KAZNENA DJELA PROTIV OVJENOSTI I LJUDSKOG DOSTOJANSTVA

- Prva glava posebnog dijela KZ simboliki izraena teina u njoj sadranih KD

- Povreuju i individualna prava i ovjenost kao skup univerzalnij ljudskih vrijednosti i dostojanstvo cijelog
ljudskog roda
- Izvorite u meunarodnom pravu
- Iako je meunarodno pravo dio unutarnjeg pravnog poretka, naelo zakonitosti sprjeava neposrednu primjenu
inkriminacija sadranih u meunarodnom pravu potrebna je implementacija
- Odredbe implementiranog nacionalnog zaknodavstva uvijek je nuno tumaiti u skladu s meunarodnim
izvorima, pri emu sudovi trebaju uzeti u obzir i relevantne norme meunarog prava i meunarodnu sudsku
praksu koja razrauje i tumai obiljeja tih KD-a KD blanketnog karaktera

- 4 kategorije kaznenih djela:

1) Meunarodni zloini: genocid, zloin agresije, zloin protiv ovjenosti, ratni zloin
- Ne postoji suglasnot oko definicije, ali veina smatra da predstavljaju napad na temeljne vrijednosti
meunarone zajednic (meunarondni mir, sigurnost i dobrobit)
- Da bi se razlikovalo od obinog KD i preraslo u meunarodni zloin, mora postojati kontekst sustavnosti ili
rasprostranjenosti uporabe sile organizirani, kolektivno nasilje
- Stricto sensu, mogu se smatrati jedino ona djela koja kre pravila meunaronog obiajnog prava i stoga ih
itava meunarodna zajednia smatra meunarodnim zloinima
- Uz njih se vee sudbenosi meunarodni kaznenih sudova (u sustavu su izravnog izvrenja)
- Ne zastarjevaju i njihovi poinitelji ne uivauju imunitet za njih mogu odgovarati vojni zapovjednici i civilne
nadreene osobe
- Kanjivo je i samo pripremanje

2) Ostala KD protiv me.humanitarnog prava (povreda pregovaraa, novaenje plaenika...)

- Nisu u stvarnoj nadlenosti meunarodnih kaznenih sudova, ali po svom meunarodnom izvoru i sadraju
slijede inkriminacije ratnih zloina

3) Meunarodna KD u irem smislu (teroristika kaznena djela, muenje, ropstvo, trgovanje ljudima)
- Iako se tiu meunarodne zajednice kao cjeline, nisu obuhvaena stvarnom nadlenou meunarodnih
kaznenih sudova progon njihovih poinitelja je preputen dravama

4) KD iz podruja biomedicine i bioetike (trgovanje dijelovima ljudskog tijela, kloniranje...)

- Usmjerena na zatitu dostojanstva i identiteta ljudske vrste
- Niz etikih pitanja, opasnost zloupotrebe
GENOCID
= poduzimanje odreenih radnji protiv pripadnika neke nacionalne, rasne, vjerske ili etnike skupine kao takve s ciljem njenog
potpunog ili djelominog unitenja

lanak 88.
(1) Tko s ciljem da potpuno ili djelomice uniti neku nacionalnu, etniku, rasnu ili vjersku skupinu kao takvu:
1. ubija lanove skupine
2. nanosi lanovima skupine teke tjelesne ozljede ili im teko narui zdravlje
3. stavlja skupinu u ivotne uvjete kojima je cilj dovesti do njezina potpuna ili djelomina unitenja
4. primjenjuje mjere kojima je cilj sprijeiti raanje unutar skupine, ili
5. prisilno preseljava djecu u drugu skupinu
kaznit e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko zapovijedi poinjenje genocida.
(3) Tko izravno i javno potie na poinjenje genocida, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina

- zloin nad zloinima najtei meunarodni zloin rtve su pojedinci i skupine

U hrv. pravu se ogleda u propisanoh kazni zatvora (najmanje 10 god ili kazna dugotrajnog zatvora, dok kod dr. je 5
god najmanja)
- Konvencija o spreavanju i kanjavanju genocida (1948.)
Definira ga
Moe biti poinjen i za vrijeme rata i mira
Propisuje kanjovost zavjere (sporazuma usmjerenog na poinjenje genocida neposrednog i javnog poticanja na
genocid), pokuaja i sudionitva
Drave stranke su ga dune implemenitirati i propisati uinkovite sankcije
- Dns dio meunaronog obiajnog prava (ius cogens) obvezuje i drave koje nisu stranke ni Konvencije ni Rim. statuta
- specifinost: genocidna namjera = postupanje poinitelja s ciljen unitenja zatiene skupine ili njegog djela
subjektivno obiljeje koje se mora ostvariti da bi dijelo bio formalno dovreno genocid = ciljno KD
nije potrebno da poinitelj tei za unitenjem itave skupine, ve je mogue da se namjera unitenja odnosi samo
na dio skupine koja se nalazi na uskom geografskom prostoru
dio skupine
znaajan dio (da nebi dolo do trivijalizacije)
mora biti nacionalna / rasna / vjerska / etnika
mora biti pozitivno odreena
tite se samo od fizikog i biolokog unitenja NE kulturna i socioloki relevanta obiljeja (npr.
nedovoljavanje ii na misu)

- Genocidne radnje
1) Ubijanje lanova skupine = namjerno prouzroenje smrti pripradnika skupine - najei modalitet
2) Nanoenje lanovima skupine tekih tjelesnih ozljeda ili tekog naruenja zdravlja
Ove posljedice mogu nastupiti kao rezultat fizikog ili psihikog muenja, neovjenog ili poniavajueg
postupanja, silovanja, spolnog nasilja, policijskog ispitivanja praenog udarcima i prijetnjama smru
Namjerno nanesena ozljeda mora biti teka, ali ne mora biti trajna i neizljeiva, niti mora dovesti u
opasnost ivot rtve
Nastale tjelesne i duevne ozljede moraju smanjiti mogunost osobe da vodi normalana i konstrkutvan
ivot
Naruenje duevnog zdravlja NE mora se raditi o trajnim i neizljeivim traumama se smije biti rije o
kratkotrajnom nezadovoljstvu, osjeaju posramljenosti ili ponienosti
3) Stavljanje skupine u ivotne uvjete kojima je cilj dovesti do njezina unitenja
= mjere spore smrti ne dovode izravno do smrti lanoca skupine, ali imaju za cilj njeno fiziko unitenje
Izgladnjivanje, uskraivanje neophodne zdrastvene zaitite, sustavno protjerivanje iz domova, prisila na
pretjeran i iscrpljuju rad, tjelesni napori, masovna silovanja...
Djelo je dovreno ve samim namjernim stavljanje skupine u destruktivne uvjete ivota
Nije potrebno da doe do unitenja / usmrenja skupine da bi djelo bilo dovreno

4) Primjena mjera kojima je cilj sprijeiti raanje unutar skupine

 = bioloki genocid onemoguavanje obnavljaje i daljni opstanak skupine
Npr. spolno sakaenje, sterilizacija, prisila na koritenje kontracepcije, prisila na pobaaj, razdvajanje
osoba suprotnog spola, zabrna sklapanja brakova
Primenjene mjerer mogu biti fizikog karakera i duevnog (npr. silovanje, prijetnje...)
5) Prisilno preseljavanje djece u drugu skupinu
Oblik biolokg genocida produljena ruka sprjeavanja raanja unitava se budua reporduktivna
snaga skupine
- Formalno dovrenje: poduzimanje 1 genocidne radnje protiv 1 pripadnika skupine, ali uz namjeru unitenja skupine ili
njenog djela
- Poinitelj odgovara:
a) Izvritelj
b) tko zapovijedi genocidnu radnju samim izdavanjem zapovijedi je KD dovreno
- Poticanje: posebno se inkriminira izravno i javno poticanje na genocid moe biti svatko delictum communium
Na javnom mjestu ili putem sredstva javnog priopavanja
Onemogueno je ublaavanje kazne za neuspjelo poticanje
Mora biti usmjereno prema sprecifinom provociranju neodreneog kruga osoba da poine KD
Ovisi o publici kojoj je upueno jer kod nekih moe biti neutralno, a kod drugih provokacija
KD apstrktnog ugroavanja = nije potrebno utvrditi jeli poticanje usitinu dovelo do poinjenja genocida
- Prijepori i spornosti:
ZLOIN AGRESIJE

(1) Tko imajui stvarnu mo nadzirati ili upravljati politikim ili vojnim djelovanjem drave, upotrijebi oruane snage jedne drave
protiv suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti ili politike neovisnosti druge drave ili na bilo koji drugi nain protivan Povelji
Ujedinjenih naroda ostvari in agresije koji po svojim karakteristikama, teini i razmjeru predstavlja oito krenje Povelje
Ujedinjenih naroda,kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
(2) Tko sudjeluje u djelovanju oruanih snaga iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(3) Tko izravno i javno potie na zloin agresije, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) inom agresije iz stavka 1. ovoga lanka, bez obzira na to je li prethodno objavljen rat ili ne, smatra se:
1. invazija ili napad oruanih snaga jedne drave na podruje druge drave, ili vojna okupacija, makar i privremena koja
je posljedica takve invazije ili napada, ili pripajanje cijelog ili dijela podruja druge drave uz primjenu sile,
2. bombardiranje od strane oruanih snaga jedne drave podruja druge drave ili koritenje bilo kakvog oruja jedne
drave na podruju druge drave,
3. blokiranje luka ili obala jedne drave oruanim snagama druge drave,
4. napad oruanih snaga jedne drave na kopnene, pomorske i zrane snage druge drave,
5. koritenje oruanih snaga jedne drave, koje su na podruju druge drave uz njezinu suglasnost, u suprotnosti s
uvjetima predvienim njihovim sporazumom ili produljenje prisutnosti vojnih snaga na podruju druge drave po
prestanku sporazuma,
6. davanje dozvole da podruje koje je drava stavila na raspolaganje drugoj dravi ova koristi za agresiju protiv tree
drave, ili
7. slanje od strane ili u ime drave naoruanih bandi, grupa, paravojnih snaga ili plaenika koji izvode oruane akcije
protiv druge drave koje po svojoj teini odgovaraju prethodno navedenim radnjama ili njezino znaajno sudjelovanje
u takvim akcijama.
8.
- Zloin protiv mira - titi se meunarodni mir i sigurnost
- Glavni meunarodni zloin na suenjima nacistikih zloinaca nakon WW2
- Danas statuti meunarodnih ac hoc kaznenih sudova ih ne sadre
punu nadlenost nad njime nema ni MKS
1998. pri dononenj Rimskih statuta drave stranke nisu se mogle suglasiti oko definicije djela
2010. drave stranke MKS su usvojile definiciju, ali sud e moi pokretati postupke protiv poinitelja ovog KD nakon
2017. ako se ispune odreeni uvjeti i izmjene ratificira potreban broj drava

- IN AGRESIJE
upotreba oruanih snaga jedne drave protiv suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti ili politike neovisnosti druge
drave (povreda ius ad bellum)
preduvjet za postojanje zloina agresije
in agresije mogu poiniti samo drave
povlai individualnu kaznenu odgovornost
Tipini oblici ina agresije: invazija, napad ili bombardiranje druge drave, koritenje oruja na podruju druge
drave, blokiranje luka ili obala druge drave...
- l. 89/4/7 prikrivena agresija potrebno je utvrditi da drava koja alje plaenike ima nad njima efektivnu kontrolu (nije
dovoljno da jedna drava pomae kativnost takvih skupina)

- Poinitelj:
1) onaj tko zapovijedi onaj tko ima stvarnu mo nadzirati ili upravljati politikim ili vojnim djelovanjem drave
najvii vojni i politiki dunosnici = delictum proprium
odgovornost ne nastaje samim izdavanjem zapovijedi, ve kad na temelju nje doe do ostvarenja ina agresije
2) odgovara izvritelj (neposredni poinitelj) delictum communium njihova odgovornost je manja
Rimski statut i meunarodno obiajno pravo predviaju odgovornost samo vojnog i politikog vodstva kanjivost u RH
je proiren i na podreene jer bez njih KD nebi mogao biti poinjen

- Namjerno kazneno djelo poinitelj mora biti svjestan svog vodeeg poloaja i injenica zbog kojih je djelovanje oruanih
snaga suprotno Povelji UN-a
- Poticanje: posebno se inkriminira izravno i javno poticanje
Posebnost hrv. ureenja nije predvien Rimskim statutom
Njegovo sankcioniranje je opravdano zbog opsanosti ratohukake propagande koja moe stvoriti plodno
tlo za voenje agresivnog rata
ZLOIN PROTIV OVJENOSTI
- Napad = viestruko injenje pojedinih opisanih radnji protiv civilnog stanovnitva
ne mora se oitovati u uporabi vojne ili oruane sile
moe biti poinjen i u vrijeme mira
- Znaajke napada:
irok i sustavan
irok ili rasprotranjen = kada je velikog razmjera i odnsosi se na vei broj rtava
Sustavan = organiziran i do kojeg nije dolo sluajno
o Djela se ine po odreenom obrascu podrazumijeva pripremanje i planiranje
Kod konkretnog okrivljenika nije potrebo da se djela moraju kvalificirati kao sustavna ili rasprostrnjena
okrivljenik moe biti osuen i za poduzimaje radnje iz zakonskog opisa djela protiv samo jedne rtve
Usmjeren protiv civilnog stanovnitva
Sud e odluivati na temelju sredstva i metofa koritenih tijekom napada i statusa rtava i prirode
samog napada
Dovoljno je da je napad usmjeren protiv veeg broja osoba kao kolektiva - nije potrebno da cjelokupno
stanovnitvo neke drave bude objekt napada
Nacionalnost, dravljanstvo i dr- karakteristike su nebitne
Civili = sve osobe koje ne sudjeluju aktivno u neptrijateljstvima
Radnje poinitelja moraju biti dio tog napada
Poinitelj mora biti svjestan tj. mora ima imati znanje o napadu NAMJERA
Ne treba znati sve karakteristike napada ili pojedinosti plana ili politike konkretne drve ili organizacije
Irelevantno je to ga je motiviralo
kod progona i diskriminatorna namjera
- Radnje poinjenja:
1) Ubojstvo nije potreban predumiljaj dovoljna je neizravna namjera
2) Istrebljenje = namjetanje stanovnitvu ivotne uvjete kojima je cilj dovesti do njegova djelomina unitenja (ako se
radi o ciljanoj skupini, moe se raditi i o genocidu)
3) stavljanje u ropstvo = izvravnje ovlasti koje proizlaze iz prava vlasnitva
4) protjerivanje ili prisilno premjetanje s podruja na kojem zakonito borave (ne ukljuuje ilegalne imigrante)
moe se sastojati i u iskoritavanju okruenja koje karakterizira prisila (npr. bjeanje da bi se izbjeglo
zatoenje)
5) protupravno zatvaranje = oduzimanje slobode bez odgovarajueg pravnog postupka
6) muenje
7) silovanje i drugo spolno nasilje
8) progon = oduzimanje nekoj osobi u velikoj mjeri njenih temeljnih prava zbog pripadnosti mora se raditi o progonu
skupine ili zajednice na temelju neke diskriminatorne osnove
9) prisilno nestajanje osoba
10) zloin apartheida = sustavno i institucionalizirano potlaivanje i dominacija jedne rane skupine nad drugom
11) druga neovjena djela

- Poinitelj: odgovara
a) izvritelj
b) tko zapovijedi zloin protiv ovjenosti
 RATNI ZLOIN
= teka povreda meunarodnog humanitarnog prava koja uz sebe vee individualnu kaznenu odgovornost prema
meunarodnom pravu (Werle)
-Odnosi se na oruane sukobe - povreda ius in bello
-Obiljeja i pretpostavke:
1) Povreda meunarodnog prava
Moe se poiniti samo krenjem pravila meunarodnog prava tj. pravila meunarodnog prava utemeljuju
odgovornost za ratni zloin istaknutno u njegovom zakonskom opisu blanketna norma
Pravila meunarodnog prava mogu predstavljati i razlog iskljuenja protupravnosti uporaba sile mora se
temeljiti na naelima razmjernosti, (vojne) krajnje nude u razlikovanju vojnih i civilinh objekata
Meunarodno pravo u ovom smislu ini:
Hako pravo Hake konvencije i pravilnici (1899. i 1907.) - kodificianirana pravila rata te su ureeni
odnosi u ratu, sredstva i metode
enevsko pravo 4 enevske konvencije (1949.) + 2 protokola (1977.) (+ 3. protokol (2005.) ali nisu postigli
univerzalnu prihvaenost) - zatita neboraca i rtava

2) Poinjeno za vrijeme oruanog sukoba/rata/vojne okupacije

Radnja poinjenja se mora ostvariti u vrijeme u kojem se meunarodno humanitarno pravo primjenjuje od
poetka oruanog sukoba pa sve do prestanka neprijateljstva tj. sve do zakljuenja mira/nae mirno rjenje
Oruani sukob = postoji svugdje gdje se je pribjeglo oruanoj sili izmeu drava ili produljenom nasilju izmeu
vlasti i organiziranih naoruanih skupina ili pak takvih grupa unutar jedne drave
Karakter oruanog sukoba moe biti:
a) Unutarnji oruani sukob sukob koji se odvija na podruju jedne drave bez uplitanja druge izmeu
oruanih snaga drave i pobunjenih oruanih snaga ili dr. oruanih grupa (ne pobune i sl.)
b) Meunarodni oruani sukob kada postoji sukob izmeu dvije ili vie drava (ukljuuje i ratove
nacionalnog osoboenja) moe biti:
Rat podrazumijeva sudjelovanje i meusobno razraunavanje najmanje dviju drava
Vojna okupacija zauzimanje podruja druge drave pri emu nije nuno da postoji ikakav vojni otpor
Unutarnji oruani sukob moe postati meunarodni ako druga drava svojim trupama intervenira u sukob ili ko
neko od sudionika djeluje u ime druge drave
KZ ne radi distiknciju izmeu te dvije vrste sukoba i sve opisane radnje inkriminira kao ratne zloone neovisno o
tome jesu li poinjene za vrijeme meunarodnog oruanog sukoba ili sukoba koji nema takav znaaj

3) Veza izmeu oruanog sukoba i radnji za koje se poinitelj tereti

Konkretna veza geografska, personalna ili dr. naravi
Radnja poinitelja moraju biti usko povezane uz neprijateljstva
Neprijatelj se ne mora nalaziti na liniji fronte, ve moe biti i u pozadini

4) Namjera
Poinitelj mora imati svijest o injenicama, ali od njega se ne trai pravna ocjena postojanja sukoba ili njegova
meuanrodna ili unutarnjeg karaktera
Moe biti i neizravna namjera
Poinitelj mora obuhvatiti radnju poinjenja i mora biti svjestan i okolnosti na temelju kojih su rtve imale zatieni
status

- 2 oblika ratnih zloina:

A. TEKA KRENJA ENEVSKIH KONVENCIJA:
1) Ubojstvo 5) prisiljavanje zatiene osobe na slubu u postrojbama
2) muenje ili neovjeno postupanje neprijatelja,
3) nanoenje velike patnje, teke tjelesne ozljede ili tekog 6) uskraivanje prava zatiene osobe na pravian i
naruenja zdravlja, redovan sudski postupak,
4) nezakonito protjerivanje, premjetaj ili nezakonito 7) uzimanje talaca,
dranje u zatoenitvu, 8) nezakonito i samovoljno unitavanje i oduzimanje
imovine u velikim razmjerima
B. OSTALA KRENJA ENEVSKOG I HAKOG PRAVA 27 ostalih, blai sluajevi i blae kazne
Kada takvo djelo poinjeno uz prisutnost odreenih kvalifikatornih okolnosti (prema velikom broju ljudi, na osobito
okrutan ili podmukao nalin, iz koristoljublja ili dr. niskih pobuda, kazna je izjednaena s tekim krenjem
- Radnje moraju biti usmjerne protiv osoba i imovine zatienih enevskim konvencijama
Zatiene osobe osobe koje se nau pod kontrolom strane u sukobu ili okupacijske sile iji nisu dravljani
(ranjenici, bolesnici, brodolomci, ratni zarobljenici i civili)
Zatita se prua dravljanima drava stranaka koji ne uivaju diplomatsku zatitu i nisu vezani kontrolom i
lojalnou prema dravi u ijim rukama su se zatekli
Bitno je za naglasiti da lojalnost proizlazi iz etnike pripadnosti, a ne dravljanstva
Djela poinjena prema pripadnicima vlastite vojske ne predstavljaju ratni zloin, ve neko vojno ili obino KD
- Poinitelj moe biti:
svatko delictum communium - ako je ostvaren opi uvjer povezanosti djela s oruanim sukobom
tko zapovijedi ne mora biti dovreno, ve odgovara za samo zapovijedanje
- dovoljno je da je poinjena jedna od opisanih radnji i prema jednoj osobi
ako poinitelj ostvari obiljeja vie radnji poinjenja ili iste radnje prema vie osoba koje pripadaju istoj
kategoriji zatienih osoba i postoji vremenski i prostorni kontinuitet jedinstvo radnje u pravnom smislu

TERORIZAM
(1) Tko s ciljem ozbiljnog zastraivanja stanovnitva, ili prisiljavanja drave ili meunarodne organizacije da to uini ili ne uini, ili
ozbiljnog naruavanja ili unitavanja temeljnih ustavnih, politikih, gospodarskih ili drutvenih struktura drave ili meunarodne
organizacije, poini jedno od sljedeih djela koje moe ozbiljno natetiti dravi ili meunarodnoj organizaciji:
1. napade na ivot osobe koji mogu prouzroiti smrt,
2. napade na tijelo drugoga,
3. otmicu ili uzimanje talaca,
4. unitenje dravnih ili javnih objekata, prometnog sustava, infrastrukture ukljuujui i informacijske sustave,
nepokretne platforme na epikontinentalnom pojasu, javnog mjesta ili privatne imovine koje moe ugroziti ivote ljudi
ili prouzroiti znatnu gospodarsku tetu,
5. otmicu zrakoplova, broda ili drugih sredstava javnog prijevoza ili prijevoza robe,
6. izrada, posjedovanje, pribavljanje, prijevoz, opskrba ili uporaba oruja, eksploziva, nuklearnog, biolokog ili kemijskog
oruja, kao i istraivanje i razvoj nuklearnog, biolokog ili kemijskog oruja,
7. isputanje opasnih tvari ili prouzroenje poara, eksplozija ili poplava, ime se ugroava ivot ljudi,
8. ometanje ili obustava opskrbe vodom, elektrinom energijom ili drugim osnovnim prirodnim resursom, ime se
ugroava ivot ljudi, ili
9. posjeduje ili koristi radioaktivne tvari ili izrauje, posjeduje ili koristi ureaj za aktiviranje, rasprivanje ili emitiranje
radioaktivnog materijala ili ionizirajueg zraenja, koristi ili oteti nuklearni objekt tako da doe do isputanja ili
opasnosti od isputanja radioaktivnog materijala, ili upotrebom sile ili prijetnje zahtijeva radioaktivni materijal,
ureaj za aktiviranje, rasprivanje ili emitiranje radioaktivnog materijala ili nuklearni objekt, kaznit e se kaznom
zatvora od tri do petnaest godina.
(2) Tko prijeti poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(3) Ako su kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena velika razaranja ili je prouzroena smrt jedne ili vie osoba,
poinitelj e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
(4) Ako poinitelj prigodom poinjenja kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka s namjerom usmrti jednu ili vie osoba, kaznit e
se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Terorizam = irenje straha putem razliitih nasilnih metoda ili prijetnjom uporabe nasilja kako bi se ostvarili odreeni politiki
ciljevi
- Neposredne rtve i neposreedni uinci nisu konani ciljevi, ve je njihovo stradanje instrumentalne naravi i nosi odreenu
politiku poruku ne samo da ugroava ivot i imovinu pojedinaca, ve ugroava svjetski drutveni poredak i zasade
ovjenosti
- Ne postoji konsenzus najznaajniji izvor Konvencija VE o sprjeavanju terorizma iz 2005.g + Okvirna odluka o borbi protiv
terorizma
- Konstitutivni element KD terorizma cilj teroristikog napada definiran trostuko dovoljno je da poduzme neku od
navedenih radnji o jednim od tri alternativno navedena cilja:
1) ozbiljno zastraivanje stanovnitva
2) prisiljavanje drave ili me.org. da to uini ili ne uini
3) ozbiljno naruavanje ili unitavanje temeljnih ustavnih, gosp., politikih ili drutvenih struktura drave ili
me.org.
- motiv je ono to razdvaja terorizam kao oblik kolektivnog, transnacionalnog djela kad su poinjenja s teroristikim ciljem koji
se tie meunarodne zajednice kao cjeline od obinog, individualnog kriminala kojeg pokreu osobni motivi kao to su
koristoljublje, osveta ili mrnja
- radnje poinjenja su taksativno i opisno navedene moe se raditi o nizu KD koja kad su poinjena s teroristikim ciljem
prerastaju iz obinih KD u terorizam
Teroristike radnje: napadi na ivot ili tijelo, otmica ili uzimanje talaca, unitenje javnih objekata, prometnog sustava ili
infrastrukture koje moe ugroziti ivote ili prouzroiti znatnu tetu, otmica zrakoplova, broda ili drugih sredstava javnog
prijevoza ili prijevoza robe.
da bi poduzete radnje inile KD terorizma, potrebno je da njihova narav je takva da mogu ozbiljno natetiti dravi ili
meunarodnoj zajednici
- nije potrebno utvrditi jeli je do tete uistinu i dolo bitno je apstraktno ugroavanje
- Terorizam je namjerno KD dovoljna je neizravna namjera
- teroristiki cilj je subjektivno obiljeje djela koje se ne mora ostvariti da bi djelo bilo dovreno ciljno KD
- kanjiva je prijetnja kvalificirani oblik KD prijetnje
- 2 Kvalificirana oblika terorizma:
1) Doe do velikih razaranja ili prouzroenja smrti jedne ili vie osoba tea posljedica je obuhvaena
poiniteljevim nehajem
2) S namjerom da usmri jednu ili vie osoba
- Zakonski opis NE pretpostavlja djelovanje grupe niti organizirane akciju vie osoba djelo moe poiniti i pojedinac
 Ako poinitelj djeljuje u okvru teroristikog udruenja, odgovarat e za stjecaj KD koje je kao njegov lan
poinio i za KD teroristikog udruenja
Nije nuno da poinitelj postane njihovim lanom, ve je dovoljno da poduzme radnju za koju zna da doprinosi
ostvarenju cilja teroristikog udruenja
Tei oblik organiziranje ili voenje teroristikog udruenja
Pravodobno otkrivanje i sprjeavanje poinjenja teroristikog KD moe dovesti do fakultativnog osoboenja
kazne djelotvorno kajanje

- Financiranje terorizma
Kanjivo ako se sredstva prikupljaju s ciljem da se koriste ili znajui da e biti koriten za poinjenje teroristikog
djela
Djelo je dovreno bez obzira jesu li sredstva iskoritena za namijenjenu svrhu i jeli koje teroristiko djelo
pokuano
Kanjivo je postupanje s izravnom namjerom osoba koja daje ili prikuplja sredstva, a svjesna j esamo
mogunosti da bi ta sredstva mogla biti iskoritena za neke teroristike svrhe, nee biti kanjena

- Javno poticanje na terorizam

Javno iznoenje ili prenoenje zamisli kojima se izravno ili neizravno potie na poinjenje KD terorizma,
financiranja terorizma ili i nekih drugih djela koja se povezuju s terorizmom
Kanjivo jei neizravno poticanje (apologija ili glorifikacija terorizma)

- Novaenje za terorizam
Vrbovanje drugog da se pridrui teroristikom udruenju
Ne radi se o vrbovanju na poinjenje nekog konkretnog teroristikog djela, jer se tada radi o poticanju kao
obliku sudionitva kanjivo i kad i ostane neuspjelo
Trai se potupanje s namjerom

- Obuka za terorizam
Davanje uputa o izdradi i koritenju ekspolizivnih naprava, vatrenog ili dr. oruja ili tetnih ili opasnih tvari ili o
dr. specifinim metodama i tehnikaa, znajui da se te vjetine namjeravaju koristiti za poinjenje terorizma ili
njegova financiranja
Potrebna izravna namjera, barem II. Stupnja
Nije potrebno za dovrenje da se obueno djelo poini
MUENJE I DRUGO OKRUTNO, NELJUDSKO ILI PONIAVAJUE POSTUPANJE ILI KANJAVANJE
- Slubena osoba ili osoba koja na poticaj ili s izriitim ili preutnim pristankom slubene osobe ili druge osobe koja djeluje u
svojstvu slubene osobe prouzroi drugome teku tjelesnu ili duevnu bol ili patnju da bi od njega ili druge osobe dobila
obavijest ili priznanje, ili da bi ga kaznila za djelo to ga je poinio ili je osumnjien da ga je poinio on ili neka druga osoba,
ili da bi se on ili druga osoba zastraila ili da bi se na njega ili drugu osobu izvrio pritisak, ili zbog bilo kojeg razloga
utemeljenog na bilo kojem obliku diskriminacije, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina

- titi se ljudsko dostojanstvo kao temeljno, neotuivo i apsolutno ljudsko pravo

- Apsolutna narav = nisu doputene ikakve iznimke
Primjenjuje se neovisno o ponaanju rtve ili motivaciji vlasti pa ak i u situaciji u kojoj je ivot drugih osoba u
opasnosti
Derogacija nije dozvoljena ak ni u vrijeme rata ili drugog izvanrednog stanja koje ugroava opstanak naroda

- Poinitelj moe biti:

Slubena osoba
Osoba koja djeluje u svojstvu slubene osobe
Osoba koja djeluje na poticaj ili s pristankom slubene osobe

- Radnja poinjenja
se sastoji u prouzroenju drugome teke tjelesne ili duevne boli ili patnje
Pritom poinitelj mora postupati s jednim ili vie propisanih ciljeva:
1. dobiti obavijest ili priznanje
2. kazniti osobu
3. zastraiti ili izvriti pritisak
o kanjivo je i postupanje iz bilo kojeg drugog razloga utemeljenog na bilo kojem obliku diskriminacije
generalna klauzula temelj u URH
Radnje:
1. Muenje = namjerno neljudsko postupanje kojim se nanosi vrlo ozbiljna i okrutna patnja stupanj zlostavljanja
najveeg inteziteta
2. Okrutno postupanje
3. Neljudsko postupanje = namjerno postupanje koje traje vie sati odjednom kojim se nanosi tjelesna ozljeda ili
intezivna fizika ili psihika patnja
4. Poniavajue postupanje = loe postupanje kojem je cilj kod rtve izazvati osjeaj straha, tjeskobe, manje
vrijedosti te koje je u stanju poniziti njen tjelesni ili duevni otpor ili dovesti rtvu u stanje da postupa protivni
svojoj volji ili savjesti
svrha postupanja je imbenik koji treba uzeti u obzir, ali njeno nepostojanje ne mora neizbjeno voditi
prema utvrivanju da nije dolo do povrede

- za postojanje samog djela nije vano o kojem se stupnju zlostavljanja radi, ali e utjecati pri odmjeravanju kazne
- zlostavljanje mora dosegnuti minimalnu razinu teine, ali ocjena o tome je relevantna i ovisi o svim okolnostima
konkretnog sluaja
- s obzirom na cilj postupanja potrebna je izravna namjera (prvog stupnja), ali u pogledu objektivnih radnji poinjenja
dovoljna je neizravna namjera tj. da je poinitelj svjestan da svojim postupcima moe drugome prouzroiti teku tjelesnu
ili duevnu bol ili patnju i da na to pristaje
ROPSTVO
(1) Tko krei pravila meunarodnog prava stavi drugog u ropski ili njemu slian odnos ili ga dri u takvom odnosu, kupi, proda,
preda ili posreduje u kupnji, prodaji ili predaji takve osobe ili potie drugog da proda svoju slobodu ili slobodu osobe koju
uzdrava ili se o njoj brine, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Tko prevozi ljude koji se nalaze u ropskom ili njemu slinom odnosu, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet
godina.
(3) Tko djelo iz stavka 1. i 2. poini prema djetetu, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina

- Ropstvo status ili stanje osobe nad kojom se izvravaju pojedine ili sve ovlasti koje proizlaze iz prava vlasnitva
- Da bi djelo bilo dovreno, dovoljno je da je osoba stavljena u ropski ili njemu slian odnos
Trajno KD
Vrijeme trajanja moe utjecati na odmjeravanje kazne
- Modaliteti:
a) Stavljanje u ropski ili njemu slian odnos ili dranje u takvom odnosu
b) Kupnja, prodaja, predaja te posredovanje
c) Poticanje na prodaju slobode
- Prevoenje ljudi u ropskom poloaju kanjivo ako je postojala namjera, barem neizravna osoba je svjesna makar
mogunosti da prevozi ljude koju su u ropskom poloaju

1)
TRGOVANJE LJUDIMA
(1) Tko uporabom sile ili prijetnje, obmanom, prijevarom, otmicom, zlouporabom ovlasti ili tekog poloaja ili odnosa ovisnosti,
davanjem ili primanjem novane naknade ili druge koristi radi dobivanja pristanka osobe koja ima nadzor nad drugom osobom,
ili na drugi nain vrbuje, preveze, prevede, skriva ili prima osobu ili razmjenjuje ili prenosi nadzor nad osobom radi iskoritavanja
njezinog rada putem prisilnog rada ili sluenja, uspostavom ropstva ili njemu slinog odnosa, ili radi njezinog iskoritavanja za
prostituciju ili druge oblike spolnog iskoritavanja ukljuujui i pornografiju ili za sklapanje nedozvoljenog ili prisilnog braka, ili
radi uzimanja dijelova njezinog tijela, ili radi njezinog koritenja u oruanim sukobima ili radi injenja protupravne radnje,
kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko vrbuje, preveze, prevede, skriva ili prima dijete, ili razmjenjuje ili prenosi
nadzor nad djetetom radi iskoritavanja njegovog rada putem prisilnog rada ili sluenja, uspostavom ropstva ili njemu slinog
odnosa, ili radi njegovog iskoritavanja za prostituciju ili druge oblike spolnog iskoritavanja ukljuujui i pornografiju ili za
sklapanje nedozvoljenog ili prisilnog braka ili za nezakonito posvojenje, ili radi uzimanja dijelova njegovog tijela, ili radi njegovog
koritenja u oruanim sukobima

(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno prema djetetu, ili je kazneno djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka
poinila slubena osoba u obavljanju svoje slube, ili je poinjeno u odnosu na vei broj osoba, ili je svjesno doveden u
opasnost ivot jedne ili vie osoba, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.

