Objanjenja, odgovori

Prije postavljanja pitanja na topic, pretraite ovaj file, kako bismo izbjegli
nepreglednost i postavljanje pitanja na koja ve postoje odgovori.
CTRL + F za pokretanje pretraivanja (bilo kojeg Word) dokumenta!

vidim da ima puno nesporazuma u vezi ovih odgovornosti.kod svih ugovora odgovara onaj koji
ima korist iz ugovora i to u naelu do culpa levis in abstracto,to je dakle ona koju bi trebao
upotrijebiti onaj gore spomenuti diligens pater fam.
a vec sam u svom zadnjem ili predzadnjem postu napisao da za culpu levis in CONCRETO se
moze odgovarati samo kod societasa i ostalih, mogli bi ih nazvati, drutvenih pravnih poslova jer
se samo u tim poslovima izigravanjem svojih ortaka izigrava i samog sebe jer kako cete
usporediti kakvu bi paznju netko koristio u svojim stvarima ako njegove stvari uopce nisu u
pitanju.dakle ona se primjenju je kod osoba koje upravljaju nekim stvarima u SVOJEM I
TUEM INTERESU(sunasljednik,suvlasnik.....) Nadam se da razumijete sad.
a sto se tice onim genericnih stvari sto sam gore vidio...generine stvari mogu biti i potrone i
nepotrone...bitno je da su zamjenjive jer GENUS NON PERIT sto znaci da generine stvari ne
nestaju makar one bile i potrone jer ako ja npr.uzmem od nekog kilu ita najbolje kvalitete i
potroim tu istu kilu ita, ja mu svejedno mogu vratiti neku drugu kilu ita iste kvalitete i on ce
opet biti zadovoljan no ako mi da nekou sliku poznatog autora(da sad ne navodimo imena) bit ce
jako ljut ako je unitim a trebao sam je vratiti jer ta slika je one of a kind,dakle nije
generina.druga je sad stvar to su uglavnom potrone stvari generine no to nije pravilo

aaaaa, ucim po romcu, i onaj povijesni dio, tocnije onaj mali milijun pravnika i jos vise
njihovih djela,pa od kuda su, sto su sve u zivotu radili,..., jel to sve tako detaljno treba znati???
(inace mrzim pitanja tipa JEL TO SVE TREBA ali sada se zbilja nadam nekom odgovoru koji
ce me utjesiti... )

Iz povijesnog dijela treba znat definicije rimskog prava, podijele rimskog prava te razdoblja
rimske pravne povijesti.
Za svako razdoblje treba znat koje su najvanije karakteristike tj. koji su izvori prava u svakom
od razdoblja i koji su najvaniji pravnici u svakom razdoblju. Ba djela treba znat od ovih
najveih: Gaj, Papinijan i sl.
U Horvatu to nije tako detaljno, pa ne znam ta da ti kaem...
Mislim da one neke jadnike ne treba pamtit, niti e te netko ruit jer ne zna da je Gaj moda bio
ena....
Al citirat u profesoricu Jaramaz: "Znat 3 postklasina pravnika je stvar ope kulture." :sob:

Ma pustite te pravnike, obvezno i stvarno pravo uite.

Istna. Povijest ostaviti za kraj. Definitivno prije radit stvarno i obvezno. Al povijest SVAKAK
nauit. Jer je na pismenom jedno pitanje UVIJEK iz povijesnog dijela. I to stvarno ne treba
preskakat. Nema puno i naui se u dan, dva.
Ako nemate vremena, uvijek bolje i prije nauite povijest nego npr. postupak ili obiteljsko...

Salvius Iulianus
Najugledniji je rimski pravnik iz ranog perioda klasinog prava. Car Hadrijan mu je naredio da
redigira Edictum perpetuum,u kojem je obuhvatio edikt gradskog pretora,a kao dodatak i edikt
kurulskih edila. Bio je Iavolenus-ov uenik od kojeg je naslijedio vodstvo sabinske pravne kole.
Njegovo najznaajnije djelo su Digesta u 90 knjiga,koja je posluila i kao uzor Justinijanovom
istoimenom djelu.Prvi se poeo baviti definiranjem obiajnog prava. Obveznu snagu obiajnog
prava izjednauje ss zakonom, a njegovo vaenje opravdava voljom naroda koja se ne izraava
glasovanjem kao kod zakona,ve dugotrajnim vrenjem. Takoer je smatrao da se zastarjelo
pravo,pa ak i zakon mogu ukinuti dugotrajnim nevrenjem (desuetudo) tj. obiajnim pravom,ali
je car Konstanti jednim reskriptom zabranio da bi obiajno pravo moglo ukinuti zakon.

Postklasine zbirke carskih konstitucija- hermogenianus,mozda i justinijan kodexi i novelle

Ve prije Justinijana sastavljenje su 3 zbirke carskih konstitucija,dvije privatne i 1 slubena koje

su nosile naziv codex. Dvije privatne zbirke carskih konstitucija bijahu Codex Gregorianus,koji je
nastao za vrijeme vladavine Dioklecijana i Maksimilijana te je sadravao kontitucije od Hadrijana
do Dioklecijana te Codex Hermogenianus,koji je bio dopuna prvoj zbirci. Prva slubena zbirka
carskih konstitucija nastala je po odredbi cara Teodozija II. te je nosila ime Codex Teodosianus, a
sadravala je konstitucije od Konstantina nadalje. Podijeljena je na 16 knjiga, a veliki dio sauvan
je u Lex Romana Visigothorum. Svoj kodifikatorni rad zapoeo je Justinijan sa zbirkom carskih
konstitucija (leges). Naredio je da se u jedinstvenu zbirku iz svih postojeih kodexa i novela
sakupi ono to je vrijedilo,a da seizbaci sve to je suivino i protuslovno. Tako sastavljeni Codex
Iustinianus stupio je na snagu 529.g.p.n.e.,al nam nije sauvan. Nakon objave Digesta,dolo je po
potrebe reformacije prvog kodexa, te je 534.g objavljen novi kodeks pod nazivom Codex
Iustinianus repetitae praelectionis,koji nam je sauvan preko rukopisa iz 9-12 st.. Sastoji se od 12
knjiga koje su podijeljene na titule,a ovi na carske konstitucije. Glosatori su vee konstitucije
podijelili na principium i paragrafe. Konstitucije u inskripciji navode ime cara koji je konst.izdao,
a u supskripciji datum izdanja. Crkveno se pravo,za razliku od Teodozijeva kodexa,ovdje nalazi
na poetku u prvoj knjizi. U daljnjim knjigama radi se o graanskom pravu,a u posljednje
4.knjige o financijskom,kaznenom i upravnom pravu.

D. 4.8.8.1 (ulp, lib.4, ad edictum)

Codex iustinianus, Codex repetitae praelectionis

Svoj kodifikatorni rad zapoeo je Justinijan sa zbirkom carskih konstitucija (leges). Naredio je da
se u jedinstvenu zbirku iz svih postojeih kodexa i novela sakupi ono to je vrijedilo,a da seizbaci
sve to je suivino i protuslovno. Tako sastavljeni Codex Iustinianus stupio je na snagu
529.g.p.n.e.,al nam nije sauvan. Nakon objave Digesta,dolo je po potrebe reformacije prvog
kodexa, te je 534.g objavljen novi kodeks pod nazivom Codex Iustinianus repetitae
praelectionis,koji nam je sauvan preko rukopisa iz 9-12 st.. Sastoji se od 12 knjiga koje su
podijeljene na titule,a ovi na carske konstitucije. Glosatori su vee konstitucije podijelili na
principium i paragrafe. Konstitucije u inskripciji navode ime cara koji je konst.izdao, a u
supskripciji datum izdanja. Crkveno se pravo,za razliku od Teodozijeva kodexa,ovdje nalazi na
poetku u prvoj knjizi. U daljnjim knjigama radi se o graanskom pravu,a u posljednje 4.knjige o
financijskom,kaznenom i upravnom pravu.

