OECD Smjernice PDF

OECD smjernice
za korporativno upravljanje
u dravnim preduzeima
ORGANIZACIJA ZA EKONOMSKU SURADNJU I RAZVOJ
OE D
OECD-1.indd 1 12/1/2008 14:35:10

Izvorno objavljeno u izdanju OECD na engleskom i francuskom jeziku pod naslovima:
OECD Guidelines on Corporate Governance of State-Owned Enterprises
Lignes directrices de lOCDE sur le gouvernement dentreprise des entreprises publiques
2005 OECD
Sva prava zadrana
2008 Revicon d.o.o. Sarajevo za ovo izdanje na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku
Objavljeno po sporazumu sa OECD, Pariz
Za kvalitet prijevoda na bosanski/hrvatski/srpski jezik i njegovu usklaenost sa izvornim tekstom
odgovoran je Revicon d.o.o. Sarajevo.
OECD-1.indd 2 12/1/2008 14:35:12

ORGANIZACIJA ZA EKONOMSKU SURADNJU I RAZVOJ
OECD je jedinstven forum gdje vlade 30 demokratskih zemalja rade zajedniki da odgovore
ekonomskim, socijalnim i ekolokim izazovima globalizacije. OECD je takoer na elu napora za ra-
zumijevanje i pomo vladama da odgovore na nova kretanja i zabrinutosti, kao to su korporativno
upravljanje, informatika ekonomija i izazovi sve starije populacije. Organizacija prua okruenje u
kojem vlade mogu uporeivati iskustva u politikama, traiti odgovore na zajednike probleme, utvr-
diti dobre prakse i raditi na koordinaciji domaih i meunarodnih politika.
Zemlje lanice OECD-a su: Australija, Austrija, Belgija, Kanada, eka Republika, Danska, Fin-
ska, Francuska, Njemaka, Grka, Maarska, Island, Irska, Italija, Japan, Koreja, Luksemburg, Meksiko,
Holandija, Novi Zeland, Norveka, Poljska, Portugal, Slovaka Republika, panija, vedska, vicarska,
Turska, Velika Britanija i SAD. Komisija Evropskih zajednica uestvuje u radu OECD-a.
OECD Izdavatvo iroko distribuira statistike podatke i istraivanja Organizacije o ekonom-
skim, socijalnih i okolinim pitanjima, kao i konvencije, smjernice i standarde prihvaene od strane
njenih lanica.
OECD-1.indd 3 12/1/2008 14:35:12

4 OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima
OECD-1.indd 4 12/1/2008 14:35:12

Predgovor
Predgovor
Korporativno upravljanje u dravnim preduzeima je znaajan izazov u mnogim ekonomijama.
Ali, do sada, nije bilo nikakvog meunarodnog mjerila koje bi pomoglo vladama da procijene i poboljaju
nain na koji vre vlasnitvo nad ovim preduzeima, koja esto ine znaajan dio ekonomije. Ove OECD
Smjernice o korporativnom upravljanju u dravnim preduzeima popunjavaju ovu vanu prazninu i nji-
hov razvoj izazvao je globalni interes mnotva razliitih kljunih aktera. Ogromna podrka koju je OECD
dobio za ovaj rad, kao i iroka primjena Smjernica, ini me uvjerenim da e biti iroko rasprostranjene i
aktivno koritene u zemljama lanicama, kao i zemljama koje nisu lanice OECD-a.
Potranja za ovim Smjernicama ne treba da bude iznenaujua za bilo koga ko prati razvoj politi-
ka u ovoj oblasti. Zajedniko iskustvo zemalja koje su zapoele sa reformom korporativnog upravljanja u
dravnim preduzeima jeste da je ovo vaan, ali takoer kompleksan poduhvat. Glavni izazov je pronai
ravnoteu izmeu nadlenosti drave za aktivno vrenje njenih vlasnikih funkcija, kao to je kandidiranje
i izbor odbora, istovremeno se suzdravajui od nametanja pretjeranog i neprimjerenog politikog upli-
tanja u rad i upravljanje kompanijom. Sljedei vaan izazov je osigurati da postoji ravnopravno podruje
na tritu gdje kompanije privatnog sektora mogu konkurirati dravnim preduzeima i da vlasti ne naru-
avaju konkurenciju tako to koriste svoje regulatorne ili nadzorne ovlasti.
Izgraene na praktinom iskustvu, Smjernice pruaju konkretne sugestije kako takve dileme mogu
biti rijeene. Na primjer, Smjernice predlau da drava svoju vlasniku funkciju sprovodi putem centrali-
zovanog tijela za vlasnitvo, ili uinkovito koordiniranih tijela, koja bi trebalo da djeluju neovisno i u skla-
du sa javno objavljenom vlasnikom politikom. Smjernice takoer predlau jasno odvajanje vlasnikih
i regulatornih funkcija drave. Ukoliko se pravilno primijene, ove i ostale preporuene reforme mogle bi
dugorono osigurati da se dravno vlasnitvo sprovodi na profesionalan i odgovoran nain, te da drava
igra pozitivnu ulogu u unapreenju korporativnog upravljanja irom svih sektora u naim ekonomijama.
Rezultat bi mogla biti zdravija, konkurentnija i otvorenija preduzea.
Iskusni kreatori politika i praktiari iz velikog broja zemalja lanica i zemalja koje nisu lanice OE-
CD-a doprinijeli su stvaranju ovih Smjernica. Njihov doprinos, kroz otvoreni proces konsultacija, zasluan
je za kvalitet i relevantnost ovih Smjernica. Izraavam svoju iskrenu zahvalnost svim lanovima Radne
grupe OECD-a za privatizaciju i korporativno upravljanje dravnom imovinom, iji su konstruktivni na-
pori omoguili razvoj ovih Smjernica, te njihovom predsjedavajuem, gospodinu Lars-Johan Cederlund,
ija posveenost i vostvo su pomogli uspjenom zakljuenju ovog posla. Takoer zahvaljujem organiza-
cijama i pojedincima koji su uestvovali u konsultacijama, time doprinosei uspjenom sainjavanju ovog
dokumenta. Vaa strunost bila je neizmjerno znaajna i va doprinos je izuzetno cijenjen i priznat. *
Gledajui naprijed, ove Smjernice trebalo bi da budu iroko distribuirane i aktivno koritene. Pri-
mjena Smjernica u pojedinim zemljama trebalo bi da bude podrana procesom dijaloga i razmjene isku-
stava strunjaka iz mnogih zemalja. OECD e stoga nastaviti da saziva forume ukljuujui zemlje lanice
i zemlje koje nisu lanice OECD-a, s ciljem promoviranja dobrog korporativnog upravljanja u dravnim
preduzeima.
Donald Johnston
Generalni sekretar
* Molim vidjeti moje rijei zahvale na strani 7.
OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima 5
OECD-1.indd 5 12/1/2008 14:35:12

Sadraj
Sadraj
Zahvale ................................................................................................................................................................................... 7
Uvod ........................................................................................................................................................................................ 9
I. Osigurati uinkovit pravni i regulatorni okvir za dravna preduzea ................................................... 12
II. Drava u ulozi vlasnika ........................................................................................................................................... 13
III. Pravian tretman dioniara .................................................................................................................................. 14
IV. Odnosi sa zainteresiranim stranama ................................................................................................................. 15
V. Transparentnost i otvorenost .............................................................................................................................. 16
VI.Odgovornosti odbora dravnih preduzea .................................................................................................... 17
Napomene uz Poglavlje I:
Osigurati uinkovit pravni i regulatorni okvir za dravna preduzea ............................................ 18
Napomene uz Poglavlje II:

Drava u ulozi vlasnika .................................................................................................................................... 22
Napomene uz Poglavlje III:

Pravian tretman dioniara ........................................................................................................................... 29
Napomene uz Poglavlje IV:

Odnosi sa zainteresiranim stranama .......................................................................................................... 32
Napomene uz Poglavlje V:
Transparentnost i otvorenost ....................................................................................................................... 35
Napomene uz Poglavlje VI:

Odgovornosti odbora dravnih preduzea ............................................................................................. 40
OECD-1.indd 6 12/1/2008 14:35:12

Zahvale
Zahvale
elio bih izraziti iskrenu zahvalnost svim lanovima OECD Radne grupe za korporativno
upravljanje dravnom imovinom, osobito njenom predsjedavajuem, gospodinu Lars-Johan Ceder-
lund, kao i kopredsjedavajuim, gospoi Aniti Ryng i gospodinu Eric Preiss, ija je posveenost i stru-
nost uinila ovaj projekat uspjenim. Takoer bih elio zahvaliti svim zvaninicima i strunjacima
irom svijeta koji su uestvovali u naim konsultacijama, uputili komentare ili na drugi nain dopri-
nijeli osiguravanju kvaliteta i relevantnosti OECD Smjernica za korporativno upravljanje u dravnim
preduzeima.
Posebnu zahvalnost dugujem uesnicima dva konsultativna sastanka na visokom niovu, odr-
anim u oktobru 2004. godine u Parizu, ukljuujui Ibrahim Bedair Abdl-Naby, Abdesselam Abou-
drar, Mohamed Adam, Mokhtar Azman, Sven Baeten, Gheorghe Banu, Bigitta Bhlin, Enzo Cardi,
Guillermo Castillo Justo, Gu Chang, Jos Clemente Gomes, Eduardo Coutinho Guerra, Martin Cra-
gg, Sikander Dewan, Michel Diefenbacher, Evgeny Ditrich, Anne Duthilleul, Josiane Fanguinoveny,
Lakshman Fernando, John Forshaw, Vladimir Gusakov, Klaus Hellberg, Tjebbo Hepkema, Anne-Ma-
rie Idrac, Fernando Igreja, Susan Jee, Yong-Su Jeon, Xiaoliang Jia, Jan Juchelka, Mohammad Khan,
Catherine Kimura, Dag Klackenberg, Pavel Kuta, Adrian Lajous, Heyn-Bin Lee, Juliana Lema, Zhaoxi
Li, Akos Macher, Jean-Aymon Massie, Tarcsio Jos Massote Godoy, Tatyana Medvedeva, Bernhard
Meier, Kathy Milsom, Kyung-Jin Min, Do Thi Hong Minh, Carlos Mladinic, Benoit Mores, Ralf Mller,
Reto Mllhaupt, Il Chong Nam, Joao Carlos Parkinson De Castro, Peter Pedlar, Horacio Pizarro, John
Prescott, Abu Qorah Qutaiba, Jean-Nel Rey, Jrg Rtheli, Jean-Pierre Sabourin, Haik Sargsyan, Edu-
ardo Carnos Scalestsky, Joachim Schulte, Julia Sedova, Ahmad Shahizam Shariff, Malcolm Simpson,
Tove E Skjevestad, Alexey Timofeev, Dirk Tirez, Jens-Hermann Treuner, Rainer Wieltsch, Wyn Williams,
Simon Wong and Mohamed Kahiray Zagloal.
Nadalje, naem radu su izuzetno pomogli i strunjaci i organizacije koje su ponudile svoje
komentare i sugestije na nacrt Smjernica, ukljuujui Petra Alexandru, Bistra Boeva, Dominique
Dalne, Mariano A. Fabrizio, Richard Frederick, Cesar Fuentes, Jayesh Kumar, William Livingston,
Rose Mbah, Juan F. Mendizabal Frers, Ira M Millstein, Jose Moquillaza, Kallirroi Nicolis, Alfonso C.
Revollo, John R Rieger, Christian Strenger, Georgia Sambunaris, Gray Southon,, Paul Sweeney, Arjen
Van Ballegoyen, Teodoro Wigodski, Mohamed Khairy, Mahmoud Zaghloul, Asociacin Venezolana
de Ejecutivos (AVE), Konfederaciju poslodavaca Poljske, Savezno ministarstvo finansija Njemake,
Force Ouvrire, Hong Kong Exchanges and Clearing Limited, Agenciju za nadzor trita kapitala
Indonezije, Institut internih revizora (IIA) - ured u Moskvi, Institucionalne usluge dioniara (ISS),
Meunarodnu organizaciju vrhovnih institucija revizije (INTOSAI), Meunarodno drutvo dokto-
ra za okoli, Obrazovni centar za ene Novi horizonti, NIKOIL, Forum za korporativno upravljanje
Poljske (PFCG), Public Services International, Komisija za vrijednosne papire Armenije, Komisija
za vrijednosne papire Malezije, Syndicat National Autonome des Personnels de lAdministration
Publique (SNAPAP), Udruenje industrijalaca i biznismena Turske (TUSIAD) i Union Nationale des
Syndicates Autonomes (UNSA).
Zadovoljstvo mi je takoer izraziti zahvalnost savjetodavnim tijelima OECD-a, Savjetodavnom
komitetu za biznis i industriju (BIAC) i Savjetodavnom komitetu sindikata (TUAC), te meunarodnim
OECD-1.indd 7 12/1/2008 14:35:12

Zahvale
organizacijama koje su uestvovale u procesu, ukljuujui Afriku banku za razvoj, Meunarodni savez
raunovoa (IFAC) i Meunarodnu finansijsku korporaciju (IFC). Globalni forum za korporativno uprav-
ljanje i Svjetska banka takoer su dali sutinski doprinos ovom radu.
Konano, zahvaljujem se osoblju Sekretarijata OECD u Direkciji za poslove finansija i preduze-
a, koji su posvetili duge sate da bi pomogli Radnoj grupi sa portvovanou i entuzijazmom: William
Witherell, Rainer Geiger, Carolyn Ervin, Robert Ley, Mats Isaksson, Grant Kirkpatrick, Mathilde Mesnard
i Ijeoma Inyama.
OECD-1.indd 8 12/1/2008 14:35:12

Uvod
Uvod
U nekim zemljama lanicama OECD-a, preduzea u dravnom vlasnitvu (eng. State-Owned

Enterprises, skr. SOE) jo uvijek predstavljaju znaajan dio bruto drutvenog proizvoda, zaposlenosti
i trine kapitalizacije. tavie, dravna preduzea esto prevladavaju u komunalnim uslugama i in-
frastrukturnim industrijama, kao to su energija, saobraaj i telekomunikacije, ije poslovanje je od
velikog znaaja za iroke segmente stanovnitva i ostale dijelove poslovnog sektora. Shodno tome,
upravljanje u dravnim preduzeima je sutinski znaajno za osiguravanje njihovog pozitivnog do-
prinosa cjelokupnoj ekonomskoj efikasnosti i konkurentnosti zemlje. Iskustva OECD-a pokazuju da
dobro korporativno upravljanje u dravnim preduzeima jeste vaan preduslov za ekonomski uin-
kovitu privatizaciju, poto e to uiniti preduzea privlanijim za potencijalne kupce i poboljati nji-
hovu vrijednost.
Jedan broj OECD zemalja takoer ima znaajan dravni sektor, a u nekim sluajevima dravni
sektor predstavlja dominantnu karakteristiklu datih ekonomija. Ove zemlje u mnogim sluajevima
sprovode reformu naina na koji organizuju i upravljaju dravnim preduzeima, i zatraile su da po-
dijele svoja iskustva sa OECD-om i zemljama lanicama kako bi pruile potporu reformama na nacio-
nalnom, odnosno dravnom nivou.
U svjetlu gore navedenog, OECD Upravna grupa za korporativno upravljanje u junu 2002.
zatraila je od Radne grupe za pitanja privatizacije i korporativnog upravljanja dravnom imovinom
da saini niz neobavezujuih smjernica i najboljih praksi kada je rije o korporativnom upravljanju u
dravnim preduzeima. Radna grupa, koju ine predstavnici zemalja lanica OECD-a i Svjetske ban-
ke, te IMF-a u ulozi promatraa, sprovela je niz opsenih konsultacija tokom rada na Smjernicama.
Konsultovan je veliki broj razliitih zainteresiranih strana, kao to su lanovi odbora, izvrni direktori
i ostali visoki dunosnici dravnih preduzea, predstavnici dravnih revizorskih tijela, sindikati i par-
lamentarci. Istovremeno, voene su dugotrajne konsultacije i sa zemljama koje nisu lanice OECD-a.
Nacrt Smjernica objavljen je i na web stranici OECD-a kako bi se iroj javnosti omoguilo da poalje
svoje komentare i sugestije, to je poluilo veliki broj izuzetno korisnih i konstruktivnih komentara,
koji su takoer objavljeni na OECD web stranici.
Ove Smjernice trebalo bi promatrati kao dopunu OECD Principima korporativnog upravljanja1
na kojim su one zasnovane i s kojim su potpuno sukladne. Smjernice su izriito orijentisane na pitanja
koja su specifina za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima i stoga uzimaju stajalite dr-
ave kao vlasnika, fokusirajui se na politike koje bi mogle osigurati dobro korporativno upravljanje.
Meutim, Smjernice nemaju za namjeru, niti treba da bude njihov uinak, da ospore ili obeshrabre
poduzimanje bilo kojih politika ili programa privatizacije od strane OECD zemalja ili zemalja koje nisu
lanice OECD-a.
Tokom godina, obrazloenja za dravno vlasnitvo nad komercijalnim preduzeima bila su
razliita meu zemljama i industrijama i tipino su obuhvatala mjeavinu drutvenih, ekonom-
skih i stratekih interesa. Primjeri ukljuuju industrijsku politiku, regionalni razvoj, snadbijevanje
javnim dobrima i postojanje tzv. prirodnih monopola. Meutim, tokom posljednjih par decenija,
globalizacija trita, tehnoloke promjene i deregulacija nekadanjih monopolistikih trita traili
OECD-1.indd 9 12/1/2008 14:35:12