(4) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko znajui da je osoba rtva trgovanja ljudima koristi njezine usluge koje su
rezultat jednog od oblika njezinog iskoritavanja navedenog u stavku 1. i 2. ovoga lanka.

(5) Tko s ciljem omoguavanja poinjenja djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka zadri, oduzme, sakrije, oteti ili uniti putnu
ispravu ili ispravu o dokazivanju identiteta druge osobe, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.

(6) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 5. ovoga lanka poinitelj e se kazniti.

(7) Pristanak na iskoritavanje same osobe na iju tetu je trgovanje ljudima poinjeno bez utjecaja je na postojanje tog
kaznenog djela.

- 3 konstitutivna elementa:
1. Radnja poinjenja vrbovanje, prevoenje, skrivanje, priimanje, razmjenjivanje ili prenoenje nadzora nad rtvom
za ostvarenje bia ovog KD u pogledu pojednih radnji izvrenja dolvoljna i jednokratna radnja poinjenja
nije potreban meunarodni element
2. sredstvo/nain poinjenja: sila, prijetnja, obmana, prijavara, otmica, zlouporaba ovlasti ili tekog poloaja ovisnosti,
davanje ili primanje koristi radi dobivanja pristanka koja ima nadzor nad rtv
Konvencija VE, Okvirna odluka i Direktiva EU o trgovanju ne sadre generalnu klauzulu u pogledu sredstva, ali
ostavljaju mogunost proirenja definicije djela i na dr. oblike
3. Cilj djelovanja: radi iskoritavanja rtve subjektivno obiljeje djela koje se ne mora ostvariti da bi djelo bilo dovreno

- Djelo je formalno dovreno ve samim poduzimanjem radnje na opisani nain, ali do dovrenja u materijalnom smislu dolazi
tek kada poinitelj ostvari cilj za kojim je iao kada je dolo do iskoritavanja rtve
- Trai se namjera u pogledu objektivnih obiljeja
Postupanje s ciljem implicira izravnu namjeru prvog stupnja, no u pogledu objektivnih obiljeja dovoljno je da
postupa s neizravnom namjerom

- Poinitelj moe biti svatko delictum communium ako poini slubena osoba kvalifikatorna okolonost

- Poinjenje prema djetetu (osobi mlaoj od 18 godina)

Dovoljno je dokazati da postojanje radnje poinjenja i cilja iskoritavanja, a nije potrebno dokazivati sredstvo tj. da
poinitelj uporabi silu ili prijetnju, obmanu, prijevaru ili neko drugo sredstvo
Npr. nezakonito posvojenje

- Kvalifikatorne okolnosti:
Poinjeno prema djetetu s ciljem njegova iskoritavanja uz koritenje inkriminiranih sredstava (sile ili prijetnje)
Poinila slubena osoba u obavljanju svoje dunosti
Poinjeno prema veem broju osoba
Svjesno doveden u opasnost ivot jedne ili vie osoba
- Koritenje usluga djelo je kanjivo ako korisnik usluga zna da je osoba rtva trgovanja ljudima
- Oduzimanje isprave kanjivo ako se poduzima s ciljem omoguavanja poinjenja trgovine ljudima + kanjiv pokuaj
- Pristanak rtve ne iskljuuje ni bie ni protupravnost ovog KD rtve nisu kanjive u hrv. zakonodavstvu u smislu krajnje
nude, a Direktiva EU zahtjeva na klauzuli o nepokretanju postupka tj. nekanjavanju

- Ropstvo vs. Trgovanje ljudima:

Ropstvo naglasak na iskoritavanju rada
Trgovanje ljudima naglasak na ostvarivanju ovlasti koje proizlaze iz prava vlasnitva
 KAZNENA DJELA PROTIV IVOTA I TIJELA
Ubojstvo - lanak 110. Tko ubije drugoga, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina.

Teko ubojstvo - lanak 111. Kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora kaznit e se:
1. tko drugoga ubije na okrutan ili podmukao nain,
2. tko ubije osobu posebno ranjivu zbog njezine dobi, tee tjelesne ili duevne smetnje ili trudnoe,
3. tko ubije blisku osobu koju je ve ranije zlostavljao,
4. tko drugoga ubije iz koristoljublja, bezobzirne osvete, mrnje ili iz drugih niskih pobuda,
5. tko drugoga ubije radi poinjenja ili prikrivanja drugog kaznenog djela,
6. tko ubije slubenu osobu u vezi s njezinim obavljanjem slubene dunosti.

Usmrenje - lanak 112.

(1) Tko usmrti drugoga doveden bez svoje krivnje njegovim napadom, tekim vrijeanjem ili zlostavljanjem u stanje
dugotrajne patnje, jake razdraenosti ili prepasti, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Majka koja usmrti svoje dijete pod utjecajem jakog duevnog optereenja zbog trudnoe ili poroda, kaznit e se
kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(3) Tko usmrti drugoga na njegov izriit i ozbiljan zahtjev iz suosjeanja zbog njegovog tekog zdravstvenog stanja,
kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.

Prouzroenje smrti iz nehaja - lanak 113. Tko prouzroi smrt drugoga iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci
do pet godina.

Sudjelovanje u samoubojstvu - lanak 114.

(1) Tko navede drugoga na samoubojstvo ili mu iz niskih pobuda pomogne u samoubojstvu pa ono bude poinjeno ili
pokuano, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini u odnosu na dijete koje je navrilo etrnaest godina ili osobu ija je
sposobnost shvaanja svog postupanja bitno smanjena, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

Protupravni prekid trudnoe - lanak 115.

(1) Tko protivno propisima o prekidu trudnoe, trudnoj osobi izvri, potakne je ili joj pomogne izvriti prekid trudnoe s
njezinim pristankom, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena smrt trudne osobe ili joj je zdravlje teko narueno,
poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Tko trudnoj osobi bez njezinog pristanka izvri prekid trudnoe, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina
(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 3. ovoga lanka prouzroena smrt trudne osobe ili joj je zdravlje teko narueno,
poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(5) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti.

Sakaenje enskih spolnih organa - lanak 116.

(1) Tko enskoj osobi potpuno ili djelomino ukloni ili trajno promijeni vanjski spolni organ, kaznit e se kaznom zatvora
od est mjeseci do pet godina.
(2) Tko ensku osobu potakne ili joj pomogne da se podvrgne radnjama iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom
zatvora do tri godine.
(3) Tko djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poini iz mrnje, prema djetetu ili bliskoj osobi, kaznit e se kaznom zatvora od
jedne do osam godina.

Tjelesna ozljeda - lanak 117.

(1) Tko drugoga tjelesno ozlijedi ili mu narui zdravlje, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko djelo iz stavka 1. poini iz mrnje, prema bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, tee
tjelesne ili duevne smetnje ili trudnoe, ili kao slubena osoba u obavljanju slube ili odgovorna osoba u obavljanju
javne ovlasti, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Kazneno djelo iz stavka 1. progoni se po privatnoj tubi.
Teka tjelesna ozljeda - lanak 118.
(1) Tko drugoga teko tjelesno ozlijedi ili mu teko narui zdravlje, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet
godina.
(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz mrnje, prema bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine
dobi, tee tjelesne ili duevne smetnje ili trudnoe, ili kao slubena osoba u obavljanju slube ili odgovorna osoba u
obavljanju javne ovlasti, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

Osobito teka tjelesna ozljeda - lanak 119.

(1) Ako je kaznenim djelom iz lanka 116. stavka 1. i 2. i lanka 118. stavka 1. ovoga Zakona doveden u opasnost ivot
ozlijeenog, ili je uniten ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji vaan dio njegova tijela ili koji vaan organ, ili je
prouzroena trajna nesposobnost za rad ozlijeenog, ili trajno i teko naruenje njegova zdravlja, trajna iznakaenost ili
trajna nesposobnost za reprodukciju, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz mrnje, prema bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine
dobi, tee tjelesne ili duevne smetnje ili trudnoe, ili kao slubena osoba u obavljanju slube ili odgovorna osoba u
obavljanju javne ovlasti, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Tko neku od posljedica navedenih u stavku 1. ovoga lanka prouzroi namjerno, kaznit e se kaznom zatvora od tri do
dvanaest godina.

Teka tjelesna ozljeda s posljedicom smrti - lanak 120.

Ako je poinjenjem kaznenog djela iz lanka 116., lanka 118. i lanka 119. ovoga Zakona prouzroena smrt, poinitelj e se
kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
Teka tjelesna ozljeda iz nehaja - lanak 121.
(1) Tko djelo iz lanka 118. poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko djelo iz lanka 119. ovoga Zakona poini iz nehaja, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.

Sudjelovanje u tunjavi - lanak 122.

(1) Tko sudjeluje u tunjavi ili u napadu vie osoba, ako su tunjava ili napad imali za posljedicu smrt ili teku tjelesnu
ozljedu jedne ili vie osoba, za samo takvo sudjelovanje, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko organizira ili vodi grupu od tri ili vie osoba koje sudjeluju u tunjavi ili napadu iz stavka 1. ovoga lanka ili organizira
takvu tunjavu ili napad, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka ako je osoba u tunjavu uvuena bez svoje krivnje ili se samo branila ili
je razdvajala druge sudionike u tunjavi.

Nepruanje pomoi - lanak 123.

(1) Tko ne prui pomo osobi u ivotnoj opasnosti, iako je to mogao uiniti bez vee opasnosti za sebe ili drugoga, kaznit e
se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko ne prui pomo osobi u opasnosti koju je sam prouzroio, iako je to mogao uiniti bez vee opasnosti za sebe ili
drugoga, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.

Naputanje nemone osobe - lanak 124. Tko nemonu osobu koja mu je povjerena ostavi bez pomoi u prilikama koje su
opasne za njezin ivot ili zdravlje, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
- zatiena su najvanija pravna dobra ustavnog poretka - ivot i tijelo ovjeka
- drave imaju pozitivnu obvezu zatititi ivote ljudi koji se nalaze pod njihovom jurisdikcijom

- Objekt radnje ovjek = svako ivo bie roeno od ene bez obzira na zdravstveno stanje i mentalne sposobnosti
- Za pravilnu kvalifikaciju kaznenih djela potrebno je utvrditi kada ivot poinje i kada zavrava
ugl. - ivot zavrava prestankom cerebralne funkcije odnosno rada mozga i to bez obzira jesu li neke druge ivotne
funkcije ouvane
Poetak ivota - poinje od poetka poroda plod uiva kaznenopravnu zatitu od poetka poroda odnosno od
trenutka kada su zapoeli trudovi i od tada se on smatra ovjekom u kaznenopravnom smislu
o porod ne mora biti dovren
o dijete mora biti ivo roeno, no NE mora biti sposobno za ivot.
- Kaznenim djelima protiv tjelesne cjelovitosti naruava se tjelesna cjelovitost ovjeka
povrede tjelesnog integriteta mogue su i bez da je nastupil tjelesna ozljeda. U tom se sluaju radi o nasilju,tj.
fizikom napadu koji je supsidijaran kaznenim djelima tjelesnog ozljeivanja.

UBOJSTVO
- sastoji se u usmrivanju drugoga
objekt radnje - ovjek iji ivot uiva apsolutnu pravnu zatitu
radnja - namjerno prouzroenje smrti drugoga
Uglavnom e se raditi o aktivnoj radnji (komisivni delikt) - npr. pucanje iz vatrenog oruja
ubojstvo je mogue poiniti i neinjenjem - odgovarati e samo ona koja ima svojstvo garanta i koja je po toj
osnovi duna skrbiti za nepovredivost pravnog dobra.

- Vrijeme poinjenja:
kada je poinitelj poduzeo radnju poinjenja ili ju propustio u sluaju neinjena
neovisno o tome kada je nastupila smrt rtve Protek vremena od poduzimanja radnje do posljedice relevantan
je zbog utvrivanja uzronosti(kauzaliteta), a do problema moe doi ako je izmeu radnje i posljedice proteklo
due vremensko razdobolje jer je mogue da se u kauzalnom tijeku pojave novi uzroci koji su condicio sine qua non
za nastup posljedice,npr. rtva u bolnici umre od posljedica trovanja.
Prema naem zakonodavstvu i praksi nastupanje posljedice je uvjet za kvalificiranje djela kao dovrenog ubojstva
posljedica mora nastupiti prije nego to je presuda postala pavomona jer e su u suprotnom raditi o
presuenoj stvari koju vie nebi bilo mogue osporavati niti u postupku po izvanrednim pravnim lijekovima

- Ubojstvo je mogue poiniti SAMO SA NAMJEROM.

Poinitelj mora biti svjestan da svojom radnjom usmruje drugoga i to hoe (izravna namjera prvog stupnja) odnosno
da svojom radnjom moe usmrtiti drugoga pa na to pristaje (neizravna namjera) Sud o oblicima namjere zakljuuje iz
okolnosti sluaja,sredstvu itd.
Mogua je kombinacija razliitih oblika namjere npr. poinitelj baca eksplozivnu napravu u skupinu ljudi pri emu
nastupa s ciljem usmrenja tono odreene osobe iz te skupine. to bi znailo da on na tu osobu nastupa s izravnom
namjerom prvog stupnja,a na sve ostale kolateralne rtve s izravnom namjerom drugog stupnja.
Utvrivanje oblika namjere nije od utjecaja na pravnu kvalifikaciju djela ,ali je vano kod omjeravanja kazne pa e
izravna namjera biti stroe tretirana od neizravne, a izravna namjera prvog stupnja stroe od drugog stupnja.

- Ubojstvo je materijalno kazneno djelo kod kojeg je posljedica u biu kaznenog djela.
Ako poinitelj poduzme radnju poinjenja,a posljedica izostane POKUAJ (Ubojstvo moe ostati u pokuaju zbog
nedovoljne vjetine poinitelja,djelovanja rtve,treih osoba i sl.)
Ako sredstvo poinjenja nije prikladno prouzroiti posljedicu na objektu radnje neprikladni pokuaj poinitelj
pod zakonom propisanim uvjetima moe biti osloboen od kazne npr. ako je pucao iz prazne puke
Kod pokuaja,esto se radi o kvalificiranom pokuaju = poinitelj nije ostvario obiljeje namjeravanog KD ve
nekog drugogo KD, a drugo KD se uzima kao prolazni delikt i kao otegotna okolnost kod odmjeravanja kazne.
o ne znai da e se pokuaj ubojstva uvijek uzimati kao kvalificirani pokuaj jer se o pokuaju ubojstva moe
raditi i kada rtvi nije nanesena tjelesna ozljeda (npr. poinitelj puca u rtvu i promai)

Ubojstva vs. Teke tjelesne ozljede kvalificirane smru

- posljedica je jednaka = smrt
- razlikovanje je u namjeri potrebno je utvrditi jeli poinitelj postupao s namjerom usmrenja ili s namjerom tjelesnog
ozljeivanja uz postojanje nehajnog oblika krivnje u odnosu na posljedicu
- KD ubojstva je osnovni oblik oduzimanja ivota drugome tj. opa odredba koja e s navedenim kaznenim djelima biti u
prividnom stjecaju po osnovi specijaliteta, to znai da e u takvim sluajevima djelo biti kvalificirano po nekoj od
specijalnih odredbi a ne po l. 110.
TEKO UBOJSTVO
- o KD tekog ubojstva raditi e se ukoliko je ubojstvo poinjeno pod okolnostima koje ga ine tekim,a zbog toga se ovo KD
naziva jo i kvalificiranim ubojstvom
- za teko ubojstvo propisana je i tea kazna

Kvalifikatorne okolnosti koje ubojstvo ine tekim moemo kategorizirati:

Nain poinjenja Objekt radnje Pobude
ubojstvo na ubojstvo osobe posebno ranjive zbog dobi,tee tjelesne ili ubojstvo iz koristoljublja,bezobzirne
okrutan ili duevne smetnje ili trudnoe osvete,mrnje ili drugih niskih pobuda
podmukao ubojstvo bliske osobe koju je poinitelj ve ranije ubojstvo radi poinjenja ili prikrivanja
nain zlostavljao drugog KD
ubojstvo slubene osobe u vezi s njezinim obavljanjem
slubene dunosti

- kod svih oblika tekog ubojstva intelektualna sastavnica namjere mora obuhvatiti:
svijest da se ubija druga osoba
SVIJEST O KVALIFIKATORNIM OKOLNOSTIMA
Npr. tko ubija drugoga na podmukao nain, mora biti svjestan da postupa prikriveno odnosno himbeno i da zlorabi
odnos povjerenja sa rtvom.
Kod ubojstva koje je kvalificirano s obzirom na objekt radnje, poinitelj mora biti svjestan tog posebnog obiljeja tj.
posebnog svojstva rtve npr. da se radi o trudnici.
Ako nije svjestan tih okolnosti,raditi e se o zabludi o biu KD pa nee odgovarati za teko ve za temeljni oblik

- Kvalifikatorne okolnosti koje ubojstvo ine tekim mogu se uzeti u obzir samo onom supoinitelju ili sudioniku kod kojeg
postoje, jer se kvalifikatorne okolnosti kod tekog ubojstva smatraju posebnim osobnim okolnostima koje su neprenosive i
ne uraunavaju se ostalim sudionicima odnosno supoiniteljima.

- Ako poinitelj KD ubojstva ostvari vie kvalifikatornih okolnosti npr. ubojstvo radi prikrivanja drugog KD poinjeno na
okrutan nain stjecaj kvalifikatornih okolnosti
KD e biti oznaeno po samo jednoj od tih okolnosti (koja je dominantna) dok e se druge uzeti kao otegotne
okolnosti prilikom odmjeravanja kazne
Kod utvrivanja dominantne okolnosti prednost bi trebalo dati okolnostima koje su subjektivne naravi (pobude)

- Ako poinitelj svojom radnjom ostvari i kvalifikatorna i privilegirajua obiljeja npr. osoba usmrti drugoga na mah na okrutan
nain ime je ostvarila obiljeja KD privilegirajueg usmrenja ali na nain koji to ubojstvo ini tekom, prednost treba dati
privilegirajuoj okolnosti stoga u takvim sluajevima djelo e biti kvalificirano kao privilegirajue uz mogunost da se
kvalifikatorna okolnost uzme u obzir kao otegotna prilikom odmjeravanja kazne.
1. Ubojstvo na okrutan ili podmukao nain
- okrutnost i podmuklost kao naini poinjenja KD ne moraju biti u konkretnom sluaju ostvareni kumulativno
- o kvalificiranom obliku ubojstva e se raditi ako je ono poinjeno samo na okrutan ili samo na podmukao nain

KD ubojstva na okrutan nain KD ubojstva na podmukao nain

- Objektivna sastavnica - rtvi se nanosi
bolovi, patnje i muke koje po trajanju i
jaini nadilaze one koje obino prate
usmrenje
- Subjektivna sastavnica - svijest
optuenika o mogunosti nanoenja
rtvi takvih osobito tekih bolova, patnji
i muka - on takvo ponaanje eli ili
barem na njega pristaje
- muke, bolovi i patnje mogu biti psihike
i fizike - najee se radi o nanoenju
fizikih bolova koji se nanose rtvi
prigodom usmrenja
- raditi e se i kad se rtvi nanose psihiki
bolovi kada je rtva izloena
intenzivnom osjeaju straha za vlastiti
ivot npr. poinitelj priprema ubojstvo
rtve u njezinoj nazonosti
- muke, bolovi i patnje moraju i po
intezitetu i po trajanju nadilaziti one
koje inae prate usmrenje nakon to
je taj uvjet zadovoljen vremensko
razdoblje kojem je rtva bila izloena
okrutnom postupanju poinitelja nije od
utjecaja na pravnu kvalifikaciju djela pa
e ve i kratkotrajna izloenost takvom
postupanju koja nadilazi obino
ubojstvo znaiti da je ubojstvo
poinjeno na okrutan nain
- poinitelj je postupao pojano, prikriveno i himbeno (prijetvorno)
- Podmuklost
u objektivnom smislu - olakava u znatnoj mjeri poinjenje i prikrivanje djela
u subjektivnom smislu - ukazuje na negativna obiljeja poinitelja
- dodatno obiljeje - iskoritavanje bespomonosti rtve
- ZLOUPORABA POVJERENJA RTVE - konstitutivni element od kojeg ovisi
kvalifikacije podmuklost
Povjerenje se moe namjerno stvarati radi ubojstva ili se u istu svrhu
zloupotrebljava ve postojee povjerenje
Odnos povjerenja u pravilu postoji meu lanovima obitelji, branih
drugova, prijatelja i sl. - mogue je i da bez obzira na koji od tih odnosa
izmeu rtve i poinitelja ne postoji odnos povjerenja npr. nee se raditi
o ubojstvu poinjenom na podmukao nain u primjeru optuenice koja je
svog biveg supruga s kojim se silom prilike ivjela u istoj kui ubila
sjekirom dok je spavao
- Pitanje kvalifikacije podmuklosti najee se javlja kod ubojstva rtve na
spavanju, ubojstva iz zasjede i tzv. iznenadnog ubojstva treba utvrditi da je
poinjitelj zloupotrijebio povjerenje rtve
- Ubojstvo na spavanju - taj zahtjev ograniava kvalifikaciju podmuklosti na
bliske osobe, l obitelji i brane drugove, no nije iskljueno niti kod ostalih
osoba ako izmeu poinitelja i rtve postoji odnos povjerenja
a contrario, ubojstvo beskunika koji spava na ulici nee biti ubojstvo na
podmukao nain, jer izmeu poinitelja i rtve ne postoji odnos povjerenja
- Ubojstvo iz zasjede - potrebno je utvrditi da je poinitelj prethodnim radnjama
zlouporabio povjerenje rtve kako bi ju usmrtio, osim toga prethodno
poduzete radnje moraju ukazivati na subjektivnu sastavnicu odnosno
himbenost poinitelja
- Iznenadno ubojstvo - ako uz sve ostalo poinitelj je i zlorabio povjerenje rtve
pucanjem u lea oteenika samo po sebi nije dovoljno da bude
oznaeno kao ubojstvo na podmukao nain
- Podmuklost u postupanju esto je u stjecaju s drugim kvalif. okolnostima

2. Ubojstvo osobe koja je posebno ranjiva zbog njezine dobi,tee tjelesne ili duevne smjetnje ili trudnoe
- Ono to osobe ini posebno ranjivima u smislu ove odredbe jest njihova ovisnost o drugima.
- Posebno ranjive osobe esto su meta razliitih napada s kriminalnim obiljejima s obzirom da je njihova sposobnost
obraniti se znaajno manja
a) Dob
- u prvom redu su djeca najvie mala - zbog svoje nemoi i ovisnosti o drugima, uvijek posebno ranjiva
- ako se ne radi o malom djetetu, o posebnim e okolnostima ovisiti jeli ono u konkretnom sluaju posebno ranjivo
- mogu se smatrati i starije osobe, premda e njihovu ranjivost sud morati utvrditi u svakom konkretnom sluaju

b) Tee tjelesne i duevne smetnje

- pod teim smetnjama moe se smatrati npr. invalidnost,
- kod duevnih radi se o biopsiholokim temeljima neubrojivosti - duevna bolest, privremena duevna poremeenost,
nedovoljni duevni razvitak ili neka druga tea duevna smetnja

c) Trudnoa
- nee svako ubojstvo trudne ene biti kvalificirani oblik ubojstva, ve samo ako je rtva enska osoba koja je posebno
ranjiva zbog svoje trudnoe - npr. pod jakim duevnim optereenjem zbog trudnoe
- poinitelj mora biti svjestan da je rtva trudna jer e se u suprotnom raditi o zabludi o biu pa e postojati odgovornost
za obino, a ne teko ubojstvo
 3. Ubojstvo bliske osobe koju je poinitelj ve ranije zlostavljao
- bliske osobe uz lanove obitelji obuhvaaju i biveg branog ili izvanbranog druga ili istospolnog partnera i osobe koje ive
u istom kuanstvu
- dodatni uvjet je da je poinitelj te osobe ranije zlostavljao, ali se ne trai da je za ranije zlostavljanje proveden postupak za
kazneno djelo ili prekraj kao niti da je za to poinitelj osuen
- zlostavljanje - sastoji se u hotiminom izazivanju drugome tjelesne ili duevne boli veeg inteziteta fiziko ili pshiko

Ubojstva bliske osobe vs. ubojstvo osobe posebno ranjive

- ubojstvo bliske osobe je lex specialis u odnosu na ubojstvo posebno ranjivih osoba jer su gotovo bez iznimke zlostavljane
osobe ujedno i posebno ranjive, a ranije zlostavljanje nije uvjet da bi neka osoba bila smatrana posebno ranjivom

4.Ubojstvo iz koristoljublja,bezobzirne osvete,mrnje ili iz drugih niskih pobuda

- pobude = pokretai ljudskog ponaanja
u kaznenom pravu su relevantne i kao jedna od okolnosti koje sud uzima u obzir prilikom odmjeravanja kazne
- pobude mogu biti altruistike (pozitivne) ali i negativne
- pobude:
Koristoljublje Bezobzirna osveta Mrnja
- pobuda zbog koje poinitelj usmruje drugoga i da - osveta = reakcija kojom se - mrnja je posljedica
pritom ostvari neku korist uvijek se mora raditi o zlom uzvraa za zlo, a dva predrasuda i stereotipa o
imovinskoj koristi zla nisu u razmjeru ljudima koji su po nekoj od
- poinitelj ignorira sve zahtjeve morala i obzir prema - o bezobzirnosti se radi navedenih osnova
drugima, on ide za tim da pod svaku cijenu i bez ikakve ukoliko je: drugaiji/razliiti
osnove ostvari za sebe imovinsku korist osveta usmjerena - zloin iz mrnje - KD poinjeno
- za njega cilj opravdava sredstvo, a to sredstvo za prema nevinim zbog rasne pripadnosti, boje
ostvarivanje imovinske koristi je ubojstvo druge osobe osobama koe, vjeroispovijesti,
- imovinska korist ne mora nuno biti nepripadna ako je u velikom nacionalnog ili etnikog
odnosno protupravna nerazmjeru s povodom podrijetla, invaliditeta, spola,
- o koristoljublju e se raditi i kada poinitelj postupa s zbog kojeg se poduzima spolnog oprjedeljenja ili
ciljem da sprjei umanivanje imovine ako je realizirana nakon rodnog identiteta druge osobe
- ako poinitelj u vrijeme ostvarivanja obiljeja bia KD nekog vremena od - ako mrnja nije uzeta odnosno
ubojstva nije postupaao iz koristoljublja ve je namjera za nastupanja povoda za nije obiljeje bia KD onda se
ostvarivanje koristi formirana nakon to je ono osvetu uzima kao otegotna okolnost
poinjeno, nee se raditi o ubojstvu iz koristoljublja
- motiv koristoljublja je strogo osobna okolnost zbog koje
zakon propisuje tee kanjavanje, to znai da se moe
uzeti u obzir samo onom supoinitelju ili sudioniku kod
kojeg je utvrena

Niske pobude = bezobzirno zadovoljavanje vlastitih poriva pa zbog zoga djelo trpi opu moralnu osudu i prijezir.
u otroj suprotnosti s zahtjevima morala u drutvu i to kad su u pitanju osobito vana socijalno etika vrednovanja i
vrijednosti
- Ljubomora
neugodno uvstvo strepnje prouzrokovano sumnjom u postojanje neke tree osobe koja nam oduzima sklonost
voljene osobe ili zavist prema nekoj osobi, za koju smatramo da privlai veu sklonost okoline nego to imamo mi.
Ljubomora nije niska pobuda ako dovodi do ubojstva zbog iznenadnog afekta,osobito ako je on izazvan tekim
ponienjem, ali moe to biti ako je dovela do planiranog i promiljenog ubojstva, tj. ako poinitelj ne prua nikakav
otpor svojim strastima i nagonima, nego doputa da ga oni vode ubojstvu iz niskih pobuda radi se i ukoliko poinitelj
usmrti osobu koja mu smeta u ostvarivanju nekih ciljeva npr. ubojstvo kolege na poslu radi lakeg napredovanja
5.Ubojstvo radi poinjenja ili prikrivanja drugogo kaznenog djela
- oduzimanje ivota drugome je u funkciji poinjenja ili prikrivanja drugog KD
- nije od utjecaja tko je poinitelj drugog KD niti o kojem se KD radi
- oduzimanje ivota drugome ima instrumentalni karakter jer se njime stvaraju pretpostavke za poinjenje kaznenog djela
koje je poiniteljev krajnji cilj ubojstvom drugoga on uklanja prepreke odnosno smetnje koje mu stoje na putu do
realizacije njegove kriminalne namjere
- u sluaju da to drugo djelo radi kojeg je poinio ubojstvo, bude realizirano, raditi e se o stjecaju ALI ne trai se da je KD
zbog kojeg je poinjeno ubojstvo utvreno pravomonom sudskom presudom
- poinitelj postupa s niskom pobudom koja je zbog specifinosti izdvojena u zasebnu kvalifikatornu okolnost ali ta je
okolnost lex generalis u odnosu na neku drugu nisku pobudu npr koristoljublje onaj tko ubije drugoga radi poinjenja KD
krae uvijek odgovarati za ubojstvo iz koristoljublja, a ne za ubojstvo radi poinjenja ili prikrivanja drugog KD
- kod ovog ubojstva najee se radi o tome da se poinitelj rjeava oteenika ili svjedoka kako nebi bio otkriven ili uhien
- okolnost da je poinitelj tekog ubojstva radi prikrivanja drugog KD poinio kazneno djelo koje je prikrivao, ne moe se
smatrati otegotnom (ne moe se uzimati dva puta u obzir)
- poiniteljeva namjera moe biti izravna ili neizravna, to znai da poinitelj tog KD mora htjeti ili barem pristati drugoga liiti
ivota, a pored toga kod takvog poinitelja mora biti ostvarena posebna pobuda/motiv

6.Ubojstvo slubene osobe u vezi s njezinim obavljanjem slubene dunosti

- povreuju se dva zatitna objekta-ljudski ivot i nesmetano obavljanje slubene dunosti od strane slubene osobe
1. ELEMENT - Objekt radnje odnosno rtva mora imati svojstvo slubene osobe.
l. 87. - slubena osoba = dravni dunosnik ili slubenik,dunosnik ili slubenik u jedinici lokalne i podrune
samouprave,nositelj pravosudne dunosti,sudac porotnik, lan Dravnog sudbenog vijea ili Dravnog
odvjetnikog vijea, arbitrar i javni biljenik.
Osoba koja u EU, stranoj dravi, meunarodnoj organizaciji koje je RH lan, meunarodnom sudu ili arbitrai
iju sudbenost RH prihvaa, obavlja dunosti povjerene osobama koje se smatraju slubenim osobama po
hrvatskom unutarnjem pravu.
2. ELEMENT - Slubena osoba mora biti ubijena u obavljanju njezine slubene dunosti.
Ako poinitelj usmrti slubenu osobu izvan radnog vremena odnosno izvan obavljanja slubene dunosti, nee
se raditi o ovom KD, ve o temeljnom obliku iz l 110.