Postglosatori

Glosatorsku kolu naslijedila je od sredine 13. do 16.st. kola postglosatora ili komentatora u
Bologni i drugim sveuilitima. Postglosatori u svojim opirnim komentarima nisu glosirali
izvorni tekst iz Justinijanove kodifikacije, ve su komentirali glose svojih prethodnika (glossarum
glossas scribunt). Poput glosatora,sluili su se skolastikom metodom,tako da u njihovim djelima
esto nailazimo na deduktivno ralanjivanje pojmova. Vanost njihova rada je u tome to su
rimsko pravo spojili s razmatranjima o statutarnom pravu sjevernoitalskih naroda tj. rimsko pravo
su nadopunili pravnim teorijama kanonskog i germanskog prava. Stvorili su preduvjete za
recepciju rimskog prava. Glavni predstavnici su Cinus de Pistoia, Bartolus de Sassoferrato te
Baldus de Ubaldis. Najvaniji od njih je Bartolus koji je najvie pridonio stvaranju
srednjovjenog, opeg prava temeljenog na rimskog pravu,a takoer se smatra i osnivaem
tzv.teorije statuta o rjeavanju kolizije meu pravima razliitih gradova. Postavio je temelje
modernoj nauci meunarodnog privatnog prava.

Opisati in iure

Rimski civilni postupak sastojao se od 2 dijela: uvodnog dijela (in iure) pred magistratom i
drugog dijela (in iudicio,apud iudicem) koji se odvijao pred sucem tj. sudakim zborom. U
uvodnom postupku i iure koji se odvijao pred magistratom, stranke su uz pomo magistrata
utvrivale injenino stanje, sporazumijevale se o onome to je meu njima sporno te birale suca
koji e u drugom dijelu postupka presuditi o spornim tokama. Ta stranaka djelatnost pred
magistratom je kulminirala u aktu litiskontestacije jer su utvrivanju spora pred magistratom bili
prizivani svjedoci. Postupak in iure se mogao provoditi samo na dies fasti ili u dane odreene za
odravanje narodnih skuptina ukoliko se tog dana skuptina nije odravala. Prema odredbi
Zakonika 12 ploa bilo je odreeno da postupak mora zavriti zalaskom sunca tj. nije se smio
produiti u no.

Gajeve Institucije

Od brojnih Gajevih djela najvanije su nam njegove Institucije u 4 knjige. To je jedino klasino
djelo koje nam je u cjelini izravno sauvano u gotovo nepromijenjenom obliku te nam prua uvid
u rimsko predklasino i klasino doba te rimski postupak, kako legisakcioni tako formularni.
Trebale su sluiti poetnoj pravnoj obuci, te je u njima pruen sistematski prikaz rimskog prava u
kojem se itavo rimsko pravo dijeli na imovinsko, osobno i procesualno. Napisane su oko
161.g.n.e., a pronaene su 1816.g. po Niebuhru u jednoj knjinici u Veroni. Institucije su
posluile kao temelj Justinijanovim Institucijama od kojih je preuzet trodjelni sistem
(personae,res,actiones), a slina je i podjela materije na 4 knjige.

D.12.13.4.pr (Paulus 10. liber pa nesto na latinskom)

Nabroji 8 klasicnih pravnika i koja su 2 najzastupljenija u Digestima

Klasini pravnici su Gaj, Papijan,Ulpijan, Paulus,Modestinus te pripadnici prokulovske i sabinske

kole. Pravnici koji su najzastupljeniji u Digestima su Ulpijan (iji odlomci ine 1/3) i Paulus (iji
odlomci ine Digesta).

Njemacka historijska skola

Protiv nazuke kole prirodnog prava javlja se poetkom 19.st novi pravac njemake historijske
kole,ijom se preteom smatra Gustav Hugo,a osnivaem Savigny te njegov sljedbenik Pucht.
Oni smatraju da je pravo rezultat tj. proizvod nacionalne povijesti i narodnog duha te da se razvija
tihi,spontano i mirno. Protiv su svake promjene pravnog poretka, i to zakonodavnom inicijativom
jer smatraju da se to protivi narodnom duhu koji sam donosi pravne odluke. No, pozitivna strana
nauavanja ove kole je to su oni puno panje posvetili historijskom prouavanju prava,naroito
vrela rimskog prava.
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!predstavnici!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

Glosatorska skola (vanost za daljnji razvoj rimskog prava, nabroji pripadnike i metode)

Prvi koji su se dublje poeli baviti prouavanjem Justinijanove kodifikacije su glosatori u Bologni
( kr.11.-sredine 13.st.) i to zato to je u to doba na vidjelo doao potpuni rukopis Digesta
(Florentina). Osniva glosatorske kole bio je Irnerius. Glosatori su Justinijanovu kodifikaciju
prouavali egzegetskom metodom tj. pojedina mjesta su tumaili glosama (biljeke uz tekst). Ako
se glosama tumaila neka rije ili pojam teksta, onda su se glose pisale izmeu redaka (glossa
interlinearis), a ako se glosama tumaio itavi odlomak,onda su se glosa pisala uz rub teksta
(glossa marganalis). Glosatori su se koristili metodama rane skolastike tj. tumaili su mjesto po
mjesto,srodna mjesta su povodili u vezu, protuslovna mjesta su pokuali izgladiti,a apstrakcijom
su vadili openite pojmove. Loa strana njihova nauavanje je to su slijepo vjerovali u autoritet
Justinijanove kodifikacije,a nisu uzeli u obzir da je ona rezultat pravnog razvoja te da se sastoji
od elemenata iz razliitih razdoblja. Sredinom 12.st u bolonjskoj koli su djelovali Irnerijevi
uenici tzv. quattour doctores. Martinus,Hugo,Bulgarus i Jacobus. Vaan je i Azo,a kao posljednji
se sponjije Accursius koji je glose svojih prethodnika sabraou jedinstveni komentar Justinijanova
zbornika (Glossa marginalis seu ordinaria).

Tri pripadnika Sabinovaca i tri Prokulovaca

Najvaniji Prokulovci su Proculus, Nerva (otac i sin), Celzus (otac i sin), Pegasus i Neratius.
Najvaniji Sabinovci su Sabinus,Cassius Longinus,po kojem su pripadnici sabinske kole nazvani
Casiani, Priscus te Salvius Iulianus.

Prve tri ploe Zakonika 12 ploa, vanost Zakonika

Uobiajene dannje rekonstrukcije sadraj Zakonika po ploama dijele ovako: 1-3.ploa:civilni

postupak i to 1.ploa-pozivanje pred sud, 2.ploa-raspravljanje pred sudom, te 3.ploa-ovrha.
(ostale ploe). U Zakonik ima najvie odredbi s podruja privatnog prava,podrazumijevajui
ovdje i privatnopravne sudski postupak i privatne delikte. Zakonik se najdetaljnije postupkom u
privatnom procesu bavi na prve 3.ploe. !!!!!!!!!!!
Zakonik je dokaz reformacije rimskog drutva jer se njime gentilsko ureenje zamijenilo
dravnom organizacijom tj. obiaji religijskog karaktera su se zamijenili svjetovnim dravnim
pravom.