Uvod
su prilagoavanje i restrukturiranje dravnog sektora. Ova kretanja su elaborirana u dva nedavna

OECD izvjetaja koja su posluila u izradi Smjernica.2
Kako bi obavljala svoje vlasnike odgovornosti, dravi moe biti korisno da upotrebljava sred-
stva koja su primjenjiva za privatni sektor, ukljuujui OECD Principe korporativnog upravljanja. Ovo
se osobito odnosi na dravna preduzea kotirana na berzi. Meutim, dravna preduzea se takoer
suoavaju sa nekim razliitim izazovima upravljanja. Jedan od njih je da dravna preduzea mogu
trpjeti zbog nepravilnog praktinog i politiki motiviranog vlasnikog uticaja isto koliko i zbog total-
no pasivnog ili udaljenog vlasnitva drave. Takoer moe postojati razvodnjavanje odgovornosti.
Dravna preduzea su esto zatiena od dvije osnovne prijetnje koje su sutinske za politiku uprav-
ljanja u korporacijama privatnog sektora, tj. preuzimanje i steaj. U osnovu jo vie, tekoe korpora-
tivnog upravljanja proizilaze iz injenice da odgovornost za rezultate dravnih preduzea ukljuuje
sloen lanac zastupnika (uprava, odbor, vlasnika tijela, ministarstva, vlada), bez jasno i lako prepo-
znatljiih vlastodavaca. Izazov je strukturirati ovako sloenu mreu odgovornosti da bi se osiguralo
efikasno odluivanje i dobro korporativno upravljanje.
Kako su Smjernice namijenjene da osiguraju opte savjete koji e pomoi vlastima da
poboljaju uinke dravnih preduzea, odluka o primjeni Smjernica na upravljanje u konkretnim
dravnim preduzeima mora se donijeti na pragmatinim osnovama. Smjernice su prvenstveno
orijentisane na dravna preduzea sa jasnom pravnom formom (tj. odvojeno od javne uprave) i
sa komercijalnim djelatnostima (tj. sa glavninom prihoda ostvarenih od prodaje ili naknada), bez
obzira na to da li ona takoer provode ciljeve javne politike. Ova dravna preduzea mogu biti
u nekonkurentnim ili konkurentnim sektorima privrede. Kad je to neophodno, Smjernice prave
razliku izmeu dravnih preduzea iju se dionice uvrtene na berzi i onih ije dionice to nisu, ili
izmeu dravnih preduzea u potpunom, veinskom ili manjinskom dravnom vlasnitvu poto
su pitanja korporativnog upravljanja unekoliko razliita u svakom od sluajeva. Smjernice se
takoer mogu primijeniti i na supsidijarna drutva opisanih preduzea, bilo da su uvrtena na
berzu ili ne.
Dok su Smjernice prvenstveno namijenjene komercijalnim preduzeima u vlasnitvu central-
ne vlade i saveznom vlasnitvu, vlasti takoer mogu promovirati njihovo koritenje od strane niih
nivoa vlasti koji su vlasnici preduzea. Smjernice su takoer korisne za nekomercijalna dravna pre-
duzea koja u sutini ispunjavaju posebne ciljeve javne politike, bez obzira na to da li su u korporativ-
nom obliku ili ne. U interesu je vlada i u javnom interesu da se sve ove kategorije dravnih preduzea
vode profesionalno i da primjenjuju dobre prakse upravljanja.
Kroz Smjernice, izraz dravna preduzea (engl. skr. SOEs) oznaava preduzea u kojima
drava ima znaajnu kontrolu, kroz potpuno, veinsko ili znaajno manjinsko vlasnitvo. Meutim,
mnoge od smjernica su takoer korisne u sluajevima gdje je drava zadrala relativno mali udio u
kompaniji, ali treba, ipak, i dalje postupati kao odgovoran i informiran dioniar. Takoer, izraz vla-
sniko tijelo oznaava dravno tijelo odgovorno za izvravanje vlasnikih prava drave, bilo da je to
odreeni odjel u okviru ministarstva, samostalna agencija ili drugo. Konano, kao i OECD Principima,
izraz odbor koriten u ovom dokumentu namijenjen je da obuhvati razliite nacionalne modele za
strukture odbora koji postoje u zemljama lanicama i zemljama koje nisu lanice OECD-a. U tipinom
dvoslojnom sistemu, koji postoji u nekim zemljama, izraz odbori podrazumijeva nadzorni odbor,
dok izraz kljuni rukovodioci podrazumijeva upravni odbor.
Dokument koji slijedi podijeljen je u dva dijela. Smjernice predoene u prvom dijelu doku-
menta pokrivaju sljedee oblasti: I) Osigurati uinkovit pravni i regulatorni okvir za dravna predu-
zea; II) Drava u ulozi vlasnika; III) Pravian tretman dioniara; IV) Odnosi sa zainteresiranim strana-
OECD-1.indd 10 12/1/2008 14:35:12

Uvod
ma; V) Transparentnost i otvorenost; VI) Dunosti odbora u dravnim preduzeima. Svaki odjeljak je
naslovljen po jednom smjernicom tampanom bold italic slovima, nakon ega slijedi niz prateih
pod-smjernica. U drugom dijelu dokumenta, Smjernice su dopunjene napomenama koje sadre ko-
mentare o Smjernicama, sa namjerom da pomognu itateljima da razumiju njihova obrazloenja.
Napomene mogu takoer sadravati opise dominantnih trendova i nuditi alternativne metode pri-
mjene i primjere koji mogu biti korisni za operativnu primjenu Smjernica.
Biljeke
1 OECD Principi korporativnog upravljanja, 2004 (OECD Principles of Corporate Governance, 2004.)
2 Korporativno upravljanje u dravnim preduzeima: Istraivanje u zemljama lanicama OECD-a,

OECD, 2005 i Privatizacija dravnih preduzea, pregled politika i prakse u zemljama OECD-a,
OECD, 2003 (Corporate Governance of State-Owned Enterprises: A Survey of OECD Countries,
OECD, 2005 and Privatising State-Owned Enterprise, An Overview of Policies and Practices in OECD
Countries, OECD, 2003.)
OECD-1.indd 11 12/1/2008 14:35:12

I. Osigurati uinkovit pravni i regulatorni okvir za dravna preduzea
I. Osigurati uinkovit pravni i regulatorni okvir

za dravna preduzea
Pravni i regulatorni okvir za dravna preduzea trebalo bi da osigura ravnopravan prostor na
tritu gdje se natjeu dravna preduzea i kompanije privatnog sektora s ciljem izbjegavanja
trinih poremeaja. Okvir treba da bude utemeljen na i potpuno suglasan sa OECD Principima
korporativnog upravljanja.
A. Trebalo bi da postoji jasna odvojenost izmeu vlasnike funkcije drave i drugih funkcija dr-
ave koje mogu uticati na uvjete poslovanja dravnih preduzea, osobito kada je rije o regu-
laciji trita.
B. Vlasti bi trebalo da pokuaju pojednostaviti i usmjeriti poslovne prakse i pravni oblik za djelo-
vanje dravnih preduzea. Pravni oblik trebalo bi da omogui kreditorima da naplate njihova
potraivanja i da pokreu postupak steaja.
C. Sve obaveze i odgovornosti koje je dravno preduzee duno preuzeti u smislu javnih usluga
mimo opeprihvaene norme trebalo bi da su jasno propisane zakonom ili regulatornim pro-
pisima. Takve obaveze i odgovornosti moraju takoer biti objelodanjene opoj javnosti i s tim
povezani trokovi morali bi se pokriti na transparentan nain.
D. Dravna preduzea ne smiju biti izuzeta iz primjene opih zakona i regulatornih propisa. Zain-
teresirane strane, ukljuujui konkurente, treba da imaju pristup uinkovitoj zatiti i nepristra-
nom odluivanju kad smatraju da su njihova prava prekrena.
E. Pravni i regulatorni okvir treba da omogui dovoljno fleksibilnosti za prilagoavanje strukture
kapitala dravnih preduzea kada je to potrebno za postizanje ciljeva kompanije.
F. Dravna preduzea treba da se suoe sa konkurentnim uvjetima u pogledu pristupa finansija-
ma. Njihovi odnosi sa dravnim bankama, dravnim finansijskim institucijama i drugim drav-
nim kompanijama treba da se zasnivaju na isto komercijalnim temeljima.
OECD-1.indd 12 12/1/2008 14:35:12

II. Drava u ulozi vlasnika
II. Drava u ulozi vlasnika

Drava treba da djeluje kao informiran i aktivan vlasnik i da ustanovi jasnu i konzistentnu vla-
sniku politiku, osiguravajii da se upravljanje u dravnim preduzeima obavlja na transparen-
tan i odgovoran nain, s potrebnim stepenom profesionalnosti i uinkovitosti.
A. Vlasti bi trebalo da razviju i objave vlasniku politiku koja utvruje sveukupne ciljeve drav-
nog vlasnitva, ulogu drave u korporativnom upravljanju u dravnim preduzeima, te nain
kako e implementirati svoju vlasniku politiku.
B. Vlasti ne treba da budu ukljuene u svakodnevno upravljanje u dravnim preduzeima i treba
da im omogue potpunu poslovnu samostalnost kako bi postigla njihove zacrtane ciljeve.
C. Drava treba da prepusti odborima dravnih preduzea da izvravaju njihove nadlenosti i da
potuje njihovu neovisnost.
D. Vrenje vlasnikih prava mora biti jasno odreeno u okviru dravne uprave. To se moe omo-
guiti osnivanjem koordinacionog tijela ili, jo prikladnije, centralizacijom vlasnike funkcije.
E. Koordinaciono ili vlasniko tijelo treba da bude odgovorno predstavnikim tijelima, kao to
je parlament, i da ima jasno utvrene odnose sa odgovarajuim javnim tijelima, ukljuujui
vrhovne dravne institucije za reviziju.
F. Drava kao aktivan vlasnik treba da ostvaruje svoja vlasnika prava saglasno pravnom obliku
svake kompanije. Njene glavne dunosti ukljuuju:
1. Biti zastupljena na skuptini dioniara i glasati po osnovu dravnih dionica.
2. Ustanovljavanje dobro strukturiranih i otvorenih postupaka imenovanja lanova odbora u
dravnim preduzeima u potpunom ili veinskom dravnom vlasnitvu, te aktivno uee
u imenovanju odbora svih dravnih preduzea.
3. Uspostavljanje sistema izvjetavanja koje omoguava redovno praenje i procjenu rezul-
tata dravnog preduzea.
4. Kada to dozvoljava pravni sistem zemlje i nivo dravnog vlasnitva, odravanje stalnog
dijaloga sa vanjskim revizorima i odreenim dravnim kontrolnim organima.
5. Osiguravanje da planovi naknada za lanove odbora dravnih preduzea podravaju du-
gorone interese kompanije i mogu privui i motivisati kvalifikovane profesionalce.
OECD-1.indd 13 12/1/2008 14:35:13

III. Pravian tretman dioniara
III. Pravian tretman dioniara

Drava i dravna preduzea treba da priznaju prava svih dioniara i u skladu sa OECD Principima
korporativnog upravljanja da osiguraju njihov Pravian tretman i jednak pristup korporativnim
informacijama.
A. Koordinirajue ili vlasniko tijelo i dravna preduzea trebalo bi da osiguraju da svi dioniari
imaju pravian tretman.
B. Dravna preduzea moraju potovati visok stepen transparentnosti prema svim dioniarima.
C. Dravna preduzea bi trebalo da ustanove aktivnu politiku komunikacije i konsultacija sa svim
dioniarima.
D. Trebalo bi podravati uee manjinskih dioniara na skuptinama dioniara kako bi im
se omoguilo da uestvuju u donoenju temeljnih korporativnih odluka kao to je izbor
odbora.
OECD-1.indd 14 12/1/2008 14:35:13

IV. Odnosi sa zainteresiranim stranama
IV. Odnosi sa zainteresiranim stranama

Politika dravnog vlasnitva treba da u potpunosti prepozna odgovornosti dravnih preduzea
prema zainteresiranim stranama i da zahtijeva da dravna preduzea izvjetavaju o njihovim od-
nosima sa zainteresiranim stranama.
A. Vlade, koordinirajue ili vlasniko tijelo, kao i sama dravna preduzea treba da prihvate i po-
tuju prava zainteresiranih strana utvrena zakonom ili meusobnim sporazumima, te u tom
smislu da se pozivaju se na OECD Principe korporativnog upravljanja.
B. Dravna preduzea kotirana na berzi ili velika dravna preduzea, kao i dravna preduzea
koja provode vane ciljeve javne politike, treba da izvjetavaju o odnosima sa zainteresiranim
stranama.
C. Odbor dravnog preduzea treba da bude duan sainiti, primijeniti i objavljivati programe
usklaenosti za interne etike kodekse. Ovi etiki kodeksi treba da se zasnivaju na domaim
normama date zemlje, u skladu sa meunarodnim obavezama, i da se primjenjuju na kompa-
niju i njena zavisna drutva.
OECD-1.indd 15 12/1/2008 14:35:13

V. Transparentnost i otvorenost
V. Transparentnost i otvorenost
Dravna preduzea treba da potuju visoke standarde transparentnosti u skladu sa OECD Princi-
pima korporativnog upravljanja.
A. Koordinaciono ili vlasniko tijelo trebalo bi da saini konzistentan i zbirni nain izvjetavanja o
dravnim preduzeima i da godinje objavljuje zbirni izvjetaj o dravnim preduzeima.
B. Dravna preduzea treba da razviju i ustanove efikasne precedure interne revizije i uspostave
funkciju interne revizije koju nadgleda odbor i koja njemu odgovara neposredno i odboru za
reviziju ili ekvivalentnom organu kompanije.
C. Dravna preduzea, osobito velika, treba da podlijeu godinjoj neovisnoj vanjskoj reviziji ba-
ziranoj na meunarodnim standardima. Postojanje posebnih procedura dravne kontrole nije
zamjena za neovisnu vanjsku reviziju.
D. Dravna preduzea treba da podlijeu istim visokokvalitetnim standardima raunovodstva i
revizije kao i kompanije kotirane na berzi. Velika ili kotirana dravna preduzea trebalo bi da
objavljuju finansijske i nefinansijske informacije u skladu sa visokokvalitetnim meunarodno
priznatim standardima.
E. Dravna preduzea treba da objave bitne informacije o svim pitanjima opisanim u OECD Prin-
cipima korporativnog upravljanja i dodatno da se fokusiraju na podruja znaajna za dravu
kao vlasnika i opu javnost. Primjeri takvih informacija ukljuuju:
1. Jasnu izjavu za javnost o ciljevima kompanije i njihovom ispunjavanju.
2. Vlasniku i glasaku strukturu kompanije.
3. Sve znaajne faktore rizika i mjere preduzete za upravljanje rizikom.
4. Svaku finansijsku pomo, ukljuujui garancije, primljene od drave i obaveze preuzete u
ime dravnog preduzea.
5. Sve znaajne transakcije sa povezanim tijelima.
OECD-1.indd 16 12/1/2008 14:35:13