- Namjera mora obuhvatiti i kvalifikatorna obiljeja - svijest i htjenje ili barem pristajanje da se ubije slubena osoba u
obavljanju dunosti.
poinitelj mora biti svjestan da:
radi se o slubenoj osobi
poduzima radnju poinjenja tjekom obavljanja njezine slubene dunosti, meutim poinitelj ne mora
postupati s pobudom da usmrti slubenu osobu
USMRENJE
- radi se o privilegiranim ubojstvima kod kojih je zakonodavac nekim okolnostima priznao status privilegirajuih zbog kojih je
propisana blaa kazna, a osnove za privilegiranje su razliite
kod usmrenja na mah - aktivna rtva koja napadom, zlostavljanjem i tekim vrijeanjem provocira poinitelja i
doprinosi vlastitoj viktimizaciji
kod edomorstva - majka tijekom trudnoe i poroda pod utjecajem jakog duevnog optereenja koje umanjuje njezinu
krivnju
kod usmrenja na zahtjev - poinitelj drugoga koji je u tekom zdravstvenom stanju, na njegov zahtjev liava ivota iz
samilosti
- Zajedniko svim oblicima usmrenja je da je krivnja poinitelja smanjena zbog odreenih okolnosti pa je u skladu s tim
reducirana i kazna
- meutim namjera sa svim obiljejima mora postojati ukoliko nema namjere ne postoji ni KD

1.Usmrenje na mah
- najtee od svih usmrenja
- poinitelj ovog KD = tko usmrti drugoga doveden bez svoje krivnje njegovim napadom,vtekim vrijeanjem ili zlostavljanjem
u stanje dugotrajne patnje, jake razdraenosti ili prepasti
- osnova za privilegiranje - provokacija rtve koja se moe sastojati u napadu, zlostavljanju ili tekom vrijeanju
- potrebno je utvrditit aktivnu ulogu rtve jer je ona ta koja napada, teko vrijea ili zlostavlja
- Izmeu provokacije rtve i postupka poinitelja mora postojati uzrona veza:
1. Napad - svako povreivanje ili ugroavanje pravno zatienog dobra poinitelja koje potjee od rtve, ne mora se raditi o
napadu na ivot ili tijelo, ve i na druga dobra poinitelja ili njemu bliske osobe
2. Zlostavljanje - hotimino izazivanje drugome tjelesne ili duevne boli veeg inteziteta
Ima svojstvo trajnosti
moe poprimiti razliite oblike - tjelesno,psihiko,seksualno
3. Teko vrijeanje - iznoenje negativnog vrijednosnog suda o drugoj osobi koje je poinjeno pod okolnostima koje
vrijeanje ine tekim
povreivanje asti, dostojanstva, osjetljivosti, odnosno zadavnje tee duevne boli poinitelju koje u njemu
izaziva opravdan revolt.
Vrijeanje po svom intezitetu mora biti teko
moe biti verbalno, simboliki i realno

- posljedica aktivnog djelovanja rtve mora biti dovoenje poinitelja u stanje jake razdraenosti ili prepasti, odnosno
dugotrajne patnje
Jaka razdraenost i prepast su afekti emocije snanog inteziteta i kratkog trajanja sa burnom i intenzivnom
reakcija ,praena promjenama u radu srca, krvnom tlaku, disanju, radu probavnih i eliminatornih organa te
endokrinih ljezda, a esto se javljaju i vanjske manifstacije poput nesuzdranog plaa ili smijeha.
Jaka razdraenost je izvanredno duevno stanje koje intenzivira agresivnost.
Jaka prepast nije u tolikoj mjeri forenziki relevantna s obzirom da dovodi do slabljenja psihomotornih funkcija,
povlaenja, straha itd.
navedena afektivna stanja moraju biti jakog inteziteta, a razdraenost i prepast koje nisu jakog inteziteta mogu biti
uzete kao olakotne okolnosti pri odmjeravanju kazne
utvrivanje afektivnog stanja, predmet je psihijatrijskog vjetaenja

- Stanje jake razdraenosti ili prepasti samo po sebi ne mora dovesti i do smanjene ubrojivosti poinitelja
Za ocjenu o razmjeru izmeu provokacije i djela, potrebno je uzeti u obzir kako bi u toj situaciji reagirao prosjean ovjek
Poinitelj u stanje jake razdraenosti ili prepasti mora biti doveden BEZ svoje krivnje.
napad, zlostavljanje i teko vrijeanje rtve mogu dovesti ne samo do afektivnih stanja ve i do dugotrajne patnje, a rije
je o novosti kojom zakonodavac privilegira poinitelje koji su bili izloeni dugotrajnom zlostavljanju od strane rtve pa su
pod takvim okolnostima jake duevne optereenosti, a zbog uvjerenja da ne mogu na drugi nain zlostavljanju stati na
kraj, odluili usmrtiti zlostavljaa iako se i ovdje trai neposredni povod u obliku napada,zlostavljanja ili tekog
vrijeanja,ali taj povod ne mora biti izraen u tolikoj mjeri

- Namjera na mah
poinitelj donosi odluku za poinjenje djela bez duljeg razmiljanja manifestira se kao neposredna reakcija na
provokaciju rtve, a radi se o situaciji tkz. kratkog spoja koju karakterizira impulzivno reagiranje poinitelja.
S obzirom da stanje afekta traje prilino kratko da bi usmrenjebilo kvalificirano po ovoj odredbi, radnja poinjenja u
pravilu mora uslijediti ubrzo nakon napada, zlostavljanja ili tekog vrijeanja od strane rtve.
Izmeu provokacije i poiniteljeve radnje mora postojati kontinuitet, a samo iznimno moe proi neto vie vremena
pod uvjetom da je poinitelj jo uvijek pod utjecajem izazvanog afekta.
- Namjera kod usmrenja moe biti izravna i neizravna. Poinitelj ne postupa uvijek s ciljem da drugome oduzme ivot, on
poduzima radnju radi afektivnog rastereenja pri emu je dovoljno da pristaje na to da drugoga usmrti.
Razgranienje ubojstva na mah i ubojstva u prekoraenju granice nune obrane
 - kod obje postoji napad i stanje jake razdraenosti ili prepasti izazvane napadom
kod ubojstva u prekoraenju,uvijek se mora raditi o napadu, a provokacija se kod ubojstva na mah moe sastojati i u
zlostavljanju odnosno tekom vrijeanju
kod ubojstva na mah se ne trai istodobnost izmeu napada i reakcije,ve je samo bitno da je do te reakcije dolo
zbog napada od strane rtve
kod nune obrane poinitelj postupa s obrambenom voljom,koja ne postoji kod usmrenja na mah
kod usmrenja na mah aktivnost poinitelja nije u neposrednoj funkciji obrane i to joj nije izborni smisao,ve je to
samo neposredna reakcija na napad i smisao joj je u rastereenju poinitelja od takvih afektivnih stanja
- u situacijama u kojima injenini opis sadrava elemente ubojstva u prekoraenju granica nune obrane i elemente
usmrenja na mah,djelo se kvalificira kao usmrenje na mah u prekoraenju granica nune obrane

2.edomorstvo
- privilegirano usmrenje koje ini majka koja usmrti svoje dijete pod utjecajem jakog duevnog opteeenja zbog trudnoe
ili poroda
- posebno KD (delictum proprium) koje moe poiniti samo majka prema svome djetetu samo ono koje je majka poinila
pod utjecajem jakog duevnog optereenja zbog trudnoe ili poroda (upravo zobg toga je ono privilegirano)
- Obiljeja bia KD - 3 skupine:

1. Poinitelj
moe biti samo majka - vlastoruno KD
jako duevno optereenje - strogo osobna okolnost - neprenosiva na ostale sudionike
sve ostale osobe koje djeluju kao supoinitelji, poticatelji ili pomagatelji nee odgovarati za edomorstvo ve za
teko ubojstvo posebno ranjive osobe s obzirom na dob
djelo je privilegirano u odnosu na majku i kada ona postupa u svojstvu supoinitelja

2. Psihiko stanje
djelo mora biti poinjeno pod utjecajem jako duevnog optereenja zbog trudnoe ili poroda
jako duevno optereene se ne presumira niti je a priori iskljueno - njegovo postojanje potrebno utvrditi u
svakom konkretnom sluaju
jako duevno optereenje zbog trudnoe ili poroda obuhvaa poremeaj ali je ujedno i ire od tog pojma, moe biti
uvjetovano i socjalniim razlozima
potrebno je utvrditi u postupku znatnu psihopatoloku ili socijalnu uvjetovanost kao dominantne faktore zbog kojih
je majka usmrtila svoje dijete
jako duevno optereenje mora biti izazvano trudnoom ili porodom, to ne znai nuno da je poiniteljica tempore
criminis bila smanjeno ubrojiva, ve ovisi o konkretnomn sluaju i predmet je vjetaenja, isto tako ukoliko se utvrdi
da je optereenje dovelo do smanjene ubrojivosti to se nee uzeti kao olakotna okolnost jer je nju zakonodavac ve
anticipirao privilegirajui ovo KD
jako duevno optereenje moe se manifestirati i kao postpartalna psihoza koja opet moe dovesti i do stanja
neubrojivosti u kojem sluaju poiniteljica nee odgovarati za ovo KD jer nema njezine krivnje

3. Vrijeme poinjenja
vrlo restriktivno se tumai odredba o tome do kojeg se vremena moe raditi o edomorstvu, a nakon kojeg se radi o
tekom ubojstvu
24 h od poroda je gornja granica nakon koje se vie ne radi o edomorstvu ve o tekom ubojstvu
s obzirom da jako duevno optereenje moe biti izazvano ne samo porodom ve i trudnoom, proizlazi da se o
edomorstvu kao privilegiranom usmrenju radi i ako je majka odluku da ubije dijete donjela za vrijeme trudnoe
3.Usmrenje na zahtjev
- zakonodavac privilegira usmrenje osobe koja je zbog tekog zdravstvenog stanja izriito i ozbiljno zatraila od drugoga da
ju usmrti pod uvjetom da je poinitelj tom zahtjevu udovoljio suosjeajui s njezinim tekim zdravstvenim stanjem
- poinitelj i kod ovog usmrenja djeluje protupravno i skrivljeno, no stupanj krivnje je reduciran zbog:
objektivnih okolnosti - zahtjev rtve
subjektivnih - suosjeanje
- KD ini tko usmrti drugoga na njegov izriit i ozbiljan zahtjev iz suosjeanja zbog njegovog tekog zdravstvenog stanja,kazna
zatvora do 3 g

Zahtjev
- osoba koju se usmruje mora dati izriit i ozbiljan zahtjev da ju se usmrti, a oba uvjeta moraju biti ispunjena kumulativno
- mora biti upuen tono odreenoj osobi
- mora biti izriit - ne smije se raditi o nekom openitom oitovanju rtve da ju se usmrti ako nastupe odreene okolnosti
(npr. ako se teko razboli)
- ne mora biti pisan, no ta okolnost moe biti relevantna za dokazivanje izriitosti
- opoziv bez obzira na formu, kontekst i vrijeme iskljuuje postojanje zahtjeva za usmrenje
- mora biti ozbiljan radit e se o ubojstvu, a ne o usmrenju na zahtjev ako je dan u ali ili pretjerivanju
- osoba koja daje zahtjev mora biti sposobna za rasuivanje zahtjev neubrojive osobe se nee smatrati ozbiljnim
ako je duevno bolesna osoba dala zahtjev u stanju u kojem je bila sposobna za rasuivanje onda to moe biti
usmrenje na zahtjev, a ne ubojstvo
isto vrijedi i za osobu ovisnu o opojnim sredstvima s poremeajem osobnosti koja je tempore criminis bila
ubrojiva s obzirom da se nalazila u stanju remisije
- obiljeje ozbiljnosti zahtjeva nedostaje i kod djeteta i to osobito ako se radi o maloj djeci

Radnja poinjenja
nain na koji je poinitelj ostvario obiljeje bia ovog KD nije relevantan za postojanje privilegirajue pravne kvalifikacije

Zdravstveno stanje osobe koju se usmruje

- poinitelj usmruje osobu koja se nalazi u tekom zadravstvenom stanju
- poinitelj mora biti svijestan da se osoba koja od njega zahtjeva da ju usmrti nalazi u tekom zdravstvenom stanju
u sluaju kada nedostaje svijest o toj okolnosti, ne moe postojati niti empatijska pobuda na strani poinitelja (a ta
pobuda je bit ovog)
- postojanje tekog zdravstvenog stanja prosuuje se od sluaja do sluaja, no kao svojevrsni orijentir moe posluiti sudska
praksa i to u segmentu koji se odnosi na utvrivanje olakotnih okolnosti i okolnosti relevantnih za odluivanje povodom
zahtjeva za izvanredno ublaavanje kazne
- kao pomoni kriterij za utvrivanje tekog zdravstvenog stanja moe posluiti tumaenje kvaliifikatornog obiljeja tekog
naruenja zdravlja kod osobito teke tjelesne ozljede o tekom zdravstvenom stanju raditi ako je ono trajno,pa e biti
iskljuena neka akutna stanja

Namjera
- mora obuhvatiti sva obiljeja KD
svijest o postojanju ozbiljnog i izriitog zahtjeva rtve
svijest o njezinom tekom zdravstvenom stanju
svijest da se drugoga usmruje

- konstitutivno obiljeje bia ovog KD je i pobuda radi koje poinitelj ostvaruje ovo KD
altruistiki motiv koji ide za pomaganjem osobi koja je u tekom zdravstvenom stanju
s obzirom da je zakonodavac tu pozitivnu empatijsku pobudu ugradio u bie KD, sud ju ne moe uzeti u obzir
prilikom odmjeravanja kazne jer bi to bilo u suprotnosti sa zabranom dvostrukog vrednovanja okolnostit
relevantnih za odmjeravanje
iako se ne uzima u obzir pri odmjeravanju kazne, svejedno je potrebna, jer ako u konkretnom sluaju poinitelj ne
postupa s tom pobudom, nee se raditi o KD usmrenja na zahtjev ve o ubojstvu - isto vrijedi i u situaciji kada rtva
nije u tekom zdravstvenom stanju, no u tom sluaju bi se izriit i ozbiljan zahtjev rtve trebalo uzeti kao olakotnu
okolnost prilikom odmjeravanja kazne
PROUZROENJE SMRTI IZ NEHAJA
- Prouzroenje smrti iz nehaja razlikuje se po obliku krivnje od ubojstva, tekog ubojstva i usmrenja na zahtjev
Poinitelj ovog KD postupa iz nehaja u odnosu na radnju i posljedicu.
- Kao i kod ubojstva i usmrenja - potrebno utvrditi uzronu vezu izmeu radnje i posljedice koja se sastoji u smrti druge
osobe
- Mogunosti:
prouzroenje smrti iz nehaja moe biti posljedica napada u kojem nisu ispunjena obiljeja tjelesne ozljede
nestruno rukovanje vatrenim orujem
neinjenjem, tj. nepoduzimanjem dune radnje npr. dvije uiteljice koje su propustile nadzor nad uenicima za vrijeme
kupanja u bazenu zbog kojih se uenik utopio
kad poinitelj postupa u zabludi o okolnostima koje iskljuuju protupravnost
skrivljena zabluda o biu KD

Namjerna teka tjelesna ozljeda s posljedicom smrti vs. Prouzroenje smrti iz nehaja
- razgranienje se provodi na subjektivnom planu
Tjelesna ozljede
Kod nanoenja tekih tjelesnih ozljeda postupa s namjerom
Kod prouzroenja smrti postupa s nehajem itav je kriminalni dohaaj obuhvaen nehajem koji moe biti
svijesni i nesvjesni
Prouzroenje smrti iz nehaja, u odnosu na druga KD djela kod kojih poinitelj takoer postupa s nehajem je supsidijarno
KD ono e postojati samo ako se u konkretnom sluaju ne radi o nekom drugom, teem KD

SUDJELOVANJE U SAMOUBOJSTVU
- Zakonodavac kanjava ono tko drugoga navodi/potie na samoubojstvo ili mu iz niskih pobuda u tome pomae
- samoubojstvo mora biti poinjeno ili pokuano
- tei oblik
samoubojstvu djeteta koje je navrilo 14g
osobe ija je sposobnost shvaanja svog postupanja bitno smanjenja
poinitelj e odgovarati za ubojstvo u svojstvu posrednog poinitelja
- Smisao propisivanja posebnog KD sudjelovanja u samoubojstvu je potreba za zatitom ljudskog ivota pa i u onim
situacijama u kojima je osoba donijela odluku da sama sebi oduzme ivot

- Radnja poinjenja sastoji se u navoenju drugoga ili pomaganju iz niskih pobuda u samoubojstvu
Navoenje valja tumaiti u smislu poticanja tj. stvaranje volje kod druge osobe da si oduzme ivot - moe biti
gestama,rijeima,konkludentnim radnjama
potrebno je utvrditi uzronu vezu izmeu navoenja i pokuanog ili poinjenog samoubojstva
Pomaganje se sastoji u olakavanju realizacije suicidalne namjere
za razliku od poticanja, pomagatelj poduzima odreene radnje kojima osobi koja je odluila sebi oduzeti ivot
olakava realizaciju tog nauma - moe biti psihiko ili fiziki
kanjivo je samo ono koje je poduzeto iz niskih pobuda

- Namjera
mora obuhvatiti svijest poinitelja o tome da se druga osoba potie na samoubojstvo ili joj se u tome pomae -
nehaj je iskljuen
Moe biti izravna i neizravna

Sudjelovanje u samoubojstvu vs KD usmrenja na zahtjev

- usmrenje na zahtjev - aktivno sudjelovanje u samoubojstvu druge osobe poinitelj ima vlast nad djelom, dok kod
sudjelovanja u samoubojstvu nema
PROUTPRAVNI PREKID TRUDNOE
- Prekid trudnoe = svako izbacivanje ili odvajanje ovjeeg ploda iz utrobe ene prije otpoinjenja prirodnog procesa
raanja moe se izvriti do 10 tjedna od zaea
Nije isto to i pobaaj jer pobaaj u uem smislu je izbacivanje ili odvajanje oploenog jajaca do 28og tjedna trudnoe
- Da bi se radilo o KD prekid trudnoe mora biti PROTUPRAVAN, dakle izvren protivno propisima o prekidu trudnoe
(Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odluivanje o raanju djece)
zakonodavac je htio naglasiti da nije svaki prekid trudnoe protupravan ve samo onaj koji je izvren protivno
propisima o prekidu trudnoe

- Prekid trudnoe je medicinski zahvat koji se moe izvriti do isteka 10 tjedana od zaea.U tom dijelu na zakonodavac
prihvaa tzv. sustav roka koji definira vrijeme unutar kojeg je prekid doputen, a iznimno i nakon isteka se moe izvriti
samo ako su ispunjeni zakonom propisani uvjeti odnosno ako za to postoje odreene indikacije stoga se taj sustav
naziva i sustav indikacija, a to je :
kad se na temelju medicinskih indikacija utvrdi da se na drugi nain ne moe spasiti ivot ili otkloniti narueno
zdravlje ene za vrijeme trudnoe,poroaja ili poslije poroaja
kad se na temelju medicinskih indikacija i saznanja medicinske znanosti moe oekivati da e se dijete roditi s
tekim priroenim tjelesnim ili duevnim manama
kad je do zaea dolo u vezi s izvrenjem krivinog djela silovanja, obljube nad nemonom osobom, obljube
zloupotrebom poloaja, obljube s djetetom ili rodoskvrnua
- Prekid trudnoe moe se izvriti samo po odobrenju komisije, a uz pristanak ili na zahtjev ene, a ne smije se izvriti kad se
utvrdi da bi morao tee naruiti zdravlje ene

- Objekt trudna ena ne odgovara za poinjenje ovog KD - proizlazi da je primarni zatitini objekt njezino zdravlje, a tek
podredno dobro ploda

- Radnja poinjenja
sastoji se u izvrenju prekida trudnoe, poticanju ili pomaganju izvrenja prekida trudnoe, s pristankom trudne
ene, a protivno propisima prekidu trudnoe.
odgovornost za ovo KD postoji i bez obzira na neprikladnost objekta radnje (npr. da je u vrijeme zapoetog prekida
djete ve bilo mrtvo), no u tom e se sluaju raditi o neprikladnom pokuaju
ako usred radnje upravljene na prekid trudnoe, doe do roenja djeteta koje nije sposobno za ivot, KD je dovreno
u trenutku kada dijete umre
pomaganje mora biti neposredno i to tako da se trudnoj eni daju sredstva ili joj se neporedno pomae pri izvrenju
samopobaaja
odvoenje trudne ene osobi koja e izvriti nad njom prekid nije pomaganje ve nekanjiva pripremna radnja

- Kvalificirani oblik protupravnog prekida tei je oblik djela ako zbog prekida je prouzroena smrt ili je zdravlje teko
narueno radi se o odgovornosti za teu posljedicu-kombinacija namjera+nehaj=preterintencionalitet.
- Jo tei oblik je ako je prekid izvren bez odobrenja ene,
- a najtei ako je uz to i prouzroena smrt ili narueno zdravlje.

SAKAENJE ENSKIH SPOLNIH ORGANA

- Objekt radnje su vanjski spolni organi ene - velike usmine i male i klitoris
- a radnja poinjenja moe se sastojati u eksciziji,infibulaciji ili bilo kojim drugim postupku kojim se djelomino uklanja ili
trajno mjenja vanjski spolni organ.
TJELESNE OZLJEDE
- Kazneni zakon propisuje kanjivost ozljeivanja druge osobe
samoozljeivanje nije kanjivo ve samo iznimno ako je poinjeno s posebnim ciljem
- U utvrivanju teine tjelesnih ozljeda sudu svojim nalazima i miljenjima pomau vjetaci medicinske struke
njihova uloga je vrlo znaajna s obzirom da se npr. sudsko utvrivanje trajne nesposobnosti za rad temelji na nalazu i
miljenju vjetaka medicinske struke donesenom na osnovi saznanja i spoznaja suvremene medicinske znanosti
- Posebnost tjelesnih ozljeda je to se kazneni postupak NE POKREE uvijek po slubenoj dunosti nadlenog dravnog
odvjetnika za temeljni oblik tjelesne ozljede, kazneni postupak pokree privatnom tubom
- Zakonodavac je propisao 5 KD tjelesnih ozljeda:
1. Tjelesna ozljeda
2. Teka tjelesna ozljeda
3. Osobito teka tjelesna ozljeda
4. Tjelesna ozljeda s posljedicom smrti
5. Tjelesna ozljeda iz nehaja
Razgranienje izmeu KD tjelesnih ozljeda provedeno je s obzirom na teinu posljedice odnosno intezitet zadiranja
u tjelesni integritet druge osobe i oblik krivnje (npr tjelesna ozljeda s posljedicom smrti primjer je
preterintencionaliteta)

1. TJELESNA OZLJEDA
- Radnja - sastoji se u tjelesnom ozljeivanju odnosno naruenju zdravlja drugoga
ozljeda = niz poremeaja koji mogu izazvati i prouzrokovati razni mehaniki, kemijski, fizikalni i termiki agensi ije
je ranjavajue djelovanje jae od otpora pojedinih tkiva organizma s kojim se ti agensi s odreenim silama nago i
nepredvieno sukobljavaju
zakon ne definira u emu se sastoji tjelesno ozljeivanje pa je sudovima ostavlje odreivanje pod kojim uvjetima
e se neko ponaanje smatrati KD tjelesne ozljede, a zakon te uvjete odreuje negativno pa e se o tjelesnoj ozljedi
raditi ako nisu ispunjeni uvjeti za postojanje teke odnosno osobito teke tjelesne ozljede
u praksi sudova tjelesnom ozljedom oznaene su ogrebotine, udarac u ramena, lea i stranjicu, modrice po
prsima, rukama, leima...

- Nee svaki tjelesni kontakt ujedno biti i tjelesno ozljeivanje postoje i takvi kontakti koji nisu tjelesne ozljede ali mogu
ispunjavati bia nekih drugih KD
- Kazneni zakon pojam zdravlja tumai restriktivno kao odsustvo bolesti,pa e se u tom smislu naruenjem zdravlja
smatrati prouzroenje bolesti ili pogoravanje bolesnog stanja,a pritom se ne trai da su na tijelu rtve stvoreni neki
vidljivi tragovi

- Kvalifikatorne okolnosti su:

niske pobude
objekt radnje
posebno svojstvo poinitelja
- S obzirom da hrvatski zakonodavac nije izrijekom propisao pod kojim uvjetima pristanak oteenika iskljuuje
protupravnost, i kod tjelesne ozljede biti e relevantni kriteriji koji i inae vrijede kod utvrivanja ovog razloga za
iskljuenje protupravnosti, a glavni uvjet je da se radi o pravnom dobru kod kojeg autonomija pojedinca nadilazi
drutveni interes za zatitom tog dobra.