Izvori rimskog prava

U izvore rimskog prava u materijalnom smislu (fontes iuris essendi) spadaju obiaju
(consuetudo), zakoni (leges), magistratski edikti (edicta magistratuum), miljenja i odgovori
pravnika (responsa prudentium),miljena Senata (senatus consulta) i carske konstitucije
(constitutiones principum). U doba civilnog prava najvaniji izvori prava su obiaji (obiajno
pravo), leges regiae, zakoni koji nastaju u narodnim skuptinama, pontifices-interpretatio. U doba
honorarnog prava najvaniji izvori prava su obiajno pravo,magistratski edikti, u prvom redu
edikti pretora koji su svojom djelatnou stvorili ius honorarium, zakoni nastali po narodnim
skuptinama, te suglasna miljenja pravnika. U doba klasinog prava obiajno pravo ostaje
pravnim vrelom, a vani su i pretorski edikti,senatus consulta ,suglasna miljenja privilegiranih
pravnika te zakoni nastali po nar.skuptinama. u doba ppostklasinog prava vrela su obiajno
pravo te careva volja,a sva ostala od prije poznata prava prestaju vrijediti tj. car je jedini
zakonodavac.
Izvorima u formalnom smislu (fontes iuris cognoscendi) smatraju se sve pojave iz kojih se moe
utvrditi sadraj nekog prava tj. pravnog izvora u materijalnom smislu. To su sauvani tekstovi
zakona, djela rimskih pravnika (Justinijanov Corpus Iuris Civilis te Gajeve Institucije), spisi
rimskih historiata,pjesnika te numizmatika, arheologija,papirologija

Evo liste imena, ako ce posluziti u zadnji cas...

KOM. ZAKONIKU XII. PLOCA:

- Setus Aelius Paetus Catus
- M. Antistius Labeo
- Gaius
REKONSTRUKCIJA: Bruns i Gerard
300. g.pr.Kr IUS FLAVIANUM-Gn. Flavius
1.PLEBEJSKI Pontifex Maximus-> Tiberius Coruncanius
PREDKLASIKA:
S.A.P.Catus- Tripertita
M. Porcius Cato- De agricultura
M. Porcius Cato Licinianus- Regula Catoniana
OSNIV.CIV:PRAV.:3x
M. Iunius Brutus
Manius Manilius
P.Mucius Scaevola
Q. Mucius Scaevola- Libri Iuris Civilis, sistem dotadasnjeg pravnog sustava
Praesumptio Muciana
Servius Slupicius Rufus- osniv. Prav. Dijalektike
+ Aelius Tubero
Aulus Cascellius
C. Trebatius Testa
Alfenus Varus
KLASIKA:
Salvius Iulianus- def. obicajnog prava
- redakcija Ed.Perpetuum
PREFEKTE PRAETORIO-
Papinijan, Ulpijan, Paulus
PROKULOVCI:
M. Antistius Labeo
Proculus
Nerva pater i filius
Pegasus, Neratius
Celsus p. i f.
SABINOVCI:
C. Ateius Capito
Masurij Sabin
Iavolenus Priscus
Salvius Iulianus- najznacajniji
Sextus Caecilius Africanus
Sextus Pomponius
Gaj
Kraj 2.st. -> Papinijan, Ulpijan, Paulus
Herenius Modestinus (Modestin)
POSTKLASIKA:
Aurelius Arcadius Charisius
Hermogenianus
GLOSATORI:
Irnerius, Martinus, Bulgarus
Jacobus, Hugo, Azo, Accursius
POSTGLOASATORI:
Cinus de Pistoia, Bartolus de Sassoferato
Baldus de Ubaldis
FRANC. ELEG.SKOLA:
Jacobus Cuiacius,
Hugo Donellus, Antonius Faber- 1.interpolacije
Dionysius Gothofredus- izdaje cjelu kod.pod zajed. Nazivom CIC
NJEM. HIST.SK.:
Savigny, Puchte, Mommsen, Bruns
Pernice, Lenel, Wlassak

Dakle, kod bonitarnog vlasnitva ako stvar dospije u ruke treih onda se bonitarni vlasnik
moe koristiti sa actio Publicana za povrat stvari od treih ili sa replikacijom rei venditse ac
traditae??
To je kod Horvata na strani 188, pri kraju prvog odlomka, mui me ta zadnja reenica u tom
odlomku :"Actio Publicana davala se i protiv otuivaoca-vlasnika ako bi stvar dospjela opet u
njegove ruke. U tom sluaju se njegovaexceptio dominii suzbijala replikacijom rei venditae ac
traditae."

Znai ime se suzbija sa Actio Publicana ili ovom replikacijom rei venditae ac traditae?

Gle, fora je u tome da ako civilni vlasnik (otuivaoc, zadrava ime civilnog vlasnika jer jo nije
protekao rok uzulapije) trai natrag vlasnitvo, dakle SAMO TRAI putem reivindicatio,
bonitarni vlasnik daje prigovor exceptio reivenditae ac traditae da mu je stvar predana i prodana
bez obzira to nije izvren civilni prijenos vlasnitva.(bez actio publiciana)

No, ako se STVAR NAE U RUKAMA vlasnika - otuivaoca, dakle - bonitarni je ve izgubio
posjed, e u tom sluaju pretor bonitarnom daje mogunost povratka posjeda putem ACTIO
PUBLICIANA. No, civlini vlasnik je tvrdoglav i na tu tubu daje protuprigovor - exceptio iusti
dominii. I tek kad ovaj da prigovor, bonitarni uzvraa udarac sa replikacijom oliti
protuprigovorom - exceptio reivenditae ac traditae, koja kako sam navela, kae da mu je stvar
predana i prodana makar nije dolo do civilnog prijenosa.

Da rezimiram, ako vlasnik trai povratak stvari, (dakle jo nije stvar uzeo u ruke,posjed nije
oduzet) - bonitarni daje prigovor (exceptio reishit)
Ako se stvar nalazi u rukama vlasnika otuivaoca - bonitarni ima pravo na ACTIO
PUBLICIANA. (dakle, ona slui ZA POVRATAK ODUZETOG POSJEDA)

Actio publiciana se ne suzbija, nego vlasnik ima mogunost prigovora, al ukoliko tuitelj je od
njega stekao posjed bona fide i ex iusta causa, on je bonitarni vlasnik prema tome daje replikaciju
i ipak mu se vraa oduzet posjed.

znaci possessio iusta po Justinijanu je isto sta i possessio ex iusta causa - dakle posjed osnovan
na nekom razlogu, npr.kupnji. to mi je jasno.

sad Horvat dalje kaze da po tom novom znacenju possessio iusta moze bit i viciozan (jer ako je
sam vlasnik samosilom posjedniku nevlasniku viciozno oduzeo posjed koji je iniustus (sto znaci
bez pravnog razloga).

sta bi sad to trebalo znacit da je vlasnikov viciozan posjed iustus jer vlasnik ima taj pravni
razlog, a taj razlog je njegovo pravo vlasnistva, ili sta?

