Professional Documents
Culture Documents
AxisVM
Program za analizu i dimenzionisanje konstrukcija
Verzija 10
hiCAD d.o.o.
2
Uputstvo 3
Autorska prava 1991-2010 Inter-CAD Kft, Maarska. Sva prava zadrana. Nijedan deo ove publikacije ne moe
da se reprodukuje, arhivira na sistem za podatke ili distribuira u bilo kom obliku i na bilo koji
elektronski i mehaniki nain, fotokopiranjem, snimanjem ili drugaije, u bilo koje svrhe.
Ogranienja Sadraj prikazan u ovoj publikaciji ima samo ilustrativnu i obrazovnu svrhu i ne moe da bude
jedina osnova za reavanje bilo kog inenjerskog problema u projektovanju. I pored nastojanja da se
obezbedi tanost podataka u ovom tekstu Inter-CAD Kft. ne moe da prihvati obavezu i odgovornost
prema bilo kom pojedincu ili organizaciji za direktnu ili indirektnu tetu nastalu korienjem bilo
koje informacije u ovoj publikaciji.
Promene Inter-CAD Kft. zadrava pravo na promene i poboljanja ovog proizvoda u cilju dorade. Ova
publikacija daje opis karakteristika proizvoda u vreme nastanka publikacije i ne moe da bude prikaz
aktuelnog stanja proizvoda u buduem periodu.
Tehnika podrka U vezi sa problemima instaliranja i korienja AxisVM potrebno je da se proui ovo Uputstvo, gde
i servisi se nalaze odgovori na veinu pitanja. U sluaju potrebe moe da se kontaktira distributer softvera.
SADRAJ:
SADRAJ: ...............................................................................................................................................5
1. NOVOSTI U VERZIJI 10 ..............................................................................................................11
2. KAKO SE KORISTI AXISVM .....................................................................................................13
2.1. HARDVERSKI ZAHTEVI .........................................................................................................................................14
2.2. INSTALACIJA ........................................................................................................................................................14
2.3. RAD U PROGRAMU AXISVM ................................................................................................................................17
2.4. AXISVM GRAFIKO RADNO OKRUENJE ..............................................................................................................17
2.5. RUKOVANJE KURZOROM, TASTATUROM I MIEM .................................................................................................18
2.6. TASTATURNE PREICE .........................................................................................................................................20
2.7. BRZI MENI ............................................................................................................................................................21
2.8. DIJALOG BOKSOVI................................................................................................................................................21
2.9. TABELE ................................................................................................................................................................21
2.10. IZRADA DOKUMENTACIJE .....................................................................................................................................26
2.10.1. Izvetaj ............................................................................................................................................................28
2.10.2. Ureivanje .......................................................................................................................................................29
2.10.3. Crtei ...............................................................................................................................................................31
2.10.4. Galerija slika ...................................................................................................................................................32
2.10.5. Meni ikona u izradi dokumentacije .................................................................................................................32
2.10.6. Meni ikona Galerije i Baze crtea ...................................................................................................................33
2.10.7. Obrada teksta ...................................................................................................................................................33
2.11. NIVOI (SPRATOVI) ................................................................................................................................................34
2.12. OBRADA LEJERA ..................................................................................................................................................34
2.13. BAZA CRTEA ......................................................................................................................................................34
2.14. SNIMANJE U BAZU CRTEA ..................................................................................................................................34
2.15. MENI IKONA .........................................................................................................................................................35
2.15.1. Selektovanje ....................................................................................................................................................36
2.15.2. Uveenje, smanjenje (Zoom) ..........................................................................................................................38
2.15.3. Pogledi ............................................................................................................................................................39
2.15.4. Ravni rada .......................................................................................................................................................40
2.15.5. Geometrijske transformacije objekata .............................................................................................................40
2.15.5.1. Translacija ...............................................................................................................................................40
2.15.5.2. Rotacija ...................................................................................................................................................42
2.15.5.3. Ogledalo-simetrija ...................................................................................................................................42
2.15.5.4. Skaliranje.................................................................................................................................................43
2.15.6. Prikaz modela ..................................................................................................................................................43
2.15.7. Voice .............................................................................................................................................................45
2.15.8. Alati za geometriju ..........................................................................................................................................46
2.15.9. Kotne linije, simboli i oznake..........................................................................................................................47
2.15.9.1. Ortogonalne kotne linije ..........................................................................................................................47
2.15.9.2. Kose kotne linije......................................................................................................................................49
2.15.9.3. Kotiranje uglova ......................................................................................................................................50
2.15.9.4. Duina krunog luka ...............................................................................................................................51
2.15.9.5. Radijus luka (kruga) ................................................................................................................................51
2.15.9.6. Oznake nivoa i nagiba .............................................................................................................................51
2.15.9.7. Tekst polja ...............................................................................................................................................52
2.15.9.8. Polja sa vrednostima rezultata i podacima o objektu...............................................................................53
2.15.9.9. Oznake izolinija.......................................................................................................................................55
2.15.10. Sklopovi ..........................................................................................................................................................56
2.15.11. Preseci .............................................................................................................................................................58
2.15.12. Nalaenje .........................................................................................................................................................60
2.15.13. Mogunosti prikazivanja .................................................................................................................................60
2.15.14. Servisi..............................................................................................................................................................64
2.15.14.1. Raster i kurzor .........................................................................................................................................64
2.15.14.2. Ureivanje ...............................................................................................................................................65
2.15.14.3. Crtanje .....................................................................................................................................................66
2.15.15. Informacije o modelu ......................................................................................................................................66
2.16. BRZI PREKIDAI ...................................................................................................................................................67
2.17. INFORMACIONI PANELI .........................................................................................................................................67
2.17.1. Info panel ........................................................................................................................................................67
6
1. Novosti u verziji 10
Opte
Novi nain prikaza modela za monitore visokih rezolucija
Arhitektonski renderovani prikaz 2.15.6 Prikaz modela
Izvoz SDNF fajlova
3.1.5 Izvoz - Export (Export)
Izvoz sklopova ili odabranih elemenata u AXS fajl
Nove opcije uvoza DXF fajlova (uvoz vidljivih lejera, kreiranje sklopova pomou 3.1.6 Uvoz -import (Import)
informacija o lejerima)
Automatsko auriranje logikih sklopova 2.15.10 Sklopovi
Definisanje nivoa (spratova) 3.3.4 Nivoi (spratovi)
IFC proirenja (poboljan BREP i IFC BuildingElementProxy) 3.1.6 Uvoz -import (Import)
Ureivanje
Uklanjanje vorova preseka linija 4.8.9 Brisanje vora
Ureivanje spratova 3.3.4 Nivoi (spratovi)
Odvajanje od objekata 4.8.16 Modifikacija
Odsecanje vie oblasti 4.8.11 Presek modela sa
ravni
Odsecanje objakata pomou ravni 4.8.12 Presek modela sa
ravni i brisanje polovine
preseenog dela
Nove funkcije ureivanja na paleti ikona Geometrija (odvajanje, odsecanje, 4.8.16 Modifikacija
tangentni luk)
Novi preseci taaka (taka preseka dve linije, taka podele izmeu dva vora) 4.7.4 Vezano kretanje
kurzora
Strukturalne funkcije kopiraj i ubaci (izmenljive preko Ureivanje / Opcije 3.2.6 Kopiraj / ubaci
kopiraj/ubaci)
Nove funkcije u COM serveru
Elementi
Baza podataka za drvene konstrukcije sa karakteristikama materijala prema 6.7 Dimenzionisanje drvenih
Evrokodu 5 konstrukcija
Definisanje rebro elemenata sa automatskim dodavanjem ekscentriciteta 4.9.7 Linijski konani
elementi
Nelinearni veza elementi (samo zatezanje / samo pritisak) 4.9.17 Veza elementi
Optereenja
Pametno obeleavanje linijskih optereenja 4.10.6 Raspodeljeno linijsko
optereenje na greda/rebro
elementima
Poligonalna ili luna linijska optereenja 4.10.8 Linijsko optereenje
na oblasti
Poligonalna, luna ili komleksna poligonalna povrinska optereenja 4.10.10 Povrinsko
optereenja na oblasti
Ivina optereenja mogu se definisati na unutranjoj liniji oblasti 4.10.7 Optereenje po ivici
Raspodela povrinskih optereenja na gredne ili rebro elemente je optimizovana za
vie procesora ili procesore sa vie jezgra u raunaru
12
Analiza
Informcije o analizi mogu se pogledati u svakom trenutku preko dijaloga 2.15.15 Informacije o
Informacije o modelu modelu
Novi engine optimizovan za vie procesora/jezgara moe da bolje koristi 5 Analiza
memoriju raunara
Dinamika analiza (modul DYN) 5.3 Dinamika analiza
Ureivanje funkcija inkremenata za nelinearnu analizu 5.1 Statika analiza
Rezultati
Prikaz prosenih vrednosti reakcija linijskih oslonaca 6.1.9 Sile u oslonakim
elementima
Prikaz plastinih zglobova na krajevima grednih elemenata 4.9.7 Linijski konani
elementi
Nove tabele rezultata (greda, rebro, reetka sile za razliite sluajeve optereenja)
Dimenzionisanje
Dimenzionisanje temeljnih stopa prema Evrokodu 7, proraun potrebne veliine 6.5.9 Dimenzionisanje
stope temelja i potrebne armature (modul RC4) temeljnih stopa
Dimenzionisanje drvenih konstrukcija (elemenata) prema Evrokodu 5 (modul TD1) 6.7 Dimenzionisanje drvenih
konstrukcija
Dimenzionisanje elika poprenih preseka klase 4 prema Evrokodu 3 6.6.1 Dimenzionisanje
elinih konstrukcija prema
Evrokod 3
Uputstvo 13
Dobrodoli u AxisVM!
AxisVM je program za statiku analizu, analizu slobodnih vibracija, analizu stabilnosti konstrukcija i
dinamiku analizu zasnovan na metodi konanih elemenata. Razvijen za potrebe graevinskih
konstruktera AxisVM prua velike mogunosti modeliranja konstrukcija uz primenu intuitivnog
grafikog korisnikog interfejsa.
Preprocesor Za geometrijsko modeliranje na raspolaganju su razliiti alati za definisanje geometrije modela
(take, linije i povri), alati za generisanje i proguavanje mree konanih elemenata, alati za
definisanje karakteristika konanih elemenata (materijal i popreni presek), alati za definisanje
optereenja, alati za uvoz/izvoz CAD geometrije u DXF formatu fajla kao i veza sa Graphisoftovim
ArchiCAD softverom za arhitektonsko projektovanje a u cilju direktnog kreiranja podloga za
definisanje modela preko IFC standarda.
U svakoj fazi kreiranja modela mogua je grafika verifikacija aktuelnog stanja. Na raspolaganju je
poniti/ponovi (undo/redo) mogunost kao i on-line uputstvo.
Analiza Statika analiza, analiza slobodnih vibracija, analiza stabilnosti i dinamika analiza.
Postprocesor Postoje razliite mogunosti prikaza rezultata analize. U pitanju su dijagrami deformisanog i
nedeformisanog oblika modela, dijagrami uticaja, izolinije i izopovrine uticaja, animacija
deformisanog oblika modela i razliiti tabelarni prikazi.
Mogunosti vizuelizacije u AxisVM doprinose olakanoj interpretaciji rezultata analize a postojanje
alata za numeriku obradu priprema rezultate analize za dalje proraune.
Projektna Dokumentacija je sastavni deo analize pri emu grafiki korisniki interfejs olakava postupak i
dokumentacija doprinosi visokom nivou kvaliteta izlaznog dokumenta. AxisVM omoguava tampanje dokumenata
koji sadre tekst i dijagrame koji prikazuju model konstrukcije i rezultate analize. Pored toga
AxisVM omoguava izvoz teksta i grafike u razliitim formatima fajlova (DXF, BMP, WMF, EMF,
AVI, TXT, HTML, DBF).
14
2.2. Instalacija
Zatita Program je zatien hardverskim kljuem. Dostupna su dva tipa hardverskog kljua: parallel port
programa (LPT) kljuevi i USB kljuevi.
Hardverski klju prikljuiti tek nakon zavrene instalacije programa da ne bi dolo do nepravilne
instalacije drajvera za hardverske kljueve.
Drajveri koji su za pojedinane raunare e biti automatski instalirani. U sluaju nemogunosti
automatskog instaliranja drajvera instalacija se moe pokrenuti i sa CD-a.
Pokrenuti Startup program i odabrati Reinstall driver .
Standardni Prvo instalirati program a zatim prikljuiti hardverski klju na raunar.
kljuevi
Mreni kljuevi Ukoliko korisnik poseduje mrenu verziju programa potrebno je da se instalira mreni klju. U
veini sluajeva AxisVM i klju se nalaze na razliitim raunarima ali da bi klju bio dostupan preko
mree Sentinel driver mora biti instaliran na oba raunara.
Verzija 10 AxisVM programa se dobija uz paralelni ili USB Sentinel Super Pro hardverski klju ali
korisnici koji nadograuju program sa starijih verzija mogu da koriste parallel port NetSentinel
hardverski klju.
a. Sentinel SuperPro hardverski klju
1. Ubaciti AxisVM CD u CD-ROM ureaj na AxisVM serveru i startovti
[CD Drive]: \ Startup.exe. Odabrati Reinstall driver. Ovaj tip mrenog kljua zahteva
najmanje 7.1 verziju drajvera. CD sadri 7.4 verziju drajvera.
2. Prikljuiti hardverski klju na paralelni ili USB port na jednom od raunara. Raunar na koji
se instalira klju postaje AxisVM server.
Da bi AxisVM funkcionisao na bilo kom raunaru u mrei na serveru mora biti pokrenut i raditi
SuperPro Server. Ako on prestane sa radom prestaju i svi pokrenuti AxisVM programi na drugim
raunarima.
Uputstvo 15
Ako se instalacija ne pokrene ili se pojavi sledea poruka na ekranu: AUTOEXEC.NT - The system
file is not suitable for running MS-DOS and Microsoft Windows applications,
verovatno nedostaje neki od Windows sistemskih fajlova.
Instalacija pod Windows Vista (Windows 7) operativnim sistemom:
Za instalaciju pod ovim sistemom su potrebni najnoviji Sentinel drajveri. Drajveri se mogu
preuzeti sa sledee web adrese: www.axisvm.eu / Support- Service Pack for AxisVM 10
Nakon instalacije programa kliknuti desnim klikom mia na ikonicu programa AxisVM
Sa Quick Menu odabrati Properties
Odabrati Compatibility jeziak na dijalog prozoru koji se pojavio i kliknuti na Run as
administrator.
Podrazumevana pozicija programa i uglednih primera se nalazi na disku C: raunara i to u:
C:\Program Files\AxisVM10
i
C:\Program Files\AxisVM10\Examples
direktorijumima. Korisnik prilikom instalacije programa moe odabrati i neku drugu putanju.
Instalacioni program formira AxisVM programsku grupu sa ikonom AxisVM.
Startovanje Program se startuje dvoklikom na ikonu AxisVM ili klikom na Start ProgramsAxisVM
AxisVM direktorijum i klikom na AxisVM10 ikonu.
Nakon startovanja prikazuje se iskaui prozor (Pogledati... 3.6.4 O programu) a zatim poetni
ekran programa u kojem se moe odabrati uitavanje prethodnog ili odabrati rad na novom modelu.
Prikazivanje poetnog iskaueg prozora se moe i iskljuiti. Za ukljuivanje ove opcije treba
kliknuti na Podeavanja\Osnovna podeavanja\Sigurnost podataka dijalog i odabrati Prikazati
poetni ekran prilikom pokretanja programa.
16
Nadogradnja Preporuka je da se prilikom instalacije novih verzija odabere novi-drugi direktorijum kako bi
prethodne verzije uvek bile dostupne.
Konverzija Modeli analizirani u prethodnim verzijama se prepoznaju i konvertuju automatski u aktuelnu.
modela iz starijih Prilikom snimanja fajla podrazumevani format odnosno verzija je ona koja je poslednja koriena.
verzija programa Fajlovi se mogu snimati i u prethodnim verzijama programa (6, 7, 8, 9) ali tada se gube sve
informacije o modelu koje su specifine za aktuelnu verziju.
Faze analize Glavni koraci u analizi modela programom AxisVM su:
Koordinatni
panel
Pomoni panel
Dok je kurzor u Pointer (info modu) prilikom odabira nekog entiteta prikazuju se informacije o
entitetu u privremenom iskauem prozoru (tekst polju).
Uputstvo 19
[Ctrl]+ Pomeranje kurzora upravno na aktuelnu ravan veliinom koraka (povean/smanjen) zadat opcijama
[Home], [End] iz menija "Podeavanja".
[+] [-] Brzo uveanje/smanjenje i pan (pomeranje). Parametri zumiranja i pana su definisani trenutnom
pozicijom kurzora i parametrima uveenja/smanjenja definisanim u Podeavanja/Postavke/. Centar
uveanja/smanjenja je uvek aktuelna pozicija kurzora.
desno dugme Ako je pointer na radnoj povrini klikom na desni taster poziva se brzi meni. Struktura brzog
menija zavisi od izabrane funkcije tj. konteksta.
Selekcija Geometrija / Elementi / Rezultati
Optereenja
2.9. Tabele
AxisVM koristi tabele za prikaz i unos razliitih numerikih podataka. Rukovanje tabelama obavlja
se na isti nain nezavisno od njihovog sadraja. Pregled tabela aktivira se klikom na odgovarajuu
[F12] ikonu u gornjem redu ili pritiskom na funkcijski taster [F12].
Traeni podaci biraju se u razgranatom prikazu na levoj strani dijalog boksa. Tabele sadre
parametre modela, rezultate analize i razne biblioteke (baze) podataka. Grananje liste zavisi od
aktuelne aktivnosti (unos podataka ili pregled rezultata).
U tabelama se pojavljuju podaci samo selektovanih entiteta (ako ih ima) ili aktivnih (na primer
prikazanih) sklopova.
Razgranati prikaz na levoj strani daje prikaz podataka o elemenatima/optereenjima, tabelu rezultata
i bazu podataka po hijerarhijskom poretku i moe se koristiti i za tabelarni prikaz modela.
22
Kopiranje Ubacivanje
Brisanje Format
Dodavanje tampanje
novog reda
Puna irina
Editor profila
Dodavanje
u izvetaj
Baza profila
Korienje Tabela moe da sadri vie redova i/ili kolona koje mogu biti prikazane istovremeno. Kretanje i
tabela selektovanje u tabeli se moe izvesti pomou tastature i/ili mia na sledei nain:
[][][][] Kurzorskim tasterima fokus se premeta sa elije na eliju horizontalno i vertikalno (po redovima i
levo dugme kolonama). Klikom na eliju mogue je menjati parametre.
[Home] Fokus se premeta na prvu eliju reda.
[End] Fokus se premeta na poslednju eliju reda.
[Ctrl]+[Home] Premeta fokus na prvu eliju prvog reda.
[Ctrl]+[End] Premeta fokus na poslednju eliju poslednjeg reda.
[Page Up] Prikazuje prethodnu stranu tabele.
[Page Down] Prikazuje narednu stranu tabele.
[Ctrl]+ [] Prikazuje narednu (desnu) stranu tabele (kod tabela sa veim brojem kolona koje ne mogu da se vide
u celini).
[Ctrl]+ [] Prikazuje prethodnu (levu) stranu tabele (kod tabela sa veim brojem kolona koje ne mogu da se vide
u celini).
[Enter] Zavretak unoenja podataka u eliju i premetanje na sledeu desnu eliju ili prvu eliju sledeeg
reda.
[Esc] Prekid unosa podataka u eliju. Prethodni sadraj elije ostaje nepromenjen.
desno dugme
[Shift] elija se selektuje kombinacijom [Shift]+[kurzorski taster] ili pomeranjem mia uz stalno pritisnuto
levo dugme. Red i kolona se selektuju klikom na odgovarajue zaglavlje reda ili kolone. Tabela se
selektuje klikom na gornje levo polje. elijama selektovane kolone moe da se zada zajednika
vrednost. (Pogledati... Zadavanje zajednike vrednosti).
Meni fajl
Uputstvo 23
Pregled baze Iz Baze materijala i profila program u tabele uitava razliite materijale ili profile. Mogue je i
snimanje trenutnog sadraja tabele u Bazu.
, [Ctrl]+ [L]
Uitavanje iz U tabelu uitava DBase fajl: "naziv.dbf". Program proverava vrednosti polja DBase fajla i daje
DBase fajla poruku o greki ako format nije kompatibilan sa AxisVM.
Snimanje u DBase Tabelu snima u "naziv.dbf" fajl. DBase nazive polja program formira na osnovu naziva kolona.
fajl Polja su tekstualnog tipa.
Snimanje u HTML Tabelu snima u fajl "naziv.htm". Ovako izvezen (eksportovan) fajl moe da se uita u Microsoft
fajl Word ili u aplikaciju za pregled Internet stranica (web browser). Mogue je, pri tome, da se neka
podeavanja kolona ne prenesu u HTML fajl.
Snimanje u TXT Tabelu snima u tekstualni fajl "naziv.txt" (ASCII) koji moe da se pregleda i najjednostavnijim
fajl programima za obradu teksta (Notepad, na primer).
Snimanje u RTF Tabelu snima u RTF fajl naziv.rtf koristei template fajl u koji je u programu AxisVM. Ovakav
fajl fajl moe da se uita u Microsoft Word ili neku drugu aplikaciju koja moe da uita ovaj format.
Pogledati... 2.10.1.Izvetaj
Nova tabela Formiranje nove tabele profila koju program smeta u fajl naziv.sec. Ovako formiranu tabelu
profila program uva u Bazi profila.
U tabelu se moe snimiti bilo koji oblik poprenog preseka. Tip profila odreuje poziciju u tabeli u
Bazi profila.
Karakteristike Karakteristike korisniki definisane tabele se mogu menjati (naziv tabele, oblik poprenog preseka
tabele profila itd.).
Brisanje tabele Korisniki definisana tabela se moe i brisati.
profila
tampanje tampa sadraj tabele sa svim informcijama na odabranom tampau ili u fajl sa odabranim
zaglavljem i unesenim komenatrima.
, [Ctrl]+ [P]
Izlaz Izlaz iz tabele isto kao i pomou Odustani dugmeta (eventualne izmene se ne snimaju).
[Alt]+ [F4]
Ureivanje
Dodavanje novog reda podataka u tabelu. Popunjavanje elija se obavlja odreenim redosledom (sa
Novi red leva na desno).
[Ctrl]+[Insert]
Brisanje redova Brisanje selektovanih redova. Takoe, moe i preko iskaueg menija.
[Ctrl]+[Del]
24
Izbor tabele Selektuje celu tabelu. Isto radi i klik na gornju levu eliju.
[Ctrl]+ [A]
Novi proizvoljni Startuje grafiki Editor poprenih preseka u kojem moe da se konstruie novi proizvoljni popreni
popreni presek presek.
[Ctrl]+[G]
Modifikacija Startuje Editor poprenih preseka zbog modifikacije postojeeg proizvoljnog poprenog preseka.
proizvoljnog
poprenog
preseka
[Ctrl]+[M]
Automatsko Ako je ukljuena ova funkcija promenom parametara u tabeli automatski se izvrava ponovni
auriranje proraun parametara geometrije i poprenog preseka.
poprenih preseka
Brisanje Nekorieni popreni preseci se briu iz tabele.
nekorienih
poprenih preseka
Kopiranje Kopira selektovane elije u clipboard kao tabelu. Funkcija je dostupna i preko iskaueg menija.
[Ctrl]+ [C]
Ubacivanje Ubacivanje kopiranih elija tabele iz clipboarda, tj. zamena postojeeg sadraja elija. Kopiranje je
mogue samo ako sadraj elija koji se kopira po formatu odgovara elijama u koje se kopira.
[Ctrl]+ [V] Ako je za aktuelnu tabelu dozvoljeno dodavanje redova podaci iz clipboarda mogu da se dodaju na
kraj tabele, bez zamene postojeeg sadraja.
Zadavanje Zadaje zajedniku vrednost selektovanim elijama kolone. Primer: u tabeli koordinata vorova moe
zajednike da se zada ista "Z" koordinata za sve vorove modela tako da, na primer, model bude potpuno ravan
vrednosti (u jednoj ravni). Komanda se moe zadati i preko menija Pregled tabela / Ureivanje / Zadavanje
zajednike vrednosti.
Dostupno i preko iskaueg menija
Skok Skae (prelazi) na zadati red tabele.
[F5]
Format
Tokom kreiranja
modela
Ukljuivanje/ Vidljivost odreenih kolona u tabeli se moe birati (de)selektovanjem prekidaa ispred kolona.
iskljuivanje U tabeli e biti onaj nain prikaza koji je podeen u Jedinice/Podeavanja dijalog prozoru.
kolona (Format (Pogledati...3.3.7 Jedinice i formati).
kolona)
Sadraj elije je najee numerika vrednost. Kada se unose realni brojevi, mogu da se koriste
samo sledei znaci:
[Ctrl]+ [Alt]+ [F] +-01234567890E
i decimalni znak definisan u Start / Settings / Control Panel / Regional Settings / Number / Decimal
symbol.
Ako nije mogu unos negativnog broja, deaktiviran je taster sa znakom "-", a ako se trai celobrojna
vrednost, deaktiviran je taster sa znakom "." i oznaka "E" za eksponencijalni format.
Podrazumevani Postavlja podrazumevni format za tabele (vidljivost kolona i decimalni prikaz).
format
[Ctrl]+ [D]
Uputstvo 25
Dodatni popreni Posle podele ili zadavanja mree konanih elemenata greda ili rebro elemenata promenljivog
preseci poprenog preseka AxisVM kreira dodatne poprene preseke (meupreseke) u svim takama podele
elementa. Njihov prikaz na kraju liste poprenih preseka se ukljuuje/iskljuuje u meniju Format.
Ako je ukljuena komanda Brisanje nekorienih poprenih preseka u modelu u tabeli e ostati samo
podebljani preseci.
Pri pregledu rezultata prorauna u meniju Format i paleti alatki se prikazuju nove funkcije.
Tokom pregleda
rezultata
Filteri
[CTRL]+[Q]
Tekui izvetaj Izbor odgovarajueg izvetaja za dodavanje tabela. Pogledati...2.10 Izrada dokumentacije
Dodavanje tabele Dodaje tekuu tabelu izabranom izvetaju. Ako selektovana lista razgranatog prikaza ima podliste
u izvetaj (na primer, Model ili Optereenja) bie dodate sve tabele liste. Ako su prikazane samo ekstremne
vrednosti, sve tabele podliste prikazae samo ekstremne vrednosti. Pogledati...2.10 Izrada
[F9] dokumentacije.
Izrada Startuje AxisVM modul za izradu dokumentacije.
dokumentacije
[F10]
Pomo
Tabele U izvetaju koji sadri tabele moe da se ukljui/iskljui prikazivanje naziva tabela, komentara,
napomena i zaglavlja kolona.
Tekst Ako je u levom delu prozora selektovana tekstualna stavka izvetaja u desnom delu pojavljuje se
tekst. Klik na Obrada teksta omoguava modifikaciju postojeeg tekstualnog dela izvetaja.
Slika, crte Ako je u levom delu prozora selektovana slika ili crte izvetaja u desnom delu pojavljuje se cela
slika, kojoj moe da se podesi veliina, poravnanje i pratei tekst.
Baza crtea Klikom na ikonicu Baza crtea otvara se novi prozor u kojem je mogue pretraivanje snimljenih
crtea i odabrane ubaciti u tekui izvetaj. Za razliku od slika u Galeriji na ovim crteima su mogue
izmene zahvaljujui informacijama koje su snimljene u njima. Na ovaj nain svi snimljeni crtei se
automatski obnavljaju prilikom bilo kakve izmene modela (proraunske, geometrijske, itd. izmene).
Pogledati...3.5.7 Baza crtea, 3.5.8 Snimanje u Bazu crtea.
Galerija Klikom na ikonicu Galerija otvara se prozor u kojem je mogu pregled snimljenih slika (BMP, JPG,
WMF, EMF formata) koje se nalaze u direktorijumu Images_nazivmodela i dodavanje odabranih u
tekui izvetaj. Ovaj direktorijum se kreira automatski pri dodavanju slika u Galeriju kao
poddirektorijum izabranog direktorijuma za model.
Pogledati... 2.10.4 Galerija
28
Klikom na Podeavanja... mogua je izmena naslova, veliine, ravnanja, boja, rotacija ili skaliranje
slike.
U glavnom meniju klikom na Ureivanje\ Snimanje crtea i tabele rezultata analize mogue je
snimanje trenutnog crtea na ekranu ili tabele rezultata u modulu za dimenzionisanje.
Pogledati... 3.2.10 Snimanje crtea i tabele rezultata analize
Klikom na ikonicu menija Galerija/Dodavanje slike u izvetaj mogue je ubaciti jednu ili vie
odabranih slika klikom na strelicu ili prevlaenjem.
Pri tampi izvetaja alat Izrada dokumentacije automatski pravi sadraj tekueg izvetaja i ubacuje
ga na poetak dokumenta. Izvetaj se kreira prema naslovima poglavlja u izvetaju tako da i
tekstualni blokovi i naslovi slika mogu biti u sadraju ako su ima dati naslovi i formatirani kao
naslovi u tekst editoru.
2.10.1. Izvetaj
Brisanje tekueg Brie tekui izvetaj tj. izvetaj koji sadri selektovanu stavku. Slike iz Galerije sadrane u ovom
izvetaja izvetaju se ne briu.
[Del], Ctrl]+[Del]
Novi naziv Kreira novi naziv tekueg izvetaja.
Snimi kao TXT Izvetaj se izvozi kao ASCII tekstualni fajl koji ne sadri crtee ili slike.
Izvoz u RTF Snima izvetaj kao naziv_izvestaja.rtf prema datom ablonu. Ako se RTF fajl snima van
direktorijuma fajla modela sve fajlovi slika u izvetaju se kopiraju u automatski kreiran
poddirektorijum Images_nazivmodela. To je neophodno jer u RTF dokumentu nisu slike ve samo
veze sa fajlovima slika. Ako se RTF verzija izvetaja prenosi na drugi raunar obavezno je
prenoenje i odgovarajueg Images_nazivmodela poddirektorijuma.
Izvoze (eksportuju) se svi atributi teksta osim boje.
Tabele se izvoze kao RTF tabele. Nazivi tabela se formatizuju prema tzv. Heading3 stilu. U Insert /
Index and Tables ili Insert / Reference / Index and Tables odabrati Table Of Contents i u
podeavanjima Formats u From template i Show levels podesiti na bar 3.
Uputstvo 29
Veza ka BMP, JPG: Ova opcija omoguava da sami RTF fajlovi budu male veliine zbog toga to
se slike uvaju u posebnom direktorijumu, ali da bi se slike prikazivale poddirektorijum
Images_nazivmodela mora biti snimljen u istom direktorijumu u kojem se nalazi i RTF fajl.
Linije izmeu polja u tabeli se takoe mogu ukljuiti ili iskljuiti u prikazu.
Izgled izvetaja Prikazuje se izgled izvetaja za tampanje. Moe da se podesi uveanje od 10% do 500%, kao i
prikaz cele strane ili cele irine strane. Pomou tastera [Home], [PgUp], [PgDown] i [End] se
[F3] pregleda prva, naredna, prethodna i poslednja strana izvetaja.
tampanje Podeavanje parametara tampanja i tampanje izvetaja sprovodi se istim opcijama kao i tampanje
tabela.
[Ctrl]+[P]
Izlaz Prekid izrade dokumentacije.
2.10.2. Ureivanje
30
Neke opcije u ovom meniju dostupne su i iz menija koji se dobija klikom desnog tastera mia iji je
pointer na nekoj stavki izvetaja.
Poniti Ponitava poslednju komandu.
Ponovi Izvrava ponitenu komandu.
Kreiranje Komanda kreira strukturu izvetaja prema izabranim stavkama podeenim u meniju Filter gde se
izvetaja ukljuuje/iskljuuje prikaz sluajeva optereenja, rezultata, sklopova, elemenata, tipova optereenja
kao i prikaz ekstremnih ili svih vrednosti rezultata u tabelama.
Podeavanja kreiranja izvetaja mogu se podesiti preko menija Podeavanja. Moe se odabrati, na
primer, prikaz istih elemenata u okviru razliitih sklopova ili prikaz rezultata u okviru istog sluaja
optereenja.
Ako se uveze arhitektonski model mogu je i odabir posebnih tabela rezultata za svaki tip
arhitektonskog elementa.
Broj nivoa grananja u izvetaju sa desne strane se moe podesiti unutar menija podeavanje nivoa
grananja i moe iznositi od 1 do 7.
Granajanje liste sa desne strane prikazuje izvetaj po kriterijumu podeenom sa leve strane. Svaka
stavka izvetaja se pojedinano moe ukljuiti ili iskljuiti. Kreirani izvetaj e sadrati samo
odabrane stavke.
Filter prikazuje samo listu korisniki definisanih sklopova. Takozvani Logiki sklopovi se ne
prikazuju u listi.
Filter
Podeavanja
Uputstvo 31
Dodavanje Dodaje novi direktorijum u listu sa desne strane ispod tekue stavke.
direktorijuma
Dodavanje teksta Startuje se modul za obradu teksta i kreira blok teksta kao deo izvetaja. Ovaj blok teksta se
u izvetaj pozicionira posle stavke izvetaja selektovane pre starta modula za obradu teksta.
[Ctrl]+[T]
Nova strana Prelazak na novu stranu izvetaja posle selektovane stavke.
[Ctrl]+[Alt]+[B]
Promena Premetanje tj. promena redosleda stavki izvetaja.
redosleda u
izvetaju
Automatsko Po ukljuivanju ove opcije i selektovanja direktorijuma sve pripadajue stavke e automatski biti
selektovanje selektovane.
stavki
direktorijuma
Deselektovanje Deselektuje sve stavke dokumentacije.
svega
Selektovanje svih Selektuje sve stavke tekueg izvetaja.
stavki tekueg
izvetaja
Brisanje Brisanje selektovane stavke izvetaja (teksta, slike, oznake za novu stranu). Ako je selektovana
stavka liste izvetaj, brie se taj izvetaj.
[Del], Ctrl]+[Del]
Brisanje svih Brisanje svih stavki izvetaja (teksta, slika, oznaka za novu stranu), ali ne i brisanje samog izvetaja.
stavki izvetaja
2.10.3. Crtei
Dodavanje crtea Dodaje odabrani crte(e) iz Baze crtea u tekui izvetaj. Pozicija na koju e biti ubaena stavka u
u izvetaj izvetaj odreena je selektovanom stavkom u listi izvetaja. Isto se moe postii i pomou dugmeta
u meniju Baza crtea.
Format crtea u Pogledati... 2.10.1 Izvetaj
RTF fajlu...
32
Novi izvetaj.
Pogledati... 2.10.1 Izvetaj
Dodaje novi izvetaj na osnovu podeavanja filtera.
Pogledati... 2.10.1 Izvetaj
Dodaje direktorijum ispod tekueg ili tekue stavke liste.
Pogledati... 2.10.2 Ureivanje
Dodavanje formatizovanog bloka teksta posle selektovane stavke izvetaja.
Pogledati... 2.10.2 Ureivanje
[Ctrl]+[T]
Dodavanje oznake prelaska na novu stranu posle selektovane stavke izvetaja.
Pogledati... 2.10.2 Ureivanje
[Ctrl]+[Alt]+[B]
Odabir filtera.
Pogledati...2.10.2 Ureivanje
Brisanje selektovane stavke izvetaja ili celog izvetaja.
Pogledati... 2.10.2 Ureivanje
[Del], Ctrl]+[Del]
Pregled izgleda izvetaja pre tampanja.
Pogledati... 2.10.1 Izvetaj
[Ctrl]+[R]
Eksport tekueg izvetaja u RTF formatu.
Pogledati... 2.10.1 Izvetaj
[Ctrl]+[W]
tampanje izvetaja
Pogledati... 2.10.1 Izvetaj
[Ctrl]+[P]
Uputstvo 33
Poniti
Pogledati... 2.10.2 Ureivanje
[Ctrl]+[Z]
Ponovi poniteno
Pogledati... 2.10.2 Ureivanje
[Shift]+[Ctrl]+[Z]
Aktiviranje opcije Dodaj tekst izvetaju omoguava kreiranje blokova teksta korienjem
jednostavnog tekst editora slinog Windows WordPad procesoru.
Fajl
Uitaj Uitava tekst u RTF formatu u AxisVM editor teksta. Ako je fajl kreiran nekim drugim tekst
[Ctrl]+[O] procesorom mogui su problemi sa kompatibilnou formata (atributi teksta, tabele, Unicode
karakteri, formati pasusa i sl.) to za posledicu ima pojavu RTF kontrolnih kodova umesto
predvienog teksta.
Snimi Snima tekst u RTF formatu.
[Ctrl]+[S]
Izai Kraj obrade teksta.
Ureivanje
Poniti / Ponovi Ponitava / ponavlja poslednju komandu.
