacher: Krunjenje Bogorodice, Gries kod Bolzana, 1471-75.
GE33a Anton Pilgram: Propovjedaonica, Be, Katedrala, 1515.
GE33b Anton Pilgram: Propovjedaonica (detalj), Be, Katedrala.
GE33d Anton Pilgram: Propovjedaonica (Autoportret), Be, Katedrala.
GF01a Anonim: Krunjenje Bogorodice, Wells, Katedrala, oko 1250.
GF01b Anonim: Kralj, Wells, Katedrala, oko 1250.
GF01c Anonim: Dekorativni detalj, Wells, Katedrala, oko 1250.
GF02 Anonim: Nadgrobni spomenik Crnog Princa (detalj), Canterbury, Katedrala.
GF04 Anonim: Glave, Lincoln, Katedrala, Aneoski kor.
GF10a Anonim: Aneo, London, Westminster Abbey, oko 1250.
GF17a Peter Parler: Karlo IV, Prag, Katedrala, druga pol. 14. st.
GF17b Peter Parler: Autoportret, Prag, Katedrala, druga pol. 14. st.
GF18a Anonim: Sv. Katarina i Sv. Barbara, Ptuj, Pokrajinski muzej.
GF18c Anonim: Nadgrobni spomenik Fridrika Ptujskog, Ptuj.
GF19a Niccol Pisano: Propovjedaonica, Pisa Krstionica katedrale, oko 1260.
GF19b Niccol Pisano: Propovjedaonica (detalj), Pisa Krstionica katedrale.
GF19c Niccol Pisano: Grobnica Sv. Dominika, Bologna, San Dominico, 1264-67.
GF19d Niccol Pisano: Propovijedaonica, Siena, Katedrala, 1269.
GF19e Niccol Pisano: Propovijedaonica (detalj), Siena, Katedrala.
GF19f Niccol i Giovanni Pisano: Fontana Maggiore, Perugia, 1278.
GF20a Giovanni Pisano: Platon, Siena, Muzej katedrale, 1294-98.
GF20b Giovanni Pisano: Bogorodica s Djetetom, Pisa, Muzej katedrale, oko 1300.
GF20c Giovanni Pisano: Propovijedaonica, Pistoia, San Andrea, 1298-1301.
GF20d Giovanni Pisano: Propovijedaonica (detalj), Pistoia, San Andrea.
GF20e Giovanni Pisano: Propovijedaonica, Pisa, Katedrala, 1302-10.
GF20f Giovanni Pisano: Milosre, Propovijedaonica, Pisa, Katedrala.
GF20g Giovanni Pisano: Heraklo, Propovijedaonica, Pisa, Katedrala.
GF20h Giovanni Pisano: Snaga i Nevinost, Propovijedaonica, Pisa, Katedrala.
GF21a Arnolfo di Cambio: Nadgrobni spomenik kardinala du Braye, Orvieto, San
Domenico, 1282-84.
GF21b Arnolfo di Cambio: Nadgrobni spomenik kardinala du Braye (detalj), Orvieto, San
Domenico.
GF21c Arnolfo di Cambio: Ciborij, Rim, San Paolo Fuori le Mura, 1285.
GF21d Arnolfo di Cambio: Bogorodica s Djetetom, Firenca, Muzej katedrale, oko 1300.
GF22a Giovanni Balduccio, Arka Sv. Petra Muenika, Milano, San Eustorgio, 1336-39.
GF23a Tino da Camaino: Spomenik kardinala Petronija, Siena, Katedrala, oko 1318.
GF23b Tino da Camaino: Spomenik Antonia Orso (detalj), Firenca, Katedrala, 1321.
GF23c Tino da Camaino: Spomenik Antonia Orso (detalj), Firenca, Katedrala.
GF24a Lorenzo Maitani: Bog stvara ivotinje, Orvieto, Proelje katedrale, 1320-30.
GF24b Lorenzo Maitani: Posljednji sud (detalj), Orvieto, Proelje katedrale, 1320-30.

155
GF25a Andrea Pisano: Bronana vrata, Firenca, Krstionica katedrale, 1330-36.
GF25b Andrea Pisano: Navjetenje, Bronana vrata, Firenca, Krstionica katedrale.
GF25c Andrea Pisano: Krtenje Kristovo, Bronana vrata, Firenca, Krstionica katedrale.
GF26a Andrea Orcagna: Tabernakul, Firenca, Orsanmichele, 1352-59.
GF26b Andrea Orcagna: Tabernakul (detalj), Firenca, Orsanmichele.
GF26c Andrea Orcagna: Tabernakul (detalj), Firenca, Orsanmichele.
GF27a Jacopo della Quercia: Navjetenje, San Gimignano, Collegiata, 1421.
GF28a Bonino da Campione i drugi: Arche Scaligere, Verona, 1359-75.
GF29a Nino Pisano: Bogorodica iz Navjetenja, Pisa, Sancta Caterina, 1350-68.
GF29b Nino Pisano: Navjetenje (detalj), Pariz Louvre.
GF30a Leonardo i Francesco Ricomarmi: Krunjenje Bogorodice, Serzana, Santa Maria
Assunta, 1432.
GF31a Jacobello i Pierpaolo della Masegna: Letner (detalj), Venecija, San Marco, 1393.
GF31b Jacobello i Pierpaolo della Masegna: Letner (detalj), Venecija, San Marco, 1393.
GF31c Jacobello i Pierpaolo della Masegna: Letner (detalj), Venecija, San Marco, 1393.
GF33a Marco Cozzi: Korske klupe, Venecija, Santa Maria Gloriosa dei Frari, 1468.
GF33b Marco Cozzi: Korske klupe (detalj), Venecija, Santa Maria Gloriosa dei Frari.
GF34a Pietro Bussolo: Retabl, Sal, Santa Maria Assunta, 1476.
GF35a "Puerta del Sarmental", Burgos, Katedrala, oko 1230.
GF35b Grobnica biskupa Gonzalesa de Hinojosa, Burgos, Katedrala, nakon 1327.
GF36 Portal, Laon, Katedrala, druga pol. 13. st.
GF40 Formeto iz Valencije: Nadgrobni spomenik Martina Vequeza de Arce, Siguenza,
Katedrala, 15/16. st.
GG01a Anonim: Okrunjena glava / Sv. Stjepan ?, Zagreb, Katedrala, oko 1300.
GG01b Zagreb, Crkva Sv. Marka, Boni portal, oko 1400.
GG01ba Zagreb, Crkva Sv. Marka, Boni portal (detalj).
GG01c Anonim: Bogorodica s Djetetom, Stenjevac, upna crkva, 1470-80.
GG01f Anonim: Bogorodica s Djetetom, Brinje, upna crkva, prva pol. 15. st.
GG01g Anonim: Raspelo, Rijeka, Katedrala, oko 1300.
GG01h Anonim: Propovijedaonica, Kanfanar, upna crkva (iz Dvigrada), 14. st.