Osoba A kupi kravu - dakle, osoba A ima kravu u posjedu temeljem valjana pravna razloga, a taj
pravni razlog je KUPNJA, osoba A sada je vlasnik koji na kravi ima POSSESSIO IUSTA iz
injenice to ju je KUPIO (ex iusta causa)

Osoba B otme kravu osobi A - dakle, krava je sada u posjedu osobe B, taj posjed nazivamo
POSSESSIO INUSTA iz razloga to nije steen temeljem valjana pravna razloga (kupnja,
darovanje...), nego npr otmicom. Dakle, on je "inustus".

Osoba A poizi i ponovno uzme sebi kravu opravdavajui se time to je on taj koji je kravu
prethodno KUPIO. No, njegov trenutni posjed na kravi koji je isprva bio POSSESSIO IUSTA
sada postaje POSSESSIO VITIOSAE, iz razloga to je osobi B kravu oduzeo silom (vi).

ljudi....jel moze neko objasnit impetratio dominii?

ako se zaloena stvar nije mogla prodati vjerovnik je mogao podnijeti molbu caru da mu dopusti
da zaloenu stvar zadri za sebe u vlasnitvu ne bi li se tako namirio

no dunik je u ovom sluaju mogao plaanjem osnovne obveze i kamata dobiti tu stvar za sebe u
roku od dvije godine.

jel moze neko na brzaka objasnit ovaj derivativni nacin stjecanaj vlasnistva " legatum per
vindicationem" , sta znaci "legatar" a sta ipso iure, a sta je legat?????? (sve je to napisano u
definiciji samo sto ne kuzim)

Legatum - odreena imovinska korist koju nasljednik iz ostavine mora nalogu ostavitelja ustupiti
treoj osobi...
Osoba kojoj je ostavljen legat naziva se legatarius..

Legatum per vindicationem - ima stvarnopravni uinak, jer je vlasnitvo legirane stvari ili neko
drugo stvarno pravo (npr. ususfructus) odmah prelazilo na legatara, pa je on bio ovlasten da ga
potrazuje od nasljednika na osnovi rei vindicatio

in ius concepta ti je starinsko(kod civilnog) sudenje, karakteristicno za stricti iuris, dakle kad bi
doslo do sporo sudac bi samo razmatrao pravne cinjenice, dakle npr ispita par svjedoka koji su
bili kod stipulacije, ali nista izvan toga(pa se moze reci da je sudac stroj za sumpsumiranje ). a
kod in factum concepta sudac je puno slobodniji, on ispituje sve zivo sto hoce i moze odluciti
prema svojim stavovima(i moze npr uvaziti kamate).. Take npr u rano doba kod stipulacije nema
kamata ako nisu kod same stipulacije ugovorene, a u klasicnom pravu sudac moze dosuditi da
duznik plati cetverostruku vrijednost necega ako se utvrdi da je istina da je npr razebao stvar..

in ius concepta su tuzbe koje se temelje na nekom zakonu dok su in factum one tuzbe koje je
uvodio pretor putem svoga imperija koje su najee neke ve postojee tube ali preinaene
kako bi odgovoarale za konkretan odnos koji je nastao.kod njih dakle sudac(u drugom dijelu
postupka) ima vecu slobodu rasuivanja.a tokom vremena su neke tuzbe dobile svoj duplicitet
tako to su neki odnosi civilnopravno priznati kao to su commodum i depositum.
ovo to se tie stricti iuris i bonae fidei.stricti iuris tube su uvijek in ius concepta dok suenje po
bonae fides mogu biti i in ius i in factum concepta..ovisi dakle o kojem se tono odnosu radi.

nezapecaceni novac je onaj koji je u rukama duznika i stime slobodan, pretpostavlja se da se s

njime bilo sta radi.. a kada se zapecati time se formalno otklanja odgovornost za novac.
npr kada vjerovnik ne zeli primiti novac od duznika(da bi zestoko tekle kamate 8) ), onda duznik
zapecati novac, ode npr u banku ili forum i kaze onaj idiot vjerovnik nece primiti moj novac..
kad se zapecati novac odgovornost duznika se otklanja

culpa aqiliana?? od kud je to?

kod damnum iniuria datum trazi se i subjektivni element krivnje, a ne samo ojektivni element... ta
se krivnja naziva culpa aquiliana-obuhvaa dolus, culpu, nespretnost i slabost(imperita i
infirmitas)

interdictum de glande legenda je pretor dao vlasniku drveta s plodovima (koji padnu na
susjedovo zemljiste) da moze sakupljati sve plodove... (prije je mogao svakog treceg dana...)

neformalno obeanje koje netko daje izjavljujui da e neki ve postojei dug, svoj ili tui, platiti
u odreenom roku i na odreenom mjestu.
Dugo se smatralo paktom pa nije imalo pravnu zatitu no, pretor mu je dao zatitu uvodei actio
de pecunia constituta- dakle pretorski pakt

molila bih nekog ako zna sto je -pravo predstavljanja po nasljednom pravu- :?: da napise...
to je pitanje s kartica, a ne kuzim sto bi to bilo.....

Predstavljati = to represent

Zakljuujem iz toga da se radi o naelu reprezentacije!

Npr. u civilnom nasljednom redu, ako bi nasljeivala 3 sina, a zbog smrti jednog od njih njegovo
dvoje djece, nasljedstvo se djelilo tako da ova dvojica dobivaju svaki po 1/3, a djeca umrlog sina
svako 1/6.
Zato jer se 1/3 njihova umrlog oca podijeli na njih dvoje.
To je naelo reprezentacije.

Kod tempus utile ratione initii rok se poinje raunati od trenutka kada otpadne zapreka vrenja
neke radnje i nadalje tee kao tempus continuum, neovisno o tome pojave li se neke nove
zapreke.
Kod tempus utile ratione cursus se takoer rok poinje od trenutka kada otpadne zapreka vrenja
pravne radnje, s tom razlikom da se i nadalje u rok raunaju samo dani kada je subjekt mogao
vriti svoje pravo (svoju radnju).

in ius conceptae i in factum?to tu napisat konkretno ako se pojavi kao pitanje?

actio in ius conceptae je tuba o pravu-tu se tuitelj poziva na povredu odreenog odnosa kojemu
je priznata pravna zatita npr ugovora o zajmu

actio in factum je tuba koja se poziva na injenice tj sadri opis injeninog stanja i koristi se za
one odnose za koje je tek pretor poeo formirati pravnu zatitu
a.in factum su doputali pretori jer ti moras znati da je u rimu bilo drugacije nego kod nas. svaki
odnos ureden pravom je imao posebne tube( npr kod ostave a.depositi directa i contraria), ali
naravno praksa je pokazala i da je u stvarnom ivotu i niz odnosa kojima nije priznata utuivost i
kojima prvotno nije priznata pravna zatita-nuzno pravno zastiti i to upravo na temelju tih a. in
factum.

znaci in ius o pravu, in factum opis injeninog stanja koje su razvili pretori----a pretori najveca
reformatorska snaga rimskog prava :smt109 :smt109

i upravo iz ovog razloga ti preporuam da si nabavi rjenik rimskog prava od romca...70kn u

fotokopiraoni---tam ti je sve objasnjeno

ta rei ako izvuem sredstva osiguranja,realna i personalna obveza?ta tu spada?

hvala unaprijed!!