VI. Odgovornosti odbora dravnih preduzea
VI. Odgovornosti odbora dravnih preduzea

Odbori dravnih preduzea treba da imaju neophodne ovlasti, sposobnosti i objektivnost za
obavljanje njihovih funkcija stratekog voenja i nadgledanja uprave. Oni moraju postupati sa
integritetom i biti odgovorni za svoje postupke.
A. Odbori dravnih preduzea treba da imaju jasan mandat i krajnju odgovornost za rezultate
kompanije. Odbor treba da bude potpuno odgovoran vlasnicima, da djeluje u najboljem inte-
resu kompanije i sve dioniare tretira pravino.
B. Odbori dravnih preduzea treba da obavljaju svoje dunosti nadgledanja uprave i stratekog
voenja, saglasno ciljevima postavljenim od strane vlade i vlasnikog tijela. Odbori treba da
imaju ovlasti da imenuju i razrjeavaju glavnog izvrnog direktora.
C. Odbori dravnih preduzea treba da budu sastavljeni tako da mogu donositi objektivne i ne-
ovisne prosudbe. Dobra praksa upuuje da funkcija predsjednika odbora bude odvojena od
glavnog izvrnog direktora.
D. Ukoliko je obavezna zastupljenost uposlenika u odboru, potrebno je uspostaviti mehanizme
koji garantuju da se ta zastupljenost ostvaruje uinkovito i da doprinosi poboljanju sposob-
nosti, informisanosti i neovisnosti odbora.
E. Kada je neophodno, odbori dravnih preduzea treba da formiraju specijalizirane komisije
radi podrke odboru u punom sastavu u vrenju njegovih funkcija, naroito u pogledu revizije,
upravljanja rizikom i naknada.
F. Odbori dravnih preduzea trebalo bi da vre godinju procjenu njihovih uinaka.
OECD-1.indd 17 12/1/2008 14:35:13

Napomene uz Poglavlje I.
Napomene uz Poglavlje I:
Osigurati uinkovit pravni i regulatorni okvir

za dravna preduzea
Pravni i regulatorni okvir za dravna preduzea trebalo bi da osigura ravnopravan prostor na

tritu gdje se natjeu dravna preduzea i kompanije privatnog sektora s ciljem izbjegavanja
trinih poremeaja. Okvir treba da bude utemeljen na i potpuno suglasan sa OECD Principima
korporativnog upravljanja.
Pravni i regulatorni okvir u kojem posluju dravna preduzea esto je sloen. Ukoliko on nije
konzistentan i dosljedan, lako moe rezultirati skupim trinim poremeajima i ugroziti odgovornost
i menadmenta i drave kao vlasnika. Jasna podjela nadlenosti izmeu organa vlasti i usmjeravanje
pravnih oblika, sa dosljednim i konzistentnim regulatornim okvirom, omoguit e poboljanje kor-
porativnog upravljanja u dravnim preduzeima.
A. Trebalo bi da postoji jasna odvojenost izmeu vlasnike funkcije drave i drugih funkcija dra-
ve koje mogu uticati na uvjete poslovanja dravnih preduzea, osobito kada je rije o regulaciji
trita.
Drava esto djeluje u dvostrukoj ulozi regulatora trita i vlasnika dravnih preduzea sa ko-
mercijalnim djelatnostima, osobito u odnedavno deregulisanim i esto djelomino privatiziranim
mrenim industrijama. Gdje god je takav sluaj, drava je istovremeno vodei akter na tritu i ar-
bitar. Potpuna administrativna podjela nadlenosti za vlasnitvo i regulaciju trita, stoga, temeljni
je preduslov za stvaranje ravnopravnog prostora za dravna preduzea i privatne kompanije, te za
spreavanje poremeaja konkurencije. Ovakvu podjelu takoer zagovaraju OECD Principi regulatorne
reforme.
Sljedei vaan sluaj je kada se dravna preduzea koriste kao instrument za voenje indus-
trijske politike. To lako moe dovesti do konfuzije i sukoba interesa izmeu funkcije industrijske po-
litike i vlasnike funkcije drave, osobito ako su industrijska politika i vlasnika funkcija povjerene
ministarstvima iste grane ili sektora. Odvojenost industrijske politike i vlasnitva unaprijedit e pre-
poznavanje drave kao vlasnika i ii u prilog transparentnosti pri utvrivanju ciljeva i praenju rezul-
tata. Meutim, takva odvojenost ne sprijeava neophodnu koordinaciju izmeu tih dviju funkcija.
Radi spreavanja sukoba interesa, takoer je neophodno jasno odvojiti vlasniku funkciju od
svih tijela unutar dravne uprave koja bi mogla biti klijenti ili glavni snabdjevai dravnim preduze-
ima. Opta pravila nabavki treba da se primjenjuju na dravna preduzea kao i na ostale kompanije.
Trebalo bi ukloniti pravne prepreke, kao i prepreke koje nisu pravne prirode, za potene nabavke.
U sprovedbi uinkovitog odvajanja razliitih uloga drave u odnosu prema dravnim predu-
zeima treba uzeti u obzir mogue i stvarne sukobe interesa.
OECD-1.indd 18 12/1/2008 14:35:13

B. Vlasti bi trebalo da pokuaju pojednostaviti i usmjeriti poslovne prakse i pravni oblik za dje-
lovanje dravnih preduzea. Pravni oblik trebalo bi da omogui kreditorima da naplate njihova
potraivanja i da pokreu postupak steaja.
Dravna preduzea mogu imati poseban, ponekad i razliit, pravni oblik u odnosu na druge
kompanije. Ovo moe odraavati odreene ciljeve ili drutvene okolnosti, kao i posebnu zatitu pru-
enu odreenim zainteresiranim stranama. Ovo se osobito odnosi na uposlenike ije plae mogu
utvrivati regulatorni zakoni ili tijela i kojim su data odreena penzijska prava i zatita od otputanja
jednako kao za dravne slubenike. U mnogim sluajevima, njihovim specifinim pravnim statusom
dravna preduzea su u velikoj mjeri zatiena od pokretanja postupka zbog prezaduenosti ili stea-
ja. Ovo je ponekad sluaj usljed potrebe da se osigura kontinuitet u pruanju javnih usluga.
Gdje se ovo pojavljuje, dravna preduzea se esto razlikuju od privatnih drutava s ogranie-
nom odgovornou kroz: i) data ovlatenja i moi odbora, uprave i ministarstava; ii) sastav i struktura
tih odbora; iii) obim u kojeme daju prava na konsultacije ili odluivanje nekim zainteresiranim strana-
ma, osobito uposlenicima; iv) obaveze objavljivanja i, kako je ve pomenuto, obim u kojem podlijeu
postupku zbog prezaduenosti ili steaja itd. Pravni oblik dravnih preduzea takoer esto podra-
zumijeva strogo odreivanje djelatnosti dravnih preduzea, to im onemoguava irenje poslovanja
u nove sektore i/ili inozemstvo. Ova ogranienja bila su legitimno uspostavljena s ciljem spreavanja
zloupotrebe javnih fondova, suzbijanja preambicioznih razvojnih strategija ili onemoguavanja dr-
avnih preduzea da izvoze osjetljive tehnologije.
U nekim zemljama, specifini pravni oblici dravnih preduzea znaajno su se razvili posljed-
njih godina kao odgovor na deregulaciju i poveanu kontrolu dravne pomoi i unakrsnih subven-
cija. Olakana su ogranienja djelatnosti dozvoljenih dravnim preduzeima prema njihovom prav-
nom obliku. U nekim zemljama, promjene pravnog oblika bile su praene preuzimanjem obaveza od
strane drave u vezi sa zatitom uposlenika, naroito prava na penziju.
Pri utvrivanju i usmjeravanju pravnog oblika dravnih preduzea, vlasti bi se trebale to vie
oslanjati na zakon o kompanijama i izbjegavati stvaranje posebnih pravnih oblika gdje to nije apso-
lutno neophodno za ciljeve preduzea. Usmjeravanje pravnog oblika dravnih preduzea moglo bi
ojaati transparentnost i omoguiti nadgledanje kroz utvrivanje mjerila. To bi takoer moglo dopri-
nijeti stvaranju ravnopravnog prostora sa privatnim kompanijama u sve konkurentnijem tritu sa
sve prisutnijom deregulacijom.
Usmjeravanje bi trebalo da cilja dravna preduzea koja imaju komercijalne djelatnosti i po-
sluju na konkurentnom, otvorenom tritu. Trebalo bi se fokusirati na to da se sredstva i instrumenti
uobiajeno dostupni privatnim vlasnicima uine dostupnim i dravi kao vlasniku. Stoga, usmjera-
vanje bi trebalo prvenstveno da se odnosi na ulogu i ovlasti organa upravljanja kompanijom, kao i
obaveze transparentnosti i otvorenosti.
Ukoliko je promjena pravnog oblika dravnog preduzea suvie teka, druga mogunost mogla bi
biti da se preusmjere poslovne prakse, saine neka konkretna pravila i propisi koji ukljuuju vie elemenata,
tj. proirujui njihovo vaenje na dravna preduzea sa odreenim pravnim oblikom, ili traei od dravnih
preduzea da dobrovoljno ispune zahtjeve ovih posebnih propisa, naroito u pogledu otvorenosti.
C. Sve obaveze i odgovornosti koje je dravno preduzee duno preuzeti u smislu javnih usluga
mimo opeprihvaene norme trebalo bi da su jasno propisane zakonom ili regulatornim propisi-
ma. Takve obaveze i odgovornosti moraju takoer biti objelodanjene opoj javnosti i s tim pove-
zani trokovi morali bi se pokriti na transparentan nain.
OECD-1.indd 19 12/1/2008 14:35:13

U nekim sluajevima od dravnih preduzea se oekuje da ispune odreene zadatke i poseb-

ne drutvene obaveze u skladu sa javnom ulogom i politikom koju vode. U odreenim zemljama to
ukljuuje regulisanje cijena po kojim dravna preduzea moraju prodavati svoje proizvode ili usluge.
Ove posebne odgovornosti i obaveze mogu ii izvan opeprihvaenih normi komercijalnog poslo-
vanja i trebalo bi da budu jasno odreene i motivirane zakonima i regulatornim propisima. Takoer,
trebalo bi da budu ugraene u pravne akte kompanije.
Trite i opa javnost moraju biti jasno informisani o prirodi i obimu preuzetih obaveza, kao i
o njihovom sveukupnom uticaju na resurse i ekonomske rezultate dravnih preduzea.
Takoer je vano da se s tim povezani trokovi jasno utvrde, objave i adekvatno pokriju od
strane dravnog budeta na osnovu posebnih zakonskih odredaba i/ili kroz ugovorne mehanizme,
kao to su ugovori o upravljanju ili uslugama. Kompenzacija treba da bude strukturirana tako da se
izbjegnu trini poremeaji. Ovo je osobito sluaj ako su dotina preduzea u konkurentnim sektori-
ma privrede.
D. Dravna preduzea ne smiju biti izuzeta iz primjene opih zakona i regulatornih propisa. Za-
interesirane strane, ukljuujui konkurente, treba da imaju pristup uinkovitoj zatiti i nepristra-
nom odluivanju kad smatraju da su njihova prava prekrena.
Iskustvo je pokazalo da u nekim zemljama dravna preduzea mogu biti izuzeta od mnogih
zakona i regulatornih propisa, ukljuujui, u nekim sluajevima, zakon o konkurenciji. Dravna predu-
zea esto ne podlijeu zakonu o steaju i povjerioci ponekad imaju potekoe u izvravanju njihovih
ugovora i naplati potraivanja. Takvo izuzimanje iz primjene opih zakonskih odredaba trebalo bi izbje-
gavati u najveoj moguoj mjeri, u cilju izbjegavanja trinih poremeaja i podupiranja odgovornosti
menadmenta. Dravna preduzea niti drava kao dioniar ne treba da budu zatieni od postupaka
putem sudova ili regulatornih organa, u sluaju da prekre zakon. Zainteresirane strane treba da budu
u mogunosti dravu kao vlasnika tuiti kod suda i da ih pravosudni sistem tretira poteno i pravino.
E. Pravni i regulatorni okvir treba da omogui dovoljno fleksibilnosti za prilagoavanje strukture

kapitala dravnih preduzea kada je to potrebno za postizanje ciljeva kompanije.
Krutost strukture kapitala ponekad oteava dravnim preduzeima da postave ili ispune nji-
hove ciljeve. Drava kao vlasnik treba da saini sveobuhvatnu politiku i obezbijedi mehanizme koji
omoguavaju odgovarajue promjene u strukturi kapitala dravnih preduzea.
Ovi mehanizmi mogli bi ukljuivati sposobnost, za vlasniku funkciju, da se prilagoavaju
strukture kapitala dravnih preduzea na fleksibilan nain, ali u okviru jasnih granica. U okviru odre-
enih ogranienja, ovakvo to bi moglo, na primjer, podrati indirektan prenos kapitala iz jednog
dravnog preduzea u drugo, kroz reinvestiranje primljenih dividendi, ili prikupljanje kapitala po
konkurentnim trinim uvjetima.
Pomenuti mehanizmi moraju uvaavati ovlatenja parlamenta za odluivanje o budetu ili
odgovarajuem nivou dravnog vlasnitva, kao i sveukupnu transparentnost u budetskom sistemu.
Svaka izmjena u strukturi kapitala dravnog preduzea mora biti jasno dosljedna ciljevima dravnog
vlasnitva i specifinim okolnostima datog dravnog preduzea. Odluke moraju biti adekvatno doku-
mentirane kako bi se omoguila uinkovita revizija ili kontrola od strane parlamenta. Konano, takvi
mehanizmi treba da budu ogranieni i predmet paljivog nadzora da bi se izbjegao bilo koji oblik
unakrsnog subvencioniranja putem kapitalnih transfera.
OECD-1.indd 20 12/1/2008 14:35:13

F. Dravna preduzea treba da se suoe sa konkurentnim uvjetima u pogledu pristupa finansija-

ma. Njihovi odnosi sa dravnim bankama, dravnim finansijskim institucijama i drugim dravnim
kompanijama treba da se zasnivaju na isto komercijalnim temeljima.
Povjerioci i odbor esto smatraju da postoji implicitna garancija drave za dugove dravnih
preduzea. Takva situacija je u mnogim sluajevima dovela do ogromne prezaduenosti, gubitka re-
sursa i trinih poremeaja, na tetu i povjerilaca i poreskih obveznika. tavie, u nekim zemljama,
dravne banke i druge finansijske institucije tee da budu naznaajniji, ako ne i glavni kreditori dr-
avnih preduzea. Ovakvo okruenje otvara veliki prostor za sukob interesa. To moe dovesti do lo-
ih kredita od strane dravnih banaka, poto preduzea mogu smatrati da nemaju obavezu otplatiti
kredite. To moe titi dravna preduzea od kljunog izvora trinog nadgledanja i pritiska, te time
unititi njihovu poticajnu strukturu.
Neophodno je jasno razlikovanje izmeu drave i obaveza dravnih preduzea u odnosu pre-
ma povjeriocima. Drava esto daje garancije dravnim preduzeima da bi nadoknadila svoju nemo-
gunost da im obezbijedi vlasniki kapital, ali se ova mogunost esto iroko zloupotrebljava. Kao
opi princip, drava ne treba da daje automatske garancije za obaveze dravnog preduzea. Trebalo
bi da se uspostave pravine prakse u pogledu objavljivanja i naknada za dravne garancije, a dravna
preduzea treba podsticati da trae finansiranje od trita kapitala.
Potrebno je ustanoviti mehanizme za kontrolu sukoba interesa i osigurati da dravna preduze-
a razvijaju odnose sa dravnim bankama, drugim finansijskim institucijama, kao i drugim dravnim
preduzeima na isto komercijalnoj osnovi. Drvne banke treba da kredite dravnim preduzeima
daju pod istim uslovima i na isti nain kao za privatne kompanije. Ovi mehanizmi takoer bi morali
ukljuivati odreena ogranienja i paljiv nadzor lanova odbora dravnih preduzea koji su lanovi
odbora dravnih banaka.
OECD-1.indd 21 12/1/2008 14:35:13