GG01i Anonim: Sv. Eufemija, Rovinj, Crkva Sv. Eufemije, 15. st.
GG01ia Anonim: Sv. Eufemija, Rovinj, Crkva Sv. Eufemije (detalj).
GG01j Anonim: Bogorodica s Djetetom, Pore, Biskupijska zbirka (iz Boljuna), 15. st.
GG01k Anonim: Bogorodica s Djetetom, Kanfanar, upna crkva (iz Lakua), 15. st.
GG01ka Anonim: Bogorodica s Djetetom, Kanfanar, upna crkva (detalj).
GG01la Korske klupe (detalj), Pore, Eufraziana, 1452.
GG01lb Korske klupe (detalj), Pore, Eufraziana.
GG01m Anonim: Poliptih, Pula, Franjevaki samostan, 15. st.
GG01ma Anonim: Poliptih, Pula, Franjevaki samostan (detalj).
GG01mb Anonim: Poliptih, Pula, Franjevaki samostan (detalj).
GG01n Anonim: Navjetenje, Pula, Arheoloki muzej, konac 15. st.
GG01o Anonim: Bogorodica s Djetetom, Cres, upni ured, po. 15. st.
GG01pa Radovanov sljedbenik: Pranje nogu, Trogir, Katedrala, Glavni portal, nakon 1280.
GG01pb Radovanov sljedbenik: Raspee, Trogir, Katedrala, Glavni portal, nakon 1280.
GG01pc Radovanov sljedbenik: Dvije Marije, Trogir, Katedrala, Glavni portal, nakon 1280.
GG01r Anonim: Sv. imun, Zadar, Crkva Sv. ime, oko 1400.
GG01s Zadar, Katedrala, Luneta glavnog portala, 1324.
GG01t Anonim: Krist, Trogir, Muzej grada (iz katedrale), 1348.
GG01u Radionica de Sanctis: Sarkofag Blaenog Ivana Trogirskog, Trogir, Katedrala, 1348.
GG01ua Radionica de Sanctis: Sarkofag Blaenog Ivana Trogirskog (detalj), Trogir,
Katedrala.

156
GG01v Anonim: Sarkofag M. Guetia, Dubrovnik, Klaustar franjevakog samostana, sred.
14. st.
GG01x Anonim: Sv. Petar i Sv. Pavao, Dubrovnik, Franjevaka crkva, kraj 14. st.
GG01y Anonim: Raspelo, Split, Katedrala, 1370-80.
GG01z okovac, Crkva Sv. Kuzme i Damjana, Glavni portal, 1418.
GG01za Anonim: Imago Pietatis, Dubrovnik, Dominikanski samostan, 15. st.
GG01zb Anonim: Bogorodica s Djetetom, Vis, upna crkva Velog sela, oko 1440.
GG01zc Anonim: Bogorodica s Djetetom, Pag, Stari grad, Zborna crkva, kraj 14. st.
GG01zd Anonim: Bogorodica s Djetetom i anelima, Pag, Samostan benediktinki, druga
pol. 15. st.
GG02a Mavar: Ciborij, Trogir, Katedrala, oko 1332.
GG02b Mavar: Ciborij (detalji), Trogir, Katedrala.
GG02c Radionica majstora Mavra: Propovijedaonica, Trogir, Katedrala.
GG02d Radionica majstora Mavra: Propovijedaonica, Split, Katedrala.
GG02e Radionica majstora Mavra: Propovijedaonica (detalj), Split, Katedrala.
GG03 Nikola Dente: Bogorodica s Djetetom izmeu Blaenog Augustina Kaotia i Sv.
Magdalene, Trogir, Portal dominikanske crkve, oko 1372.
GG04a Ivan Jakovljev de Borgosansepolcro: Korske klupe, Zadar, Crkva Sv. Frane, 1394-
95.
GG04b Ivan Jakovljev de Borgosansepolcro: Korske klupe (detalj), Zadar, Crkva Sv. Frane.
GG04c Ivan Jakovljev de Borgosansepolcro: Korske klupe (detalj), Zadar, Crkva Sv. Frane.
GG04d Ivan Jakovljev de Borgosansepolcro: Korske klupe (detalj), Zadar, Crkva Sv. Frane.
GG04e Ivan Jakovljev de Borgosansepolcro: Korske klupe (detalj), Zadar, Crkva Sv. Frane.
GG05a Pavao iz Sulmone: Nadgrobni spomenik Nikole Matafara, Zadar, Narodni muzej (iz
katedrale), 1386.
GG05aa Pavao iz Sulmone: Nadgrobni spomenik Nikole Matafara (detalj), Zadar, Narodni
muzej.
GG05ba Pavao Vanucijev iz Sulmone: Bogorodica zatitnica, Pag, Stari grad, Zborna crkva
Sv. Marije, 1392.
GG05bc Pavao Vanucijev iz Sulmone: Bogorodica zatitnica (detalj), Pag, Stari grad,
Zborna crkva Sv. Marije.
GG05bd Pavao Vanucijev iz Sulmone: Arhaneo Gabrijel, Pag, Stari grad, Zborna crkva Sv.
Marije, 1392.
GG05be Pavao Vanucijev iz Sulmone: Rozeta, Pag, Stari grad, Zborna crkva Sv. Marije,
1392.
GG05bf Pavao Vanucijev iz Sulmone: Alegorija Dana, Pag, Stari grad, Zborna crkva Sv.
Marije, 1392.
GG05ca Pavao iz Sulmone: Luneta portala, Zadar, Crkva Sv. Mihovila, oko 1390.
GG05d Pavao iz Sulmone: Sv. Ana s Bogorodicom, Zadar, Crkva Sv. Krevana.
GG05e Pavao iz Sulmone: Oplakivanje Krista, Zadar, SICU.
GG06a Petar Radmilov Pozdani: Bogorodica, Zadar, SICU.
GG06b Petar Radmilov Pozdani: Bogorodica (detalj), Zadar, SICU.
GG06c Petar Radmilov Pozdani: Glava arhanela Gabrijela, Zadar, Crkva Sv. Ivana.
GG07aa Bonino iz Milana: Portal (detalj), Korula, Katedrala, 1412.
GG07ab Bonino iz Milana: Portal (detalj), Korula, Katedrala.
GG07b Bonino iz Milana: Orlando, Dubrovnik, Placa, 1418.
GG07d Bonino iz Milana: Sarkofag Sv. Dujma, Split, Katedrala, 1427.
GG07ea Bonino iz Milana: Glavni portal, ibenik, Katedrala.
GG07eb Bonino iz Milana: Glavni portal (detalj), ibenik, Katedrala.
GG07ec Bonino iz Milana: Glavni portal (detalj), ibenik, Katedrala.
GG07ef Bonino iz Milana: Boni portal (detalj), ibenik, Katedrala.
GG07f Bonino iz Milana: Sv. Mihovil, ibenik, Gradske zidine.