[Alt]+[BkSp] /
[Shift]+[Alt]+
[BkSp]
Prebaci Premeta selektovani blok teksta u clipboard.
[Ctrl]+[X]
Kopiraj Kopira selektovani blok teksta u clipboard.
[Ctrl]+[C]
Ubaci Dodaje sadraj clipboarda na tekuu poziciju tekst kurzora.
[Ctrl]+[V]
Pronai Pronalazi neki tekst u dokumentu poevi od bilo koje pozicije. Moe da se zada traenje samo cele
[Ctrl]+[F] rei i razlikovanje malih i velikih slova.
Trai dalje U sluaju pronalaenja teksta dalja pretraga nastavlja se ovom funkcijom.
[F3]
Selektuj sve Selektovanje celog teksta.
[Ctrl]+[A]
34
Font
Podebljano Primenjuje se format "podebljano" na selektovani tekst.
[Ctrl]+[B]
Kurziv Primenjuje se format "kurziv" na selektovani tekst.
[Ctrl]+[I]
Podvueno Primenjuje se format "podvueno" na selektovani tekst.
[Ctrl]+[U]
Boja Zadaje se boja selektovanog teksta.
[Ctrl]+[Alt ]+[C]
Pasus
Levo ravnanje Poravnava selektovani pasus uz levu marginu.
[Ctrl]+[L]
Centiranje Centrira selektovani pasus u odnosu na margine.
[Ctrl]+[E]
Desno ravnanje Poravnava selektovani pasus uz desnu marginu.
[Ctrl]+[R]
Take Dodaje "take" u prvi red selektovanog pasusa.
[Ctrl]+[Alt]+[U]
Selektovanje
Alati za uveanje/smanjenje
Pogledi
Prikaz modela
Transformacija
Ravni rada
Voice
Alati za geometriju
Kotiranje/obeleavanje
Sklopovi
Preseci
Nalaenje
Podeavanje prikaza
simbola na ekranu
Podeavanja
Informacije o modelu
Ako se odaberu Ravni rada, ili neke od ikonica od Kotiranje do Informacije o modelu
otvara se novi prozor dok se kod ostalih prikazuje pripadajui iskaui meni ikonica.
Prvlaenje menija Meni ikona sa leve strane se moe prevui i postaviti na neku drugu poziciju na ekranu.
ikona i iskaueg Prevlaenje menija ikona
menija Postavljanjem kurzora mia nad menijem ikona menja se njegov oblik (na pomeranje-pan). Meni
ikona se moe prevui na bilo koju poziciju na ekranu. Zatvaranje pomerenog menija program vraa
sve na podrazumevanu poziciju.
Prevlaenje iskaueg menija ikonica
Iskaui meniji ikonica se, takoe, mogu posebno prevlaiti i postavljati na bilo koju poziciju na
ekranu.
Podrazumevana pozicija menija se moe postaviti preko Podeavanja\Meni na podrazumevanu
poziciju.
36
2.15.1. Selektovanje
Oduzimanje od selektovanog
Filteri
Inverzno
selektovanom Metod selektovanja
Presene linije
Selektuj sve
Kruni prsten
Prethodni
izbor Deo kruga
Sklopovi Poligon
Kosi pravougaonik
Pravougaonik
Ovaj dijalog boks koristi se za selektovanje grupe entiteta (vorovi (take), linije, konani elementi i
optereenja) na koje se zatim primenjuje neka operacija. Ako je aktiviran prekida Sklopovi (videti
detaljnije u 2.15.10 Sklopovi) selektovanje se odnosi samo na aktivne sklopove.
Mogue je slobodno menjanje pogleda (projekcije na razliite ravni ili perspektiva) zbog
jednostavnijeg i efikasnijeg selektovanja pojedinih entiteta. Selektovani entiteti prikazani su bojom
magenta (ljubiastom).
Selektovanje se zavrava ako se pritiskom na dugme U redu izae iz dijaloga.
Metoda selekcije preko okvira za selekciju:
- prevlaenjem okvira sa leva na desno selektuju se samo elementi koji se nalaze potpuno unutar
okvira
- prevlaenjem sa desna na levo selektuju se svi elementi obuhvaeni okvirom.
Dodavanje Dodaje trenutno selektovane entitete grupi ve izabranih.
Selektuj sve Primenjuje tekui kriterijum selektovanja (dodavanje, oduzimanje ili invertovanje) na sve elemente
koji su definisani u filteru.
Prethodni set Obnavlja selektovanje prethodno selektovana grupe entiteta.
Filter Filterom se definiu kriterijumi za selektovanje entiteta istih osobina. (tapovi iste duine, istog
preseka i materijala, povri sa istim referencama, debljinama, itd.).
Metod Omoguava selektovanje entiteta okvirom razliitog oblika (pravougaonik, kosi pravougaonik,
selektovanja poligon, deo kruga ili deo krunog prstena), to je ilustrovano sledeim primerima:
Uputstvo 37
Kosi
pravougaonik
Poligon
Deo kruga
Deo krunog
prstena
Presene linije
Ako se neki entitet ne vidi od drugog nije mogue selektovanje klikom na taster ve se mora
promeniti pogled (projekcija u nekoj drugoj ravni ili perspektiva).
Selektovani vorovi su u kvadratiu boje magenta. Ponekad je potrebno ponovo odabrati vorove i
tada se pojavljuju u kvadratiu plave boje.
U ovom meniju su ikone alata za uveanje, smanjenje, translaciju, rotaciju, prethodni pogled i pogled
ponovo.
Cela slika Automatski podeava razmeru crtea tako da je model prikazan u celini.
Pomeranje (pan) Pomera crte modela da bi se videli entiteti koji nisu bili vidljivi zbog aktuelne razmere. Maksimalno
pomeranje odgovara dimenziji prozora. Nova pozicija radne povrine moe da se zada i usmerenim
vektorom, dvema takama, koje se definiu klikom na levi taster .
Brzo prevlaenje:
Pomou srednjeg dugmeta mogue je pomeranje crtea bez komande Pomeranje.
1. Klik na ikonicu Pomeranje.
2. Prevlaenje crtea modela na novu poziciju.
Ovaj oblik kurzora oznaava da je omogueno pomeranje crtea modela.
Rotacija Klikom na ovu ikonicu omoguava se rotiranje objekta i pojavljuje se sledea paleta ikona na
donjem delu ekrana pomou koje biramo nain rotacije:
2.15.3. Pogledi
Perspektiva
Aksonometrija X-Z pogled
Perspektiva X-Y pogled
Rotacija oko upravne ose Z-Y pogled
Rotacija oko vertikalne ose
Rotacija (aktivira
paletu ikona rotacije)
Podeavanje pogleda perspektive. Odgovarajui pogled se moe podesiti rotacijom modela oko tri
ose i zadavanjem odstojanja take posmatranja. Preciznost podeavanja ugla rotacije iznosi do 0,1
stepen. Omogueno je i dodeljivanje imena pogleda i njihovo snimanje. Klikom na odgovarajuu
ikonicu sa desne strane mogue je brisanje tekueg pogleda perspektive.
Udaljenost take Udaljenost take posmatranja je rastojanje izmeu take posmatranja i centra bloka modela.
posmatranja
Rotacija Nakon klika na ovu ikonicu pojavljuje se paleta ikona opisana ranije
u Uveenje/smanjene (Zoom) Rotacija.
Pogledi/ Prikazuje tri pogleda (projekcije na svaku koordinatnu ravan) i perspektivu modela. Pogled se bira
perspektiva klikom mia na odgovarajui meni ikonu.
40
Ravni rada (korisniki definisan koordinatni sistem) olakavaju crtanje u kosim ravnima. Na primer,
prozor u ravni krova. Kosa ravan krova se moe definisati kao pomona ravan i u njoj zatim crtati u
dve dimenzije. U ravnima rada visinska koordinata je rastojanje du ose normalne na ravan.
Opcije prikaza Pomone ravni se mogu prikazati u globalnom koordinatnom sistemu ili u sopstvenom lokalnom.
ekiranjem opcije Skrivanje elemenata koji nisu u pomonoj ravni prikazuju se samo elementi koji
se nalaze u tekuoj ravni, a opcijom Prikaz elemenata van pomone ravni sivom bojom elementi se
prikazuju na ekranu u sivoj boji.
Promena Odabirom neke od pomonih ravni prikazuju se njeni parametri koje je mogue ureivati i nakon
parametara klika na U redu potvrditi zadate izmene parametara.
pomonih ravni
Brisanje Brie korisniki definisane pomone ravni.
Pokupi >> Omoguava grafiko definisanje parametara pomonih ravni.
2.15.5. Geometrijske transformacije objekata
2.15.5.1. Translacija
Jedno za drugim: pravi jednu za drugom N kopija selektovanih entiteta na razliitim definisanim
rastojanjima (svako rastojanje se definie posebno pomou dX, dY, dZ koordinata).
Pomeranje: pomera selektovane entitete za definisano rastojanje pomou dX, dY, dZ koordinata.
Linije koje presecaju selektovane entitete koji se pomeraju ostaju vezane u vorovima. Vezane linije
menjaju samo poloaj vora u kome su vezani dok su ostali na istoj poziciji.
Odvajanje: pomera selektovane entitete za definisano rastojanje pomou dX, dY, dZ koordinata.
vorovi linija koje presecaju selektovane entitete ostaju gde su i bili tj. ne pomeraju se.
Spajanje vorova Ni jedan: vorovi se ne povezuju linijama.
Ponovo selektovani: Ako se dri pritisnuta [Alt] tipka na tastaturi mogue je ponovo odabrati
odreene vorove. Samo ponovo odabrani vorovi e biti spojeni linijama.
Svi: Svi vorovi koji se kopiraju e biti spojeni.
Prekidai
Opcije kopiranja Kopiranje elemenata: Omoguava i kopiranje konanih elemenata dodeljenih geometrijskim
entitetima.
Kopiranje optereenja: Omoguava i kopiranje optereenja dodeljenih geometrijskim entitetima.
Optereenja se mogu kopirati i posebno, bez konanih elemenata.
Kopiranje masa u vorovima: Omoguava i kopiranje masa u vorovima dodeljenih geometrijskim
entitetima.
Kopiranje kotnih linija: Kotne linije e se kopirati samo ako su selektovani vorovi kojima su
dodeljene.
Sa voicama Pomera i sve definisane voice (korisno prilikom pomeranja itavog modela).
Sa DXF lejerima Sa ukljuenom ovom opcijom izvrie se i transformacija uveenih DXF lejera.
Samo vidljivi Ukljuivanjem ove opcije transformisae se samo vidljivi lejeri na ekranu.
lejeri
Koraci translacije Koraci translacije:
1. Klik na ikonicu Translacija
2. Selektovanje entiteta ili optereenja
3. Klikom na U redu dugme u prozoru za selekciju (ili Odustani za prekid komande odabira
entiteta za translaciju)
4. Selektovanje eljenih opcija operacija i komandi u prozoru za translaciju
5. Klik na U redu dugme
6. Definisanje vektora translacije poetnom i krajnjom takom
Koraci translacije mogu biti i u sledeem poretku : 2-3-1-4-5-6.
Ako u modelu postoji vie istih elemenata koji se ponavljaju preporuuje se prvo definisanje tih
elemenata (ukljuujui definisanje konanih elemenata, uslova oslanjanja ili konturnih uslova,
optereenja, kotni linija..) a zatim kopiranje na pozicije gde jo treba da se nalaze u modelu. Na
ovaj nain se skrauje vreme izrade modela.
Za definisanje vektora translacije moe se koristiti i postojea taka na modelu.
Ako se menja sluaj optereenja tokom operacija translacije selektovana optereenja se mogu
kopirati ili premestiti u neki drugi sluaj optereenja.
42
2.15.5.2. Rotacija
Rotacija Ova opcija omoguava viestruko kopiranje ili
pomeranje selektovanih geometrijskih entiteta
ili optereenja rotiranjem. U X-Y, X-Z ili Y-Z
pogledima osa rotacije je normalna na ravan
pogleda dok u je u perspektivi osa rotacije uvek
Z osa.
Naini rotacije Inkrementalno: pravi N kopija selektovanih entiteta po zadatom uglu rotacije.
Raspodeljeno: pravi N kopija selektovanih entiteta po ugao rotacije/N inkremenata.
Podeljeno po zadatom uglu: pravi kopije selektovanih entiteta raspodeljene po definisanom uglu
rotacije. Broj kopija zavisi od veliine definisanog ugla rotacije i veliine luka rotacije.
Jedno za drugim: pravi jednu za drugom N kopija selektovanih entiteta sa mogunou definisanja
razliitog ugla rotacije za svaku kopiju.
Pomeranje: pomera selektovane entitete po zadatom luku rotacije. Linije koje presecaju selektovane
entitete koji se pomeraju ostaju vezane u vorovima. Vezane linije menjaju samo poloaj vora u
kome su vezani dok su ostali na istim pozicijama.
Odvajanje: pomera selektovane entitete po zadatom luku rotacije. vorovi linija koje presecaju
selektovane entitete ostaju gde su i bili tj. ne pomeraju se.
vorovi koji e Pogledati...2.15.1 Selektovanje
biti povezni
2.15.5.3. Ogledalo-simetrija
Ogledalo Ova opcija pravi kopije ili pomera selektovane
geometrijske entitete u ogledalu. Potrebno je
definisati dve take ravni simetrije koja je uvek
paralelna globalnoj osi upravnoj na ravan
tekueg pogleda.
Uputstvo 43
2.15.5.4. Skaliranje
Skaliranje Pravi viestruke kopije, ili pomera selektovane geometrijske entitete skaliranjem u odnosu na zadati
centar. Potrebno je definisati centar skaliranja i poetnu i krajnju taku referentnog vektora.
iani model:
Prikazane su samo ose linijskih elemenata i srednje take povrinskih elemenata.
Skrivene ivice:
Prikazan je iani model bez skrivenih ivica.
44
Renderovani model:
Linijski elementi prikazani su izabranim poprenim presecima, a povrine
sopstvenom debljinom. Boja elemenata odgovara boji dodeljenoj izabranom
materijalu.
Koliko e elementi biti providni moe se podesiti
u Pogled / Opcije renderovanja... Geometrija
odreuje tip elementa. Vertikalne linije se
smatraju stubovima, horizontalne gredama dok
se horizontalne oblati smatraju spratovima a
vertikalne zidovima.
Neprovidno Providno
Razgranata struktura sa leve strane i horizontalna lista iznad slika tekstura prikazuje tip materijala
(cigla, beton, metal, kamen, drvo, itd.). Poslednji tip (slobodan izbor) slui za korisniki definisane
teksture. Teksture materijala se prikazuju kao male slike sa desne strane a izabrana u levom delu
prozora uokvirena debljim crnim ramom.
Iskaui meni Desnim klikom na teksturu pojavljuje se iskaui meni sa sledeim
opcijama:
Brisanje teksture materijala
Dodavanje ili brisanje korisniki definisane teksture
Podeavanje rotiranja
2.15.7. Voice
Voice su korisne pri geometrijskom unosu modela. Definisanjem voica olakavamo rad jer
moemo definisati mesta preseka elemenata sa drugim elementima, rastojanja izmeu elemenata, itd.
Kurzor prepoznaje voice.
Pogledati... 4.7 Alati za ureivanje
46
U perspektivi se vide sve voice ali moe da se postavi samo kosa. Pozicija voica se moe menjati
prevlaenjem miem na novu poziciju na ekranu a briu se prevlaenjem van vidljivog dela ekrana.
Voice se mogu postaviti i preko zadavanja koordinata, numeriki. Klik na voicu ili biranje stavke
menija Podeavanja/Voice poziva dijalog za podeavanje voica:
voica
b
a
Upravno Paralelno
Bazna linija
Bazna linija
Uputstvo 47
Upotreba funkcije: posle klika na ikonu ortogonalno ili paralelno selektuje se linija koja e biti
referentna ili se zadaju dve take koje definiu pravac. Posle definisanja referentnog pravca u
sledeoj operaciji crtanja kurzor se kree ili samo normalno ili samo paralelno tom pravcu.
Upravno na ravan
Upotreba funkcije: posle klika na ikonu Upravno na ravan selektuje se oblast koja e biti referentna
ravan tako da e se kurzor kretati upravno na tu ravan. Ravan se moe definisati i klikom na tri
take.
Upotreba prethodno navedenih ikona olakava definisanje geometrije posebno kod zadavanja ravni
preseka.
Sredina ugla
Zapoeti crtanje linije a zatim kliknuti na dva kraka koja odreuju ugao i pravac polovine tog ugla e
odraditi pravac zapoete linije.
Presena taka
Zapoeti crtanje take ili linije a zatim kliknuti na ikonicu i nakon toga obeleiti dve linije ili njihove
poetne i krajnje take. Taka ili poetna taka linije e biti kreirana na mestu zamiljenog preseka u
nastavku obeleenih linija koje mogu biti i lunog oblika (ne moraju biti samo prave linije). U sluaju
krivih linija moe biti vie presenih taaka i one e biti obeleene kruiima tako da se eljena taka
mora selektovati.
Taka podele
Zapoeti crtanje take ili linije i kliknuti na ikonicu a zatim odabrati dve take. Definisati odnos
podele (prema odnosu duina ili rastojanju) u novootvorenom panelu. Kreira se taka ili poetna
taka linije.
Podeavanje opcija
Funkcije ikonica Presena taka i Taka podele se mogu podesiti ovom komandnom ikonicom.
Opcije podeavanja su: kreiranje nove take ili pomeranje relativnog poetka postojee take u novu.
Ova grupa funkcija omoguava pridruivanje modelu: kotnih linija, oznaka za nivo i nagib i oznaka i
vrednosti rezultata. Klik na ikonicu poziva panel sa alatima za definisanje kotnih linija. Klik na levu
donju ikonu poziva dijalog za zadavanje parametara kotnih linija.
Prevlaenjem miem moe da se menja poloaj kotnih linija i oznaka. Ako je kotna linija pridruena
modelu njen poloaj i veliina se automatski usklauje sa promenom geometrije modela.
Ortogonalne kotne linije ili nizovi kotnih linija paralelni X, Y i Z osama globalnog koordinatnog
sistema mogu da se pridrue modelu na sledei nain:
1. Klikom se odredi poetna i krajnja taka duine koja se kotira ili se klikne na liniju koja se
kotira.
48
2. Pomeri se mi na eljenu poziciju kotne linije u odnosu na entitet koji se kotira (izuzetak: ako
segment nije paralelan nijednoj osi sistema i ako je prikazana perspektiva modela odreuje se
dX, dY ili dZ pravac).
3. Levim klikom se odredi konani poloaj kotne linije.
Nizovi kotnih linija definiu se klikom na take ili na linije odgovarajuim redosledom. Odreivanje
eljene pozicije niza kotnih linija isto je kao i kod pojedinane kotne linije. Niz kotnih linija
selektuje se klikom na bilo koju liniju niza uz pritisnut taster [Shift]. Tada niz kotnih linija moe da
se pomera na novu poziciju. Pre promene poloaja jedne linije niza potrebno je selektovati tu liniju
pravougaonim okvirom za selektovanje i promeiti joj poloaj. Ta kotna linija vie nije deo niza linija
i tretira se kao pojedinana.
Niz kotnih linija moe da se definie i
Automatska kotna pomou automatskih kotnih linija. Ako
linija je izabrana ova funkcija selektuje se
samo krajnja taka niza pod
pretpostavkom da meutake nisu
generisane generatorom mree. Sve
meulinije generiu se automatski.
Podeavanje teksta
Zadaju se kose kotne linije ili nizovi kosih kotnih linija na modelu.
1. Klikom se odredi poetna i krajnja taka ili linija prvog kraka ugla koji se kotira.
2. Klikom se odredi poetna i krajnja taka ili linija drugog kraka ugla koji se kotira.
3. Poloaj i radijus kotne linije ugla odreeni su
pomeranjem mia (kotira se ugao, suplementni ili
komplementni ugao).
4. Klik odreuje konanu poziciju kotne linije ugla.
Klik na dugme Jedinice i formati i dugme ispod poziva dijalog za izbor formata i fonta broja kote
kotne linije.
Uputstvo 51
Pomou ove komande se kreira dimenzija radijusa krunog luka odnosno kruga.
Da bi se dodelio simbol kliknuti na bilo koju taku luka (kruga) i prevui simbol na eljeno mesto.
Pomou ovih ikona kreiraju se oznake nivoa i nagiba entiteta modela. Klik na dugme Jedinice i
formati i dugme ispod poziva dijalog za izbor formata i fonta broja kote kotne linije.
Pogledati... 3.3.7 Jedinice i formati
Oznaka nivoa kreira se u pogledu odozgo (pogled u pravcu gravitacionog ubrzanja) klikom na
eljenu taku. (Promene u vezi gravitacije se mogu menjati u Podeavanja / Gravitacija dijalogu).
Pogledati... 3.3.8 Gravitacija
Oznaka nivoa kreira se u pogledu spreda, sa strane ili u perspektivi na sledei nain:
Boja Podeavanje boje teksta, okvira i pomone linije. Boja moe da se preuzme i iz lejera.
Tekst polje Podeavanje okvira pomone linije, providnosti, poravnanja i odstojanja [d] pomone linije od take
(pokazivaa).
Font Podeavanje oblika, tipa i veliine ispisa teksta.
Mogu se uitati i menjati podrazumevna podeavanja i takva primeniti na tekst boksove ili fontove
svih tekst polja ili samo odreenih.
Aktivni linkovi U tekst polja se mogu dodati i aktivni linkovi do bilo koje spoljanje informacije o modelu na primer
do nekog fajla ili internet adrese (na primer, www.axisvm.eu) tako da klikom na tekst polje
pokree aplikacija pridruena datom fajlu ili linku. Za izmenu ovakvog teksta potrebno je prvo drati
pritisnut taster [Shift] a zatim kliknuti na tekst polje.
Pozivanje fajla Link za pozivanje fajla se sastoji od karaktera -> i imena fajla. Na primer:
->C:\Naziv_Modela\Izvetaji\Detalji.doc
Ukoliko nije navedena puna putanja do fajla AxisVM otvara direktorijum gde se nalazi snimljen
trenutni model, tako da ako se model nalazi u C:\ Naziv_Modela moe se uneti samo:
-> \Izvetaji\Detalji.doc
Klik na tekst polje pokree aplikaciju koja je dodeljena datom tipu fajla. Na ovaj nain moemo
ubaciti slike, filmove, zvuke, Excel tabele ili neki drugi dokument u model.
URL Podrani protokoli i formati: http://..., ftp://..., https://..., file://..., www. ...
Klik na teks polje pokree podrazumevani internet pretraiva u kome se otvara internet stranica ili
fajl. Ako u tekst polju postoji vie linkova, otvara se samo prvi.
Uputstvo 53
Podaci o objektu Karakteristike o elementu ili optereenju pojavljuju se u tekst polju u zavisnosti od trenutne. Element
trake menija (Geometrija, Elementi ili Optereenja). Podeavanja tekst polja o informacijama se
mogu podesiti u sledeem dijalogu:
Vrednosti Kada pointer mia doe u zonu vora, meuvora, centra povri, itd. prikazuju se u malom boksu
rezultata vrednosti rezultata koje mogu automatski da uu i u tekst polje. Postupak je slian postupku
kreiranja obinog tekst polja.
Polje sa vrednostima rezultata neke veliine (pomeranja, sile u presecima, reakcije...) vidi se samo
ako je u meniju izabrano prikazivanje rezultata iste veliine (pomeranja, sile u presecima, reakcije...).
Na primer tekstualno polje sa vrednostima My se prikazuje samo ako je My izabran za trenutni
prikaz rezultata.
Ispod dugmeta Koristi podrazumevano postoje tri prekidaa koja pomau pri definisanju polja teksta:
Primeni font u svim tekst poljima
Nakon klika na dugme U redu menjaju se samo fontovi u svim tekst poljima.
Snimiti kao podrazumevana podeavanja
Pojavljuje se novo tekst polje sa tekuim podeavanjima kao podrazumevanim.
Primeni parametre na sva tekst polja
Nakon klika na dugme U redu parametri svih tekst polja se postavljaju na tekue.
Obrada lejera Omoguuje kreiranje novih ili izmenu postojeih lejera.
Ova funkcija se moe pozvati i preko Podeavanja\Obrada lejera.
Pogledati... 3.3.3 Obrada lejera
[F11]
Uputstvo 55
2.15.10. Sklopovi
Brisanje Brie korisniki definisane sklopove iz liste. Ovom komandom ne briu se entiteti modela koji su
inili sklop.
Uputstvo 57
Kreiranje novih Kreiranjem direktorijuma olakava se sortiranje korisniki definisanih sklopova. Sklopovi se mogu
direktorijuma prebacivati i preurediti prevlaenjem na novu poziciju. Korienjem tastera [Ctrl] i [Shift] mogua
je viestruka selekcija na uobiajen nain.
Ukljuivanje/iskljuivanje direktorijuma, ukljuuju/iskljuuju se i sklopovi u njima.
Ovom ikonicom se kreiraju logiki sklopovi.
Arhitektonski objekti su definisani njihovom
Logiki sklopovi geometrijom. Verikalni konani elementi
greda, rebro i tap se smatraju stubovima a
horizontlni gredama. Oblasti u horizontalnoj
ravni su ploe a u vertikalnoj zidovi. Ako se
kreiraju nivoi (spratovi) mogue je i kreiranje
sklopova po nivoima.
2.15.11. Preseci
Linije, ravni i segmenti preseka koriste se za prikazivanje rezultata prorauna (pomeranja, sila,
napona itd.) kod povrinskih konstrukcija (ploa, membrana, ljuski).
Ako su tap, rebro ili greda unutar aktivne ravni preseka a komponente rezultata postoje i na tim
elementima prikazuje se i taj dijagram sa rezultatatima.
Ovaj dijalog boks se koristi na slian nain kao i dijalog boks Sklopovi.
Linije, ravni i segmenti preseka mogu da se ukljue/iskljue i klikom na brzi prekida Preseci.
Ako je prikaz rezultata postavljen na Preseke prikazuju se samo dijagrami linija, ravni i segmenata
preseka.
Da bi se smanjila sloenost prikaza rezultata, pojedinani preseci se mogu podesiti tako da se
prikazuju samo za odreene sluajeve optereenja i /ili za odreene komponente rezultata. Preseci se
automatski sortiraju u tri grupe odnosno direktorijume u zavisnosti da li su linije, ravni ili segmenti.
Prebacivanje iz jedne u drugu grupu prevlaenjem nije omogueno.
Grupa segmenti
preseka
Kreiranje grupe segmenti preseka omoguava laki prikaz vie preseka istovremeno.
Klikom na Nova grupa segmenta preseka iz liste, dodeljivanjem naziva grupe (naziv) i zadavanjem
Uputstvo 59
proizvoljnog broja segmenata kreiramo grupu. Pritiskom na [Esc] zavrava se definisanje grupe.
Poslednjem unetom segmentu pod brojem (xx) u definisanom direktorijumu dodeljuje se naziv_xx.
Kreiranje novih Kreiranje direktorijuma omoguava lake sortiranje preseka unutar iste grupe jer je omogueno
direktorijuma prevlaenje na novo mesto u grupi. Korienjem tastera [Ctrl] i [Shift] mogua je viestruka
selekcija na uobiajen nain.
Ukljuivanjem/iskljuivanjem prikaza direktorijuma menja se i prikaz preseka.
Novi segment Segment se definie pomou dve take na oblasti ili na vie oblasti u istoj ravni.
preseka Podeavanjem prekidaa bira se nain prikaza dijagrama rezultata. irina oblasti segmenta leve i
desne strane moe se birati pojedinano.
Uobiajen prikaz dijagrama je upravno na ravan elementa ali ukljuivanjem opcije Prikai dijagram
u ravni elementa dijagram se rotira. U dijalogu Mogunosti prikaza, ovaj nain prikaza dijagrama (u
ravni elementa) moe se ukljuiti/iskljuiti za sve segmente preseka.
Nova ravan Definie se klikom na dugme Nova ravan preseka i zadavanjem naziva preseka. Potom se selektuju
preseka dve take (ako je u pitanju pogled na neku ravan) ili tri take (ako je u pitanju perspektiva) koje
definiu ravan preseka. Ravan preseka oznaena je pravougaonikom isprekidanim linijama. Mogue
je ukljuiti/iskljuiti prikazivanje ravni preseka.
Ravni preseka su korisne na primer ako se ele
prikazati samo rezultati du neke linije kroz ceo
model odnosno konstrukciju.
2.15.12. Nalaenje
Nalazi entitet modela datog rednog broja, a kurzor se locira na dati entitet.
Ako je ukljuen prekida Odaberi element traeni entitet e biti obeleen (prikazan ljubiastom
bojom).
Centar kruga
Prikazivanje centra kruga u obliku krstia.
Oblast
Oblast je obeleena okvirnom linijom unutar konture.
Boja okvirne linije definie tip konstrukcije i ista je kao povrina koju odeuje:
ploa = crvena, membrana = plava, ljuska = zelena
Takasti oslonac
Prikazuje takaste oslonce.
Takasti oslonac je prikazan debelom linijom.
Boje: pomeranja=uta, rotacija= narandasta.
Linijski oslonac
Prikazuje linijske oslonce.
Prikazan je kao debela linija u pravcu oslanjanja.
Boje: pomeranja=uta, rotacija= narandasta.
Povrinski oslonac
Prikazuje povrinske oslonce.
Prikazani su kao svetlo braon mrea.
Veza elementi
Prikazuje veza elemente.
vor-vor veza elementi su prikazni punim zelenim linijama sa strelicom koja pokazuje
pravac veza elementa.
Linija-linija veza elementi su prikazani punim zelenim linijama sa strelicama koje
pokazuju pravac veze i isprekidanim zelenim linijama na krajnjim takama linija i svakom
drugom izmeu dve krajnje veza-linije.
Kruto telo
Prikazuje kruto telo konane elemente debelom crnom linijom.
Dijafragma
Prikazuje dijafragma konane elemente sivim isprekidanim linijama.
Referenca
Prikaz referenci.
Prikaz: crveni vektor, krst ili trougao.
Oblik poprenog presekaa
Prikazuje oblik poprenog preseka tap/greda/rebro konanog elementa.
Popreni preseci koje je definisao korisnik prikazuju se kao pravougaonici koji opasuju
presek.
Oslobaanje krajeva elemenata
Prikazuje oslobaanje krajeva elemenata i ivine zglobove elemenata.
Oslobaanje krajeva elemenata:
Plavi krug: zglob / kotrljajue leite
Plavi krug + krst: polukruti zglob
Crveni krug: sferni zglob
Pun plavi krug: plastini zglob
Ivini zglobovi:
Kruii na ivicama elemenata.
Elementi konstrukcije
Prikazuje elemente konstrukcije.
Prikazuje narandaste linije du elementa i broja elementa.
Parametri armiranja
Kod povrinskih nosaa prikazuje parametre armiranja.
Armatura u oblasti
Prikazuje armaturu neke oblasti isprekidanim braon
linijama.
Prikazana je gornja i donja armatura u x i y pravcu.
Masa
Prikaz koncentrisanih masa u vorovima.
Oznaavanje: dva crvena koncentrina kruga.
Centar mase sprata
62
Prikazuje centar mase svakog sprata. AxisVM konvertuje optereenja, koja su uzeta u
obzir pri seizmikom proraunu u mase, proraunava ih i postavlja na izraunato mesto.
Centar mase prikazan je crnim simbolom +s u crnom krugu i oznakom Gmi gde je i
oznaka sprata.
Centar krutosti sprata
Centar krutosti se odreuje u zavisnosti od poprenog preseka i broja zidova sprata metodom
koja se koristi kod prorauna krutosti tankih zavarenih poprenih preseka.
Prikazuje se centar krutosti spratova. AxisVM centar krutosti nalaenjem poprenih
preseka zidova koristei metodu kao i za proraun tankih zavarenih profila. Centar je
prikazam crvenim simbolom +s sa oznakom Si, gde je i oznaka nivoa.
Konture elemenata u 3D
Prikazuje model sa ianom 3D konturom elemenata.
Oznake
Numeracija
Prekidai
Info panel
Prikaz info panela.
Pogledati...2.17.1 Info panel
Panel boja
Prikaz panela boja.
Pogledati...2.17.3 Panel boja
Prikaz Prikaz sklopova i voica se moe ukljuiti ili iskljuiti.
Sklopovi
Omoguava/onemoguava prikaz sklopova.
Voice
Omoguava/onemoguava prikaz voica.
2.15.14. Servisi
2.15.14.2. Ureivanje
Tolerancija Dve take na rastojanju koje je jednako ili manje od zadate tolerancije bie spojene, pri operaciji
Provera mree. Toleancija se koristi i u kontroli duina tapova i debljine povrina.
Tolerancija u Take oblasti i povrina moraju biti u ravni. Svako odstupanje vorova van ravni vie od zadate
ravni vrednosti tolerancije dovodi do njihovog brisanja. Tolerancija u ravni se moe definisati na dva
naina:
Relativno [] u promilima najvee dimenzije poligona elementa;
Apsolutno [m] zadata vrednost.
2.15.14.3. Crtanje
Granini ugao Nee se prikazati zajedniki rub dva ili vie susednih povrinskih elemenata ukoliko je ugao izmeu
konturne linije njihovih normala manji od ovde usvojene vrednosti.
Prikazan rub
Neprikazan rub
Faktor poveenja Podeava se faktor poveanja/smanjenja (zoom faktor) tasterima [+] ili [-].
i smanjenja
Brzi prekidai omoguuju trenutno ukljuivanje/iskljuivanje simbola na ekranu kao i upotrebu onih
alata koji se pri ureivanju esto koriste. Ikonice se nalaze u donjem delu grafikog ekrana.
Automatsko presecanje
Nivoi (spratovi)
Ravni rada
Preseci
Numeracija
Pozadinski lejer
Informacioni paneli se nalaze na prostoru za crtanje. Poloaj panela nije fiksiran - mogue je
pomeranje po radnoj povrini korienjem .
Prikazuje informacije kao to su: aktivni sklop (sklopovi), tekui pogled, vrsta
analize, propis (standard) po kojem je izvrena analiza, tekui sluaj i
kombinacija optereenja, greka reenja, tekua komponenta rezultata.
Za objanjenje parametara E(U), E(P), E(W), E(EQ) videti 5 Analiza i 5.1
Statika analiza.
Prikazuje legendu sa skalom boja koja ide uz prikaz rezultata prorauna (izolinije i izopovrine).
Klik u unutranjost prozora sa skalama boja poziva dijalog boks za podeavanje skale boja.
Broj boja u legendi (maksimalno 29) moe da se podeava promenom veliine panela sa skalom
boja.
Podeavanje
panela boja
Min/max sklopova
Postavljanje donje i gornje granice intervala aktivnih sklopova. Meuvrednosti se dobijaju
interpolacijom.
Apsolutni max modela
Izmeu donje i gornje granice date veliine modela interpolacijom se odreuju meuvrednosti
boja. Za gornju i donju granica uzima se po apsolutnoj vrednosti najvea veliina modela.
Apsolutni max sklopova
Izmeu donje i gornje granice date veliine aktivnih sklopova interpolacijom se odreuju
meuvrednosti boja. Za gornju i donju granica uzima se po apsolutnoj vrednosti najvea veliina
aktivnih sklopova.
Korisnika postavka
Klik na element liste omoguava ureivanje vrednosti dodeljene boji u skali. Pri tome mogu da
se koriste i kurzorski tasteri. Poto se pritisne OK vrednosti nivoa treba da monotono opadaju na
dole.
Automatska interpolcija
Ako je ukljuena Automatska interpolacija tada se pri upisu neke nove vrednosti sve vrednosti
boja obnavljaju. Ukoliko je izmenjena gornja ili donja vrednost meuvrednosti se dobijaju
linearnom interpolacijom. Ukoliko se zada neka meuvrednost, program e primeniti bilinearnu
interpolaciju, vrednosti e se linearno menjati izmeu gornje i nove vrednosti, odnosno izmeu
nove i donje vrednosti i intervali mogu da se razlikuju.
Po vrednosti zadatog koraka
Vrednosti boja su odreene veliinom koraka . Pri upisu nove vrednosti ostale se preraunavaju
za veliinu definisanog korak. Prelaskom na drugi nain skala kree od najnie vrednosti
koristei poslednju vrednost koraka.
Numerike vrednosti skale boja mogu da se zapiu pomou dugmeta Snimi kao... i da se koriste
naknadno.
rafiranje rafura vrednosti van definisanih se moe podesiti da bude Neprovidna ili Providna.
Uputstvo 69
vrednosti koje su
van definisanih
Standardne vrednosti intervala se mogu podesiti i direktno iz brzog menija panela Skala boja, koji
moemo pozvati klikom u oblast panela desnim tasterom mia.
Proraun
Pri prikazu vrednosti armature klikom na Definisanje i Proraun
pojavljuje se panel u kome je mogue u odnosu na prenik armature i
rastojanje izmeu ipki dobiti broj komada ipki armature.
3. Glavni meni
3.1. Fajl
Kreiranje novog modela konstrukcije. Ako tekui model nije snimljen pre poetka kreiranja novog,
pojavljuje se prozor sa pitanjem da li se eli snimiti tekui model.