Napomene uz Poglavlje II.
Napomene uz Poglavlje II:
Drava u ulozi vlasnika
Drava treba da djeluje kao informiran i aktivan vlasnik i da ustanovi jasnu i konzistentnu vla-
sniku politiku, osiguravajii da se upravljanje u dravnim preduzeima obavlja na transparen-
tan i odgovoran nain, s potrebnim stepenom profesionalnosti i uinkovitosti.
Kako bi obavljala svoje vlasnike funkcije, vlada bi trebalo da se rukovodi standardima uprav-
ljanja za privatni i javni sektor, osobito OECD Principima korporativnog upravljanja, koju su takoer
primjenjivi na dravna preduzea. Pored OECD Principa korporativnog upravljanja, postoje odreeni
aspekti upravljanja u dravnim preduzeima koji zasluuju naroitu panju ili ih treba detaljnije do-
kumentovati, da bi se lanovi odbora dravnih preduzea, uprava i dravna tijela nadlena za vrenje
vlasnikih prava drave usmjeravali u djelotvornom ostvarivanju njihovih pripadajuih uloga.
A. Vlasti bi trebalo da razviju i objave vlasniku politiku koja utvruje sveukupne ciljeve dravnog
vlasnitva, ulogu drave u korporativnom upravljanju u dravnim preduzeima, te nain kako e
implementirati svoju vlasniku politiku.
esto viestruki i proturjeni ciljevi dravnog vlasnitva dovode do veoma pasivnog sprovo-
enja vlasnikih funkcija ili, obrnuto, rezultiraju prekomjernom intervencijom drave u pitanjima ili
odlukama koje bi trebalo prepustiti kompaniji i njenim organima upravljanja.
Kako bi se drava jasno pozicionirala kao vlasnik, trebalo bi da pojasni svoje ciljeve i meu
njima odredi prioritete. Ti ciljevi mogu ukljuivati izbjegavanje trinih poremeaja i ostvarenje pro-
fitabilnosti, izraeno u obliku odreenih ciljeva, kao to je politika stope povrata i politika dividendi.
Utvrivanje ciljeva moe ukljuivati balansiranje, na primjer, izmeu vrijednosti za dioniare, javnih
usluga i ak sigurnosti radnih mjesta. Drava bi stoga trebala ii dalje od definisanja njenih glavnih
ciljeva kao vlasnika; trebalo bi da naznai svoje prioritete i razjasni kako e se se postii neizbjeni
kompromisi. Pritom, drava bi se morala suzdrati od uplitanja u operativna pitanja, te tako potivati
neovisnost odbora. Jasna vlasnika politika pomoi e u izbjegavanju situacije gdje dravna predu-
zea imaju prekomjernu samostalnost u utvrivanju njihovih ciljeva ili u definisanju prirode i obima
njihovih obaveza u vrenje javnih usluga.
Nadalje, drava bi trebalo da nastoji biti konzistentna u svojoj vlasnikoj politici i izbjegavati
suvie esto mijenjanje sveukupnih ciljeva. Jasna, konzistentna i eksplicitna vlasnika politika pruit
e dravnim preduzeima, tritu i iroj javnosti predvidivost i jasno razumijevanje ciljeva drave kao
vlasnika, kao i njenih dugoronih obaveza.
Pri utvrivanju i obnavljanju vlasnike politike drave, vlasti bi trebalo da koriste odgovara-
jue mogunosti javnih konsultacija. Vlasnika politika i s tim povezani ciljevi kompanije morali bi
biti javni dokumenti dostupni iroj javnosti i iroko distribuirani meu relevantnim ministarstvima,
agencijama, odborima i upravama dravnih preduzea i zakonodavnim organima.
OECD-1.indd 22 12/1/2008 14:35:13

Takoer je vano da relevantni dravni slubenici sprovode vlasniku politiku i da skuptina

dioniara dravnog preduzea, odbor i vie rukovodstvo sprovode zacrtane korporativne ciljeve.
B. Vlasti ne treba da budu ukljuene u svakodnevno upravljanje u dravnim preduzeima i treba

da im omogue potpunu poslovnu samostalnost kako bi postigla njihove zacrtane ciljeve.
Glavni uslov za aktivnu i na osnovu informiranosti voenu vlasniku politiku drave jeste ja-
sna i konzistentna vlasnika strategija, strukturiran proces imenovanja lanova odbora i uinkovito
vrenje utvrenih vlasnikih prava. Treba izbjegavati bilo kakvo uplitanje u svakodnevno voenje
poslovanja dravnih preduzea.
Sposobnost vlasnikog ili koordinacionog tijela da daje upute dravnom preduzei ili njego-
vom odboru trebalo bi ograniiti na strateka pitanja i politike. Potrebno je javno objaviti i naznaiti
za koje oblasti i vrste odluka je vlasniko ili koordinaciono tijelo ovlateno davati upute.
U duhu gore navedenog, treba takoer postaviti stroga ogranienja za mogunost bilo kojih
drugih vladinih tijela da interveniu u svakodnevno voenje poslovanja dravnih preduzea.
C. Drava treba da prepusti odborima dravnih preduzea da izvravaju njihove nadlenosti i da

potuje njihovu neovisnost.
Pri kandidiranju i izboru lanova odbora, vlasniko tijelo trebalo bi da se fokusira na potrebu
dravnih preduzea da sve svoje obaveze i zadatke sprovode na profesionalan i neovisan nain. Kako
je navedeno u OECD Principima korporativnog upravljanja, vano je da pojedini lanovi odbora kada
vre svoje dunosti ne djeluju kao zastupnici razliitih sastavnih inilaca, odnosno interesa. Naelo
neovisnosti zahtijeva od svih lanova odbora da vre njihove dunosti na nepristran nain uz poto-
vanje svih dioniara. Ovo znai da se lanovi odbora ne bi smjeli rukovoditi bilo kojim politikim cilje-
vima pri obavljanju njihovih dunosti, osim kad je to saglasno statutu kompanije ili izriitim ciljevima
kompanije.
Kada je drava kontrolni vlasnik, to je jedinstvena pozicija za kandidiranje i izbor lanova od-
bora bez suglasnosti drugih dioniara. Ovo legitimno pravo dolazi uz visok stepen odgovornosti za
identifikaciju, kandidiranje i izbor lanova odbora. U tom procesu, da bi se smanjio mogui suko-
ba interesa, vlasniko tijelo treba da izbjegava izbor prekomjernog broja lanova odbora iz dravne
uprave. Ovo se osobito odnosi na dravna preduzea u djeliminom dravnom vlasnitvu i na drav-
na preduzea u konkurentnim industrijama. Neke zemlje odluile su da izbjegavaju kandidiranje ili
izbor u odbore dravnih preduzea bilo koga iz vlasnikih tijela ili drugih dravnih zvaninika. Cilj
ovoga je da se jasno onemogui vladi da direktno intervenie u poslove ili rukovoenje dravnog
preduzea i ogranii odgovornost drave za odluke koje donose odbori dravnih preduzea.
Uposlenici vlasnikog tijela, strunjaci iz drugih dijelova administracije ili politikih organi-
zacija treba da budu birani u odbore dravnih preduzea samo ukoliko ispunjavaju zahtijevani nivo
sposobnosti za sve lanove odbora i ako ne postupaju tako da provode nepravilan politiki uticaj. Oni
treba da imaju iste dunosti i odgovornosti kao i ostali lanovi i da postupaju u interesu dravnog
preduzea i svih njegovih dioniara. Moraju biti paljivo procijenjeni uslovi diskvalifikacije i situacije
sukoba interesa, te date smjernice za njihovo rjeavanje. Profesionalci na koje se to odnosi ne treba
da imaju prekomjeran stvarni niti mogui sukob interesa. Ovo osobito podrazumijeva da oni ne bi
trebalo da uestvuju u donoenju regulatornih odluka koje se tiu istog dravnog preduzea niti
da imaju bilo kakve posebne obaveze ili ogranienja koja ih mogu sprijeavati da djeluju u interesu
OECD-1.indd 23 12/1/2008 14:35:13

kompanije. Openitije, svi potencijalni sukobi interesa koji se tiu bilo kojeg lana odbora moraju se
predoiti odboru, koji ih je zatim duan objaviti sa informacijom kako se to rjeava.
Osobito je vano razjasniti pripadajuu linu i dravnu odgovornost kada su dravni zvanini-
ci lanovi odbora dravnih preduzea. Dotini dravni zvaninici mogu biti duni obznaniti bilo koje
lino vlasnitvo koje imaju u dravnom preduzeu i pridravati se propisa o trgovanju na osnovu
povlatenih informacija. Vlasniko ili koordinaciono tijelo moe sainiti smjernice ili etiki kodeks za
lanove vlasnikog tijela i druge dravne zvaninike koji su lanovi odbora dravnih preduzea. Te
smjernice ili etiki kodeks takoer bi trebalo da naznae kako da se upravlja povjerljivim informacija-
ma koje ovi lanovi odbora proslijede dravnim organima.
Upute u smislu irih politikih ciljeva trebalo bi da se upuuju putem vlasnikog ili koordina-
cionog tijela i objavljuju kao ciljevi preduzea, prije nego da budu nametnute direktno kroz uee u
radu odbora. Odbori dravnih preduzea ne treba da odgovaraju na politike signale dok za to nisu
ovlateni od parlamenta ili im je to posebnom procedurom odobreno.
D. Vrenje vlasnikih prava mora biti jasno odreeno u okviru dravne uprave. To se moe omo-
guiti osnivanjem koordinacionog tijela ili, jo prikladnije, centralizacijom vlasnike funkcije.
Od sutinske je vanosti za vlasniku funkciju u sklopu dravne uprave da bude jasno utvre-
na, bilo da se nalazi u centralnom ministarstvu kao to su ministarstva finansija ili privrede, u poseb-
nom upravnom tijelu, ili u okviru odreenog sektorskog ministarstva.
Kako bi vlasnika funkcija bila jasno uvtrena, ona moe biti centralizovana u jednom tijelu, koje
je neovisno ili u nadlenosti odreenog ministarstva. Ovakav pristup moe pomoi u pojanjenu vla-
snike politike i njene orijentacije, te takoer moe osigurati njenu konzistentniju primjenu. Centraliza-
cija vlasnike funkcije takoer moe omoguiti jaanje i uvezivanje relevantnih nadlenosti organizira-
njem grupa strunjaka za kljuna pitanja, kao finansijsko izvjetavanje ili kandidiranje odbora. Na ovaj
nain, centralizacija moe biti glavna snaga u razvoju zbirnog izvjetavanja o dravnom vlasnitvu. Ko-
nano, centralizacija je takoer uinkovit nain jasnog odvajanja vlasnike funkcije od ostalih aktivnosti
drave, osobito regulacije trita i industrijske politike kako je navedeno u smjernici I.A. prethodno.
Ukoliko vlasnika funkcija nije centralizovana, minimalan zahtjev je uspostava jakog koordi-
nacionog tijela izmeu ukljuenih razliitih odjela uprave. To e pomoi osiguravanju da svako dr-
avno preduzee ima jasan zadatak i da dobije jasnu poruku u smislu stratekih smjernica ili obaveza
izvjetavanja. Koordinaciono tijelo trebalo bi da uskladi, usaglasi i koordinira aktivnosti i politiku koju
vode razliiti vlasniki odjeli u razliitim ministarstvima. Koordinaciono tijelo takoer treba da je za-
dueno za utvrivanje sveukupne vlasnike politike, sainjavanje odreenih smjernica i objedinjava-
nje praksi meu raznim ministarstvima.
Centralizacija vlasnike funkcije u jednom tijelu vjerovatno je najrelevantnija za dravna pre-
duzea u konkurentnim sektorima i nije nuno primjenjiva na dravna preduzea koja uglavnom
sprovode ciljeve javne politike. Takva dravna preduzea nisu primarni cilj ovih Smjernica, te, u nji-
hovom sluaju, resorna ministarstva mogu ostati najrelevantnija i sposobna tijela za sprovoenje
vlasnikih prava koja mogu biti neodvojiva od ciljeva zadate politike.
Kada se razmatra centralizacija vlasnike funkcije, to ne treba biti povod za stvaranje novog i
pretjerano snanog birokratskog sloja.
Ukoliko vlasniku funkciju ne da obavlja samo jedno tijelo, neke kljune funkcije, ipak, bi
mogle biti centralizovane da bi se koristila posebna strunost i osigurala neovisnost od pojedinih
OECD-1.indd 24 12/1/2008 14:35:13

resornih ministarstava. Kandidiranje odbora je jedan primjer kada ovakva djelomina centralizacija
moe biti korisna.
Jasno utvrivanje vlasnike funkcije trebalo bi se traiti na razliitim nivoima vlasti, ovisno od
toga gdje je vlasnitvo smjeteno, kao, na primjer, dravni nivo, regionalni, savezni ili pod-savezni
nivo. Ove Smjernice ne daju uputstva za utvrivanje odgovarajueg nivoa upravljanja dravnim pre-
duzeima u tom pogledu u okviru drave ili federacije. One naprosto naznaavaju da bi, neovisno od
nivoa vlasti, mogla biti bolja vlasnika funkcija centralizovana ili koordinirana od jednog tijela. ta-
vie, ako postoje razliiti administrativni nivoi vlasnitva, treba traiti usklaivanje praksi vlasnitva.
Konano, centralizacija vlasnike funkcije ne znai centralizaciju pravnog vlasnitva.
E. Koordinaciono ili vlasniko tijelo treba da bude odgovorno predstavnikim tijelima, kao to je
parlament, i da ima jasno utvrene odnose sa odgovarajuim javnim tijelima, ukljuujui vrhov-
ne dravne institucije za reviziju.
Odnos koordinacionog ili vlasnikog tijela sa drugim vladinim tijelima treba da bude jasno
utvren. Brojna dravna tijela, ministarstava ili uprave imaju razliite uloge naspram istog dravnog
preduzea. S ciljem da se povea javno povjerenje u nain kako drava upravlja vlasnitvom u drav-
nim preduzeima, vano je da se ove razliite uloge razjasne i predoe iroj javnosti.
Posebno je potrebno da vlasniko tijelo odrava suradnju i trajni dijalog sa vrhovnim drav-
nim institucijama za reviziju nadlenim za reviziju dravnih preduzea. Vlasniko tijelo bi trebalo da
podrava rad dravne revizijske institucije i da poduzima odgovarajue mjere kao odgovor na nalaze
revizije, primjenjujui s tim u vezi INTOSAI Deklaraciju iz Lime o smjernicama za pravila revizije.
Vlasniko ili koordinaciono tijelo treba da bude jasno odgovorno za nain na koji obavlja
vlasnike funkcije drave. Njegova odgovornost treba da bude, direktno ili indirektno, tijelima koja
zastupaju interese ope javnosti, kao to je parlament. Njegova odgovornost prema zakonodavnoj
vlasti treba da bude jasno odreena, kao i odgovornost samih dravnih preduzea, koja ne bi smjela
biti razvodnjena odnosima posrednikog izvjetavanja.
Pomenuta odgovornost treba da ide dalje od osiguravanja da vrenje vlasnike uloge ne zadi-
re u nadlenosti zakonodavne vlasti u pogledu budetske politike. Vlasniko tijelo treba da izvjetava
o njegovim vlastitim uincima u vrenju vlasnike uloge drave i u postizanju dravnih ciljeva u tom
pogledu. Ono je duno pruiti kvantitativne i pouzdane informacije za javnost i njene zastupnike o
nainu voenja dravnih preduzea u interesu njihovih vlasnika. Mogu se ustanoviti posebni meha-
nizmi, poput povremenih ili stalnih komisija, da odravaju dijalog izmeu vlasnikog ili koordinacio-
nog tijela i zakonodavne vlasti. U sluaju rasprava u parlamentu, moraju postojati posebne procedure
za povjerljivost, kao to su povjerljivi ili zatvoreni sastanci. Iako je opeprihvaen kao korisna praksa,
sam oblik, uestalost i sadrina ovog dijaloga mogu se razlikovati shodno ustavnim odredbama i
razliitim parlamentarnim tradicijama i ulogama
Zahtjevi odgovornosti ne bi trebali da nepotrebno ogranie samostalnost koordinacionog ili
vlasnikog tijela u ispunjavanju njegovih zadataka. Na primjer, sluajevi kada je vlasniko ili koordi-
naciono tijelo duno dobiti prethodno odobrenje zakonodavne vlasti treba da budu ogranieni i da
ukljuuju znaajne promjene sveukupne vlasnike politike, znaajne promjene u veliini dravnog
sektora i znaajne transakcije (investiranje ili dezinvestiranje).
Uopteno govorei, vlasniko tijelo mora imati mogunost za odreenu fleksibilnost vis--vis
nadlenog ministarstva u nainu organizacije i donoenja odluka u pogledu procedura i postupaka.
OECD-1.indd 25 12/1/2008 14:35:13