157
GG08a Petar Martinov iz Milana: "Eskulapov kapitel", Dubrovnik, Kneev dvor, prva pol.
15. st.
GG08b Petar Martinov iz Milana: Mala Onofrijeva esma (stanje prije unitenja),
Dubrovnik, Placa, oko 1440.
GG09a Matej Moronzon: Korske klupe, Zadar, Katedrala, nakon 1418.
GG09aa Matej Moronzon: Korske klupe (detalj), Zadar, Katedrala.
GG09b Matej Moronzon: Letner (rekonstrukcija), Zadar, Katedrala.
GG09bb Matej Moronzon: Letner zadarske katedrale, Raspelo (detalj), Zadar, Katedrala,
1426-31.
GG09bc Matej Moronzon: Letner zadarske katedrale, Sv. Ivan, Zadar, SICU.
GG10aa Ivan Budislavi: Korske klupe (detalj), Trogir, Katedrala, 1440.
GG11aa Grgur Vidov: Ormar (detalj), Trogir, Sakristija katedrale, 1458.
GG12a Petar de Riboldis: Poliptih iz crkve Sv. Frane u Zadru (rekonstrukcija), 1435-53.
GG12aa Petar de Riboldis: Krunjenje Marijino, Zadar, Samostan Sv. Frane.
GG12ab Petar de Riboldis: Sv. Jeronim, Sv. imun, Sv. Ivan Krstitelj, Zadar, Samostan Sv.
Frane.
GG12ac Petar de Riboldis: Sv. Jeronim (detalj), Zadar, Samostan Sv. Frane.
GG12b Petar de Riboldis: Sv. Kristofor, Rab, Katedrala.
GG13b Juraj Petrovi: Raspelo, Pridvorje (iz franjevakog samostana na Daksi).
GG13d Juraj Petrovi: Raspelo, ibenik, Katedrala, 1455.
GG13da Juraj Petrovi: Raspelo (detalj), ibenik, Katedrala.
GG13db Juraj Petrovi: Raspelo (detalj), ibenik, Katedrala.
GG13e Juraj Petrovi: Raspelo, Split, Katedrala.
GG13f Juraj Petrovi: Raspelo, Orebi, Franjevaki samostan.
GG13fa Juraj Petrovi: Raspelo (detalj), Orebi, Franjevaki samostan (iz franjevakog
samostana na Otoku kod Korule).
GG13g Juraj Petrovi: Sv. Ivan Evanelist, Hvar, Franjevaki samostan (iz franjevakog
samostana na Otoku kod Korule).
GG14a Juraj Dalmatinac: Ukrasne glave, ibenik, Katedrala, oko 1443.
GG14aa Juraj Dalmatinac: Glava, ibenik, Katedrala.
GG14ab Juraj Dalmatinac: Glava, ibenik, Katedrala.
GG14ac Juraj Dalmatinac: Glava, ibenik, Katedrala.
GG14ad Juraj Dalmatinac: Glava, ibenik, Katedrala.
GG14ba Juraj Dalmatinac: Svod krstionice (detalj), ibenik, Katedrala, 1446-48.
GG14bb Juraj Dalmatinac: Svod krstionice (detalj), ibenik, Katedrala, 1446-48.
GG14bc Juraj Dalmatinac: Kralj David, ibenik, Katedrala, Krstionica.
GG14bd Juraj Dalmatinac: Krsni zdenac (detalj), ibenik, Katedrala, Krstionica.
GG14c Juraj Dalmatinac: Sv. Jakov, ibenik, Zbirka crkvene umjetnosti (sa katedrale), oko
1445.
GG14ca Juraj Dalmatinac: Sv. Jakov (detalj), ibenik, Zbirka crkvene umjetnosti.
GG14da Juraj Dalmatinac: Oltar Sv. Staa (detalj), Split, Katedrala, 1448.
GG14db Juraj Dalmatinac: Oltar Sv. Staa (detalj), Split, Katedrala.
GG14e Juraj Dalmatinac: Sv. Vlaho, Dubrovnik, Sorkoeviev ljetnikovac, oko 1465.
GG14fa Juraj Dalmatinac: Konjanik, Ankona, Loggia dei Mercanti, 1451-58.
GG14fb Juraj Dalmatinac: Alegorija Milosra, Ankona, Loggia dei Mercanti, 1451-58.
GG14g Juraj Dalmatinac: Portal, Ankona, San Francesco alle Scale, 1451-58.
GG14ga Juraj Dalmatinac: Portal (detalj), Ankona, San Francesco alle Scale.
GG14h Juraj Dalmatinac: Portal, Ankona, San Agostino, nakon 1460.
GG14ha Juraj Dalmatinac: Portal (detalj), Ankona, San Agostino.
GG15b Ivan Pribislavlji: Luneta portala, Ankona, Crkva San Francesco alle Scale, 1452-55.
GG15c Ivan Pribislavlji: Reljef Sv. Ivana s bratimima, ibenik, Stube crkve Sv. Ivana,
1460.

158
GG15da Ivan Pribislavlji: Portal (detalj), Pag, Kneeva palaa, 1467.
GG16a Petar Beri: Sv. Zoilo i Sv. Stoija, Zadar SICU (s proelja kapele Sv. ime), nakon
1472.
GG16b Petar Beri (?): Bogorodica zatitnica, Pag, Zborna crkva sv. Marije, Luneta
glavnog portala, oko 1460.
GG16ba Petar Beri: Luneta portala (detalj), Pag, Zborna crkva Sv. Marije.
GG17a Andrija Alei: Krstionica katedrale, Trogir, 1467.
GG17ba Andrija Alei: Sv. Jeronim u pilji, Zadar, Riznica crkve Sv. Mihovila.
GG18a Nikola Firentinac: Sv. Ivan Evanelist i Sv. Filip, Trogir, Katedrala, Kapela
Blaenog Ivana, oko 1490.
GG18c Nikola Firentinac: Oplakivanje,Trogir, Zbirka crkvene umjetnosti, 1470.
GG18d Nikola Firentinac: Grobnica obitelji Sobota, Trogir, Crkva Sv. Dominika, 1469.
GG18e Radionica Nikole Firentinca: Balkon, Zadar, Palaa Ghirardini.
GG18fa Nikola Firentinac: Sv. Mihovil, ibenik, Katedrala, oko 1500.
GG19aa Leonard i Petar Petrovi: Portal (detalj), Dubrovnik, Crkva Sv. Frane, kraj 15. st.
GG20a Marko Andriji: Ciborij, Korula, Katedrala, 1485.
GG20ba Marko Andriji: Kapitel, Pag, Zborna crkva sv. Marije.
GG20bb Marko Andriji: Arhaneo Gabrijel, Pag, Zborna crkva Sv. Marije.
GG20bc Marko Andriji: Rozeta, Pag, Zborna crkva Sv. Marije.
GG20bd Marko Andriji: Bogorodica, Pag, Zborna crkva Sv. Marije.
GG20ca Marko Andriji: Balkon (detalj), Zadar, Palaa Nassis.