Misli moda - "sredstva osiguranja obveza, realna i prersonalna"?

Ako se o tome radi to je ovako:
1. personalni kredit - osbno jamstvo samog dunika ili uzgrednih dunika
a. razliiti oblici poruanstva
b. intercesija

2. realni kredit - stvarno jamstvo gdje se vjerovnik ne dri neke osobe nego stvari - to su fiducia,
pignus i hypotheca

3. ostali oblici osiguranja obveze - 1. arrha ( kapara ), 2. pretvaranje neformalnog posla bonae
fidei u pravni posao stricti iuris i 3. cautio iuratoria ( zakletva )

Horvat - str. 306. - 308.

REALNO OSIGURANJE OBVEZA:

1.fiducija
2.pignus
3.hypotecha

PERSONALNO OSIGURANJE OBVEZA

1.poruanstvo
2.intercesija

DRUGA SREDSTVA OSIGURANJA

1.arrha
2. pretvaranje posla bf u si
3. zakletva

Numeriranje Corpus-a Iuris Civilis?

D -> Digesta;
C -> Codex;
I -> Institucije;
Nov -> Novela

D. 1. .2. 3. pr. -> Digesta, knjiga, titulus, fragment, principium

D. 1. 2. 3. 4. -> Digesta, knjiga, titulus, fragment, paragraf
Nov. 24, C. 19 -> Novela 23, poglavlje 19
C. 1. 2. 3. -> Codex, knjiga, titulus, konstitucije
Ulp., lib. 4, ad edictum -> Ulomak iz 4. knjige Ulpijanova komentara pretorskom ediktu
Paulus, lib. 10, ad Sabinum -> Ulomak iz 10. knjige Paulova komentara Sabinovog sistema
civilnog prava.

Jel zna moda netko u emu je razlika pri itanju Digeste i Codex-a?

D. 1. .2. 3. pr. -> Digesta, knjiga, titulus, fragment, principium

D. 1. 2. 3. 4. -> Digesta, knjiga, titulus, fragment, paragraf

C. 1. 2. 3. -> Codex, knjiga, titulus, konstitucije

Ima jo i:

Ulp., lib. 4, ad edictum -> Ulomak iz 4. knjige Ulpijanova komentara pretorskom ediktu
Paulus, lib. 10, ad Sabinum -> Ulomak iz 10. knjige Paulova komentara Sabinovog sistema
civilnog prava.

moe pitanje, moe li mi netko od vas dobrih dua objasniti sto je to transmisija i akrecesija?
hvala

o tome ima na str.417 kod horvata

mojim rijeima => transmisija je prijenos nasljedstva tj. prijenos delacije na nasljednike
pozvanoga, nije bio doputen po starom civilnom pravu ni onda ako je pozvani umro prije
prihvata nasljedstva, kasnije su transmisije dozvoljene.
akrescencija - prirataj nasljednog dijela jednog od suvlasnika drugim oporunim nasljednicima,
npr. 3 brata su nasljedila 1 zemlju i svaki ima svoju 1/3 i kada jedan npr. umre - njegov dio
prirasta ostalim sunasljednicima (preostalima)

jel moze netko napisati sto je to kustodija?

nasluujem iz konteksta reenice da je to nekakva odgovornost za sluajnu propast stvari ili

odgovornost za sluajnu tetu ?
ono kad netko uva stvar za nekog pa ta stvar propadne ili se oteti ali nisam ba siguran u
to[/QUOTE]
da, radi se o odgovornosti do vise sile, tj. vlasnik gostionice, broda ili staje (stanice?!) odgovara
za sve stvari koje ljudi ostave kod njih pa cak i za slucajnu propast, osim ako je do propasti ili
stete doslo visom silom

gdje su te dvije o podjeli izvora i definiciji pretorskog prava?

podjela izvora - 13. str, 2. fusnota

definicija pretorskog prava - 59.str., 1. fusnota
(u Horvatovoj knjizi)

Imam ja jedno pitanje. Da li se lex Canuleia odnosi samo na dozvolu conubima izmeu
patricija i plebejaca ili se odnosi i na tribune militum consulari potestate, tj. je li potrebno da se
oboje napie ili samo ovo za brak?
 oboje
jer ti pie da su patriciji popustili i napravili te dvije stvari tim lex-om
i btw. po meni je bolje napisat conubium samo jer iako je tono da je time doputen brak izmeu
ta dva sloja, ius conubii zapravo znai sklapanje braka u dananjem smislu-zajednice s pravnim
posljedicama... vjerojatno ne bi uzeli za krivo, al mislim da je dovoljno napisat ius conubii

Pekulij je odvojeni dio imovine gospodara kojim upravlja rob i tretira se kao imovina slobodnog
ovjeka iako je pravno u vlasnitvu gospodara. tono je da je gospodar odgovara do visine
pekulija.

Nedorasli:Infantes 7. g. Potpuno nedjelatni, za njih su stjecali tutori

Impuberes infantia maiores 7.-14. g., mogli su poduzimati pravne poslove koji im donose
korist, a poslove koji su ih obvezivali, sklapali su samo uz tutora
Dorasli: od 14. g. potpuna djelatna sposobnost
Ali je onda doneen zakon kojim se tite dorasli do 25. g. (zvali su se minori) tako da se poniti
pravni posao ako su bili prevareni, zbog toga su ostali izgubili povjerenje to je tetilo i jednoj i
drugoj strani, pa su minori dobili tutora kao i nedorasli.
Dorasle ene od 12. g.

lex Valeriae Horatiae (449.pr.n.e.)-nema magistratura bez provokacije, potvrena nepovredivost

tribuna i p.edila,navodno i da su plebiscita obvezni za itav narod
lex Canuleia (445.pr.n.e.)-plebejci dobiaju ius conubii i priputeni magistraturi tributi militum
consulari potestate
lex Licinae Sextiae (376.pr.n.e.)-imovinske izmjene,konzulat pristupaan plebejcima,uvode se
kurulski edili i pretori
lex Publila Philonis (339.pr.n.e.)-jedan cenzor plebejac,drugi ili plebejac ili patricij
lex Ogulnia (o.300.pr.n.e.)-broj augura s 4 na 9 (5 moraju bit plebejci),a broj pontifika s 4 na 8 (4
moraju bit plebejci)
lex Hortensia (287.pr.n.e.)-plebiscita imaju jednaku zakonsku snagu kao i leges
lex Ovinia (312.pr.n.e.)-cenzori sastavljaju listine senatora
lex Aemilia (435.pr.n.e.)-sluba cenzora ograniena na 18mjeseci
lex Poetelia de nexis (326.pr.n.e.)-ublaen poloaj dugovinskih robova
lex Aquilia (286.pr.n.e.)-odgovornost za oteenje tuih stvari
lex Plaetoria (191.pr.n.e.)-zatita minores
lex Caecilia Didia (98.pr.n.e.)-razdvajanje dva raznorodna predmeta
lex Calpurnia (149.pr.n.e.)-uvedena questio perpetua (stalna kaznena porota)
lex Cornelia de iurisdictione (67.pr.n.e.)-magistrat je vezan svoji ediktom
leges Iuliae iudiciariae (principat)-ozakonjenje formularnog postupka
lex Fufia Caninia (2.)-ogranienje oporune manumisije (3/2,4-10/pola,11-31/treinu, 31 do
100/etvrtinu,101-500,petinu)
lex Aelia Sentia (4.)-za punovanu manumisiju:rob 30,gospodar 20godina
lex Iulia (90.pr.n.e.)-svi Latini dobivaju graanstvo
lex Plautia Papiria (89.pr.n.e)-svi Italici dobivaju graanstvo

hm ja sam primjetila da negdje pise ius honorum a negdje ius honorarium ili se to meni
pricinilo??!