Vlasniko tijelo moe takoer uivati odreen stepen budetske samostalnosti koja mu omoguava
fleksibilnost u izboru, zapoljavanju, nagraivanju i zadravanju potrebnih strunjaka, ukljuivo iz
privatnog sektora.
F. Drava kao aktivan vlasnik treba da ostvaruje svoja vlasnika prava saglasno pravnom obliku
svake kompanije.
Kako bi se izbjeglo nepotrebno politiko uplitanje ili pasivna dravna vlasnika uloga, od izu-
zetne je vanosti za koordinaciono ili vlasniko tijelo da se fokusira na uinkovito ostvarivanje vla-
snikih prava. Drava kao vlasnik trebalo bi, u pravilu, da se ponaa kao svaki veliki dioniar kada je u
poziciji da znaajno utie na firmu i da bude informisan i aktivan dioniar kada ima manjinsko uee.
Uputno je da svoja vlasnika prava ostvaruje u cilju da zatiti svoje vlasnitvo i optimizira njegovu
vrijednost.
Kao to je utvreno u OECD Principima korporativnog upravljanja, etiri osnovna prava di-
oniara su: i) da uestvuje i glasa na skuptinama dioniara, ii) da redovno i blagovremeno dobija
relevantne i potpune informacije o korporaciji, iii) da bira i smjenjuje lanove odbora, iv) da odobrava
vanredne transakcije. Koordinaciono ili vlasniko tijelo sva pomenuta prava moralo bi da koristi pot-
puno i razumno, jer to moe osigurati uticaj na dravno preduzee bez uplitanja njegovo svakodnev-
no voenje. Uinkovitost i kredibilitet upravljanja i nadzora dravnog preduzea, u velikoj mjeri, ovi-
sit e o sposobnosti vlasnikog tijela da poduzima informirano koritenje svojih dioniarskih prava i
djelotvorno obavlja svoju vlasniku funkciju u dravnim preduzeima.
Vlasnikom tijelu su potrebne jedinstvene sposobnosti i treba da ima strunjake iz oblasti
prava, finansija, ekonomije i menadmenta, koji su dovoljno iskusni u obavljanju odgovornosti po-
vjerenika. Takvi strunjaci takoer moraju jasno shvatiti njihove uloge i odgovornosti kao dravnih
slubenika u vezi sa dravnim preduzeima. Dodatno, vlasniko tijelo trebalo bi da ima i nadlenosti
za specifine obaveze koje su odreena dravna preduzea pod njihovim nadzorom duna spro-
voditi u smislu pruanja javnih usluga. Koordinaciono ili vlasniko tijelo takoer bi trebalo da je u
mogunosti imati resurse za primanje savjetodavnih usluga izvana, te putem vanjskih ugovaraa da
obavlja odreene aspekte vlasnike funkcije, u cilju to boljeg obavljanja vlasnikih prava drave. Oni
bi mogli, na primjer, angaovati specijaliste za vrenje procjene, aktivno nadgledanje, ili glasanje po
punomoi u njihovo ime kada se to smatra neophodnim i prikladnim.
Njene glavne dunosti ukljuuju:

1. Biti zastupljena na skuptini dioniara i glasati po osnovu dravnih dionica.
Drava kao vlasnik trebalo bi da ispunjava svoju dunost punomonika ostvarivanjem njenih
glasakih prava, ili najmanje da objasni ako to ne ini. Drava se ne smije nai u poziciji da ne reaguje
na prijedloge predoene skuptini dioniara dravnog preduzea.
Kako bi drava bila u stanju izraziti svoje miljenje o pitanjima podnesenim na odobrenje
skuptini dioniara, neophodno je da se koordinaciono ili vlasniko tijelo organizuje tako da moe
predoiti informisano miljenje o svim pitanjima i proslijediti odborima dravnih preduzea putem
skuptine dioniara.
Vano je ustanoviti odgovarajue procedure za pravilno zastupanje drave na skuptinama
dioniara. Ovo bi se moglo postii, primjerice, jasnim odreivanjem koordinacionog ili vlasnikog
tijela za zastupanje dravnih dionica.
OECD-1.indd 26 12/1/2008 14:35:13

2. Ustanovljavanje dobro strukturiranih i otvorenih postupaka imenovanja lanova odbora u dr-

avnim preduzeima u potpunom ili veinskom dravnom vlasnitvu, te aktivno uee u imeno-
vanju odbora svih dravnih preduzea.
Koordinaciono ili vlasniko tijelo trebalo bi da osigura da dravna preduzea imaju efikasne
i funkcionalne strune odbore, sa potrebnom kombinacijom sposobnosti za ispunjavanje njihovih
odgovornosti. Ovo podrazumijeva uspostavu dobro strukturiranog procesa kandidiranja i vrenje
aktivne uloge u tom procesu. To e biti omogueno ukoliko je vlasnikom tijelu data iskljuiva odgo-
vornost za organizaciju uea drave u procesu kandidiranja.
Imenovanje odbora dravnih preduzea treba da bude transparentno, jasno strukturirano i
zasnovano na procjeni vie potrebnih vjetina, sposobnosti i iskustava. Zahtjevi sposobnosti i isku-
stva treba da proizilaze iz procjene dotinog odbora i potreba vezanih sa dugoronu strategiju pre-
duzea. Ove procjene takoer treba da uzmu u obzir ulogu koju imaju predstavnici uposlenika u
odboru kada je to obavezno po zakonu ili meusobnim sporazumima. Proces imenovanja odbora
baziran na takvim jasnim zahtjevima sposobnosti i procjena vjerovatno e voditi strunijim, odgovor-
nijim i poslovno orijentisanim odborima.
Gdje drava nije jedini vlasnik, koordinaciono ili vlasniko tijelo trebalo bi se konsultirati sa
drugim dioniarima prije skuptine dioniara. Takoer bi trebalo da su odbori dravnih preduzea u
mogunosti davati odgovarajue preporuke vlasnikom tijelu na osnovu odobrenih profila lanova
odbora, kriterija vjetina i procjena lanova odbora. Uspostavljanje komisija za imenovanje moe biti
korisno, pomaui da se fokusira traganje za dobrim kandidatima i u strukturiranju daljih procesa
imenovanja. U nekim zemljama, takoer, se smatra dobrom praksom osnivanje posebne komisije ili
javnog odbora za nadgledanje imenovanja lanova odbora dravnih preduzea. Iako takve komisije
ili javni odbori mogu imati samo ovlasti za davanje preporuka, u praksi mogu imati snaan uticaj na
jaanje neovisnosti i strunosti odbora dravnih preduzea. Predloene kandidature treba da budu
objavljene prije skuptine dioniara, uz adekvatne informacije o profesionalnom iskustvu i strunosti
kandidata.
Moglo bi takoer biti korisno ako vlasnika tijela vode bazu podataka o kvalifikovanim kan-
didatima, sainjenu kroz otvoren i konkurentan proces. Koritenje usluga profesionalnih agencija
za zapoljavanje ili meunarodnog oglaavanja jo jedan je nain da se povea kvalitet procesa tra-
ganja. Ovakve prakse mogle bi pomoi u irenju kruga kvalifikovanih kandidata za lanove odbora
dravnih preduzea, naroito u pogledu strunosti i meunarodnog iskustva iz privatnog sektora.
Proces moe takoer teiti veoj raznolikosti odbora, ukljuujui polnu razliitost.
3. Ustanovljavanje sistema izvjetavanja koje omoguava redovno praenje i procjenu rezultata

dravnog preduzea.
Kako bi koordinaciono ili vlasniko tijelo donosilo odluke na osnovu informisanosti o klju-
nim korporativnim pitanjima, mora se osigurati da blagovremeno dobijaju sve potrebne i relevantne
informacije. Takoer bi trebalo da uspostave mehanizme koji omoguavaju praenje poslovanja dr-
avnih preduzea i rezultata na kontinuiranoj osnovi.
Koordinaciono ili vlasniko tijelo trebalo bi da osigura postojanje adekvatnih sistema vanj-
skog izvjetavanja za sva dravna preduzea. Sistemi izvjetavanja trebalo bi da koordinacionom ili
vlasnikom tijelu daju stvarnu sliku rezultata i finansijskog stanja dravnih preduzea, omoguavaju-
i im da reaguju na vrijeme i budu selektivni u svojim intervencijama.
OECD-1.indd 27 12/1/2008 14:35:13

Koordinaciono ili vlasniko tijelo trebalo bi da razvije odgovarajua sredstva i odabere pravil-
ne metode vrednovanja za praenje rezultata dravnih preduzea u pogledu postavljenih ciljeva. U
tom smislu moglo bi pomoi razvijanje sistematskog vrednovanja za rezultate dravnih preduzea,
sa tijelima iz privatnog ili javnog sektora kako domaim tako i stranim. Ovo vrednovanje trebalo bi da
obuhvata produktivnost i efikasno koritenje radne snage, imovine i kapitala. Vrednovanje je naro-
ito vano za dravna preduzea u nekonkurentnim sektorima. To bi moglo dravnim preduzeima,
koordinacionom ili vlasnikom tijelu i opoj javnosti omoguiti da bolje procjenjuju rezultate drav-
nih preduzea i uticati na njihov razvoj.
Djelotovorno praenje rezultata dravnog preduzea moe biti podrano postojanjem ade-
kvatnih raunovodstvenih i revizijskih sposobnosti u okviru koordinacionog ili vlasnikog tijela da bi
se osigurala odgovarajua komunikacija sa relevantnim stranama, sa finansijskim slubama dravnih
preduzea, vanjskim revizorima i odreenim dravnim kontrolorima.
4. Kada to dozvoljava pravni sistem zemlje i nivo dravnog vlasnitva, odravanje stalnog dijalo-
ga sa vanjskim revizorima i odreenim dravnim kontrolnim organima.
Ovisno o zakonodavstvu, koordinaciono ili vlasniko tijelo moe biti ovlateno kandidirati ili
ak imenovati vanjske revizore. U odnosu na preduzea u potpunom dravnom vlasnitvu, koordina-
ciono ili vlasniko tijelo duno je odravati neprestani kontakt i dijalog sa vanjskim revizorima, kao
i sa posebnim dravnim kontrolorima ukoliko postoje. Ovaj trajni dijalog moe imati oblik redovne
razmjene informacija, sastanaka ili povremenih razgovora kada se pojave konkretni problemi. Vanjski
revizori e pruiti koordinacionom ili vlasnikom tijelu vanjsko, neovisno i kvalifikovano miljenje o
rezultatima i finansijskom stanju dravnog preduzea. Meutim, trajni dijalog vlasnikog tijela sa
vanjskim revizorima i dravnim kontrolorima ne smije biti nautrb odgovornosti odbora.
Kada se dionicama dravnog preduzea javno trguje ili su samo djelomino u dravnom vla-
snitvu, koordinaciono ili vlasniko tijelo mora potovati prava i pravian tretman manjinskih dio-
niara. Dijalog sa vanjskim revizorima ne smije dati koordinacionom ili vlasnikom tijelu bilo koju
povlatenu informaciju i mora potivati propise o povlatenim i povjeljivim informacijama.
5. Osiguravanje da planovi naknada za lanove odbora dravnih preduzea podravaju dugoro-

ne interese kompanije i mogu privui i motivisati kvalifikovane profesionalce.
Postoji snaan trend da se naknade lanovima odbora dravnih preduzea priblie praksama
privatnog sektora. Meutim, u veini OECD zemalja, ove naknade jo uvijek su daleko ispod trinih
nivoa za traene sposobnosti i iskustvo, kao i za ukljuene odgovornosti.
OECD-1.indd 28 12/1/2008 14:35:13

Napomene uz Poglavlje III.
Napomene uz Poglavlje III:
Pravian tretman dioniara
Drava i dravna preduzea treba da priznaju prava svih dioniara i u skladu sa OECD Principima
korporativnog upravljanja da osiguraju njihov pravian tretman i jednak pristup korporativnim
informacijama.
U interesu je drave da osigura, u svim preduzeima gdje ona ima udio, da su manjinski dioni-
ari pravino tretirani, poto njen ugled u tom pogledu utie na njenu sposobnost da privue finan-
siranje izvana i na vrednovanje kompanije. Stoga bi drava morala osigurati da je ostali dioniari ne
vide kao mutnog, nepredvidivog i nepotenog vlasnika. Naprotiv, trebalo bi da se drava uspostavi
kao primjer i pridrava se najboljih praksi u pogledu tretmana manjinskih dioniara.
A. Koordinirajue ili vlasniko tijelo i dravna preduzea trebalo bi da osiguraju da svi dioniari
imaju pravian tretman.
Kad god dio kapitala dravnog preduzea dre privatni dioniari, institucionalni ili pojedi-
nani, drava mora priznavati njihova prava. U interesu je koordinacionog ili vlasnikog tijela i samih
dravnih preduzea da se dre OECD Principa korporativnog upravljanja u pogledu prava manjinskih
dioniara. Principi navode da Manjinski dioniari moraju biti zatieni od postupaka zloupotrebe, od
strane ili u interesu, kontrolnih dioniara koji djeluju bilo direktno ili indirektno, i moraju imati uinkovita
sredstva zatite. Principi takoer zabranjuju trgovanje upuenih osoba i zloupotrebu poslovanjem za
vlastiti raun. Konano, napomene uz OECD Principe predlau prioritetna prava kupnje novih dioni-
ca i kvalificiranu veinu za odreene odluke dioniara kao preventivna sredstva zatite manjinskih
dioniara.
Kao dominantan vlasnik, drava je u mnogim sluajevima sposobna donositi odluke na skup-
tinama dioniara bez suglasnosti bilo kojih drugih dioniara. Drava je uobiajeno u poziciji da od-
luuje o sastavu odbora. Dok je takva mo odluivanja legitimno pravo koje ide uz vlasnitvo, vano
je da drava ne zloupotrebljava svoju ulogu dominantnog dioniara, na primjer provodei ciljeve
koji nisu u interesu kompanije i time na tetu ostalih dioniara. Zloupotreba se moe pojaviti kroz
neprikladne transakcije sa povezanom stranom, pristrane poslovne odluke ili promjene u strukturi
kapitala u korist kontrolnih dioniara. Mjere koje se mogu poduzeti ukljuuju bolju otvorenost, du-
nost lojalnosti lanova odbora, kao i kvalificirane veine za odreene odluke dioniara.
Koordinaciono ili vlasniko tijelo trebalo bi da saini smjernice u pogledu pravinog tretma-
na manjinskih dioniara. To bi trebalo osigurati da su pojedinana dravna preduzea, a osobito
njihovi odbori, potpuno svjesna vanosti odnosa sa manjinskim dioniarima i aktivna u njihovom
unapreenju.
Kako je navedeno u OECD Principima korporativnog upravljanja, mogunost zloupotrebe je
znaajna kada pravni sistem dozvoljava, a trite prihvata, kontrolnim dioniarima da sprovode nivo
OECD-1.indd 29 12/1/2008 14:35:13

kontrole koji ne odgovara nivou rizika koji oni kao vlasnici preuzimaju, kroz iskoritavanje pravnih sred-
stava da se odvoji vlasnitvo od kontrole. Stoga bi trebalo da vlade, koliko god je mogue, ogranie
upotrebu tzv. zlatnih dionica i objave dioniarske sporazume i strukture kapitala koji omoguavaju
pojedinom dioniaru da sprovodi stepen kontrole nad korporacijom nesrazmjeran njegovom vla-
snikom udjelu u kompaniji.
B. Dravna preduzea moraju potovati visok stepen transparentnosti prema svim dioniarima.
Kljuni uslov za zatitu manjinskih i drugih dioniara jeste osigurati visok nivo transparentno-
sti. OECD Principi korporativnog upravljanja podravaju istovremeno pruanje informacija svim dioni-
arima kako bi se osigurao njihov pravian tretman. U odravanju bliskih odnosa sa investitorima i ue-
snicima trita, kompanije moraju biti paljive da ne prekre ovaj temeljni princip pravinog tretmana.
Manjinski i drugi dioniari treba da imaju pristup svim neophodnim informacijama da bi mo-
gli donositi odluke o ulaganju zasnovane na informiranosti. Istovremeno, znaajni dioniari, ukljuu-
jui koordinaciono ili vlasniko tijelo, ne bi smjeli initi bilo koju zloupotrebu informacija koje mogu
pribaviti kao kontrolni dioniari ili lanovi odbora. Za dravna preduzea ije dionice nisu na berzi,
ostali dioniari su obino dobro znani i esto imaju povlaten pristup informacijama, na primjer, kroz
lanstvo u odboru. Meutim, kakav god je kvalitet i potpunost pravnog i regulatornog okvira za
otvorenost informacija, koordinaciono ili vlasniko tijelo trebalo bi osigurati da sva preduzea gdje
drava ima vlasniki udio uspostave mehanizme i procedure da svim dioniarima garantuju lak i pra-
vian pristup informacijama.
Svi dioniarski sporazumi, ukljuujui sporazume o informacijama koji se odnose na lanove
odbora, treba da budu objelodanjeni.
C. Dravna preduzea bi trebalo da ustanove aktivnu politiku komunikacije i konsultacija sa svim

dioniarima.
Dravna preduzea, ukljuujui bilo koje preduzee gdje je drava manjinski dioniar, treba
da identificiraju svoje dioniare i dre ih potpuno informiranim na blagovremen i sistematski nain
o bitnim dogaajima i predstojeim skuptinama dioniara. Ona bi trebalo takoer da svim dioni-
arima prue dovoljne informacije o pitanjima koja e biti predmet odluka. Odgovornost odbora
dravnih preduzea je da osiguraju da kompanija ispunjava svoje obaveze u pogledu informacija za
dioniare. Pritom, dravna preduzea trebalo bi ne samo da primjenjuju postojei pravni i regulatorni
okvir nego bi ih trebalo ohrabriti da idu dalje od toga kada je znaajno za izgradnju vjerodostojnosti
i povjerenja. Gdje je to mogue, aktivne konsultacije sa manjinskim dioniarima pomoi e u pobolj-
anju procesa odluivanja i usvajanja kljunih odluka.
D. Trebalo bi podravati uee manjinskih dioniara na skuptinama dioniara kako bi im se

omoguilo da uestvuju u donoenju temeljnih korporativnih odluka kao to je izbor odbora.
Manjinski dioniari mogu biti zabrinuti da se stvarne odluke donose izvan skuptine dioniara
ili sjednica odbora kompanije. Ovo je legitimna zabrinutost za kompanije koje su uvrtene na berzi sa
znaajnim ili veinskim dioniarem, ali to moe takoer biti problem u kompanijama gdje je drava
dominantan dioniar. Moe biti prikladno za dravu kao vlasnika da uvjeri manjinske dioniare da se
njihovi interesi uzimaju u obzir.
OECD-1.indd 30 12/1/2008 14:35:13