GH02a Anonim: Navjetenje, Firenca, Krstionica katedrale, konac 13. st.
GH02b Anonim: Roenje, Firenca, Krstionica katedrale, konac 13. st.
GH02c Anonim: Poklonstvo kraljeva, Firenca, Krstionica katedrale, konac 13. st.
GH03b Majstor Sv. Martina: Bogorodica s Djetetom na Prijestolju i scene o Sv. Joakimu i
Ani (detalj), Pisa, Museo Nazionale, oko 1275.
GH05a Majstor Sv. Klare: Prizori iz ivota Sv. Klare, Assisi, Santa Chiara, 1285.
GH05b Majstor Sv. Klare: Pogreb Sv. Klare, Assisi, Santa Chiara, 1285.
GH07a Majstor Kodeksa Sv. Jurja: Kodeks Sv. Jurja, Rim, Archivio Capitolare di San
Pietro, prije 1341.
GH07b Majstor Kodeksa Sv. Jurja: Polaganje u grob, New York, Metropoliten Museum.
GH07c Majstor Kodeksa Sv. Jurja: Krunjenje Bogorodice, Firenca, Museo Nazionale dei
Bargello.
GH07d Majstor Kodeksa Sv. Jurja: Noli me tangere, Firenca, Museo Nazionale dei Bargello.
GH08a Bonaventura Berlinghieri: Sv. Franjo i prie o njemu, Firenca, Santa Croce, Capella
Bardi.
GH09a Giunta Pisano: Raspelo, Bologna, San Domenico.
GH10a Guido da Siena: Bogorodica s Djetetom, Siena, Palazzo Publico, oko 1270.
GH10b Guido da Siena: Slikani antependij (detalj), Siena, Pinacoteca.
GH11a Capo di Marcovaldo: Raspelo, San Gimignano, Pinacoteca Civica, prije 1260.
GH11b Capo di Marcovaldo: Bogorodica s Djetetom, Siena, Santa Maria dei Servi, 1261.
GH12a Margaritone d'Arezzo: Bogorodica s Djetetom, London, National Gallery, 1260-70.
GH13a Cimabue: Bogorodica s Djetetom i anelima, Assisi, San Francesco, donja crkva,
poslj. treina 13. st.
GH13b Cimabue: Sv. Matej Evanelist, Assisi, San Francesco, gornja crkva, poslj. treina
13. st.
GH13c Cimabue: Raspelo, Arezzo, San Domenico.
GH13d Cimabue: Raspelo, Arezzo, San Domenico (detalj).
GH13e Cimabue: Maesta, Firenca, Uffizi, 1279-80.
GH13f Cimabue: Sv. Franjo, Assisi, Museo di Santa Maria degli Angioli.
GH13g Cimabue: Bogorodica na prijestolju s anelima, Bologna, Chiesa dei Servi.
GH13h Cimabue: Sv. Ivan (detalj), Pisa, Katedrala, oko 1301.

159
GH14a Pietro Cavallini: Prikazanje u hramu, Rim Santa Maria in Trastavere, oko 1291.
GH14b Pietro Cavallini: Posljednji sud (detalj), Rim Santa Cecilia in Trastavere, oko 1293.
GH14c Pietro Cavallini: Posljednji sud (detalj), Rim Santa Cecilia in Trastavere, oko 1293.
GH14d Pietro Cavallini: Posljednji sud (detalj), Rim Santa Cecilia in Trastavere, oko 1293.
GH14e Pietro Cavallini: Posljednji sud (detalj), Rim Santa Cecilia in Trastavere, oko 1293.
GH15a Duccio: "Madonna Rucellai", Firenca, Uffizi, 1285.
GH15b Duccio: "Madonna Rucellai", Firenca, Uffizi (detalj).
GH15c Duccio: Krunjenje Bogorodice, Siena, Katedrala, oko 1287.
GH15d Duccio: Maesta (rekonstrukcija prednje strane).
GH15e Duccio: Maesta (rekonstrukcija stranje strane).
GH15f Duccio: Maesta, Museo dell'Opera della Metropolitana, 1308-11.
GH15g Duccio: Maesta, Museo dell'Opera della Metropolitana (detalj).
GH15h Duccio: Maesta, Museo dell'Opera della Metropolitana (detalj).
GH15i Duccio: Maesta (detalj), Washington, National Gallery of Art.
GH15j Duccio: Maesta (detalj), Museo dell'Opera della Metropolitana.
GH15k Duccio: Maesta (detalj), Museo dell'Opera della Metropolitana.
GH16a Giotto di Bondone: Prostiranje plata pred Svetim Franjom, Assisi, San Francesco,
Gornja crkva.
GH16b Giotto di Bondone: Poklon plata siromaku, Assisi, San Francesco, Gornja crkva.
GH16c Giotto di Bondone: Istjerivanje vragova iz Arezza, Assisi, San Francesco, Gornja
crkva.
GH16d Giotto di Bondone: Istjerivanje vragova iz Arezza (detalj), Assisi, San Francesco,
Gornja crkva.
GH16e Giotto di Bondone: udo s izvorom, Assisi, San Francesco, Gornja crkva.
GH16f Giotto di Bondone: Propovijed pticama, Assisi, San Francesco, Gornja crkva.
GH16g Giotto di Bondone: Izak odbija Ezava, Assisi, San Francesco, Donja crkva.
GH16h Padova, Cappella Scrovegni, Unutranjost.
GH16n Giotto di Bondone: Bijeg u Egipat, Padova, Cappella Scrovegni.
GH16o Giotto di Bondone: Uskrsnue Lazarevo, Padova, Cappella Scrovegni.
GH16p Giotto di Bondone: Judin poljubac, Padova, Cappella Scrovegni.
GH16r Giotto di Bondone: Raspee, Padova, Cappella Scrovegni.
GH16s Giotto di Bondone: Posljednji sud, Padova, Cappella Scrovegni.
GH16u Giotto di Bondone: Nepravda, Padova, Cappella Scrovegni.
GH16v Giotto di Bondone: Sv. Franjo se odrie zemaljskih dobara, Firenca, Santa Croce,
Cappella Bardi.
GH16x Giotto di Bondone: Maesta, Firenca, Ufizzi.
GH16y Giotto di Bondone: Raspelo (406 x 578 cm), Firenca, Santa Maria Novella.
GH18a Maso di Banco: Sv. Silvestar i zmaj, Firenca, Santa Croce, Capella Bardi, 1330-40.
GH19a Taddeo Gaddi: Bogorodica s Djetetom, anelima i svecima, Firenca, Uffizi, 1355.
GH21a Giottino: Piet, Firenca, Uffizi.
GH21b Giottino: Piet, Firenca, Uffizi (detalj).
GH22a Simone Martini: Maesta, Siena, Palazzo Publico, 1315.
GH22b Simone Martini: Maesta, Siena, Palazzo Publico (detalj).
