Pribor

Za mnoge, aa je jedini vinski pribor koji se koristi.

No, uz au, postoji jo veliki opseg raznih dodataka koji nam,osim to su potrebni, uvelike pojaavaju
i upotpunjuju doivljaj kuanja i ispijanja vina.

Postoji velika ponuda pribora. Svi ovi predmeti dolaze u mnogo varijanti i oblika. Moete birati
izmeu obinih i dizajnerskih komada, nai ih zasebno ili u kompletima. Najei su kompleti
otvaraa, epa, skidaa folije i eventualno termometra.

Dakle, krenimo redom...

1. SKIDA VOSKA

2. NOI ZA ODSTRANJIVANJE FOLIJE

3. OTVARA ZA BOCE

4. TERMOMETAR

5. LIJEVAK

Lijevak se uglavnom koristi za filtraciju vina u kojima se nakupio talog, pri presipavanju vina iz boce
u dekanter. Ujedno se koristi i za prozraivanje vina.
6. TITNIK ZA KAPLJICE

7. EP

8. DEKANTER

Dekanter je neophodan za velika, karakterna vina, starija vina, vina punjena bez filtracije, vina sa
vidljivim talogom, vina njegovana u drvu (barrique). U pravilu se dekantiraju crvena vina gore
navedenih karakteristika. Postoje velike polemike o potrebi i primjerenosti dekantiranja bijelih vina
(slinih karakteristika). Neprimjereno je forsirati dekantiranje kod mlaih, jednostavnijih vina, jer
dekanter nije pribor namijenjen posluivanju vina (mnogi krivo misle kako je otmjeno preliti vino iz
boce pri posluivanju na stol), ve potreban dodatak za tono odreene vrste vina.

9. DRA ZA OTVORENU BOCU I LAKE NALIJEVANJE VINA

10. POSUDA S LEDOM (COOLER)

11. PODMETAI

Vinske ae
Za dobro vino, najvanije je kvalitetno groe. Da bi se kualo vino, ispitalo boju, bistrinu, odredio
miris, tekstura, punoa, najvanija je - pravilno izabrana aa.
Svaka sorta groa je razliita. Njegova kvalitete i aroma zavise o poloaju zemljita, vrsti i kvaliteti
zemlje, te nainu na koji se obrauje. Kuanje vina osim o naoj umjenosti, ovisi o kvaliteti i vrsti
ae. Bistrinu i boju vina najbolje se moze doiviti ako je aa od prozirnog nebruenog stakla, tankih
stjenki i ake oblika tulipana.
Izabere li se pravilno aa, doivjet e se vino u najboljem izdanju. Visina noice ae povezana je s
toplinom koju dlan prenosi na vino, uvjetujui razliito razvijanje i irenje okusa i mirisa vina. Oblik
ake stvara razliit doivljaj mirisa vina. aa koja je pri vrhu suena, koncentrira i usmjerava miris
dok otvoren vrh ae otvara i miris.

Povijesni razvoj

Prva posuda koja je sluila kao aa, bila je naravno - ruka. Poslije ruku posluio je rog vola. Njime su
se za ispijanje vina sluili Egipani i Perzijanci. Grci su vino pili iz koljaka, a Rimljani su prvi koji su
se posluili staklenim aama. Povijesni dokumenti govore o ai kao antikoj mjeri za tekuinu.
Dananji obiaj kucanja ae o au pri zdravicama, nekada je imao svrhu privui pozornost peharnika
da napuni ae.

Vrsta vina odreuje au

ampanjci, bijela i rose vina, posluuju se rashlaeni na odreenu temperaturu, najee oko 10-12C i
ne trpe toplinu dlana te je u tom sluaju najbolji izbor aa s viskom noicom. Crvena i crna vina
upravo zbog topline dlana kojim mozemo sami regulirati temperaturu, oslobaaju i putaju svoje
arome i mirise i za njih je najbolja aa s niskom noicom. ampanjce i pjenuce posluujemo u
aama s visokim i uskim akama kako bismo mogli bolje promatrati 'ples' mjehuria, te osjetiti miris
koji je oblikom ae usmjeren prema naim nosnicama.

Najei oblici aa i njihova imena:

 lovorika za crvena vina,
frezija za pjenuava vina,
med za slatka vina,
akacija za bijela suha vina,
maraska za mlada crna i rose vina,
aa za vodu

Najosnovnija podjela vinskih aa:

-za bijela vina

Bijela vina posluuju se u aama u obliku tulipana ili koninim aama s duom drkom,
srednje zapremine.

-za crvena vina

Pravilo je da se za crna vina koriste neznatno vee ae, oblika slinijeg krnjoj kugli nego
tulipanu, kraeg drka.

-za rose vino

Rose i sveana vina u pravilu se posluuju u aama u obliku tulipana koji se iri prema vrhu.

-za pjenuava vina

Pjenuava vina posluuju se u dubokim visokim aama, to podsjeaju na obrnuti stoac.

-za specijalna vina

Specijalna vina su: desertna, likerska i aromatizirana.

-porto

-sherry
 -liker

-konjak

-za vodu

Uz vino posluuje se i voda, koja zahtijeva svoju posebnu au.