U dijalog boksu se unosi naziv modela, bira standard po kojem e se vriti analiza, biraju jedinice
mera, unosi zaglavlje projektne dokumentacije i bira postavka poetnog ekrana (pogled odozgo,
pogled sa strane ili perspektiva).
72
3.1.2. Uitavanje
Uitava postojei model u AxisVM. Ako tekui model nije snimljen, pre poetka uitavanja
[Ctrl]+ pojavljuje se prozor sa pitanjem da li se eli snimiti tekui model.
[O] Pojavljuje se standardni dijalog u koji se unosi naziv i lokacija postojeeg fajla.
AxisVM ulazne podatke o modelu snima u fajl sa ekstenzijom .AXS a rezultati su snimljeni u
fajlu sa ekstenzijom .AXE. Oba fajla sadre jedinstveni identifikator koji se dodeljuje pri
svakom snimanju tako da je lako proveriti da li obe ekstenzije pripadaju istom modelu.
Lokacija modela
Fajlovi modela u
aktuelnom
direktorijumu
3.1.3. Snimanje
[Ctrl]+ [S]
Snimanje modela pod nazivom ispisanim na gornem delu AxisVM ekrana. Ako model nije snimljen
automatski pojavlje se Snimi kao... dijalog gde je potrebno dodeliti naziv fajlu. Komandu Snimi
kao... je korisno koristiti ako se ele izvriti izmene na modelu ali i sauvati originalni model.
Ako je aktivirana mogunost Kreiraj rezervnu kopiju u Podeavanja/Osnovna podeavanja/
Integritet podataka/Automatsko snimanje kreirae se kopija postojeeg fajla tog modela.
Menja naziv modela i snima podatke aktuelnog modela pod novim nazivom. Ova komanda koristi se
pri zadavanju naziva modelu ili pri promeni modela, a sa ciljem da se zadri fajl sa originalnom
verzijom.
Konvertovanje Model formiran u starijim verzijama programa AxisVM konvertovae se automatski pri prvom
modela uitavanju u noviju verziju AxisVM.
Komanda Fajl / Snimi kao / Format fajla omoguava snimanje modela u prethodnim verzijama
programa AxisVM.
Uputstvo 73
DXF fajl Geometriju (linije, vorovi) aktuelnog modela zapisuje u fajl formata DXF nazivfajla.DXF za
moguu upotrebu u CAD programima. Geometrijske mere e biti ouvane.
Po izboru ove stavke menija pojavljuje se Export DXF dijalog boks gde mogu da se podese i jedinice
mera za model u izvezenom fajlu.
Za DXF izlazni fajl dostupna su tri razliita formata:
- AutoCAD 2000 DXF fajl
- AutoCAD R12 DXF fajl
- AutoCAD reinforcement design fajl.
BoCad fajl Snima geometriju modela u fajl format koji moe da se uita u BoCAD program. Fajl sadri
koordinate vorova tapova, karakteristike poprenih preseka i referentnu taku za definiciju
poloaja tapa odnosno grede u prostoru.
StatikPlan fajl Za programStatikPlan, AxisVM izvozi DXF file ukljuujui i konture armirane ploe sa raunskom
armaturom prikazanom preko izolinija i legendu sa rezultatima.
PianoCA fajl Generie *.pia interfejs fajl za PianoCA. Sadri podatke, oslonce, optereenja i rezultate prorauna
odabranog grednog elementa.
IFC 2x, 2x2, 2x3 Eksportuje IFC fajl opisujui arhitektonski model (zidovi, ploe, stubovi, grede). IFC fajl se moe
fajl uvesti u ArchiCAD, AutoDesk ADT, Revit, Nemetscheck Allplan, Tekla-Xsteel i druge
arhitektonsko-graevinske programe.
CADWork fajl Kreira DXF fajl koji se moe koristiti u CADWork softveru za detalje armature.
Izvoze se samo selektovane oblasti.
Kako CADWork radi u 2D okruenju, selektovane oblasti moraju biti u istoj ravni.
Svaka oblast u DXF fajlu pretvara se u lokalni X-Y koordinatni sistem, a Z koordinata predstavlja
raunski dobijenu koliinu armature.
SDNF 2.0, 3.0 fajl Snima model u SDNF (Steel Detailing Neutral Format) fajl koji mogu oitati programi za detalje
elika (Advance Steel, SDS/2, Tekla Structures, PDMS).
AutoCAD *.dxf Uvozi mreu geometrijskih entiteta iz DXF fajla AutoCAD-a u AxisVM. Lejeri uveenog fajla su
uitani u modul za obradu lejera (Pogledati...3.3.3 Obrada lejera).
Lejeri se mogu ponovo uitati ukoliko doe do izmene uveenog fajla to e korisnik i biti upitan
prikazanim dijagom u programu.
Selektovanje ove komande menija poziva dijalog boks Uvoz DXF.
Ukoliko se uitaju elipse sa aktivnom podelom mree konanih elemenata, konvertovae se u
poligonalne linije, dok u suprotnom ostaju kao elipse.
Uvoz Modela
Parametri Jedinice
Zadaju se duinske jedinice koritene u uveenom DXF fajlu.
Maksimalni otklon kod krunog luka [m]:
Uvozom DXF fajla sa aktivnom mreom konanih elemenata elipse se konvertuju u poligone iji
broj zavisi od vrednosti strele e.
Uputstvo 75
Provera geometrije
Pri uvozu DXF fajla kao aktivne mree, AxisVM spaja bliske vorove ako je njihovo rastojanje
manje ili jednako od zadate veliine.
Koordinata novog vora je srednja vrednost rastojanja koordinata vorova koji se spajaju.
Zadatu veliinu tolerancije je potrebno postaviti relativno u zavisnosti od dimenzija modela.
Uvoz kao Uveeni DXF fajl je mogue postaviti kao pozadinski lejer ili kao aktivnu mreu.
Aktivna mrea (vorovi i linije)
Uveenaa geometrija se smatra kao da je kreirana pomou komandi u programu AxisVM.
DXF lejeri se mogu koristiti za kreiranje sklopova.
Pozadinski lejer
Uveenaa geometrija se postavlja kao pozadinski (neaktivni) lejer. Na ovaj nain se pozadinski
entiteti mogu koristiti kao reference za novokreirane.
Naini Uvoza Mogue je odabrati dodavanje nove geometrije na postojeu ili prepisivanje nove preko postojee.
Postavljanje Mogue je odabrati ravni DXF lejera (X-Y, X-Z, ili Y-Z).
Pritiskom na dugme Postavljanje, DXF crte se locira na proizvoljno mesto koordinatnog sistema.
IFC 2.0, 2x i 2x2, Uvozi objekte iz arhitektonskih modela snimljenih kao IFC fajl. Uveeni objekti mogu biti prikazani
2x3 *.ifc fajl kao 3D pozadinski lejeri ili mogu biti konvertovani kao izvorni model, dodavanjem materijala,
poprenih preseka itd. Postojei arhitektonski modeli se uvek prepisuju novim.
Arhitektonski modeli mogu biti uveeni iz sledeih programa: ArchiCAD, AutoDesk Architectural
Desktop, Revit Structure, Revit Building Nemetscheck Allplan, Bocad i Xsteel.
Uvoenjem IFC fajlova dobija se statiki model (ako je dostupan) ili se arhitektonski objekti
prepisuju ili dodaju postojeim informacijama u AxisVM modelu.
Statiki model Iz IFC verzije 2x3 mogue je izvesti detalje statikog modela (vorove, oblik, oslonce, optereenja,
kombinacije optereenja). Opcija Statiki model je dostupna samo ako fajl sadri odgovarajue
informacije. Ako je opisan samo arhitektonski model (stubovi, grede, zidovi, ploe, krov) automatski
se moe kreirati statiki model u AxisVM nakon uvoza fajla.
Arhitektonski Ova opcija moe prepisati ili dodati informacije o arhitektonskom modelu u AxisVM model.
model AxisVM moe da oita stubove, grede, zidove, ploe i krovove.
Videti 4.9.20 Generisanje AxisVM modela iz arhitektonskog (ArchiCad) modela
Kada se izveze fajl modela iz ADT (Architectural Desktop) potrebno je iskljuiti automatsko
ukrtanje zidova pre kreiranja IFC fajla.
AxisVM *.axs Uvozi model iz jednog AxisVM fajla i pridruuje ga tekuem AxisVM fajlu.
Tokom pripajanja tekuem fajlu automatski se primenjuje komanda Provera geometrije (Pogledati...
4.8.14 Provera geometrije). Ako se karakteristike pripajanog i tekueg elementa razlikuju,
zadravaju se karakteristike tekueg. Grupe i kombinacije optereenja, ako postoje, pripajaju se
tekuem modelu kao nove grupe i/ili kombinacije. Ako oba modela sadre isti sluaj optereenja
dolazi do spajanja definisanih opetereenja.
Sklopovi linija/ravni preseka istog naziva se spajaju, a ako su razliitog dodaju se postojeem.
Prilikom uvoza AxisVM fajla pojavljuje se sledei
dijalog:
76
Stereo Lithography Oitava trougaonu mreu konanih elemenata koja opisuje povrine modela iz STL formata fajla.
*.stl fajl Viestruki vorovi i nepravilna trougaona mrea se filtriraju (izbacuju) iz modela.
Bocad interface Otvara fajl kreiran u softveru za eline konstrukcije Bocad (*.sc1) i uvozi geometriju i poprene
*.sc1 fajl preseke grednih elemenata.
Glaser -isb cad- Uvozi *.geo fajl iz Glaser -isb cad- opisujui gredne i povrinske modele.
*.geo fajl
SDNF fajl Uvozi SDNF fajl koji sadri podatke iz softvera za detalje elinih konstrukcija.
(Steel Detailing
Neutral Format)
Instalacija Veza meu ovim softverima je omoguena preko COM servera u AxisVM. Da bi ova veza
funkcionisala COM server se mora registrovati u operativnom sistemu (u Registry bazi) a zatim se
softver Tekla Structures mora "obavestiti" da je instaliran COM server.
AxisVM setup automatski obavlja gore navedene operacije prijavljivanja COM severa i postavku
u Registry bazu a ako program Tekla Structures nije instaliran na raunaru drugi deo instalacije veze
meu programima se ne moe izvriti. Zbog toga se nakon instalacije Tekla Structures programa
mora ponoviti instalacija pomou dva batch fajla iz AxisVM programskog direktorijuma:
!REGISTER_AXISVM.BAT
!REGISTER_TEKLA.BAT
Ako veza meu programima ne funkcionie iz nekog razloga, preporuuje se ponavljanje postupka.
Povezivanje Nakon uspene registracije model napravljen u programu Tekla Structures moe se prebaciti u
AxisVM na sledei nain: klikom u meniju Analiza na Analiza i dimenzionisanje modela... a zatim
klikom na dugme Karakteristike i postavljanjem procesora za analizu na AxisVM AD Engine.
Uputstvo 77
Ako se AxisVM AD Engine ne pojavi u padajuem meniju registracije nije uspela i mora se ponoviti
postupak instalacije veze programa.
Nakon odabira procesa analize prelazi se na dijalog Analiza i dimenzionisanje modela i klikom na
Pokreni pokree se prenos modela u AxisVM. Status procesa prenosa prikazuje se na ekranu i ako je
uspeno izvren klikom na U redu model se otvara u programu AxisVM.
Moe da se definie proizvoljni tekst zaglavlja, u dva reda, koji e se pojaviti na svakoj strani
tampanog dokumenta, kao i proizvoljni komentar.
3.1.10. tampanje
tampanje
crtea
Zaglavlje
Podeavanje datuma, primedbi i numeracije stranica koje se prikazuju na svakoj stranici
odtampanog dokumenta. Ako je iskljuen prekida za numeraciju stranica prikazuje se prazna
stranica u koju se mogu upisati proizvoljni brojevi stranica.
Orijentacija
Izbor vertikalnog ili horizontalnog poloaja lista papira za tampanje.
Podeavanje boja
Mogu je izbor tampe u boji, u sivim nijansama ili crno-belo. Na crno-belom tampau
konvertovanje u sivu skalu obavlja drajver tampaa. U sluaju izbora sivih nijansi konverziju
izvrava program. Preporuuje se proba zbog postizanja odgovarajueg kvaliteta tampe. Kod
crno-bele tampe svi entiteti na crteu e biti u crnoj boji.
Dimenzije hartije
Izbor formata hartije za tampanje.
Tipovi slova
Izbor tipa i veliine fontova koji se koriste.
Debljine pera (linija na crteu)
Podeavanje debljine pera (u mm ili inima) pri tampanju.
Debele linije: za oslonce i krute elemente;
Srednje debele linije: za izolinije i linije preseka;
Tanke linije: za ostale delove crtea.
tampanje u fajl U sluaju ovog izbora formira se print fajl naziv.prn koji moe da se tampa naknadno.
Ako postoji print fajl naziv.prn pri tampanju u fajl sa istim nazivom, pojavi se dijalog boks sa
prekidaima: zamena i dopuna postojeeg fajla.
tampanje u fajl moe da se podesi i u standardnom Kontrolnom panelu Windowsa pod stavkom
tampai, ako se za port tampaa izabere File. Tada nije mogua dopuna postojeeg print fajla novim
fajlom istog naziva.
tampanje Mogu je izbor tampe opsega strana tabele (sve/parne/neparne/aktuelne/ /selektovane) ili oblasti.
tabela
Na primer: ako se u polje upie: 1,3,7-10,20-18 tampae se stranice tabele: 1, 3, 7, 8, 9, 10, 20, 19 i
18.
Uputstvo 81
U okviru ovog dijalog boksa mogua je i tampa vie print fajlova sa izborom redosleda miem ili
kurzorskim tasterima.
Fajlovi modela kreiranih programom AxisVM oznaeni su simbolom . Ako postoji i fajl sa
rezultatima analize oznaen je istim simbolom ali sa plavim trouglom u donjem desnom uglu .
Prikaz modela
82
Novi direktorijum
Formiranje novog direktorijuma u postojeem.
Kopiranje
Kopiranje izabranih fajlova iz startnog u odredini direktorijum. Moe se zahtevati i kopiranje
fajlova sa rezultatima.
Preimenovanje/Premetanje
Preimenovanje ili pomeranje izabranih fajlova iz startnog u odredini direktorijum
Brisanje
Brisanje izabranih fajlova. Mogue je izabrati brisanje obe datoteke modela ili samo brisanje
fajla sa rezultatima.
Uitavanje
Uitavanje fajla sa ulaznim podacima nekog modela.
Fajlovi modela kreiranih programom AxisVM oznaeni su simbolom . Ako postoji i fajl sa
rezultatima analize oznaen je istim simbolom ali sa plavim trouglom u donjem desnom uglu .
Prikaz modela
Prikaz aktuelnog ianog modela u pogledu od gore, sa strane, spreda ili perspektivi, sa
osnovnim informacijama o modelu.
Zatvaranje
Izlaz iz dijalog boksa baze modela.
AxisVM sadri bazu definisanih konstrukcionih materijala i omoguava da se zada niz karakteristika
materijala za korienje u numerikoj analizi. Svaki niz karakteristika istog materijala ima razliiti
naziv (na primer: MB30, MB40...).
Baza materijala se moe otvoriti i prekledati i pomou ikonice Pregled tabela i selektovanjem
Baze/Baza materijala. (Pogledati... 4.9.7 Linijski konani elementi, 4.9.20 Generisanje AxisVM
modela iz arhitektonskog).
Pogledati detaljniji opis pregleda tabela u poglavlju 2.9.
Karakteristike Ova baza sadri karakteristike materijala iz konstrukterske prakse na osnovu standarda Evrokod,
materijala DIN-1045, DIN-1045-1, NEN, SIA-162, MSz i STAS. Korisnik moe ove podatke da menja i
dopunjava po potrebi. Materijali iz ove baze mogu da se upotrebe uz bilo koji model.
AxisVM sadi bazu elinih profila i betonskih poprenih preseka. Do ovih baza se dolazi pomou
progama za pregled tabela. U bazi podataka se mogu nai elini profili raznih svetskih proizvoaa.
(Videti.. 2.9 Tabele).
Karakteristike Karakteristike korisniki definisane baze mogu se menjati preko Fajl / Karakteristike tabele
tabele poprenih preseka u meniju Tabela, a brisati preko Fajl / Brisanje tabele poprenih preseka.
Uvoz/Izvoz Mogu je i import i eksport numerikih vrednosti u bazu iz fajlova tipa dBaseIII preko Fajl / Uvoz
vrednosti dBase fajla.
Kopiranje/ Karakteristike profila sa kompletnim grafikim informacijama mogu se kopirati iz jedne tabele i
Ubacivanje ubaciti u drugu. U drugu aplikaciju, preko clipboarda, mogu se preneti samo numeriki podaci o
poprenih preseka profilima.
Dodavanje/ Novi profil moe se dodati bilo kojoj tabeli profila iz menija Ureivanje/Novi red ili kombinacijom
Modifikacija / [Ctrl]+[Insert] ili preko odgovarajue ikone posle ega se unose vrednosti parametara.
Brisanje Novi profil moe se definisati i korienjem Ureivaa profila iz menija Ureivanje/Konstruisanje
poprenih preseka profila ili kombinacijom [Ctrl]+[G].
Izmena profila, ako postoje grafike informacije o profilu, moe da se izvri iz menija
Ureivanje/Modifikacija profila, ili kombinacijom [Ctrl]+[M].
AxisVM pri promeni bilo koje dimenzije standardnog oblika automatski proraunava sve ostale
parametre poprenog preseka i obnavlja ispisane podatke.
Popreni presek se moe obrisati pomou ikonice za brisanje ili kombinacijom tastera [CTRL+Del].
Videti opis ureivaa poprenih preseka u poglavlju 3.1.14.1.
Baza poprenih preseka sadri vrednosti torzionog momenta inercije I koji se koristi u modulu
za dimenzionisanje elinih konstrukcija.
Karakteristine vrednosti poprenih preseka u bazi preuzete su iz baze proizvoaa profila i
preporuuje se njihova provera pre korienja.
elini popreni Baza poprenih preseka sadri sledee tipove poprenih preseka:
preseci
Betonski popreni U bazi podataka se nalaze najee upotrebljavani popreni preseci od preseka 20x20cm do
preseci 80x80cm, sa koracima od 2cm i 5cm.
Uputstvo 89
Ponavlja poniteno.
Import iz DXF Konture tankozidnih zavarenih poprenih preseka mogu da se uvezu i iz DXF fajlova.
fajla
Take napona Izbor taaka (maksimalno 8) u kojima se raunaju naponi. Podrazumeva se teite preseka kao jedna
taka (ukupno 9. taaka). Ove take pomeraju se zajedno sa presekom.
Naponi se izraunavaju samo za definisane take. Ako take nisu definisane od strane korisnika
program automatski rauna napon samo za centralnu take (u teitu).
90
Meni ikona Funkcije za ureivanje su dostupne preko menija ikona sa leve strane aktivnog prozora. Funkcije su
iste kao i u glavnom meniju ikona.
Pogledati... 2.15 Meni ikona.
Tankozidi
zavareni profili
Centralna taka Moe se izabrati centralna taka za svaku komponentu poprenog preseka pomou koje se moe
editovati poloaj komponenti u okviru celokupnog poprenog preseka.
Standardni oblici se mogu zadavati i parametarski. Moraju se definisati sledei parametri:
Nain izrade Dostupna su tri naina (vueni, zavareni, hladno oblikovani).
Dimenzije Vrednosti zavise od naina izrade (visina, irina, debljina, radijus ava, prenik, itd.).
Rotiranje Omoguava zadavanje ugla rotacije reseka . Podrazumevana vrednost je 0.
I profili Definisani su visinom, irinom i
debljinom noice i rebra i radijusom
ugaonog ava.
Sloeni I profili
Uputstvo 91
Cevasti profili Definisani su spoljnim prenikom (d) i debljinom zida (v). Osa profila predstavlja konturu zatvorene
oblasti prikazane isprekidanom linijom.
Drugi oblici Definisani su visinom, irinom, debljinom i u sluaju vuenih ili zavarenih uglom krivine ili ava.
, , ,
, ,
Dvostruki profili Osnovni oblici dvostrukih poprenih preseka se mogu zadati parametarski (irina, visina, debljina
rebra i noica) ili uitati iz baze profila.
, , Posebni parametri dvostrukih profila:
rastojanje profila: a
orijentacija : jedan ka drugom ili leima (u sluaju 2U profila)
Poligonalni oblici Definisanje poligonalnih profila.
Brisanje Tipka [Del] poziva panel za selektovanje komponenti za brisanje. Po izlasku iz panela bie izbrisane
i take napona.
Take napona Brisanje izabranih taki napona.
Taka napona u teitu poprenog preseka se ne moe izbrisati.
Opcije Podeavanje dimenzija mree, koraka kurzora odnosno multiplikatora za uveavanje ili smanjivanje.
Puni profili
,
I oblici Definisanje "I" poprenog preseka parametrima a1, a2, a3, b1, b2, b3 i . Neki parametri (a1, a3) i
(b1, b3) mogu da imaju nultu vrednost, pa se dobijaju "T", "U" i "L" preseci.
Uputstvo 93
Poligonalni Zadavanje poprenog preseka poligonalnog oblika. Konstruisanje poligona se zavrava pritiskom na
tipku (Enter) ili pritiskom na desno dugme ili zatvaranjem poligona.
Ubacivanje Ubacivanje nove centralne take na konturu poprenog preseka. Oblik poprenog preseka se moe
glavne menjati pomeranjem centralne take miem.
(centralne) take
Puni Pritisnuto dugme omoguava definisanje poprenog preseka a pritisnuto dugme Oupljeni definisanje
otvora u preseku.
Oupljeni Aktiviranjem ovog prekidaa u puni popreni presek bilo kog oblika se moe uneti otvor
pravougaonog, krunog i poligonalnog oblika.
Ako se popreni presek sastoji iz dva ili vie nezavisnih elemenata sledee karakteristike preseka se
ne proraunavaju: Ay, Az, y, z, yz, 1, 2, A1, A2 .
Ax Povrina poprenog preseka
Ay Smiua povrina poprenog preseka (odgovara transverzalnoj sili Qy)
Az Smiua povrina poprenog preseka (odgovara transverzalnoj sili Q z)
Ix Torzioni moment inercije (oko lokalne x ose)
Iy Moment inercije oko lokalne y ose (fleksioni)
Iz Moment inercije oko lokalne z ose (fleksioni)
Iyz Centrifugalni moment inercije
I1(*) Glavni moment inercije (max)
I2(*) Glavni moment inercije (min)
Ugao izmeu prve glavne lokalne ose i y lokalne ose
I Torzioni moment inercije (za dimenzionisanje elinih profila)
y Faktor smicanja u lokalnom y pravcu
z Faktor smicanja u lokalnom z pravcu
yz Faktor smicanja za lokalna ukrtanja yz pravaca
1 Faktor smicanja za glavni lokalni prvi pravac
2 Faktor smicanja za glavni lokalni drugi pravac
A1(*) Smiua povrina poprenog preseka (odgovara transverzalnoj sili Qy)
A2(*) Smiua povrina poprenog preseka (odgovara transverzalnoj sili Q z)
W1, el,t(*) Otporni moment, gornji = I1 / e2_max (videti dijagram ispod)
W1, el,b(*) Otporni moment, gornji = I1 / e2_min
W2,el,t(*) Otporni moment, gornji = I2 / e1_max
W2,el,b(*) Otporni moment, gornji = I2 / e1_min
W1,pl(*) Otporni moment plastinosti
W2,pl(*) Otporni moment plastinosti
i1 Poluprenik inercije oko y lokalne ose
i2 Poluprenik inercije oko z lokalne ose
94
yG Pozicija teita u pravcu lokalne y ose u odnosu na donji levi ugao pravougaonika koji
opasuje presek
zG Pozicija teita u pravcu lokalne z ose u odnosu na donji levi ugao pravougaonika koji
opasuje presek
ys, zs Poloaj centra smiue povrine u lokalnom y i z pravcu u odnosu na centar mase
Po Spoljanji obim (konture punog preseka)
Pi Unutranji obim (otvora)
(*) Ako su prva i druga glavna osa lokalne ose y i z, vrednosti sa (*) oznaavaju da se radi o
y i z osi.
Glavni momenti
inercije
2
Ix Iy Ix Iy
I1 I1 I xy
2
2 2
2
Iy Iz Iy Iz
I2 I2 I yz
2
2 2
2nxy
tg(2 n )
nx n y
Proraun I1 I1
otpornog W1,el , gornji W1,el ,donji
e2 _ max e2 _ min
momenta
elestinosti
I2 I2
W2,el , gornji W2,el ,donji
e1 _ max e1 _ min
Smicanje Gredni elementi se raunaju ne uzimajui u obzir deformacije od smicanja ak iako su popreni
preseci zadati sa nekom vrednosti povrine smicanja.
Za rebro elemente povrine smicanja se uzimaju pri proraunu i moraju biti unete sa pozitivnom
vrednosti veom od nule ( Ay 0 i Az 0 ).
Pri dimenzionisanju elinih konstrukcija povrina smicanja se uzima u obzir prema izabranom
nacionalnom propisu a ne prema unetim vrednostima.
= faktor smicanja
Ax Ax
gde je: Ay Az
y z
3.1.15. Izlaz
3.2. Ureivanje
3.2.1. Poniti
[Ctrl]+[Z]
Ponitava poslednju operaciju tj. vraa stanje pre poslednje komande. Broj ponitavanja (maks. 99)
moe da se definie iz menija:
Podeavanja/Osnovna podeavanja/Sigurnost podataka/Poniti.
3.2.2. Ponovi
[Shift]+[Ctrl]+[Z]
3.2.4. Kopiranje
Kopiranje sadraja aktivnog prozora na clipboard. Ako nita nije selektovano kopiraju se aktivni
[Ctrl]+ [C] sklopovi, ako su ukljueni. Ako nita nije selektovano (a nema aktivnih sklopova) kopira se ceo
model.
Kopiranje se moe i prekinuti.
3.2.5. Ubaci
Opcije kopiranja Selektovani elementi (i korisniki definisani sklopovi koji ih sadre) kao i njima pridrueni oslonci,
optereenja, kotne linije ili armatura se uvek kopiraju u clipboard.
Za podeavanje opcija kopiranja u
novo otvorenom panelu izvriti
podeavanja: Selektovani oslonci/
Selektovana optereenja/ Selektovane
kotne linije/ Selektovane oblasti
armiranja. U panelu se biraju opcije
kopiranja svih ili pripadajuih
sluajeva optereenja, kombinacija
optereenja, grupa optereenja kao i
ukljuivanje opcije kopiranja aktivnog
ekrana kao crtea.
Pripajanje optereenja iz svih sluajeva optereenja u tekue. Ukljuena ova opcija pripaja
optereenja iz svih sluajeva optereenja iz clipboarda u tekui sluaj optereenja modela.
Sklopovi:
U clipboard se kopiraju i korisniki definisani sklopovi selektovanih elemenata. Prva opcija ubacuje
elemente sklopova u sve sklopove modela, a druga ubacuje sklopove kakvi su bili u kopiranom
modelu.
Pozicije ubacivanja
Omoguava izbor tri pozicije za ubacivanje iz clipboarda.
Ubacivanje na istu poziciju kopiranog modela: ubaeni elementi e se nalaziti na istim koordinatama
kao i u izvornom modelu.
Postavljanje u odnosu na relativni poetak/ Postavljanje u odnosu na krajnju taku strukture: Ako je
ukljuena neka od ovih opcija postavljanje ubaenih elemenata se definie klikom levog dugmeta
mia. U prvom sluaju pozicija je relativni poetak izvornog modela a u drugom automatski
detektovana krajnja taka kopirane strukture.
Uputstvo 97
3.2.7. Brisanje
Brisanje izabranih entiteta. Ukoliko nema izabranih entiteta otvara se panel za izbor, a zatim i
dijalog boks za brisanje.
[Del]
Omoguava brisanje selektovanih geometrijskih entiteta.
Postupak:
1. Odabrati geometrijske entitete koji se briu. Selektuju se ili pomou panela za izbor ili
dranjem tipke [Shift] i odabira entiteta levim klikom mia.
2. Nakon selekcije pritisnuti tipku [Del]. Ako entiteti nisu selektovani prethodno pojavljuje se
panel za selekciju i tada se mogu odabrati entiteti. Pogledati... 2.15.1 Selektovanje.
3. Omoguiti prekidae entiteta koji se briu.
4. Pritiskom na dugme U redu zavrava se postupak i zatvara dijalog.
Prekidai u dijalogu su aktivni ili ne u zavisnosti od trenutne selekcije entiteta (geometrija, elementi,
optereenja...).
Geometrija Omoguava selekciju geometrijskih entiteta za brisanje. Briu se i pripadajui konani elementi i
optereenja selektovanih geometrijskih entiteta.
Elementi Omoguava selekciju konanih elemenata za brisanje. Brisanje konanih elemenata ne brie
geometrijske entitete ali se briu pripadajua optereenja.
Reference Omoguava selekciju referenci za brisanje. Briu se i svi elementi i optereenja koji koriste
selektovane reference.
Kotne linije, tekst Brie kotne linije, tekst boksove, itd. selektovanih entiteta.
[F10]
AxisVM omoguava snimanja: glavnog prozora, dijagrama pomeranja i unutranjih sila, rezultate
dimenzionisanja elinih konstrukcija, prorauna armature i dijagrame stubova i greda, itd. U sluaju
Dodavanje crtea rada u vie prozora mogue je snimanje svih ili samo aktivnog prozora.
u Galeriju [F9]
Za snimanje dijagrama moe posluiti i Baza crtea. Dok Galerija sadri slike, Baza crtea sadri
crtee koji se ponovo iscrtavaju u zavisnosti od promene modela.
Pogledati... 2.13 Baza crtea i 2.10.4 Galerija slika
Koji format fajla Bitmap format (.BMP, .JPG) snima slike veliine u pixelima i to u *.JPG formatu, manje veliine
koristiti? fajla i neznatnog gubitka kvaliteta ili *.BMP, bez gubitka kvaliteta slike ali rezultat je vea veliina
fajla.
Windows metafajlovi (.WMF, .EMF) sadre seriju podataka o crteu tako da bez obzira na promenu
veliine kvalitet tampe ostaje isti. U renderovanom ili prikazu sa skrivenim ivicama ovaj format
moe da snimi samo bitmapu tako da se ne moe odrati uvek isti kvalitet tampe i preporuuje se
direktna tampa ovih prikaza crtea.
Crtei se automatski snimaju u poddirektorijum Images_nazivmodela direktorijuma gde se nalazi
model. Ove slike crtea se mogu ubaciti u izvetaj. Ne treba menjati naziv poddirektorijuma kao ni
premetati ga na neko drugo mesto.
Teina celokupnog modela, selektovanih elemenata ili detalja se moe pregledati tabelarno po
materijalima, poprenim presecima ili tipu povrine modela.
[F8]
Spaja susedne elemente u jedan linijski dok ne naie na taku prekida. Taka prekida je definisana
promenom lokalne x ili z ose, materijala, poprenog preseka ili ekscentriciteta, uslova oslobaanja
krajeva ili graninih oblasti elementa. Linijski elementi moraju biti na istoj liniji ili luku (misli se na
geometriju).
Ova komanda menija konvertuje automatski kreiranje reference linijskih ili povrinskih elemenata u
referentne vektore.
3.3. Podeavanja
3.3.1. Prikaz
3.3.2. Opcije
[F11]
Modul za obradu lejera omoguava rukovanje AxisVM, uvezenim DXF i ArchiCAD lejerima. Moe
da se uveze samo jedan ArchiCAD lejer a vie DXF lejera. Ako nije definisan nijedan AxisVM lejer
AxisVM automatski kreira novi lejer sa nazivom Dimenzije.
Na levoj strani dijaloga ovog modula nalazi se prikaz postojeih lejera u obliku razgranate liste. Ako
se selektuje pojedinani DXF lejer u poljima na desnoj mogu da se menjaju parametri (naziv, boja,
tip, debljina). Ako se selektuje glavna grana DXF lejera mogu da se menjaju parametri svih DXF
lejera istovremeno. Parametri AxisVM lejera ne mogu da se menjaju.
Primeni na sve: pritisak na dugme oznaava da zadati parametri vae za sve DXF lejere.
Vidljivost lejera ili DXF fajla moe da se podesi klikom na simbol "sijalica" pored naziva lejera.
Novi AxisVM lejer Kreiranje novog AxisVM lejera sa zadavanjem naziva, boje, tipa linije i veliine.
Brisanje Brisanje lejera ili grupe selektovanjem i pritiskom na tipku [Del].
Brisanje praznih Brie sve AxisVM lejere koji ne sadre entitete.
AxisVM lejera
Brisanje praznih Brie sve uveene DXF lejere koji ne sadre entitete.
DXF lejera
[Ctrl] + [R]
Olakavaju pregled i ureivanje modela. Mogu se definisati pre unosa modela ili naknadno na
postojeoj konstrukciji.
Nivo je pomona ravan paralelna globalnoj X-Y ravni na zadatoj koordinati Z. Ako su nivoi uljueni
kretanje miem je uvek projekcija na ravan ak iako su elementi na razliitim Z koordinatama.
Uputstvo 101
Samo jedan nivo moe biti aktivan, ali je mogu prikaz i susednih nivoa (nivoa iznad ili ispod).
Ureivanje se odnosi samo na aktivni nivo.
Pokupi Klikom na ovu ikonicu prelazi se na aktivni prozor modela i omoguava odabir take za Z
koordinatu. Funkcija se zavrava klikom na praznu oblast i Z koordinata se dodaje listi nivoa.
Unos novog nivoa Unosom Z koordinate u polje za ureivanje i klikom na dugme [+] dodaje novi nivo na listu.
Nalaenje Ako postoji viespratna konstrukcija sa ploama mogue je pronai i dodati Z koordinatu
horizontalnih povrina listi nivoa jednim klikom. Nepotrebne nivoe je mogue naknadno izbrisati iz
liste
Nije mogua izmena pozicije nivoa. Potrebno je izbrisati nivo i definisati novi.
Brisanje Brie selektovane nivoe a preostali se preimenuju i novopripadajui elementi se dodaju automatski.
Prikaz nivoa iznad Ako je pritisnuto ovo dugme prikazuje se i nivo iznad aktivnog.
aktuelnog
Za prikaz vie nivoa ukljuiti u dijalogu Sklopovi sa logikim sklopovima ukljuiti nivoe koje elite
prikazati. Odabir novog aktivnog nivoa prevazilazi podeavanja sklopova.
102
Numerisanje Kontrola numeracije se vri pomou ovih dugmadi. Ako je levo dugme pritisnuto (Numerisanje
nivoa nivoa od dole) najnii sprat se smatra kao nivo terena a ostali se numeriu pozitivnim vrednostima, a
ako je drugo pritisnuto (Auto numerisanje spratova) najblii nultom nivou se smatra nivoom terena.
Nivoima ispod dodaju se negativni, a iznad pozitivni brojevi.
3.3.5. Voice
Voice
Pogledati... 2.15.7 Voice
[CTRL]+[G]
3.3.6. Standardi
Ovde se podeavaju jedinica mera ( SI jedinice i/ili Imperijalne) i format njihovog ispisa (broj
decimalnih mesta ili eksponencijalni format).
Sopstvene kombinacije podeavanja sa zadatim nazivom mogu da se snime i naknadno uitaju.
Uputstvo 103
3.3.8. Gravitacija
3.3.9. Podeavanja
Sigurnost
podataka
Lista poslednje Omoguava zadavanje veliine liste poslednje otvorenih fajlova AxisVM modela na kraju menija
otvaranih fajlova Fajl, kao i podeavanje da li pri pokretanju programa otvara poslednji fajl modela ili ne. Poetni
iskaui prozor (Pogledati... 2.2 Instalacija) se pojavljuje pri startovanju programa ukoliko je
ukljuena opcija Prikai poetni iskaui prozor pri pokretanju.
Snimanje Opcija automatskog snimanja
Da bi se sauvali podaci potrebno je ukljuiti opciju Automatsko snimanje u zadatom intervalu (1-99
minuta) jer je tada u sluaju nepropisnog prestanka rada programa iz bilo kojih razloga mogue
obnoviti fajl ponovnim pokretanjem programa i uitavanja fajla iz privremenog snimljenog kao
104
Moe da se izabere boja pozadine glavnog prozora programa (crna, tamnosiva, svetlosiva ili bela).
Boje ostalih entiteta bie usklaene sa izabranom bojom pozadine.
Fontovi
U ovom panelu podeava se tip i veliina fonta za oznake (slova i brojevi) koje se pojavljuju na
ekranu i u informacionim panelima. Klik na informaciono polje poziva novi dijalog boks za
podeavanje fonta.
Podrazumevana podeavanja se uvek mogu vratiti pritiskom na dugme sa desne strane.
Uputstvo 105
Ureivanje
Ugao zatvaranja Podeavanje ugla zatvaranja kruga. Pun krug se iscrtava ukoliko je centralni ugao manji od ove
kruga vrednosti ili blizu 360 za vrednost manju od ove.