GH22c Simone Martini: Maesta, Siena, Palazzo Publico (detalj).
GH22d Simone Martini: Poliptih, Orvieto, Museo dell'Opera del Duomo, 1320.
GH22e Simone Martini: Poliptih, Orvieto, Museo dell'Opera del Duomo (detalj).
GH22f Simone Martini: Guidoricci da Fogliano (detalj), Siena, Palazzo Pubblico, 1328.
GH22g Simone Martini: Prizori iz ivota Sv. Martina, Assisi, San Francesco, donja crkva.
GH22h Simone Martini: Navjetenje, Firenca Uffizi, 1333.
GH22i Simone Martini: Navjetenje, Firenca Uffizi (detalj).
GH23a Lippo Memmi: Maesta, San Gimignano, Palazzo del Podest.
GH23b Lippo Memmi: Maesta, San Gimignano, Palazzo del Podest (detalj).

160
GH24a Pietro Lorenzetti: Pala del Carmine, Siena, Pinacoteca Nazionale, 1329.
GH25a Ambrogio Lorenzetti: Alegorija dobre vladavine (detalj), Siena Palazzo Pubblico.
GH25b Ambrogio Lorenzetti: Alegorija dobre vladavine (detalj), Siena Palazzo Pubblico.
GH25c Ambrogio Lorenzetti: Prikazanje u hramu, Firenca, Uffizi, 1342.
GH26a Francesco Traini: Pala Sv. Dominika (detalj), Pisa, Museo Nazionale, 1344-45.
GH27a Giovanni da Milano: Poliptih Svih Svetih (detalj predele), Firenca, Uffizi.
GH30a Bartolo di Fredi: Poklonstvo kraljeva, Siena, Accademia.
GH31a Taddeo di Bartolo: Navjetenje, Siena, Pinacoteca Nazionale, oko 1400.
GH32a Giovanni Sasseta: Mistine zaruke Sv. Franje, Chantilly, Muse Cond, 1437-44.
GH33a Gentile da Fabriano: "Polittico di Valle Romita" (detalj), Firenca Uffizi, oko 1400.
GH33b Gentile da Fabriano: Poklonstvo kraljeva, Firenca Uffizi, 1423.
GH33c Gentile da Fabriano: Poklonstvo kraljeva, Firenca Uffizi (detalj).
GH34a Pisanello: Bogorodica s Djetetom, Verona, Museo de Castelvecchio, oko 1420.
GH34b Pisanello: Navjetenje (detalj), Verona, San Fermo Maggiore, 1423-25.
GH34c Pisanello: Lionello d'Este, Bergamo, Accademia Carrara.
GH35a Guariento: Arhanel Mihovil, Padova, Museo Civico.
GH36a Altichiero da Zevio: Raspee, Padova, San Antonio, 1376-79.
GH37a Giusto Menabuoi: Triptih, London, National Gallery, 1367.
GH37b Giusto Menabuoi: Triptih, London, National Gallery.
GH37c Giusto Menabuoi: Freske, Padova, Krstionica katedrale, 1376-78.
GH37d Giusto Menabuoi: Freske (detalj), Padova, Krstionica katedrale.
GH38a Stefano da Zevio: Poklonstvo kraljeva, Milano, Brera, 1435.
GH38b Stefano da Zevio: Bogorodica u ruinjaku (detalj), Verona, Museo de
Castelvecchio.
GH39a Paolo Veneziano: Bogorodica s Djetetom, Venecija, Accademia, 1325.
GH39b Paolo Veneziano: Dijelovi poliptiha, Vicenza, Museo Civico, 1333.
GH39c Paolo Veneziano: Poliptih, Venecija, Accademia, oko 1350.
GH39d Paolo Veneziano: Poliptih (detalj), Venecija, Accademia.
GH39e Paolo Veneziano: Poliptih (detalj), Venecija, Accademia.
GH40a Lorenzo Veneziano: "Poliptih Lion", Venecija, Accademia, 1357/59.
GH40c Lorenzo Veneziano: Zaruke sv. Katarine, Venecija, Accademia, 1359.
GH40d Lorenzo Veneziano: Navjetenje i etiri sveca, Venecija, Accademia, 1371.
GH41a Catarino i Donato: Krunjenje Bogorodice, Venecija, Accademia, 1375.
GH42a Jacobello di Bonomo: Krunjenje Bogorodice (dio Poliptiha), Fermo, Pinakoteka.
GH43a Jacobello Alberegno: Vizija Sv. Ivana, Venecija, Accademia.
GH43b Jacobello Alberegno: etva Svijeta, Venecija, Accademia.
GH44a Nicol di Pietro: "Madonna Belgarzone", Venecija, Accademia (iz crkve Sv.
Dominika u Zadru), 1394.
GH44c Nicol di Pietro: Krunjenje Bogorodice, Milano, Brera, 1395/1400.
GH44d Nicol di Pietro: Raspelo, Bologna, Pinacoteca Nazionale (iz upne crkve u
Verucchiu), 1404.
GH45a Jacobello del Fiore: Legenda o Sv. Luciji (dio), Fermo, Pinacoteca Civica, oko 1400.
GH45b Jacobello del Fiore: Madonna della Misericordia, Venecija, Accademia, oko 1415.
GH45c Jacobello del Fiore: Krunjenje Bogorodice, Venecija, Accademia, oko 1438.
GH46a Zanino da Pietro: Raspee, Rieti, Pinacoteca, po. 15. st.
GH47a Michele Giambono: Sv. Krevan, Venecija, San Trovaso, oko 1440.
GH47b Michele Giambono: Krunjenje Bogorodice, Venecija, Accademia, 1448.
GH47c Michele Giambono: Poliptih Sv. Jakova, Venecija, Accademia, oko 1450.
GH48a Anonim: Antifonar, Padova, Archivio della Curia vescovile.
GH50a Giovanni de Grassi: asoslov Giangaleazea Viscontija, Firenca Biblioteca
Nazionale, oko 1380.

161
GH51a Michelino da Besozzo: Pogrebni govor za Giangaleazea Viscontija, Pariz,
Bibliotque Nationale, 1403.
GI01a Anonim: Psaltir Sv. Louisa, Pariz, Bibliothque Nationale, 1252-70.
GI02a Honor: La Somme le Roy, Pariz, Bibliothque Nationale, oko 1290.
GI03a Jean Pucelle: Brevijar Belleville, Pariz, Bibliothque Nationale, 1343.
GI05a Braa Limburg: asoslov vojvode od Berryja, Chantilly, Muse Cond, 1452-60.
GI06a Jean Fouquet: Muenje Sv. Apolonije, Chantilly, Muse Conde, 1452-60.
GI07a Chartres, Katedrala, Raspored vitraja, 12-13. st.
GI07b Chartres, Katedrala, "Jiajev prozor", oko 1150.
GI07c Chartres, Katedrala, "Jiajev prozor" (detalj).
GI07d Chartres, Katedrala, "Prozor Utjelovljenja", oko 1150.