2. TEKA TJELESNA OZLJEDA

- KD teka tjelesna ozljeda po svojoj teini nalazi se izmeu tjelesne ozljede i osobito teke tjelesne ozljede.
od tjelesne ozljede se razlikuje po veem intezitetu zadiranja u tjelesni integritet oteenika i po teini posljedice
od osobito teke tjelesne ozlje se razliku to njome nije prouzroena konkretna opasnost za ivot ozljeenog niti je
trajno oteen ili uniten neki vaan organ , nije prouzroena trajna iznakaenost i sl.
- Definicija teke tjelesne ozljede je negativna jer e se o ovom KD raditi samo ukoliko nisu ispunjeni uvjeti za
kvalifikaciju osobito teke tjelesne ozljede

- Kvalificiran oblik djela isti je kao i kod tjelesne ozljede

- Za razliku od KD tjelesne ozljede, kod teke tjelesne ozljede pokuaj je KANJIV
- S obzirom da se za ovo KD kazneni postupak pokree po slubenoj dunosti, vano je utvrditi dali je u sluaju kad je
prouzroena obina tjelesna ozljeda poinitelj postupao s namjerom nanoenja tjelesne ozljede ili teke tjelesne
ozljede
Kod tjelesnih ozljeda vrlo je teko utvrditi namjeru poinitelja odnosno jeli on namjeravao oteeniku nanijeti
obinu, teku ili najteu tjelesnu ozljedu, ali e se iz naina postupanja, smjera napada, stvarno ostvarene
ozljede i drugih okolnosti biti mogue i potrebno zakljuiti i o subjektivnoj strani
Sredstvo poinjenja KD jedan je od uvijeta da se obina tjelesna ozljeda kvalificira kao pokuaj teke tjelesne
ozljede (npr blago i plitko ubosti ovjeka noem)
3. OSOBITO TEKA TJELESNA OZLJEDA
 - Zakonski opis KD osobito teke tjelesne ozljede
- Kod osobito teke tjelesne ozljede radi se o teim posljedicama koje su u vrijeme poinjenja kaznenog djela (sakaenje
spolnih organa ili teke tjelesne ozljede) bile obuhvaene nehajem ili namjerom poinitelja.
- Tee posljedice su:
1. Dovoenje u opasnost ivot ozljeenog
2. Unitenje ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljenje kojeg vanog dijela tijela ili kojeg vanog organa ozljeene osobe
3. Prouzroenje trajne nesposobnosti za rad
4. Trajno i teko naruenje zdravlja ozljeenog
5. Trajna iznakaenost
6. Trajna nesposobnost za reprodukciju

- Ono po emu se razlikuje ovo KD od tjelesne ozljede i teke tjelesne ozljede je to da su:
ozljede opasne po ivot ili
njima su unitene ili trajno ili u znatnoj mjeri oslabljene funkcije vanih organa ili dijelova tijela oteenika ili
po svojim obiljejima trajne
- u sluaju stjecaja vie teih posljedica, raditi e se o 1 KD stjecaj e predstavljati otegotnu okolnost prilikom
odmjeravanja kazne
- kvalificirani oblik isti je kao i kod tjelesne ozljede

Osobito teke tjelesne ozljede vs Posljedicom dovoenja u opasnost ivota ozlijeene osobe od pokuaja ubojstva
- radi se na subjektivnom planu odnosno s obzirom na oblik krivnje poinitelja
- kad je tea posljedica obuhvaena namjerom poinitelja ona mora obuhvatiti svijest o tome da se ugroava ivot drugoga
kao i pristajanje na to ugroavanje ali NE i pristajanje na smrt druge osobe jer se tada radi o pokuaju ubojstva s neizravnom
namjerom
- s obzriom da u odnosu na smrt nije nastupao s namjerom,u sluaju da je uslijed tjelesnog ozljeivanja rtva ipak umrla,
poinitelj nebi odgovarao za ubojstvo ve za teku tjelesnu ozljedu s posljedicom smrti

Dovoenje u Uniten ili trajno i u znatnoj Prouzroenje trajne Teko i trajno Trajna iznakaenost Trajna
opasnost ivota mjeri oslabljen vaan dio tijela nesposobnosti za rad naruenje nesposobnost za
ozlijeenog ili vani organ zdravlja reprodukciju
- nastupanje - organ = deferencirani dio - ako ozlijeena - i u situacijama - izoblienja - kod svakog
konkretne ljudskog tijela, sastavljen od osoba vie nije u gdje rtvi nije vanjskog izgleda prouzroenja
opasnosti za razliitih tkiva, koji zadrava mogunosti uniten ili ovjeka koja ve na trajne
ivot tj. svoju strukturu, obavljati rad trajno i u prvi pogled nesposobnosti za
izgledne vaskularizaciju i sposobnost odnosno zanimanje znatnoj mjeri pobuuju gaenje i reprodukciju
vjerojatnosti razvoja fiziolokih funkcija uz koje je obavljala oslabljen vaan saaljenje kod - bez obzira na spol
nastupanja znaajnu razinu prije ozljeivanja dio tijela ili drugih osoba, osobe kod koje je
smrtne autonomnosti - znai nemogunost vaan organ - trajno i vidljivo ta nesposobnost
posljedice, dio tijela je vaan ako o unaprijed utvrditi - npr nagnjeenje mijenjanje prouzroena
- nije odluno njemu ovisi nesmetano vrijeme kada e i mozga koji estetskih i - ova kvalifikatorna
jeli ova funkcioniranje ljudskog dali e uope dovodi do izraajnih crta koje okolnost u sutini
opasnost organizma kao cjeline ozlijeeni biti opet pojave utjeu na to da se je nepotrebna jer
kasnije parni organi - oko ili uho sposoban za rad epileptiformnih stvore nepovoljne se reproduktivni
otklonjena prsti najvaniji je palac na napada i promjene izgleda organi imaju
ruci dok su svi drugi prsti posttraumatski nekog vidljivog smatrati vanim
manje vani dijelovi tijela h poremeaja dijela tijela organima koji
- vaan dio tijela ili organ govora oiljcima,naborima uivaju
mora biti uniten ili trajno i i sl. kaznenopravnu
u znatnoj mjeri oslavljen - iskljuene situacije zatitu i po osnovi
- unitenju e se raditi npr u u kojima je te kvalifikatorne
sluaju njegova odvajanja od plastinom okolnosti
tijela (amputacija) ili operacijom ili na
prouzroenja njegove trajne neki drugi nain
disfunkcije (npr zatajanje mogue otkloniti
bubrega) iznakaenost
- -organ ili dio tijela koji je u ozlijeene osobe, a
znatnoj mjeri i trajno da to ne
oslabljen je ako je predstavlja
oslabljena njegova poseban rizik za
funkcija njezin ivot i
zdravlje tj. ne
postoje posebne
zapreke

4. TEKA TJELESNA OZLJEDA S POSLJEDICOM SMRTI

 - Kod teke tjelesne ozljede s posljedicom smrti radi se o odgovornosti za teu posljedicu koja tempore criminis mora biti
obuhvaena nehajem poinitelja
- Teka tjelesna ozljeda mora biti uzrok nastupanja smrti ozlijeene osobe to ne znai da smrt mora biti izravna
posljedica pa je mogue da e postojati i drugi uzroci nastupanja smrti (multikauzalitet)

5. TEKA TJELESNA OZLJEDA IZ NEHAJA

- U ovom sluaju je KD u cijelini obuhvaeno nehajem poinitelja
treba razgraniiti od teke tjelesne ozljede s posljedicom smrti kod kojeg je nanoenje ozljede obuhvaeno
namjerom dok u odnosu na smrt postoji nehaj.
- Nehajna teka i osobito teka tjelesna ozljeda propisana je i kod niza kaznenih djela kao tea posljedica
- Tako e se npr raditi o tekom KD protiv spolne slobode ako je KD spolnog odnoaja bez pristanka ili KD silovanja imalo
za posljedicu teku tjelesnu ozljedu silovane osobe,a u tom e sluaju KD kvalificirano teom posljedicom iskljuiti
kvalifikaciju temeljnog KD poinjenog s namjerom i nehajne teke tjelesne ozljede (prividni stjecaj)

SUDJELOVANJE U TUNJAVI
- sudjelovanje u tunjavi bez posljedica je prekraj kanjiv po Zakonu o prekrajima protiv javnog reda i mira
- tei oblik sudjelovanja u tunjavi ili napadu vie osoba koji su imali za posljedicu smrt ili teku tjelesnu ozljedu jedne ili
vie osoba je kazneno djelo
- radi se o supsidijarnom KD za koje e poinitelj odgovarati samo ako nisu ispunjena obiljeja teeg KD
- Specifinost - namjera koja obuhvaa samo ugroavanje
- Smrt ili teka tjelesna ozljeda - objektivni uvjet kanjivosti - ne mora biti obuhvaen poiniteljevom krivnjom
ako je sudionik u tunjavi ili napadu postupao skrivljeno u odnosu na posljedicu, bilo da je ona bila namjeravana ili
obuhvaena njegovim nehajem, nee odgovarati za sudjelovanje u tunjavi ve za KD povreivanja
- Osoba koja je teko tjelesno ozlijeena ili usmrena ne mora ujedno biti i sudionik - moe se raditi o promatraima,
sluajnim prolaznicima itd...
- za KD ne odgovara osoba koja je sudjelovala u tunjavi i koja je jedina teko tjelesno ozlijeena

Tunjava = fiziki obraun izmeu barem 3 osobe u kojem se sudionici meusobno napadaju.
- Za razliku od napadnutog koji ima pravo na nunu obranuu, sudionici ne postupaju s obrambenom voljom pa se s toga ne
mogu opravdati da su postupali u nunoj obrani i to bez obzira tko je tunjavu zapoeo
- Napada mora postupati s namjerom ugroavanja ako postupa s namjerom povreivanja, ovisno o posljedici, odgovarati
za KD koje je stvarno prouzroio (ubojstvo,teka tj ozljeda i sl)
- napad mora potjecati od strane vie osoba, to znai dvije ili vie osoba
- tunjava mora predstavljati jednu cjelinu - mora se raditi o jednom dogaaju bit e irelevantno jeli netko sudjelovao u
tunjavi prije ili upravo u trenutku kada je prouzroena posljedica

- Tei oblik KD postoji u odnosu na osobu koja organizira ili vodi grupu ljudi od 3 ili vie osoba koje sudjeluju u tunjavi ili
napadu ili tko organizira takvu tunjavu ili napad.
organizator se kanava i kad sam ne sudjeluje u tunjavi ili napadu - on ima vlast nad djelom i bitno
doprinosi poinjenju KD
ako uz organizaciju organizator i sudjeluje u tunjavi ili napadu - otegotna okolnost kod odmjeravanja kazne
- potrebno je da je dolo do tunjave ili napada, to znai da je samo organiziranje pripremna radnja - dogovor za
poinjenje kanjiv samo ako se radi o KD za koje je propisana kazna zatvora tea od 3 god pa to kod sudjelovanja u tunjavi
nije sluaj

- Bie KD je iskljueno ako je osoba u tunjavu uvuena bez svoje krivnje ili se samo branila ili je razdvajala druge sudionike
u tunjavi ne moe se smatrati pravim sudionikom jer na njezinoj strani ne postoji namjera ugroavnja s kojom postupaju
sudionici u tunjavi

Izazivanje nereda i sudjelovanje u tunjavi

- Radi se o participativnim KD kod kojih je sutina neprava u sudjelovanju poinitelja u izazivanju opasnosti koje moe
dovesti do povreivanja pravnog dobra.
- Kod izazivanja nereda poinitelj je osoba koja sudjeluje u mnotvu koje nasiljem prema drugim osobama ili starima ili
prijetnjom da e poiniti nasilje ugroava javni red ili potie mnotvo na nasilje.
- razlika je u namjeri
kod sudjelovanja u tunjavi poinitelj postupa s namjerom ugroavanja
kod izazivanja nereda radi se o sudjelovanju u nasilju koje moe biti usmjereno
NEPRUANJE POMOI
- Kazneno djelo ne pruanja pomoi ima 2 oblika:
a) Nepruanje pomoi osobi u ivotnoj opasnosti
b) Nepruanje pomoi osobi u opasnosti koju je poinitelj sam prouzroio

- U literaturi se ovo KD nazina i KD odbacivanja odnosno protiv solidarnosti jer je obaveza pruanja pomoi drugome utkana
u osnove zajednikog ivota u drutvenoj zajednici, a nepruanjem pomoi manifestira se ravnodunost i nedostatak
solidarnosti prema drugima to je ponaanje koje zasluuje prijekor

- radi se o KD NEINJENJEM koje moe poiniti svatko (delictum communium)

- iscrpljuje se u radnji - nastupanje posljedice koja je izvan bia KD (npr. smrt osobe kojoj nije pruena pomo) nee biti od
utjecaja na postojanje ovog KD ve eventualno okolnost relevantna kod odmjeravanja kazne kao otegotna
ako osoba ima svojstvo garanta tada odgovara za nepravo KD neinjenjem

- Poinitelj mora nastupati s namjerom

biti svjestan okolnosti da se druga osoba nalazi u opasnosti (ivotnoj ili opasnosti koju je poinitelj sam
prouzrokovao) i okolnosti da je toj osobi potrebna pomo koju je poinitelj bio u mogunosti pruiti

- Temeljni oblik KD sastoji se u nepruanju pomoi osobi u ivotnoj opasnosti premda je poinitelj mogao pruiti pomo
Osoba kojoj je potrebna pomo mora biti u ivotnoj opasnosti situacije u kojima je netko neposredno ugroen i
u kojima toj osobi neposredno predstoji smrt
nepruanju pomoi raditi e se samo ako je poinitelj mogao pruiti pomo bez vee opasnosti za sebe ili
drugoga - za ovo KD ne odgovara osoba npr koja ne prui pomo utopljeniku ako je i sama nepliva,ali e biti
odgovorna ako je mogla pomoi na drugi nain.

- teem obliku se radi ako je osoba sama prouzroila opasnost pa nije pruila pomo osobi koja se nala u toj opasnosti iako
je to mogla uiniti bez vee opasnosti za sebe ili drugoga
ne trai se da stanje bude opasno po ivot druge osobe, ve je poinitelj duan otkloniti opasnost bez obzira kakva
ta opasnost bila

- Specijalno KD nepruanja medicinske pomoi u hitnim stanjima propisano je l 183.

Za to KD odgovara doktor medicine, doktor dentalne medicine ili drugi zdravstveni radnik koji bez odgaanja ne
prui medicinsku pomo osobi kojoj je takva pomo potrebna zbog opasnosti od nastupanja trajne tetne
posljedice po njezino zdravlje ili za njezin ivot

NAPUTANJE NEMONE OSOBE

- Nemona osoba = ostavljena bez pomoi, to znai da nije u stanju vlastitom snagom ili dozivanjem u pomo treih osoba
otkloniti opasnost po ivot ili zdravlje.
- uvijek je u pitanju konkretna situacija
- osoba mora biti nemona prije nego to ju je poinitelj napustio ili ostavio
- Ako je poinitelj skrivio opasnost, raditi e se o KD nepruanju pomoi.
- radi se o KD neinjenjem
- opasnost mora biti konkretna i odnositi se na ivot ili zdravlje
- Naputanje nemone osobe je supsidijarno KD to znai da e se o njemu raditi samo ako nisu ispunjena obiljeja nekog
drugog, teeg KD.
- Ako je bez pomoi ostavljen lan obitelji raditi e se o KD ostavljanja u tekom poloaju bliske osobe
-
 KAZNENA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE

Spolni odnoaj bez pristanka - lanak 152.

(1) Tko s drugom osobom bez njezinog pristanka izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju ili navede
drugu osobu da bez svog pristanka s treom osobom izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju ili da bez
svog pristanka nad samom sobom izvri sa spolnim odnoajem izjednaenu spolnu radnju, kaznit e se kaznom zatvora
od est mjeseci do pet godina.
(2) Poinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi glede postojanja pristanka iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom
zatvora do tri godine.
(3) Pristanak iz stavka 1. ovoga lanka postoji ako je osoba svojom voljom odluila stupiti u spolni odnoaj ili s njime
izjednaenu spolnu radnju i bila je sposobna donijeti i izraziti takvu odluku. Smatra se da takvog pristanka nema
osobito ako je spolni odnoaj ili s njime izjednaena spolna radnja izvrena uz uporabu prijetnje, prijevare, zlouporabom
poloaja prema osobi koja se prema poinitelju nalazi u odnosu zavisnosti, iskoritavanjem stanja osobe zbog kojeg ona
nije bila sposobna izraziti svoje odbijanje, ili nad osobom kojoj je protupravno oduzeta sloboda.

Silovanje - lanak 153.

(1) Tko djelo iz lanka 152. stavka 1. ovoga Zakona poini uporabom sile ili prijetnje da e izravno napasti na ivot ili
tijelo silovane ili druge osobe, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Poinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi glede postojanja pristanka iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se kaznom
zatvora od est mjeseci do pet godina.

Teka kaznena djela protiv spolne slobode - lanak 154.

(1) Kaznom zatvora od jedne do deset godina kaznit e se tko djelo iz lanka 152. stavka 1. ovoga Zakona poini:
1. prema bliskoj osobi,
2. prema rtvi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, bolesti, ovisnosti, trudnoe, invaliditeta, teke tjelesne ili
duevne smetnje,
3. na osobito okrutan ili osobito poniavajui nain,
4. iz mrnje,
5. zajedno s jednim ili vie poinitelja, pri emu je prema istoj osobi izvreno vie spolnih odnoaja ili s njim
izjednaenih spolnih radnji,
6. uz uporabu oruja ili opasnog orua,
7. na nain da je silovana osoba teko tjelesno ozlijeena ili je ostala trudna.
(2) Tko djelo iz lanka 153. stavka 1. ovoga Zakona poini pod okolnostima iz stavka 1. ovoga lanka,
kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(3) Ako je kaznenim djelom iz lanka 152. stavka 1. ili lanka 153. stavka 1. ovoga Zakona prouzroena smrt silovane
osobe ili osobe nad kojom je izvren spolni odnoaj bez pristanka, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od najmanje
pet godina.

Bludne radnje - lanak 155.

(1) Tko pod uvjetima iz lanka 152. ovoga Zakona kad nije poinjen ni pokuaj tog kaznenog djela, poini bludnu radnju,
kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko pod uvjetima iz lanka 153. ili lanka 154. ovoga Zakona kad nije poinjen ni pokuaj tih kaznenih djela, poini
bludnu radnju, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.

Spolno uznemiravanje - lanak 156.

(1) Tko spolno uznemirava drugu osobu kojoj je nadreen ili koja se prema njemu nalazi u odnosu zavisnosti ili koja je
posebno ranjiva zbog dobi, bolesti, invaliditeta, ovisnosti, trudnoe, teke tjelesne ili duevne smetnje, kaznit e se
kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fiziko neeljeno ponaanje spolne naravi koje ima za cilj ili
stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobi, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje.
(3) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka progoni se po prijedlogu.

Prostitucija - lanak 157.

(1) Tko radi zarade ili druge koristi drugu osobu namamljuje, vrbuje ili potie na pruanje spolnih usluga ili organizira ili
omogui drugoj osobi pruanje spolnih usluga, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(2) Tko drugu osobu radi zarade silom ili prijetnjom, obmanom, prijevarom, zlouporabom ovlasti ili tekog poloaja ili
odnosa zavisnosti, prisili ili navede na pruanje spolnih usluga, ili tko koristi spolne usluge takve osobe uz naplatu, a
znao je ili je morao i mogao znati za navedene okolnosti, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Tko putem sredstava javnog informiranja i drugih slinih sredstava oglaava prostituciju druge osobe, kaznit e se
kaznom zatvora do tri godine.
(4) Bez utjecaja je na postojanje kaznenog djela iz ovoga lanka okolnost je li osoba koju se namamljuje, vrbuje, potie ili
iskoritava za prostituciju na to pristala i je li se ve time bavila.
- Objekt zatite ovih KD je spolna sloboda sloboda osobe birati mjesto, vrijeme, nain, osobu s kojom e stupiti u spolni
odnos
- Zatita spolne slobode odnosi se na zatitu spolnog integriteta i spolnog samoodreenja
obuhvaa zatitu od nedobrovoljnih spolnih radnji koja se ostvaruje kroz inkriminiranje spolnog odnoaja bez
pristanka,silovanja i bludnih radnji.
- Spolni odnoaj = uvlaenje mukog spolnog organa u enski, odnosno sjedinjenje spolnih organa osoba razliitog spola.
jednostavan dodir nije dostatan ve se trai spajanje vanjskih spolnih organa tj. poetak prodiranja, uvlaenja
mukog spolovila u ensko pri emu nije potrebno izbacivanje niti unoenje sjemena.
- Spolne radnje
sve radnje koje su po svom uinku i popratnim pojavama usporedive sa spolnim odnoajem
prema stajalitu nae sudske prakse u taj pojam ulazi prije svega prodiranje dijelovima tijela u tjelesne otvore rtve,
no ako nije dolo do prodiranja radi se samo o bludnoj radnji
s time se izjednaava i prodiranje predmeta te radnje bez pentracije,
izjednaene sa spolnim odnoajem

- Ocjenu o tome hoe li se neka spolna radnja smatrati izjednaenom sa spolnim odnoajem valja uiniti ovisnim o njezinom
intezitetu.

SPOLNI ODNOAJ BEZ PRISTANKA

- Poinitelj - osoba koja navodi rtvu na nedobrovoljni spolni odnoaj ili s njime izjednaenu radnju (npr iskoritavajui
zavisnost rtve) moe biti osoba koja pritom sama ne obavlja spolni odnoaj ili s njime izjednaenu spolnu radnju
- Odgovoran je i tko drugu osobu navede da bez svog pristanka nad samom sobom izvri sa spolnim odnoajem
izjednaenu spolnu radnju takva osoba ostvaruje bitan doprinos djelu pa se kanjava kao (su)poinitelj (sukladno teoriji
o vlasti nad djelom)
- Uvedena je i mogunost kanjavanja u situacijama kad se osoba nalazi u otklonjivoj zabludi glede postojanja pristanka
(zabluda o biu djela)
Budui da je KD spolnog odnoaja bez pristanka namjerni delikt, u takvim situacijama prema opim pravilima o
zabludi poinitelj nebi bio kazneno odgovoran Ovom odredbom uvodi se mogunost kanjavanja za otklonjivu
zabludu unato tome to je djelo predvieno samo kao namjerni delikt - u situacijama kada poinitelj nije znao da
pristanka nema, ali je prema objektivnim okolnostima i svojim osobnim sposobnostima i to morao i mogao znati
Za ovaj oblik propisana je laka kazna
- Temeljna ideja odredbe sadrane u st.3 je da se u tim sluajevima prebaci teret dokazivanja na okrivljenog
optuba e morati dokazati samo spolni odnoaj i jednu od navedenih okolnosti, a okrivljenik e zatim morati
dokazati da pristanak postoji, dakle tu se radi o podjeli tereta dokazivanja.
- Iskoritavanjem stanja osobe zbog kojeg rtva nije bila sposobna izraziti svoje odbijanje smatra se npr. iskoritavanjem
njezinog tjelesnog stanja
Nesposobna za odbijanje smatra se i osoba koja spava ili je iz drugog razloga u besvjesmnom stanju, osoba koja
ima teku duevnu smetnju i nije sposobna dati pristanak, osoba koja je pod utjecajem omamljujuih sredstva itd.

Kod kvalificiranih oblika spolnog odnoaja bez pristanka (1-10g) radi se o situacijama u kojima je ovo KD poinjeno:
prema bliskoj osobi
prema rtvi posebno ranjivoj zbog dobi,bolesti,ovisnosti,trudnoe,invaliditeta,teke tjelesne ili duevne smetnje
na osobito okrutan ili poniavajui nain
iz mrnje
zajedno s jednim ili vie poinitelja - pri emu je prema istoj osobi izvreno vie spolnih odnoaja ili s njim izjednaenih
spolnih radnji
uz uporabu oruja ili opasnog orua
na nain da je silovana osoba teko tjelesno ozlijeena ili je ostala trudna
kad je temeljnim KD prouzroena smrt rtve - najtei kvalificirani oblik propisan je u l.154/3
SILOVANJE
- Poinitelj i rtva mogu biti muka i enska osoba (maloljetna (starija od 14.god) i punoljetna)
Sila
- mora biti sredstvo za prevladavanje otpora rtve
o Upotreba sile mora imati za cilj navoenje na spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju
o Npr. vrsto dranje rtve za ruke u predjelu zglobova kako ova nebi mogla pruiti otpor ili odgurivanje ruku
kojima se rtva brani, zakljuavanje rtve u sobi ili blokiranje vrata, odvoenje rtve na udaljeno i osamljeno
mjesto, davanje sredstva rtvi koja onemoguuju ili smanjuju otpor itd.
o Sila koja se odnosi na druge osobe, a ne samu rtvu, ima karakter psihike sile prema rtvi.
- Pojam sile kod KD silovanja poklapa se sa pojmom sile kod KD prisile, uz specifinost cilja ili svrhe primjene te sile
- Sila moe biti neodoljiva ili odoljiva
- Ukoliko postoji dui vremenski razmak izmeu primjene sile i spolnog odnoaja odnosno s njim izjednaene spolne
radnje, mora se dokazati uzrona veza izmeu tih radnji.
Prijetnja
= svaka radnju kojom se rtvi nagovjeta napad na njezin ivot ili tijelo odnosno na ivot ili tijelo druge osobe
- Kod silovanja se radi o kvalificiranoj prijetnji jer se rtvi prijeti odreenim zlom radi ostvarenja tono odreenog cilja.
Prijetnja nekim drugim zlom npr. oduzimanjem slobode nije dostatna za postojanje KD silovanja, u tim sluajevima
raditi e se o KD spolnog odnoaja bez pristanka
Poinitelj mora prijetiti da e izravno napasti na ivot ili tijelo rtve ili druge osobe.
Izravnost pretpostavlja istodobnost napada ili napad koji predstoji u vrlo bliskoj budunosti, odmah nakon
izraene prijetnje.
- Prijetnja mora biti ozbiljna - takva da je svojim sadrajem i okolnostima pod kojima je izraena objektivno pogodna kod
rtve izazvati strah za njezin ivot ili tjelesni integritet odnosno za ivot ili tjelesni integritet njoj bliske osobe.

Namjera - mora obuhvatiti:

svijest o primjeni sile ili kvalificirane prijetnje
izostanak pristanka rtve na spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju
- Dovoljna je i neizravna namjera kad u vrijeme primjene nasilja ili prijetnje poinitelj ozbiljnost otpora rtve smatra moguim,
pa pristaje na poduzimanje spolne radnje i pod cijenu da je otpor ozbiljan

Dovrenje
- Silovanje je dovreno kad poinitelj zapone izvravati spolni odnoaj ili s njim izjednaenu radnju ne trai se da spolni
odnoaj bude dovren
- Nije dovoljno samo dodirivanje spolnih organa - potrebno je da doe do barem djelominog prodiranja mukog spolnog
organa u enski odnosno mora doi do djelominog prodiranja spolovilom u anus ili djelominog prodiranja prstima, akom
ili nekim predmetom u vaginu.
- Silovanje e biti dovreno i kad poinitelj ne uspije izvriti spolni odnoaj za kojim je iao ali izvri neku sponu radnju
izjednaenu sa spolnim odnoajem.

Pokuaj pokuaj je kanjiv kad je zapoela primjena sile ili kvalificirane prijetnje s namjerom prisile na spolni odnoaj ili s njim
izjednaenu spolnu radnju

Dobrovoljni odustanak mogu samo kod nedovrenog pokuaja i to kada poinitelj dobrovoljno prekine zapoeto silovanje
iako je svijestan da prema svim okolnostima radnju moe dovriti jer je silovanje formalno KD pa odustanak spreavanjem
nastupa posljedice nije mogu
Mora se temeljiti na autonomnoj odluci, dobrovoljnost postoji ako poinitelj na zamolbu,nagovor rtve ili s zato to se
saalio nad stanjem i poloajem rtve odustane spolnog odnoaja ili izjednaene radnje.
Kvalificiran oblik jednak je kao i kod spolnog odnoaja bez pristanka.

BLUDNE RADNJE
supsidijarno KD najprije se mora ispitati radi li se o silovanju ili spolnom odnoaju bez pristanka ukljuujui i njihov
pokuaj, i tek ako se na to pitanje odgovori nijeno, dolazi u obzir osuda zbog bludnih radnji.
Za razgranienje odluna je usmjerenost volje tj. jeli poinitelj radnju koja nije spolni odnoaj niti je s njime izjednaena
zamislio samo kao etapu u poinjenu tih KD ili se mislio zadovoljiti samo s njom.
U negativnom smislu bludne radnje - sve spolne radnje koje ne predstavljaju spolni odnoaj niti su izjednaene s njime
U pozitivnom smislu bludne radnje definirati - radnje poduzete na tijelu ili dodirom tijela druge osobe radi zadovoljenja
ili pobuivanja vlastite ili tue pohote - predstavljaju grubo zadiranje u seksualnost
bludna radnja mora vriti na tijelu ili dodirom tijela druge osobe samo promatranje rtve s libidonoznom namjerom,
obavljanje neke spolne radnje na vlastitom tijelu u prisutnosti druge ili drugih osoba, obavljanje spolnog odnoaja pred
treim osobama, etanje gole osobe po vlastitom stanu i sl. ne predstavnja bludnju radnju ve se eventualno moe raditi
o prekrajima
 KAZNENA DJELA PROTIV IMOVINE
Kraa - lanak 228.
(1) Tko tuu pokretnu stvar oduzme drugome s ciljem da je protupravno prisvoji, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je vrijednost ukradene stvari mala, a poinitelj je postupao s ciljem prisvajanja stvari takve vrijednosti, kaznit e se
kaznom zatvora do jedne godine.
(3) Ako je vrijednost ukradene stvari velika, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(4) Vrati li poinitelj ukradenu stvar oteeniku prije nego to je saznao da je otkriven, moe se osloboditi kazne.
(5) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti.
Teka kraa - lanak 229.
(1) Kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina kaznit e se tko poini krau iz lanka 228. stavka. 1. ovoga Zakona:
1. obijanjem, provaljivanjem ili svladavanjem veih prepreka da doe do stvari iz zatvorenih zgrada, soba, blagajna,
ormara ili drugih zatvorenih prostorija ili prostora,
2. na osobito opasan ili osobito drzak nain,
3. iskoritavanjem stanja prouzroenog poarom, poplavom, potresom ili drugom nesreom,
4. iskoritavanjem bespomonosti ili drugog osobito tekog stanja druge osobe,
5. ako je ukradeno oruje, streljivo, rakete, minskoeksplozivna sredstva, borbeno ili dio borbenog sredstva koje slui
potrebama obrane,
6. ako ukradena stvar slui u vjerske svrhe ili je ukradena iz crkve ili druge zgrade ili prostorije koja slui za vjerske
obrede
7. ako je ukradeno kulturno dobro ili stvar od znanstvenog, umjetnikog, povijesnog ili tehnikog znaenja ili se nalazi
u javnoj zbirci, zatienoj privatnoj zbirci ili je izloena za javnost,
8. ako je poinitelj pri sebi imao kakvo oruje ili opasno orue radi napada ili obrane,
9. kao slubena osoba u obavljanju slube ili javne ovlasti.
(2) Ako su ostvarena obiljeja teke krae iz stavka 1., a vrijednost ukradene stvari je velika, poinitelj e se kazniti kaznom
zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako su ostvarena obiljeja teke krae iz stavka 1. toke 1. do 6., ovoga lanka, ali je vrijednost ukradene stvari mala, a
poinitelj je postupao s ciljem prisvajanja stvari takve vrijednosti, kaznit e se za krau iz lanka 228. stavka 1. ovoga Zakona

Razbojnitvo - lanak 230.

(1) Tko uporabom sile protiv neke osobe ili prijetnjom da e izravno napasti na njezin ivot ili tijelo oduzme tuu pokretnu
stvar s ciljem da je protupravno prisvoji, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena znatna imovinska korist ili je uporabljeno kakvo oruje ili
opasno orue, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.
(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. i 2. ovoga lanka prouzroena smrt osobe, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od
najmanje pet godina.

Razbojnika kraa - lanak 231.

(1) Tko je zateen pri poinjenju krae, pa s ciljem da ukradenu stvar zadri, uporabi silu protiv neke osobe ili prijetnju da e
izravno napasti na njezin ivot ili tijelo, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ako je pri poinjenju kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena znatna imovinska korist ili je uporabljeno kakvo
oruje ili opasno orue, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.
(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. i 2. ovoga lanka prouzroena smrt osobe, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od
najmanje pet godina.