ius honorum je pravo obnaati magistrature,ius honorarium je honorarno pravo,dakle pravo koje
stvaraju honori,tj ljudi koji obnaaju magistrature
ius honorarium se moe odnositi na ius praetorium,ius aedilicium itd. (ovisno o vrsti
magistrature,al to su u principu te dvije)
u biti skoro da moemo rei ius honorarium=ius praetorium

Otto Lenel je znaajan jer je izvrio najbolju rekonstrukciju odlomaka iz Libra ad edictum
(Ulpijan i Paulus) koji su bili sauvani u Justinijanovim Digestama.Ovo za izvor nisam sigurna,
pa valjda je formalni :roll: Klasini pravnici bili su kazuisti i praktiari, nisu imali smisla za
pravnu sistematiku.Pregledni sistem dale su Gajeve i Justinijanove inst.,a osim toga
Q.M.Scaevola i Massurius Sabinus.Znam samo za 1 Celsusovu def.:Ius est ars boni et
aequi.pandekisti u horvatu str.98. :Brinz,Arndts,Dernburg &co.

Jel bi mi mogao netko napisati definiciju ius gentium ako zna?? u knjizi pise dostatoga i nisam
sigurna kako bi to formulirala u suvisliu definiciju?

uj nema ti ius gentium jedinstvenu definiciju....

Mislim da se mora vie stvari znati o njemu:
-nastalo je kao suprotnost formalnom ius civile (vrijedi samo za Rimljane)
-najvie ga je razvio praetor peregrinus,koji uvodi novi neformalni postupak koji ovisi o sadraju
i svrsi odreenog ugovora ili pravnog posla.
-kod poslova iuris gentium prevladava bona fides i aequitas pa se zato svrstava u ius aequum.
-bitna stvar je da ius gentium nije meunarodno pravo ve je to rimsko pravo koje je primjenjuje
meu rimskim graanima, te izmeu peregrina i rimskih graana.

Fusnote Horvat

str.59 (ius praetorium), str.89 (itanje digesta) i str.90 (itanje kodeksa i institucija)

Gledala sam pitanja sa prve str i molim neciju pomoc ako zna jer nisam na cisto sa nekima-
primjer predklasinog pretora? politike posljedice servijevog ustava? to je otkrio niebuhr? i
pod jednim pitanjem se spominje bizantska kodifikacija-jel se tu misli na corpus iuris civilis??

-politike posljedice servijevog ustava su ti ukratko raspad gentilnog sustava i nastajanje drave.
-ovo za pretklasinog pretora mi se ini da je krivo postavljeno, valjda se misli na djelatnost
pretora u pretklasinom razdoblju.
-niebuhr je otkrio rukopis gajevih institucija 1816. u Veroni otklanjajui neke crkvene textove
-bizantske kodifikacije su ti nastale poslije Justinijana, ima ih u horvatu na 92.str., (bazilike,
epanagoga, heksabiblos, ekloga, itd... )

potpunost vlasnikove vlasti istie se kod justinijana kao plena in re potestas

vlasniku pripada pravna vlast na stvar mada on u izvjesnom trenutku i nema faktine vlasti na
stvari(posjed),jer je posjed samo faktini odnos prema stvari,a vlasnitvo daje valsniku pravo na
posjed
valjda su tu i one dvije strane vlasnitva pozitivna i negativna,dakle da vlasnik moe raspolagati
sa stvari po svojoj volji(abusus,abuti);te moe svakog treeg iskljuiti od raspolaganja sa tom
stvari(neg)

jel moe netko molim vas objasniti u kratkim crtama prijeboj?

-prestanak obveze ope exceptionis

-u poetku samo kod bonorum emptora i argentariusa, a u iudicia bonae fidei compensatio je
djelovala ipso iure (jer je sudac morao uzeti sve u obzir za razliku od i.stricti iuris)
-kasnije se ta naela mijeaju i justinijan govori da compensatio djeluje ipso iure (to nije tako jer i
dalje djeluje u vidu sudskog prijeboja)

ovo su jaaaako kratke crte

poanta je da se pobijaju meusobno (kako i sama rije kae) trabine creditora i protutrabine
debitora
u poetku ima samo u tri gore navedena sluaja, kasnije se to iri i vrijedi uvijek

Nego, jel se sjea netko gdje se spominje nesto kada consanguinei imaju neko pravo a uterini
ne? znam da nije jako vano ali mui kad se ne mogu nikako sjetiti?
aha, kod nunog naslj prava, str.412 (horvat)
uterini nisu nuni nasljednici, samo consanguinei

Kaj nije to pitanje glasilo Actiones in factum? A uglavnom, kaj je tu trebalo napisat, di je to u
Horvatu?

da, bilo je actiones in factum, a to ti je sljedee - jedna on 3 skupine pretorskih formula, kada se u
formuloi ne upuuje na pravo kao kod civilnih formula nego samo na injenino stanje kako ga
navodi tuitelj. bitna je zato jer titi odnose koji ne bi bili valjani po civilnom pravu. to ti je
horvat 438. str.

1. kvestura?? ta je to, gdje se to nalazi u knjizi??

2. Dunik pokloni stvari namjenjene za namirenje vjerovnikove trabine. ime ga vjerovnik
tui, u kojem roku, koga sve tui, i kakav obvezni odnos nastaje?

1.kvestura je meu magistraturama, u izvorima.

2.to ti je prikrata vjerovnika (fraus creditorum), meu deliktima pretorskog prava u obveznom

actio in personam je bilo koja obveznopravna tuba. praktiki, koju god tubu nae u
obveznom, to je actio in personam. npr. actio empti, actio commodati, actio ex stipulatu, actio
depositi.. biraj

ima li neka dobra dua da mi malo pojasni onaj prijenos trabina, cesiju, ustup, i to...? gubim
se skroz u tome. to je tu najvanije za zapamtit? moda sam pukla od trebanja ve, pa mi ne
ulaze stvari u glavu vie

ja sam nekak po razvoju to pamtila-prvo kao novacija obveze promjenom osobe vjerovnika (znaci
aktivna delegacija)
nakon toga-procesualno zastupanje,gdje u biti dolazi do cesije tuzbe
i to su u biti ta neka 2 nacina,nakon toga jos pogledas odgovornost cesionara i daljnja neka
pravila...
kod prijenosa duga slicna stvar-samo-promjena duznikove osobe,odnosno pasivna
delegacija=expromissio
a drugo sredstvo je opet procesualno zastupanje gdje se dogada ista stvar samo se uloge mijenjaju

za sina i zajam-kaj nije zabrana davanja zajma sinu obitelji bez da otac na to pristane?i
povratak zajma se ne moze traziti ni kada sin postane sui iuris?
a meni nije jasno dal to pravilo vrijedi samo za zajam...jer sam na drugim mjestima vidjela da
se sin moze obvezivati i da se vjerovnici naplacuju kad on postane sui iuris

Sin obitelji se moe obvezivati i moe biti stranka u postupku,znai moe biti tuen,ali se
vjerovnik ne moe sudskim putem naplatiti jer sin nema svoje imovine,sve to stjee stjee za oca
obitelji..Tek kad postane sui iuris vjerovnik e se moi naplatiti..Dakle vjerovnik moe ishoditi
presudu,ali to e mu presuda kad se nema otkud naplatiti..