GI07e Chartres, Katedrala, "Prozor Utjelovljenja", Ulazak u Jeruzalem.
GI07f Chartres, Katedrala, "Prozor Plave Bogorodice", oko 1150.
GI07g Chartres, Katedrala, "Prozor Plave Bogorodice" (detalj).
GI07h Chartres, Katedrala, Prozori sjevernog kraka transepta, oko 1230.
GI07i Chartres, Katedrala, Prozori sjevernog kraka transepta (detalj).
GI07j Chartres, Katedrala, "Noin prozor", oko 1210.
GI07k Chartres, Katedrala, "Prozor Marije Magdalene" (detalj), oko 1210.
GI07l Chartres, Katedrala, "Prozor zodijakih znakova" (detalj), rano 13. st.
GI11a Paris, Katedrala, Rozeta na sjevernom kraku transepta, nakon 1250.
GI11b Paris, Katedrala, Rozeta na sjevernom kraku transepta (detalj).
GI12b Paris, Sainte-Chapelle, Dolazak relikvija u Sens, nakon 1240.
GI12c Paris, Sainte-Chapelle, Veera u Emausu.
GI12d Paris, Sainte-Chapelle, Apokalipsa (detalj).
GI12e Paris, Sainte-Chapelle, Apokalipsa (detalj).
GI12f Paris, Sainte-Chapelle, Apokalipsa (detalj).
GI14a Bourgos, Katedrala, Grb vojvode od Berryja, 15. st.
GI15a Anonim: Prizor iz lova (detalj), Avignon, Papinska palaa, 1343.
GI18a Anonim: Mrtvaki ples (detalj), Lachaise-Dieu, Opatijska crkva, sred. 15. st.
GI19a Anonim: Portret Ivana Dobrog, Pariz, Louvre, prije 1364.
GI19b Anonim: "Parament de Narbonne", Pariz, Louvre, prije 1377.
GI19c Anonim: "Pieta iz Avignona", Pariz, Louvre, sred. 15. st.
GI20a Melkior Broederlam: Prikazanje u hramu / Bijeg u Egipat, Dijon, Muse des Beaux-
Arts, 1392.
GI21a Engeurrand Charonton: Pakao, Villneuve-les-Avignon, sred. 15. st.
GI22a Nicolas Bataille / Jean de Brugge: Apokalipsa, Angers, Katedrala, 1375-81.
GI23a Anonim: Dama s jednorogom, Pariz, Muse Cluny, 15. st.
GI24a Anonim: Westminsterski psaltir, London, British Museum, oko 1200.
GI24b Anonim: Psaltir Blanche iz Kastilje, Pariz, Bibliothque d'Arsenal, oko 1325.
GI24c Anonim, Douce Apocalypse, Oxford, Bodleian Library, oko 1270.
GI24d Anonim: Alfonsov psaltir, London, British Museum, oko 1284.
GI26a Matthew Paris: "Historia Anglorum", London, British Museum, oko 1250.
GI27a Anonim: "Westminster Retable", London, Westminster Abbey, oko 1270.
GI27b Anonim: "Westminster Retable", London, Westminster Abbey (detalj).
GI27c Anonim: Portret Richarda II, London, Westminster Abbey, oko 1395.
GI28a Anonim: "Wilton Diptych", London, National Gallery, 1395-99.
GI28b Anonim: "Wilton Diptych", London, National Gallery (detalj).
GI28c Anonim: "Wilton Diptych", London, National Gallery (stranja strana).
GI33a Anonim: "Minhenski psaltir", Minhen, Staatsbibliothek, oko 1200.
GI34a Anonim: Oltarna pala iz Soesta, Berlin, Gemldgalerie, 1230-40.
GI34b Anonim: Jiajevo stablo, Hildeshaim, Crkva Sv. Mihovila, 1230-40.
GI35a Bertram von Minden: Geneza - etvrti dan, Hamburg, Kunsthalle, 1379.

162
GI36a Stefan Lochner: Bogorodica u ruinjaku, Kln, Wallraf-Richartz Museum, prva pol.
15. st.
GI37a Konrad Witz: Navjetenje, Nrnberg, Nationalmuseum, 1440-45.
GI37b Konrad Witz: Petrov udesni ribolov, eneva, Umjetniki i historijski muzej, 1444.
GI40a Anonim: Sv. Kristofor, oko 1440.
GI40b Anonim: 'Biblia pauperum', druga pol. 15. st.
GI41a Martin Schongauer: Bogorodica s Djetetom, druga pol. 15. st.
GI43a Teodorich iz Praga: Sv. Jeronim, Prag, Narodna galerija, 1359.
GI44a Majstor oltara u Wittingau: Molitva na Maslinskoj gori, Prag, Narodna galerija, oko
1380.
GI44b Majstor oltara u Wittingau: Uskrsnue, Prag, Narodna galerija, oko 1380.
GI45a Anonim: "Madona iz Rudnica", Prag, Narodna galerija, oko 1395.
GI45b Anonim: "Madona iz Jindrichova Hradeca", Prag, Narodna galerija, oko 1400.
GI46a Anonim: Ptolomejev 'Quadripartitus', Be, National Bibliothek, oko 1400.
GI49a Anonim: Rudolf IV, Be, Katedrala, 1365.
GI49b Anonim: Bogorodica s Djetetom i donatorom, Be, Kunsthistorisches Museum, oko
1390.
GI49c Anonim: Oltarna pala iz Bekog Novog Mesta (otvorena), Be, Katedrala, 1447.
GI50a Iohannes (Janez) Aquila: Apostoli, Martjanci, Crkva Sv. Martina, 1392.
GI51a Janez Ljubljanski: Sv. Nikola spaava trojicu nedunih, Visoko, Crkva Sv. Nikole,
1443.
GI52a Bolfgang: Roenje Kristovo (detalj), Crnogrob, Crkva Majke Boje, 1453.
GI57a Hubert i Jan van Eyck: "Gentski oltar", Gent, Katedrala, 1432.
GI57b Hubert i Jan van Eyck: "Gentski oltar", Gent, Katedrala (detalj).
GI57c Jan van Eyck: Giovanni Arnolfini sa enom, London, National Gallery, 1434.
GI57d Jan van Eyck: "Madona kancelara Rolina", Pariz Louvre, 1436.
GI58a Robert Campin: Sv. Barbara, Madrid, Prado.
GI59a Rogier van der Weyden: Portret ene, London, National Gallery, prva pol. 15. st.
GI59b Rogier van der Weyden: Posljednji sud, Beaune, Bolnica.
GI60a Hugo van der Goes: Poklonstvo pastira, Firenca, Uffizi, 1475-76.
GI61a Hans Memling: Triptih, London, National Gallery, oko 1375.
GI62a Hieronymus Bosch: Raj (detalj), Madrid, Prado.
GI62b Hieronymus Bosch: Pakao, Madrid, Prado.