Linija projekcije Prikaz linije projekcije se moe ukljuiti ili iskljuiti. Ova linija prikazuje rastojanje kurzora do
na ravan trenutne ravni rada.
Ukljuivanje logikih sklopova prilikom uitavanja modela iz prethodnih verzija programa.
Ako je ukljueno prilikom uitavanja modela iz starijih verzija programa kreiraju se logiki
sklopovi.
Automatsko postavljanje kurzora nad dijalog prozorima.
Ako je ukljuena ova opcija kurzor se automatski postavlja iznad U redu dugmeta dijalog prozora.
Kreiranje mree
konanih
elemenata
Traka ikona
Prikaz trke Ako je ukljuena opcija Proirena horizontalna traka ikonice se prikazuju u redu a linije podele
oznaavaju razliite grupe funkcija.
Ako je ukljuena opcija Iskaua traka razliite grupe funkcija se prikazuju jednom ikonom a
klikom na strelicu u uglu iskae traka sa funkcijama te grupe.
Pozicija palete Pozicija palete menija moe biti:
menija Relativna
Na zadatom rastojanju (vertikalnom - dx i horizontalnom - dy) u pikselima od funkcije.
Prikaz na poslednjoj poziciji na ekranu
Prikazuje paletu na istoj poziciji kao i prethodni put.
Prikaz
Stil prikaza Klasini stil prikaza se preporuuje na ekranima slabije rezolucije a AxisVM10 stil na veim
modela rezolucijama (prikazuje tanje linije, automatski ispunjava oblasti rafurom, daje pregledan prikaz
povrinskih optereenja, itd...).
(Videti 2.15.10 Sklopovi) a ova opcija omoguava prikaz optereenja iako nije dodeljeno
elementu aktivnog sklopa. Na primer zid i dve ploe gde je optereenje zadato po ivici jedne ploe
a ukljuen je prikaz sklopa koji sadri zid i drugu plou. Ako je ova opcija iskljuena u aktivnom
sklopu koji sadri zid i drugu plou optereenje nee biti prikazano.
Ova opcija je korisna pri proveri lokalnih komponenti optereenja.
Analiza
U zavisnosti od veliine fizike i virtualne memorije na poetku analize AxisVM deli sistem
jednaina na delove u blokove memorije i time poveava brzinu analize ali kao rezultat moe znatno
usporiti druge aplikacije na raunaru.
Ovom opcijom se podeava veliina memorije koja se dodeljuje programu AxisVM pri analizi
modela.
Omoguavanje Ova opcija omoguava poveanje koliine memorije pri analizi ukoliko je na raunaru instalirano
proirenog vie od 4 GB memorije. Ako je ova opcija nedostupna znai da veliina Page fajla nije zakljuana.
pristupa memoriji Pogledati detaljnije u... 2.1 Hardverski zahtevi
(AWE)
Korienje Opcija Korienje vie jezgara procesora omoguava analizu modela programa AxisVM na vie
jednog/vie jezgara procesora raunara. Preporuuje se korienje procesora na HT-Hyperthread ili DualCore
jezgara procesora tehnologiji.
Ovim se viestruko poveava brzina prorauna koja zavisi i od veliine modela i dostupne memorije
raunara. Linearna analiza se moe poveati i do 1.5 put, a analiza vibracija i do 4 puta.
Direktorijum za Definie direktorijum za privremeno snimanje fajlova tokom analize.
privremene
fajlove tokom Odabrati bilo koju od sledeih opcija :
analize
Direktorijum modela
Sistemski privremeni direktorijum
Korisniki definisan
Kreiranje tzv. log fajla analize
Ukljuivanjem ove opcije tehniki podaci analize modela se snimaju u tekstualni
nazivmodela_msg.txt.
108
Izvetaj
Jezik izvetaja U zavisnosti od konfiguracije programa moe se birati neki od sledeih jezika: engleski, nemaki,
francuski, italijanski, panski, nemaki, holandski, maarski, ruski, portugalski, rumunski i srpski
jezik.
Izgled tabela Ukljuenom opcijom Dozvoliti vie kolona, uzane tabele izvetaja se tampaju u vie kolona jedna
do druge tako da se moe smanjiti koliina papira tampe. Mogue je definisati i Minimalni broj
redova po koloni tako da se moe izbei prelazak kolona na drugu stranicu kod kratkih kolona.
Bafer tampaa U sluaju da izvetaj sadri mnogo slika i crtea mogue je da se zauzme velika koliina memorije i
tako stvore problemi pri tampi pa se preporuuje podeavanje bafera tampaa na hard disk.
tampanje numeracije stranica iako su iskljuena zaglavlja
Ukljuivanje ove opcije omoguava tampanje numeracije stranica iako su iskljuena zaglavlja u
dijalogu za tampu.
Automatska promena naziva stavki pri promeni jezika izvetaja
Ukljuivanjem ove opcije AxisVM automatski prevodi nazive stavki pri promeni jezika izvetaja.
Auriranje
programa
Pretraga dopune AxisVM redovno proverava dostupnost dopuna programa na internetu. Uestalost provere se moe
programa podesiti klikom na radio dugme na jednu od etiri ponuene opcije. Ukoliko se ukljui opcija Nikada
pretraga se moe pokrenuti od strane korisnika klikom na AxisVM provera dopune internetom.
Prikazuje se i datum poslednje provere. Ukoliko je konekcija preko proxi servera potrebno je
podesiti podeavanja proxy-a klikom na Podeavanja proxy-a.
Uputstvo 109
Pomereni meni ikona se vraa na poetnu poziciju na levoj strani ekrana. Sve iskaue trake alatki
pomerene na neku poziciju na ekranu se vraaju u Traku ikona alatki.
110
3.4. Pogledi
Pogled spreda
Cela slika
Rotacija
Pogledati... 2.15.2 Uveenje, smanjenje (Zoom)
Prethodni pogled
Ctrl]+[ Pogledati... 2.15.2 Uveenje, smanjenje (Zoom)
Uputstvo 111
Naredni pogled
[Ctrl]+] Pogledati... 2.15.2 Uveenje, smanjenje (Zoom)
Popreni preseci Prikaz punih zavarenih porenih preseka preko srednjih ravni preseka.
ianog modela
iani model za Ako je ukljuena ova opcija za vreme translacije prikazuje iani model.
vreme translacije
Prua najbri nain izmene karakteristika selektovanih entiteta (vorova, elemenata i optereenja).
Vrednosti tabela rezultata i dimenzionisanja se ne mogu menjati.
U nekim poljima su omoguene i matematike operacije kao to su:
(, ), SIN, COS, TAN, EXP, LN, LOG10, LOG2, SINH, COSH, TANH, ARCSIN, ARCCOS, ARCTAN, ARCSINH,
ARCCOSH, ARCTANH, INT, ROUND, FRAC, SQR, SQRT, ABS, SGN.
Nakoliko preica:
++8 dodaje 8 trenutnoj vrednosti
--8 oduzima 8 od trenutnoj vrednesti
Negativne vrednosti brojeva moraju biti u zagradama.
Znak # menja trenutnu vrednost (na primer, #/3 deli vrednost sa 3). Prilikom unosa vrednosti
kordinata vorova, vrednosti optereenja, debljine povrina mogu se odnositi na globalne X,Y,Z ili
na relativne x,y,z koordinate .
Promenljive Fx, Fy, Fz, Mx, My, Mz optereenja u vorovima se odnose na vrednosti sila ili
momenata, a raspodeljenih optereenja na grednim elementim px1, py1, pz1, m1, px2, py2, pz2, m2
na vrednosti optereenja. Nazivi promenljivih se ne mogu menjati.
Primer 1: Ako elite promeniti X vrednosti u Y pravcu raspodeljenog optereenja vetra uneti
vrednosti px1 u polje pY1 a px2 u polje pY2 a zatim uneti vrednost 0 (nula) u polja pX1 i pX2.
Primer 2: Za skaliranje cele konstrukcije u X pravcu za 200%, prvo selektovati sve vorove a zatim
kliknuti na poetnu liniju i uneti X*2 kao X.
112
Filtriranje Selektovanje karakteristika i klikom na dugme Filtriranje mogue je odabrati elemente sa istim
karakteristikama.
Primer: Promena nekog poprenog preseka cele konstrukcije.
Selektovanjem karakteristika poprenog preseka rebro elemenata mogu je odabir svih rebro
elemenata istih karakteristika poprenog preseka i promene istih.
Mogue je odabrati sliku za pozadinu AxisVM prozora. Klikom na Uitavanje slike pozadine... ili
kombinacija tastera [Ctrl+B] dijalog za pregled fajlova na raunaru, Ponovo uitavanje slike
pozadine, prikazuje slike najee korienih slika. U radu u vie prozora svaki moe imati drugaiju
pozadinu.
Slika pozadine se moe ukljuiti/iskljuiti klikom na Prikaz ili kombinacijom tastera [Ctrl+Alt+B].
Snimanje slike pozadine snima sliku. Ako se odnos veliine slike i ekrana razlikuju komanda
Namesti sliku pozadine podeava sliku. Komanda Ukloni sliku pozadine uklanja sliku sa aktivnog
ekrana.
U AXS fajl se snimaju i slike pozadine.
Uputstvo 113
Neaktivni radni
prozor
Aktivni radni
prozor
Deli radnu povrinu na dva dela po horizontali. Parametri prikazivanja u oba prozora mogu da se
podese nezavisno.
Pomou ikone u gornjem desnom uglu veliina aktivnog prozora menja se na Windows standardni
nain.
Aktivni radni
prozor
Deli radnu povrinu na dva dela po vertikali. Parametri prikazivanja u oba prozora mogu da se
podese nezavisno.
Pomou ikone u gornjem desnom uglu veliina aktivnog prozora menja se na Windows standardni
nain. U svakom prozoru se mogu podesiti razliiti sluajevi optereenja, ali samo pri prikazu
rezultata.
114
Baza crtea sadri crtee snimljene u programu. Crtei nisu snimljeni kao slike ve sadre i
informacije o izboru pogleda, sklopova i da li je rad bio u jednom ili vie prozora tako da je mogua i
izmena prikaza crtea. Ubacivanje crtea u projektnu dokumentaciju olakava rad sa izvetajima jer
se svaka promena modela odraava i promenom crtea i promenom pripadajuih tabela.
Baza crtea moe da sadri dijagrame pomeranja, sila i napona linijskih elemanata, dijagrame
dimenzionisanja elika i zavrtnjeva, analizu proboja ploa, i proveru potrebne koliine armature
stubova i greda.
Klikom na strelicu sa strane ikonice mogue je iz liste snimljenih
odabrati prikaz eljenog crtea.
3.6. Pomo
3.6.1. Sadraj
3.6.4. O programu
3.7.2. Uitavanje
3.7.3. Snimanje
3.7.4. tampanje
3.7.5. Ponitavanje
3.7.6. Ponavljanje
[Shift]+[Ctrl]+[Z]
3.7.8. Nivoi
4. Preprocesor
4.1. Geometrija
U sluaju linijskih konstrukcija (okviri i reetke) mrea linija oznaava ose tapova, a vorovi su
take spoja tapova modela.
120
Izborna lista
Radna
povrina
Koordinatni
panel
Pomoni panel
Kod kompleksnih modela korisno je imati vie razliitih pogleda istovremeno na ekranu. AxisVM
omoguava podelu radne povrine po horizontali i vertikali. Tako nastali prozori mogu nezavisno da
se konfiguriu.
Podela po Deli na dva jednaka aktivni prozor po horizontali. Gornji prozor postaje aktivni.
horizontali
Pogledati... 3.5.4 Podela prozora po horizontali
Podela po Deli na dva jednaka aktivni prozor po vertikali. Prozor sa leve strane postaje aktivni.
vertikali
Pogledati... 3.5.5 Podela prozora po vertikali
AxisVM koristi razliite koordinatne sisteme za definisanje modela. Pri tome se u globalnom
koordinatnom sistemu (X-osa, Y-osa i Z-osa) opisuje geometija modela u celini, a u lokalnim
koordinatnim sistemima (x-osa, y-osa i z-osa) definicija pojedinanih konanih elemenata.
Mogua je primena pravouglog, cilindrinog i sfernog koordinatnog sistema.
Pogledati... 4.3.2. Polarne Koordinate
Globalni i relativni Novi model koristi pogled selektovan u dijalogu Novi model (Pogledati... 3.1.1 Novi model).
poetak Poetak koordinatnog sistema je prikazan plavim znakom X poetno lociranim u donjem levom
uglu ekrana.
AxisVM razlikuje globalne (X, Y i Z) i relativne (dX, dY i dZ) koordinate. Poetak relativnog
koordinatnog sistema se moe postaviti bilo gde na ekranu (koristei kombinaciju tastera
[Alt]+[Shift] ili pomou tastera [Insert]).
U zavisnosti od tekuih podeavanja Panel koordinata prikazuje globalne ili relativne koordinate.
Pomeranja vorova modela i oblici tonova oscilovanja se prikazuju u globalnom koordinatnom
sistemu.
U X-Y i Y-Z pogledu trea osa usmerena je normalno na ravan pogleda i prema korisniku.
Operacija kopiranja ili premetanja entiteta sa pozitivnim/negativnim inkrementom u pravcu
tree ose "pribliava"/"udaljava" entitet od korisnika.
Pogledati... 4.9.19 Reference
Prikaz relativnih ili apsolutnih koordinata moe da se koristi u kombinaciji sa vezanim kretanjem
kurzora.
Pogledati... 4.7.4 Vezano kretanje kurzora
U polja se mogu unositi i matematike operacije (na primer: 12.927+23.439, cos(45), sin(60)).
4.5. Raster
Pogledati... 2.15.14.1 Raster i kurzor
Pri pomeranju kurzor e promeniti oblik ako se priblii nekom entitetu na rastojanje koje je
definisano zonom identifikacije kurzora.
Promena oblika zavisi od tipa entiteta i ukazuje na mogunost selektovanja datog entiteta. Kurzor
moe da ima sledee oblike:
vor
Srednja taka
Oslonac
Ivini zglob
Optereenje nezavisno od
mree konanih elemenata
Teite poligona sila
Centar luka
Luk
Tangenta
Reference
Linija
Povrina
Presena taka
Upravna (normalna)
Voica
Oblast
Krut element
Kotna linija
Armirana oblast
Ako je vie entiteta na istom mestu identifikacija kurzorom se obavlja prema redosledu u prethodnoj
listi, a sa dvostrukim simbolom ako je u pitanju vie entiteta istog tipa.
124
Odstojanje taaka ili duina linije moe da se izmeri ako se relativni koordinatni poetak postavi u
jednu od taaka, a kurzor na drugu. U panelu koordinata "dL" je odstojanje. Na slian nain moe
da se definie poloaj take, unoenjem veliine ugla "d" i odstojanja "dr" u odgovarajua polja.
Ako je pritisnut taster [Shift] kurzor se kree po liniji iz lokalnog koordinatnog poetka pod uglom
n, gde "n" zavisi od pozicije kurzora.
Korisniki Ako je pritisnut taster [Shift] kurzor se kree po liniji iz lokalnog koordinatnog poetka pod uglom
definisan ugao ili +n90, gde "n" zavisi od pozicije kurzora.
i se mogu podesiti u Podeavanja / Servisi / Ureivanje/ Granini ugao.
Kod vezanog kretanja lokalni koordinatni poetak moe da bude apsolutni (nijedno "d" dugme u
koordinatnom panelu nije aktivirano) ili relativni (aktivirano je bar jedno "d" dugme u koordinatnom
panelu).
i korisniko se ne moe koristiti u perspektivi.
Ako je kurzor na liniji pritiskom na taster
[Shift] postie se kretanje kurzora samo po
liniji. Ova funkcija je dostupna i u pogledu
perspektiva.
Ako je kurzor identifikuje oblast ili povrinu elementa pritiskon na taster [Shift] postie se kretanje
kurzora u ravni elementa.
Uputstvo 125
vor
Presena taka
Upravno
Srednja taka
Alati za
geometriju
Ikonice Alati za geometriju omoguavaju fiksiranje (zakljuavanje) pravca kretanja.
Pogledati... 2.15.8 Alati za geometriju
126
U taki preseka linija generie se vor, a linije se dele na etiri dela. Na liniji preseka povrine se
dele, a novonastale povrine nasleuju karakteristike originalnih. Automatsko presecanje se
podeava u Podeavanja/Servisi/Ureivanje/Automatsko presecanje.
Pogledati... 2.15.14.2 Ureivanje
4.8.2. Linija
Klikom na taster [Esc] nakon unosa prvog ugla pravougaonika funkcija se prekida. U perspektivi nije
mogue crtanje pravougaonika.
128
Kosi Crta pravougaonik koji je zadat stranicama pod uglom u odnosu na koordinatne ose.
pravougaonik
Klikom na taster [Esc] nakon unosa prvog ugla kosog pravougaonika funkcija se prekida. U
perspektivi je mogue crtanje kosog pravougaonika samo preko postojeih taki (vorova).
Poligon U dijalogu je potrebno definisati broj strana odnosno linija. Poligon se definie unosom centralne
take i 2 take poligona.
Poligon (luni) U dijalogu je potrebno definisati broj strana odnosno linija. Poligon se definie unosom tri take
krunog luka.
Crta kruni luk ili krug. Kruni lukovi i krugovi e biti prikazani u zavisnosti od podeavanja
rezolucije preko Podeavanja/Karakteristike/Prikaz.
Prekid komande je pritiskom na tipku [Esc].
Kruni luk se definie centralnom, poetnom i krajnjom takom.
Druga taka
Trea taka Kruni luk
Prva taka
(centar)
Kruni luk se definie preko tri take. U perspektivi je mogue crtanje krunog luka na ovaj nain.
Druga taka
Trea taka
Kruni luk
Prva taka
Krajnja taka
Uputstvo 129
Operacija uvodi horizontalnu podeonu liniju u model na poziciju grafikog kurzora. Ova linija je
paralelna sa X-Y, X-Z ili Y-Z ravni u zavisnosti od tekueg pogleda. Generiu se vorovi na
preseku podeone linije i postojeih linija..
Operacija uvodi vertikalnu podeonu liniju u model na poziciju grafikog kurzora. Ova linija je
paralelna sa X-Y, X-Z ili Y-Z ravni u zavisnosti od tekueg pogleda. Generiu se vorovi na
preseku podeone linije i postojeih linija..
Ovi alati omoguavaju podelu etvorougaone ili trougaone oblasti generisanjem etvorougaone,
trougaone ili kombinovane mree. Ova komanda slui za kreiranje makro mree pre generisanja
mree konanih elemenata. Ako je gustina mree dovoljno dobra moe se direktno koristiti kao
mrea konanih elemenata.
etvorougao na Ovom operacijom se etvorougaona 3D oblast (nije nuno da
etvorouglove bude ravna ili oiviena linijama) deli mreom na N1xN2
etvorougaonih segmenata. Operaciji prethodi grafiko
selektovanje etiri temena oblasti i definisanje broja segmenata
(N11) u 1-2 pravcu i (N21) u 2-3 pravcu.
Ako oblik etvorougaonika nije doputen (tri kolinearne take, na primer) isprekidane linije su
crvene.
Oblast i mrea su prikazani sivim linijama. Ako je mrea deformisana (unutranji uglovi
etvorougaonih segmenta manji od 30 ili vei od 150, a unutranji uglovi trougaonih segmenta
manji od 15 ili vei od 165) sive linije su isprekidane. Ako oblik etvorougaonika nije doputen
(tri kolinearne take, na primer) isprekidane linije su crvene.
Ova operacija formira nove vorove tako to deli liniju na vie segmenata. Na raspolaganju su
sledee mogunosti:
Po odnosu:
Deli liniju na dva segmenta u odnosu a:1, pri emu je
parametar "a" (0a1) odnos odstojanja poetnog vora i
formirane take i duine linije. Odnos a=0,5 deli liniju na dve
jednake.
Po duini:
Deli liniju na dva segmenta, pri emu je parametar "d"
odstojanje poetnog vora i formirane take.
Ravnomerno:
Liniju deli na "n" zadatih jednakih segmenata.
Ravnomerno po duini:
Liniju deli na "n" jednakih segmenata duine "d".
Brie selektovani vor preseka linija. Omoguava kreiranje mimoilaznih linija (elemenata).
vorovi preseka linija se mogu ukloniti samo ako se linije mogu spojiti i postoji jednak broj linija
koje se presecaju.
4.8.10. Transverzala
Nakon definisanja presene ravni modela, dodaje linije i take preseka. Ravan deli: oblasti, grede i
rebro elemente.
Slina funkcija kao i prethodna ali omoguava selektovanje polovine preseenog modela i uklanja sve
elemente unutar te oblasti.
132
Koordinte spojenih taaka (vorova) su osrednjene vrednosti rastojanja meu njima. Nakon provere
prikazuje se izvetaj o broju spojenih taaka/linija.
4.8.15. Povrina
Ova operacija pronalazi sve trouglove ili ravne konveksne etvorouglove selektovanog dela mree
nastale u postupku modeliranja i prikazuje izvetaj o njihovom broju. Ovako detektovane povrine su
samo geometrijski entiteti, a ne konani elementi (konanim elementima se definiu materijal i
popreni presek).
AxisVM tretira kao ravne one etvorouglove kod kojih je odstojanje etvrtog ugla od ravni koju
odreuju ostala tri manja od parametra Tolerancija.
Uputstvo 133
4.8.16. Modifikacija
Modifikacija poloaja vora/linije/povrine obavlja se na sledei nain:
1. Kurzor se pozicionira na vor/liniju/centralnu taku povrine.
2. Uz pritisnuto levo dugme vor/linija/povrina se pomeri na novu poziciju.
3. Upiu se nove koordinate u panelu koordinata.
Ako je selektovano vie vorova i/ili linija modifikacijom se menja pozicija svih vorova/ linija.
Brza modifikacija: Klikom na selektovanu taku ili vie njih otvara prozor Pregled tabela gde se
mogu zadati nove koordinate.
Pomeranje selektovanih vorova u istoj ravni: Ako su vorovi unutar iste globalne ravni
selektovani vorovi se mogu lako pomerati na sledei nain:
1. Klik na bilo koji selektovani vor.
2. Selektovati celu kolonu koordinate koja se treba menjati.
3. Pomou Ureivanje/Postavljanje zajednike vrednosti zadati vrednost zajednike koordinate.
Korienje palete U zavisnosti od naina prevlaenja pojavljuje se drugaija paleta ikona na ekranu. Pozicija palete se
ikona moe zadati preko Podeavanja/Osnovna podeavanja/Traka sa alatkama. Pogledati 3.3.9
Podeavanja
Prevlaenje
vorova
4.8.17. Delete
4.9.1. Materijali
Definisanje
materijala
Baza materijala Baza materijala sadri karakteristike graevinskih materijala prema: Evrokod, DIN, NEN, i SIA
standardima.
Ctrl+L]
Brisanjem materijala iz baze briu se i konani elementi kojima su ti materijali dodeljeni.
Uputstvo 135
Karakteristike U zavisnosti od tipa konanog elementa potrebno je definisati sledee karakteristike materijala:
materijala
Konani element E
tap
Greda
Rebro
Membrana
Ploa
Ljuska
Oslonac
Kruto telo
Dijafragma
Opruga
Kontaktni element
Element veze
Prikaz i promena karakteristika materijala su prikazani u ... Pogledati...3.1.13 Baza materijala
U programu AxisVM se svi materijali smatraju linearno elastinim (Hukov zakon) i kao izotropni
ili ortotropni (za greda, rebro, membrana, ploa i ljuska elemente).
Neki elementi mogu imati nelinearno elastine materijale (tap) i krutosti (oslonac, kontaktni, veza
i opruga elementi) koji e biti uzeti u obzir samo pri nelinearnoj analizi.
U linearnoj analizi za vrednosti krutosti uzima se poetna krutost nelinearnih elemenata.
Baza poprenih
preseka
Brisanjem karakteristika poprenog preseka brie i konane elemente kojima je presek dodeljen
ali ne i geometrijske linije.
Prilikom unosa moraju se definisati sve vrednosti karakteristika.
Popreni presek je definisan koordinatnim sistemom tap, greda i/ili rebro elemenata.
136
Gornja paleta
ikona
Polja karakteristika
elemenata
Posle klika na ikonu za direktno crtanje elemenata pojavljuje se panel za odabir elemenata i
dodeljivanje karakteristika. Pomou ovog panela mogu se direktno crtati stubovi, grede, zidovi,
ploe i otvori u elementima. Karakteristike elemenata se mogu prethodno zadati i menjati bilo kada u
toku crtanja.
Gornji paleta ikona pokazuje tip elementa koji se crta kao i njegovu orijentaciju (za stubove i
zidove). Polja karakteristika se mogu menjati kao i u Ureivau karakteristika poprenog preseka.
Donji paleta ikona pokazuje metod crtanja koji je dostupan za odabrani element (segment, poligon,
polilinija, pravougaonik, itd.)
Klik na konturu domena pre crtanja otvora postavlja crte u ravan oblasti.
Tipovi elemenata Stub (u globalnom z pravcu)
Otvor
Pravac crtanja
Stub (na gore / na dole)
elemenata
Zid (na gore / na dole)
Geometrija
Pojedinani element grede ili zida
elemenata
Polilinija greda ili zidova
Luna greda definisana centrom, poetnom i krajnjom takom luka
Luna greda definisana pomou tri take
Poligonalna luna greda ili zid
Zidovi u pravougaonom obliku
Zidovi u pravougaonom obliku pod odreenim uglom
Uputstvo 137
4.9.4. Oblast
Oblast je ravanski element konstrukcije sloene geometije
opisana zatvorenim poligonom linija i/ili krunih lukova. U
oblasti se mogu nalaziti otvori, unutranje linije i take.
Poligoni vorova, otvora i unutranjih linija moraju biti u ravni
oblasti.
Oblasti se mogu definisati za tavanice, zidove ili bilo koji drugi sloeni povrinski element
konstrukcije.
Podela mreom konanih elemenata se moe automatski generisati nad oblastima.
Pogledati... 4.11.1.2 Generisanje mree konanih elemenata nad oblasti
Za modelovanje elemenata konstrukcije moe se koristiti i vie oblasti.
II oblast
III oblast
Izmena oblasti Selektovati oblast (klikom na liniju konture oblasti) i modifikovati parametre u prikazanom dijalogu.
Brisanje oblasti Oblast se brie pritiskom na taster [Del] a zatim selektovanjem oblasti odnosno konture oblasti i
klikom na dugme U redu u dijalogu.
4.9.5. Otvor
U oblasti je mogue definisati otvore. Otvori moraju biti unutar oblasti i njene ravni.
Selektovati (zatvoreni) poligon ivica otvora koji treba definisati. Mogua je promena oblika otvora i
premetanje na neku drugu oblast.
Oblast
Otvor
Konture oblasti se mogu menjati, odsecati i spajati (kreirati unija vie oblasti).
Promena konture 1. Klik na Promena konture oblasti ikonicu palete ikona.
oblasti 2. Selektovati oblast. Kontura oblasti e biti selektovana.
3. Promeniti selekciju za modifikaciju konture oblasti i pritisnuti dugme U redu u paleti za selekciju.
Spajanje oblasti Unija susednih oblasti istih karakteristika (debljine, materijala, lokalnog sistema) se moe kreirati na
sledei nain:
1. Klik na ikonicu Unija oblasti palete ikona.
2. Selektovati oblasti i kliknuti na U redu dugme palete za selekciju.
Linijski konani elementi se definiu i modifikuju u uobiajenom dijalogu. Nakon odabira tipa
konanog elementa tap/greda/rebro, unose se parametri za definisanje.
Linijski elementi konstrukcije nisu konani elementi ve samo elementi konstrukcije. Podelom na
mreu konanih elemenata greda ili rebro elemenata postaju konani elementi. Postojei linijski
elementi se mogu sjediniti u jedan ako im geometrija i karakteristike to dozvoljavaju. (Ureivanje/
Spajanje delova strukture). Strukturni elementi se mogu i razdvojiti. Ureivanje/Razdvajanje delova
strukture. Pogledati... 3.2.12 Spajanje delova strukture, 3.2.13 Razdvajanje delova strukture.
tap
Baza materijala
Baza profila
140
Konstantna aksijalna sila Nx je jedina sila u poprenim presecima tapa i konstantna je du elementa.
Poetni i krajnji vor tapa oznaavaju se kao "i" i "j". Lokalna x-osa usmerena je od "i" ka "j", to
moe da se promeni u Lokalna x orijentacija.
Definisanje Selektovanim linijama dodeljuju se karakteristike materijala i poprenog preseka, ime se definie
tap.
Definisanje Materijal i oblik poprenog preseka se mogu izabrati iz liste Baze materijala/poprenih preseka.
materijala i
poprenog preseka
Klik na ikonu Baza materijala poziva panel za definisanje materijala tapa, pri emu moe da se
definie novi materijal.
Klik na ikonu Baza poprenih preseka poziva panel za definisanje poprenog preseka tapa.
Pokree Editor poprenih preseka. Novodefinisani popreni preseci se automatski ubacuju u listu
Baze poprenih preseka.
tapovi su na ekranu prikazani crvenim linijama.
Lokalna x Lokalna x-osa se moe usmeriti od "i" ka "j" voru ili obratno.
orijentacija
i j : lokalna x osa je usmerena od vora sa manjom vrednosti numeracije ka voru sa
veom.
j i : lokalna x osa je usmerena od vora sa veom vrednosti numeracije ka voru sa
manjom.
Postavljanjem ovog parametra na automatsko program odreuje orijentaciju u odnosu na koordinate
krajnje take.
Orijentacija se moe u svakom trenutku postaviti u drugom smeru kombinacijom tastera [Ctrl+E] ili
u dijalog prozoru editora karakteristika elemenata.
Popreni presek Samo povrina poprenog preseka Ax je parametar koji ulazi u proraun krutosti poprenog preseka
(tapovi imaju samo aksijalnu krutost).
Lokalna z Referentna taka se zadaje u cilju definisanja orijentacije.
referenca Ovo omoguuje korektan prikaz poprenog preseka na ekranu. Program definie reference ako je
izabrano automatsko definisanje Pogledati... 4.9.19 Reference.
Referentni ugao Popreni presek se moe rotirati oko svoje ose pomou referentnog ugla. Ako je element paralelan sa
globalnim Z pravcem, ugao je relativan u odnosu na globalnu X osu. U ostalim sluajevima ugao je
relativan u odnosu na globalnu Z osu.
Nelinearni U sluaju nelinearne analize moe da se zada aktivno stanje krutosti na pritisak ili na zatezanje, kao i
prametri granina sila (najvea sila koju tap moe da primi). Podrazumeva se da je ponaanje tapova
nelinearno elastino.
Nelinearni parametri imaju uticaja samo pri nelinearnoj analizi.
U linearnoj analizi uzima se u obzir inicijalna elastina krutost tapova, bez obzira na zadate
nelinearne parametre.
Uputstvo 141
Aksijalna sila, transverzalna sila i torzioni moment su konstantni, a fleksioni momenti linearno
promenljivi po duini grede.
Pomeranja i sile u preseku raunaju se najmanje u desetinama raspona grede.
Poetni i krajnji vor grede oznaavaju se kao Referentna
"i" i "j". Lokalna x-osa usmerena je od "i" ka taka
"j", to moe da se promeni.
Oslobaanje kraja
krajnjeg vora
Oslobaanje kraja
poetnog vora
kruta veza - komponenta pomeranja i sile grede (lokalni koordinatni sistem) prenosi se na vor modela
zglobna veza - komponenta pomeranja i sile grede (lokalni koordinatni sistem) ne prenosi se na vor
modela
polukruta veza - komponenta pomeranja i sile grede (lokalni koordinatni sistem) prenosi se na vor
modela delimino, u zavisnosti od krutosti veze
Plastina veza - maksimalna vrednost momenta je izraunata iz karakteristika materijala i poprenog
preseka elementa
Tabela ispod prikazuje upotrebu oslobanja krajeva za neke uobiajene sluajeve:
Doputene su sve kombinacije oslobaanja krajeva grede osim onih koji ine da greda postane
kruto telo u prostoru.
Na primer, nije doputeno oslobaanje torzionog stepena slobode na oba kraja grede (kod 000111),
ve samo na jednom kraju tj.:
Polukrute Ako je veza kraja grede polukruta, potrebno je zadati vrednost krutosti veze (rotacione krutosti u x-y
(rotaciono i x-z ravni lokalnog koordinatnog sistema grede).
popustljive) veze Dijagramom zavisnosti M- (moment-relativna rotacija) modelira se ponaanje veze preko rotacione
opruge koja moe da ima linearno ili nelinearno ponaanje. Nelinearno ponaanje uzima se u obzir
samo u nelinearnoj analizi, dok se u linearnoj usvaja inicijalna rotaciona krutost veze.
Veza: Model: Dijagram moment-relativna rotacija
Ako je zadato oslobaanje za bilo koji stepen slobode kraj grede se na ekranu prikazuje sa plavim
kruiem (ako je zadata krutost veze pojavljuje se plavi krsti), a crvenim kruiem ako je u pitanju
sferni zglob.
Plastini zglobovi su prikazani ispunjenim crvenim krugom.
Definisane grede su prikazane tamno plavim linijama.
144
Rebro
Rebro se kao konani element koristi ili samostalno ili u spoju sa nekim povrinskim konanim
elementom (membrana, ploa, ljuska, centrino ili ekscentrino). Karakteristike odgovarajueg
povrinskog elementa koriste se definisanje orijentacije rebra u prostoru (tj. za definisanje lokalne
x-z ravni).
Za razliku od grede kod rebra se uzima u obzir uticaj smiue krutosti na ukupnu krutost. Za
definisanje orijentacije rebra u 3D prostoru koristi se referentna taka ili referentni vektor.
Rebro je prav izoparametarski konani elemenat sa tri vora, konstantnog poprenog preseka, sa
kvadratnim interpolacionim funkcijama. vor rebra ima tri translaciona i tri rotaciona stepena
slobode.
Tri sile (aksijalna Nx i dve transverzalne Vy i Vz) i tri momenta (torzioni Mx i dva fleksiona My i Mz)
pojavljuju se u svakom poprenom preseku konanog elementa grede. Pretpostavlja se linearna
promena sila po duini rebra.
Definisanje Dodeljuju se sledei parametri:
Materijal, Slino kao i kod tap konanih elemenata.
popreni presek,
lokalna x
orijentacija
Materijal Rebro konani elementi mogu biti razliitog materijala od materijala povrine za koju su vezani.
Popreni presek Popreni presek rebro elemen(a)ta se u proraunu uzima u obzir kao na prikazanoj slici ispod:
Automatska Referentni vektor generie program. Opisano u poglavlju 4.9.19 Reference.
referenca
Referenca Samostalno rebro konani element: Referentna taka
Lokalni koordinatni sistem rebra
definie se na sledei nain: osa
elementa odreuje lokalnu x-osu,
lokalna z-osa je definisana
referentnom takom ili referentnim
vektorom, a lokalna y-osa se definie
na osnovu pravila desne ruke.
Rebro konani element povezano sa povrinskim elementom:
Lokalni koordinatni sistem rebra definie se na sledei nain: osa elementa odreuje lokalnu x-osu,
lokalna z-osa je paralelna lokalnoj z-osi povrinskog elementa, a lokalna y-osa je paralelna ravni
Uputstvo 145
Referentni ugao Popreni presek se moe rotirati oko svoje ose pomou referentnog ugla. Ako je element paralelan sa
globalnim Z pravcem, ugao je relativan u odnosu na globalnu X osu. U ostalim sluajevima ugao je
relativan u odnosu na globalnu Z osu.
Oslobaanje Definie se na isti nain kao i kod grednih elemenata. Podrazumevano je da su oba kraja kruto
krajeva vezana.
Ekscentricitet Ekscentricitet moe da se zada samo ako je rebro na ivici jednog ili dva povrinska elementa. Ako je
spojeno vie povrinskih elemenata selektovanjem jednog ili dva moe da se zada ekscentricitet
rebra.
Ekscentricitet rebra je odstojanje od teita njegovog poprenog preseka do srednje ravni
povrinskog elementa i uzima se kao pozitivan ako je u smeru lokalne z-ose rebra.
Postoje etiri naina definisanja ekscentriciteta. Greda dole, greda gore, u ravni ili proizvoljan
ekscentricitet.
U prva tri sluaja stvarni ekscentricitet se proraunava u zavisnosti od poprenog preseka rebra i
debljine ploe. Ako je rebro element od betona razlikuju se donji i gornji poloaj tako da se menja i
prikaz slike u zavisnosti od materijala. Ako se promeni popreni presek rebra ili debljina ploe,
ekscentricitet se automatski preraunava.
Ako je rebro element od elika ili drveta vezan za ljuska element i definisan kao rebro gore ili dole
omoguava se definisanje aksijalne krutosti veze elemenata.
U sluaju veze armirana ploa rebro, popreni presek rebra mora sadrati debljinu ploe. U
drugim sluajevima (eline, dvene konstrukcije) popreni presek je dodat gornjoj ili donjoj ravni
ploe.