Dalje,senatus consultus maced..donesen je na utrb vjerovnika ,a ne u prilog sina pa ako bi sin

,otac ili netko 3.vratio takav zajam -nee imati pravo traiti povrat kao kod plaanja
neduga..Obveza sina iz ovog zajma je naturalna obveza

arrha poenitentialis je odustatnina - kaparu predaje drugom jer si odustao od ugovora. arrha
poenalis je ugovorna kazna. ako ne ispuni ugovornu obvezu, kapara pripada drugom jer nisi
ispunio obvezu.

u prvom sluaju to je tvoja volja, u drugom nije, nego je samo posljedica tvojeg (ne)injenja.
ako zakapari auto i odustane, kapara ostaje prodavau auta. ako zakapari auto i ne isplati
kredit, kapara ostaje njima, ali ti i dalje duguje taj kredit.

Infamija je "lo glas", "ozloglaenost". Za razliku od turpituda, temelji se na pravnim propisima a

ne samo na loem glasu u drutvu. Pie u knjizi, nije ba bog zna kak kompleksan pojam.

P.S. koristite STVARNO KAZALO na zadnjim stranicama knjige. Bez toga je vrlo teko uiti.

ljudi jel netko moze objasniti PUTATIVNI TITUL...

Putativni titul - pojava kada obje stranke kod tradicije misle da postoji valjana
kauza, mada ona uistinu ne postoji. Dakle, ta subjektivna
kauza je taj 'putativni titul'.

Jo vezano za to postoji i disenz (nesporazum) - svaka stranka za causu traditionis misli na neku
drugu kauzu. Za disenz S. Iulianus kae da ne smeta prijelazu vlasnitva dok po Ulpijanu tada ne
bi dolo do prijenosa vlasnitva.

jel moe moda netko objasnit interdicta adipiscendae possessionis?

To je interdikt koji ide za prvim pribavljanjem posjeda te je petitorne naravi, njim se ostvaruje
neko pravo na posjed tako da se ovlateniku prava na posjed dodjeljuje i posjed.(npr. vlasniku po
interdictum quem fundum ili zalonom vjerovniku po interdictum Salvianum)

da li bi netko mogao objasniti lekciju ugovori u korist i na teret treih, jer iako ima jednu
stranicu ja to fakat ne kuim

- ugovori u korist treih osoba (pacta in favorem tertii) - rimski su pravnici to pitanje razmatrali
uglavnom na primjeru stipulacije, te su postavili pravilo da je stipulacija u korist treeg nitava,
kao i svi ugovori u korist treeg
- tijekom povijesnog razvitka dolo je do nekih iznimaka:

stipulator (vjerovnik) je imao neizravno sredstvo u tome to je uz stipulaciju u korist treega

mogao za sebe ugovoriti plate ugovorne kazne (stipulatio poenale) ako promissor ne bi
udovoljio obvezi prema treemu
- u carsko doba, a pogotovo u Justinijanovu pravu, prodrlo je shvaanje da su stipulacije, tj.
ugovori u korist treega valjani za stipulatora ako on ima vlastiti interes na izvrenju ugovora
 budui da trabine poslije smrti ionako prelaze na nasljednika, bila je valjana stipulacija mihi
et heredi meo, no po klasinom pravu je stipulacija samo u korist nasljednika (heredi meo)
bila nevaljana - no Justinijan je priznao valjanima stipulacije na as smrti i na dan pred smrt,
poslije smrti i u korist nasljednika (heredi meo)

- kod ugovora na teret treih osoba obeaje se inidba nekog treeg - sve primjere takvih ugovora
obrauju rimski pravnici iskljuivo na stipulaciji, te smatraju takvu stipulaciju, gdje promissor
obeaje inidbu nekog treeg nevaljanom
- i ovdje je dolo do nekih iznimaka:

obveza dunika (promissora) mogla se i ovdje neizravno osigurati sa stipulatio poenae, a osim
toga se nitavost stipulacije mogla izbjei tako da promissor rijeima stipulacije obvee samoga
sebe - on se obvezuje da e se sa svoje strane zaloiti i sve poduzeti kako bi trei obvezu ispunio -
takva se promisorova obveza mogla utuiti akcijom ex stipulatu

s obzirom na treu osobu je naelo nitavosti takvih ugovora provedeno mnogo dosljednije -
jedina iznimka predlei kod obveza nametnutih nasljedniku - klasino pravo je i ovdje priznavalo
jedino stipulacije odreene na as smrti, a Justinijan je proglasio valjanima i stipulacije na as
smrti i na dan pred smrt - prema tome jedini trei koga se moglo obvezivati bijae odsada
nasljednik

to bi to trebalo znaiti kada se kae da je rei vendicatio petitorna tuba?

Znai da se poziva na pravo (ovdje -pravo vlasnitva), npr. intedikati za zatitu posjeda su
nepetitorne naravi jer se ne pozivaju na pravo ve na faktino stanje (jer posjed nije pravo).

Novana kazna iz actio poenalis iz privatnih delikata je ila u ruke oteenika, dok kod javnih
delikata, ila je u ruke drave. Je li tako? Ako je tako, onda se zaista isplatilo biti opljakan u
to vrijeme. Prvo si dobio novce u etverostrukom iznosu (kako koji delikt) i jo si mogao vratiti
ukradenu stvar rei vindicatiom ili condictio furtiva.

U legisakcionom postupku je vraanje stvari ovisilo o volji tuenog, a ukoliko on stvar nije htio
vratiti sudac ga je osudio na plaanje vrijednost stvari (i plodova, ako ih je bilo). Tek je u
ekstraordinarnom postupku (koji se zapoeo razvijati u principatu), bilo potrebno stvar vratiti, a
ako tueni nije htio, onda bi stvar prisilno bila oduzeta. S tim da je uvijek povlaila infamiju
(automatski ogranienje pravne spos.) za osuenog, a kako je tada puno odnosa zasnivalo na
dobroj vjeri, sumnjam da je bio esti sluaj i da je netko jedva ekao da ga se opljaka .

Ne znai da uvjek onaj koji u sporu povodom rei vindicatio dobiva uspije dobija novanu
protuvrijednost, ve sam ako posjednik odbije vratiti stvar -formularni postupak.

ekstraordinarni postupak-tuba glasi na predaju sporne stvari pa ako stranka koja je izgubila
odbije vratiti stvar, drava pribjegava mjerama javne prisile, kako bi mu stvar oduzela.

Tu je jo vano rei da u sluaju da se tueni u vlasnikoj parnici ne eli upustiti u parnicu i

braniti stvar, tuitelju mora odmah prepustiti posjed nad nekretninom to pretor nalae
interdiktom quem fundum, a ako se radi o pokretnini, pretor bi ovlastio tuitelja da si stvar
izravno uzme (ako stvar nije bila pred sudom, tuitelj je mogao s actio ad exhibendum prisiliti
tuenika da stvar donese pred sud).
Kako da definiram litiskontestaciju?