Utaja - lanak 232.

(1) Tko protupravno prisvoji tuu pokretnu stvar ili imovinsko pravo koji su mu povjereni, kaznit e se kaznom zatvora do
tri godine.
(2) Tko protupravno prisvoji tuu pokretnu stvar ili imovinsko pravo koje je naao ili do kojih je sluajno doao, kaznit e
se kaznom zatvora do dvije godine.
(3) Ako je vrijednost utajene stvari ili imovinskog prava velika, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do
pet godina.
(4) Ako je vrijednost utajene stvari ili imovinskog prava mala, a poinitelj je postupao s ciljem prisvajanja stvari takve
vrijednosti, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.
Pronevjera - lanak 233.
(1) Tko protupravno prisvoji tuu pokretnu stvar ili imovinsko pravo koji su mu povjereni na radu, kaznit e se kaznom
zatvora od est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je vrijednost pronevjerene stvari ili imovinskog prava velika, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do
osam godina.
(3) Ako je vrijednost pronevjerene stvari ili imovinskog prava mala, a poinitelj je postupao s ciljem prisvajanja stvari takve
vrijednosti, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine.

Neovlatena uporaba tue pokretne stvari - lanak 234.

(1) Tko drugome protupravno oduzme tuu pokretnu stvar radi privremene uporabe, kaznit e se kaznom zatvora do jedne
godine.
(2) Tko neovlateno oduzme tue motorno vozilo radi privremene uporabe, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 2. ovoga lanka poinitelj e se kazniti.

Oteenje tue stvari - lanak 235.

(1) Tko oteti, uniti, izoblii ili uini neuporabljivom tuu stvar, kaznit e se kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko crteima ili natpisima neovlateno mijenja izgled zidova, motornih
vozila ili drugih povrina.
(3) Ako je poinitelj kazneno djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka poinio iz niskih pobuda ili je njime prouzroio znatnu tetu,
kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

Prijevara - lanak 236.

(1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekoga lanim prikazivanjem ili
prikrivanjem injenica u zabludu ili ga odrava u zabludi i time ga navede da na tetu svoje ili tue imovine neto uini ili ne
uini, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena znatna imovinska korist ili prouzroena znatna teta,
poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena mala imovinska korist, a poinitelj je iao za pribavljanjem
takve koristi, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.

Nedozvoljena igra na sreu - lanak 237.

(1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi imovinsku korist bez odobrenja nadlenog tijela javno priredi, obavi ili promie
igru na sreu, kaznit e kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko pripremi, obavlja ili promie igru ili djelatnost u kojoj sudionik u igri koji
je uloio sredstva moe oekivati dobitak samo ako se ukljue daljnji sudionici.
(3) Ako se poinitelj bavi djelatnou iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet god
(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1., 2. ili 3. ovoga lanka ostvarena znatna imovinska korist ili prouzroena znatna
imovinska teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(5) Predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje kaznenog djela iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka
e se oduzeti..

Zlouporaba osiguranja - lanak 238.

(1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi osigurninu uniti, oteti ili sakrije stvar koja je osigurana protiv unitenja,
oteenja, gubitka ili krae, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi pravo iz osiguranja, socijalnog
osiguranja ili socijalne skrbi hini bolest, tjelesno ozlijedi sebe ili drugoga ili sebi ili drugome narui zdravlje.

Zlouporaba eka i platne kartice - lanak 239.

Tko zlouporabom eka ili platne kartice na iju uporabu ima pravo obvee njihova izdavatelja na isplatu i na taj mu nain
prouzroi imovinsku tetu, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.

Zlouporaba povjerenja - lanak 240.

(1) Tko zastupajui imovinske interese druge osobe zlouporabi zakonom ili ugovorom dane mu ovlasti i time prouzroi
imovinsku tetu osobi ije interese zastupa, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini roditelj, skrbnik ili odvjetnik, kaznit e se kaznom zatvora od est
mjeseci do pet godina.
(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka prouzroena znatna imovinska teta, poinitelj e se kazniti
kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Povreda tuih prava - lanak 241.
 (1) Tko s ciljem da osujeti ostvarenje prava na stvari, otui, uniti, oteti, sakrije ili oduzme svoju stvar ili stvar osobe ije
interese zastupa na kojoj drugi ima zalono pravo, pravo zadranja ili pravo uivanja, kaznit e se kaznom zatvora do jedne
godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se tko s ciljem da osujeti namirenje vjerovnika prije ili tijekom ovrnog
postupka otui, uniti, oteti ili sakrije dijelove svoje imovine ili imovine osobe ije interese zastupa.

Lihvarski ugovor - lanak 242.

(1) Tko iskoritavajui nudu, neiskustvo, lakomislenost, smanjenu sposobnost rasuivanja ili znatnu slabost volje druge
osobe primi od nje ili s njom ugovori za sebe ili drugoga imovinsku korist koja je u oitom nerazmjeru s onim to je on dao,
uinio ili se obvezao dati ili uiniti, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako se poinitelj bavi djelatnou iz stavka 1. ovoga lanka ili je pribavljena znatna imovinska korist, kaznit e se kaznom
zatvora od jedne do osam godina.

Iznuda - lanak 243.

(1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist silom ili ozbiljnom prijetnjom prisili drugoga da to
uini, ne uini ili trpi na tetu svoje ili tue imovine, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena znatna imovinska korist ili prouzroena znatna teta,
poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako je pri poinjenju kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj uporabio silu protiv osobe ili je zaprijetio da e
izravno napasti na ivot ili tijelo osobe, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 3. ovoga lanka uporabljeno kakvo oruje ili opasno orue, pribavljena znatna
imovinska korist ili je prouzroena znatna teta, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od tri do dvanaest godina.
(5) Ako je pri poinjenju kaznenog djela iz stavka 1. i 3. ovoga lanka poinitelj zaprijetio da e izravno napasti na ivot ili
tijelo veeg broja osoba ili da e teko otetiti objekte velikog drutvenog znaenja, kaznit e se kaznom zatvora od tri do
petnaest godina.
(6) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ili 3. ovoga lanka prouzroena smrt osobe, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora
najmanje pet godina.

Prikrivanje - lanak 244.

(1) Tko stvar za koju zna ili je morao znati da je drugi pribavio kaznenim djelom protiv imovine, kupuje, prima u zalog ili na
drugi nain pribavlja, preprodaje ili skriva ili pomae preprodati ili sakriti, ako time nije poinjeno neko drugo kazneno djelo za
koje je propisana tea kazna, kaznit e se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Tko se bavi prikrivanjem stvari iz stavka 1. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
(3) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka nee se kazniti kaznom stroom od one koja je propisana za kazneno
djelo kojim je prikrivena stvar pribavljena.

Kazneni progon za kaznena djela protiv imovine - lanak 245.

(1) Kaznena djela iz lanka 228. stavka 2., lanka 232. stavka 1., 2. i 4., lanka 233. stavka 3., lanka 236. stavka 3. i lanka 240.
stavka 1. ovoga Zakona progone se po privatnoj tubi, osim ako su poinjena na tetu dravne imovine.
(2) Kaznena djela iz lanka 234. stavka 1. i lanka 238. stavka 1. ovoga Zakona progone se po prijedlogu.
(3) Kazneno djelo iz lanka 235. stavka 1. ovoga Zakona progoni se po prijedlogu, osim ako je djelo poinjeno na tetu dravne
imovine.
(4) Kaznena djela iz lanka 228. stavka 1., lanka 229., lanka 230. stavka 1., lanka 234. i lanka 236. stavka 1. i 2. ovoga
Zakona poinjena na tetu branog ili izvanbranog druga, ivotnog partnera ili neformalnog ivotnog partnera, srodnika po
krvi u ravnoj lozi, brata ili sestre, posvojitelja, posvojenika ili na tetu osobe s kojom poinitelj ivi u zajednikom kuanstvu,
progone se po privatnoj tubi.
- Zajedniki zatitni objekt / pravno dobro - primarno je imovina - kao materijalni supstrat kategorije vlasnitva odnosno
imovinskih prava.
- u pravnom smislu - imovina = skup subjektivnih prava predstavljenih jednim nositeljem, pravnom ili fizikom osobom.
U ekonomskom smislu - skup dobara koja pripadaju odreenom subjektu
Djeli se na:
a) materijalnu
b) nematerijalnu
c) financijsku
Obuhvaa nekretnine i pokretnine, vlasnika i druga imovinska prava ukljuujui i intelektualno vlasnitvo, trabine,
novac, vrijednosne papire itd.
- imovinska masa = puki skup stvari i inidaba koje pripadaju jednom subjektu nije sinonim za imovinu
- Sva ta dobra imaju vrijednost koju je mogue izraziti u novcu, s bitnom znaajkom postojanja odreenog stupnja izvjesnosti
da je njezinom uporabom mogue ostvariti buduu ekonomsku korist
- Pod odreenim uvjetima imovinom se mogu smatrati i ekonomski odnosno poslovni interesi tvrtke, meutim zatiena je
samo imovina koja postoji, a ne i samo pravo na stjecanje imovine u budunosti
- U kaznenopravnom smislu - imovina = stvari i prava koja je stekao poinitelj KD i prekraja ili povezana osoba
obuhvaa sve stvari i prava koja mogu biti predmet ovrhe te posebno nekretnine i pokretnine te, trabine, poslovne
udjele, dionice, novac, plemenite metale i drago kamenje u vlasnitvu, posjedu ili pod kontrolom poinitelja KD.
- Imovinska korist = neposredna imovinska korist od KD koja se sastoji od svakog uveanja ili speavanja umanjenja imovine do
kojeg je dolo poinjenjem KD, imovina u koju je promijenjena ili pretvorena neposredna imovinska korist od KD kao i svaka
druga korist koja je dobivena od neposredne imovinske koristi od KD bez obzira nalazi li se na podruju RH ili izvan njega.

- Kaznena djela protiv imovine mogu se podijeliti u dvije skupine:

a) KD protiv vlasnitva - kraa, teka kraa, razbojnitvo, razbojnika kraa, neovlatena uporaba tue pokretne stvari
b) KD protiv imovinskih prava prijevara, zlouporaba osiguranja, zlouporaba eka i platne kartice, zlouporaba povjerenja,
povreda tuih prava, lihvarski ugovor, iznuda i prikrivanje.

- Kazneni progon za imovinska KD zapoinje naelno po slubenoj dunosti, izuzetno kod nekih od njih, u pravilu zbog male
teine djela, progon zapoinje privatnom tubom osim ako su poinjeni na tetu dravne imovine.
- Kz zadrava generalnu klauzulu kojom se kazneni progon za odreena KD inicira privatnom tubom i onda kada su poinjena
na tetu branog ili izvanbranog druga, istospolnog partnera, roaka po krvi u ravnoj lozi, brata ili sestre ili na tetu osobe s
kojom poinitelj ivi u istom kuanstvu.
KRAA
- kraom vlasnik stvari ne gubi pravo vlasnitva na stvari, ve faktiki je onemoguen koristiti je odnosno raspolagati s njome
- inkriminacijom se naelno zatiuje detencija nad stvari
- kazneno pravo priklanja se subjektivistikoj konstrukciji pojma posjeda pandektnog prava detencija:
u objektivnom smislu podrazumijeva vlast nad stvari, njezino dranje
u subjektivnom pretpostavlja volju detentora da odnosnu stvar dri no ne nuno kao svoju
- primat zatite vlasnitva - uvijek kada se kazneni postupak pokree privatnom tubom, ovlatenik na podizanje privatne
tube biti vlasnik, a ne detentor
- kod krae je jedino i iskljuivo bitno oduzimanje faktine vlasti - ovlasti slobodnog raspolaganja stvari

Objekt - stvar
- u smislu graanskog prava tjelesni dijelovi prirode, razliiti od ljudi koji slue ljudima za uporabu
stvarima se smatra i sve drugo to je zakonom s njima izjednaeno.
- sve stvari su sposobne biti objektom prava vl i drugih stvarnih prava, osim onih kojima njihove naravne osobine ili
zakonske odredbe prijee da pripadaju pojedincu
ivotinje se takoer u pravnom smislu smatraju stvarima
isprave u kojima je utjelovljeno neko pravo
gotov novac
Stvar je svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje svjetlosti, topline ili kretanja kao i telefonski impulsi.
Stvarima se smatraju i prirodne sile ako su podlone ljudskoj vlasti
- Ne smatraju se stvarima imovinska prava i trabine. Ljudsko tijelo takoer nije stvar,ali to mogu biti njegovi dijelovi odnosno
dijelovi namijenjeni transplataciji te umjetni implatanti.
- Stvar mora biti pokretna, odnosno po svojoj biti zahvatljiva.
Pokretnine = stvari koje se mogu premjestiti s jednog mjesta na drugo,a da im se ne povrijedi bit.
Stvari koje su po svojoj naravi pokretne smatraju se u pravnom smislu nepokretnima ako su pripadak nepokretne
stvari ili ih zakon izjednauje s nekretninama
- Pripadnost stvari je svaki njezin dio, sve to se s njom razmjerno trajno spoji i svaki njezin plod sve dok se od nje ne
odvoji.
- Stvar mora biti tua, dakle u vlasnitvu, makar i samo suvlasnitvu druge osobe.
Niti jedan vlasnik naelno ne moe raspolagati stvari u suvlasnitvu bez znanja i pristanka drugoga ili drugih
suvlasnika.
Ne smatra se tuom stvar bez vlasnika stvari nesposobne biti objektom prava vlasnitva - oni dijelovi prirode koji
po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizike ili pravne osobe pojedniano nego su na uporabu svih-
atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru te morska obala.
Naputene stvari ne smatraju se tuima, no potrebno je nedvojbeno utvrditi da se radi upravo o takvim stvarima.
U tom smislu valja razlikovati izgubljene, zaboravljene ili sakrivene stvari.
Ukoliko se radi o otvorenim prostorima takve se stvari naelno nee smatrati tuima, jer je na njima izgubljena
detencija u objektivnom i subjektivnom smislu, a izuzetak predstvaljaju sluajevi odlutalih odnosno izgubljenih
ivotinja.
Ako se radi o zatvorenim prostorima, javnim ili privatnim,pod uvjetom da vlasnik barem otprilike zna gdje je stvar
zabravio te pokazuje volju da do nje i doe,smatra se da detencija postoji u subjektivnom smislu te se ne radi o
naputenoj stvari.

Detencija
- Dranje tj. vlast nad stvarima objektivna dimenzija detencije
- takvu vlast imaju i osobe koje su usnule, u stanju pijanstva ili slinom, osobe bez svijesti ili u akutnom medicinskom stanju
- subjektivna komponenta volja navedenih osoba da stvar dre ne trai se dranje stvari u doslovnom smislu
presumpcija kod objektivne dimenzije
- Faktina vlast nije iskljuena samo zato to je detentor prostorno odvojen od stvari, ako ima objektivnu mogunost
realizacije svoje vlasti i spomenutu volju.
- Krau je mogue poiniti i samo u odnosu na detentora odnosno tzv. sudetentora
Sudetencija = vie osoba istodobno ostvaruje detenciju, koji mogu biti ravnopravni ili u odnosu zavisnosti
u takvoj situaciji tj. sudetentor u odnosu zavisnosti moe poiniti krau na tetu drugoga no ne i obrnuto

- kod KD krae dolazi do prekida dotadanje detencije na strani oteenika te zasnivanje nove na strani poinitelja
upravo to prekidanje tue i zasnivanje vlastite, ostvaruje se radnom oduzimanja
Namjera - sadrajno mora obuhvatiti sva obiljeja djela - da se radi o tuoj stvari
hipotetiki dolazi u obzir i neizravna namjera - kada poinitelj iako nije siguran jeli stvar njegova ili primjerice
naputena, stvar bezuvjetno odzuima doputajui da moebitno stvar i nije njegova odnosno nije naputena
- postupanje poinitelja s ciljem prisvajanja stvari tzv. subjektivni element bia KD ili subjektivni element protupravnosti
- za postojanje KD krae valja dokazati samo da je poinitelj iao za tim da ostvari faktinu vlast nad stvari, na tetu ranijeg
detentora, kojemu takva vlast u budunosti onemoguuje.
- Poinitelj mora postupati da stvar protupravno prisvoji
Postupa li poinitelj s mandatom vlasnika tj. oduzme li detentoru stvar po nalogu vlasnika, ne ini krau
U skladu s opim naelom da za postojanje krae nije odluno da li je onaj kome je stvar oduzeta vlasnik ili ne,
odnosno dri li stvar po nekoj pravnoj osnovi ili je ak dri protupravno.
Nee se raditi o protupravnom prisvajanju u situacijama kada poinitelj ima pravno utemeljeno pravo na predaju
tono indicidualizirane odnosno nezamjenjive stvari od vlasnika

Pokuaj - kanjiv
- potrebno je da je poinitelj zapoeo s radnjom koja prostorno i vremenski neposredno prethodi radnji kojom prekida tuu
detenciju
- Moment dovrenja djela znaajan je i s aspekta zasnivanja represivne vlasti kaznenog pravosua sukladno teritorijalnom
naelu. Kako se s obzirom na svoje zakonsko bie, kraa ubraja u tzv. trenutana kaznena djela, u posljedicu se ne ubraja
stanje koje je izazvano KD npr. ako su okrivljenici ukrali automobil na podruju strane drave, a onda se njime odvezli u
Hrvatsku, gdje su uhieni, smatra se da je djelo poinjeno iskljuivo na podruju te strane drave. Taj moment je relevantan i
za razmatranje problematike dobrovoljnog odustanka, sudionitva, meusobnog odnosa KD itd.

Dovrenje KD
- Bitna odrednica momenta dovrenja karae je injenica da raniji detentor vie nema nikakvu vlast nad stvari i ne moe
njome raspolagati osim ako je ponovno oduzme od poinitelja - razliito e se prosuivati u razliitim situcijama - glede
fizikih znaajka oduzete stvari odnosno prostora u kojem se stvar nalazi
Nalazi li se stvar u prostoru u kojem prijanji detentor ima vlast, za dovrenje krae moe biti relevantno tek iznoenje
odnosno barem realna mogunost iznoenja stvari iz prostora koji kontrolira raniji detentor.
Radili se o sitnim stvarima, kraa je dovrena kada su oni izdvojeni i stavljeni npr. u dep,odjeu ili torbu.
Kod velikih i tekih predmeta, koji zahtijevaju transport - za dovrenje e biti potrebno da ih je poinitelj iznio ili ih barem
iz tog prostora moe iznjeti da ne bude otkriven.
- Nije dovoljno da je poinitelj samo stvar zgrabio ili zahvatio, ve se trai da ju je iznio ili bez rizika moe iznjeti iz
odgovarajueg prostora.

Sitno djelo krae

- privilegirani oblik djela
- pretpostavlja kumulaciju objektivnog i subjektivnog elementa na strani poinitelja tj. trai sa da je vrijednost ukradene
stvari mala te da je poinitelj postupao s ciljem prisvajanja stvari upravo takve, male vrijednosti.
- VSRH - vrijednost stvari je mala ako ne prelazi iznos od 2.000 kn (vrijedi za krau,utaju i prijevaru)
- Vrijednost stvari se bezuvjetno odreuje prema njezinoj trinoj cijeni, a ne prema cijeni koju je poinitelj ostvario
njezinom moebitnom prodajom.

Fakultativno osloboenje od kazne

- Poinitelj koji vrati ukradenu stvar oteeniku prije nego li je saznao da je otkriven moe se osloboditi od kazne.
- Pitanje moe li se ovo standardno ovlatenje suda primjeniti i u situaciji kad je umjesto stvari ponuena neka druga stvar ili
novana protuvrijednost ukradene je questio facti: ovisi o uzroku nemogunosti vraanja, zato se stvar ne moe vratiti, jeli
poinitelj ostvario dodatnu korist i sl.
 TEKA KRAA
- Atribut teke odnosno kvalificirane krae oznaava KD krae poinjene pod odreenim kvalifikatornim okolnostima,bilo
zbog naina poinjenja,vrijednosti ukradene stvari ili svrhe kojoj slui odnosna stvar ili pak injenice da je tempore criminis
poinitelj krae pri sebi imao kakvo oruje ili opasno orue radi napada ili obrane.
- KZ vie ne kvalificira oblik krae u sastavu grupe jer je ta situacija pokrivena inkriminacijom poinjenja KD u sastavu
zloinakog udruenja iz l 329->Tko znajui za cilj zloinakog udruenja ili njegove kriminalne aktivnosti poini kazneno
djelo u sastavu takvog udruenja ili potakne drugoga na poinjenje kaznenog djela u sastavu takvog udruenja kaznit e se:
1. Za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne tri godine kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina,
2. Za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne pet godina kaznom zatvora od jedne do deset godina,
3. Za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne osam godina kaznom zatvora od tri do dvanaest godina,
4. Za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne deset ili dvanaest godina kaznom zatvora od tri do petnaest g
5. Za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne petnaest godina kaznom zatvora od pet do dvadeset godina,
6. Za kazneno djelo za koje je propisana gornja granica kazne dvadeset godina kaznom zatvora od najmanje deset godina ili
dugotrajnim zatvorom.
- Tko znajui za cilj zloinakog udruenja ili njegove kriminalne aktivnosti pomogne drugome u poinjenju kaznenog djela u
sastavu takvog udruenja kaznit e se kaznom propisanom u stavku 1. ovoga lanka tt, a moe se i blae kazniti
- Ako poinitelj iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka tt bitno pridonese otkrivanju zloinakog udruenja moe se blae kazniti.

- Prema nainu poinjenja, pojavni oblici teke krae tradicionalno podrazumijevaju krau poinjenu obijanjem ,
provaljivanjem ili svladavanjem veih prepreka da se doe do stvari iz zatvorenih zgrada, soba, ormara ili drugih zatvorenih
prostora, na opasan ili drzak nain, iskoritavanjem stanja prouzroenog poarom, poplavom, potresom ili drugom
nesreom, iskoritavanjem bespomonosti ili drugog osobito tekog stanja druge osobe :

Obijanje Provaljivanje Osobito opasan Osobito drzak nain Iskoritavanje stanja Stanje bespomonosti
nain prouzroenog poarom,
poplavom, potresom ili
kakvom dr. nesreom
- nasilno uklanjanje - svako ulaenje u - kad je prilikom - nesumnjivo nadilazi - zlouporabu situacije od - ozbiljno stanje bolesti,
prepreka kako bi se neki zatvoreni poinjenja krae stupanj drskosti koji se strane poinitelja koji sljepoe, invalidnosti,
ulo u neki prostor protivno ostvaren visok inae trai da bi se mora znati odnosno biti usnulosti, bunovnosti,
zatvoreni prostor. volji stranaka. stupanj opasnosti svladala prepreka svjestan navedenih omamljenosti ili
- Zatvorene prostore - za razliku od za ivot ljudi, - natprosjenu odlunost okolnosti alkoholiziranosti napose
zakonodavac obijanja, nije tijelo ili imovinu i bezobzirnost to - npr. poinitelj koji je u starije osobe, nesvjesti,
egzemplerno potrebna - Osobito opasan upuuje na izraenu zaseoku ispred kue akutnog pijanstva rtve
nabraja uporaba sile, tj. nain je onaj po zloinaku volju razruene u ratnim nad kojom je istodobno u
apostrofirajui potpuno ili kojem je - Tipini primjeri: operacijama oduzeo i stjecaju poinjeno i
generalnu klauzulu djelomino mogunost otimanje predmeta iz prisvojio razliite silovanje
"svladavanjem unitenje nastupanja ruke rtve (pri emu predmete iznesene pred - stanje bespomonosti
veih prepreka". zatitnih tetne posljedice valja upozoriti da se kuu moe biti tjelesne ili
- i svaki odgovarajue mehanizama vrlo velika pritom uporabljena sila duevne naravi,neovisno
ograeni prostor - smatra i uporaba odnosno vea od odnosi na odvajanje o tome dali je rtva u
(za ulazak u koji je lanog kljua i prosjene predmeta od njezina tom stanju zateena od
nuno obijanje ili pravog kljua do tijela), nikako ne za strane poinitelja ili u
provaljivanje) kojeg je poinitelj svladavanje njezina takvo stanje dovedena
doao otpora, jer bi se tada njegovom ili tuom
neovlateno radilo o KD razbojnitva prethodnom radnjom

Oblici teke krae s obzirom na vrijednost stvari, posebnog svojstva ili svrhe kojoj slui odnosna stvar ili na okolnost da je
tempore criminis poinitelj krae pri sebi imao kakvo oruje ili opasno orue radi napada ili obrane:
a) Stvar velike vrijednosti - Stvar velike vrijednosti jest stvar ija novana vrijednost prelazi 60.000,00 kn.
Ovaj oblik postojat e i u sluaju produljenog KD tzv. Potkradanja
namjera poinitelja obuhvaa znanje poinitelja da se radi o stvari velike vrijednosti kao i sam cilj prisvajanja
upravo naznaene vrijednosti
b) Posebna svrha kojoj stvar slui,mjesto poinjenja krae ili neko svojstvo stvari
kvalifikatorne okolnosti ako ukradena stvar slui u vjerske svrhe ili je stvar ulradene iz crkve tj ako ukradena
stvar ima status kultnog dobra ali je od znanstvenog, umjetnikog, povijesnog ili tehnikog znaenja ili se nalazi
u javnoj zbirci, zatienoj privatnoj zbirci ili je izloena javnosti

Kazneni progon za KD teke krae poinjeno na tetu branog ili izvanrbanog druga,istospolnog partnera,roaka po krvi u ravnoj
lozi,brata ili sestre ili na tetu osobe s kojom poinitelj ivi u zajednikom kuanstvu,pokree se privatnom tubom!
RAZBOJNITVO
-razbojnitvo se danas smatra standardnim deliktom protiv imovine
Rije je o sloenom i to pravom sloenom KD,budui da se sastoji iz primjene sile ili prijetnje izravnim napadom na ivot i tijelo i
krae,a atribut pravog sloenog KD je stoga jer oba njegova konstitutivna elementa predstavljaju zasebna KD koja na taj nain
gube pravnu samostalnost te stjecaj izmeu njih vie nije mogu

Sila i prijetnja
Uporaba sile ili prijetnje uvijek prethodi krai,u protivnom ako je rije o naknadnoj primjeni sile ili prijetnje u svrhu zadravanja
stvari radi se o razbojnikoj krai.
Uporaba sile najee podrazumijeva uporabu fizike snage prema drugoj osobi kako bi se oduzela tua pokretna stvar.
Prijetnja pak standarno podrazumijeva najavljivanje nekog zla drugoj osobi za sluaj da se ona ne ponaa na eljen nain,a zlo je
reducirano iskljuivo na ugroavanje ivota ili tjelesne cjelovitosti.Prijetnja moe biti upuena verbalno,znacima ili na drugi
nain,a u funkciji je spreavanja mogueg otpora rtve ili njegova svladavanja.
Mogue je da sila ili prijetnja budu primjenjene i prema osobi koja tempore criminis stvar ne dri u detenciji,ve prema nekoj
drugoj osobi npr osobi u pratnji. Isto tako nije presudno oduzima li stvar osoba koja je primjenila silu ili prijetnju ili neka druga
osoba koja je s njom,te da li je stvar oduzeta ili ju je rtva samo predala,meutim oduzimanje MORA uslijediti nakon primjene sile
ili prijetnje jer se u protivnom radi o iznudi.
Nije odluno dali je osoba kojoj je stvar oduzeta vlasnik stvari odnosno dri li stvar po nekoj pravnoj osnovi ili protpurpavno,a
irelevantno je i vrijednost oduzete stvari.
Ako je prilikom primjene sile rtvi nanesena teka tjelesna ozljeda,poinitelj e odgovarati za stjecaj.

Dovrenje KD
Razbojnitvo je dovreno oduzimanjem tue pokretne stvari,poput krae,budui da prisila prethodi krai.
Pokuaj postoji kad je poinitelj uporabio silu ili prijetnju ali nije jo ostvario krau tako npr. poinitelj koji uperi pitolj traei
novac,a rtva ga svlada poinio je pokuaj djela.

Supoiniteljstvo/sudionitvo
U formalnom smislu,uvijek sudjelovanjem u radnji poinjenja djela je mogue supoiniteljstvo ili sudionitvo.Mogue je da jedna
ili vie osoba ostvaruje obiljeja prisile,a druge krae.No u materijalnom smislu supoiniteljskom radnjom smatrati e se i svaka
radnja izvan zakonskog bia KD kojom se bitno pridonese poinjenju npr. uvanje strae,ekanje u automobilu s upaljenim
motorom...

Standardna kvalifikatorna okolnost kod razbojnitva je i situacija kada je ono poinjeno uz uporabu kakvog oruja ili opasnog
orua,a u kaznenopravnom smislu bitno je da se radi samo o takvom oruju/oruu koje je objektivno prikladno da se njime
stvarno ugrozi ivot ili tijelo rtve.Za kvalifikaciju pritom nije relevantno subjektivno mjerilo odnosno predodba rtve o opasnosti
koja joj prijeti ili njezin moebitni osjeaj straha.
Orujem se izmeu ostaloga ne smatra oruje koje je namijenjeno za usmrivanje ivotinja,podvodne puke i drugi predmeti koji
snagom opruge,napete gume ili stlaenog plina izbaciju osti ili harpun.
Uobiajena ralamba oruja s obzirom na vrstu je hladno i vatreno.
Hladnim orujem smatraju se bodei,kame,maevi,savlje,bajunete,bokseri te druga potajna oruja sa skrivenim ottricama.

RAZBOJNIKA KRAA
I ovdje se radi otzv sloenom KD,meutim za razliku od razbojnitva,kod kojeg se primjena sile prethodi krai,u ovom sluaju
kraa prethodi primjeni sile ili prijetnje,sila ili prijetnja u funkciji su zadravanja ukradene stvari,a inicijalno poinitelj ne planira
njihovu primjenu,ve do nje dolazi tek poto je otkriven odnosno zateen u krai odnosno udaljavanju ili bijegu s mjesta krae.
Zateenim se smatra poinitelj s ukradenom stvari na mjestu poinjenja djela ili neposredno nakon poinjenja djela ili prilikom
sustizanja u bijegu.