Zbog ekscentrine veze rebra sa ploom modifikuje fleksionu krutost rebra prema izrazu:
I *y I y A exc2
Zbog ekscentrine veze ljuske i rebra javlja se aksijalna sila i u rebru i u ljusci.
Modifikacija Selektovanje elemenata istog tipa i klik na dugme alata aktivira se Modifikacija. Ako je ukljuen
prekida ispred vrednosti mogu se menjati karakteristike elemenata ukljuene prekidaem. Ako se
zada neka vrednost u polje, dodeljuje se svim selektovanim elementima.
Pokupi>> Karakteristike nekog elementa se mogu pokupiti i dodeliti selektovanom. Klikom na Pokupi
dugme zatvara se dijalog i omoguava odabir elementa ija vrednost se treba pokupiti i dodeliti
selektovanom.
Kopiraju se samo karakteristike koji su omoguene ukljuenim prekidaima.
146
Povrinski konani elementi koriste se za modelovanje zidova, ploa i ljuski. U pitanju su trougaoni
element sa est i etvorougaoni element sa osam/devet vorova (svi izoparametarski, ravni i
konstantne debljine).
Preporuuje se da debljina elemenata koji se modeliraju ne prelazi 1/10 njihove najmanje
dimenzije (tanke ploe i ljuske) i da ugibi (w) ne prelaze 1/5 (20%) debljine (mala pomeranja).
Ne preporuuje se primena povrinskih konanih elemenata kod kojih je odnos due i krae stranice
vei od 5, kao i elemenata kod kojih je odnos due dimenzije i debljine vei od 100.
U nekim sluajevima, kada se primenom ravnih konanih elemenata modeliraju zakrivljene povri ili
ivice, mogu da se oekuju greke diskretizacije.
Referentna Referentna
taka taka
Membrana
Izbor tipa povrinskog
elementa
Zadavanje referance
za lokalnu x osu
Ploa
Klik na ikonu Baza materijala poziva panel za definisanje materijala membrane, pri emu moe da
se definie novi materijal.
Automatska referenca:
Ose lokalnih x i z pravaca elementa se definiu referencom, videti detaljnije u... 4.9.19 Reference
ili se automatski definiu.
Oslonac vora se koristi za modeliranje oslanjanja vorova (taaka) konstrukcije. To je, u optem
sluaju, elastian element sa reakcijom oslonca kao unutranjom silom. Svi vorovi modela mogu da
imaju oslonac osim srednjih vorova ivica povrinskih konanih elemenata. Reference slue za
odreivanje x-ose i z-ose elementa, pri emu je x-osa usmerena od referentne take do oslonjenog
vora.
Moe da se zada translatorna i rotaciona krutost oslonca za osu oslanjanja.
Mogue je i zadavanje nelinearnih parametara u svim pravcima. Za promenu karakteristika kliknuti
na jedno od tri dugmeta (u oba pravca, samo pritisak, samo zatezanje) i ukljuiti prekida i ako je
neophodno zadati vrednost u polju.
Za vor je mogue definisati samo jedan globalni oslonac. Za srednje vorove ivica povrinskih
elemenata nije mogue definisanje oslonaca.
150
Referentni pravac Oslonaki elemenat se zadaje u referentnom pravcu selektovanjem vorova koji su oslonjeni na isti
nain i definisanjem njihove translacione (Rx) i rotacione krutosti (Rxx).
Smer referentnog vektora definie se preko vora oslonakog
elementa i referentne take ili referentnog vektora na sledei
nain:
Klik na dugme Proraun krutosti poziva panel za proraun krutosti oslonca koji zamenjuje stub datih
karakteristika (materijal, popreni presek, itd.).
Ovi parametri stuba iznad odnosno ispod oslonca se mogu koristiti pri analizi na proboj ploe
(naroito u sluaju meuspratnih ploa). U renderovanom prikazu modela stubovi i zidovi korieni
za modeliranje oslonaca se takoe prikazuju i mogua je njihova identifikacija kurzorom.
Modifikacija Selektovanje elemenata istog tipa i klik na dugme alata aktivira se Modifikacija. Ako je ukljuen
prekida ispred vrednosti mogu se menjati ili pokupiti karakteristike elemenata ukljuene
prekidaem. Ako se zada neka vrednost u polje dodeljuje se svim selektovanim elementima.
Pokupi>> Pogledati... Pokupi, opisano u... 4.9.7 Linijski konani elementi
Moe da se zada translatorna i/ili rotaciona (torziona) krutost oslonca za ose oslanjanja.
Mogue je i zadavanje nelinearnih parametara u svim pravcima. Za promenu karakteristika kliknuti na
jedno od tri dugmeta (u oba pravca, samo pritisak, samo zatezanje) i ukljuiti prekida i ako je
neophodno zadati vrednost u polju.
152
Globalni pravac Oslonaki element moe da bude zadat u pravcu osa globalnog koordinatnog sistema. Posle
selektovanja linija koje su oslonjene na isti nain definiu se oslonaki elementi istog tipa, a zatim i
njihove translacione (RX, RY, RZ) i rotacione krutosti (RXX, RYY, RZZ).
Lokalni pravac Linijski oslonaki element (ponaa se kao elestini oslonac) se zadaje u pravcu osa lokalnog
koordinatnog sistema linijskog konanog elementa selektovanjem vorova koji su oslonjeni na isti
nain definisanjem oslonakih elemenati istog tipa, a zatim i njihove translacione (Rx, Ry, Rz) i
rotacione krutosti (Rxx, Ryy, Rzz).
Greda/ rebro linijski oslonci moraju biti podeljeni na najmanje etiri elementa.
Pored toga trebalo bi da je zadovoljen sledei uslov:
4E I 4Ex I y
min 4
1
L lk x z
, 4 , gde je L duina greda/rebro elementa.
2 ky kz
AxisVM daje upozorenje ako ovaj uslov nije zadovoljen i postavlja vrednost koeficijenta krutosti
oslonca na nulu, pa je potrebno da se uvede nova podela na segmente manje duine.
Podela elemenata je neophodna jer su unutranje sile linearno interpolirane izmeu vrednosti na
krajevima elementa tako da guom podelom dobijamo tanije rezultate.
Lokalni pravac Oslonaki elemenat moe da bude zadat u pravcu osa lokalnog koordinatnog sistema ivice
ivice povrinskog konanog elementa. Posle selektovanja vorova elemenata koji su oslonjeni na isti nain
definiu se oslonaki elementi istog tipa, a zatim i njihove translacione (Rx, Ry, Rz) i rotacione krutosti
(Rxx, Ryy, Rzz).
Ako je ivica sa jednom povrinskim elementom tada je:
x - osa u pravcu ivice
y - osa orijentisana prema unutranjosti povrinskog elementa u njegovoj ravni
z - osa paralelna lokalnoj z-osi povrinskog elementa
Ako su dve povrine spojene ivinim Referentna taka
elementom, lokalna z-osa polovi ugao izmeu
povrina a y-osa je odreena pravilom desne
ruke.
Ako je ivica sa vie povrinskih elemenata
lokalni koordinatni sistem ivice se odreuje
posle selektovanja jednog ili dva povrinska
elementa.
Nelinearno Moe da se zada nelinearno ponaanje oslonakog elementa u smislu: krutost samo na pritisak (veoma
ponaanje mala krutost na zatezanje), krutost samo na zatezanje (veoma mala krutost na pritisak) i granina sila
oslonca (ista krutost na pritisak i na zatezanje).
Nelinearno ponaanje se uzima u obzir samo u nelinearnoj analizi. U sluaju linearne analize
(Linearna statika, Analiza slobodnih vibracija I i II reda, Analiza stabilnosti) oslonaki elementi
se uzimaju sa svojom inicijalnom krutou.
Linijski oslonci se na ekranu prikazuju braon bojom (RX, RY, RZ) i narandastom (RXX, RYY, RZZ) u tri
upravna pravca.
Uputstvo 153
Proraun krutosti
oslonca
Klik na dugme Proraun krutosti poziva panel za proraun krutosti oslonca koji zamenjuje zid datih
karakteristika (materijal, popreni presek, itd.).
Povrinski Povrinski oslonac se koristi za modeliranje uslova oslanjanja povrina konstrukcije. Omoguava
oslonac elastino oslanjanje povrine (Winklerovog tipa). Moe da se zada translatorna krutost oslonca za
lokalne ose elementa.
Karakteristike oslanjanja su konstantne po povrini oslonca i iste su za pritisak i za zatezanje.
Podrazumevana vrednost krutosti oslonca je 1.000E+04 [kN/m/m], ili [kNm/rad/m].
Nelinearno Moe da se zada nelinearno ponaanje oslonakog elementa u smislu: krutost samo na pritisak (veoma
ponaanje mala krutost na zatezanje), krutost samo na zatezanje (veoma mala krutost na pritisak) i granina sila
oslonca (ista krutost na pritisak i na zatezanje).
Nelinearno ponaanje se uzima u obzir samo u nelinearnoj analizi. U sluaju linearne analize
(Linearna statika, Analiza slobodnih vibracija I i II reda, Analiza stabilnosti) oslonaki elementi
se uzimaju sa svojom inicijalnom krutou.
Ivini zglob moe se definisati izmeu ivica oblasti ili izmeu rebro elementa i ivice oblasti.
Selektovati ivicu i oblast. Krutost zgloba moe se definisati u lokalnom sistemu ivice selektovane
oblasti.
Kruto telo konani element se koristi za modeliranje istih pomeranja nekih elemenata modela u
odnosu na druge. Mogu se koristiti samo u linearnoj statikoj analizi.
Ovaj element se definie selektovanjem linija koje povezuju vorove. Linije sa zajednikim
vorovima predstavljaju isto kruto telo. Nema ogranienja po pitanju broja vorova u elementu.
vorovi krutog tela mogu da budu samo slobodni (dozvoljene translacija i rotacija u svim
pravcima).
Modeliranje veze membrana-greda Modeliranje ekscentrine veze tapova:
Definisanje Posle selektovanja linija koje pripadaju istom krutom telu definie se kruto telo konani element.
Kruto Kruto
telo KE 1 2 3 telo KE 1 2
Kruta tela mogu da se spajaju (ako se selektuju linije koje spajaju vorove razliitih krutih tela) i
razdvajaju (ako se selektovanim linijama izbriu atributi krutog tela).
Konani element ne moe imati sve svoje linije pridruene istom krutom telu.
Za analizu tonova oscilovanja moe se definisati taka u centru mase konstrukcije a zatim je
konektovati kruto telo konanim elementom za konstrukciju i zadati vrednost mase u taki.
Kruta tela se na ekranu predstavljena debelom crnom linijom.
4.9.14. Dijafragma
Korienje dijafragme znatno pojednostavljuje model. Dijafragme su specijalni kruti konani elementi
gde relativna pozicija taaka elementa ostaje konstantna u globalnoj ravni. Korienjem dijafragmi
znaajno se smanjuje trajanje prorauna. To moe biti prednost pri analizi tonova oscilovanja velikih
modela. Dijafragme predstavljaju ploe, totalno krute u svojoj ravni.
Definisanje Selektovati linije kojima e se definisati dijafragma. Svaki set povezanih (zatvorenih) linija e
definisati dijafragmu.
Uputstvo 155
Dijafragme su prikazane kao tanke sive linije odnosno sivo obojene oblasti.
Ako elite promeniti dijafragma i odabere linija
koja povezuje dve dijafragme, te dve dijafragme
e se spojiti u jednu. Odabir vie grupa linija koje
nisu meusobno povezane e razdvojiti
dijafragmu na delove.
4.9.15. Opruga
Opruga konani Opruga je elemenat koji povezuje dve take modela. U lokalnom koordinatnom sistemu elementa
element zadaju se translacione (Kx, Ky, Kz) i rotacione (Kxx, Kyy, Kzz) krutosti.
Element moe da ima nelinearne karakteristike.
Oslonac se moe definisati na sledee naine: Globalno/Preko geometrije/Preko reference/Relativno
u odnosu na element/Relativno u odnosu na vor
Definisanje Opruga se definie selektovanjem vorova modela koji e biti povezani na isti nain definisanjem
opruga istog tipa, a zatim njihove translacione (Rx, Ry, Rz) i rotacione krutosti (Rxx, Ryy, Rzz). Moe
da se zada nelinearno ponaanje elementa preko granine sile (ista krutost na pritisak i na zatezanje)
za svaku komponentu sile u opruzi.
Nelinearno ponaanje se uzima u obzir samo u nelinearnoj analizi. U sluaju linearne analize
(Linearna statika, Analiza slobodnih vibracija I i II reda, Analiza stabilnosti) u proraunu se
uzima inicijalna krutost (koja je konstantna za vreme trajanja analize).
156
Kontaktni konani Kontaktni elemenat se koristi za modeliranje kontakta dve take modela. Element ima dva stanja:
element aktivno, kada ima veliku vrednost krutosti (simulacija uspostavljanja kontakta) i
neaktivno, kada ima malu vrednost krutosti (simulacija kada nije postignut kontakt).
Obzirom na veoma malu (ali ne i nultu) krutost u neaktivnom stanju, kontakt omoguava samo
priblino modeliranje fenomena.
Kontaktni element moe da bude aktivan za pritisak ili za zatezanje. Na slici dole prikazan je tipini
dijagram sila-pomeranje kontaktnog elementa aktivnog na zatezanje i na pritisak:
Zbog nelinearnog ponaanja kontaktnog elementa (promenu stanja prati velika promena krutosti)
mogu da se jave ozbiljne tekoe u obezbeenju konvergencije nelinearnog reenja.
Ustanovljavanje veliine krutosti u aktivnom stanju nije jednostavno, pa bi trebalo koristiti mogunost
automatskog podeavanja krutosti u aktivnom stanju, ime se smanjuje mogunost pojave
divergencije reenja.
Selektovati dva vora.
Definisanje lokalne x orijentacije je kao i kod grednih elemenata.
Parametri Aktivno stanje: na zatezanje (veza nekim spojnim sredstvom, na primer) ili na pritisak (kontakt dve
ploe, na primer).
Orijentacija: od vora "i" ka voru "j" i obratno.
Aktivna krutost: Podrazumevana vrednost je 1E+8 kN/m.
Neaktivna krutost: Podrazumevana vrednost je 1E-2 kN/m.
Poetni razmak: Podrazumevana vrednost je 0 (nula), a obino je neka pozitivna vrednost. Moe da
se definie i na osnovu geometrije modela. Sve dok se inicijalni razmak ne postane nulti, kontakt je u
neaktivnom stanju.
Automatsko podeavanje aktivne krutosti:
Ako je ovaj prekida ukljuen program koriguje aktivnu krutost u cilju obezbeenja konvergencije i
tanosti reenja. U tom sluaju se zadaju parametri tzv. "probijanja". Ako je iskljuen, vrednosti ispod
se ne uzimaju pri proraunu.
Minimalno doputeno probijanje: Zadaje se minimalna doputena vrednost probijanja kontaktnog
uslova. Podrazumevana vrednost je 1.0E-05.
Maksimalno doputeno probijanje: Zadaje se maksimalna doputena vrednost probijanja
kontaktnog uslova. Podrazumevana vrednost je 1.0E-05.
Uputstvo 157
Faktor adaptacije krutosti: Ukoliko je probijanje manje od minimalno doputenog, aktivna krutost
kontakta se smanjuje faktorom adaptacije krutosti. Ako je probijanje u granicama doputenog nema
adaptacije krutosti. Ako je probijanje vee od maksimalno doputenog, aktivna krutost kontakta se
poveava faktorom adaptacije krutosti. Podrazumevana vrednost je 100. Vrednost faktora krutosti se
uzima kao: 1/100, 1/10, 1, 10, ili 100.
U linearnoj analizi kontaktni elemenat se tretira kao opruga sa krutou koja odgovara inicijalnom
razmaku. Ako razmak postoji krutost je nula, inae je krutost jednaka aktivnoj krutosti.
Veza konani Pomou ovog elementa modelira se veza izmeu dva vora ili dve linije preko jednog interfejsa (veza
elementi za prenos sile i pomeranja). Poloaj mesta spoja unutar elementa veze odreuje se pri definisanju
elementa, pri emu je se jedan vor/linija smatra referencom. Element veze ima est komponenti
krutosti, koje mogu da imaju i nelinearno ponaanje, i zadaju se u lokalnom koodinatnom sistemu
veze.
Element veze spaja teine ose nosaa i pripada obema ravnima nosaa. Duina elementa veze je
rastojanje izmeu teinih osa nosaa tj. 30cm (40/2 + 20/2). Selektuje se vor rigle kao referentni
vor elementa veze. Obino je poloaj mesta spoja na kontaktu dva nosaa, to je ovde na 20cm od
referentnog vora (tj. od teine ose rigle), pa je odstojanje mesta spoja 20/30=0.666. Usvaja se da
element veze prenosi translatorna, ali ne i rotaciona pomeranja na spoju rigle i ronjae, pa se zadaje
1E+10 za translatornu i 0 za rotacionu krutost.
Ako su ronjae oslonjene samo preko veza elemenata potrebno je zadati vrednost KYY=0.001 ili
slinu malu vrednost radi eliminacije rotacije elementa oko uzdune ose.
Nelinearno Granina nosivost elementa za svaku komponentu se zadaje ako se modelira nelinearno ponaanje na
ponaanje uobiajeni nain.
Ako je vrednost komponente nula, odgovarajue sila ili moment se ne prenosi sa vora na vor.
Poloaj mesta spoja u vezi moe da bude izmeu 0 i 1 relativno u odnosu na referentni vor
(selektovan od strane korisnika).
Ako je lokacija mesta spoja =0 elementi su spojeni u referentnom voru (poetni vor strelice), a ako
je =1 na suprotnom (krajnji vor strelice). Za bilo koju vrednost izmeu 0 i 1 referentna taka se
nalazi izmeu dva vora.
Primena: veza tavanica-zid; delimino spregnutih i spregnutih elemenata konstrukcija od razliitih
materijala; polukruta veza rebra i tavanice, modeliranje greda koje su jedna iznad druge, itd.
Uputstvo 159
Zid dodiruje donju povrinu ploe. Element veze pripada ravni zida i spaja liniju preseka srednje
ravni zida i donje povrine ploe i liniju preseka srednje ravni ploe i srednje ravni zida (vidi sliku
iznad). Rastojanje tih linija je d=7.5cm.
Selektuju se vorovi linije na zidu kao referentni. Mesto veze je u liniji spoja elemenata i njegovo
odstojanje od referentnih vorova je 0. Usvaja se da element veze prenosi translatorna, ali ne i
rotaciona pomeranja, pa se zadaje 1E+10 za translatornu i 0 za rotacionu krutost.
Nelinearno Granina nosivost elementa se moe zadati za svaku komponentu krutosti razliite od 0.
ponaanje
Elementi veze izmeu linija mogu da se koriste za modeliranje veza oblasti:
1. Definisati oblasti (Pogledati... 4.9.4 Oblast) and
i linijama se spoje odgovarajui suprotni
vorovi oblasti (broj vorova na ivici oblasti
trebalo bi da je isti).
Stepeni slobode su mogua pomeranja vorova modela u pravcima osa globalnog koordinatnog
sistema. vor modela ima est stepeni slobode: tri translaciona (eX, eY, eZ) i tri rotaciona (X, Y, Z).
Podrazumeva se da su svi vorovi modela imaju slobodna pomeranja.
Jednaine ravnotee formiraju se samo u pravcima slobodnih pomeranja.
Moe da se zada bilo koja kombinacija stepeni slobode za svaki vor modela, ali su u AxisVM
unapred definisane kombinacije karakteristine za tipine modele u graevinskom konstrukterstvu.
160
Primer unije eX eY eZ X Y Z
kodova postojei kod: 0 1 0 1 0 1
novi kod: 0 0 0 1 1 1
rezultujui kod: 0 1 0 1 1 1
Za svaki vor moe da se definie estocifreni kod koji odreuje stepen slobode (e X, eY, eZ, X, Y,
Z) u pravcu osa globalnog koordinatnog sistema.
Podrazumevani kod za vor modela je "000000" (sva pomeranja su mogua).
Optereenja koja deluju u pravcu nepomerljivosti vora se ne uzimaju pri proraunu. U Pregledu
tabela se prikazuju kao neuravnoteena optereenja.
vorovi iji su stepeni slobode sa kodom razliitim od "000000" na ekranu su prikazani u
svetloplavoj boji (cyan).
U tabeli su dati stepeni sloboda vorova za unapred definisane modele, pri emu su oznake za
slobodnu translaciju i za rotaciju u pravcu date ose.
1 2 3 4 5 6
eX eY eZ X Y vZ
Okvir u ravni
Y-Z
kod: 100011
Uputstvo 161
Membrane
Membrana u ravni X-Y Membrana u ravni
kod: 001111 X-Z
kod: 010111
Ploe
Ploa u ravni Ploa u ravni
X-Y X-Z
kod: 110001 kod: 101010
Ploa u ravni
Y-Z
kod: 011100
Simetrija
Ravan simetrije Ravan simetrije
X-Y X-Z
kod: 001110 kod: 010101
Ravan simetrije
Y-Z
kod: 100011
Pokupi>> Broj stepeni slobode vora se moe pokupiti od nekog i dodeliti selektovanom voru.
4.9.19. Reference
Za definisanje referenci mogu da se koriste take, vektori ili ose i ravni. Reference odreuju
orijentaciju lokalnog koordinatnog sistema konanog elementa u prostoru zbog definisanja parametara
poprenog preseka (Ax, Ay, Az, Ix, Iy, Iz, Iyz i I) i interpretiranja rezultata analize (sile u preseku Nx,
Vy, Vz, Mx, My i Mz za grede i qx, qy, mx, my i mxy za ploe i nx, ny, nxy za membrane, itd.).
Brza modifikacija: Klik na simbol reference poziva tabelu referenci. Referentni vektor i osa se
zadaju pomou dve, a referentna ravan pomou tri take. Reference su date kao normalizovani
vektori. Referentne take su zadate koordinatama, a referentne ravni vektorom normale. Po izlasku
iz tabele program normira referentne vektore u odnosu na vrednost 1.
Ose lokalnih koordinatnih sistema se na ekranu prikazuju u bojama:
x-osa - crveno, y-osa - uto i z-osa - zeleno
Mogu da se koriste sledee reference:
Automatske Automatska referenca za tapove i grede:
reference Ukoliko je osa tapa/grede paralelelna globalnoj Z-osi, tada e referentni vektor imati pravac globalne
X-ose.
U svim ostalim sluajevima referentni vektor je u pravcu globalne Z-ose.
162
Za krune lukove: ukoliko je ravan krunog luka paralelna globalnoj X-Y ravni automatska referenca
je upravna na nju i prikazuje +Z pravac. Ako je kruni luk u drugoj ravni referentni vektor je u ravni
krunog luka pravca od centralne take krunog luka.
Automatska referenca za rebra:
Ako je rebro samostalni element reference su kao kod tapa/grede.
Ako je rebro vezano za povrinski element referentni vektor je paralelan simetrali ugla izmeu
lokalne z-ose (normale) povrinskih elmenata koji su spojeni u rebru.
Automatska referenca uz povrinske elemente:
Referentni vektor:
za lokalnu x-osu e biti paralelan globalnoj X-osi ako je ravan povri paralelna X-Y ravni. U svim
ostalim sluajevima referentni vektor e biti paralelan presenoj liniji ravni povri i X-Y ravni.
za lokalnu z-osu e biti usmeren ka poetku globalnog koordinatnog sistema ako je ravan povri
paralelna Z-osi. U svim ostalim sluajevima referentni vektor e biti paralelan globalnoj Z-osi.
Meni Ureivanje / Konvertovanje automatskih referenci konvertuje automatske reference u reverentne
vektore.
Referentna taka Slui za definiciju orijentacije (lokalnog koordinatnog sistema) greda, rebara, oslonaca i opruga, tj. za
definisanje pozitivnog pravca lokalnih x-osa i z-osa povrinskih elemenata.
Referentna taka se definie u globalnom koordinatnom sistemu.
Povrinski elementi:
Lokalna pozitivna z-osa povrinskog elementa e biti usmerena ka referentnoj taki i upravna na ravan
povrinskog elementa. Kada je x-osa definisana smer y-ose odreuje se na osnovu pravila desne ruke.
Referentna taka Referentna taka
Oslonci:
U sluaju oslonakih elemenata referentna taka se koristi za definisanje lokalne x-ose.
Referentna taka
Referentni vektor Slui za definiciju orijentacije lokalnih x-osa opruga, oslonaca i povrinskih elemenata kao i lokalne
z-ose greda, rebro i opruga elemenata.
Oslonci:
U sluaju oslonakih elemenata referentni vektor se koristi za definisanje lokalne x-ose.
Referentni vektor
Referentni vektor
164
Reerentne ose Slui za definiciju orijentacije lokalnih x-osa povrinskih elemenata koje su usmerene prema
referentnoj osi. Referentna osa ne sme da sadri srednju taku elementa.
Pokree operaciju konverzije arhitektonskog modela prethodno importovanog preko IFC fajla (kao
pozadinskog lejera). Videti ... 3.1.6 Uvoz-Import.
Brisanje arhitektonskih objekata koji sadre statiki model na briu dodeljeni statiki model.
Generisanje Selektovani elementi pozadinskog lejera ulaze u AxisVM model. Stubovi i grede su predstavljeni
statike eme osama, a ploe, zidovi, tavanice i krovovi svojim srednjim ravnima. Take i linije postaju deo
AxisVM modela nezavisne od pozadinskog lejera arhitektonskog.
Sklopovi se automatski kreiraju za nivoe i tipove elemenata arhitektonskog modela i pridruuju im
se elementi kreirani u AxisVM (statikom) modelu.
Zglobna veza zida se moe modelovati pomou ivinih zglobova tokom kreiranja statike eme iz
arhitektonskog modela.
Selektovanim ArchiCAD objektima mogu se zadati karakteristike noseih elemenata na sledei
nain:
Prekida Konvertovanje zida u oslonac omoguava proraun krutosti linijskog oslonca koji
zamenjuje zid datih karakteristika (materijal, debljina) i lociran je na gornjoj ivici zida. Krutost se
proraunava u zavisnosti od uslova oslobaanja na gornjoj i donjoj ivici zida.
166
Editor poprenih
preseka
Baza profila
Prekida Konvertovanje stuba u oslonac omoguava proraun krutosti oslonca koji zamenjuje stub
datih karakteristika (materijal, popreni presek i uslovi oslanjanja) i lociran je u gornjem voru stuba.
4.9.21. Modifikacija
4.9.22. Brisanje
4.10. Optereenja
Sluaj U ovom panelu se uvodi novi i modifikuje/brie postojei sluaj optereenja. Kreirana optereenja se
optereenja dodaju u tekui sluaj optereenja. U profesionalnoj verziji je neogranien broj sluajeva
optereenja, a u standardnoj verziji broj je ogranien na max 99 sluajeva optereenja.
Od razliitih postojeih sluajeva moe da se formulie grupa optereenja.
168
Novi sluaj U listi se prikazuje novo polje, u kojem se zadaje naziv novog sluaja optereenja. Tipovi sluajeva
optereenja optereenja:
1. Statiko optereenje
Ovaj sluaj optereenja moe da se zada u sluaju statike analize, analize slobodnih vibracija i
analize stabilnosti (izvijanja). U analizi slobodnih vibracija, sile mogu da se konvertuju u mase.
Sluaj optereenja moe da se ukljui u grupu optereenja. Kada se formuliu merodavne
kombinacije opterereenja sluaj optereenja e uestvovati sa parametrima date grupe
optereenja.
Merodavna kombinacija optereenja moe da se formulie samo na osnovu rezultata linearne
statike analize.
2. Uticajna linija
U ovom sluaju optereenja zadaju se odgovarajua relativna pomeranja poprenih preseka
linijskih elemenata. Kao rezultat se dobijaju uticajne linije za odgovarajuu komponentu sile.
Kada je izabran tip optereenja Uticajna linija moe da se zada samo relativno pomeranje
preseka tapa/grede kao dejstvo, odnosno uticajna linija.
3. Seizmiko optereenje
Zadaju se parametri za formulisanje seizmikog optereenja. Na osnovu rezultata analize
slobodnih vibracija AxisVM generie k+2 nova sluaja optereenja: "k" prvih oblika slobodnih
vibracija+dva sluaja koja odgovaraju "+" i "-" smeru uticaja.
Pogledati... 4.10.20 Seizmiko optereenje.
4. Prethodno naprezanje
Ako je podran proraun prethodnog naprezanja u izabranom standardu prorauna moe se
napraviti sluaj optereenja prethodno naprezanje. Ovi sluajevi optereenja se uvek nalaze u
grupi optereenja prethodno naprezanje. Nakon definisanja sluaja optereenja sa nazivom,
pojavljuju se dva sluaja optereenja (naziv-TI i i naziv-T0); naziv-T0 sluaj sadri
ekvivalentno optereenje izraunato za kraj procesa prethodnog naprezanja i trenutne gubitke, a
sluaj naziv-TI sadri vrednosti ekvivalentnog optereenja usled vremenskih gubitaka. Bilo
Uputstvo 169
koji od ova dva sluaja se moe uzeti za definisanje prethodnog naprezanja. Posle definisanja
samo e optereenja naziv-T0 biti sraunata statikom analizom i na osnovu njih e biti
izraunata optereenja naziv-TI.
Pogledati 4.10.21 Prethodno naprezanje.
Postavljanjem za aktivni sluaj optereenja Prethodno
naprezanje u Paleti ikona postaje dostupna samo ikonica
Prethodno naprezanje.
5. Pokretno optereenje
U ovom sluaju optereenja se mogu definisati samo pokretna (linijska i povrinska) optereenja. Pri
definisanju pokretnog optereenja pojavljuje se novi sluaj optereenja. Broj sluajeva pokretnog
optereenja jednak je broju koraka definisanih u dijalogu definisanje pokretnog optereenja.
Njihovi nazivi se generiu automatski kao MOV_XX. Kako su svi sluajevi u istoj grupi,
najnepovoljniji poloaj se moe proveriti prikazom rezultata kritine kombinacije optereenja.
Ovi automatski napravljeni sluajevi optereenja se mogu samo zajedno prebacivati i to samo u
drugu grupu pokretnog optereenja.
Ako je vie od jednog pokretnog optereenja definisano u okviru jednog sluaja optereenja broj
koraka (i generisanih sluajeva optereenja) bie jednak maksimalnom broju navedenih koraka u
svim sluajevima pokretnog optereenja. Ako je maksimalni broj koraka k a drugo pokretno
optereenje ima i koraka (i < k) , tada e to optereenje ostati na kraju linije putanje u koracima
i+1,i+2,.....,k.
Pogledati... 4.10.22 Pokretna optereenja.
Postavljanjem za aktivni sluaj optereenja u Paleti ikona postaje dostupna samo ikonica
Pokretno optereenje.
6. Dinamiko optereenje
Sluaj optereenja Dinamiko optereenje je dostupno samo ako je u AxisVM ugraen DYN modul.
Nakon definisanja sluaja optereenja i selektovanja u paleti Optereenja pojavljuje se dijalog u
kome je mogue definisati dinamika optereenja i ubrzanje vorova konstrukcije
Dinamiki sluaj optereenja se iskljuije iz grupa i kombinacija optereenja. Dinamika optereenja
se uzimaju u obzir samo prilikom Dinamike analize.
Redosled Desnim klikom mia na listu sluajeva optereenja i selektovanjem iz dijaloga Redosled sluajeva
sluajeva optereenja prikaazuje novi dijalog u kojem je mogue podesiti redosled sluajeva. Ovaj dijalog se
optereenja prikazuje i izborom u Pregledu tabela (Formatiranje/ Redosled sluajeva optereenja).
Podeavanje redosleda prikaza sluajeva optereenja je mogue sledeim opcijama:
170
Sortiranje po alfabetu.
Redosled grupa Na slian nain je mogue i sortiranje grupa optereenja klikom odgovarajuim izborom.
optereenja
Grupe Selektuje se grupa optereenja u koju se ukljuuje sluaj optereenja iz padajue liste. Svaka grupa i
optereenja svaki sluaj optereenja moe da se vidi u prikazu razgranate liste optereenja. Sluajevi optereenja
mogu miem da se premetaju izmeu grupa optereenja.
Podeavanje aktuelnog sluaja optereenja:
Klikom na polje liste sluajeva optereenja na levoj strani panela Sluajevi optereenja, grupe
optereenja bira se aktuelni sluaj optereenja. Sva dejstva koja se potom zadaju, ulaze u ovaj
sluaj optereenja.
Koeficijenti Omoguava selektovanje koeficijenata sigurnosti. Promena koeficijenata moe zahtevati i promenu
sigurnosti parametara f;q, i t.
Grupa Grupe optereenja slue za kreiranje kritinih (merodavnih) kombinacija optereenja.
optereenja
Nova grupa Pri definisanju nove grupe optereenja potrebno je zadati naziv, tip (stalno, povremeno, izuzetno) i
odgovarajue koeficijente (sigurnosti, dinamiki, itd.) prema izabranim propisima. Definisanje vie
grupa istog naziva nije mogue. Zatim mogu da se odrede sluajevi koji ulaze u datu grupu
optereenja.
Pogledati... 4.10.2 Kombinacije optereenja.
U zavisnosti od izabranih propisa mogue je kreiranje sledeih grupa optereenja:
1. Trajna
To su: sopstvena teina, druga stalna optereenja na konstrukciji...
Svi sluajevi optereenja u kombinacijama optereenja
Svi sluajevi optereenja iz grupe se uzimaju u obzir u svim kombinacijama sa gornjim
(nepovoljno dejstvo) ili donjim (povoljno dejstvo) koeficijentima sigurnosti.
Samo najnepovoljniji sluaj optereenja
Samo najnepovoljniji sluaj optereenja se uzima iz grupe optereenja sa gornjim (nepovoljno
dejstvo) ili donjim (povoljno dejstvo) koeficijentima sigurnosti.
2. Povremena
To su: ljudska navala, optereenje vetrom, optereenje snegom, optereenje od krana...
Istovremeno sa optereenjima iz grupe optereenja Izuzetna
Ako je ukljueno sluaj(evi) optereenja iz ove grupe e se nai zajedno u kritinim
kombinacijma sa sluajem optereenja iz grupe Izuzetna optereenja
Istovremeni sluajevi optereenja
Bilo koji broj sluajeva optereenjaa iz grupe se moe istovremeno nai u kombinacijama
optereenja.
Meusobno iskljuivi sluajevi optereenja
U kritinim kombinacijma optereenja istovremeno se nemoe nai vie od jednog iz ove grupe
optereenja.
3. Izuzetna
To su: zemljotres, sleganje oslonaca, eksplozija, sudar... Samo jedno optereenje iz grupe se
moe nai u jednoj kombinaciji optereenja. Sluaj optereenja mora imati koeficijent
istovremenosti 0 .
Uputstvo 171
Formiranje Program automatski kreira sve mogue kombinacije u zavisnosti od parametara grupa optereenja i
merodavne jednaina po kojima se raunaju po tekuim propisima.
kombinacije Iz generisanih merodavnih kombinacija izdvajaju se maksimalne i minimalne vrednosti uticaja, kao
merodavne vrednosti.
Unutranje sile Stalna i povremena optereenja:
(Evrokod)
GSN (granino stanje
Gi G ki Qj Q kj
i j
Qi 0i Q ki
nosivosti)
Izuzetna optereenja:
G ki Ad 1j Qkj
ij
2i Qki
upotrebljivosti)
esta optereenja:
G ki 1 j Qkj Q
ij
2i ki
Kvazistalna optereenja:
G Q
ki 2i ki STAS: G kj 0.6 I AEk Q
2i ki
Modifikacija Optereenje je mogue selektovati, pomerati, kopirati ili modifikovati nezavisno od vora u kome
optereenja deluje.
Modifikacija 1. Selektovati optereenja koja treba pomeriti.
pozicije 2. Kliknuti levi dugmetom na bilo koje optereenje.
3. Pomeriti optereenja na novu poziciju.
4. Kliknuti levi dugmetom ili na neki od komandnih tastera (Enter ili Space) na tastaturi.
Modifikacija 1. Selektovati optereenje.
vrednosti 2. Kliknuti na ikonicu Optereenje u vorovima na Paleti ikona.
intenziteta 3. Promeniti vrednosti.
Optereenja u vorovima se mogu nalaziti na gred, rebro ili oblast elementima.
Znak vrednosti optereenja se rauna pomou pravila desne ruke.
Ukoliko vor nema stepen slobode u nekom pravcu, data komponenta optereenja ne uzima se u
obzir u analizi.
Sila u voru na ekranu se prikazuje utom strelicom, a momenat dvostrukom zelenom strelicom.
Znaci optereenja definisani su smerom osa lokalnog ili globalnog koordinatnog sistema.
Koncentrisane sile na ekranu se prikazuju utom strelicom, a momenti dvostrukom zelenom
strelicom.