Kako je naglaeno u OECD Principima koporativnog upravljanja, pravo uea na skuptina-

ma dioniara osnovno je pravo dioniara. Za podstrek manjinskim dioniarima da aktivno uestvuju
na skuptini dioniara dravnog preduzea i da ostvaruju svoja prava, dravna preduzea bi mogla
ustanoviti odreene mehanizme, na isti nain kako je preporueno u OECD Principima za kompanije
ije su dionice na berzi. Ovo moe ukljuivati kvalificiranu veinu za odreene odluke dioniara i,
kada se smatra korisnim prema okolnostima, mogunost primjene posebnih izbornih pravila, poput
kumulativnog glasanja. Dodatne mjere treba da ukljue omoguavanje glasanja u odsustvu ili razvoj
upotrebe elektronskih sredstava kao nain da se smanje trokovi uea. Nadalje, uee uposleni-
ka-dioniara na skuptinama dioniara moe se osigurati, na primjer, prikupljanjem punomoi za
glasanje od uposlenika-dioniara.
Vano je da svaki mehanizam za zatitu manjinskih dioniara bude paljivo uravnoteen. To
treba da ide u korist svim manjinskim dioniarima i da na koji nain nije protivno principu pravinog
tretmana. To ne treba sprijeiti dravu kao veinskog dioniara u vrenju njenog legitimnog uticaja
na odluke, niti treba dozvoliti manjinskim dioniarima da zadravaju proces odluivanja.
OECD-1.indd 31 12/1/2008 14:35:13

Napomene uz Poglavlje IV.
Napomene uz Poglavlje IV:
Odnosi sa zainteresiranim stranama
Politika dravnog vlasnitva treba da u potpunosti prepozna odgovornosti dravnih preduzea

prema zainteresiranim stranama i da zahtijeva da dravna preduzea izvjetavaju o njihovim od-
nosima sa zainteresiranim stranama.
U nekim OECD zemljama pravni status, propisi ili meusobni sporazumi/ugovori daju odre-
enim zainteresiranim stranama posebna prava u dravnim preduzeima. Neka dravna predu-
zea ak mogu biti karakteristina po razliitim strukturama upravljanja u pogledu prava datih
zainteresiranim stranama, prvenstveno zastupljenosti uposlenika na nivou odbora, ili druga prava
na konsultacije/odluivanje predstavnicima uposlenika i organizacija potroaa, na primjer, kroz
savjetodavna vijea.
Dravna preduzea trebalo bi da uvae vanost odnosa sa zainteresiranim stranama za iz-
gradnju odrivih i finansijski zdravih preduzea. Odnosi sa zainteresiranim stranama naroito su va-
ni za dravna preduzea jer mogu biti kljuni za ispunjavanje obaveza opih usluga kad god postoje,
a dravna preduzea mogu imati, u nekim infrastrukturnim sektorima, vitalan uticaj na mogunosti
ekonomskog razvoja i na lokalne zajednice u kojim djeluju. tavie, neki investitori sve ee pri do-
noenju odluka o ulaganju razmatraju pitanja u vezi sa zainteresiranim stranama i cijene rizike mo-
guih sudskih parnica vezanih za probleme zainteresiranih strana. Stoga je vano da koordinaciono
ili vlasniko tijelo i dravna preduzea prepoznaju uticaj koju aktivna politika prema zainteresiranim
stranama moe imati na dugoroni strateki cilj i ugled kompanije. Zato bi trebalo da oni razviju i
adekvatno objelodane jasnu politiku prema zainteresiranim stranama.
Meutim, vlada ne bi smjea koristiti dravna preduzea za promicanje ciljeva razliitih od onih
koji se primjenjuju na privatni sektor, osim ako je kompenzirano na neki nain. Treba da bude izriito
svako posebno pravo dato zainteresiranim stranama ili uticaj na proces odluivanja. Kakva god prava
su data zainteresiranim stranama zakonom ili posebnih obavezama koje je dravno preduzee duno
ispuniti u tom smislu, organi kompanije, primarno skuptina dioniara i odbor, moraju zadrati svoje
ovlasti za donoenje odluka.
A. Vlade, koordinirajue ili vlasniko tijelo, kao i sama dravna preduzea treba da prihvate i po-
tuju prava zainteresiranih strana utvrena zakonom ili meusobnim sporazumima, te u tom
smislu da se pozivaju se na OECD Principe korporativnog upravljanja.
Kao dominantan dioniar, drava moe kontrolirati korporativno odluivanje i biti u poziciji
da donosi odluke na tetu zainteresiranih strana. Stoga je vano uspostaviti mehanizme i procedure
za zatitu prava zainteresiranih strana. Koordinaciono ili vlasniko tijelo treba da ima jasnu politiku u
tom pogledu. Dravna preduzea treba da potpuno potuju prava zainteresiranih strana, utvrena
zakonom, regulatornim propisima i meusobnim sporazumima. Ona treba da postupaju na isti nain
OECD-1.indd 32 12/1/2008 14:35:13

kao i kompanije privatnog sektora ije su dionice na berzi i potivati OECD Principe korporativnog
upravljanja u pogledu odnosa sa zainteresiranim stranama.
Primjena OECD Principa korporativnog upravljanja podrazumijeva puno priznavanje doprino-
sa razliitih zainteresiranih strana i podstie aktivnu i plodotvornu suradnju s njima. Imajui to u vidu,
dravna preduzea treba da osiguraju da zainteresirane strane imaju pristup relevantnim, dovoljnim
i pouzdanim informacijama na blagovremenoj i redovnoj osnovi da bi mogli ostvarivati svoja prava.
Zainteresirane strane treba da imaju pristup pravnoj zatiti u sluaju krenja njihovih prava. Uposle-
nici takoer treba da su u mogunosti slobodno izraziti odboru njihove zabrinutosti o nezakonitim ili
neprimjerenim radnjama, a njihova prava ne bi smjela biti ugroena zbog toga.
Trebalo bi dozvoliti da se razviju mehanizmi unapreenja uinaka za uee uposlenih kada
se smatra relevantnim u pogledu vanosti odnosa sa zainteresiranim stranama za neka dravna pre-
duzea. Meutim, kada se odluuje o relevantnosti i poeljnom razvoju takvih mehanizama, drava
mora paljivo razmotriti svojstvene tekoe transformacije nasljea titula u djelotvorne mehanizme
poboljanja uinaka.
B. Dravna preduzea kotirana na berzi ili velika dravna preduzea, kao i dravna preduzea
koja provode vane ciljeve javne politike, treba da izvjetavaju o odnosima sa zainteresiranim
stranama.
Dobra praksa sve vie trai od preduzea ije su dionice na berzi da izvjetavaju o pitanjima u
vezi sa zainteresiranim stranama. Na taj nain, dravna preduzea e pokazati njihovu spremnost da
posluju transparentnije i njihovu posveenost suradnji sa zainteresiranim stranama. Ovo e uzvratno
pojaati povjerenje i poboljati njihov ugled. Dakle, dravna preduzea ije su dionice na berzi ili ve-
lika dravna preduzea, treba da komuniciraju sa investitorima, zainteresiranim stranama i irokom
javnou o svojoj politici prema zainteresiranim stranama i prue informacije o njenoj uinkovitoj
provedbi. Ovo treba takoer biti sluaj za svako dravno preduzee koje sprovodi vane ciljeve javne
politike ili ima obaveze opih usluga, uz dunu panju prateim trokovima s obzirom na veliinu
preduzea. Izvjetaji o odnosima sa zainteresiranim stranama treba da ukljuuju informacije o soci-
jalnoj i ekolokoj politici, kad god dravna preduzea imaju posebne ciljeve u tom pogledu. S tim u
vezi, mogu se pozvati na najbolje prakse i slijediti smjernice o otvorenosti socijalne i ekoloke odgo-
vornosti, koje su razvijene u proteklih nekoliko godina.
Moglo bi takoer biti uputno da dravna preduzea daju svoje izvjetaje o zainteresiranim
stranama na neovisnu procjenu da bi pojaala njihovu vjerodostojnost.
Koordinaciono ili vlasniko tijelo moglo bi, zauzvrat, pojaati otvorenost o pitanjima zainte-
resiranih strana, tako to e imati jasnu politiku i moda razvijanjem zbirnog objavljivanja za iroku
javnost.
C. Odbor dravnog preduzea treba da bude duan sainiti, primijeniti i objavljivati programe
usklaenosti za interne etike kodekse. Ovi etiki kodeksi treba da se zasnivaju na domaim nor-
mama date zemlje, u skladu sa meunarodnim obavezama, i da se primjenjuju na kompaniju i
njena zavisna drutva.
OECD Principi korporativnog upravljanja preporuuju da odbori primjenjuju visoke etike
standarde. To je u dugoronom interesu svake kompanije kao nain da se uini vjerodostojnom
u njenim svakodnevnim poslovnim aktivnostima i prema njenim dugoronijim opredjeljenjima.
OECD-1.indd 33 12/1/2008 14:35:13

U sluaju dravnih preduzea, moe biti vie pritisaka da se odstupi od visokih etikih standarda
zbog preplitanja poslovnih ciljeva sa politikim i javnim interesima. tavie, kako dravna predu-
zea mogu igrati vanu ulogu u uspostavljanju poslovnog okruenja u zemlji takoer je vano da
ona odravaju visoke etike standarde.
Dravna preduzea i njihovi slubenici treba da se ponaaju u skladu sa visokih etikim stan-
dardima. Dravna preduzea treba da saine interne etike kodekse, koji ih obavezuju da primjenjuju
norme date zemlje i na usklaenost sa irim pravilima ponaanja. Ovo treba da ukljuuje obavezi-
vanje na usklaenost sa OECD Smjernicama za multinacionalna preduzea, koje su usvojene od svih
OECD zemalja i odraavaju sva etiri principa sadrana u Deklaraciji Meunarodne organizacije rada
o temeljnim principima i pravima na radu, kao i OECD konvencija protiv mita. Etiki kodeksi treba da
se primjenjuju na sva dravna preduzea u cjelini i na njihova zavisna drutva.
Etiki kodeks treba da prua jasne i detaljne upute o oekivanom ponaanju svih uposlenika
i treba da se ustanove programi provoenja. Smatra se dobrom praksom za ove kodekse da se razvi-
jaju na nain participacije, s ciljem da se ukljue svi uposlenici i zainteresirane strane. Ove kodekse
takoer bi morali potpuno podravati i primjenjivati odbori i vie rukovodstvo.
Etiki kodeks morao bi sadravati smjernice za postupke nabavki, te uspostaviti odreene
mehanizme za zatitu i podstrek zainteresiranih strana, a osobito uposlenika, da prijave nepropisno
i neetino postupanje korporativnih slubenika. U tom smislu, vlasnika tijela treba da osiguraju da
dravna preduzea u njihovoj nadlenosti imaju djelotvorne mehanizme zatite za uposlenike koji
podnose prijave, bilo lino ili putem svojih predstavnikih tijela, ili za druge izvan kompanije. Od-
bori dravnih preduzea mogli bi dati uposlenicima ili njihovim predstavnicima povjerljiv direktan
pristup nekom neovisnom lanu odbora ili ombudsmanu u okviru kompanije. Etiki kodeksi takoer
treba da sadre disciplinske mjere, ukoliko se ustanovi da su optube neosnovane i nisu uinjene u
dobroj vjeri, nego po prirodi zlonamjerne ili lakoumne.
OECD-1.indd 34 12/1/2008 14:35:13

Napomene uz Poglavlje V.
Napomene uz Poglavlje V:
Transparentnost i otvorenost
Dravna preduzea treba da potuju visoke standarde transparentnosti u skladu sa OECD Princi-
pima korporativnog upravljanja.
A. Koordinaciono ili vlasniko tijelo trebalo bi da saini konzistentan i zbirni nain izvjetavanja o
dravnim preduzeima i da godinje objavljuje zbirni izvjetaj o dravnim preduzeima.
Koordinaciona ili centralizovana vlasnika tijela treba da ustanove zbirno izvjetavanje koje
obuhvata sva dravna preduzea i to uine kljunim instrumentom otvorenosti usmjerenim prema
opoj javnosti, parlamentu i medijima. Ovo izvjetavanje treba razviti na takav nain koji omoguava
svim itaocima da dobiju jasnu sliku sveukupnog poslovanja i razvoja dravnih preduzea. Nadalje,
zbirno izvjetavanje takoer je sredstvo za koordinaciona ili vlasnika tijela u produbljivanju njiho-
vog razumijevanja rezultata dravnih preduzea i u razjanjenju vlastite politike.
Zbirno izvjetavanje trebalo bi da rezultira godinjim zbirnim izvjetajem koji objavljuje drava.
Ovaj zbirni izvjetaj prvenstveno treba da se fokusira na finansijske rezultate i vrijednost dravnih predu-
zea. On bi morao, najmanje, pruiti naznake ukupne vrijednosti dravnog portfolia. Takoer bi trebalo da
on sadri opu izjavu o vlasnikoj politici drave i informacije o tome kako je drava sprovela ovu politiku.
Treba da budu date informacije o organizaciji vlasnike funkcije, kao i pregled razvoja dravnih preduze-
a, zbirne finansijske informacije i podaci i izvjetaji o izmjenama u odborima dravnih preduzea. Zbir-
ni izvjetaj morao bi ponuditi glavne finansijske pokazatelje ukljuujui promet, dobit, gotovinski tok iz
operativnih aktivnosti, bruto investicije, povrat na kapital, odnos kapital/imovina i dividende. Neophodno
je puiti i informaciju o metodama koritenim za agregiranje podataka. Zbirni izvjetaj moe ukljuivati
pojedinane izvjetaje o najznaajnijim dravnim preduzeima. Vano je napomenuti da zbirno izvjeta-
vanje ne bi trebalo da udvostruava, nego da dopunjava postojee zahtjeve za izvjetavanje, na primjer,
godinje izvjetaje parlamentu. Neka vlasnika tijela mogu ciljati na objavljivanje samo djeliminih zbir-
nih izvjetaja, tj. obuhvatajui dravna preduzea aktivna u uporedivim sektorima. Konano, objavljivanje
polugodinjih zbirnih izvjetaja moglo bi dalje poboljati transparentnost dravnog vlasnitva.
U nekim zemljama pokazalo se korisnim za koordinaciono ili vlasniko tijelo napraviti web
stranicu, koja omoguava opoj javnosti lak pristup informacijama. Te web stranice mogu pruiti in-
formacije o organizaciji vlasnike funkcije i opoj vlasnikoj politici, kao i informacije o veliini, razvo-
ju, rezultatima i vrijednosti dravnog sektora.
B. Dravna preduzea treba da razviju i ustanove efikasne procedure interne revizije i uspostave
funkciju interne revizije koju nadgleda odbor i koja njemu odgovara neposredno i odboru za revi-
ziju ili ekvivalentnom organu kompanije.
Kao i u velikim javnim kompanijama, neophodno je i za velika dravna preduzea usposta-
viti sistem interne revizije. Interna revizija je neovisna aktivnost objektivne provjere i savjetovanja
OECD-1.indd 35 12/1/2008 14:35:13

sa ciljem da povea vrijednost i unaprijedi poslovanje organizacije. Ona pomae organizaciji da