GJ01a Anonim: Sv. Dominik, Sv. Timotej i Sv. Franjo, Zagreb, Sakristija katedrale, kraj 13.
st.
GJ01ba Anonim: Krist u mandorli, Zagreb, Katedrala, Kapela Sv. Stjepana, druga pol. 14. st.
GJ01bb Anonim: Krist u mandorli, Zagreb, Katedrala, Kapela Sv. Stjepana (detalj).
GJ01bc Anonim: Evanelist Marko, Zagreb, Katedrala, Kapela Sv. Stjepana.
GJ01bd Anonim: Aneo, Zagreb, Katedrala, Kapela Sv. Stjepana.
GJ01c Ostaci fresaka, enkovec, Crkva Sv. Jelene, po. 15. st.
GJ01d Anonim: Raspee, Poega, Crkva Sv. Lovre, 14/15. st.
GJ01h "Misal Jurja Topuskog", Zagreb, Riznica katedrale, kraj 15. st.
GJ02a "Trsatska Bogorodica", Rijeka, Franjevaki samostan na Trsatu, prva pol. 14. st.
GJ02aa"Trsatska Bogorodica", Rijeka, Franjevaki samostan na Trsatu (detalj).
GJ02b Mletaki majstor: Bogorodica s Djetetom, Rab, Katedrala, druga pol. 14. st.
GJ02c Anonim: Legende o Sv. Nikoli, Rakotule, Crkva Sv. Nikole, sred. 14. st.
GJ02e Anonim: Polaganje u grob (detalj), Butoniga, Crkva Sv. Kria, oko 1400.
GJ02f Ostaci fresaka, minj, Crkva Sv. Antuna, kraj 14. st.
GJ02k Ostaci fresaka, minj, Crkva Sv. Trojstva, 1471.
GJ02l Anonim: Stvaranje svijeta, Pazin, Crkva Sv. Nikole, oko 1460.
GJ03a Albert: Bogorodica s Djetetom, Paz, Crkva Sv. Vida, 1461.

163
GJ04a Vincent iz Kastva: Sv. Martin i prosjak (detalj), Beram, Crkva Sv. Marije na
krilinah, druga pol. 15. st.
GJ04b Vincent iz Kastva: Bijeg u Egipat (detalj), Beram, Crkva Sv. Marije na krilinah.
GJ04c "Majstor mrtvakog plesa": Mrtvaki ples (detalj), Beram, Crkva Sv. Marije na
krilinah, druga pol. 15. st.
GJ05a Ivan iz Kastva: Rad prvih ljudi, Hrastovlje, Crkva Sv. Trojstva, 1490.
GJ06a "areni majstor": Sv. Sebastijan i Sv. Rok, Oprtalj, Crkva Sv. Marije, druga pol. 15.
st.
GJ07a Anonim: "Bogorodica benediktinki", Zadar, SICU, po 14. st.
GJ07aa Anonim: "Bogorodica benediktinki", Zadar, SICU (detalj).
GJ07ab Anonim: "Bogorodica benediktinki", Zadar, SICU (detalj).
GJ07b Anonim: "Ugljanski triptih", Zadar, SICU, oko 1330.
GJ07ca Anonim: Jiajevo stablo, Zadar, Sakristija katedrale, po. 14. st.
GJ07cb Anonim: Sv. Donat, Zadar, Katedrala, po. 14. st.
GJ07cd Anonim: Sv. Petar, Zadar, Katedrala, po. 14. st.
GJ07da Anonim: Antifonar, Zadar, Samostan Sv. Frane, po. 14. st.
GJ07db Anonim: Antifonar, Zadar, Samostan Sv. Frane, po. 14. st.
GJ07dc Anonim: Gradual, Zadar, Samostan Sv. Frane, sred. 14. st.
GJ07e Anonim: Raspelo (detalj), Trogir, Crkva Sv. Andrije.
GJ07f Anonim: Raspelo, Seget.
GJ07ha "Hrvojev misal", Istambul, Muzej Topkapi, 1403-04.
GJ08a Paolo Veneziano: Oltarna pala Blaenog Leona Bemba, Vodnjan, upna crkva Sv.
Blaa, 1321.
GJ08b Paolo Veneziano: Raspelo, Dubrovnik, Crkva Sv. Dominika, sred. 14. st.
GJ08ba Paolo Veneziano: Raspelo, Dubrovnik, Crkva Sv. Dominika (detalj).
GJ08c Paolo Veneziano: Bogorodica s Djetetom, Zadar, SICU (iz crkve Gospe Maslinske).
GJ09a Antonio Veneziano (?): Sv. Antun Pustinjak, Zadar, Crkva Sv. ime, kraj. 14. st.
GJ10a Catarino, Raspelo, Zadar, SICU, kraj 14. st.
GJ10aa Catarino, Raspelo, Zadar, SICU (detalj).
GJ10ab Catarino, Raspelo, Zadar, SICU (detalj).
GJ11a Nicol di Pietro: "Madonna Belgarzone", Venecija, Accademia, 1392.
GJ12b Menegelo: Sv. Ivan Krstitelj, Manastir Sv. Aranela na Krki.
GJ12d Menegelo: Dijelovi poliptiha, Fermo, Pinacoteca.
GJ12e Menegelo: Poliptih, London, National Gallery.
GJ12f Menegelo: Bogorodica s Djetetom, ibenik, Muzej crkvene umjetnosti.
GJ12g Menegelo: Bogorodica s Djetetom, Koper, Muzej.
GJ12ja Menegelo: Triptih "Varoke gospe" (detalj), Zadar, SICU, konac 14. st.
GJ12jb Menegelo: Triptih "Varoke gospe" (detalj), Zadar, SICU, konac 14. st.
GJ12k Menegelo: Raspelo, okovac, Crkva Sv. Kuzme i Damjana, po. 15. st.
GJ12l Menegelo: Bogorodica s Djetetom i Sv. Ivan Krstitelj, Kraj, Samostan Sv. Duje, po.
15. st.
GJ12la Menegelo: Bogorodica s Djetetom i Sv. Ivan Krstitelj, Kraj, Samostan Sv. Duje
(detalj).
GJ12ma Menegelo (?): Antependij (detalj), Zadar, SICU, kraj 14. st.
GJ12na Menegelo (?): Matrikula bratovtine Gospe od Umiljenja i Sv. Ivana, Zadar,
Znanstvena knjinica, kraj 14. st.
GJ12r Uenik Menegela Ivanova de Canali: Raspelo, ibenik, Zbirka crkvene umjetnosti.
GJ13a Bla Jurjev: Raspelo, Split, Samostan Sv. Frane, oko 1412.
GJ13b Bla Jurjev: Raspelo (detalj), Ston, Crkva Sv. Nikole, oko 1428.
GJ13d Bla Jurjev: Sv. Trojstvo, Matrikula bratovtine Sv. Duha, Trogir, Zbirka crkvene
umjetnosti, 1428.