Koncentrisano optereenja u oblasti definisano je intenzitetom i poloajem koji se odreuje miem ili
zadavanjem koordinata u dijalogu. Pogledati... 4.7.2 Numeriko unoenje koordinata
Pravac optereenja definie se:
globalno (u odnosu na globalni koordinatni sistem),
lokalno (u odnosu na lokalni koordinatni sistem elemenata) i
referentno (u odnosu na referencu).
174
x - -
Membrana
y - -
z - -
Ploa
x X
y Y
Ljuska
z Z
Kod elemenata ljuski mogu da se zadaju projekcije optereenja u globalnim pravcima. Tada na ivicu
povrine deluje optereenje pcos(), gde je "" ugao izmeu pravca optereenja i normale povrine.
Pravac optereenja moe biti globalna projekcija, globalni du elementa ili lokalni. mx je uvek
torzioni moment (oko ose pravca delovanja optereenja). Prvo se definiu komponente intenziteta
optereenja a zatim bira nain unosa (postavljanja) i grafiki unosi ili se selektuju postojee linije.
Uputstvo 177
Linijsko
optereenje
izmeu dve take
Linijsko
optereenje du
poligonalne linije
Modifikacija Mogua je modifikacija pozicije, intenziteta ili neke taka poligona optereenja.
optereenja
Modifikacija 1. Selektovati optereenje kurzorom (pored kurzora se prikazuje oznaka optereenja).
pozicije 2. Drati pritisnuto dugme mia.
3. Pomeriti kurzor ili uneti relativne koordinate za pomeranje optereenja na eljenu poziciju.
4. Pustiti dugme mia za postavljanje optereenja na novu poziciju.
178
Modifikacija 1. Pomeriti kurzor iznad take optereenja (pored kurzora se pojavljuje odgovarajui simbol).
oblika 2. Kliknuti levim dugmetom .
optereenja 3. Prevui taku na novu poziciju na ekranu.
4. Kliknutu levim dugmetom z zavretak operacije.
Modifikacija 1. Selektovati optereenje kurzorom (simbol se pojavljuje pored kurzora).
vrednosti 2. Kliknuti na levo dugme .
intenziteta 3. U dijalog uneti nove vrednosti intenziteta.
4. Klikom na dugme Modifikuj potvrditi izmene i zatvoriti dijalog prozor.
Vrednosti intenziteta se mogu promeniti i u Pregledu tabela.
Brisanje Selektovati optereenja i pritisnuti tipku [Del].
Promena mree konanih elemenata oblasti ne utie na linijska optereenja u oblasti.
x - -
Membrana
y - -
z - -
Ploa
x X
Ljuska y Y
z Z
Tip oblasti odreuje vrstu i pravac optereenja na sledei nain: za oblast membrana optereenje
mora biti u ravni oblasti, za oblast ploa optereenje mora biti upravno na ravan ploe, za oblast
ljuska optereenje moe biti proizvoljnog pravca.
Optereenje moe biti: raspodeljeno na povrinu u globalnom sistemu, projekcija globalnog sistema
ili raspodeljeno u lokalnom sistemu i na osnovu toga e biti i date komponente optereenja.
Mogue je odabrati konstantno ili linearno optereenje kao i da li ga nee biti preko otvora u
elementima ili e biti raspodeljeno po ivicama otvora.
Prva ikona oznaava opciju gde se povrinsko optereenje ne raspodeljuje preko otvora. Druga ikona
oznaava opciju gde se opereenje preko otvora raspodeljuje na ivicu otvora.
Optereenja
nema/dozvoljeno
preko otvora
180
Pravougaono
povrinsko
optereenje
Iskoeno
pravougaono
povrinsko
optereenje
Ravan intenziteta optereenja se definie unosom vrednosti (p 1,p2,p3) u tri take [(1),(2) i (3)] u ravni
oblasti. Te take su referentne take vrednosti optereenja. Ako se te referentne take ele upotrebiti
i za druge oblike i pozicije optereenja mogue ih je zakljuati klikom na Zakljuaj ikonu.
Optereenja se prihvataju unosom oblasti.
Uputstvo 181
Definisanjem sloenog poligona linija pojavljuje se paleta ikona sa nekoliko geometrijskih funkcija:
crtanje linije, crtanje linije kao tangente na krug, crtanje krunog luka sa centralnom takom, crtanje
krunog luka sa sredinjom takom, crtanje krunog luka sa tangentom na prethodni kruni luk,
crtanje krunog luka sa definisanom tangentom, pokupi karakteristike postojee linije.
1. Uneti komponente optereenja na tri referentne take (p1,p2,p3).
2. Kliknuti na oblast.
Povrinsko 3. Uneti tri referentne take klikom ili unosom koordinata.
optereenje na
oblasti Unutar ovog sluaja optereenja moe se definisati samo jedno optereenje ovakvog tipa na oblasti.
Novo raspodeljeno optereenje ovakvog tipa e uvek obrisati prethodno.
Modifikovanje Mogu se modifikovati pozicija, oblik i intenzitet povrinskog optereenja.
Modifikacija 1. Postaviti mia iznad konture optereenja (kursor e identifikovati optereenje).
pozicije 2. Pritisnuti levo dugme i pomeriti mi.
3. Pronai novi poloaj pomou mia ili unosom koordinata.
4. Postaviti optereenje u novi poloaj levim klikom ili pomou tipki [Space] ili [Enter].
Modifikacija 1. Postaviti mia iznad ivica poligona (kursor e identifikovati ivice poligona optereenja kao
oblika uglove).
2. Pritisnuti levo dugme i pomeriti mi.
3. Pronai novu poziciju ivice poligona miem ili unosom koordinata.
4. Postaviti ivicu levim klikom ili pomou or pomou tipki [Space] ili [Enter].
Oblik optereenja e se promeniti.
182
Homogena povrinska optereenja se mogu raspodeliti preko linijskih elemenata (reetki, greda i
rebara). Optereenje preko reetki e biti konvertovano u optereenje u krajnjim takama reetke.
1. Kliknuti na ikonu i odabrati oblast raspodele optereenja u dijalogu.
Automatski - raspodeljuje optereenje preko elemenata ispod
optereenja. Optereenje e se raspodeliti na svaki novi tap,
gredu ili rebro koji se budu definisali ispod oblasti delovanja
optereenja.
Smer optereenja moe biti globalno na povrini, globalna projekcija ili lokalno. Lokalni pravac je
definisan prema automatskoj referentnoj taki (vektoru, ravni) za oblasti. Pogledati... 4.9.19
Reference. Uneti vrednosti intenziteta optereenja u polja (pX, pY, pZ).
Poligon optereenja moe biti pravougaonog oblika,
iskoeni pravougaonik ili bilo koji zatvoren poligon.
etvrti nain na alatki ikona je da se klikne na linije
zatvorenog greda/rebro poligona. Ovim nainom se
optereenje pridruuje elementima. Pomeranjem
elemenata ili njihovih taaka pomera se i poligon
optereenja.
4.10.15. Zatezanje/pritisak
=
dT =T - Tref je temperaturna promena (dT>0 je zagrevanje) koja se uzima u analizi;
T je temperatura u teitu poprenog preseka.
y
U lokalnom y pravcu: T T2 (T1 T2 ) G
Hy
zG
U lokalnom z pravcu: T T2 (T1 T2 )
Hz
Gde su,
yG, zG, i Hy, Hz karakteristike poprenog preseka.
=
Pozitivna vrednost dT oznaava porast temperature grede.
dT#=T1 - T2 je neravnomerna promena temperature uzeta pri analizi modela.
Referentna taka
T1
T2
Pri proraun membrana elemenata se uzima samo dT= , a ploa samo dT# .
Svaki standard zahteva da oblici oscilovanja moraju da predstavljaju odreeni odnos ukupne
mase. Na primer, u Evrokodu 8 zahteva se 0.9 (suma koeficijenata mora iznositi najmanje
90% u svakom pravcu) i svaki ton oscilovanja koji ima koeficijent vei od 5% u bilo kojem pravcu
mora biti ukljuen.
Pojedinani tonovi oscilovanja se mogu ukljuiti ili iskljuiti. Tonovi oscilovanja koji su iskljueni
nee biti uzeti u obzir pri proraunu seizmikog optereenja.
Nakon desnog klika na neku eliju Aktivne kolone
prikazuje se iskaui meni. Odabirom Ukljuiti/iskljuiti
tonove oscilovanja prikazuje se dijalog boks (na slici
desno).
Tonovi oscilovanja ispod praga korisniki definisanih
vrednosti se mogu iskljuiti. Mogue je podesiti
automatsku primenu ovog filtera zasnovanog na X, Y i
Z nakon svake analize vibracija.
Uticaji od seizmikih sila u Z pravcu e se uzeti u prorauna samo ako je definisan vertikalni
spektar odgovora.
Parametri koje treba podesiti zavise od trenutno izabranog standarda (videti detalje ispod).
Zatvaranjem dijaloga kreiraju se sledei sluajevi optereenja:
Sluajevi optereenja iji naziv zavrava sa 01X, 02X, ....nX, 01Y, 02Y, ....nY, 01Z, 02Z, ....nZ.
Oni su seizmike sile u X, Y ili Z pravcu a broj ispred oznaava ton oscilovanja.
Sluajevi optereenja iji naziv zavrava sa 01tX, 02tX, ....ntX, 01tY, 02tY, ....ntY.
Oni su dodatne sile torzije usled seizmikih uticaja u X ili Y pravcu.
T [s]
2 T 2.5 2
0 T < TB : Sd (T ) ag S
3 TB q 3
2.5
TB T < T C : Sd (T ) ag S
q
2.5 TC
TC T < T D : Sd (T ) ag S ag
q T
2.5 TC TD
TD T : Sd (T ) ag S ag
q T 2
Gore navedeni parametri se mogu menjati prilikom definisanja parametarske spektralne krive.
ag : projektovano ubrzanje tla
: donja granica za projektovanu horizontalnu spektralnu krivu (preporuena vrednost je 0.2).
q : koeficijent ponaanja za horizontalne seizmike uticaje. Zavisi od tipa i materijala konstrukcije.
Koeficijent povezuje rezultate linearne analize i nelinearno (elasto-plastino) ponaanje
konstrukcije.
Parametarski definisana spektralna kriva za vertikalne seizmike uticaje:
EC8 EN 1998-1 (3.2.2.5.)
Vertikalna spektralna kriva se izraunava iz horizontalne, ali je
ag i q zamenjeno sa agv i qv,
podrazumevane vrednosti S, TB, TC, TD su:
Tip 1
avg/ag S TB TC TD
[s] [s] [s]
0,90 1,0 0,05 0,15 1,0
Tip 2
avg/ag S TB TC TD
[s] [s] [s]
0,45 1,0 0,05 0,15 1,0
190
1. Osrednjenost kvadrata:
E EX
2
EY
2
EZ2
2. Kombinacija sa 30%:
EX ""0.3EY ""0.3EZ
E max 0.3EX "" EY ""0.3EZ
0.3E ""0.3E "" E
X Y Z
gde su
EX, EY, EZ maksimalne vrednosti nezavisnih seizmikih uticaja u X, Y i Z pravcu.
Uputstvo 191
Proraun pomeranja
Pomeranja usled nelinearnog ponaanja se raunaju na sledei nain:
Es qd E
gde je
qd: koeficijent ponaanja za pomeranja
E : maksimalno pomeranja dobijeno linearnom analizom
Uglavnom je qd=q.
Provera osetljivosti na seizmika dejstva II reda EC8 EN 1998-1 (4.4.2.2.)
Nakon seizmike analize AxisVM proverava osetljivost na seizmika dejstva II reda svakog sprata.
Koeficijent osetljivosti je izraunat preko seizmikih uticaja u X ili Y pravcu:
Ptot dr
Vtot h , gde je:
Ptot - ukupno gravitaciono optereenje na i iznad sprata;
dr - meuspratno pomeranje izraunato preko razlike
prosenih pomeranja izmeu spratova sa seizmikim
uticajima u X ili Y pravcu;
Vtot - ukupna seizmika smiua sila na i iznad sprata usled
seizmikih uticaja u X ili Y pravcu i
h- meuspratna visina.
Program pronalazi delove zidova na nivou sprata i odreuje centar smicanja (S) koristei metod
prorauna za tankozide poprene preseke. Konvertuje optereenja sluaja optereenja koriena za
analizu vibracija u mase a zatim pronalazi centar mase svakog sprata (Gm). Proraunava ukupnu
masu spratova (M) i inerciju u centru mase oko osa u Z pravcu (Imz). Rezultati se mogu pregledati u
tabeli Osetljivost spratova na seizmiku.
Ova tabela se prikazuje meu rezultatima samo ako je selektovan jeziak Statika.
Seizmiki
parametri
Evrocod 8 Koeficijent
Referentna
vanosti
vrednost
ubrzanja tla
Koeficijent
ponaanja za
Tip tla pomeranja
Ureivanje
Parametri krive spektra
spektra
odgovora
Seizmiki parametri , kriva spektra odgovora i metode kombinacija se mogu podesiti u dijalogu.
192
Kablovi se mogu dodati kontinualnom odabiru greda ili rebro elemenata. Nakon definisanja
karakteristika kabla i procesa prethodnog naprezanja AxisVM rauna trenutne gubitke i ekvivalentno
optereenje na kraju procesa prethodnog naprezanja (sluaj optereenja naziv-T0). Nakon
zavrene statike analize izraunava vremenske gubitke i ekvivalentno optereenje usled njih iz
rezultata kvazi-trajnih kombinacija (sluaj optereenja naziv-T1). Trajektorija kablova se moe
generisati korakom koji zadaje korisnik.
Kablovi za Prvi jeziak u panelu slui za definisanje parametara kabla i njegove geometrije.
prethodno
naprezanje
Kablovi oznaeni u razgranatom prikazu levo mogu se pomerati translatorno ili kao u ogledalu.
Mogu se i samo kopirati ili pomerati. Kopirani kablovi preuzimaju proces i parametre prethodnog
naprezanja kopiranog kabla.
194
Servisi. Podeavanje pomone mree i kursora podunog i poprenog dijagrama se mogu podesiti
pomou ove komande. Pogledati 2.15.14.1 Raster i kurzor
Uputstvo 195
Proces Drugi jeziak u paleti slui za definisanje procesa prethodnog naprezanja zadavanjem redosleda
prethodnog odreenih operacija.
naprezanja
Rezultati Ako su parametri, geometrija i proces prethodnog naprezanja svih kablova zadovoljavajui, kreira se
i etvrti jeziak na panelu i u njemu se prikazuju dijagrami rezultata prethodnog naprezanja. Ako se
selektuje jedan kabel sa liste levo, prikazuju se dva dijagrama. Prvi je dijagram stvarnog prethodnog
naprezanja kabla (fp /fpk) i ekvivalentne sile prethodnog naprezanja (F), a ako ih je vie selektovano
dijagram prikazuje rezultantu ekvivalentnog optereenja selektovanih kablova za prethodno
naprezanje.
196
Trenutni gubici
1. Gubici usled trenja kablova i zatitne cevi na x poziciji merenoj od take ukotvljavanja duinom
kabla za prethodno naprezanje se raunaju kao:
(x) max (1 e( kx) )
,
gde su:
max Maksimalni napon u kablu
Suma apsolutnih ugaonih pomeranja na duini x.
2. Gubici usled trenutnih deformacija betona se raunaju kao:
j
Pel Ap Ep Ecmc , gde su:
c Odstupanja napona u teitu poprenog preseka
j = (n1) / 2n, de je n broj naponskih koraka
Ecm Sekantni moduo elastinosti betona
3. Gubici ukotvljavanja usled uklinjavanja kotvi.
Trajni gubici u kablu
Trajni gubici sile usled skupljanja i teenja betona i relaksacije kabla se rauna kao
Ep
csEp 0,8 pr c,QP
Ecm ,
Pcsr A p c sr A p
Ep A p
) 1 0,8
A 2
1 (1 c zcp
Ecm Ac Ic
gde su:
c+s+r gubici u kablu usled gore navedenih efekata
Ecm sekantni moduo elestinosti betona
pr trajni apsolutni gubitak u kablu usled relaksacije kablova
u sluaju 2. relaksacione klase :
pr max 0,661000e9,1 5000,75(1 ) 105 ,
gde je 1000 = 2,5% gubitak usled relaksacije na prosenoj temperaturi od 20C posle
1000 asova nakon prethodnog naprezanja.
konana vrednost koeficijenta teenja
c,QP napon prijanjanja izmeu betona i kablova usled sopstvene teine i poetne sile
prethodnog naprezanja i drugih relevantnih kvazi-stalnih dejstava
Ap ukupna povrina poprenog preseka kablova
Ac povrina poprenog preseka betona
Ic moment inercije betonskog preseka
zcp rastojanje izmeu teita betonskog preseka i kablova
Tabela trase Poslednji jeziak slui za kreiranje tabele trase kablova za selektovane prethodno napregnute
kablova kablove zadatim inkrementom i opcionim pomakom poetka. Tabela se sastoji od lokalnih y i z
koordinata selektovanih kablova u izraunatom poloaju x.
Definisana poetna taka je uvek prikazana u tabeli trase kablova.
Uputstvo 197
Fajl
Ureivanje
Koordinate Ureivanje podunih i poprenih dijgrama je olakano ako se koristi panel koordinata.
Prikaz ovog panela se moe ukljuiti i iskljuiti.
Status Na dijagramima informacioni panel se pojavljuje prikazujui specifine informacije o dijagramima.
Prikaz ovog panela se moe ukljuiti i iskljuiti.
sluajevi optereenja se ne mogu brisati ili pomerati pojedinano u neku drugu grupu. Poveanjem
broja koraka optereenja, poveae se i broj sluajeva odgovarajueg optereenja a smanjenjem
broja koraka neki sluajevi optereenja e ostati neiskorieni. Ti sluajevi e biti izbrisani tek pri
snimanju datoteke modela.
Simboli pokretnog optereenja mogu biti prikazani na dva naina. Prva opcija je za crtanje samo
tekue faze. Druga opcija je za crtanje (prikaz) drugih faza u sivoj boji.
Ovaj tip optereenja je pogodan za definisanje optereenja od vozila. Model optereenja se sastoji od
koncentrisanih ili pravougaonih optereenih povrina u paru koje predstavljaju tokove na osovini; u
predstavlja irinu vozila, dok a i b oznaavaju pravougaone dimenzije toka (povrinu koja se uzima
za optereenje od toka). Osovinsko optereenje F e biti ravnomerno raspodeljeno na dva toka.
Modeli optereenja mogu biti snimljeni pod nekim nazivom kao i kasnije ponovo uitani.
Prekidai tip optereenja i pravci s leve strane odreuju karakteristike svih optereenja unetih u
tabelu.
Nova optereenja na putanji se mogu kreirati klikom na ikonicu + i popunjavanjem odgovarajuih
polja u tabeli. Odabirom reda u tabeli i klikom na Brisati ikonicu koja se nalazi ispod + ikonice brie
se selektovani red.
Posle definisanja optereenja potrebno je uneti putanju po kojoj se kree koja mora biti kontinualna
polilinija koja prolazi kroz oblast.
Putanja ne mora biti u istoj ravni i moe da prelazi otvore u oblasti ili prazne prostore izmeu oblasti.
Poetna i krajnja taka putanje su prva i poslednja taka polilinije.
Svaka faza pokretnog optereenja po povrini sadri samo ono optereenje koje zaista pripada
povrini po kojoj se kree. Lokalni z pravac optereenja je isti kao i lokalni z pravac oblasti po kojoj
se kree. U sluaju da je putanja optereenja na ivici dve ili vie oblasti u razliitim ravnima u obzir e
biti uzete samo oblasti aktivnih sklopova. Lokalni z pravac e se odrediti nalaenjem povri sa
najmanjim uglom izmeu lokalnog z i globalnog Z pravca.
Pored dugmeta za definisanje putanje nalazi se polje ukojem se moe definisati i vrednost N - broj
koraka optereenja rasporeenih po putanji.
Promena geometrije oblasti dovodi do automatskog ponovnog prorauna faza optereenja.
U prvoj fazi optereenje sa najmanom koordinatom (prvo u nizu) e biti postavljeno na poetnu taku.
U poslednjoj fazi, na krajnu taku e biti postavljeno optereenje sa najveom koordinatom (poslednje
Nain kretanja u nizu).
krana
U prvoj fazi optereenje sa najveom koordinatom (poslednje u nizu) e biti postavljeno na poetnu
taku. U poslednoj fazi, na krajnu taku e biti postavljeno optereenje sa najmanom koordinatom
Nain kretanja po (prvo u nizu).
mostu
Jedan smer: Optereenje se kree od poetne do krajnje take u N koraka.
Uputstvo 201
Za definisanje optereenja u vorovima ili funkcije ubrzanja aktuelni sluaj optereenja mora biti
dinamiki sluaj optereenja. Pogledati 4.10.1 Sluajevi optereenja, grupe optereenja.
Definisanje
funkcije
Dinamika optereenja i funkcije su definisane pomou funkcija koje opisuju parametar u toku
vremena. Ureivanje funkcija je omogueno iz dijaloga definisanja dinamikog optereenja.
Funkcije se moraju zadati u paru vrednosti u tabeli. Ikonica plus znaka dodaje novi red, a ikonica
Brisati brie selektovane redove. Funkcije se iscrtavaju automatski i mogu se tampati, kao i ponovo
koristiti. Da bi se mogle ponovo koristiti potrebno ih je snimiti u bazu funkcija. Snimljene funkcije se
mogu ponovo uitati, ureivati i snimiti pod drugim nazivom.
Prva taka funkcija mora biti (0,0). Ovaj par vrednosti se ne moe menjati ili brisati.
Prilikom definisanja trapeznog oblika vano je zatvoriti oblik trapeza horizontalnim segmentom.
Na ovaj nain e funkcija ostati konstantna (na primer, 0).
Ureivanje, Dinamika optereenja se mogu ureivati ili brisati na isti nain kao i statika optereenja.
brisanje
Dinamika optereenja su prikazana isprekidanim utim strelicama.
Ureivanje, Dinamika ubrzanja se mogu ureivati ili brisati na isti nain kao i statika optereenja.
brisanje
Dinamiko ubrzanje je prikazano kao krunica i uta strelica.
4.10.25. Modifikacija
Modifikacija Za modifikaciju optereenja:
1. Drati pritisnuti dirku [Shift] na tastaturi i selektovati optereenje koja treba modifikovati (ili
optereene elemente). Mogua je selekcija i preko dijaloga za selekciju, ...
2. Na paleti kliknuti na ikonicu tipa optereenja.
3. Ukljuiti prekidae pored vrednosti koje treba izmeniti.
4. Definisati nove vrednosti.
5. Zatvoriti dijalog klikom na dugme U redu.
Direktan nain Ako je aktivan jeziak Optereenja, kliknuti na konani element ije pripadajue optereenje treba
modifikacije modifikovati. Ako na element deluje vie optereenja selektuje se samo jedno i to najblie poziciji
kurzora. Ako se selektuje vie konanih elemenata izvrie modifikacija svih optereenja klikom na
jedno od njih. Ako se klikne na neselektovani element dijalog selekcije se zatvara i omoguava se
modifikacija optereenja na koje je kliknuto.
U sutini, modifikacija je postupak slian definisanju optereenja ali doputa da se promene neki
parametri optereenja, bez ponovnog zadavanja ostalih, kao i da se ne zada optereenje za
elemente koji su bili neoptereeni. Ako je aktiviran prekida Definisanje, modifikacija se odnosi
na sve selektovane elemente, linije ili povrine. Ako su selektovani elementi sa optereenjima
razliitim od tipa optereenja koji se modifikuje ona ostaju nepromenjena.
4.10.26. Brisanje
Klik na jeziak palete menija omoguava kreiranje, funkcije proguenja i proveru oblika mree
konanih elemenata linijskih elemenata i oblasti.
U analizi konanih elemenata koriste se linearni elementi konstantnog poprenog preseka tako da se
elementi oblika krunog luka kao i oni sa promenljivim poprenim presekom moraju podeliti.
Tanost reenja zavisi od gustine podele mree linijskih konanih elemenata.
Mrea liniskih konanih elemenata se moe ukloniti ili promeniti kao i mrea oblasti. Uklanjanjem
mree se ne briu optereenja i karakteristike linijskih elemenata.
Mrea se moe definisati i za linijske elemente konstantnog poprenog preseka, to je naroito
korisno prilikom nelinearne analize gde je potrebno podeliti linijske elemente radi postizanja vee
tanosti reenja.
Parametri za
generisanje mree
linijskih konanih
elemenata
Nad selektovanoj oblasti je mogue generisati trougaonu mreu konanih elemenata definisanjem
veliine duine ivice elementa mree. Prilikom generisanja mree uzimaju se u obzir svi otvori,
unutranje linije i take u oblasti. Mree mogu i da prate vrednosti optereenja iznad odreenog
intenziteta i da se prilagoavaju u odnosu na njih.
Uputstvo 205
Parametri za
generisanje mree
nad oblasti
Veliina elementa Mogue je definisati prosenu veliinu konanog elementa. Generisana mrea moe da sadri
mree elemente vee i manje veliine od definisane vrednosti.
Mrea Mree e pratiti oznaena optereenja ako intenzitet optereenja prevazie definisanu vrednost.
prilagoena Optereenja u vorovima e kreirati mreu vorova, a linijska optereenja mreu linija.
optereenjima
Metod podele Ujednaena veliina mree
konture Granine linije oblasti i unutranje linije e biti podeljene u zavisnosti od veliine mree da bi se
odrala zadata vrednost veliine elemenata mree.
Promenljiva veliina mree
Promenljiva mrea prati geometriju oblasti i proguuje se smanjivanjem veliine elemenata
gde god je to potrebno.
Ako je ukljueno Generisanje mree samo u oblastima gde je nema mrea se nee generisati nad
oblastima gde je to ve izvreno.
Napredak procesa generisanja mree se moe pratiti u prikazanom prozoru i prekinuti u svakom
trenutku pomou dugmeta Odbaci.
Generator mree koristi samo krajnje take greda konanih elemenata koje se nalaze u ravni oblasti i
zanemaruje njihove pripadajue podele mree. Rebro konani elementi su pripojeni sa svojom
linijskom podelom mree zato to se mogu definisati i na ivicama povrine.
Ako je nad oblasti ve kreirana etvorougaona ili trougaona mrea, genarator ih ne menja ve ih
samo pripaja novoj mrei.
Ovom funkcijom moe da se progusti mrea povrinskih konanih elemenata. Novonastali konani
elementi nasleuju osobine postojeih elemenata (materijal, popreni presek/debljina, reference,
itd.).
Potrebno je ponovo zadati stepene slobode vorova posle proguivanja, obzirom na to da se
definisanje stepena slobode vorova ne obavlja automatski.
Mogunosti proguivanja:
Ravnomerno
U zoni vora
Proguivanje mree obavlja se samo u zoni selektovanih vorova (stubovi, oslonci i sl.), podelom
elemenata spojenih u selektovanim vorovima, a po zadatoj proporciji podele (0.2-0.8).
U zoni ivice
5. Analiza
Optimizacija Optimizacija smanjuje irinu polutrake sistema matrica krutosti iterativnom prenumeracijom
modela vorova. Premene zauzetosti memorije su prikazane u realnom vremenu. Trajanje procesa
optimizacije i konana zauzetost memorije zavise od veliine sistemske i dostupne memorije.
Sistem jednaina se efikasnije moe reiti ako ceo sistem jednaina stane u fiziku memoriju
raunara. Ako ne stane ceo sistem jednaina, ali stanu vei blokovi, vreme optimizacije e biti
umereno.
Ako najvei blokovi sistema ne staju u memoriju osnovne (neophodne) funkcije hard diska mogu
znaajno da uspore proces celokupne analize.
Uputstvo 209
Verifikacija Naredni korak je verifikcija modela odnosno verifikacija ulaznih podataka. U sluaju postojanja
modela greke pojavljuje se upozorenje-poruka sa opisom greke. U zavisnosti od vrste greke (kritine,
formalne, itd.) proraun e se zaustaviti ili e korisnik doneti odluku da li se proraun nastavlja ili
prekida.
Proraun AxisVM prikazuje tok prorauna preko dva indikatora. Gornji prikazuje napredak aktuelnog koraka
prorauna, a donji napredak prorauna u celini.
Jednaine ravnotee u pravcu nepomerljivih stepeni slobode se iskljuuju iz sistema jednaina, tako
da bi dobili reakcije oslonaca moraju se modelovati uslovi oslanjanja pomou elemenata oslonaca.
Simetrini i pozitivno-definitni sistemi jednaina reavaju se primenom Cholesky metode. Problem
svojstvenih vrednosti reava se primenom tzv. "iteracije na podprostorima".
Greka reenja Greka reenja se rauna preko reenja sluaja optereenja sa poznatim rezultatima. To je dobra
procena reda veliine greki rezultata pomeranja za druge sluajeve optereenja.
Veliina greke prikazana je u info panelu kao E(Eq).
Ako je ova vrednost vea od 1E-06 tada je pouzdanost reenja diskutabilna. Greka istog reda
veliine oekuje se i u sraunatim vrednostima pomeranja.
Prikaz rezultata Post-procesor programa AxisVM rezultate prorauna prikazuje grafiki u obliku razliitih dijagrama
prorauna ili tabelarno.
U narednim poglavljima bie prikazana podeavanja parametara za svaku metodu prorauna.
Statiko optereenje je ono koje ne izaziva inercijalne sile (ili ija eventualna promena u vremenu
moe da se zanemari).
Linearna statika Izvrava se linearna statika analiza. Pojam linearna (geometijski i materijalno linearna) znai da su
analiza odgovor konstrukcije (pomeranje, sila u preseku) i spoljni uticaji linearno povezani.
U linearnoj statikoj analizi proraun se izvrava za svaki sluaj optereenja. Pretpostavka o
geometrijski linearnom ponaanju usvaja da su pomeranja konstrukcije toliko mala da mogu da se
zanemare u uslovima ravnotea sila. Pretpostavka o materijalno linearnom ponaanju usvaja da je
materijal idealno elastian (vai Hookeov zakon).
Materijali povrinskih elemenata mogu biti ortotropni.
Videti opis upotrebe kontaktnih elemenata i opruga (glava 4 ovog uputstva) u linearnoj statikoj
analizi.
210
Kontrola reenja
Mogu se zadati sledei parametri inkrementalnog reenja:
Sila
Ako je ukljuen ovaj prekida nelinearno reenje se kontolie preko inkrementalnog prirasta
optereenja.
Pomeranje
Ako je ukljuen ovaj prekida, nelinearno reenje se kontolie preko inkrementalnog prirasta
pomeranja zadatog vora i stepena slobode.
Faktor optereenja
Faktor optereenja se moe koristiti za poveanje optereenja (zadatim inkrementom sila)
selektovanog sluaja ili kombinacije optereenja za nelinearnu analizu.
Uputstvo 211
Broj inkremenata
Broj inkremenata se moe definisati na dva naina:
1. Jednaki inkrementi. Definisati broj inkremenata. Podrazumevana vrednost je 10. Kod
izraenog nelinearnog ponaanja potreban je vei broj inkremenata za postizanje
konvergencije reenja.
2. Inkrementalna funkcija. Optereenja nemaju linearni prirast vrednosti ve prate
definisanu funkciju. Pomou inkrementalne funkcije moe se smanjiti broj inkremenata na
delu linearnog ponaanja konstrukcije, a poveati na delu gde se konstrukcija ponaa
nelinearno.
Inkrementalna funkcija mora biti monotona (optereenja se ne mogu smanjivati).
Kriterijumi konvergencije
Kriterijumima konvergencije definie se veliina prihvatljive greke reenja na kraju inkrementa
kao uslov za prelazak na sledei inkrement ili uslov za kraj prorauna. Ovi kriterijumi znaajno
utiu na tanost inkrementalno-iterativnog reenja zbog stalne akumulacije greke u nelinearnoj
analizi. Norma vektora neuravnoteenog optereenja i/ili norma vektora "zaostalih" pomeranja
u iteraciji se smanjuju (tee nultoj vrednosti) ako je u pitanju konvergentni postupak.
Maximalan broj iteracija
Bira se u skladu sa stepenom nelinearnosti modela i zadatim parametrima inkrementalnog
reenja. Podrazumevani broj je 20. Ukoliko konvergencija nije postignuta sa zadatim
maksimalnim brojem iteracija proraun se prekida sa porukom o greki.
Pomeranje/sila/rad kriterijum konvergencije
Za praenje konvergencije reenja mogu da se primene kriterijumi po pomeranjima, silama ili
radu sila (bar jedan kriterijum). Ako se izabere samo kriterijum postizanja konvergencije po
pomeranjima mogue je da ne bude zadovoljen kriterijum po silama i obrnuto. Zato se
kriterijum postizanja konvergencije izraen preko rada sila pokazao kao najpogodniji za
veinu nelinearnih problema. Podrazumevane vrednosti kriterijuma konvergencije su: 1E-03
za pomeranje, 1E-03 za silu i 1E-06 za rad.
Po zavretku procesa iteracije u Info panelu se prikazuju relativne greke reenja:
E(U): relativna greka kovergencije po pomeranjima
E(P): relativna greka kovergencije po silama
E(W): relativna greka kovergencije po radu
Ako je n=1 (podrazumevana vrednost), tada se Ako se zada n > max broj iteracija, tada se krutost
krutost koriguje u svakoj iteraciji (klasinim koriguje samo u prvoj iteraciji inkrementa
ili standardnim Newton-Raphson postupkom). (modifikovani Newton-Raphson postupak).
Ako je 1<n<max broj iteracija krutost se
koriguje "n" puta u svakom inkrementu
(varijanta modifikovanog Newnton-Raphson
postupka). Na slici je prikazan iterativni
postupak za sluaj n=2.
U sluaju sistema "stiffening" tipa (ee nego za sisteme "softening" tipa) u nelinearnoj analizi
mogu da se pojave numerike potekoe u vidu divergencije reenja ukoliko je n>1. Ovo se deava
u sluajevima kada se krutost ne koriguje u momentu promene statusa kontaktnog elementa (iz
neaktivnog u aktivno ili obnuto) ve u proizvoljnom trenutku, samo na osnovu zadate vrednosti
"n".
"Softening" sistemi za koje je karakteristian tzv. "snap-trough" fenomen ne mogu pouzdano da se
analiziraju na osnovu kontrole inkrementalnog prirasta optereenja, ve preko kontrole
inkrementalnog prirasta pomeranja (kontrola pomeranja).
Uputstvo 213
Kontrola reenja
Mogu da se zadaju sledei parametri:
Teorija I reda
Pri reavanju problema slobodnih vibracija ne uzima se u obzir uticaj normalnih sila u
tap/greda konanim elementima na krutost sistema.
Teorija II reda
Pri reavanju problema slobodnih vibracija uzima se u obzir uticaj normalnih sila u
tap/greda konanim elementima na krutost sistema (zatezanje poveava, a pritisak
smanjuje krutost). Ovi efekti imaju uticaj na slobodne vibracije strukture.
Sluaj optereenja
Bira se sluaj optereenja koja se zatim konvertuju u mase. Ako je selektovana analiza po
teoriji II reda, rezultati linearne (I reda) statike analize koji prethode analizi tonova
oscilovanja, se takoe uzimaju u obzir pri proraunu.
Broj tonova oscilovanja
Zadaje se broj traenih najniih fekvencija odnosno, tonova oscilovanja. Podrazumevana
vrednost je 6, a maksimum je 99. Ne moe da se zahteva vrednost koja je vea od broja
stepeni sloboda pomeranja masa konstrukcije.
Konvertovanje optereenja u mase
Mogua je konverzija gravitacionog optereenja u mase koje se dalje koriste u proraunu.
Samo mase
Moe da se analizira model samo sa masama, bez optereenja, pri emu je u proraunu
mogue uzimanje u obzir masa elemenata.
Uraunate komponente masa
Samo ukljueni prekidai ispred komponenti masa odreuju koje e biti uzete u obzir
214
prilikom analize. Ovo je korisna opcija kada se trae tonovi oscilovanja samo u odreenim
pravcima.
Tip matrice masa
Dijagonalna: manja matrica masa ali je bez centrifugalnih inercija;
Gusta (samo ako je poravnata): kompletna matrica masa sa centrifugalnim inercijama.
Dijafragma
Prilikom startovanja analize tonova oscilovanja sa ukljuenom opcijom Konvertovanje
ploa u dijafragme, sve horizontalne ploe e biti privremeno zamenjene dijafragmama.
Vreme trajanja analize se znaajno smanjuje ako model sadri samo ploe i stubove. Ako su
u analizi ukljueni i zidovi konstrukcije, broj jednaina se smanjuje ali se poveava irina
traka matrica, tako da ako nema dijafragmi vreme prorauna se moe poveati.
Kriterijumi konvergencije
Kriterijumima konvergencije definie se veliina prihvatljive greke reenja jedne fekvencije
kao uslov za prelazak na proraun sledee ili uslov za kraj prorauna. Ovi kriterijumi znaajno
utiu na tanost reenja zbog stalne akumulacije greke. Zbog prethodno navedenog veoma je
bitno pravilno definisati toleranciju konvergencije.