postigne njene ciljeve unoenjem sistematskog, disciplinovanog pristupa procjeni i unapreenju
uinkovitosti upravljanja rizikom i procesa kontrole i upravljanja.* Interni revizori su vani kako
bi osigurali efikasan i snaan proces otvorenosti i primjerene interne kontrole u irem smislu. Oni
treba da utvrde proceduru za prikupljanje, sklapanje i predoavanje dovoljno detaljnih informaci-
ja. Oni takoer treba da osiguraju da se procedure kompanije odgovarajue primjenjuju i da budu
sposobni da garantuju za kvalitet i vjerodostojnost informacija objavljenih od strane kompanije.
Kako bi poveali njihovu neovisnost i ovlasti, trebalo bi da interni revizori rade u ime odbora
i da odgovaraju njemu direktno i njegovom odboru za reviziju u jednoslojnim sistemima, a nadzor-
nom odboru u dvoslojnim sistemima ili odboru za reviziju gdje postoji. Interni revizori treba da imaju
neogranien pristup predsjedniku i lanovima odbora i njegovog odbora za reviziju. Njihovo izvje-
tavanje je vano za sposobnost odbora da ocjenjuje stvarne aktivnosti i rezultate kompanije. Kon-
sultacije izmeu vanjskih i internih revizora treba podsticati. Konano, takoer je preporuljivo kao
dio dobre prakse da se izvjetaj o internoj kontroli ukljui u finansijske izvjetaje, opisujui strukturu
interne kontrole i procedure za finansijsko izvjetavanje.
* Definicija Instituta internih revizora (www.theiia.org)
C. Dravna preduzea, osobito velika, treba da podlijeu godinjoj neovisnoj vanjskoj reviziji ba-
ziranoj na meunarodnim standardima. Postojanje posebnih procedura dravne kontrole nije
zamjena za neovisnu vanjsku reviziju.
Nije obavezno da reviziju dravnih preduzea izvre vanjski, neovisni revizori. Ovo je esto
zbog posebnih dravnih sistema revizija i kontrole koji se ponekad smatraju dovoljnom da garantuju
kvalitet i sveobuhvatnost raunovodstvenih informacija. Ove finansijske kontrole tipino vre spe-
cijalizovana dravna ili vrhovna revizijska tijela, koja mogu vriti inspekciju i dravnih preduzea i
koordinacionog ili vlasnikog tijela. U mnogim sluajevima oni prisustvuju sastancima odbora i esto
izvjetavaju direktno parlament o rezultatima dravnih preduzea. Meutim, ove specifine kontrole
su kreirane da nadgledaju koritenje javnih fondova i budetskih sredstava, vie nego poslovanje
dravnih preduzea u cjelini.
Kako bi se osnailo povjerenje u predoene informacije, drava bi trebalo da, pored pomenu-
tih posebnih dravnih revizija, zahtijeva bar da sva velika dravna preduzea podlijeu vanjskoj revi-
ziji koja e se vriti u skladu sa meunarodno priznatim standardima. Potrebno je ustanoviti adekvat-
ne procedure za odabir vanjskih revizora i kljuno je da budu neovisni od uprave i velikih dioniara,
tj. drave u sluaju dravnih preduzea. Nadalje, vanjski revizori treba da podlijeu istim kriterijima
neovisnosti kao za kompanije privatnog sektora. Ovo openito podrazumijeva ogranienja u pru-
anju konsultantskih ili drugih neraunovodstvenih usluga dravnim preduzeima u kojima se vri
revizija, kao i povremenu rotaciju revizorskih partnera ili revizorskih firmi.
D. Dravna preduzea treba da podlijeu istim visokokvalitetnim standardima raunovodstva

i revizije kao i kompanije kotirane na berzi. Velika ili kotirana dravna preduzea trebalo bi da
objavljuju finansijske i nefinansijske informacije u skladu sa visokokvalitetnim meunarodno pri-
znatim standardima.
U interesu ope javnosti, dravna preduzea treba da budu transparentna kao i korporacije
ijim se dionicama javno trguje. Bez obzira na pravni status i ak i ako nisu na berzi, sva dravna
OECD-1.indd 36 12/1/2008 14:35:13

preduzea trebalo bi da izvjetavaju u skladu sa najboljom praksom raunovodstvenih i revizijskih

standarda.
Sva dravna preduzea trebalo bi da objave finansijske i nefinansijske informacije, a velika
i dravna preduzea ije su dionice na berzi treba da to ine u skladu sa meunarodno priznatim
standardima visoke kvalitete. Ovo podrazumijeva da lanovi odbora dravnih preduzea potpisuju
finansijske izvjetaje, a da glavni direktori i finansijski direktori potvruju da ti izvjetaji u svim bitnim
pitanjima vjerodostojno i tano prikazuju poslovanje i finansijsko stanje dravnog preduzea.
U mjeri koliko je mogue, potrebno je izvriti analizu isplativosti trokova da bi se utvrdilo koje
dravno preduzee treba predloiti za meunarodno priznate standarde visoke kvalitete. Ova analiza
treba uzeti u obzir da zahtjevni uslovi otvorenosti predstavljaju istovremeno podstrek i sredstvo za
odbor i upravu da profesionalno obavljaju svoje dunosti. Iz ovoga se mogu izuzeti manja dravna
preduzea, ukoliko ne provode vane ciljeve javne politike. Odluke o ovakvim izuzecima mogu se
donijeti samo na osnovu pragmatinih razloga i razlikovat e se izmeu zemalja, sektora privrede i
veliine dravnog sektora.
Visok nivo otvorenosti takoer je vrijedan za dravna preduzea koja provode vane ciljeve
javne politike. To je osobito vano kada ona imaju znaajan uticaj na dravni budet, rizike koji nosi
drava ili kada imaju iri drutveni uticaj. U zemljama EU, primjerice, kompanije koje ostvaruju pravo
na dravne subvencije za pruanje usluga od opeg interesa moraju voditi odvojene raune za te
djelatnosti.
E. Dravna preduzea treba da objave bitne informacije o svim pitanjima opisanim u OECD Prin-
cipima korporativnog upravljanja i dodatno da se fokusiraju na podruja znaajna za dravu kao
vlasnika i opu javnost.
OECD Principi korporativnog upravljanja opisuju ta treba da budu glavni elementi otvore-
nosti za javne kompanije. Dravna preduzea treba, najmanje, da potuju ove zahtjeve, ukljuujui
finansijske i operativne rezultate, politiku nagraivanja, transakcije s povezanim stranama, struktu-
ru upravljanja i upravljaku politiku. Dravna preduzea treba da objave ukoliko primjenjuju neki
kodeks korporativnog upravljanja i, ako primjenjuju, navesti koji. U pogledu nagraivanja lanova
odbora i kljunih rukovodilaca, smatra se dobrom praksom da se to zavrava na pojedinanoj osnovi.
Informacije treba da sadre odredbe o prekidu ugovora i pravu na penziju, kao i bilo koju posebnu
pogodnost ili naknadu u naturi datu lanovima odbora. Dravna preduzea treba da budu naroito
oprezna i poboljaju transparentnost u sljedeim podrujima.
Primjeri takvih informacija ukljuuju:

1. Jasnu izjavu za javnost o ciljevima kompanije i njihovom ispunjavanju.
Vano je da su svakom dravnom preduzeu jasni njegovi sveukupni ciljevi. Bez obzira na
postojei sistem praenja rezultata, odreeni skup osnovnih opih ciljeva mora se jasno utvrditi za-
jedno sa informacijama o tome kako preduzee rjeava uravnoteenje izmeu ciljeva koji mogu biti
u suprotnosti.
Kada je drava veinski vlasnik ili efektivno kontrolie dravno preduzee, ciljevi kompa-
nije moraju se jasno predoiti svim investitorima, tritu i irokoj javnosti. Takva obaveza otvo-
renosti ohrabrit e zvaninike kompanije da sebi pojasne ciljeve, a moe poveati predanost
OECD-1.indd 37 12/1/2008 14:35:13

uprave ispunjenju tih ciljeva. Time se prua referentna taka za sve dioniare, trite i iru javnost
u razmatranju usvojene strategije i donesenih odluka od strane uprave.
Dravna preduzea treba da izvjetavaju o tome kako ispunjavaju njihove ciljeva tako to
e predoiti kljune pokazatelje rezultata. Kada se dravno preduzee takoer koristi za ciljeve
javne politike, kao obaveze pruanja javnih usluga, trebalo bi takoer izvjetavati kako se ovi
ciljevi postiu.
2. Vlasniku i glasaku strukturu kompanije.

Vano je da vlasnika i glasaka struktura dravnih preduzea bude transparentna tako da
svi dioniari imaju jasnu predodbu o njihovom udjelu u novanimn tokovima i glasakim pravima.
Moralo bi takoer biti jasno ko zadrava pravno vlasnitvo na dravnim dionicama i gdje je smjete-
na odgovornost za ostvarivanje dravnih vlasnikih prava. Bilo koje posebno pravo ili sporazum koji
moe iskriviti vlasniku ili kontrolnu strukturu dravnog preduzea, kao zlatne dionice i pravo na
veto, mora se objaviti.
3. Sve znaajne faktore rizika i mjere preduzete za upravljanje rizikom.

Ozbiljne tekoe nastaju kada dravna preduzea poduzimaju ambiciozne strategije bez ja-
snog utvrivanja, procjene ili potpunog izvjetavanja o povezanim rizicima. Obznanjivanje bitnih
faktora rizika naroito je vano kad dravna preduzea posluju u odskora deregulisanim i rastue
internacionaliziranim industrijama, gdje se suoavaju sa nizom novih rizika, poput politikih, opera-
tivnih ili valutnih rizika. Bez adekvatnog izvjetavanja o bitnim faktorima rizika, dravna preduzea
mogu dati lanu predstavu njihovog finansijskog stanja i ukupnom rezultatu. To uzvratno moe vo-
diti neodgovarajuim stratekim odlukama i neoekivanim finansijskim gubicima.
Odgovarajua otvorenost od strane dravnih preduzea prirode i obima rizika nastalih u nji-
hovom poslovanju zahtijeva uspostavu snanih internih sistema upravljanja rizikom, za utvrivanje,
upravljanje, kontrolu i izvjetavanje o rizicima. Dravna preduzea treba da izvjetavaju u skladu sa
novim standardima u stalnom razvoju, te da objave svu vanbilansnu imovinu i obaveze. Kada to od-
govara, takvo izvjetavanje treba da obuhvati strategije upravljanja rizikom kao i sisteme uspostav-
ljene za njihovo provoenje. Kompanije iz ekstraktivne industrije treba da predoe njihove rezerve
u skladu s najboljim praksama s tim u vezi, poto to moe biti kljuni element njihove vrijednosti i
profila rizika.
Javno privatna partnerstva takoer moraju biti primjereno objavljena. Takvi poduhvati su e-
sto karakterizirani transferima rizika, resursa i nagrada izmeu javnih i privatnih partnera za pruanje
javnih usluga ili javne infrastrukture, te mogu proizvesti nove i specifine znaajne rizike.
4. Svaku finansijsku pomo, ukljuujui garancije, primljene od drave i obaveze preuzete u ime
dravnog preduzea.
Kako bi se dala prava i potpuna slika finansijske situacije dravnog preduzea, neophodno je
na odgovarajui nain objaviti uzajamne obaveze, finansijsku pomo ili mehanizme za podjelu rizika
izmeu drave i dravnih preduzea. Objavljivanje treba da ukljuuje detalje o bilo kojem dravnom
poklonu ili subvenciji koju je primilo dravno preduzee, svaku garanciju koju je drava dala drav-
nom preduzeu za njegovo poslovanje, kao i svaku obavezu koju je drava preuzela u ime dravnog
OECD-1.indd 38 12/1/2008 14:35:13

preduzea. Objavljivanje garancija moe se izvriti od strane dravnih preduzea ili od strane drave.
Smatra se dobrom praksom da parlament nedgleda dravne garancije kako bi se potovala budet-
ska procedura.
5. Sve znaajne transakcije sa povezanim tijelima.

Transakcije izmeu dravnih preduzea i povezanih tijela, poput investicije jednog dravnog
preduzea u vlasniki kapital drugog, moe biti izvor potencijalne zloupotrebe i potrebno ih je obja-
viti. Izvjetavanje o transakcijama sa povezanim stranama trebalo bi da prui informacije neophodne
za procjenu pravinosti i pravilnosti tih transakcija.
OECD-1.indd 39 12/1/2008 14:35:13

Napomene uz Poglavlje VI.
Napomene uz Poglavlje VI:
VI. Odgovornosti odbora dravnh preduzea
Odbori dravnih preduzea treba da imaju neophodne ovlasti, sposobnosti i objektivnost za

obavljanje njihovih funkcija stratekog voenja i nadgledanja uprave. Oni moraju postupati sa
integritetom i biti odgovorni za svoje postupke.
U mnogim zemljama, odbori dravnih preduzea tee da budu preveliki, nemaju poslovnu
viziju i neovisno prosuivanje. Takoer mogu ukljuivati prekomjeran broj lanova iz dravne upra-
ve. Nadalje, moe biti da im nije povjerena puna skala nadlenosti odbora i zato ih mogu preglasati
lanovi najvieg rukovodstva ili sama vlasnika tijela. tavie, njihove funkcije mogu se preklapati sa
posebnim dravnim regulatornim tijelima u odreenim oblastima.
Jaanje i poboljanje kvaliteta odbora dravnih preduzea jeste osnovni korak u unapreenju
korporativnog upravljanja u dravnim preduzeima. Vano je da dravna preduzea imaju snane
odbore koji mogu djelovati u interesu kompanije i uinkovito nadzirati upravu bez neprimjerenog
politikog uplitanja. S tim u vezi, neophodno je osigurati kompetencije odbora dravnih preduzea,
ojaati njihovu neovisnost i poboljati nain na koji funkcioniu. Takoer je neophodno omoguiti im
jasnu i punu odgovornost za njihove funkcije i osigurati da djeluju s integritetom.
A. Odbori dravnih preduzea treba da imaju jasan mandat i krajnju odgovornost za rezultate
kompanije. Odbor treba da bude potpuno odgovoran vlasnicima, da djeluje u najboljem interesu
kompanije i sve dioniare tretira pravino.
Odbori dravnih preduzea treba, u principu, da imaju iste odgovornosti i obaveze kako su
propisane zakonom o kompanijama. Meutim, u praksi, lanovi odbora mogu imati umanjene odgo-
vornosti, naroito oni nominirani od strane drave.
Nadlenosti odbora dravnih preduzea trebalo bi da su utvrene u odgovarajuim za-
konima, propisima, vladinoj vlasnikoj politici i statutu kompanije. Sutinsko je i treba nagla-
siti da svi lanovi odbora imaju zakonsku obavezu da djeluju u najboljem interesu kompanije
i pravino tretiraju sve dioniare. Kolektivna i pojedinana odgovornost lanova odbora treba
biti jasno iskazana. Ne bi trebalo da postoje razlike izmeu odgovornosti razliitih lanova
odbora, bilo da su kandidirani od strane drave ili bilo kojih drugih dioniara ili zainteresiranih
strana. Potrebno je izvriti obuku s ciljem da se lanovi odbora informiu o svojim obavezama
i odgovornostima.
Kako bi se podrala odgovornost odbora i u cilju djelotvornog funkcionisanja odbora, oni tre-
ba da slijede najbolje prakse prihvaene u privatnom sektoru da budu ogranieni u veliini. Iskustva
pokazuju da manji odbori omoguavaju istinsku strateku diskusiju i da su manje podloni samo
formalnom odobravanju i pukom postojanju.
Radi potcrtavanja odgovornosti odbora, potrebno je sainiti izvjetaj direktora uz godinje
izvjetaje i proslijediti vanjskim revizorima. Izvjetaj direktora treba da prui informacije i komentare
OECD-1.indd 40 12/1/2008 14:35:13

o organizaciji, finansijskim rezultatima, znaajnim faktorima rizika, znaajnim dogaajima, odnosima