Glede sile vrijedi isto to je istaknuto za razbojnitvo,imajui u vidu kontekst razbojnike krae.
Djelo je dovreno uporabom sile ili prijetnje s ciljem da se ukradena stvar zadri,neovisno o tome da li je poinitelj u potonjem i
uspio.
Kod supoiniteljstva je dovoljno da je i samo jedan od supoinitelja ponio oruje ili opasno orue te ga uporabio s ciljem da
ukradenu stvar zadri.
UTAJA
Temeljni oblik utaje podrazumijeva da je stvar poinitelju povjerena odnosno da se nalazi u detenciji poinitelja temeljem nekog
pravnog posla npr. optuenik je prisvojio novac koji mu je oteenik povjerio da ga uloi u njegovu tednu knjiicu.
Poinitelj mora povjerenu stvar prisvojiti,to znai konzumirati vlasniko ovlatenje raspolaganja stvari,a djelo utaje dovreno je
upravo u momentu kad poinitelj pone raspolagati njome kao da je stvar njegova.
Osoba koja je ovlatena raspolagati sa stvari ne samo da je onemogueno raspolaganje,ve i stjecanje ponovne detencije.
Prisvajanje se mora oitovati u nekoj radnji pravne ili faktine naravi,pravne-npr prodaja,a faktine-npr troenje stvari
Utaja se moe poiniti samo s namjerom,pri emu poinitelj mora biti svijestan da je rije o tuoj stvari i da se ta stvar
priisvaja,makar i privremeno.

Poseban,blai oblik,utaje postoji kada je utajenu stvar odnosno imovinsko pravo poinitelj naao ili je do nje/njega sluajno
doao.U tom sluaju stvar nije prethodno ni u ijoj detenciji ,iako jest u neijem vlasnitvu.
Poinitelj stvar nema u svojoj detenciji,no kako ista nije u niijoj detenciji,ne radi se o krai.Naenom stvari smatra se ona koju je
poinitelj naao,vlasnik izgubio ili se ne zna tko je njezin vlasnik.Uzimanje takve stvari je doputeno,ali ne i njezino zadravanje jer
naenu stvar nalaznik je duan prijaviti i predati nadlenom adresatu.

Kvalificirani oblik postoji ako je vrijednost utajene stvari ili imovinskog prava velika,a to je kada prelazi 60.000,00 kn no u
subjektivnom smislu,ne trai se da je poinitelj postupao s ciljem prisvajanja takve stvari.
Ako je vrijednost utajene stvari mala,uz uvjet da je poinitelj postupao s ciljem prisvajanja upravo takve vrijednosti,radi se o
blaem privilegiranom obliku.
Kazneni progon iz stavka 2 i 4 pokree se privatnom tubom osim ako su poinjena na tetu dravne imovine.

PRONEVJERA
Radi se openito o obliku utaje na radu odnosno u slubi,specijalnom i to s obzirom na propisanu kaznu kvalificiranom kaznenom
djelu utaje.
Predmeti pronevjere najee e biti novac,vrijednosni papiri ili kakva druga pokretna stvar.

Poinitelj KD je svaka osoba kojoj su stvar ili imovinsko pravo povjereni na radu u najirem smislu rijei.Radi se o funkcionalnom
svojstvu koje se ni u kojem sluaju ne vezuje uz formalni status slubene ili odgovorne osobe u smislu l. 87 t.3.i 6. (Slubena
osoba je dravni dunosnik ili slubenik, dunosnik ili slubenik u jedinici lokalne i podrune (regionalne) samouprave, nositelj
pravosudne dunosti, sudac porotnik, lan Dravnog sudbenog vijea ili Dravnoodvjetnikog vijea, arbitar, javni biljenik i javni
ovritelj. Slubenom osobom smatra se i osoba koja u Europskoj uniji, stranoj dravi, meunarodnoj organizaciji koje je Republika
Hrvatska lan, meunarodnom sudu ili arbitrai iju sudbenost Republika Hrvatska prihvaa, obavlja dunosti povjerene osobama
iz prethodne reenice.) iako e to najee biti sluaj.,ve se radi o neodreenom krugu osoba koje su faktiki i funkcionalno u
situaciji raspolagati tuom imovinom,ovisno o naravi posla koji obavljaju.
Pritom nije odluan formalnopravni temelj ve je dovoljno da postoji faktini odnos u kontekstu obavljanja rada.

Kljuno obiljeje odnosno razlika pronevjere u odnosu na krau je to to su odreene stvari ili imovinsko pravo nekome
povjereni,a ne i samo dostupni po naravi posla.
U odnosu na utaju trai se da je to uinjeno iskljuivo na radu .
U svezi radnje protupravnog prisvajanja vrijedi napomenuti da ono podrazumijeva ne samo detenciju ve i konzumaciju
odgovarajuih vlasnikih ovlatenja,napose prava raspolaganja,bilo ono pravne ili faktine naravi.Poput utaje pronevjera je
dovrena u momentu takvog raspolaganja.
Protupravnost prisvajanja podrazumijeva nepostojanja pravnog ovlatenja za prisvajanje,a u subjektivnom smislu mora postojati
namjera prisvajanja makar radi privremene uporabe.
Kvalificirani i privilegirani oblik pronevjere isti je kao i kod utaje.

Produljeno KD pronevjere implicira izmeu ostaloga postupanje poinitelja u odreenom vremenskom periodu,prema istom
oteeniku,na isti ili istovrstan nain.
Kazneni progon za st3 pokree se privatnom tubom,osim ako je poinjeno na tetu dravne imovine.

NEOVLATENA UPORABA TUE POKRETNE STVARI

U svakom pojedinom sluaju sud mora pomno ispitati s kojim je ciljem poinitelj postupao oduzevi tuu pokretnu stvar-
protupravnog prisvajanja ili privremene uporabe.
Kvalificirani oblik podrazumijeva neovlateno oduzimanje tueg morotnog vozila radi privremene uzuporabe,a izriito je
propisano kanjavanje za pokuaj ovog oblika djela.Pokuaj e obuhvaati sve radnje na motornom vozilu kojim poinitelj ide za
tim da ga pokrene,a u emu ne uspijeva zbog nailaska vlasnika.

Kazneni progon za KD iz st1 pokree se po prijedlogu,a ako su djela iz st1 ili 2 poinjena na tetu branog ili izvanbranog
druga,istospolnog partnera,roaka po krvi u ravnoj lozi,brata,sestra ili na tetu pspbe s kojom poinitelj ivi u zajednikom
kuanstvu,progone se po privatnoj tubi.
OTEENJE TUE STVARI
Unitenje stvari podrazumijeva razaranje njezine biti odnosno strukture,pri emu ona potpuno gubi vrijednost ili postaje posve
neupotrebljiva.
Oteenje stvari implicira djelomino unitenje pri kojem se smanjuje ili gubi vrijednost stvari ili stvar postaje ogranieno
uporabljiva ili potpuno neuporabljiva.Uiniti stvar neuporabljivom znai dovesti je u stanje u kojem se vie ne moe uporabiti u
svrhu koju je namijenjena.
Izoblienjem stvari znatno se naruava njezin prvotni oblik ili struktura.
Poinitelj djela moe biti i suvlasnik stvari,jer se na taj nain povrjeuje pravo vl drugog suvlasnika.

Predvien je kvalificirani oblik djela,ako je poinitelj djelo iz st1 ili 2 poinio iz niskih pobuda ili je njime prouzroio znatnu tetu,a
zakonsko obiljeje znatne tete postoji kad vrijednost tete prelazi 60.000,00 kn
Poinitelj mora postupati s namjerom,makar i neizravnom,u protivnom radi se o graanskopravnoj odgovornosti za tetu.Ukoliko
je namjera poinitelja bila usmjerena na ostvarenje bia djela iz st.1 mogue je da odnosn radnja djela nuno obuhvti prethodno
oduzimanje stvari,no nee se raditi o stjecaju.
Kazneni progon za djelo iz st1 pokree se po prijedlogu.Prijedlog moe podnjeti samo vlasnik oteene stvari (srodnici
oteenog,pa i njegov brani drugo,to pravo mogu stei iskljuivo njegovom smru)

PRIJEVARA
Prijevara podrazumijeva dovoenje nekoga u zabludu ili odravanje u zabludi lanim prikazivnjem ili prikrivanjem
injenica.Apstrahirajui ope logike i epistemoloke sadraje,kaznenopravni pojam injenice podrazumijeba pojave u stvarnosti
odnosno zbivanja i stanja u sadanjosti i prolosti koja se mogu dokazivati,a razlikujemo vanjske injenice,one koje se mogu
utvrditi osjetilima ili empirijski provjeriti te unutarnje injenice,sve psihike okolnosti koje postoje u sadanjosti ili su postojale u
prolosti.

Kljuno obiljeje zakonskog bia prijevare podrazumijeva lano prikazivanje ili prikrivanje injenica.Modus lanog prikazivanja
implicira aktivnu radnju poinitelja kojom utjee na predodbu druge osobe o postojanju odnosno sadraju neke injenice.
Prikrivanje injenica,meutim,ostvaruje se neinjenjem,pri emu vrijede opi uvjeti vezani uz institut neinjenja,posebno
postojanje zakonske ili ugovorne upoznavanja druge strane s nekom injenicom,tako osoba koja ne izvijesti nadleno tijelo o
promjeni statusa temeljem kojeg ostvaruje pravo na neki oblik socijalne pomoi ini prijevaru prikrivanjem injenica.
Takoer ne radi se o prijevari,bilo da se radi o lanom prikazivanju ili prikrivanju injenica ako je oteenik imao mogunost i
niim nije bio sprijeen provjeriti navode poinitelja a to nije uinio.

Lano prikazivanje ili prikrivanje injenica u funkciji je dovoenja ili odravanja u zabludi osobe koja raspolae svojomn ili tuom
imovinom.Zabluda se moe definirati kao pogrena predodba o bitnim injenicama.Tradicionalno mora biti podnoljica,bitna te
se u kvalitativnom smislu mora odnositi na nepoznavanje onih injenica koje na odluujui nain definiraju budue postupanje
osobe u zabludi.Utoliko moe se raditi o zabludi o injenicama (error facti) ili zabludi o pravu (error iuris)
Izmeu lanog prikazivanja i prikrivanja injenica i zablude mora postojati posljedina veza ,a ne samo korelacija.
S dovoenjem u zabludu izjednaeno je odravanje u zabludi,ime valja razumjeti svako uvrivanje drugoga u ranije nastaloj
zabludi.

Konstitutivno obiljeje prijevare implicira da osoba koja je dovedena u zabludu stvarno i osobno raspolae svojom ili tuom
imovinom te posljedino uini neto na njezinu tetu.
Nije nuno raspolaganje striktno u smislu vlasnikog ovlatenja,dovoljno je i faktino raspolaganje,a u ovom sluaju ono se moe
sastojati osim u injenju i u neinjenju odnosno proputanju.Raspolaganje e najee biti svijesno,iako moe biti i nesvjesno.
Izmeu zablude i raspolaganja takoer mora postojati uzrona veza,no ne i ekskluzivna,tj takva nee biti iskljuena postupa li
osoba u zabludi pod djelovanjem i nekih drugih uzroka koji su rezultirali raspolaganjem.

teta
Posljedica raspolaganja svojom ili tuom imovinom i vano obiljeje zakonskog bia prijevare jest prouzroena teta.Prijevara se
ubraja u kategoriju materijalnih kaznenih djela,drugim rijeima za dovrenje djela nije dovoljno nastupanje i samo opasnost kao
mogunost nastupanja tete.teta oznaava svako pogoranje ili unitenje oteenikovih pravno zatienih imovinskih ili
neimovinskih dobara.
Imovinska teta nastala kao posljedica navedene radnje ili radnji raspolaganja,je teta na subjektivnim imovinskim pravima ili
openito umanjenje ukupne gospodarske vrijednosti imovine te ju je mogue izraziti u novanoj protuvrijednosti.Podrazumijeva
smanjenje aktive ili pak poveanje pasive.
Imovinska teta u konanici predstavlja takav odnos ili razmjer pretrpljenog gubitka i ostvarene koristi raspolaganjem,gdje gubitak
u konkretnom sluaju nadmauje korist.
U obraunu se nee uzeti trabine oteenog koje proizlaze iz same prijevare:teta nije iskljuena ako oteenik ima mogunost
namiriti se iz imovine poinitelja redovnim sudskim putem.
Ukoliko je ugovoren neki drugi instrument osiguranja,tada je mogua kompenzacija,jer ista omoguuje neometano namirenje u
vrijeme dospjelosti.
U odreenim sluajevima teta moe sadravati i subjektivnu astavnicu,kad je oteenik za svoju inidbu dobio odgovarajuu
protuinidbu,no nesukladnu njegovim potrebama i imovinskim prilikama:lanim prikazivanjem oteenik je doveden u zabludu i
naveden raspolagati svojom imovinom na nain koji izriito nije elio.

Namjera
Za prijevaru se standardno trai namjera,odnosno svijest o svim obiljejima djela.Najee poinitelj postupa s izravnom
namjerom,no dolazi u obzir i dolus eventualis odnosno neizravna namjera.
Kao subjektivno obiljeje bie prijevare trai se i posebna namjera odnosno postupanje poinitelja s ciljem pribavljanja
protupravne imovinske koristi sebi ili drugome.Izriaj drugome ukljuuje i pravnu osobu.Navedena namjera mora postojati u
trenutku dovoenja drugoga u zabludu,no to ne mora nuno biti moment zakljuenja pravnog posla,ve i neki naknadni.

Kvalificirni oblik prijevare objektivno postoji kad je KD pribavljena znatna imovinska korist ili prouzroena znatna teta.Ova pravna
oznaka odreuje se prema novanoj svoti pribavljene imovinske koristi odnosno prouzroene tete bez iznosa pripadajuih
kamata na tu svotu.
Privilegirani oblik postoji kad je pribavljena mala imovinska korist,uz subjektivni uvjet da je poinitelj iao za pribavljanjem upravo
takve koristi.
Pokuaj KD prijevare je mogui i kanjiv.

Kazneni progon za prijevaru iz st. 1 i 2 poinjenu na tetu branog ili izvanbranog druga,istospolnog partnera,roaka po krvi u
ravnoj lozi,brata ili sestre ili na tetu osobe s kojom poinitelj ivi u zajednikom kuanstvu,pokree se po privatnoj tubi,a
takoer i za st.4 pod uvjetom da nije poinjeno na tetu dravne imovine.

IZNUDA
KD iznude poseban je oblik prisile.U odnosu na prisilu razlikuje se po posebnoj namjeri,odnosno cilju postupanja poinitelja-
pribavljanje protupravne imovinske koristi.Druga razlika u odnosu na prisilu postupanje je oteenika na tetu svoje ili tue
imovine.

Prisilom odnosno prijetnjom navodi se nekoga da djeluje na tetu vlastite ili tue imovine ime je ovo djelo dovreno bez obzira
da li je takva teta i nastupila.U tom smislu,rtva mora neto uiniti ili ne uiniti ili pak trpjeti,Izmeu primjenjenog sredstva i
posljedice mora postojati uzrona veza,ako nema uzrone veze nema ni KD.
Prijetnja u temeljnom obliku djela openito je definirana kao stavljanje u izgled,nagovjetavanje nekog zla za onoga kome je
upuena,a koje zlo moe biti sadrajno razliito.Prijetnja u objektivnom i u subjektivnom smislu mora biti ozbiljna.

Iznuda se razlikuje od razbojnitva,kod potonjeg rtva neposredno predaje stvar nakon uporabe sile odnosno prijetnje,a kod
iznude je takvo injenje vremenski udaljeno .Prijetnja kod razbojnitva izravno je usmjerena na ivot ili tijelo rtbe,a to nije sluaj
kod temeljnih djela iznude ve kod njezinih kvalificiranih oblika.Subjektivni element zakonskog bia djela odnosno posebna
namjera poinitelja razliito je koncipirana kod razbojnitva gdje je cilj protupravno prisvajanje i kod iznude gdje je cilj pribacljanje
protupravne imovinske koristi sebi ili drugome.

Pokuaj je mogu i kanjiv za sve oblike djela,imajui u vidu da je iznuda dovrena poduzimanjem radnje na strani rtve na tetu
svoje ili tue imovine,stadij pokuaja obuhvaa zonu od poetka primjene sile ili ozbiljne prijetnje,pa sve do navedenog trenutka.

PRIKRIVANJE
Openito,prikrivanje je oblik pomaganja poinitelju nakon poinjenog djela,a njegova bit je oteavanje ili uope sprjeavanje
povrata kaznenim djelom otuene stvari pa se stoga i svrstava u glavu KD protiv imovine.
Uvjet je da prikrivanje nije unaprijed obeano jer ako je onda se radi o sudionikoj formi pomaganja.Poinitelj prikrivanja uvijek je
osoba koja nije sudjelovala u prethodnom KD.

Radi se o KD akcesorne naravi,mora se utvrditi da je stvar koja se prikriva pribavljena KD,i to iskljuivo nekim od imovinskih KD,ali
pod pojmom KD protiv imovine u smislu obiljeja ovog KD valja razumjeti sva KD kojima je bar jedan od ciljeva zatita imovinskog
interesa.
Ne trai se ni tzv proceska akcesornost tj. da se osuda za prikrivanje temelji na pravomonoj osudi osobe koja je stvar pribavila
prethodnim KD,mogue je protiv takve osobe da postupak uope ne bude pokrenuti,da optuba protiv nje bude odbijena iz
procesnih razloga pa i da bude osloboena optube jer nije dokazano da je ba ona poinila KD.

Kljuni je tzv. subjektivni element zakonskog bia prikrivanja-poinitelj zna ili je morao znati da je stvar koju prikriva pribavljena
kaznenim djelom.
Za pojam stvari naelno su relevantni odgovarajui sadraji u kontekstu KD krae.Prikrivati se moe i novac pod ucjetom da radi o
pukom fizikom prikrivanju.

Kvalificirani oblik KD prikrivanja ini tko se bavi prikrivanjem,pa je u tom smislu propisana tea kazna od one za temeljno djelo:
kazna zatvora od 6 m do 5 godina.
Poinitelj temeljnog KD ne moe biti kanjen stroe od poinitelja prethodnog odnosno KD od kojeg potjee stvar.
 KAZNENA DJELA PROTIV PRIVATNOSTI
Zajedniki zatitni objekt je privatnost.
Privatnost obuhvaa fiziki i psihiki integritet pojedinca,spolni ivot,rod te spolnu orjentaciju,osobne podatke,ugled,ime i
fotografije.

Naruavanje nepovredivosti doma i poslovnog prostora

-ovom inkriminacijom titi se nepovredivost doma ili poslovnog prostora
1.Dom
Pojam doma valja tumaiti ekstenzivno na nain da se prui zatita svim prostorima koji se koriste u funkciji doma,a rije je o vrlo
razliitim prostorima koji ak ne moraju biti niti nekretnine jer se domom mogu smatrati i stambene prikolice,brodske kabine pa i
atori. Osim na prostore koji se mogu smatrati domom kao takvim,zakonski tekst zatitu protee i na zatvorene ili ograene
prostore koji pripadaju domu,npr drvarnice,praonice,smonice te podrumi ako je rije o prostorima koji su namijenjeni ili
pripadajui za stanovanje.
U kontekstu pretrage VSRH je istaknuo kako pri ocjeni da li neki stambeni prostor ima znaenje doma,treba poi od konkretno
utvrenih injenica u svakom pojedinom sluaju.
Sporno je pitanje moe lu se nenaseljeni stan smatrati domom u smislu ove inkriminacije.Prema Zakonu o najmu stanova,stanom
se smatra skup prostorija namijenjenih za stanovanje s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje ine zatvorenu
graevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz.
Prema kz grupno pravno dobro koje se ovom glavom pa i ovim KD titi je privatnost,a kada je rije o nenaseljenom,praznom
stanu,ne dolazi do povrede privatne domene pojedinca,meutim sama injenica da stanar ak dulje vrijeme izbiva iz doma ne
oduzima prostoru zatitu od nepovredivosti,a domom se smatraju i prostori koje pojedinac koristi periodiki poput kua za
odmor.

2.Poslovni prostor
Poslovnim prostorom se smatraju poslovna zgrada,poslovna prostorija,garaa i garano mjesto.
Pod poslovnom zgradom odnosno poslovnom prostorijom smatraju se zgrade i prostorije namijenjene obavljanju poslovne
djelatnosti te prostori koji su preteno namijenjeni obrtnikoj,znanstvenoj,umjetnikoj i slinoj djelatnosti.Poslovni prostor koji
uiva zatitu u smislu ovog KD je i npr. zakljuani ugostiteljski objekt u vlasnitvu fizike osobe.
Poslovni prostor takoer uiva zatitu samo ako je u funkciji,injenica da se npr neki novoizgraeni prostor prodaje kao poslovni
prostor nije dovoljna kako bi mu se pruila zatita u okviru ove inkriminacije.

Dom ili poslovni prostor odnosno prostori koji im pripadaju moraju biti tui.Predmet kaznenopravne zatite nije vlasnitvo na
domu,pa je tui stan i onaj koji je u posjedu neke druge osobe,no neposredni korisnik mora na zakoniti nain doi u posjed
doma,pa ne uiva zatitu onaj tko je neovlateno okupirao tui stan.
S tim u skladu ni ovlatena osoba nije nuno vlasnik,to moe biti najmoprimac ak i u odnosima s najmodavcem tj. vlasnikom
stana.

Prodiranje znai svako ulaenje untao izriitom protivljenju ovlatene osobe,a neudaljavanje znai odbijanje da se napusti stan
tj. neovlateno ostajanje u stanu.
Taj oblik djela podrazumijeva da je poinitelj uao u dom ili drugi prostor s pristankom ovlatene osobe,ovo djelo se dakle moe
poiniti kako injenjem tako i neinjenjem.
U sluaju kada ovlatena osoba da svoju suglasnost drugoj osobi da ue u njen dom,bit e iskljueno bie djela jer ulazak nee
biti neovlaten.
U praksi e kod ovog djela esto biti iskljuena prostupravnost i to kada osoba ulazi u tui dom bez suglasnosti ovlatene osobe
pa povreuje njeno pravo na privatnost,ali to ini na temelju zakonske ovlasti (kao to je ovlast na pretragu doma na temelju ZKP)

Naruavanje nepovredivosti doma i poslovnog prostora moe se poiniti samo s namjerom.Poiniteljeva namjera mora obuhvatiti
ne samo injenicu da ulazi u tui dom ili poslovni prostor ve i to da to ini neovlateno,bez dozvole odnosno unato protivljenju
ovlatene osobe,pritom za postojanje KD nisu odluni motivi,oni samo mogu imati utjecaj kod odluivanja o kaznenoj sankciji.
Ovo KD je trajno kazneno djelo koje traje itavo vrijeme neovlatenog zadravanja u tuem domu pa je cijelo to vrijeme
doputena nuna obrana,a zastara tee tek od prestanka protupravnog stanja.Djelo je formalno dovreno ve neovlatenim
prodiranjem u tui dom/poslovni prostor odnosno neudaljavanjem na poziv.
Djelo moe poiniti svatko,no ako ga poini slubena osoba u obavljanju slube ili javne ovlasti raditi e se o teem,kvalificiranom
obliku. Taj oblik je tei jer se njime povreuje i slubena dunost poinitelja,a time i povjerenje koje fraani imaju u slubene
osobe.

Neovlateno zvuno snimanje i prislukivanje

-zatiti privatne sfere od takvih zadiranja slue dva KD:neovlateno zvuno snimanje i prislukivanje i neovlateno slikovno
snimanje jer tajnost osobnog i obiteljskog ivota obuhvaa i pravo ovjeka na slobodno komuniciranje s drugima kao i pravo biti
zatien od pogleda javnosti

KD neovlatenog zvunog snimanja i prislukivanja moe se poiniti na 4 naina:

1.Snimanje tuih izgovorenih rijei koje nisu namijenjene javnosti-ovaj oblik obuhvaa i sluaj kada poinitelj snima svoj
razgovor s drugom osobom bez njezina znanja i ovlatenja,a bitno je da rijei druge osobe nisu namijenjene javnosti iako se ne
mora nuno raditi o KD jer u obzir dolaze razlozi iskljuenja protupravnosti npr snimanje prijetnje
2.Prislukivanje dugoga posebnim napravama-o kakvim je posebnim napravama rije nije navedeno,bitno je utvrditi da rijei
prislukivane osobe nisu namijenjene ni poinitelju ni javnosti
3.Uporaba tako dobivenih snimki ili njihovo davanje drugim osobama-poinitelj mora znati da su rijei neovlateno zvuno
snimljene
4.Javno iznoenje tuih rijei dobivenih prislukivanjem-tua izjava ne mora doslovce biti prenesena,dovoljno je da je iznesena
u bitnim crtama tj da je iznesen njen osnovni sadraj,a u ovom sluaju poinitelj mora biti svijestan da je tua izjava dobivena
neovlatenim prislukivanjem

Djelo moe poiniti svatko,a ako ga poini slubena osoba u obavljanju slube ili javne ovlasti raditi e se o kvalificiranom obliku
djela,s propisanom kaznom zatvora od 6mj-5g,djelo je dakle nepravo posebno KD.
Snimanje odnosno prislukivanje MORA biti NEOVLATENO.Kada snimana ili prislukivana osoba dade svoju suglasnost za
snimanje odnosno prislukivanje nee biti povrede njene privatnosti pa nee biti ostvarena bia KD.
Nema KD ni kada su radnje neovlatenog zvunog snimanja ili prislukivanja uinjene u javnom interesu ili drugom interesu koji je
preteniji od interesa zatite privatnosti snimane ili prislukivane osobe. U takvoj situaciji je rije o posebno navedenom razlogu
iskljuenja protupravnosti zbog ijeg e postojanja unato tome to je dolo do povrede tue privatnosti presuda biti
oslobaajua.
to je javni interes ili drugi interes kojeg valja smatrati pretenijim valja procijeniti in concreto,vaganjem interesa u svakom
pojedinom sluaju.
Protupravnost moe biti iskljuena i na temelju opih odredaba kao to su one o krajnjoj nudi ili nunoj obrani,ali najee e se
raditi o iskljuenju na temelju zakonite uporabe sredstva prisile od strane slubene osobe koja postupa u skladu s odredbama
ZKP-a,Zakona o policiji,Zakona o sigurnosno-obavjetajnom sustavu RH i drugim zakonima...

Svi oblici dela mogu se poiniti samo s namjerom.Poinitelj mora biti svjestan nepostojanja suglasnosti snimane/preslukivane
osobe kao i injenice da izgovorene rijei nisu namijenjene javnosti,a kod preslukivanja i da rijei nisu namijenjene njemu.
Ratio odredbe o oduzimanju snimki i naprava je spreavanje novih potencijalnih povreda privatnosti daljnjim koritenjem takvih
snimki.

Neovlateno slikovno snimanje

-neovlateno slikovno snimanje je lae KD od neovlatenog zvunog snimanja i propisivanja,a razlog je da je u demokratskim
dravama s razvojem tehnologije,slikovno snimanje postalo rairena u velikoj mjeri prihvatljiva pojava,koja sama za sebe,bez
zvunog snimanja ,ne predstavlja uobiajeni oblik politikih zlouporaba

Radnja
Radnja poinjenja ovog djela navedena je alternativno kao:
a)slikovno snimanje drugoga koji se nalazi u stanu ili prostoru zatienom od pogleda-snimana osoba se mora nalaziti u stanu ili
nekom drugom prostoru koji je zatien od pogleda,kao to je zahod,kabina za tuiranje,svlaionica ili solarij. Snimanje na javnom
mjestu nikada ne predstavlja ovo KD,neovisno o tome jeli osoba upoznata s injenicom da ju se snima jer je zakonodavac poao
od pretpostavke da svatko tko se pojavi u javnosti samim pojavljivanjem u javnosti pristaje na snimanje.Za postojanje ovog djela
nije relevantan nain snimanja ve je potrebno samo utvrditi jeli rije o slikovnoj snimci
b)uporaba tako dobivene snimke ili njeno davanje drugoj osobi-djelo ini i onaj tko snimku nastalu pod opisanim okolnostima
uporabi ili proslijedi drugoj osobi

-kanjivost ovog djela ograniena je na snimanja kojima se napada pravo na privatnost,dakle neovlateno snimanje je kanjivo
samo ako poinitelj svojom radnjom uistinu povrijedi privatnost snimljene osobe
-djelo je materijano KD povreivanja kod kojeg treba utvrditi nastup posljedice,ne doe li do takve posljedice raditi e se samo o
neprikladnom pokuaju koji zbog propisane kazne nije kanjiv
-tu je rije prvenstveno o snimkama koje zadiru u spolnost,zdravstveno stanje i ivoz drugoga kao to bi bile snimke unesreenih
ili mrtvih osoba,a dali je rije o takvoj slikovnoj snimci ovisi o sadraju koji snimka prikazuje,a ne samo o injenici da je slikovna
snimka snimljena neovlateno i da je osoba snimljena u prostoru zatienom od tuih pogleda

Ovo KD moe poiniti svatko,no kada ga poini slubena osoba u obavljanju slube ili javne ovlasti radi se o kvalificiranom obliku
djela,dakle djelo je nepravo posebno KD.

-snimanje mora biti neovlateno,a kod ovog KD se ne navodi javni interes ili drugi interes koji je preteniji od zaitete privatnosti
kao posebni razlog iskljuenja protupravnosti,no u obzir mogu doi neki opi razlozi iskljuenja protupravnosti

KD se moe poiniti samo s namjerom. Namjera poinitelja mora obuhvatiti i injenicu da snima neovlateno tj. bez suglasnosti
snimane osobe,a kada je rije o drugom modalitetu poinjenja-uporabi snimke ili njenom davanju teoj osobi,poinitelj mora biti
svijestan i okolnosti pod kojima je snimka nainjena.Poinitelj mora postupati barem s neizravnom namjerom i u pogledu
nastanka posljeedice povrede privatnosti.
Neovlateno otkrivanje profesionalne tajne
Radnja poinjenja sastoji se u neovlatenom otkrivanju profesionalne tajne,a rije je o svakom ponaanju osobe kojim se tajna
prenosi,iskazuje ili stavlja do zvanja drugome.Profesionalnu tajnu moe se otkriti ne samo verbalnim iskazom ve i ostavljanjem
nezatienog tajnog dokumenta na mjestu gdje je dostupan neovlatenim treim osobama,objavljivanjem podataka u strunom
ili znanstvenom radu i na drugi nain.
Profesionalnom tajnom smatra se podatak o osobnom ili obiteljskom ivotu koji je poinitelju povjeren u obavljanju njegova
zvanja,a takav podatak moe biti : dokumet, tj svaki napisani,umnoeni,nacrtani,slikovni
,tiskani,snimljeni,fotografirani,magnetni,optiki,elektroniki ili bilo koji drugi zapis
podataka,saznanje,mjera,postupak,predmet,usmeno priopenje ili informacija,koja s obzirom na svoj sadraj ima vanost
povjerljivosti i cjelovitosti za svog vlasnika.
Ovo je pravo posebno KD jer ga mogu poiniti samo osovbe kojima je podatak povjeren u obavljanju njihova zvanja,zakon te
osobe nabraja ali je zadrana i generalna klauzula.