Maximalan broj iteracija
Bira se u skladu sa specifinostima modela i brojem traenih frekvencija. Podrazumevani
broj je 20. Ukoliko konvergencija nije postignuta sa zadatim maksimalnim brojem iteracija
proraun se prekida sa porukom o greki.
Konvergencija sopstvene vrednosti
Zadaje se kriterijum konvergencije preko svojstvene vrednosti (frekvencije).
Podrazumevana vrednost je 1.0E-10.
Konvergencija sopstvenog vektora
Zadaje se kriterijum konvergencije preko svojstvenog vektora (oblika). Podrazumevana
vrednost je 1.0E-5.
Podrazumevano program koristi dijagonalnu matricu masa. Obzirom na to da AxisVM koristi
model sa matricom koncentrisanih masa, za postizanje dovoljne tanosti prorauna potrebno je da
se svaki konstrukcioni element modelira veim brojem konanih elemenata (proguenjem
mree). Dovoljna tanost moe da se postigne ako svakom polutalasu odgovara najmanje etiri
konana elementa (u sluaju povrina u oba pravca). Greda konani elementi bi trebalo da se dele
na najmanje osam elemenata.
Svojstveni oblici su normalizovani matricom masa i to prema izrazu:
UT M U 1
gde je: {U} - vektor oblika, a [M] - matrica koncentrisanih masa.
Uputstvo 215
Dinamika analiza odreuje vremenski-zavisna pomeranja i sile usled dinamikih optereenja ili
ubrzanja vorova.
Dinamika analiza se moe primeniti na linearnim i nelinearnim modelima.
Mase u vorovima Mase u vorovima e biti uzete u obzir kao u nelinearnoj statikoj analizi.
Kriterijum Potrebno je podesiti kriterijum konvergencije i u proraun e biti uzet kao i kod nelinearne statike
konvergencije analize.
216
Metoda reenja Linearna ili nelinearna ravnotea jednaina je reena Newmark-beta metodom. Ako je t vremenski
inkrement, u t+t se dobija:
K U t t C U t t M U
t t P(t ) ,
U t t U t t U t
t 2
2
(1 2 ) U 2 U
t
t t
U t t U t t (1 ) U
U
t
t t .
AxisVM koristi = 1/4, = 1/2.
Diferencijaln jednaina kretanja je reena preko konstante osrednjenog ubrzanja. Ova korak po korak
integracija je bezuslovno stabilna i njena tanost je sasvim zadovoljavajua.
AxisVM pretpostavlja da nema dinamikih uticaja u trenutku t=0. Vremenski-ogranieno optereenje
se javlja u trenutku t>0.
C je izraunato preko Rayleigh damping konstanti:
C a M b K
Gde bi a i b trebale biti izraunate iz damped opsega frekvencije (izmeu i i j) i damping odnosa
prema sledeoj slici:
2i j
a
i j
2
b
i j
Kontrola reenja
Mogu da se zadaju sledei parametri:
Sluaj optereenja
Ovde se bira sluaj optereenja za koji e biti odreen parametar kritinog optereenja.
Broj oblika izvijanja
Zadaje se broj traenih najniih faktora kritinog optereenja. Podrazumevana vrednost je
6, a maximalan broj je 99. Ne moe da se zahteva vrednost koja je vea od broja stepeni
slobode modela. Samo najmanja kritina sila je bitna u inenjerskom smislu.
Kriterijumi konvergencije
Pogledati... 5.2 Slobodne vibracije - Kriterijumi konvergencije
Izvijanje Izvijanje greda/rebro elemenata se podrazumeva kao izvijanje u ravni (izvijanje savijanjem), to
greda/rebro znai da se deformiu u ravni i popreni preseci se ne uvijaju (nema torzionih deformacija).
elemenata U analizi stabilnosti za poprene preseke greda treba da se zadaju glavni momenti inercije I1 i I2.
Preporuuje se modeliranje greda podelom na najmanje etiri konana elementa, u cilju
postizanja dovoljne tanosti prorauna.
Izvijanje tapova Program AxisVM ne razmatra izvijanje tapova ve je potrebno runo izraunati kritinu silu tapa
ili ih modelirati pomou grednih konanih elemenata izdeljenih na etiri dela.
Preporuuje se modeliranje reetki primenom grednih konanih elemenata sa odgovarajuim
konturnim uslovima, jer AxisVM ne moe da odredi kritino optereenje "istih" reetki,
sastavljenih samo od prostih tapova.
etvorougaona membrana, ploa ili ljuska Trougaona membrana, ploa ili ljuska
Komponente pomeranja konanih elemenata u lokalnom koordinatnom sistemu kao i pravci u kojima
imaju krutost tabelarno su saeti u sledeoj tabeli:
Konani ex ey ez x y z Slika
element u v w
tap *
Greda * * * * * *
Rebro * * * * * *
Membrana * *
Ploa * * *
Ljuska * * * * *
Oslonac * * * * * *
(prikazane su samo dve
komponente)
Element * * * * * *
veze (prikazane su samo dve
komponente za vezu
vor-vor)
gde su:
u, v, w -pomeranja u pravcima lokalnih x, y, z osa.
x, y, z -rotacije oko lokalnih x, y, z osa.
* -oznaava da element ima krutost u zadatom pravcu.
Uputstvo 219
Sile u presecima Uticaji koji se mogu odrediti u lokalnim koordinatnim sistemima konanih
elemenata su:
Konani element Sile u presecima
tap Nx
Greda Nx Vy Vz Tx My Mz
Rebro Nx Vy Vz Tx My Mz
Membrana nx ny nxy
Ploa mx my mxy vxz vyz
Ljuska nx ny nxy mx my mxy vxz vyz
Opruga Nx Ny Nz Mx My Mz
Kontaktni Nx
element
Oslonac Nx Ny Nz Mx My Mz
Kruto telo
Veza - Nx Ny Nz Mx My Mz
(vor-vor)
Veza L-L nx ny nz mx my mz
(linija-linija)
singulariteta usled koncentrisanog dejstva preporuuje se njegova raspodela na malu povrinu oko
take delovanja.
Konture krunih lukova se mogu predstaviti preko polilinija. Ako se zada veoma mali otklon luka
prilikom aproksimacije za rezultat se dobijaju ekstremno male duine stranica poligona. Gustom
mreom kreiranom na ovakvim konturama moe se prouzrokovati prevelika veliina jednaina
reavanja sistema i prevazilaenje kapaciteta raunara.
Uopteno, ako je mrea konanih elemenata dovoljno gusta dobijaju je taniji rezultati, ali potrebno
je pronai odgovarajui odnos veliine konanih elemenata da bi se u relativno kratkom vremeskom
periodu dobili rezultati i da ne bi dolo do prevazilaenja kapaciteta raunara.
6. Postprocesor
U okviru modula Statika omoguen je prikaz i interpretacija rezultata linearne i nelinearne statike
analize.
Prikaz rezultata
nelinearne analize
dijagramima
Podeavanje Ovde se odreuje nain prikazivanja rezultata analize. Pri tome se bira sluaj optereenja,
prikaza rezultata kombinacija optereenja i merodavna kombinacija optereenja.
Tip analize U zavisnosti od sprovedene analize mogue je izabrati prikaz rezultata linearne ili nelinearne analize.
Za svaki tip analize se dalje moe definisati prikaz:
Sluaj
Prikaz rezultata za neki sluaju ili neku kombinaciju optereenja.
Anvelopa
Prikaz anvelope rezultata izabranih optereenja i/ili kombinacija optereenja sa nalaenjem
minimalne i/ili maksimalne vrednosti rezultata.
Merodavno (kritino)
Nalaenje i prikaz merodavne(kritine) kombinacije optereenja prema definisanim grupama
optereenja.
Prikaz vrednosti U prikazu anvelope ili merodavne kombinacije optereenja moe da se zada:
Min+Max
Prikaz minimalnih i maksimalnih vrednosti trenutne komponente rezultata.
Min
Prikaz samo minimalnih (prema znaku) vrednosti trenutne komponenete rezultata.
Max
Prikaz samo maksimalnih (prema znaku) vrednosti trenutne komponenete rezultata.
Iispitivanje svih Podrazumevano je ova opcija iskljuena. AxisVM uzima u obzir kombinacije rezultata ekstrema za
kombinacija koje svaku komponentu rezultata, meutim u nekim sluajevima mogue je da je merodavna kombinacija
daju rezultate ona koja nema ekstrema.
istih maksimalnih U tim sluajevim je potrebno ukljuiti ovu opciju i tada AxisVM kreira sve mogue kombinacije i
vrednosti proverava ih prema izabranim propisima po kojoj se analiza sprovodi. Obzirom na to da broj svih
kombinacija moe biti ekstremno veliki ova opcija se preporuuje samo ako su veliina modela i broj
sluajeva optereenja mali.
Metode Ako je Pravilo kritine kombinacije podeeno na Automatski,
kombinacija AxisVM odereuje merodavnu kombinaciju u zavisnosti od
rezultata komponenti i to ili prema GSN (granino stanje
nosivosti) ili GSU (granino stanje upotrebljivosti).
Ako je Pravilo kritine kombinacije podeeno na Prilagoeno
Min/Max/Min+Max, u listi optereenja i kombinacija e biti
dostupne sve metode kombinacija bez obzira na trenutnu
komponentu rezultata.
U sluaju propisa metod GSU (granino stanje upotrebljivosti) je
mogue odbrati za kreiranje kombinacija po Evrokodu, DIN
1045-1, SIA 262 i drugim standardima baziranim na Evrokodu.
Presek
Vrednosti izabrane komponente rezultata za unapred definisani presek ili ravan preseka
prikazuju se dijagramima sa ili bez numerikih vrednosti.
Izolinija (lineja konture)
Vrednosti izabrane komponente rezultata prikazuju se izolinijama (spajaju take sa vrednou
rezultata u nekom intervalu), sa ili bez numerikih vrednosti. Prikaz se definie legendom boja
Izopovrina 2D ili 3D
Vrednosti izabrane komponente rezultata prikazuju se izopovrinama (koje spajaju take sa
vrednou rezultata u nekom intervalu), sa ili bez numerikih vrednosti. Prikaz se definie
legendom boja.
Pogledati... 2.17.3 Panel boja
Nijedan
Iskljuuje se grafiko prikazivanje komponenti rezultata.
Preseci Definiu se tzv. aktivni preseci (linija, ravni i segmenata) - preseci za koje se prikazuju rezultati. Ako
postoji presek zadat presenom ravni, moe da se prikazuje i kontura ravni preseka.
Pogledati... 2.15.11 Preseci
Komponenta Izbor komponente rezultata koja se prikazuje.
Razmera Razmera prikaza rezultata. Podrazumevana vrednost je 1 i tada je najvea ordinata 50 piksela na
ekranu.
Ispis numerikih vorovi
vrednosti ... Prikazuju se numerike vrednosti komponente rezultata uz vorove.
Linije
Prikazuju se numerike vrednosti komponente rezultata uz linijske konane elemente (i
meuvrednosti).
Sve povrine
Prikazuju se samo maksimalne apsolutne vrednosti rezultata za povrinske konane elemente
(maksimalna vrednost jedne od devet vrednosti vorova izraunatih na svakom povrinskom
konanom elementu), a vor kojem odgovara ta vrednost obeleava se crnim kruiem.
Samo ekstremi
Prikazuju se ekstemne numerike vrednosti komponenti rezultata uz vorove, linije i povrine.
Parametri Nijedan
zaobljenosti Vrednosti uticaja u povrinskim elementima izraunate u vorovima nisu uproseene.
prikaza rezultata Selekrivno
Vrednosti uticaja u povrinskim elementima izraunate u vorovima su selektivno uproseene u
zavisnosti od lokalnog koordinatnog sistema, uslova oslanjanja i optereenja elemenata koja su
vezana u vorovima
Svi
Sve vrednosti uticaja u povrinskim elementima izraunate u vorovima su uproseene.
Intenzitet Prikaz promene komponente uticaja u povrinskim elementima bojom ispunjene konture.
referentne Pogledati... 6.1.8 Sile u presecima povrinskih konanih elemenata
vrednosti
Izbor sluaja,
kombinacije,
inkrementa,
anvelope i
merodavne
kombinacije
optereenja
6.1.2. Animacija
Mogu je prikaz animirane sekvence promene uticaja. Kadrovi sekvence se dobijaju linearnom
interpolacijom izmeu inicijalnog i stanja maksimalne vrednosti.
Animacija Jedna sekvenca
Prikazivanje animirane sekvence samo jedanput.
Ponavljanje
Neprekidno ponavljanje animirane sekvence.
Renderovana animacija
Svaki kadar animacije je renderovan prikaz.
Bojenje po kadrovima
Svaki kadar animacije prikazuje izolinije/izopovrine uz promenu boja izmeu minimalne i
maksimalne vrednosti, a u skladu sa skalom boja.
Video fajl Mogue je kreirati video fajl kao naziv.avi.
Parametri video fajla se snimaju klikom na dugme Snimi.
Moe da se podesi trajanje jednog kadra animacije. Krae trajanje ima za posledicu vei broj kadrova.
Uobiajen broj kadrova u sekundi je 30, pa bi trebalo podesiti trajanje kadra oko 30ms.
Parametri dijagrama
Dijagramom X-Y tipa moe da se prikae promena vrednosti neke dve komponente kao rezultat
nelinearne analize.
Za svaki dijagram se bira jedna komponenta i parametar optereenja ili inkrement za X- tj. Y-osu.
Prikaz podeavanja parametara u dijalogu:
Prikaz rezultata Pozivanjem dijaloga Pregled Tabela mogue je podesiti detaljni prikaz
[Ctrl]+[R] i/ili ekstreme kao i selektovati komponente za koje se elie prikazati
rezultati. Dijalog se moe pozvati i kasnije preko Formatiranje / Opcije
prikaza rezultata.
Traenje Mogu da se definiu komponente za koje se trae ekstremne vrednosti. Pored minimuma i
ekstremnih maksimuma u tabeli se pojavljuju i odgovarajue vrednosti za druge komponente.
vrednosti Ako je ekstremna vrednost komponente naena na vie mesta u modelu pojavie se simbol "*", a u
koloni Detalji bie prikazan prvi poloaj pojave ekstremne vrednosti komponente rezultata.
6.1.5. Pomeranja
vor
Za svaki vor moe da se prikae est komponenti pomeranja (tri
translacije i tri rotacije) u globalnom koordinatnom sistemu, kao i
rezultanta translacije (eR) i rezultanta rotacije (R).
228
izolinije izopovrine 2D
Greda Za svaki gredni element prikazuju se ugibi u vorovima i u meupresecima u odnosu na globalni i
lokalni koordinatni sistem. Prikaz pomeranja vorova i ostalih taaka modela dat je u odnosu na
globalni, a prikaz pomeranja u poprenim presecima grede (dijagrami se dobijaju klikom na liniju
grede) u odnosu na lokalni koordinatni sistem.
Mogu je istovremeni prikaz rezultata za vie greda ako su:
a) lokalni koordinatni sistemi isti ili skoro isti
pogledati... 2.15.14.3 Crtanje/ Ugao konturne linije
b) isti smerovi lokalne x ose
c) elementi istih materijala.
Mogue je prikaz rezultata bilo kog sluaja ili kombinacije optereenja, kao i anvelopa. Prikazivanje
anvelopa moe da se ukljui i iskljui.
Snimanje Dijagrami se mogu snimiti u Bazu crtea i odatle uvesti u izvetaj. Nakon promene i ponovo
dijagrama u izraunatih dijagrama modela menja se odnosno ponovo ispisuju vrednosti u odgovarajuim
Bazu crtea tabelama u Bazi kao i izvetaj.
Sile u presecima grede daju se u lokalnom koordinatnom sistemu. Pozitivni smerovi dati su na slici
iznad. Dijagrami momenata savijanja su na zategnutoj strani greda.
Klik na gredni element poziva prozor za prikaz dijagrama est komponenti sila u presecima.
Mogu je istovremeni prikaz rezultata za vie greda ako su:
a) lokalni koordinatni sistemi isti ili skoro isti
pogledati... 2.15.14.3 Crtanje/ Ugao konturne linije
b) isti smerovi lokalne x ose
c) elementi istih materijala.
230
Mogu je izbor prikazivanja rezultata bilo kog sluaja ili kombinacije optereenja, kao i anvelopa.
Mogu je i prikaz anvelopa uticaja.
Snimanje Dijagrami se mogu snimiti u Bazu crtea i odatle importovati u izvetaj. Nakon promene i ponovo
dijagrama u izraunatih dijagrama modela menja se odnosno ponovo ispisuju vrednosti u odgovarajuim
Bazu crtea tabelama u Bazi kao i izvetaj.
Tabela rezultata Mogu da se definiu komponente za koje se trae ekstremne vrednosti. Pored minimuma i
maksimuma u tabeli se pojavljuju i odgovarajue vrednosti za druge komponente.
Ako je ekstremna vrednost komponente naena na vie mesta u modelu pojavie se simbol "*", a u
koloni Detalji bie prikazano prvo mesto pojave ekstremne vrednosti komponente rezultata.
Pogledati... 6.1.4 Tabelarni prikaz rezultata.
Sile u presecima rebra daju se u lokalnom koordinatnom sistemu. Pozitivni smerovi dati su na slici
iznad. Dijagrami momenata savijanja su na zategnutoj strani rebra. Ako je rebro ekscentino vezano
za ljusku pojavljuje se normalna sila i u ljusci i u rebru.
Prikaz uticaja u elementima rebra moe da bude (ploa sa rebro elementima na ivicama):
Tx dijagram (torzioni moment) My min/max anvelopa
Povrinski elementi
Membrana nx Ploa mx
ny my
nxy mxy
vxz
vyz
Ljuska nx
ny
nxy
mx
my
mxy
vxz
vyz
izolinija Izopovrina 2D
Indexi "x" i "y" za momente ploa oznaavaju pravce odgovarajuih normalnih napona, a ne
pravce ose rotacije.
Tako je mx moment savijanja oko lokalne y-ose, a usled napona x.
Dijagrami momenata savijanja su na zategnutoj strani ploa/ljuski. Znak na gornjoj strani elementa
(odreena smerom lokalne z ose) je uvek pozitivan; na suprotnoj strani je negativan.
Promena U "normalnim okolnostima" priblino reenje dobijeno primenom metode konanih elemenata
intenziteta konvergira ka tanom, ako se povea broj konanih elemenata proguavanjem mree. Tanost
reenja zavisi od broja, oblika i tipa konanih elemenata modela, od optereenja i konturnih uslova i
od mnogih drugih parametara.
232
Od korisnika programa se oekuje da proceni koji parametri i kako utiu na tanost reenja, gde
pomae mogunost prikazivanja promene intenziteta, u smislu identifikacije zona mree modela gde
tanost nije na potrebnom nivou. Kriterijum identifikacije zone sa malom tanou zasniva se na
relativno velikoj promeni intenziteta rezultata, pa je opravdano proguavanje mree. Veliina
prihvatljive promena intenziteta zavisi od niza okolnosti i razliita je za razliite probleme koji se
modeliraju.
Dozvoljene vrednosti promene vrednosti intenziteta se odreuju iskustveno.
Tabela rezultata Pogledati...6.1.4 Tabelarni prikaz rezultata.
Glavne sile Sraunavaju se glavne sile u presecima n1, n2, n, m1, m2, m kao i
rezultujua transverzalna sila vSz. Konvencija je sledee:
m1 m2 , n1 n2
90 90 (u odnosu na lokalnu x-osu)
Ljuska
Membrana Ploa
2
nx n y nx n y
n1 n1 nxy
2
-
2 2
2
nx n y nx ny
n2 n2 nxy
2 -
2 2
2n xy
tg(2 n )
n nx ny -
2
mx my mx my
m1 - m1 mxy
2
2 2
2
mx my mx my
m2 - m2 mxy
2
2 2
2mxy
tg(2m )
m - mx my
2 2
vSz vxz vyz
vSz -
Uticaji za Za povrinske elemente nxv, nyv, mxv, myv, uticaji (dimenzionisanja) armiranja su izraunati prema
armiranje sledeim pravilima:
nxv nx nxy , nyv ny nxy
ReR Rex
2
Rey
2
Rez
2
RR R2x R2y R2z
Dijagram Prilikom prikaza uticaja linijskih oslonaca postaje dostupan specijalni sluaj prikaza
+prosene (Dijagram+prosena vrednost). Ako je selektovan ovaj prikaz pored dijagrama uticaja u linijskom
vrednosti osloncu prikazuju se i prosene vrednosti.
Vy y V z M x
Vz,i z y i
A x z A x z i
I x z i
i
y i z su funkcije napona smicanja u y i z pravcu, a je funkcija savijanja.
Za tankozide poprene preseke je:
Vy y V z Mx
z
Mx
Vi
A x s s mi I t i ,
i A x s i Ix i x
Uputstvo 235
gde su poslednja dva izraza smiui napon savijanja izveden preko protoka smicanja u zatvorenim i
otvorenim poddelovima, mi je rastojanje teita preseka do segmenta, ti je debljina zida segmenta, a
2, y i z vrednosti centralne linije.
Von Mises napon je definisan kao: So,i Sx2,i 3Vi2
Ako se popreni presek sastoji iz dva ili vie posebnih delova ne raunaju se Vi i So,i .
Mogu je izbor prikaza rezultata bilo kog sluaja ili kombinacije optereenja, kao i anvelopa.
Prikazivanje anvelopa moe da se ukljui i iskljui kao i da se podesi pozicija prikaza rezultata.
Snimanje Dijagrami se mogu snimiti u Bazu crtea i odatle importovati u izvetaj. Nakon promene i ponovo
dijagrama u Bazu izraunatih dijagrama modela menja se odnosno ponovo ispisuju vrednosti u odgovarajuim
crtea tabelama u Bazi kao i izvetaj.
Indexi "x" i "y" za momente oznaavaju pravce odgovarajuih napona, a ne pravce ose rotacije,
tako da je mx moment oko lokalne y ose a my oko lokalne x ose.
Von Mises naponi Von Mises naponi se raunaju kao:
tap Klik na neki presek reetke poziva prozor sa prikazom uticajnih linija za odgovarajue tapove.
Uticajne linije za aksijalnu (normalnu) silu tapa reetke:
Jedinina sile u pravcu Z Uticajna linija za tap (gornji pojas)
Greda Klik na neki presek okvira poziva prozor sa prikazom uticajnih linija za odgovarajue elemente.
Uticajne linije za sile u presecima okvira:
Jedinina sila u pravcu Z-ose Uticajna linija za Nx
Prikazuje rezultate analize slobodnih vibracija (izabrane svojstvene oblike tj. tonove i svojstvene
vrednosti).
Svojstveni oblici su normirani po masama.
Prikazivanje tonova slobodnih vibracija:
Okvir, prvi ton vibracija Okvir, drugi ton vibracija
Prikazuje rezultate analize stabilnosti modela (izabrane svojstvene oblike gubitka stabilnosti i
parametre kritinog optereenja ).
U informacionom panelu su sledei podaci: Stabilnost ramovske konstrukcije:
gore
Aydole
gore
Ax
dole
Axdole
Parametri U proraunu armature povrinskih elemenata parametri koji se definiu za konane elemente su:
armiranja Parametri betona
Parametri armature
Ploa Ako su mx, my, mxy sile u preseku uticaji za dimenzionisanje su:
m2 0
- optimum momenta je:
m1 min!
mx my
242
mx mxy
Da Ne
my mxy
Da Ne
2
mxy
mxa mx mxy mxa mx
my
mya my mxy mya 0
Rezultati AxisVM sraunava potrebne koliine zategnute i/ili pritisnute armature (za dvostruko armirane
preseke).
nx nxy
Da Ne
nx nx nxy nx 0
2
nxy
ny ny nxy ny ny
nx
Rezultati AxisVM sraunava potrebne koliine zategnute ili pritisnute armature. Pritisnuta armatura sraunava
se u zonama gde je normalna sila za dimenzionisanje vea od granine nosivosti betona.
Ljuska Ukoliko su u nekom preseku ljuske uticaji nx, ny, nxy, mx, my, i mxy normalne sile i momenti za
dimenzionisanje odreuju se na osnovu rezervnog optimuma normalne sile tj. rezervnog optimuma
momenta, kao to je opisano kod ploa i membrana.
AxisVM sraunava potrebne koliine zategnute i pritisnute armature.
Uputstvo 243
Rezultati Kao rezultati se dobijaju sledee vrednosti: axb, axt, ayb, ayt
Ukupna armatura u x-pravcu: Ax = axb+axt
Ukupna armatura u y-pravcu: Ay =ayb+ayt
Ukupna koliina potrebne armature iznosi Ax + Ay.
Poruka o greki Presek ne moe da se armira se javlja ako je:
Ax 0,04Ac , ili Ay 0,04Ac
gde je Ac povrina poprenog preseka betona.
Tabele rezultata Oznake u tabeli:
(-) pritisnuta armatura
??? popreni presek u datom pravcu ne moe da se armira
Statistika Usvojenu armaturu modela je mogue pregledati preko prikaza Statistika armature u delu Izvetaj
armature teina, Tabele rezultata. U tabeli je dat prikaz ukupne mase i duine armature po prenicima, kao i
ukupne armirane betonske povrine i zapremine.
Stvarno zadata armatura povrinskog elementa moe da se vidi na razgranatoj listi na levoj strani
panela. Selektovanjem armature omoguava se ureivanje parametara na desnoj strani panela.
Promenom vrednosti u poljima auriraju se i podaci u listi.
244
Min. debljina Minimalna debljina ne oznaava minimalnu debljinu povrinskog elementa, ve minimalnu debljinu
h kao parametara armiranja povrinskih elemenata.
Zatitni sloj je odstojanje izmeu teita armature i Zatitni sloj
povrine elementa.
Dodavanje i Usvojena armatura je prikazana u razgranatoj listi sa leve strane. Selektovanjem armature sa liste
brisanje omoguava se promena njenih parametara sa desne strane u prozoru. Na primer, selektovanjem
lokacije (Pravac/Gornja armatura) mogue dodati armaturu na postojeu.
Pomou dugmeta Brisanje (ili [Del] tipke) mogue je obrisati, a pomou Dodaj (ili [INS] tipke)
dodati armaturu grupi. Ako je selektovana grana sa leve strane, operacije se odnose na celu granu
liste.
Max. koliina U grupi Maksimalne koliine armature u izboru mogu da se vide maksimalne koliine armature u
armature u izboru razliitim pravcima selektovanog elementa.
smanjuje ili poveava dijalog. Koliina usvojene armature je prikazana preko simbola tako to je
armatura u y pravcu ispisana du vertikalne linije, a armatura u x pravcu, du horizontalne (slika
ispod).
Ikone palete:
Prikazuje paletu selekcije i omoguava selektovanje postojeih oblasti. Trenutna koliina armature
se usvaja nakon zavrene selekcije.
Opcija za crtanje pravougaonih oblasti armiranja.
Usvajanje armature se prihvata samo ako je oblast armiranja nad povrinskim elementom ili oblasti.
2 2
vSz v xz v yz je rezultujua sila smicanja, gde su vxz i vyz komponente sile smicanja u ravnima
ije su normale u lokalnom x i y pravcu.
arctan(v yz / vxz ) je ugao normale na ravan ukojoj deluje sila smicanja qRz .
VRdc sila otpora na smicanje je razlika izmeu stvarne sile smicanja i sile otpora na smicanje
(vSzVRdc) i moe se prikazati preko izolinija i izopovrina.
Armaturne ipke
Na datu taku Postavlja ipku armature zadatog prenika na poziciju kurzora.
Ako je kurzor u uglu ili na konturi poprenog preseka ipka armature se pozicionira uz voenje
rauna o zatitnom sloju.
Na razmak Postavlja N+1 novih ipki armature zadatog prenika na jednakim razmacima izmeu dve
selektovane take.
Na kruni luk Postavlja N+1 novih ipki armature zadatog prenika na jednakim ugaonim razmacima izmeu
poetne i krajnje take krunog luka.
Prenik Iz padajue liste bira se ili upisuje prenik koji se zadaje prethodno selektovanim ipkama
armature.
Provera stuba Konstruisanje dijagrama interakcije u zavisnosti od karakteristika preseka i parametara armature i
odreivnje ekscentrinih inkremenata sila selektovanih stubova (ili bilo koju Nx, Mya, Mza, Myf, Mzf
vrednost) u zavisnosti od parametara izvijanja i izabranog standarda.
Raunaju se Nxd, Myd, Mzd sile pomou ekscentrinih inkremenata i proverava se da li se ove take
nalaze unutar dijagrama interakcije.
Prikaz dijagrama se moe podesiti u prozoru Podeavanja prikaza.
Mogua podeavnja prikaza interakcionih dijagrama.
Prikaz
Ovaj nain prikazivanja moe da se koristi za simetrine poprene preseke. Mogu da se prikau
numerike vrednosti proraunskih uticaja aktiviranjem prekidaa Prikaz vrednosti.
Vrednosti proraunskih uticaja prikazuju se sledeim simbolima:
(plavi kvadrat) - vrednosti Nxd-Myd-Mzd su unutar povrine dijagrama interakcije i
x (crveni krst) - vrednosti Nxd-Myd-Mzd su izvan povrine dijagrama interakcije.
Krive graninih
ekscentriciteta
M yRi M zRi
Prikazuju se krive graninih ekscentriciteta ili .
Ni Ni
Mdy = Nd*(e0bzeiz)
Mdz = -Nd*(e0byeiy)
AxisVM proverava da li su vrednosti optereenja (Mdy, Mdz, Nd) unutar oblasti N-M interakcionog
dijagrama i ako samo jedna od prethodno navedenih situacija nije zadovoljena, stub tog poprenog
preseka i usvojena armatura ne zadovoljavaju i potrbno je ili poveati presek ili ponovo usvojiti
armaturu.
Uputstvo 253
e0ay , e0az, i e0by , e0bz su poetni ekscentriciteti na gornjem i donjem kraju stuba.
Proraun se izvrava sa sledeim pretpostavkama:
, dijagrami:
Transverzalana sila se modifikuje za V 2As fyd sin , gde je A s povrina zategnute armature, a
je ugao izmeu krajnje ivice elementa i teine linije. Pretpostavlja se da je poduna armatura
paralelna sa podunom ivicom elementa.
Definisanje irine
oslonaca
Parametri grede
ud
Prikaz rezultata
Prikaz dijagrama
ukljueno/iskljueno
Prikaz oznaka
ukljueno/iskljueno
Poduna Zategnuta armatura prikazana je plavom, pritisnuta crvenom, a standardom propisana minimalna
armatura koliina zategnute i pritisnute armature sivom bojom.
(savijanje)
Razmak uzengija Maksimalno dozvoljeni razmaci uzengija prikazani su crnom, sraunati razmaci plavom, a
minimalne vrednosti (iz standarda) sivom bojom.
Uputstvo 257
Korienjem metode sa promenljivim nagibom tapova moe se znaajno smanjiti koliina armature
za prijem smicanja ako pritisnuti beton ima dodatnu otpornost, na primer:
VEd TEd
1
VRd,max TRd,max
Promenom ugla prslina, pritisnuti beton preuzima na sebe vie optereenja dok armatura dobija
manje. Stvarna uteda zavisi od pravila dimenzionisanja.
Ako korisnik odabere metode reetke sa promenljivim nagibom tapova, AxisVM odreuje pravac
ugla prslina izmeu 21,8 (ctg=2,5) i 45 (ctg=1) pre prorauna potrebne armature tako da
eksploatacija pritisnutih ipki betona dostigne svoj maksimum (najvie 100%).
258
Popreni presek je neodgovarajui ako je merodavna smiua sila vea od smiue sile koju mogu
da prime pritisnuti betonski tapovi, na primer:
VEd TEd
1
VRd,max TRd,max
Pravila za dimenzionisanje primenjena u proraunu:
U osnovi jednaine 9.2.2 (9.5N) ; w,min 0.08 f ck / f yk i jednaine 9.2.2 (9.4N); w Asw / sbw
tako da je kolinik armature za prijem sile smicanja smax 1 Asw / w,min bw .
9.2.2 (9.6N) potvruje da je: smax 2 0,75d .
Poduna armatura grede
AxisVM proraunava podunu
armaturu prema dijagramima na slici
desno:
U armaturi napon dostie graninu vrednost. Visina pritisnute zone betona nee biti vea od
x0 d cu c1 .
s1 cu
Ako se proraunom dobije vea visina od x 0, dodaje se pritisnuta armatura, pri emu ukupna
povrina armature ne sme da pree 4% povrine poprenog preseka betona.
Za svaki sluaj optereenja i poprenog preseka program sraunava koliinu gornje i donje armature
i veliinu pomeranja dijagrama momenta.
Sila u podunoj armaturi je vea od vrednosti M/z zbog postojanja kosih prslina, to se uzima u
obzir, u raznim nacionalnim propisima, pomeranjem dijagrama momenta.
Selektuje se minimalna (Mmin0) i maksimalna (Mmax0) vrednost u dijagramu momenta i
odgovarajue koliine zategnute i pritisnute armature. Na dijagramu armiranja je zategnuta armatura
oznaena plavom, pritisnuta armatura crvenom, a propisima definisana minimalna koliina zategnute
armature sivom bojom.
Pritisnuta armatura je neophodna ak i ako je merodavna zategnuta armatura, jer se pri izboru
prenika pritisnute armature i razmaka uzengija uzima u obzir zahtev da je minimalni prenik 1/12
razmaka uzengija.
Uputstvo 259
Materijali
Beton, armatura Za proraun se zadaju marka betona i tip armature. Ovi parametri su preuzeti iz stvarnog modela ali
se mogu menjati.
Ukupna debljina Program preuzima debljinu ploe iz modela ali se ona moe menjati u podeavanjima, naravno,
ploe (h) parametar po armaturi mora biti iskljuen. U informacionom prozoru minimalna debljina peurkaste
ploe je oznaena sa H1. Sa H2 je oznaena minimalna debljina ploe bez armature za prijem
smiuih sila na proboj ploe.
Karakteristike
Ugao smiue Ugao izmeu ploe i armature za prijem smiuih sila (45-90).
armature
Radijalni razmak Radijalni razmak armature je razlika izmeu prenika dve susedne ipke armature. Dugme U redu
armature nije aktivno sve dok se ne zadovolje osnovni kriterijumi za dimenzionisanje:
MSZ: t 0.85h 1 ctg ; EC2: Sr 0.75 d ; DIN: sw 0.75 d
Rastojanje do Rastojanje od prve ipke armature do konveksne ivice stuba.
prve ipke
armature
koeficijent M Ed u1
Izraunat po Evrokodu 1 k
(Evrokod 2 i DIN) VEd W1
Evrokod DIN
Priblina vrednost u
Unutranji stub 1,15 1,05
zavisnosti od poloaja
stuba u konstrukciji* Ivini stub 1,4
Ugaoni stub 1,5
Korisniki definisano Korisniki definisana vrednost
* Za konstrukcije gde bona stabilnost ne zavisi od rada rama koji se sastoji od ploe i stubova i
gde se susedni rasponi ne razlikuju vie od 25%.
260
U proraunu uzeti Ako je ukljuena ova opcija uzima se u obzir reakcija tla unutar kruga armature pri proraunu sile
i reakciju tla... proboja. Ovaj efekat se poveava prenikom i moe smanjiti veliinu potrebne povrine koja se
armira. Njene vrednosti po krugu armature su u listi u dijalog boksu rezultata na proboj ploa.
Uitavanje... Uitava snimljene parametre probijanja ploa.
Nakon unosa svih parametara prikazuje se kontrola opsega proboja sa potrebni broj ipki armature je
prikazan u u informacionom prozoru.
AxisVM rauna efektivne delove kontrolnog obima na osnovu ivica ploe i otvora. Kontinualne
linije pokazuju da je potrebna armatura protiv proboja ploe. AxisVM pokazuje efektivnu koliinu
potrebne armature za svaku prikazanu liniju. Informacioni prozor pokazuje koliinu armature
potrebne za osiguranje protiv proboja. Pri proraunu kritinog obima pretpostavljeno je da razmak
ipki armature ne prelazi veliinu 2d, ali ispunjenje ovog uslova se ne proverava. Ako ovaj uslov nije
ispunjen, korisnik bi trebao da usvoji manji razmak izmeu ipki ili da doda potrebnu armaturu.
Prvo je izraunat i dat prikaz rezultata kritine oblasti proboja (prikazani su u Rezultati analize na
proboj dijalogu). Zatim, usvaja se potrebna koliina armature za definisane krugove armature u
dijalogu parametara. Kritina oblast je oznaena crvenom bojom a kruna armatura crnom.
Isprekidane linije prikazuju oblast gde je rastojanje od stuba (oslonca) est puta efektivne debljine
ploe (6dp).
Tanka plava linija oznaava oblast gde nije potrebna armatura za osiguranje od proboja ploe. Ovo je
takoe i spoljna linija glave peurke koja se moe projektovati debljine 2H i biti bez armature za
osiguranje od proboja.
Debela plava linija pokazuje oblast gde kritina sila proboja prevazilazi otpornost na pritisak betona,
pa se ploa usvojene debljine ne moe pravilno armirati. Ovo je spoljna linija glave peurke debljine
H1 sa potrebnom armaturom protiv proboja. Podebljavanjem ploe, usvajanjem vee marke betona
ili veeg poprenog preseka stuba moe se poveati otpornost ploe protiv proboja.