sa zainteresiranim stranama, te efektima uputa i direktiva koordinacionog ili vlasnikog tijela.
B. Odbori dravnih preduzea treba da obavljaju svoje dunosti nadgledanja uprave i stratekog
voenja, saglasno ciljevima postavljenim od strane vlade i vlasnikog tijela. Odbori treba da ima-
ju ovlasti da imenuju i razrjeavaju glavnog izvrnog direktora.
U mnogim sluajevima, odbori dravnih preduzea nemaju pune nadlenosti i ovlasti po-
trebne za strateko voenje, nadzor uprave i kontrolu otvorenosti. Odbori dravnih preduzea svoje
uloge i odgovornosti mogu smatrati ugroenom iz dva pravca: od vlasnikih tijela i uprave. Koordina-
ciono ili vlasniko tijelo, ako to nije sama vlada, moe biti u iskuenju da postane suvie ukljueno u
strateka pitanja, iako je njegova dunost utvrditi sveukupne ciljeve kompanije, naroito poto moe
biti nejasna granica izmeu odreivanja ciljeva i postavljanja strategije. Odbori dravnih preduzea
takoer se mogu susresti sa tekoama u nadgledanju uprave, poto nemaju uvijek legitimitet, ili
ak ni ovlasti, da to ine. Nadalje, u odreenim zemljama, postoji jaka veza izmeu uprave i vlasnike
funkcije ili direktno sa vladom. Najvie rukovodstvo dravnih preduzea tei da odgovara vlasnikoj
funkciji ili direktno vladi i tako zaobilazi odbor.
Kako bi obavljali svoje uloge, odbori dravnih preduzea treba da aktivno: i) formuliu, nad-
gledaju i preispituju korporativnu strategiju, u okviru sveobuhvatnih korporativnih ciljeva; ii) usta-
nove odgovarajue pokazatelje uinaka i utvrde kljune rizike; iii) nadgledaju procese otvorenosti i
komunikacija, osiguravajui da finansijski izvjetaji pravilno predstavljaju poslovanje dravnog pre-
duzea i odraavaju nastale rizike; iv) ocjenjuju i prate uinke uprave; v) saine uinkovite planove za
zamjenu kljunih rukovodiloaca.
Jedna od kljunih funkcija odbora dravnih preduzea trebalo bi da bude imenovanje i razr-
jeenje glavnih izvrnih direktora. Bez ove ovlasti, odborima dravnih preduzea teko je potpuno
ostvarivati njihovu funkciju nadgledanja i snositi odgovornost za poslovanje dravnih preduzea.
U nekim sluajevima, ovo se moe initi u suglasnosti ili konsultaciji sa vlasnikim tijelom. U nekim
zemljama, potpuni vlasnik moe direktno imenovati glavnog direktora i ta mogunost obuhvata i dr-
avna preduzea. Ovo se moe desiti i kad je drava dominantan vlasnik u dravnim preduzeima iji
je zadatak obavljanje vanih javnih usluga. Da bi se osiguralo odravanje integriteta odbora, dobre
prakse mogu zahtijevati konsultacije sa odborom. Neovisno o proceduri, imenovanja bi trebalo da
se zasnivaju iskljuivo na profesionalnim kriterijima. Pravila i procedure za kandidiranje i imenova-
nje glavnog direktora moraju biti transparentna i potovati granicu odgovornosti izmeu glavnog
direktora, odbora i vlasnikog tijela. Bilo koji sporazum dioniara u vezi sa kandidiranjem glavnog
direktora potrebno je objaviti.
Iz obaveze odbora dravnih preduzea da prate i ocjenjuju uinke uprave, proizilazi da odbori
imaju odluujui uticaj na naknade glavnog direktora. Odbori bi morali osigurati da je naknada glav-
nog direktora vezana za uinke i da se objavljuje.
C. Odbori dravnih preduzea treba da budu sastavljeni tako da mogu donositi objektivne i neovi-
sne prosudbe. Dobra praksa upuuje da funkcija predsjednika odbora bude odvojena od glavnog
izvrnog direktora.
Glavni preduslov za jaanje odbora dravnih preduzea jeste da se oni strukturiraju tako
da mogu djelotvorno vriti objektivnu i neovisnu prosudbu, te da su u poziciji nadgledati vie
OECD-1.indd 41 12/1/2008 14:35:14

rukovodstvo i donositi strateke odluke. Kako je naznaeno u OECD Principima, da bi izvravao

njegove dunosti nadgledanja uinaka uprave, spreavanja sukoba interesa i uravnoteenja protur-
jenih zahtjeva spram korporacije, neophodno je da je odbor sposoban vriti objektivnu prosudbu. Svi
lanovi odbora treba da budu kandidirani kroz transparentan proces i treba biti jasno da je njihova
dunost postupati u najboljem interesu kompanije kao cjeline. Oni ne bi smjeli postupati kao po-
jedinani predstavnici onih kojih su ih imenovali. Odbori dravnih preduzea takoer treba da su
zatieni od neprimjernog i direktnog politikog mijeanja koje ih moe udaljiti od fokusiranja na
postizanje ciljeva dogovorenih sa vladom i vlasnikim tijelom.
Kljuni zahtjev za jaanje objektivnosti odbora dravnih preduzea jeste da se kandidira do-
voljan broj kompetentnih neizvrnih lanova odbora koji su sposobni za neovisnu prosudbu. Ovi la-
novi odbora treba da imaju odgovarajue sposobnosti i iskustvo i preporuljivo je da budu odabrani
iz privatnog sektora. To e pomoi da odbori budu vie poslovno orijentisani, osobito za dravna
preduzea koja posluju na konkurentnim tritima. Njihova strunost mogla bi takoer ukljuivati
kvalifikacije povezane sa specifinim obavezama i ciljevima politike dravnih preduzea. U nekim
zemljama, raznolikost u sastavu odbora takoer je znaajno pitanje i to ukljuuje jednakopravnost
polova. Svi lanovi odbora moraju bilo koji sukob interesa predoiti odboru koji mora odluiti kako
e to biti rijeeno.
Potrebno je razviti mehanizme za ocjenu i odravanje uinkovitosti rezultata odbora i ne-
ovisnosti. Tu spada, primjerice, ogranienje broja moguih reimenovanja i obezbjeivanje resursa
odboru za slobodan pristup neovisnim informacijama ili obavljanje neovisnih ekspertiza.
U cilju jaanja neovisnosti odbora, OECD Principi koporativnog upravljanja takoer navode
da bi se moglo smatrati dobrom praksom kada je funkcija predsjednika odbora odvojena od funkcije
glavnog direktora u strukturama sa jednim odborom. Odvajanje funkcije predsjednika odbora od
funkcije glavnog direktora pomae u postizanju odgovarajue ravnotee moi, poveanju odgovorno-
sti i poboljanju sposobnosti odbora za odluivanje neovisno od uprave. Odgovarajue i jasno odree-
nje funkcija odbora i njegovog predsjednika moglo bi sprijeiti situaciju u kojoj odvajanje pomenutih
funkcija moe dovesti do neprimjerene suprotstavljenosti izmeu dva dunosnika kompanije. U slu-
aju dvoslojnih sistema, slino se smatra dobrom praksom da elnik odbora nieg ranga (upravnog
odbora) ne moe postati predsjednik nadzornog odbora po odlasku u penziju.
Odvajanje funkcije predsjednika odbora od funkcije glavnog direktora naroito je vano u dr-
avnim preduzeima, gdje se uobiajeno smatra neophodnim ojaati neovisnost odbora od uprave.
Predsjednik ima kljunu ulogu u voenju odbora, osiguravanju njegovog efikasnog rada i podstica-
nju aktivnog ukljuivanja pojedinih lanova odbora u strateko voenje dravnog preduzea. Kad
su razdvojene funkcije predsjednika i glavnog direktora, predsjednik takoer treba da ima ulogu u
usaglaavanju sa vlasnikim tijelom o potrebnim vjetinama i iskustvu koje odbor mora imati za nje-
gov djelotvoran rad. Stoga odvajanje funkcija predsjednika odbora i glavnog direktora treba smatrati
osnovnim korakom pri uspostavljanju efikasnih odbora dravnih preduzea.
D. Ukoliko je obavezna zastupljenost uposlenika u odboru, potrebno je uspostaviti mehanizme

koji garantuju da se ta zastupljenost ostvaruje uinkovito i da doprinosi poboljanju sposobnosti,
informisanosti i neovisnosti odbora.
Kada je po zakonu ili kolektivnom ugovoru obavezna zastupljenost uposlenika u odboru dr-
avnog preduzea, trebalo bi je primijeniti tako da to doprinosi neovisnosti, sposobnosti i informisa-
nosti odbora dravnog preduzea. Predstavnici uposlenika u odborima dravnih preduzea treba da
OECD-1.indd 42 12/1/2008 14:35:14

imaju iste dunosti i odgovornosti kao svi ostali lanovi odbora, treba da djeluju u najboljem interesu
kompanije i da pravino tretiraju sve dioniare. Zastupljenost uposlenih u odboru samo po sebi ne bi
trebalo smatrati prijetnjom neovisnosti odbora.
Treba ustanoviti procedure koje e omoguiti profesionalizam i istinsku neovisnost predstav-
nika uposlenika lanova odbora, te osigurati da oni potuju njihovu dunost povjerljivosti. Ove pro-
cedure moraju ukljuivati odgovarajue, transparentne i demokratske izborne procedure, obuku i ja-
snu proceduru za spreavanje sukoba interesa. Pozitivan doprinos radu odbora takoer e zahtijevati
prihvatanje i suradnju od drugih lanova odbora kao i uprave dravnog preduzea.
E. Kada je neophodno, odbori dravnih preduzea treba da formiraju specijalizirane komisije radi
podrke odboru u punom sastavu u vrenju njegovih funkcija, naroito u pogledu revizije, uprav-
ljanja rizikom i naknada.
Poveano je koritenje specijaliziranih komisija odbora u dravnim preduzeima, u skladu s
praksama u privatnom sektoru. Tipovi posebnih komisija mogu se razlikovati izmeu kompanija i
industrija i ukljuuju: komisije za reviziju, komisije za naknade, komisije za strategije, etike komisije,
a u nekim sluajevima komisije za upravljanje rizikom i komisije za nabavke. U nekim zemljama, tijelo
ekvivalentno komisiji za reviziju obavlja sline funkcije.
Formiranje specijaliziranih komisija pri odborima moe biti instrument u pojaavanju spo-
sobnosti odbora dravnih preduzea i u podupiranju njihovih kljunih odgovornosti u pitanjima kao
upravljanje rizikom i revizija. One takoer mogu biti djelotovorne u promjeni naina razmiljanja
unutar odbora i pojaavanju njegove neovisnosti i legitimiteta u oblastima gdje postoji mogunost
za sukob interesa, poput nabavki, transakcija s povezanim stranama i pitanjima nagraivanja.
Kada komisije odbora nisu obavezne po zakonu, koordinaciono ili vlasniko tijelo trebalo bi
da kreira politiku koja e utvrditi u kojim sluajevima treba uzeti u obzir specijalizirane komisije od-
bora. Ta politika treba da se zasniva na kombinaciji kriterija, ukljuujui veliinu dravnog preduzea
i odreene rizike s kojim se suoava ili sposobnosti koje treba ojaati u okviru odbora dravnih pre-
duzea. Velika dravna preduzea trebalo bi najmanje da su duna imati komisiju za reviziju ili odgo-
varajue tijelo sa ovlastima da se sastane sa bilo kojim slubenikom kompanije.
Bitno je da specijaliziranim komisijama odbora predsjedavaju osobe koje nisu izvrni direktori
i da one ukljuuju dovoljan broj neovisnih lanova. Omjer neovisnih lanova, kao i tip potrebne ne-
ovisnosti (npr. od uprave ili glavnog vlasnika) ovisit e o tipu komisije, osjetljivosti zadatka komisije
na sukob interesa, te sektoru dravnog preduzea. Komisija za reviziju, recimo, trebalo bi da bude
sastavljena samo od neovisnih i finansijski obrazovanih lanova odbora.
Postojanje specijaliziranih komisija odbora ne treba da opravdava odbor za njegovu ko-
lektivnu odgovornost za sva pitanja. Specijalizirane komisije odbora treba da imaju pisane opise
zadataka koji utvruju njihove dunosti, ovlasti i sastav. Specijalizirane komisije odbora treba da
odgovaraju odboru u punom sastavu i zapisnici sa njihovih sastanaka treba da se dostave svim
lanovima odbora.
Odbori dravnih preduzea takoer mogu osnovati komisiju za imenovanja koja e suraivati
sa vlasnikim tijelom u vezi s procesom kandidiranja odbora. U nekim zemljama je praksa da komisije
za imenovanja takoer mogu biti ustanovljene izvan strukture odbora, naroito ukljuujui nekoliko
glavnih vlasnika. Neovisno o tome ko ustanovljava komisiju za imenovanja, vano je ukljuiti odbor
u razmiljanje o njegovom sastavu i planiranju zamjena, kroz njegovu ukljuenost u proces traganja
OECD-1.indd 43 12/1/2008 14:35:14

i njegovu mogunost da daje preporuke. Ovo moe doprinijeti da se proces kandidiranja fokusira na
sposobnosti.
F. Odbori dravnih preduzea trebalo bi da vre godinju procjenu njihovih uinaka.

Sistematski postupak ocjenjivanja je neophodno sredstvo u poboljanju profesionalizma od-
bora dravnih preduzea, poto se time naglaavaju odgovornosti odbora i dunosti njegovih lano-
va. To je takoer instrumentalno za utvrivanje neophodnih sposobnosti i profila lanova odbora.
Ocjenjivanje treba da pomno ispita cjelokupan rad odbora i istovremeno moe ukljuiti uin-
kovitost i doprinos pojedinih lanova odbora. Meutim, ocjenjivanje pojedinih lanova odbora ne bi
smjelo uticati na eljenu i neophodnu kolegijalnost rada odbora.
Ocjenjivanje odbora treba da se odvija u nadlenosti predsjedavajueg i u skladu sa najboljim
poznatim praksama. Ocjenjivanje odbora trebalo bi da prui ulazne podatke za razmatranje odre-
enih pitanja poput veliine odbora, sastava i naknada lanova odbora. Ocjenjivanje moe takoer
doprinijeti razvoju djelotovornih i odgovarajuih programa upoznavanja i obuke za nove i postojee
lanove odbora dravnih preduzea. Pri odvijanju procesa ocjenjivanja, odbori dravnih preduzea
mogu traiti savjet od vanjskih i neovisnih eksperata, kao i od vlasnikog tijela.
OECD-1.indd 44 12/1/2008 14:35:14

OECD Smjernice PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

OECD Smjernice PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

OECD smjernice

ORGANIZACIJA ZA EKONOMSKU SURADNJU I RAZVOJ

OECD-1.indd 1 12/1/2008 14:35:10

OECD-1.indd 2 12/1/2008 14:35:12

OECD-1.indd 3 12/1/2008 14:35:12

OECD-1.indd 4 12/1/2008 14:35:12

* Molim vidjeti moje rijei zahvale na strani 7.

OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima 5

OECD-1.indd 5 12/1/2008 14:35:12

II. Drava u ulozi vlasnika ........................................................................................................................................... 13

III. Pravian tretman dioniara .................................................................................................................................. 14

IV. Odnosi sa zainteresiranim stranama ................................................................................................................. 15

V. Transparentnost i otvorenost .............................................................................................................................. 16

VI.Odgovornosti odbora dravnih preduzea .................................................................................................... 17

Napomene uz Poglavlje II:

Napomene uz Poglavlje III:

Napomene uz Poglavlje IV:

Napomene uz Poglavlje VI:

6 OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

OECD-1.indd 6 12/1/2008 14:35:12

OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima 7

OECD-1.indd 7 12/1/2008 14:35:12

8 OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

OECD-1.indd 8 12/1/2008 14:35:12

U nekim zemljama lanicama OECD-a, preduzea u dravnom vlasnitvu (eng. State-Owned

OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima 9

OECD-1.indd 9 12/1/2008 14:35:12

su prilagoavanje i restrukturiranje dravnog sektora. Ova kretanja su elaborirana u dva nedavna

10 OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

OECD-1.indd 10 12/1/2008 14:35:12

2 Korporativno upravljanje u dravnim preduzeima: Istraivanje u zemljama lanicama OECD-a,

OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima 11

OECD-1.indd 11 12/1/2008 14:35:12

I. Osigurati uinkovit pravni i regulatorni okvir

12 OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

OECD-1.indd 12 12/1/2008 14:35:12

II. Drava u ulozi vlasnika

OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima 13

OECD-1.indd 13 12/1/2008 14:35:13

III. Pravian tretman dioniara

14 OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

OECD-1.indd 14 12/1/2008 14:35:13

IV. Odnosi sa zainteresiranim stranama

OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima 15

OECD-1.indd 15 12/1/2008 14:35:13

16 OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

OECD-1.indd 16 12/1/2008 14:35:13

VI. Odgovornosti odbora dravnih preduzea

OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima 17

OECD-1.indd 17 12/1/2008 14:35:13

Osigurati uinkovit pravni i regulatorni okvir

Pravni i regulatorni okvir za dravna preduzea trebalo bi da osigura ravnopravan prostor na

18 OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

OECD-1.indd 18 12/1/2008 14:35:13

OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima 19

OECD-1.indd 19 12/1/2008 14:35:13

U nekim sluajevima od dravnih preduzea se oekuje da ispune odreene zadatke i poseb-

E. Pravni i regulatorni okvir treba da omogui dovoljno fleksibilnosti za prilagoavanje strukture

20 OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima

OECD-1.indd 20 12/1/2008 14:35:13

F. Dravna preduzea treba da se suoe sa konkurentnim uvjetima u pogledu pristupa finansija-

OECD smjernice za korporativno upravljanje u dravnim preduzeima 21

OECD-1.indd 21 12/1/2008 14:35:13