Pravilno dranje ae

aa se nikada ne puni do vrha, najbolje je do 1/3. Dri se za noicu ili bazu, a ne za aku.

Citat Ivana Sokolica, dipl. in., koji je svojim opisom najbolje predoio kako se treba piti vino:

"aa se podie do visine oiju i motri se rub pjene, boja, bistroa, iskrenje, naginjui je i vraajui je
u prijanji poloaj, podiui i sputajui je prema svjetlu, primiui i odmiui je nosu i oima,
skupljaju se dojmovi za uitak i ocjenu izgleda i mirisa. Krunim laganim pokretanjem ae, da se vino
u njoj zanjie i ovlai unutarnje stjenke, to pospjeuje ishlap, pa se njuhom najprije laganim i kratkim,
a zatim sve dubljim i duim udisajima bolje otkrivaju mirisne senzacije. Mali gutljaj vina, dizanjem
glave i pokretanjem jezika nastojimo razliti po usnoj upljini, pa ga prije nego potee u drijelo
sagibanjem glave vratimo unosei zrak kroz stisnute usne grglajui. Nakon gutanja izdahne se kroz nos
i tada se osjeti tzv. povratni miris. Tako otprilike pravi ljubitelji uspostavljaju kontakt s
novoposluenim vinom, uivajui i otkrivajui njegova svojstva."

Temperatura
Pravi okus i miris vina osjetit ete samo ako vino posluite uz primjerenu temperaturu. Posluivanje
vina ovisi i o godinjem dobu. U ljetnim mjesecima vina koja posluite mogu imati stupanj ili dva
manje.

Bijela vina:

suha bijela vina najbolja su pri temperaturi od 8 do 10 stupnjeva;

slaa bijela vina postiu punou okusa pri 10 do 12 stupnjeva;
likerna vina zahtijevaju 6 stupnjeva;
idealna temperatura za mlada vina je od 9 do 10 stupnjeva;
pjenuava su vina najpjenuavija pri temperaturi od 6 do 8 stupnjeva;

Crna vina:

lagana crvena vina piju se pri 14 stupnjeva;

 srednje teka crvena vina najbolja su pri temperaturi od oko 16 stupnjeva;
puna, teka crvena vina otkrit e svoju kvalitetu pri temperaturi od 18 do 20 stupnjeva.

Predikatna vina:

kasna, izborna i ledena berba, piju se i pri temperaturama niim od 5 stupnjeva.

TEMPERATURA VINA PRI

VRSTA JELA VRSTA VINA
POSLUIVANJU
pjenuac suhi 5-8
ampanjac slatki 4-6
pjenuac poluslatki 5-7
prije predjela (aperitiv) vino bijelo suho
8-9
korpulentno
vino bijelo slatko 4-6
sherry, porto, bermet,
8-10
proek
vino bijelo slatko,
8-12
predjela, hladetine i namazi polusuho
vino bijelo lagano, slatko 8-12
vino bijelo, suho 8-12
riblja jela
pjenuac suhi 8-12
vino roze, svijetlo 12-15
slavonska unka, prut,
vino roze, suho 12-15
suhomesnati proizvodi
vino bijelo, suho 12-15
vino bijelo, suho 12-15
guste juhe vino bijelo, slatko, lagano 12-15
roze 12-15
vino bijelo, suho 12-14
tjestenina i rioto s umakom od
ribe ili mesa roze (opolo, cviek), vino
16-18
crveno, mlado
vino bijelo, suho 10-12
robusno vino 14-15
riblje juhe, kamenice
roze ili crno (uz brudet,
16
fi-paprika)
riba prena ili pohana, riba s
vino bijelo, suho, robusno 8-10
umakom, kampi
vino bijelo iznad 12,5 vol.
12-15
%
riba s ranja ili rotilja, rakovi, vino crveno 16
koljke i kavijar
pjenuac bijeli, suhi 6-8
vino bijelo, aromatino 10-12
jaja, jaja s mesom i sirom ili vino bijelo, suho 10-12
prena roze 16
 TEMPERATURA VINA PRI
VRSTA JELA VRSTA VINA
POSLUIVANJU
abe, puevi i jegulje vino bijelo, suho 10-12
bijelo meso, lagano peeno, s
vino crveno, suho, mlado 18
rotilja
vino crveno, staro,
tamno meso, divlja 20-22
robusno
tjestenina sa sirom roze, vino crveno, mlado 18
tjestenina sa ribanim ili vino crveno, staro,
20-22
uzavrelim sirom robusno
vino bijelo,slatko,
10-14
pjenuac, liker, roze slatki
voe (osim agruma)
bermet slatki,liker, vino
14-16
crveno staro, slatko
pjenuac polusuhi do
6-8
slatki, starijeg godita
pjenuac poluslatki do
8-9
slatki, gazirani
vino bijelo, slatko 10-13
slastice (bez okolade) vino bijelo, jantarne boje 12-14
vino bijelo, poluslatko,
13-15
zlatnih nijansi
porto, proek 14
sherry, suvarak 15
marsala slatka 16