Snima podatke pod zadatim nazivom. Podaci se mogu ponovo uitati pomou ikonice Uitavanje...
koja se nalazi u dijalogu Parametri proboja.
Dijalog Parametri proboja.
Poveava granice ivica ploe tako da se ceo popreni presek stuba nalazi unutar granica.
Info panel
Pod izabranim propisima prikazuju se sledee karakteristike
elemenata i materijala.
h: debljina ploe
d: efektivna debljina ploe
ugao izmeu ploe i armature protiv proboja
sr: rastojanje izmeu krune armature
H1: minimalna potrebna debljina ploe sa armaturom protiv proboja
H2: minimalna potrebna debljina ploe bez armature protiv proboja
NEd: projektna vrednost sile proboja
M Edx, M Edz projektna vrednost momenta
*: izraunati koeficijent ekscentriciteta
u0: kontrolni obim na obimu stuba
u1: kritini kontrolni obim na rastojanju 2d
vEd0: odreena sila proboja du obima u0
vEd: odreena sila proboja du obima u1
vRdmax: maksimum odreene sile proboja
vRdc: odreena sila proboja bez armature protiv proboja
vEd/vRdmax : iskorienost na kritinom kontrolnom obimu
vEd0/vRdmax : iskorienost na obimu u0
vEd/vRdc : iskorienost (zatezanje u betonu)
r1: rastojanje izmeu prve ipke armature i konveksne ivice stuba
fywdeff: odreena sila proboja u armaturi protiv proboja
Asw: povrina armature protiv proboja na kritinom kontrolnom obimu
Nsr: broj krugova armature protiv proboja
Uputstvo 263
Projektovana vrednost otpornosti na probijanje veze bez armature protiv proboja je odreena
pomou formule:
vRd f vRd,ct , vRd,cta, vRd,max , vRd,sy .
v Rd,ct 0,14 1 100 1 fck 1 / 3 0,12 cd d ,
v Rd,ct,a a vRd,ct
Projektovana vrednost maksimalne otpornosti protiv probijanja smicanjem je vRd,max 1,7 vRd,ct
Na prvom obimu na rastojanju od r0 0,5 d od ivice poprenog preseka zahtevani intenzitet
s A sw0 f yd
smiue sile proboja je v Rd,sy0 v Rd,c .
u0
Projektovana vrednost otpora protiv probijanja spoja sa armaturom protiv probijanja je
sAsw fyd d
vRd, sy vRd, c
ui sw
Ako je vsd vRd,ct , potrebna koliina armature protiv proboja na smicanje je izraunata du
kritinog obima koristei zahtev da je v sd v Rd,sy .
Info panel
Pod izabranim propisima prikazuju se sledee karakteristike
elemenata i materijala.
h: debljina ploe
d: efektivna debljina ploe
ugao izmeu ploe i armature protiv proboja
sw: rastojanje izmeu krune armature
H1: minimalna potrebna debljina ploe sa armaturom protiv proboja
H2: minimalna potrebna debljina ploe bez armature protiv proboja
NEd: projektna vrednost sile proboja
M Edx, M Edz projektna vrednost momenta
: koeficijent ekscentriciteta
u0: kontrolni obim na obimu stuba
u1: kritini kontrolni obim na rastojanju 2d
vEd: odreena sila proboja du obima u1
vRdmax: maksimum odreene sile proboja
vRdct: odreena sila proboja bez armature protiv proboja
vEd/vRdmax : iskorienost na kritinom kontrolnom obimu
vEd/vRdct : iskorienost (zatezanje u betonu)
Kappas 200
korekcioni koeficijent: 1 2
d
r1: rastojanje izmeu prve ipke armature i konveksne ivice stuba
Provera na Modul odreuje da li je dobijeni napon usled horizontalne sile ispod vrednosti otpornosti na klizanje i
klizanje to izmeu
1) tla i zatitnog sloja betona (mravog betona),
2) Sloja mravog betona i temelja izraunatog preko efektivne povrine.
Ed Rd i Ed2 Rd2
Uputstvo 265
Provera na Modul proverava i otpornost na smicanje temelja ( v Rd,max ), na obimu stuba i odreuje potrebnu
probijanje koliinu armature protiv smicanja.
U proraunu se smanjuje sila probijanja usled reakcije tla na efektivnu povrinu (i unutar kritine
linije proboja).
Proraun na proboj zadovoljava ako je
vEd v Rd
v Rd,c v Rd,cs
Bez armature protiv smicanja v Rd min , sa arm. protiv smicanja v Rd min
v
Rd,max v Rd,max
Upozorenja i greke:
Ako je vEd v Rd,c , nije potrebna armatura protiv smicanja.
Ako je vRd,max vEd vRd,c , potrebna je armatura protiv smicanja.
Ako je vEd vRd,max , ploa stope otkazuje usled probijanja. Potrebno je poveati dimenzije
poprenog preseka stuba.
Ako je projektovan stepenasti ili temelj sa nagnutim stranama veliina pedastala se odreuje
proverom zahteva na probijanje tako da se ne rauna iskorienost usled probijanja.
Parametri za Kliknuti na Dimenzionisanje temelja i selektovati jedan ili vie takastih oslonaca sa vertikalnim ili
dimenzionisanje kosim stubom. (Ako su oslonci ve selektovani nakon klika se prikazuje dijalog prozor).
temelja prema U dijalog prozoru se definiu parametri za dimenzionisanje temelja.
Evrokodu
Temeljna stopa Pod jezikom Temeljna stopa selektovati tip temelja i zadati parametre geometrije i koeficijent
trenja izmeu stope i mravog betona. Ako je potrebno ukljuiti prekida Proraun armature. U
tom sluaju potrebno je zadati i poziciju armaturnih ipki (rastojanje izmeu ose ipki i gornje ili
donje ravni osnove ploe) i prenik ipki.
Parmetri temeljne stope:
Beton materijal temeljne stope
t dubina fundiranja (rastojanje od dna osnove ploe do nivoa 0)
h2 visina stope ploe (visina stope ili frustuma)
h1 debljina osnovne ploe
hb debljina mravog betona (zatitnog sloja betona)
cvk koeficijent trenja izmeu temeljne ploe i zatitnog sloja betona
266
Tlo Pod jezikom Tlo mogue je zadati profil tla i karakteristike ispune (slojeva tla). Profili tla se mogu
snimiti pod nazivom i kasnije ponovo uitati.
Karakteristike selektovanog sloja su prikazane u prozoru na panelu ispod ispisa Tlo, a karakteristike
ispune ispod ispisa Ispuna.
Karakteristike slojeva tla se mogu menjati i ove promene se mogu primeniti klikom na dugme
Promena slojeva. Takoe, moe se menjati i naziv sloja i njegov opis. Boja sloja se menja klikom na
mali obojeni pravougaonik pored naziva. Ikonica Baze tla je postavljena pored pravougaonika za
odabir boje. Klikom na ovu ikonicu prikazuje se Baza sa predefinisanim karakteristikama sloja tla.
Dimenzionisanje Projektovani temelj e biti prikazan u pogledu od gore, sa slojevima tla, krugovima proboja i
temeljne stope automatski postavljenim kotnim linijama. 3D model se moe zumirati (uveati/umanjiti), pomerati i
rotirati kao i kod modela konstrukcije.
Unutranje sile Ova tabela prikazuje sile u selektovanim osloncima i najvanije rezultate ukljuujui izraunatu
temeljne stope geometriju.
Kako su sile u osloncima izraunate u lokalnom sistemu oslonca, x i y pravci su lokalni pravci x i y
pravaca oslonca. Ako su oslonci u globalnom sistemu ovo su globalni X i Y pravci. Simboli:
Rx, Ry, Rz, oslonake reakcije
Rxx, Ryy,
Rzz
qEd projektovani pritisak leita
qRd projektovani otpor leita
qEd /qRd koeficijent iskorienosti tla
axb armatura u donjoj zoni u lokalnom x pravcu (ako je raunata)
ayb armatura u donjoj zoni u lokalnom y pravcu (ako je raunata)
axt armatura u gornjoj zoni u lokalnom x pravcu (ako je raunata)
ayt armatura u gornjoj zoni u lokalnom y pravcu (ako je raunata)
268
Ed /Rd efikasnost na osnovu pomeranja temeljne stope u odnosu na zatitni sloj betona
Ed2 /Rd2 efikasnost na osnovu pomeranja zatitnog sloja betona u odnosu na tlo
vEd /vRd efikasnost na osnovu probijanja (za jednostavne ploe temeljnih stopa)
bx, by veliina ploe temeljne stope u x i y pravcu
dx*, dy* veliina pedastala (stepenasti ili piramidalni-frustum) u x i y pravcu
ex*, ey* ekscentricitet centra mase pedastala u x i y pravcu
Detalji Prikazuje podatke u tabeli Unutranje sile temeljnih stopa i sledee rezultate:
unutranjih sila
Prikaz parametara
Ukljuuje i iskljuuje simbole na crteima
Proraun prema Evrokod 7 doputa razliite naine dimenzionisanja (DA). To su odreene kombinacije parcijalnih
Evrokod 7 koeficijenata za dejstva, karakteristika materijala i otpora. Setovi parcijalnih koeficijenata zadatih
propisima dejstvima su dodeljeni kao A1, A2, setovi zadati karakteristikama materijala su M1, M2, a setovi
zadati otporima su R1, R2, R3. (Pogledati u EN 1997-1:2004, Dodatak A). Svaki nain
dimenzionisanja kombinuje ove setove parcijalnih koeficijenata.
EVROKOD 3 Modul za dimenzionisanje elinih konstrukcija moe da se primeni za sledee oblike poprenih
preseka:
Valjani I profili
Zavareni I profili
Kutijasti profili
Cevasti profili
Simetrini u odnosu na jednu osu I profili
T profili
Puni pravougaoni profili
Puni kruni profili
Proizvoljni oblici, mogue je da se ne proraunaju se sve vrednosti.
Klase poprenih preseka koje mogu da se dimenzioniu primenom modula je klasa 1, klasa 2 ili klasa
3, ali ne i klasa 4. Smatra se da su popreni preseci bez slabljenja (otvora) i bez limova debljih od
40mm.
Popreni preseci treba da su konstantni ili da se suavaju.
Takoe se pretpostavlja da je optereenje profila simetrinih u odnosu na jednu osu dejstva, u ravni
simetrije (ravni savijanja). Za opte oblike bez ravni simetrije samo se proveravaju normalna sila-
moment savijanja- smicanje (N-M-V) i normalna sila pritiska-moment savijanja-izvijanje uticaji.
AxisVM e izvriti samo proveru nosivosti koja je opisana u dalje u nastavku ovog teksta. Sve
ostale, standardima propisane provere (uticaj torzije, veze, bone sile, itd.) korisnik treba da
posebno prorauna.
Glavne ose proizvoljnih profila treba da se poklapaju sa lokalnim y i z osama.
270
Klase poprenih Program identifikuje klasu poprenog preseka prema EN 1993-1-1, tabela 5.2, pretpostavljajui
preseka samo pritisak i savijanje.
Ove informacije su date programom kao pomoni rezultati. Provere se sprovode primenom tzv.
formula interakcije. Standard daje objanjenje elemenata formula i definie oblast primene.
Izraunavaju se:
N Rk f y A , M y , Rk f yWy i M z , Rk f yWz ,
gde su Wy Wpl , y i Wz Wpl , z za klasu 1 ili 2 preseka
i Wy Wel, y i Wz Wel, z za klasu 3 preseka.
Normalna sila- tap moe da bude pritisnut ili zategnut. Provera se izvodi prema EN 1993-1-1, 6.2.1 (7).
Savijanje- N Ed M y ,Ed M z,Ed
Smicanje 1
N Rk M y ,Rk M z,Rk
M0 M M
0 0
Ako je smiua sila vea od 50% smiue otpornosti primenjuje se EN 1993-1-1, 6.2.
Pritisak- Provere se sprovode prema EN 1993-1-1, 6.3.3 (6.61) i (6.62) za klase preseka 1, 2 i 3:
Savijanje- N Ed M y , Ed M z, Ed
Izvijanje kyy kyz 1
N Rk M y , Rk M z, Rk
y
M1 M1 M1
( LT 1,0 )
N Ed M y , Ed M z, Ed
kzy kzz 1
N Rk M y , Rk M z, Rk
z
M1 M1 M1
Normalna sila- Pretpostavlja se da je popreni presek konstantan i simetrian u odnosu na z osu, kao i da optereenje
Savijanje- deluje u ravni simetrije (ravni savijanja). Pri odreivanju otpornosti za bono torziono izvijanje
Bono torziono vrednost k (ENV 1993-1-1, F1.2) se uzima jednaka vrednosti Kz (koeficijent duine izvijanja).
izvijanje "Slaba" osa je z-osa.
Provere se zasnivaju na jednainama (6.61) i (6.62) EN 1993-1-1, 6.3.3 za klase preseka 1, 2 i 3:
N Ed M y , Ed M z, Ed
kyy kyz 1
N Rk M y , Rk M z, Rk
y LT
M1 M1 M1
N Ed M y , Ed M z, Ed
kzy kzz 1
N Rk M y , Rk M z, Rk
z LT
M1 M1 M1
Smicanje rebra- Sprovodi se za preseke sa rebrom (I, U i kutijaste profile) prema EN 1993-1-1, 6.2.8, 6.2.9 uz
Savijanje- pretpostavku da je rebro paralelno sa lokalnom z osom..
Normalna sila M g, Ed
1
M f , Rd
272
Bono torziono K: je parametar koji je mera speenosti vitoperenja. Njegova vrednost mora biti izmeu 0.5 i 1:
izvijanje - ako vitoperenje nije spreeno onda je vrednost 1.0.
- ako je spreeno na oba kraja onda je vrednost 0.5.
- ako je spreeno samo na jednom kraju onda je vrednost 0.7.
Pogledati detaljnije u : Dodatak F1 u ENV 1993-1-1.
C1, C2, C3: su parametri koji zavise od odnosa krajnjih momenata, od parametra K z i od tipa
optereenja. C1 se rauna automatski. Kada spoljanje optereenje deluje na konstrukciju a mesto
delovanja se ne poklapa sa centrom smicanja poprenog preseka, moe se zadati za C2 prema ENV
1993-1-1, Tabeli F1.2. U sluaju jednostruko simetrinih preseka, moe se zadati i vrednost C3
prema ENV 1993-1-1, Tabela F1.2.
Za: je z koordinata napadne take optereenja u odnosu na teite preseka sa znakom prema ENV
1993-1-1, Slika F1.1. Pozicija teita preseka i gornje ili donje ivice preseka se moe birati preko
radio dugmadi.
elini Konstrukcioni elementi mogu da sadre vie konanih elemenata tipa greda/rebro. Program
konstrukcioni proverava uslove koje moraju da zadovolje konani elementi da bi pripadali konstrukcionom
elementi elementu: da su na istoj pravoj liniji, da su od istog materijala, sa istim poprenim presekom i sa
istim lokalnim koordinatnim sistemom.
Program nudi dva naina za definisanje konstrukcionih elemenata:
elini strukturni elementi nisu isto to i strukturni elementi (Pogledati... 3.2.12 Spajanje delova
strukture).
Dijagrami Klik na neki element konstrukcije poziva panel sa dijagramima provere nosivosti.
274
Pretpostavke:
- Popreni preseci grede i stuba su valjani i zavareni "I" profili.
- Spojna ploa grede nalee na noicu stuba.
- Ugao veze grede je izmeu 30.
- Popreni preseci su 1,2, ili 3. klase.
- Normalna sila grede mora da bude manja od 0.05* Npl,Rd
Program proverava da li su zadovoljeni navedeni uslovi.
Algoritam Selektuje se greda i jedan od njenih vorova (moe da se selektuje vie greda ako su materijal i
prorauna presek istih karakteristika)
Klikom na ikonu Proraun vorova poziva se modul za proraun vorova i pojavi se sledei dijalog:
Uputstvo 275
Dijagonalna ojaanja
Modul pozicionira zavrtnjeve istog tipa u dve kolone simetrino u odnosu na rebro preseka grede.
Parametri za dimenzionisanje su:
- veliina
- materijal
- broj redova
- d - rastojanje kolona zavrtnjeva.
U sluaju automatskog izbora poloaja redovi zavrtnjeva su na istom odstojanju i proverava se
potrebno minimalno odstojanje izmeu zavrtnjeva i ivica zavrne ploe. Ako se iskljui opcija
Podarazumevani raspored zavrtnjevi mogu da se rasporede i drugaije.
Javlja se poruka o greki ako nije zadovoljen uslov minimalnog odstojanja.
Minimalna odstojanja prema EC3:
1. Izmeu zavrtnjeva: 2,2 d
2. Od ivice zavrne ploe 1,2 d
3. U pravcu upravnom na silu 1,2 d
Rezultati Klikom na stavku Rezultati proraunava se veza moment-krivina, moment nosivosti (MrD) i poetna
nosivost veze (Sj,init).
Uputstvo 277
Prikazuje se upozorenje ako je moment nosivosti manji od potrebnog. Proraun uzima u obzir
istovremeno dejstvo momenta, normalne i smiue sile, to za posledicu ima razliite momente
nosivosti (MrD) iste veze za razliite sluajeve (ili kombinacije) optereenja. Zbog toga AxisVM
proverava MrD i MsD za sve sluajeve optereenja.
Paleta ikona
Leplam LVL
Karakteristike Baza materijala sadri karakteristike materijala od masivnog, Leplam i LVL drveta prema vaeem
materijala EN standardu. (Masivno drvo: EN338, Leplam: EN 1194)
278
kh koeficijent Vrednosti karakteristine vrstoe fm,k i ft,0,k se odreuju za referentnu visinu grede. U sluaju punog
i Leplam drveta ako je visina (h) poprenog preseka manja od referentne vrednosti, projektna
vrstoa se mnoi sledeim koeficijentom.
150 0,2
Puno drvo: kh min ;1,3 (ako je k 700 kg/m )
3
h
600 0,1
Leplam: kh min ;1,1
h
U sluaju LFG drveta ako visina (h) poprenog preseka nije jednaka referentnoj vrednosti, projektna
vrstoa se mnoi sledeim koeficijentom.
300 s
LFG: kh min ;1,2 (gde je s veliina dejstva eksponenta)
h
h je visina poprenog preseka u mm.
Referentne visine su:
- puno drvo: 150 mm
- Leplam: 600 mm
- LFG: 300 mm
kl koeficijent Vrednost ft,0,k karakteristine vrstoe LFG drveta odreena je za referentnu duinu grede. Ako je
duina grede (l) razliita od referentne duine, projektna vrstoa se mnoi sledeim koeficijentom:
s
3000 2
kl min ;1,1 (gde je s veliina dejstva eksponenta)
l
l je duina grede u mm.
Referentna duina iznosi: 3000 mm
Gsrednje Gsrednje
Gsrednje. fin Gsrednje. fin
(1 k def ) (1 2 k def )
E srednje E srednje
Drugog reda, Ed Ed
linearno elastino M M
Gsrednje Gsrednje
Gd Gd
M M
Frekvencija Esrednje , Gsrednje Esrednje , Gsrednje
U konzervativnom nainu prorauna je korieno 2 = 1,0.
Pretpostavke za U gredama ne postoje otvori i druga slaba mesta.
dimenzionisanje Popreni presek je konstantan (pravougaoni, kruni) ili se linearno menja po visini du grede
(trapezoidna greda).
Vlakna su paralelna sa x osom grede.
U sluaju trapezoidne grede vlakna su paralelna jednoj podunoj ivici.
Dominantna ravan savijanja grede je x-z ravan grede (moment oko y ose).
Iy Iz
U sluaju Leplam, lamele su paralelne sa y osom poprenog preseka.
U sluaju LFG, lamele su paralelne sa z osom poprenog preseka.
280
Normalna sila- Normalna sila moe biti sila zatezanja ili pritiska.
Savijanje Zatezanje i moment (EN 1995-1-1, 6.2.3)
t ,0, d m, y , d m, z, d
km 1
ft ,0, d fm, y , d fm, z, d
t ,0, d m, y , d m, z, d
km 1
ft ,0, d fm, y , d fm, z, d
Normalna sila- Za bono torziono izvijanje proveriti pretpostavke u programu da se greda savija u z-x ravni (oko y
Savijanje- ose). Ako postoji vie istovremenih Mz momenata na gredi i napon pritiska od Mz dostigne 3% od
BT izvijanje fc,0,d prikazuje se poruka upozorenja.
U sluaju malih zatezanja i savijanja gde se moe pojaviti bono u Evrokodu 5 ne postoji pravilo za
taj sluaj.
Koristi se sledea konzervativna provera.
mt , d M N
1 i mt , d d d 0
kcrit fm, d Wy A
gde je,
kcrit - koeficijent bonog torzionog izvijanja prema sledeoj tabeli:
rel,m 0,75 kkrit = 1,0
0,75 < rel,m kkrit = 1,56-
1,4
rel,m 0,75 k krit 1 / rel ,m
rel,m
2
Smicanje -Torzija U Evrokodu 5 ne postoji pravilo za istovremeno dejstvo sile smicanja i momenta torzije.
U tom sluaju program koristi formule interakcije prema vajcarskim standardima SIA 265:2003.
Smicanje(y) i torzija
2
tor , d v, y,d
1
kshape fv , d fv , d
Smicanje(z) i torzija
2
tor , d v , z, d
1 gde je,
kshape fv , d fv , d
Pravac vlakana Postavka prava vlakana u sluaju trapezoidne grede. Pravac vlakana moe biti paralelan sa gornjom
ili sa donjom ivicom. Gornja ivica lei u +z pravcu poprenog preseka.
Parametri
stabilnosti
Izvijanje Ky, Kz: koeficijent duine izvijanja oko y i z ose, respektivno.
l ef , y l ef , z
Ky ; Kz
l l
gde je,
l duina elementa i
lef,y i lef,z duina izvijanja elementa oko y i z ose.
(lef,y je duina izvijanja u x-z ravni elementa)
(lef,z je duina izvijanja u x-y ravni elementa)
Bono torziono KLT: koeficijent bonog torzionog izvijanja oko z ose.
izvijanje l ef
K LT
l
gde je,
l duina elementa i
lef duina bonog torzionog izvijanja elementa oko z ose.
Kada optereenje ne deluje u centru mase, program modifikuje duinu bonog torzionog izvijanja na
sledei nain:
- ako optereenje deluje na pritisnutu ivicu elementa lef se poveava za 2h
- ako optereenje deluje na zategnutu ivicu elementa lef se amanjuje za 0,5h
Uputstvo 283
pz
0,9
Fz
0,8
Fz Fz
0,96
pz
0,42
Fz
0,64
M 1,0
M
M 0,76
M
M 0,53
M=0
M 0,37
M
M 0,36
M
pz
0,5
Fz 0,8
284
Elementi Dimenzionisanje se izvrava na elementima konstrukcije koji se sastoje od jednog ili vie konanih
elemenata (grede i/ili rebra). Grupa konanih elemenata moe postati element za dimenzionisanje
samo ako konani elementi iz grupe zadovoljavaju zahtevane provere programa: da se nalaze na istoj
pravoj liniji ili luku, da su od istog materijala, poprenog preseka i da im je vezan lokalni koordinatni
sistem.
Programom se mogu dimenzionisati elementi na dva naina opisana u nastavku:
Dijagrami
rezultata
Klikom na dimenzionisani element program prikazuje dijagrame svih odgovarajuih provera.
Ureivanje Dodavanje u Sluaj optereenja /
izvetaja Galeriju izvetaja kombinacija
Snimanjem fajla u AxisVM Viewer (*.AXV) fajl format (Videti u......Fajl/Izvoz) spreava se
eventualna zloupotreba fajla modela jer e u tom formatu biti mogu samo pregled informacija o
modelu (ulazni podaci o geometriji, materijalima, profilima, optereenjima...) i rezultata analize i
dimenzionisanja. Verzije programa koje se mogu nai na tritu ne mogu da itaju AXV format
fajlova ali zato Viewer moe. Ovaj format garantuje zatitu Vaeg rada.
AxisVM Viewer Vlasnici AxisVM legalne verzije programa AxisVM imaju mogunost kupovine Viewer Expert
Expert verzije koja dozvoljava tampanje dijagrama, tabela i izvetaja ili postavljanje privremenih kotnih
linija i opisa pomou tekst box funkcije. Ipak, ne dozvoljava se snimanje bilo kakvih promena na
fajlu.
286
8. AxisVM programiranje
AxisVM AxisVM kao i mnoge druge Windows aplikacije podrava Microsoft COM tehnologiju
COM server programiranja i veze sa drugim programima. U Windows bazu registra se ubacuju klase COM
servera i omoguava se veza programa AxisVM sa ostalim programima.
Bilo koji program zatim ita informacije o fajlu odnosno objektu i poziva funkcije programa
AxisVM preko interfejsa omoguenog COM serverom. Program koji podrava COM tehnologiju
moe da poziva AxisVM, kreira model, izvri proraun i dobije rezultate preko AxisVM COM
servera. Ovo je najbolji nain za:
kreiranje i analizu parametarskih modela,
pronalaenje reenja pomou iteretivnih metoda ili
pravljene dodatnih modula za program.
DLL moduli snimljeni u Plugins direktorijumu AxisVM-a su automatski dodati u Plugins meni
kreirajui poddirektorijumsku strukturu u Plugins direktorijumu. Specifikacije i primeri
programiranja preko aplikacije AxisVM COM server, mogu se preuzeti sa interneta i nalaze se na
AxisVM sajtu www.axisvm.com.
288
Geometrija
1.) Definisati geometriju, na primer: u ravni X-Z.
Postaviti X-Z pogled.
Poligonalna
linija
Konani elementi
1.) Definisati konane elemente tapova reetke.
tap
Selektovati linije koje e imati iste poprene preseke i materijale za definisanje tap konanih
elemenata.
2.) Definisati (uitati) karakteristike materijala (iz baze materijala).
Baza
materijala
(na primer: elik FE 430)
3.) Selektovti (kreirati) poprene preseke elemenata iz baze profila (preko editora profila).
Sluaj optereenja
i grupa
optereenja
Kombinacija
optereenja
290
2.) Zadati optereenja (u vorovima, termika, greka (promena) duine, sopstvena teina).
vorovi
Reetka
Reetka
Reetka
Reetka
3.) Selektovati elemente reetke koji imaju isto optereenje.
Geometrija
1.) Definisati geometriju, na primer: u ravni X-Z.
Postaviti X-Z pogled.
Nacrtati geometriju.
Poligonalna
linija
Konani elementi
1.) Definisati greda konane elemente.
Greda
Selektovati linije koje e imati iste poprene preseke i materijale za definisanje greda konanih
elemenata.
Baza
materijala
(na primer: elik FE 430)
3.) Selektovti (kreirati) poprene preseke elemenata iz baze profila (preko editora profila).
Selektovati sve vorove rama. U listi izabrati stavku Ram u X-Z ravni.
Optereenja
1) Definisati sluajeve i kombinacije optereenja.
Sluaj optereenja
i grupa
optereenja
Kombinacija
optereenja
2.) Zadati optereenja (u vorovima, raspodeljena, termika, greka (promena) duine, sopstvena
teina).
vorovi
Greda
Greda
Greda
Greda
Greda
Greda
3.) Selektovati greda elemente koji imaju isto optereenje.
Geometrija
1.) Definisati geometriju, na primer: u ravni X-Y.
Postaviti X-Y pogled.
n1-2=7
n2-3=5
Konani elementi
1.) Definisati oblast.
Takasti
oslonci
Linijski
oslonac
Relativno u
odnosu na
ivicu
Globalno
Za definisanje oslonakih elemenata, prvo selektovati povrinske elemente a zatim oslonake ivice.
Ako se izabere relativno u odnosu na ivicu, tada je x osa u pravcu ivice, y osa upravna na ivicu
povrinskog elementa (prema pravilu desne ruke) a z osa upravna na ravan povrine.
3.) Definisati stepene slobode vorova.
Stepeni slobode
vorova
Selektovati sve vorove. U listi izabrati stavku Ploa u X-Y ravni.
Optereenja
1.) Definisati sluajeve i kombinacije optereenja.
Sluaj optereenja
i grupa
optereenja
Kombinacija
optereenja
Uputstvo 293
vorovi
Ploa
Ploa
Ploa
Ploa
3.) Selektovati oblast sa istim optereenjem.
Pravac raspodeljenog optereenja je upravan na ravan povrine a znak je isti kao i znak lokalne z ose
ploe (na primer: pz=-10.00 kN/m2).
Konani elementi
1.) Generisanje mree konanih elemenata
-selektovati oblast
-zadati prosenu veliinu konanih elemenata (na primer: 0,5 m)
Geometrija
1.) Definisati geometriju, na primer: u ravni X-Z.
Postaviti X-Z pogled.
etvorougaonik
Elementi
1.) Definisati elemente membrane.
Povrinski
elementi
Membrana
Za definisanje membrana elemenata selektovati etvorougaone/trougaone povrine koje imaju iste
materijale, pravce lokalnih osa i debljinu.
2.) Definisati karakteristike materijala (na primer: selektovanjem iz baze materijala)
Baza
materijala
(Beton C20/25)
Takasti
oslonac
Linijski
oslonac
Relativno u odnosu na
ivicu
Globalno
Mogue je definisati i povrinske oslonce (Winkler-ov tip elastinog oslanjanja).
Za definisanje oslonakih elemenata, prvo selektovati povrinske elemente a zatim oslonake ivice.
Ako se izabere relativno u odnosu na ivicu, tada je x osa u pravcu ivice, y osa upravna na ivicu
povrinskog elementa (prema pravilu desne ruke) a z osa upravna na ravan povrine.
Sluaj optereenja
i grupa
optereenja
Kombinacija
optereenja
vorovi
Membrana
Membrana
Membrana
Membrana
Selektovati oblast sa istim optereenjem.
Pravac raspodeljenog optereenja je definisan lokalnim x-y pravcem membrane
(na primer: py=-10.00 kN/m2).
296
Geometrija
Pogledati... 9.1.- 9.4. eme ulaznih podataka.
Konani elementi
Pogledati... 9.1.- 9.4. eme ulaznih podataka.
Optereenja/1
1.) Definisati optereenja.
Optereenja
2.) Zadavanje svih gravitacionih optereenja koja se uzimaju u obzir kao masa pri analizi vibracija koja
se startuje posle statike analize.
Analiza/1
1.) Startovati analizu vibracija. Najee je potrebno izraunati 3 tona oscilovanja za ravanske a 9
tonova za prostorne konstrukcije.
Gravitaciono optereenje opisano u taki: Optereenja/1, uzeti u obzir u proraunu ukljuivanjem
prekidaa Konvertovanje optereenja u mase.
Optereenja/2
1.) Definisati sluaj optereenja: seizmika.
Optereenje
Seizmika
Analiza/2
M y( ) M y( )
M yenvelope
298
10. Primeri
Geometrija:
Materijal: elik
Profil: I 240
Optereenja:
Rezultati: AK-ST-I.axe
Komponenta Analitiki AxisVM
1.sl.opt. e(XC) [mm] 17.51 17.51
M y( A ) [kNm] -20.52 -20.52
2.sl.opt. ( C) 7.91 7.91
eX [mm]
(A ) 63.09 63.09
M y [kNm]
300
Geometrija:
Materijal: elik
Profil: I 240
Optereenja:
Rezultati AK-ST-II.axe
Komponenta Preko funkcija AxisVM
stabilnosti
1.sl.opt. e(XC) [mm] 20.72 20.58
M y( A ) [kNm] -23.47 -23.41
2.sl.opt. e(XC) [mm] 9.26 9.22
(A ) 66.13 66.25
M y [kNm]
Geometrija i optereenja:
Materijal: elik
Profil: I 240
Rezultati AK-KI.axe
Oblik izvijanja:
Geometrija:
Materijal: elik
Profil: I 240
Rezultati AK-RZ-I.axe
Frekvencija [Hz]
Ton vibracija Cosmos/M AxisVM
1 6.957 6.957
2 27.353 27.353
3 44.692 44.692
4 48.094 48.094
5 95.714 95.714
6 118.544 118.544
Uputstvo 303
Geometrija i optereenja:
Materijal: elik
Profil: I 240
Rezultati AK-RZ-II.axe
Frekvencija [Hz]
Ton vibracija Cosmos/M AxisVM
1 0.514 0.514
2 11.427 11.426
3 12.768 12.766
4 17.146 17.145
5 27.112 27.109
6 39.461 39.456
304
E=880 kN/cm2
=0
t=0.10 m
p=100 kN/m
Mrea: 4x16
Rezultati VT1-ST-I.axe
E=880 kN/cm2
=0
t=0.15 m
p=50 kN/m2
Mrea: 8x8
Rezultati
Analiza
konvergencije
Podele mrea:
306
Rezultati VL2-ST-I.axe
m(A )
[kNm/m] 22.01 22.15
x
m(B)
[kNm/m] 64.43 63.25
x
q(B)
[kN/m] 111.61 109.35
x
Analiza
konvergencije
Podele mrea:
Uputstvo 307
11. Literatura
1. Bathe, K. J., Wilson, E. L., Numerical Methods in Finite Element Analysis, Prentice Hall, New Jersey, 1976
2. Bojtr I., Vrs G., A vgeselem-mdszer alkalmazsa lemez- s hjszerkezetekre, Mszaki Knyvkiad,
Budapest, 1986
3. Chen, W. F., Lui, E. M., Structural Stability, Elsevier Science Publishing Co., Inc., New York, 1987
4. Hughes, T. J. R., The Finite Element Method, Prentice-Hall, Inc., Englewood Cliffs, New Jersey, 1987
5. Owen D. R. J., Hinton E., Finite Elements in Plasticity, Pineridge Press Limited, Swansea, 1980
6. Popper Gy., Csizms F., Numerikus mdszerek mrnkknek, Akadmiai Kiad Typotex, Budapest, 1993
7. Przemieniecki, J. S., Theory of Matrix Structural Analysis, McGraw Hill Book Co., New York, 1968
8. Weaver Jr., W., Johnston, P. R., Finite Elements for Structural Analysis, Prentice-Hall, Inc., Englewood Cliffs,
New Jersey, 1984
9. Dr. Szalai Klmn, Vasbetonszerkezetek, vasbeton-szilrdsgtan, Tanknyvkiad, Budapest, 1990. 1998
10. Dr. Kollr Lszl: Vasbeton-szilrdsgtan, Megyetemi Kiad, 1995
11. Dr. Kollr Lszl: Vasbetonszerkezetek I., Vasbeton-szilrdsgtan az Eurocode 2 szerint, Megyetemi Kiad,
1997
12. Dr. Blcskei E., Dr. Dulcska E.: Statikusok knyve, Mszaki Knyvkiad, 1974
13. Dr. Dulcska Endre: Kisokos, Segdlet tartszerkezetek tervezshez, BME ptszmrnki Kar, 1993
14. Porteous, J., Kermani, A., Structural Timber Design to Eurocode 5, Blackwell Publishing, 2007
15. Dulcska Endre, Jo Attila, Kollr Lszl: Tartszerkezetek tervezse fldrengsi hatsokra, Akadmiai
Kiad, 2008
16. Pilkey, W. D., Analysis and Design of Elastic Beams - Computational methods, John Wiley & sons, Inc., 2002
17. Navrtil, J., Prestressed Concrete Structures, Akademick Nakladatelstv Cerm, 2006
18. Szepeshzi Rbert: Geotechnikai tervezs (Tervezs Eurocode 7 s a kapcsold eurpai geotechnikai
szabvnyok alapjn), Business Media Magyarorszg Kft., 2008
19. Gyrgyi Jzsef: Dinamika, Megyetemi Kiad, 2003
20. Bojtr Imre, Gspr Zsolt: Vgeselemmdszer ptmrnkknek, Terc Kft., 2003
21. Eurocode 2, EN 1992-1-1:2004
22. Eurocode 3, EN 1993-1-1:2005
23. Eurocode 3, EN 1993-1-3:2006
24. Eurocode 3, EN 1993-1-5:2006
25. Eurocode 5, EN 1995-1-1:2004
26. Eurocode 8, EN 1998-1-1:2004
27. Paz,M., Leigh, W., Structural Dynamics - Theory and Computation, Fifth Edition, Springer, 2004
28. Chopra, A. K., Dynamics of Structures - Theory and Applications to Earthquake Engineering, Third Edition,
Pearson Prentice Hill, 2007
29. Biggs, J. M., Introduction to Structural Dynamics, McGraw-Hill, 1964
30. Weaver, W., Jr., P. R. Johnston, Structural Dynamics by Finite Elements, Prentice-Hall, 1987
31. Bathe, K. J., Finite Element Procedures, Prentice-Hall, 1996
32. www.axisvm.eu; Manual 10, Inter-CAD kft, 2010
33. Kovaevi,D., Janji,., AxisVM9 Uputstvo, hiCAD doo, 2009
308
Beleke
Uputstvo 309
Beleke
310
Beleke