GJ13f Bla Jurjev: Bogorodica u ruinjaku, Trogir, Zbirka crkvene umjetnosti, oko 1433.

164
GJ13g Bla Jurjev: Poliptih Sv. Jakova, Trogir, Zbirka crkvene umjetnosti, 1436.
GJ13i Bla Jurjev: Poliptih, Korula Opatska zbirka, prije 1431.
GJ13j Bla Jurjev: Poliptih, Korula, Crkva Svih Svetih, 1438-39.
GJ13k Bla Jurjev: Bogorodica s Djetetom, ibenik, upanijski muzej, oko 1430.
GJ13l Bla Jurjev: "Gospa od Zdravlja", Zadar, SICU, 1447.
GJ14a Ivan Petrov iz Milana: Evanelist Matej, Split, Katedrala, 1429.
GJ14b Ivan Petrov: Imago Pietatis, Zadar, SICU, druga evrtina 15. st.
GJ14c Ivan Petrov: Bogorodica s Djetetom, Zadar, SICU, druga evrtina 15. st.
GJ14d Ivan Petrov: "Ugljanski poliptih", Zadar, Samostan Sv. Frane, druga evrtina 15. st.
GJ14da Ivan Petrov: "Ugljanski poliptih", Zadar, Samostan Sv. Frane (detalj).
GJ14db Ivan Petrov: "Ugljanski poliptih", Zadar, Samostan Sv. Frane (detalj).
GJ14dc Ivan Petrov: "Ugljanski poliptih", Zadar, Samostan Sv. Frane (detalj).
GJ14df Ivan Petrov: "Ugljanski poliptih", Zadar, Samostan Sv. Frane (detalj).
GJ14eb Ivan Petrov: Apostol, Zadar, SICU, nakon 1431.
GJ15b Dujam Vukovi: Bogorodica meu anelima, Korula Opatska zbirka.
GJ15c Dujam Vukovi: Mistino vjenanje Sv. Katarine, Hvar, Samostan Sv. Frane.
GJ15g Dujam Vukovi: Bogorodica s Djetetom, Zadar, Samostan Sv. Frane, druga evrtina
15. st.
GJ15h Dujam Vukovi: Bogorodica s Djetetom, Zadar, SICU, druga evrtina 15. st.
GJ15ia Dujam Vukovi: Sv. Jeronim (detalj), Zadar, Samostan Sv. Frane, nakon 1452.
GJ16a Nikola Vladanov: Poliptih, ibenik, Zbirka crkvene umjetnosti, 1419-32.
GJ17a Ivan Ugrinovi: Poliptih (detalj), Koloep, Crkva Sv. Antuna Opata, 1343-35.
GJ18a Matej Juni: Poliptih (detalj), Lopud, Crkva Gospe od unja, 1452.
GJ19b Lovro Dobrievi: Poliptih, Dubrovnik, Dominikanski samostan, 1448.
GJ19d Lovro Dobrievi: Poliptih (detalj), Dubrovnik, Crkva Gospe na Danama, 1465-66.
GJ20a Petar Jordani: Poliptih, Zadar, Crkva Sv. Marije (uniten), 1493.
GJ20b Petar Jordani: Bogorodica s Djetetom, Tkon, upna crkva, kraj 15. st.
GJ20ca Petar Jordani: Fragment oslikanog stropa, Zadar, SICU, kraj 15. st.
GK01 Relikvijar Ludovika Pobonog, Pariz Louvre, po. 14. st.
GK02 Bogorodica s Djetetom, Pariz, Louvre, 1339.
GK03 Relikvijar Karla Velikog (detalj), Aachen, Mnstershatz, oko 1350.
GK04 Monstranca, Kln, Schntgen-Museum, 15. st.
GK05 Relikvijar za glavu San Galgana, Siena, Museo dell'Opera del Duomo, 1290-95.
GK06 "Pala d'Oro", Venecija, San Marco, 10-14. st.
GK07 Ugolino di Vieri / Viva di Lando: Relikvijar Sv. Savina, Orvieto, Katedrala, prva pol.
14. st.
GK08 Pietro i Paolo Aretino: Relikvijar Sv. Donata, Arrezzo, Katedrala, 1346.
GK10 Giuliano da Firenza: Relikvijar za jezik Sv. Ante, Padova, Crkva San Antonio, 1436.
GK11a Mitra, Zagreb, Riznica katedrale, 14/16. st.
GK12 Sv. Vlaho, Dubrovnik, Crkva Sv. Vlaha, 15. st.
GK15b Relikvijar Sv. Magdalene, Zadar, SICU, 1332.
GK15c Mela i Radoslav iz Kotora: Relikvijar Sv. Silvestra, Zadar, SICU, 1367.
GK15e Relikvijar Sv. Kria i Spuve (detalj), Zadar, SICU, 14/15. st.
GK16 Franjo iz Milana: krinja Sv. imuna, Zadar, Crkva Sv. ime, 1377-80.
GK16a Franjo iz Milana: krinja Sv. imuna, Zadar, Crkva Sv. ime (detalj).

165
 SADRAJ

Predgovor ...................................................................................................... 2
ROMANIKA ................................................................................................. 3
Povijesni uvjeti ................................................................................... 4
Arhitektonski oblici ............................................................................ 6
Arhitektura u Francuskoj .................................................................... 8
Arhitektura u Engleskoj ..................................................................... 13
Arhitektura u germanskim zemljama ................................................. 15
Arhitektura u Italiji ............................................................................ 20
Arhitektura u ostalim zemljama ......................................................... 26
Arhitektura u Hrvatskoj ..................................................................... 32
Skulptura u Francuskoj ...................................................................... 38
Skulptura u Italiji ............................................................................... 45
Skulptura u ostalim zemljama ............................................................ 50
Skulptura u Hrvatskoj ........................................................................ 53
Slikarstvo ........................................................................................... 56
Slikarstvo u Hrvatskoj ........................................................................ 62
Primjenjena umjetnost ........................................................................ 66
GOTIKA ........................................................................................................ 69
Povijesni uvjeti ................................................................................... 70
Arhitektonski oblici ............................................................................ 71
Arhitektura u Francuskoj .................................................................... 72
Arhitektura u ostalim zemljama ......................................................... 78
Arhitektura u Hrvatskoj ..................................................................... 90
Skulptura u Francuskoj ...................................................................... 98
Skulptura u Njemakoj i Austriji ...................................................... 104
Skulptura u ostalim zemljama ........................................................... 109
Skulptura u Hrvatskoj ....................................................................... 115
Slikarstvo ......................................................................................... 123
Slikarstvo u Italiji ............................................................................. 124
Slikarstvo u ostalim zemljama .......................................................... 134
Slikarstvo u Hrvatskoj ...................................................................... 144
Primjenjena umjetnost ...................................................................... 153
Literatura .................................................................................................... 156
Popis reprodukcija ...................................................................................... 159
Romanika ......................................................................................... 159
Gotika .............................................................................................. 180
Sadraj ........................................................................................................ 207

166