Zatitni objekt ovog djela je pravo graana na tajnost podataka o osobnom i obiteljskom ivotu,tj. pravo na
privatnost.Posredno se titi i pravilno funkcioniranje odreenih slubi i djelatnosti koje poivaju na odnosu povjerenja,stoga je
dunost uvanja povjerljivih podataka propisana i drugim zakonima i propisima.
Otkrivanje tajne mora biti neovlateno,a to prvenstveno upuuje na nepostojanje suglasnosti osobe na iji se osobni i obiteljski
ivot iznesen podatak odnosi.
KD nema ako je otkrivanje tajne poinjeno u javnom interesu ili interesu druge osobe koji je preteniji od interesa uvanja tajne
npr interes otkrivanja nekog KD,zatita od opasne zarazne ili spolne bolesti it...a interese treba vagati in concreto,ovisno o
okolnostima pojedinog sluaja.

Protupravnost e biti iskljuena i kada drugi zakoni od osobe koja je inae duna uvati profesionalnu tajnu ZAHTIJEVAJU
IZNOENJE PODATAKA iz osobnog i obiteljskog ivota koji su joj povjereni u obavljanju njene djelatnosti.
Ovo KD je kanjivo samo ako poinitelj postupa s namjerom,mora biti svjestan povjerljive naravi podataka kao i mopgunosti da
svojim ponaanjem taj podatak otkrije drugoj osobi,te na to mora makar pristati tj. dovoljna je i neizravna namjera.Osoba koja
otkrije tajnu sluajno,nepanjom tj. iz nehaja ne ini KD.
 KAZNENA DJELA PROTIV ASTI I UGLEDA
To su : uvreda,sramoenje i kleveta
U kaznenom zakonodavstvu prihvaen je tzv. dualistiki koncept pojma asti pri emu ast u irem smislu obuhvaa ast u uem
smislu te ugled,kao dva aspekta jednog jedinstvenog zatienog pravnog dobra.

ast je subjektivno pravo svakog ovjeka na osobni osjeaj vrijednosti,a ugled pravo na priznanje te vrijednosti od strane drugih
pripadnika zajednice.ast je unutarnja vrijednost ovjeka i bitna odrednica ljudskog dostojanstva,a ljudsko bie ju stjee samim
roenjem.
Sloboda miljenja i izraavanja misli po suvremenim shvaanjima ubraja se u corpus prirodnih prava koja se ubrajaju u neotuive
ljudske slobode,a sloboda miljenja i izraavanja konstuitivni je element politikog supstrata demokracije tj uvjet je opstanka
demokratskog drutva.Naelo zabranjena je cenzura u bilo kojoj formi,a s druge strane jami se pravo na ispravak svakomu kojem
je javnom informacijom povrijeeno neko ustavom ili zakonom utvreno pravo.

Specifinost KD protiv asti i ugleda jest da se beziznimno progone po privatnoj tubi,s time da se u sluaju smrti oteenika
kazneni postupak moe pokrenuti privatnom tubom ueg kruga osoba bliskih umrloj osobi.
O oteeniku ovisi hoe li se odluiti samo na pokretanje kaznenog ili graanskog postupka ili e svoja prava ostvarivati na
drugaiji nain.
Kvalificirani oblik propisan je uniformno,na jednak nain,a podrazumijeva njihovo poinjenje putem
tiska,radija,televizije,raunalnog sustava ili mree,na javnom skupu ili na drugi nain zbog ega je sadraj KD postao pristupaan
veem broju ljudi.
Posebnost ovih KD odnosi se na propisane kazne koje su beziznimno uvijek novane kazne u rasponu do 180 odnosno 360
dnevnih iznosa.
KD protiv asti i ugleda univerzalni su verbalni delikti.

Uvreda
Uvreda pordazumijeva izjavu omalovaavanja ili nepotivanja ljudskog dostojanstva,te sadri negativan vrijednosni sud o nekoj
osobi,ona je supsidijarno KD te u najirem smislu to je napad na ast i ugled drugoga koji ne ispunjava obiljeja nekog drugog KD.
Vrijednosni sud-osobna i subjektivna tvrdnja kojom se neto kvalificira kao dobro ili loe,ispravno ili neispravno za razliku od
injenine tvrdnje ona se ne moe dokazati.
Uvreda se,iznimno,moe sastojati i u injeninoj tvrdnji,no samo ako je rije o nekom od spomenutih KD npr. tvrdnja izreena
samo pred oteenikom ili zato to je dokazano da je injenina tvrdnja bila istinita ili je poinitelj uspio dokazati da je glede
istinitosti injenine tvrdnje postupao u neotklonjivoj zabludi o biu djela.
-uzima se u obzir i druge uzvredljive radnje,nain i okolnosti u kojima je djelo poinjeno,odnos izmeu poinitelja i oteenika,a
sve te okolnosti sud procjenjuje po objektivnim kriterijima,vodei rauna o shvaanjima i obiajima,a bitno je da ti standardi
koreliraju sa shvaanjima prosjenog ovjeka o predodbi uvredljivih sadraja u odreenim oklonostima i kontekstu dogaaja u
datoj sredini

-uvreda se mora odnositi na odreenu osobu,no u odreenoj situaciji je mogue da to bude vei broj osoba pa je svaka od njih
mogui oteenik ovlaten poduzeti kazneni progon
-vano je da se iz sadraja uvredljive izjave moe zakljuiti na kog se odnosi,tj. kome je upueno,a oteenik moe biti i pravna
osoba ali i drugi organizirani kolektivitet

Uvredljiva,omalovaavajua izjava ili oitovanje mogu biti ostvareni na razliite naine:

a)Verbalna uvreda-oznaava omalovaavanje drugoga izgovorenom ili pisanom rijei.Takve izjave u pravilu sadre negativnu
ocjenu odnosno sud o drugoj osobi openito ili njezinih intelektualnih,fizikih,karakternih i ostalih svojstva.
b)Simbolika uvreda-podrazumijeva uporabu odreenih znakova,simbola iji je uvredljiv smisao opepoznat odnosno percipiran
kao takav ili se,pak moe utvrditi prema okolnostima sluaja (geste,grimase,mimika,karikaturalni prikazi...)
c)Realna uvreda-ostvaruje se fizikim djelovanjem na tijelo druge osobe,a najei primjeri su pljuska,guranje,bacanje razliitih
predmeta na oteenika,dodirivanje intimnih dijelova tijela,povlaenje za bradu ili kosu,ianje,skidanje obue i
odjee,polijevanje kakvom tekuinom itd...

Za uvredljivu,omalovaavajuu izjavu ili sadraj mora saznati oteenik ili neka trea osoba.Djelo je dovreno u trenutku takvog
saznanja,a dovoljno je da je za uvredljiv sadraj saznala bilo koja osoba.
Uvredljiv odnosno omalovaavajua izjava ili sadraj mora biti prepoznat odnosno percipiran kao takav.
Poinitelj KD beziznimno postupa s namjerom vrijeanja,on mora biti svjestan da odreena izjava ili koja druga uvredljiva radnja
ima uvredljiv,omalovaavjui sadraj i da e za taj sadraj doznati oteenik ili trea osoba te upravo to i hoe ili na to pristaje.
Poseban sluaj predstavlja retorzija-kada oteeni uvredu uzvrati,pa je svaka strana istodobno i poinitelj i oteenik,a sud tada
moe oba poinitelja osloboditi kazne ili kazniti obojicu,a i dalje takoer ostaje mogunost da kazni samo jednu stranu.Izmeu
primarne i sekundarne uvrede mora postojati uzrona veza,a formalna pretpostavka takve kompenzacije je da je primarna uvreda
utuena.Kanjivost e ovisiti o postojanju razloga iskljuenja protupravnosti ili krivnje na strani kojeg od poinitelja.

Postoji situacija kada je poinitelj bio izazvan nedolinim ponaanjem oteenika,u tom sluaju sud je ovlaten poinitelja
osloboditi kazne,a isto moe i u sluaju kada oteenik pred sudom prihvati njegovu ispriku zbog poinjenog KD.
KD ne postoji ako iz naina izraavanja i drugih okolnosti proizlazi da je omalovaavanje poinjeno radi zatite drugih opravdanih
interesa npr. sadraj koji je ostvaren ili zinjen dostupnim drugima u znanstvenom,knjievnom,umjetnikom djelu ili javnoj
informaciji,u obavljanju slubene dunosti,politike ili druge javne djelatnosti..
-ako poinitelj uvrijed drugoga vie puta u razliitim prilikama,mogua je konstrukcija produljenog KD uvrede
-ako je barem jednokratno ostvarena kvalificirana uvreda,sud e kod odmjeravanja kazne uzeti u obzir kazneni okvir propisan za
to djelo

Sramoenje
-kod klevete poinitelj iznosi injeninu tvrdnju za koju zna da je neistinita,dok je za sramoenje dovoljno iznoenje nepovoljnih
injeninih tvrdnji o drugome
Iznese-prodrazumijeva priopavanje drugome autonomne injeniine tvrdnje kao osobnog saznanja ili uvjerenja ili saznanjem od
tree osobe,oznaava nuno objektivizirani injenini supstrat,a radi se o izjavi koja moe biti usmena,pisana,priopena
posredovanjem tehnikih pomagala ili na simboliki nain.
Pronese-oznaava iznoenje sadraja tue izjave (saznanja,tvrdnje ili uvjerenja),pronositelj svjesno proiruje krug osoba kojima je
poznat sadraj izjave,a pronoenje nije razmjena miljenja unutar zatvorenog kruga o svima poznatom dogaaju.Poseban oblik
pronoenja je medijsko objavljivanje injeninih tvrdnji.
Iznosi/pronosi se injenina tvrdnja,naelno ne i vrijednosni odnosno subjektivni sud iako je mogue da ona sadri vrijednosnu
komponentu odnosno implicira vrijednosni sud (npr lihvar,svodnik,kriminalac itd.)
Sadraj injenine tvrdnje odnosi se na ljudske radnje (injenja/neinjenja),konkretne socijalne odnose ili stanja,osobine ili
svojstva (vanjska/unutarnja,tjelesna/duevna).
Iznoenje/pronoenje moe se ostvarivati izgovorenom ili pisanom rijei,simboliki odnosno gestama ili uporabom tehnikih
pomagala.

-difarmirajua izjava odnosno injenina tvrdnja koja se iznosi ili pronosi objektivno mora biti prikladna koditi astu i ugledu
drugoga,bila istinita ili ne oona mora udovoljavati ovom uvjetu
-mora biti ozbiljna tj. objektivno prikladna stvoriti u adresata uvjerenje o postojanju ili nepostojanju neke injenice.
-pri ocjeni objektivne prikladnosti,nije mogue izbjei subjektivne odrednice-dali neka injenina tvrdnja ispunjava uvjet sud e
imeu ostalog,procjenjivati vodei rauna o opeprihvaeenim drutvenim normama ali i stavovima i shvaanjima odreene ue
sredine.
Radi se o KD apstraktnog ugroavanja,a ako su zbog sramoenja kod oteenika nastupile osobito teke posljedice,nee samim
tim postojati kvalificirani oblik djela ve takvu okolnost valja uzeti u obzir prilikom odmjeravanja kazne.
-injenina tvrdnja mora biti dovoljno konkretizirana,ne uopena jer se bezlinom i uopenom izjavom ne moe poinit KD
injenina tvrdnja moe biti istinita ili kao kod klevete-neistinita.Sam ontoloki pojam injenice iskljuuje mogunost njezine
neistinitosti jer bi se radilo o kontradikciji stoga neistinita moe biti samo injenina tvrdnja stoga se njezina istinitost moe
dokazivati.

Oteenik moe biti fizika ili pravna osoba jer i ona uiva zatitu ugleda ali i frugi organizirani kolektivitet.Za postojanje djela nije
nuno da je izjava usmjerena protiv imenovane i tono odreene osobe,ve je dovoljna njena odredivost.
Za difarmirajuu izjavu mora saznati trea osoba (za razliku od uvrede) i to jasno proizlazi iz zakonskog bia djela (Tko pred
drugim..),a nije bitno da li je takva izjava upuena izravno treoj osobi ili izravno oteeniku u nazonosti tree osobe.
Difarmirajua izjava ne mora biti eksplicitna,dovoljna je insinuacija koju je trea osoba,odgovarajue razumjela.Ako je izjava dana
samo pred oteenikom ili mu je upuena pismeno,moe se raditi o uvredi,naelno ne i sramoenju ak ni u sluaju da je
oteenik nekoj treoj osobi naknadno prenio takvu izjavu,a izuzetak se odnosi na sluajeve kada je takva izjava kontiunirano
dostupna treim osobama.

Namjera
Poinitelj KD postupa s namjerom.Svijest o djelu,implicira znanje poinitelja da svojom radnjom iznosi ili pronosi neto to moe
koditi neijoj asti i/ili ugledu te da e trea osoba percipirati odnosnu izjavu kao takvu.Dostatna je i neizravna namjera.
Posebnost krivnje kod djela sramoenja oituje se i u tome to poinitelj odgovara i kad je u odnosu na neistinitost onoga to je
iznosio ili pronosio postupao iz nehaja,tj. u otklonjivoj zabludi o biu djela.
Istinitost injenine tvrdnje
Nema KD (jer je iskljuena protupravnost) ako poinitelj dokae istinitost injeninih tvrdnji koje je iznosio ili pronosio ili barem
izbiljnog razloga zbog kojeg je,postupajui u dobroj vjeri,povjerovao u njihovu istinitost.
Teret dokazivanja istinitosti je na poinitelju.Ovo rjeenje proizlazi iz pravne pretpostavke odnosno presumpcije estitosti prema
kojoj se svatko smatra dobrim te je dosljedno tome,onaj u iju korist govori pravna pretpostavka osloboen tereta dokazivanja.
Stoga se neistinitost injeninih tvrdnji presumira,ako/dok se ne dokae suprotno.
Dokazane injenice ne moraju se u cijelosti podudarati s injenicama iznesenim ili pronesenim u difamirajuoj izjavi,dovoljno je
da se podudaraju u bitnim dijelovima.
Ako se ne uspije dokazati istinitost,poinitelj se moe pozvati na zabludu o biu djela tj isticati da je postupao u neotklonjivoj
zabludi o biu djela tj. imao ozbiljnog razloga povjerovati u istinitost sadraja difarmirajue idjave odnosno injenine tvrdnje,te
da je pritom postupao u dobroj vjeri.Otklonjiva zabluda upuuje na postojanje nehaja.
Dokazivanje okolnosti (istinitosti/zablude) nije dozvoljeno poinitelju koji nije postupao u javnom interesu ili iz drugog
opravdanog razloga,ili je to bio sluaj ali je postupao preteito s ciljem da nakodi asti ili ugledu drugoga,napose ako se tvrdnje
odnose na osobni ili obiteljski ivot druge osobe.
Opravdanost razloga ocjenjuje se prema objektivnim mjerilima.
Javni interes je openito dravvni i potjencijalno je suprostavljen privatnom,a njihov odnos se naelno procjenjuje sukladno
naelu razmjernosti dok se 2drugi opravdan razlog" praktino svodi na tzv. preteniji interes,analogno onom kod uvrede.

to se tie novinara,openito se trai da novinarska informacija bude razumno potkrijepljena minumumom dokaza,u protivnom
valjalo bi se suzdrati od njezina objavljivanja.Pretpostavka je da novinar postupa a priori vodei rauna o javnom ili preteitom
interesu,a nikako s inkriminiranim ciljem da nakodi asti ili ugledu drugoga.
Posebno je vano pitanje smije li novinar objavljivati i samo sumnje o nekim dogaajima tj predstavlja li ve objavljivanje takvih
sumnji djelo sramoenja.Za objavu takvih injenica trai se jo i kritika procjena pouzdanosti izvora te cjelovita ocjena svake
pojedine i svih injenica u njihovoj ukupnosti,imajui u vidu da se radi preteito o tzv indicijalnom materijalu.Izvor informacije
moe biti i anoniman no svojim sadrajem prihvatljiv za objavljivanje.

Predviena je mogunost fakultativnog osloboenja (dakle i ublaavanja) kazne poinitelju koji prizna neistinitost injeninih
tvrdnji te ih opozove.
U pogledu stjecaja,u sluaju kad je poinitelj jednom izjavom difamirao vie osoba,postojat e toliko KD sramoenja u idealnom
stjecaju koliko je osoba oteeno tom izjavom.

Kleveta
Kleveta je suena iskljuivo na situacije kada se radi o iznoenju ili pronoenju neistinitih injeninih tvrdnji,a poinitelj je
svijestan te injenice.Radi se o standardnom primjeru subjektivnog elementa zakonskog bia djela.
Zakonsko bie klevete u svemu odgovara sramoenju,no mora se objektivno raditi o NEISTINITIM INJENICAMA dok se na
subjektivnoj stran trai da je poinitelj tempore criminis znao za neistinitost injenine tvrdnje koju je iznosio ili pronosio.
Moe se poiniti samo s izravnom namjerom,stoga je kleveta najtee KD protiv asti i ugleda,a ne moe se opravdati slobodom
izraavanja misli,a redovito moe imati teke pa i vrlo teke posljedice za oteenika.

KD klevete postoji samo ako oteenik dokae da se radi o neistinitoj injeninoj tvrdnji i da je poinitelj u trenutku
iznoenja/pronoenja injenine tvrdnje bio svjestan njezine neistinitosti,novi koncept ovog djela ne doputa postojanje razloga
za iskljuenje protupravnosti.
Kvalificirani oblik postoji kada je djelo poinjeno putem tiska,radija,televizije,raunalnog sustava ili mree,na javnom skupu ili na
drugi nain zbog ega je ono postalo pristupano veem broju osoba.Radi se in abstracto o najteem obliku KD protiv asti i
ugleda.
 KAZNENA DJELA KRIVOTVORENJA
Ono to povezuje sva KD krivotvorenja je radnja krivotvorenja kojom se zlonamjerno preinauje istina na tetu drugoga.
Ovom glavom titi se povjerenje u novaac,vrijednosne papire,odreene znakove i isprave.
Na njihovoj vjerodostojnosti poivaju ne samo odnosi izmeu pojedinaca ve i ispravno funkcioniranje drave.
Krivotvorenja naruavaju sigurnost gospodarstva i pravnog prometa,a u pravilu su usko povezana u injenje drugih KD,ijem
poinnjenju ili prikrivanju slue.

Krivotvorenje novca
Ovim KD titi se povjerenje u novac kao srestvo plaanja.
Novana sredstva ne ine samo novanice i kovani novac ve i elektroniki novac te novana potraivanja prema pruatelju
platnih usluga no po prirodi stvari,KD krivotvorenja novca moe se poiniti samo na papirnatom ili kovanom novcu,a pritom nije
nuno da je rije o domaem novcu,tj nije odluno o kojem je novcu rije,bitno je da je rije o novcu koji je u optjecaju u RH ili
nekoj drugoj dravi.

Novac mora biti u optjecaju tj. sredstvo plaanja u RH ili nekoj stranoj dravi.Dovoljno je da je novac bio u optjecaju u vrijeme
poinjenja djela pa osuda poinitelja krivotvorenja novca koji vie nije zakonito sredstvo plaanja u vrijeme donoenja presude ne
kri zabranu retroaktivnosti jer se promjenom platenog sredstva ne odustaje od zatite novca kao sredstva plaanja,ve ta
izmjena ima samo tehniki karakter.
Djelo je iznimno mogue poiniti ak i kada neki novac prestane biti sredstvom plaanja sve dok je mogua njegova konverzija u
novu valutu bilo u domicilnoj dravi pojedine stare valute bilo u drugim dravama.

Kritvotvorenjem novca mora nastati lani novac,a lani novac je onaj koji ne potjee od drave kao nositelja monopola u emisiji
novca.
Krivotvorina mora biti vjerna-novac mora biti napravljen tako da se na prvi pogled ne moe zapaziti da nije pravi novac,tj treba
toliko sliiti pravoj novanici da se od nje bitno ne razlikuje,onda kada to nije sluaj,npr kad se radi o crno-bijeloj fotokopiji
novanice u boji,radit e se o neprikladnom pokuaju krivotvorenja,koji je s obzirom na propisanu kaznu kanjiv.

Temeljni oblik djela moe se poiniti na vie naina,s vie radnji poinjenja:
a)Izradom lanog novca-izrada lanog novca je proizvodnja predmeta koji imitiraju pravi novac,a koliina nije presudna za
postojanje ovog KD.
b)Preinaenjem pravog novca-preinaiti pravi novac znai izmjeniti njegovu prirodu,izgled i sadraj,logiki e se raditi o izmjeni
vrijednosti na vie
c)Pribavljanjem,posjedovanjem ili prenoenjem lanog novca-ovaj modalitet radnje poinjenja proiren je radi usklaenja s
Okvirnom odlukom o jaanju zatite kaznenih sankcija i drugih sankcija protiv krivotvorenja povezanog s uvoenjem eura,pa se
ranije inkriminiranim pribavljanjem lanog novca izjednaava i posjedovanje i prenoenje lanog novca.

Sve tri radnje poinjenja moraju biti ostvarene s ciljem stavljanja lanog odnosno preinaenog novca u optjecaj kao pravog.
Taj cilj se ne mora ostvariti da bi djelo bilo dovreno,djelo je formalno dovreno ve poduzimanjem radnje izrade,prinaenja
odnosno pribavljanja,posjedovanja ili prenoenja.
Postupanje s ciljem stavljanja lanog novca u optjecaj predstavlja subjektivno obiljeje djela pa onda kada osoba koja izrauje ili
posjeduje lani novac ne postupa s takvim ciljem,nema ni ovog KD.

d)Stavljanjem lanog novca kao pravog u optjecaj-stavljanje u optjecaj se najee ostvaruje plaanjem lanim novcem,no ne
znai jedino razmjenu novca za robu ili uslugu,ve obuhvaa i njegovu konverziju u drugu valutu,primjerice u banci.
Ova radnja poinjenja,kojom se djelo zapravo materijalno dovrava,izjednaena je s gore navedenim radnjama izrade,preinaenja
odnosno pribavljanja,posjedovanja ili prenoenja takvog novca s ciljem njegova stavljanja u optjecaj.

Osoba koja stavlja lani novac u otpjecaj ne mora prethodno i sama izraditi lani novac ili preinaiti pravi.Inkriminirano je
stavljanje u optjecaj lanog novca bez obzira tko ga je izradio ili preinaio.

Privilegirani oblik djela ini onaj tko je u trenutku kad je primio novac bio uvjeren da je rije o pravom,ali uoivi da je novac
laan,stavi u optjecaj kao pravi.
Takav se poinitelj u posjedu lanog novca naao nenamjerno i nije utjecao na proizvodnju ili potranju za njim pa ga valja kazniti
blae.

I temeljni i privilegirani oblik djela moe poiniti svatko-ope KD.

Krivotvorenje novca moe se poiniti samo s namjerom.Iako e poinitelj ovog djela najee postupati s izravnom namjerom
prvog stupnja,neki oblici djela kao primjerice stavljanje novca u optjecaj mogu se poiniti s neizravnom namjerom,a o tome e
biti rije kada poinitelj nije siguran jeli novanica lana ali je svejedno stavlja u promet.
Djelo iz st 2. (tko lani novac primi,sazna da je lani i ipak ga stavi u optjecaj) moe se poiniti samo s izravnom namjerom jer nije
dovoljno da poinitelj sumnja ve mora znati da se radi o lanom novcu.
Stavljanje novca u optjecaj,kao jednom moguom radnjom poinjenja krivotvorenja esto se ostvaruju i obiljeja prijevare,a naa
sudska praksa kontinuirano ocjenjuje takav stjecaj kao prividan .

Krivotvorenje isprave
Isprava je svaki predmet koji sadri zapis,znak ili sliku koji je podoban ili odreen da slui kao dokaz neke injenice koja ima
vrijednost za pravne odnose.
Isprava ne mora nuno biti pisana,a ne mora ak niti predstavljati otjelotvorenje izjave ovjeka,iako e se najee krivotvoriti
upravo takve isprave.
Osim zapisa,isprave predstavljaju i znakovi i slike.

Isprava mora biti podobna za dokazivanje,to znai da njezin sadraj moe sluiti kao dokaz pravno relevantne injenice koje
mogu prouzroiti nastanak,promjenu ili prestanak nekog prava ili pravnog odnosa.
Isprava nije molba,ni kaznena prijava.
Zapisi koji prvotno nisu bili namijenjeni dokazivanju pravno relevantnih injenica mogu sluiti kao dokaz injenica koje imaju
vrijednost za pravne odnose,rije je o tzv. sluajnim ispravam,kao npr. ljubavno pismo kao dokaz u brakorazvodnoj parnici.
Elektroniki,raunalni zapisi mogu sluiti kao dokaz pravno relevantne injenice i mogu imati izdavatelja (elektroniki potpis),a
pod odreenim uvjetima imaju pravnu valjanost kao i isprave na papiru.

Krivotvoriti se mogu i fotokopije ako mogu sluiti kao dokaz pravno relevantnih injenica,isto tako,lanom ispravom se smatraju i
fotokopije takvih isprava.
tite se isprave koje imaju vrijednost za pravne odnose neovisno o tome tko ih je i gdje izdao.

Krivotvorenjem isprave nastaje lana isprava,tj isprava koja ne potjee od osobe koja je u njoj navedena kao izdavatelj,pri emu je
neodluno jeli sadraj isprave istinit.Dijelom se titi povjerenje sudionika u pravnom prometa da isprave kojima se slue potjeu
od osoba koje su u njima navedene kao njihovi vlasnici-prave isprave.
Izdavatelj u ispravi ne mora biti naznaen eksplicitno,ve je dovoljno da se iz isprave moe implicitno zakljuiti tko ju je izdao.
Ovim KD ne titi se dakle povjerenje u istinitost neke isprave.Lana isprava moe u pogledu sadraja biti istinita i neistinita a isto
vai i za pravu ispravu.Drugim rijeima isprava s neistinitim sadrajem ima svojstvo prave isprave ako je izdana od osobe koja je
na njoj naznaena kao izdavatej.

Djelo iz st1 moe se poiniti:

a)Izradom lane isprave-rije je o svakoj izradi koja ne potjee od osobe koja je u njoj navedena kao izdavatelj s ciljem da se takva
isprava uporabbi kao prava.Za dovrenje djela ne trai se da je isprava i uporabljena.
b)preinaenjem prave isprave-neovlateno se mijenja sadraj ve postojee isprave to u konanici dovodi do istog
ishoda,izdavatelju isprave pripisuje se izjava koju on nije dao.Preinaiti se moe samo autentina isprava.
c)Nabavom lane ili preinaene prave isprave-i ovdje se radi o nabavi radi uporabe,no do uporabe ne mora doi da bi djelo bilo
dovreno.
d)Uporabom takve isprave kao prave-ovaj oblik poinjenja pretpostavlja da je lana ili preinaena isprava ve nainjena i da se
ini dostupnom nekom zainteresiranom pravnom subjektu.Ako je jedna osoba izradila lanu ispravu,a druga ju koristi kao
pravu,obje ine ovo KD.

Osoba koja izrauje lanu odnosno preinauje pravu ispravu ili nabavlja tkve isprave mora postupati s ciljem uporabe takvih
isprava kao pravih.Cilj predstavlja subjektivno obiljeje djela koje se ne mora ostvariti da bi djelo bilo dovreno,ali pogrean je
stav kako je dovoljno da prilikom izrade lane isprave kod poinitelja postoji svijest o mogunosti da e lana isprava biti
uporabljena kao prava.
Za poinjenje djela dovoljna je i neizravna namjera u pogledu objektivnih obiljeja.

U st 2 propisan je poseban sluaj krivotvorenja isprave.Kao krivotvorenje kanjivo je i obmanjivanje drugoga u pogledu sadraja
kakve isprave kako bi potpisao tu ispravu,smatrajui pritom da se potpisuje pod kakvu drugu ispravu ili pod kakav drugi sadraj.I
tako nastala isprava je lana isprava jer u njoj sadrana izjava zapravo ne potjee od osobe koja ju je potpisala,ve od onoga tko ju
je sastavio.

KD tite se i privatne isprave,koje donose privatne osobe bez sudjelovanja javnih tijela,no ako je rije o javnoj ispravi djelo je
kvalificirano.Na taj nain je javnim ispravama dana pojaana zatita zbog njihove posebne dokazne snage i oborive presumpcije
istinitosti onoga to se u njima potvruje ili odreuje.
Javne isprave su one koje je u propisanom obliku izdalo dravno tijelo u granicama svoje nadlenosti i isprave koje u tkavom
obliku izdala pravna ili fizika osoba u obavljanju javnog ovlatenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenom na
zakonu.
Pokuaj krivotvorenja javne isprave kanjiv je na temelju ope odredbe i propisane kazne zatvora,dok je pokuaj temeljnog oblika
krivotvorenja i posebnog oblika propisanog u st2 kanjiv samo sukladno posebnim propisima,a kao samostalno djelo kanjive su
odreene pripremne radnje-izrada,nabavljanje,posjedovanje,prodaja ili davanje na uporabu sredstva za krivotorenje.
 KAZNENA DJELA PROTIV SLUBENE DUNOSTI
Zatitni objekt kod KD protiv slubene dunosti su javne ovlasti ije zakonito i uinkovito izvravanje jami ostvarivanje naela
vladavine prava i jaanje povjerenja graana u institucionalni sustav.
Saborski zastupnik,ministar,sudac,policijski slubenik,carinik,nastavnik,lijenik ili bilo koja druga osoba koja obavlja poslove od
javnog interesa ne smije zlouporabiti slubu radi ostvarivanja vlastitih probitaka,a takvim se postupanjem izmeu ostalog,dovodi
u pitanje ostvarivanje itavog niza prava koja su zajamena ustavom RH.
Osnovno obiljeje KD nije u tome da su njihovi poinitelji slubene osobe ve da se njima ugroava nesmetano funkcioniranje
slubi od javnog interesa.
Pojmovi kazneno djelo protiv slubene dunosti i slubeniko kazneno djelo nisu istoznanice.Oslubenikom KD raditi e se samo
ako je poinitelj KD slubena osoba.
Slubena osoba je dravni dunosnik ili slubenik, dunosnik ili slubenik u jedinici lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
nositelj pravosudne dunosti, sudac porotnik, lan Dravnog sudbenog vijea ili Dravnoodvjetnikog vijea, arbitar, javni biljenik
i javni ovritelj. Slubenom osobom smatra se i osoba koja u Europskoj uniji, stranoj dravi, meunarodnoj organizaciji koje je
Republika Hrvatska lan, meunarodnom sudu ili arbitrai iju sudbenost Republika Hrvatska prihvaa, obavlja dunosti
povjerene osobama iz prethodne reenice.
Odgovorna osoba je fizika osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je izriito ili stvarno povjereno obavljanje poslova iz
podruja djelovanja pravne osobe.
Osim slubenih osoba i odgovorinih osoba za neka KD protiv slubene dunosti mogu odgovarati i svi ostali graani koji nemaju to
svojstvo ukoliko su svojim postupcima ugrozili nesmetano funkcioniranje javnih slubi (npr graanin koji ponudi mito slubeniku u
tijelu dravne uprave)

Ratio legis inkriminiranja veine KD protiv slubene dunosti je suzbijanje korupcije kao nepoeljne drutvene pojave koja dovodi
do nepovjerenja graana u rad uprave te zakone i vlast.
Korupcija se u najirem smislu moe definirati kao svaka zlouporaba javnih ovlasti radi ostvarenja privatnih probitaka.Dinamika
dimenzija korupcije izraena je u definiciji prema kojoj se radi o procesu u kojem najmanje dvije osobe nedoputeno razmjenom
u cilju ostvarenja vlastitih probitaka postupaju na tetu javnog interesa i krei moralnu i pravnu normu povreuju temelje
demokratskog razvoja,pravnu dravu i vladavinu prava.

Zlouporaba poloaja i ovlasti

Zlouporaba poloaja i ovlasti je temeljno KD protiv slubene dunosti.Ono je supsidijarno ostalim KD iz ove glave to znai da e
se o zlouporabi raditi samo ako u konkretnom sluaju nisu ispunjena obiljeja bia nekog drugog KD s kojim e ovo KD biti u
prividnom stjecaju.

Nee svaka zlouporaba poloaja i ovlasti automatski implicirati kaznenu odgovornost slubene ili odgovorne osobe ve samo ono
koje je poduzeto oito za druge ciljeve,a ne za one doutene koji odgovaraju zadatcima slube,mogue je da je konkretnim
postupcima slubene ili odgovorne osobe kojima se zlouporabi poloaj i ovlast ostvarena neka druga,lake kanjiva radnja.

Sukladno Zakonu o dravnim slubenicima,dravni slubenik je obavezan pri obavljanju svojih dunosti postupati u skladu s
naelom zakonitosti i zatite javnog interesa i zabranjuje mu se zlouporaba ovlasti u postupanju prema strankama i suradnicima
radi postizanja vlastitog interesa ili interea druge fizike ili pravne osobe.
Etikim kodeksom dravnih slubenika propisano je da dravni slubenik ne smije u obavljanju dravne slube zlouporabiti ovlasti
i poloaj u svrhu ostvarivanja materijalne ili druge koristi za sebe ili drugu pravnu i fiziku osobu.
Vano je utvrditi razliku izmeu teke povrede slubene dunosti i KD zlouporabe poloaja i volasti.Kriterij za uspostavu kaznene
odgovornosti su: stupanj krivnje,postupanje s posebnim motivom,prouzroena posljedica itd.

Poinitelj ovog KD je slubena osoba ili odgovorna osoba.Oosobe koje nemaju svojstvo slubene ili odgovorne osobe ne mogu biti
poinitelji ovog KD ali mogu odgovarati kao pomagatelj ili poticatelj.
Odgovorna osoba je fizika osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je izriito ili stvarno povjereno obavljanje poslova pravne
osobe.Svojstvo odgovorne osobe mora proizlaziti iz normativnih akata ili ovlasti koje je osoba faktino imala.

Radnja poinjenja KD odreena je alternativno kao:

a)iskoritavanje svog poloaja ili ovlasti
b)prekoraenje granica svoje ovlasti
c)neobavljanje dunosti
a)Iskoritavanje poloaja ili ovlasti-predstavlja prvi oblik radnje poinjenja koji se najee pojavljuje u sudskoj praksi.Utvrivanje
granica ovlasti predmet je dokazivanja u kaznenom postupku.Ukoliko u postupku nisu utvrene granice ovlasti slubene ili
odgovorne osobe,raditi e se o nepotpunom utvrenom injeninom stanju to je jedna od albenih osnova u kaznenom
postupku
b)Prekoraenje granica ovlasti-sastoji se u poduzimanju odreenih radnji od strane slubene ili odgovorne osobe za koje ona nije
ovlatena.To prekoraenje postoji upravo onda kada odgovorna ili slubena osoba poduzima radnje koje premauju njen poloaj
ili ovlasti,dakle kada ona prisvaja ovlasti koje joj ne pripadaju,poduzimajui radnje koje nisu imanentne njezinu poloaju,odnosno
kad poduzima one radnje na koje nije ovlatena.
c)Neobavljanje dunosti-zlouporaba poloaja i ovlasti je komisivno-omisivni delik jer moe biti poinjeno i neobavljanjem
dunosti.O tom modalitetu e se raditi kada slubena osoba ili odgovorna osoba namjerno propusti obavljanje slubene radnje
koju je u okviru svojeg poloaja i svojih ovlasti bila duna poduzeti.

Zlouporaba poloaja i ovlasti je materijalno KD koje je dovreno kad je radnjom poinjenja poinitelj pribavio sebi ili drugoj osobi
korist ili je drugome prouzroio tetu.
U sluaju izostanka posljedice raditi e se o kanjivom pokuaju.Za pojam imovinska korist smatra se da je imovinska korist
pribavljena u trenutku kad postoji mogunost njezinim raspolaganjem.
Pojam tete odreen je u obveznom pravu kao umanjenje neije imovine(obina teta),spreavanje njezina poveanja (izmakla
korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska teta)
Kvalificirani oblik djela postojat e ako je pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzroena znatna teta.To su neodreena
obiljeja bia KD kod kojih prema pravnim shvaanjima sjednice Kaznenog odjela VSRH,visina imovinske koristi,odnosno tete
prelazi 60.000,00 kn.Pojam drugoj osobi obuhvaa drugu fiziku ili pravnu osobu.

Primanje mita
Primanje mita je koruptivno kazneno djelo.

Kazneno djelo primanja mita ima 3 oblika:

a)pravo pasivno podmiivanje
b)nepravo pasivno podmiivanje
c)naknadno pasivno podmiivanje

a)Pravo pasivno podmiivanje-je temeljni oblik KD,koje je dovreno kada slubena osoba ili odgovorna osoba zahtijeva ili primi
mito ili kad prihvati ponudu ili obeanje mita za sebe ili drugoga da unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavi slubenu ili drugu
radnju koja se ne bi smjela obaviti,ili da ne obavi slubenu ili drugu radnju koja bi se morala obaviti.Primjer za radnju koja se ne bi
smjela obaviti je postupanje suca koji je u postupku donoenja odluka o zadravanju,pritvaranju i izraenom neslaganju s
provoenjem istrage u odnosu na okrivljenika,unaprijed zahtijevao,a zatim i primio dar kako bi donio odluku povoljnu po
okrivljenika.
Zahtijevanje mita moe biti izravno ili neizravno,a mogue su i kombinacije.

b)Nepravo pasivno podmiivanje-o njemu se radi kad slubena ili odgovorna osoba zahtijeva ili primi mito,ili prihvati ponudu ili
obeanje mita za sebe ili drugoga da unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavi slubenu ili drugu radnju koja se ne bi smjela
obaviti.Ova se odredba odnosi na situacije u kojima slubenici trae ili primaju mito ili obeanje mita kako bi postupali "brzo" u
stvarenju nekog prava ili interesa na koji bi stranka inae morala ekati.Takoer se radi o situacijama u kojima se donosi odluka u
skladu sa zakonom odnosno pravilima slube.Ono to daje kriminalni karakter ovom postupanju je zahtijevanje odnosno primanje
mita.

c)Naknadno pasivno podmiivanje- je inverzni oblik pasivnog podmiivanja kod kojeg primanju mita prethodi obavljanje
odnosno neobavljanje slubene ili druge radnje.Po toj se odredbi kanjava poinitelj koji nakon obavljanja odnosno neobavljanja
slubene ili druge radnje,a u vezi s njom,zahtijeva ili primi mito.Izmeu postupanja odnosno proputanja slubene ili odgovorne
osobe i naknadnog zahtijevanja ili primanja dara ili kakve druge koristi mora postojati uzrona veza.

Poinitelj KD je slubena ili odgovorna osoba. ( vrijedi sve isto ko i kod zlouporabe poloaja)
Objekt radnje je mito kojim se smatra svaka nepripadna nagrada,dar ili druga imovinska ili neimovinska korist bez obzira na
vrijednost.Sutina mita je u njegovoj nepripadnosti,radi se o neemu na to slubena ili odgovorna osoba nema pravo.
Od KD primanja mita valja razlikovati primanje tzv. uobiajenih znakova panje koji nisu unaprijed zahtjevani,dogovoreni,primljeni
ili obeani i koji slijede nakon obavljanja slubene ili druge radnje (pod uvjetom da se ne radi o pasivnom podmiivanju)
Zakon o spreavanju sukoba interesa kae kako sunosnik smije zadrati samo dar simboline vrijednosti i to najvie u vrijednosti
do 500kn od istog darivatelja,no ne ukoliko se sastoji u novcu.

Primanje mita je formalno KD to znai da se iscrpljuje u poduzimanju radnje,djelo je dovreno bez obzira da li je slubena ili
odgovorna osoba poduzela slubenu ili drugu radnju zbog koje je mito dano,zahtijevano ili obeano.
Kod primanja mita mogue je i supoiniteljstvo,meutim da bi se radilo o takvoj konstrukciji,potrebo je da svaki od supoinitelja
ako ve ne sudjeluje u poinjenju radnje,na neki drugi nain bitno pridonese poinjenju KD.

Davanje mita
Davanje mita je takoer tipino koruptivno KD.Za razliku od primanja mita,kod davanja nije inkriminirano naknadno aktivno
podmiivanje,osim ako poklon nije bio ranije dogovoren.
Kazneno djelo davanja mita ima dva oblika:
a)Pravo aktivno podmiivanje
b)Nepravo aktivno podmiivanje

Pravo aktivno podmiivanje sastoji se od

a)Nuenju,davanju ili obeanju mita slubenoj ili odgovornoj osobi da ova unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavi slubenu ili
drugu radnju koju ne bi smjela obaviti ili da ne obavi slubenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti
b)Posredovanju pri takvom podmiivanju slubene ili odgovorne osobe,a to je u sutini pomaganje poinitelju djela aktivnog
podmiivanja,koje se ne tretira kao sudionitvo ve kao samostalno djelo.Nije od utjeaja da li je poinitelj dao dar neposredno ili
preko druge osobe,kojom se u tu svrhu posluio,kao ni to da li je njemu osoba kojoj je taj dar dan osobno poznata.

Zakonodavac blae tretira situacije u kojima je do nedoputene razmjene dolo u vezi sa slubenim ili drugom radnjom koja se
ionako morala obaviti ili se nije smjela obaviti a tu se radi o nepravom aktivnom podmiivanju. I kod ovog oblika kanjivo je
posredovanje koje se ne razlikuje od onog iz st1.

Da bi se radilo o KD davanju mita,osoba kojoj se mito daje,nudi ili obeava mora imati svojstvo slubene ili odgovorne
osobe.Poinitelj mora biti svijestan da se radi o osobi s takvim svojstvom,a zabluda o toj okolnosti je zabluda o biu djela.

Tekoe u otkrivanju koruptivnih KD zakonodavac je nastojao umanjiti propisivanjem fakultativnog osloboenja od kazne
poinitelja koji je dao mito na zahtjel slubene ili odgovorne osobe i prijavio djelo prije njegova otkrivanja ili saznanja da je djelo
otkriveno.Radi se o tzv. neskrivljenom davanju mita.
 KAZNENA DJELA PROTIV PRAVOSUA
Pravosue u uem smislu obuhvaa sudove i dravno odvjetnitvo.
Pravosue u irem smislu podrazumijeva odvjetnitvo i javno biljenitvo.

Skupina KD protiv pravosua ka objekt zatiti ima prvosue kao ukupnost odnosa u okvirima sudbene vlasti,te dravnih tijela i
ustanova koje sudjeluju u postupcima pred sudbenom vlasti.
Njima se titi sustav pravosua i njegovo funkcioniranje,njegova zatita od ponaanja kojima bi se ugrozilo ili sprijeio rad
pravosudnih tijela te provoenje zadataka,odluka ili mjera koje pravosudna tijela odreuju.
Osim pravosua u uem i irem smislu,ovim KD osigurava se kaznenopravna zatita i kada je rije o postupcima pred tijelima
uprave,arbitrnim postupcima itd.

Neprijavljivanje pripremanja kaznenog djela

Radi se o pravom kaznenom djelu neinjenjem.Radnja poinjenja sastoji se u neprijavljivanju bilo koje radnje glavnog
poinitelja,odnosno sudionika KD koja se moe smatrati pripremnom. (Netko ne prijavi nabavku oruja za poinjenje KD)
Kaznena odgovornost za neprijavljivanje postoji samo ako pointelj ne prijavi djelo u vrijeme kad je jo bilo mogue sprijeiti
njegovo poinjenje.
Pravni poreda od graana zahtijeva pravovremenu intervenciju,tj obavjetavanje tijela kaznenog progona pa u tom smislu
neprijavljivanje pripremanje KD koje se ionako ne bi moglo sprijeiti s obzirom da njegovo poinjenje predstoji ili u nekim drugim
situacijama nee biti kanjivo.Radi se o okolnosti koje mora biti svjestan i poinitelj KD.
Za postojanje pravne kvalifikacije nee biti odluujue da li on zna i osobu koja priprema poinjenje tog KD.Ipak,ako je svjestan te
okolnosti,bit e duan prijaviti ne samo okolnost pripremanja djela,ve i osobu koja priprema poinjenje.

Nee svako neprijavljivanje pripremanja tekog KD biti kanjivo.Zakonodavac je odredio i dodatan uvjet da je pripremano KD
pokuano ili poinjeno.Radi se o objektivnom uvjetu kanjavanja kojim je zakonodavac ograniio kanjavanje neprijavljivanja
pripremanja samo na najtee sluajeve odnosno na situacije u kojima je dolo do povrede pravnog dobra ili je ta povreda kao u
sluaju pokuaja,bila neposredno predstojea.
Za ovo kKD nee odgovarati osoba koja je sama odgovorna za pripremanje KD ondosno koja je (su)poinitelj KD ili sudionik.

Tei oblik KD propisan je u st2 i sastoji se u neprijavljivanju djela za koje je propisana najtea kaznenopravna sankcija-kazna
dugotrajnog zatvora (npr teko ubojstvo).
Naime jedna specifina razlika izmeu temeljnog i kvalificiranog oblika KD jest teina pripremanog KD,a svi ostali elementi
zakonskog opisa,pa i objektivni uvjet kanjivosti koji se nalazi izvan bia KD su identini i moraju biti utvreni kod oba oblika ovog
KD.

Kazneno djelo moe biti poinjeno samo s namjerom koja se sastoji u svijesti optuenog da se priprema poinjenje teeg
odnosno tekog KD.O znanju poinitelja da se priprema KD e se raditi i u situacijama u kojima on nije sasvim siguran da se ono
priprema,ali pristaje na mogunost da odreene radnj druge osobe predstavljaju pripremanje KD.To znai da poinitelj,osim s
izravnom,moe postupati i s neizravnom namjerom.

Nee postojati odgovornost za ovo djelo ako je poinitelj na osnovi nekih okolnosti za koje je saznao,samo sumnjao ili ako je
netko da je bio paljiv mogao znati da se priprema poinjenje.Kanjava se tko je propustio podnijeti prijavu,a znao je da se
priprema poinjenje nekog teeg ili osobito tekog KD,a ne i onaj koji je-da je bio paljiv i zainteresiraniji mogao saznati za to
pripremanje.
Poinitelj mora biti svijestan da se radi o pripremanju teeg KD,no ne trai se i da zna da je za to KD propisana kazna zatvora od 5
g pa na vie.

Poseban odnos s osobom koja priprema poinjenje KD nee iskljuivati protupravnost ukoliko se radi o pripremanju KD na tetu
djeteta.

Ako se radi o KD poinjenom ili pokuanom od strane vie osoba (supoiniteljstvo),dovoljno je da postoji poseban odnos s barem
jednim od supoinitelja,a to vrijedi i u sluaju sudionitva.

Ukoliko bi osobe koje su dune uvati profesionalnu tajnu prijavile pripremanje tekog ili osobito tekog KD i na taj nain otkrile
sadraj profesionalne tajne,one nebi bile kazneno odgovorne jer se ima smatrati da je u tom sluaju otkrivanje tajne poinjeno u
javnom interesu ili interesu druge osobe koji je preteniji od interesa uvanja tajne.Dakle,one nisu dune prijaviti pripremanje
KD,kao niti poinjenje,niti e zbog neprijavljivanja biti kazneno odgovorne,no ako ga ipak prijave nee biti ni kazneno odgovorne
za neovlateno otkrivanje profesionalne tajne.

Neprijavljivanje poinjenog KD
Prema Zakonu o kaznenom postupku graani,tijela dravne vlasti i pravne osobe dune su prijaviti KD za koje se progoni po
slubenoj dunosti.
Svi kojima je poznato da je poinjeno KD,na temelju vlastitog iskustva ili na temelju informacija koje su dobili od drugih
osoba,duni nadlenim dravnim tijelima prijaviti KD i,ako im je i taj podatak poznat,njegova poinitelja.
Kaznena prijava se podnosi nadlenom dravnom odvjetniku pisano,usmeno ili drugim sredstvom,a ukoliko je podnjeta
policiju,sudu ili nenadlenom dravnom odvjetniku,oni su duni istu primiti i bez odlaganja dostaviti nadlenom dravnom
odvjetniku.

Iako je prijavljivanje KD za koja se progoni po slubenoj dunosti pozitivna obveza graana te svih tijela dravne vlasti i pravnih
osoba,neprijavljivanje poinjenog KD je kazneno djelo SAMO ukoliko su ispunjena dva uvjeta:
a) Da se radi o KD za koje je propisana kazna zatvora od deset godina ili tea.
b)Da osoba ne prijavi to KD iako zna da bi takvom prijavom bilo omogueno ili znatno olakano otkrivanje djela ili poinitelja.
Namjera poinitelja je dvojaka.Ona mora obuhvatiti svijest o teini poinjenog KD i svijest o tome da bi prijavljivanje omoguilo ili
znatno olakalo otkrivanje djela ili poinitelja,a u pogledu obje okolnosti bit e dovoljna i neizravna namjera.Poinitelj mora biti
svijestan faktinih okolnosti koje djelo ine tekim,no ne mora znati sve detalje bia KD niti propisanu kaznu.

Radi se o pravom KD neinjenjem koje se iscrpljuje u radnji i kod kojeg je posljedica izvan bia KD.Eventualna posljedica nije od
utjecaja na postojanje kvalifikacije ovog KD ali je sud moe uzeti u obzir kao otegotnu okolnost kod odmjeravanja kazne.
Ako netko prijavi poinjenje KD i kao poinitelja navede osobu za koju zna da nije poinila to KD,raditi e se o KD lanog
prijavljivanja.
Otkrivanje je pravovremeno kad sprjeava da kazneni postupak bude pokrenut ili voen protiv nekoga tko nije poinitelj ili kad
bez takvog otkrivanja kazneni postupak ne moe biti zapoet ili dovren.

O posebnom obliku KD radit e se kad slubena ili odgovorna osoba ne prijavi poinjenje KD za koje je saznala obavljajui svoju
dunost,a ne radi se o KD za koje se kazneni postupak pokree privatnom tubom. Razlika u odnosu na temeljni oblik je u tome
da slubene i odgovorne osobe odgovaraju za neprijavljivanje bilo kojeg poinjenog KD koje se progoni po slubenoj dunosti,a
ne samo za neprijavljivanje tekog KD.
Uvjet za postojanje ovog KD jest da je poinitelj saznao za poinjeno KD obavljajui svoju dunost.To znai ako je saznao izvan
obavljanja svoje dunosti,nee odgovarati za kvalificirani oblik ve za temeljni ,ukoliko su ispunjeni svi ostali uvjeti.

Pomo poinitelju nakon poinjenog KD

Temeljni oblik KD ima pet oblika:
1.Prikrivanje ili zbrinjavanje poinitelja KD
2.Prikrivanje sredstva kojima je KD poinjeno
3.Prikrivanje tragova KD
4.Prikrivanje predmeta nastalih ili pribavljenih KD
5.Svaki drugi oblik pomaganja da poinitelj ne bude otkriven ili uhien

U praksi e esto postojati dogovor izmeu poinitelja prethodnog KD i naknadnog pomagatelja,iako djelo e postojati i bez
takvog dogovora,pa i u situacijama u kojima poinitelj prethodnog KD nije svjesta odnosno niti ne zna da u netko postdeliktno
pomae. Okolnost da je pomgaa za svoje radnje dobio novac ili kakvu drugu korist ne utjee na kvalifikaciju no moe biti od
utjecaja na odmjeravanje kazne.

Za razliku od pomaganja kao jednog od oblika sudionitva kod kojeg se radnje pomagatelja poduzimaju kako bi poinitelju
olakale poinjenje,kod ovog KD poinitelju se nakon poinjenog KD pomae kako bi izbjegao kazneni progon i da ne bude
otkriven i uhien.U tom smislu kod pomaganja kao oblika sudionitva mora postojati kauzalni doprinos poinjenju KD to kod
postdeliktnog pomaganja nije sluaj.

Akcesiornost KD ogleda se u tome da je pretpostavka kaznene odgovornositi poinitelja prethodno poinjeno KD i to bez obzira
na krivnju poinitelja tog KD.
Na je zakonodavac odluio kriminalizirati postdeliktno pomaganje samo kod teih KD kod kojih je propisana kazna zatvora od 5g
ili tea.
O ovom e se KD raditi samo ako je prethodno KD dovreno u formalnom i materijalnom smislu.Ako je djelo dovreno samo u
formalnom smislu,radnje pomagatelja pravno e biti kvalificirane kao pomaganje u odnosnom KD,a ne kao KD iz ovog lanka.
Jedno od obiljeja ovog KD je i njegova supsidijarnost u odnosu na radnje posdeliktnog pomaganja koje same za sebe
predstavljaju posebno KD.

Razgranienje izmeu ovog KD i kaznenog djela prikrivanja

Za ovo KD je propisana tea kazna no postoji privilegij srodnikog ili drugog posebnog odnosa,ega nema kod prikrivanja.
Oba su KD akcesiorne naravi,to znai da se veu uz poinjenje prethodnog KD.
Objekt radnje moe biti isti,kod oba je potrebno utvrditi da je poinitelj znao za prethodno djelo kojim je objekt radnje pribavljen.
Kod prikrivanja je prethodno KD uvijek imovinsko,dok se kod pomaganja radi o bilo kojem KD uz uvjet da je propisana kazna
zatvora od 5g ili tea.
Kod KD prikrivanja radi se o formalnoj odnosno izriitoj supsidijarnosti s obzirom da e se raditi o prikrivanju samo ako time nije
poinjeno neko drugo KD za koje je propisana tea kazna.
Za prikrivanje se kanjava i onaj tko ne samo da je znao ve i onaj tko je morao znati da je stvar pribavljena KD.

Poseban oblik ovog KD je pruanje pomoi osuenoj osobi.Razlika je u tome to se kod st1 radi o pomaganju poinitelju koji jo
nije osuen.
Ne mora se raditi o pravomonoj osudi,a takoer nije od utjecaja je li zapoeto izvravanje kazne zatvora,meutim ako je osoba
zapoela s izdravanjem kazne zatvora pa joj netko pomogne u bijegu,nee se raditi o ovom KD ve o omoguavanju bijega osobi
kojoj je oduzeta sloboda.
Odgovornost pomagatelja ograniena je iskljuivo na osobu koja je osuena na kaznu zatvora.Tea kazna u st3 propisana je za
sluaj kad netko pomae osobi osuenoj za KD genocida,zloina protiv ovjenosti,zloina agresije,ratnog zloina ili terorizma.

Kao i kod nekih drugih KD i kod ovog je zakonodava propisao tzv. srodniki privilegij koji se sastoji u nekanjivosti postdeliktnog
pomaganja od strane osobe koja je u braku ili koja ivi u banbranoj ili istospolnoj zajednisi s osobom kojoj je pruila pomo ili je
toj osobi roak po krvi u ravnoj lozi,brat ili sestra,posvojitelj ili posvojenik.
Te osobe nee biti izuzete od kaznene odgovornosti ako su podupirale poinitelja u poinjenju KD.U tom sluaju e odgovarati za
pomaganje u poinjenom KD.To stoga to su s namjerom poduzimali odreene radnje psihikog ili fizikog pomaganja kojima su
stvorili pretpostavke za lake poinjenje KD od strane poinitelja.
Njihova je krivnja u odnosu na zatieno pravno dobro u tom sluaju neupitna i nikakv ih odnos srodstva ili neki drugi poseban
odnos s poiniteljem ne moe ekskulpirati.

Lano prijavljivanje KD
Ovo KD ima 3 negativne posljedice-> ometa rad policije i tijela kaznenog pravosua,skree pozornost nadlenih dravnih tijela
koja zbog lanog prijavljivanja nepotrebno angairaju svoju logistiku i resurse i naruava se ugled osobe koja je lano prijavljena.

KD lanog prijavljivanja ima 3 oblika:

a)lano prijavljivanje druge osobe da je poinila KD
b)lano prijavljivanje KD
c)lano samoprijavljivanje

Radnja poinjenja uglavnom e se sastojati u formalnom podnoenju kaznene prijave objektivno neistinitog sadraja nadlenim
dravnim tijelima.Pritom nije od utjecaja je li poinitelj potpisao kaznenu prijavu.
Lano prijavljivanje mogue je poiniti i izvan konteksta formalnog podnoenja kaznene prijave,a o tome e se raditi u sluaju kad
netko prilikom tzv obavijesnog razgovora u policiji,lano prijavi drugoga.

O lanom prijavljivanju e se raditi u svim sluajevima u kojima navodna rtva ili bilo koja druga osoba verbalno,pisanim putem ili
konkludentnim radnjama oznai odreenu osobu kao poinitelja KD ili kad netko lano prijavi da je poinjeno KD ili tko lano
prijavi da je sam poinio KD.

Poseban oblik lanog prijavljivanja su tzv lane dojave o postavljenim eksplozivnim napravama,a u takvom sluaju se nee raditi o
ovom KD ve o lanoj uzbuni iz l.316

Lano prijavljivanje se mora odnositi na KD za koje se kazneni postupak pokree po slubenoj dunosti nadlenog dravnog
odvjetnika ili povodom prijedloga.

Davanje lanog iskaza

Davanje lanog iskaza je vlastoruno KD kod kojeg je mogue poticanje i pomaganje no ne i supoiniteljstvom.

Poinitelj ovog KD mogu biti svjedok,vjetak,prevoditelj,tuma,stranka u postupku osim okrivljenika,dakle radi se o posebnom
KD.
Svjedok je osoba koja ima odreena saznanja o injenicama koje su relevantne za donoenje odluke u postupku,do tih je
saznanja mogao doi neposrednim opaanjem ali ih je mogao doznati i od druge osobe.Dunost svjedoka je odazvati se pozivu
suda ili drugog tijela koje vodi postupak i istinito iskazivati.
Svjedok mora biti upozoren da mora istinito iskazivati i da je davanje lanog iskaza KD.

Djelo moe biti poinjeno i davanjem lanog nalaza i miljenja vjetaka.Vjetaenje se odrauje kad za utvrivanje ili ocjenu neke
vane injenice treba pribaviti nalaz i miljenje od osobe koja raspolae sa strunim znanjem ili vjetinom.
Stranke u navedenim crstama postupaka ne mogu biti poinitelji temeljnog oblika KD no mogu odgovarati za kvalificirani oblik KD
iz st2 ukoliko se na njihovom iskazu temelji konana odluka u tom postupku.
Iznimka od toga je orkivljenik koji,premda ima status stranke,nee biti kazneno odgovoran za davanje lanog iskaza,a to je
opravdano s obzirom da okrivljenik nije duan istinito iskazivati,on se moe braniti utnjom,a ako odlui aktivno se braniti tj. dati
iskaz,tada moe u objektivnom i subjektivnom smislu govoriti neistinu i zbog toga ne moe biti pozvan na odgovornost.

Uvjet za postojanje ovog KD jest da poinitelj da lani iskaz u jednom od taksativno navedenih postupaka:
1.Prethodni kazneni postupak
2.Postupak pred sudom
3.Postupak pred meunarodnim sudom iju sudbenost RH prihvaa
4.Postupak pred arbitraom
5.Prekrajni postupak
6.Upravni postupak
7.Postupak pred javnim biljenikom
8.Stegovni postupak

Objekt radnje je iskaz,to znai da se nee svaka lana izjava stranaka u navedenim postupcima smatrati davanjem lanog
iskaza.Pojam iskaz treba tumaiti u smislu usmenog oitovanja svih procesnih sudionika u odreenim injenicama i okolnostima.
O kvalificiranim oblicima KD davanja lanog iskaza radit e se u dva sluaja:
1.Ako se na lanom iskazu temelji konana odluka u tom postupku,odnosno ako je davanjem lanog iskaza prouzroena osuda
nedunog okrivljenika ili druge osobito teke posljedice za orkivljenika
2.Kad sud,na temelju lanog iskaza,odreenu okolnost relevantnu za odmjeravanje kazne,ocijeni posebno otegotnom.

Okolnost da bi davanjem lanog iskaza mogle prouzroiti teke posljedice za okrivljenika ne moraju biti obuhvaene
poiniteljevom namjerom u vrijeme poinjenja KD.Ovdje se ne trai namjera poinitelj da se davanjem iskaza koji je objektivno
neistinit prouzroi teta drugome.Radi se o objektivnom uvjetu kanjivosti.

Djelo je mogue poiniti s izravnom i nezravnom namjerom,Prilikom davanja iskaza poinitelj mora biti svijestan toga da govori
neistinu i mora to htjeti ili bar na to pristati.

Ovo je formalno KD koje se iscrpljuje u radnji tako da se eventualno opozivanje ranije danog lanog iskaza nee smatrati
dobrovoljnim odustankom.Meutim zaknodavac je odluio na odreeni nain privilegirati davatelja lanog iskaza koji dobrovoljno
opozove svoj iskaz prije donoenje konane odluke,radi se otzv djelotvornom kajanju kojim poinitelj nastoji otkloniti tetne
posljedice svog djela.Opoziv iskaza mora biti dobrovoljan i pravovremen,dakle da je do njega dolo prije no to je donesena
odluka u postupku koja se temelji na lanom iskazu-tada moe dovest do osloboenja.

Kazneno djelo davanja lanog iskaza je izjavno KD. Radi se o KD kod kojih se radnja poinjenja sastoji u iznoenju nekog
misaonog sadraja izgovorenom ili napisanom rijei,slikom,gestom i sl.Kod svih izjavnih KD znanje poinitelja o neistinitosti onog
to iznosi je subjektivno obiljeje KD.