Litiskontestacija je akt koji je sadrzan u predaji i primanju formule, odnosno, tuzenik i tuzitelj se
nadu na forumu pred pretorom u postupku in iure. Oni se dogovore o cemu ce se tuziti tako da
tuzeni zna da bi se mogao braniti i da tuzitelj ne bi tuzio za nesto sto nije po zakonu. Kada se
usuglase oko toga tuzitelj preda tuzenome taj papir (formulu) na kojoj pise za sto ga tuzi --- > ta
primopredaja se zove AS LITISKONTESTACIJE, kad jednom dode do te litiskontestacije,
tuzitelj vise ne moze tuzenoga tuziti za istu stvar (NE BIS IN DEM).

-Lex Ogulnia - 300. pr.n.e- plebejci mogu biti pontifeksi; zakon je povisio broj augura s 4 na 9, i
pontifeksa s 4 na 8, odredivi da 4 pontifeksa i 5 augura moraju biti plebejci.
-kod carskih konstitucija - treba rei da se rescripta dijele na odgovore na pitanja i izvjetaje
inovnika, opina, ili udruenja odgovarao je car, to su tzv. epistula, ali na privatna pitanja i
molbe napisao bi odgovor ispod pitanja/molbe, taj oblik se zove subscriptio.
-ius respondendi - postoje 2 miljenja(Karlovi naglasio na predanju da obratimo pozornost)-1.da
responsa pravnika s ius respondendi imaju vei ugled i autoritet od ostalih
2.da su samo oni sa ius respondendi mogli davat miljenja, a drugi pravnici nisu smjeli, nego su
se mogli bavit drugim poslovima (sastavljanje ugovora, pisanje literature i sl.) (to jo proitajte iz
knjige da vidite sve tono, ovo je samo ukratko)
-adiudicatio je u R. kod originarni naina stjecanja, a u H. kod derivativnog (ini mi se) i u H. su
rijeni nanosi, naputeno rijeno korito i novonastali otok u rijeci u posebnom pasusu, a kod R.
sve pod acessio.(ali nee bit problema oko tog samo kae da ti je u R.tako)

i u R. ima previe slunosti na lat, to ne treba sve znat,(iter,via, actus i aquaeductus kod poljskih
treba na lat, ostale ne, a gradske normalno treba znat), kod inominantnih je vie oblika navedeno,
treba samo 3 znat, kod kola-ne treba onako detaljno kako je on, nego onako ko kod H. i bitno
znati tko je o njima obavjetavao Sextus Pomponius (njegovo poznato djelo:Liber singularis
enchridii).
Pazit na mala slova u R. jer je hrpa bitnih stvari unutra, a ini se da ne treba. (npr. interdictum
quem fundum je pisan malim slovima, a bitan je)

Temeljna i pravna razlika izmeu res mancipi i res nec mancipi jest u nainu prenoenja
vlasnitva. Res mancipi se prenose u vlasnitvo formalistikim aktom (mancipacija, in iure
cessio), res nec mancipi se prenose neformalnim aktom (tradicija).

Stvari koje spadaju u res mancipi jesu: 1. italska zemljita i zgrade, 2. robovi, 3. domaa radna
stoka i 4. etiri najstarije poljske slunosti puta i vodovoda.

162 stranica (Horvat)

Kod naknadne nemogunosti ispunjenja (ispunjenje je postalo nemogue) dolazi do kontraktne

odgovornosti za tetu. dunik po pravilu nee biti osloboen svoje obveze (ako do nemogunosti
nije dolo sluajem) ve e na mjesto izostale prvotne inidbe doi sekundarna na naknadu tete.
(pogledaj naknadu tete i concursus causarum i confusio kod ispunjenja obveze ipso iure).
Poetna nemogunost predlei ako stranke nemaju pravne i djelatne sposobnosti ili ako nije
odrana forma - znai nedostaju neke bitne pretpostavke uope za sam posao pa on niti ne
nastaje. Znai povezala sam poetnu nemogunost ispunjenja sa nitavoti.
(jer iskreno nigdje i knjizi nisam nala tono dio da navodi poetnu nem.ispunjenja)

Ne moe se uvaiti svaka bludnja tj. pravni posao nee biti nevaljan zbog svake bludnje.
Uglavnom se moe kazati da e takav uinak imati samo bludnja koja je ISPRIIVA, BITNA I
NESAKRIVLJENJA.

Pretori su prilikom preuzimanja slube donosili edikte u kojem su iznosili neka naela svog
djelovanja. S vremenom su pretori preuzimali neke dijelove od svojih prethodnika i dodavali
neke svoje dodatke koje su smatrali potrebnima. Meutim,za doba principata,oni prestaju donositi
novosti te jo postoje samo ti dijelovi koji se prenose s jednog na drugog pretora-ti se dijelovi
nazivaju edicta tralatitia.

Jel zna tko to je ius postliminii? Spominje se na par mjesta, tipa za posjed se kae da se ne
odnosi na njega.

To ti je pravo rimskog graanina koji je pao u zarobljenistvo i postao rob da ponovno ako se vrati
na rimsko podrucje postane slobodan i vrate mu se sva prava kaj je imao prije. tu ti je jo jako
bitno rei da to nije vrijedilo za brak i posjed jer se uzimalo da su to faktina stanja koja je
zarobljavanje prekinulo.

Molila bih da mi netko objasni rezolutivni uvjet na nekom jasnom primjeru,to mi je jako
zbunjujuce i condicione pendentae kod rezolutivnih uvjeta ?

Condicione pendente ti je vrijeme prije ispunjenja uvjeta, vrijeme pendencije, tj. ekanja i
neizvjesnosti hoe li se uvjet ispuniti. Razliit je uinak kod suspenzivnih i rezolutivnih uvjeta.
Pita konkretno za rezolutivne:

Kod rezolutivnih uvjeta: - condicione pendente uinci pravnog posla nastaju odmah u potpunosti,
ali imaju prestati ako se uvjet ispuni

- rezolutivni su uvjeti u rimskom pravu bili dosta rijetki, a rimski pravnici su ih konstruirali kao
suspenzivno uvjetovano oitovanje o raskidanju posla - ako je takav uvjet bio po civilnom pravu
nevaljan, te bi se unato ispunjenju uvjeta trailo ispunjenje posla, pomogao bi pretor pomou
ekscepcije, a ukoliko je bio valjan, preostajalo bi ispunjenjem uvjeta uinak posla ipso iure

Jel mi moe netko objasniti onako na primjeru exceptio doli , a posebno i exceptio doli
praeteriti (specialis) i praesentis (generalis) ??

To ti je kod delikata honorarnog prava, konkretno dolusa.

Uz actio de dolo (za zatitu protiv dolusa) uvedena je i exceptio doli kojom e se posluiti tueni
da odbije tubu vjerovnika koji je postupao prijevarno - i kod nje se dolus shvaa itroko - on ne
obuhvaa samo prijevaru koja se dogodila pigodom sklapanja i izvrenja posla nego i kasnije
prijevarno, odnosno nepoteno postupanje.

- Ako je tuitelj prijevarno postupao u prolosti, tj. prigodom sklapanja pravnog posla i njegova
izvrivanja, govorimo o exceptio doli praeteriti ili specialis - ako je prigodom sklapanja pravnog
posla sve bilo u redu, ali tuitelj postupa sada dolozno time to tui, on poinja dolus u asu
utuenja i tu govorimo o exceptio doli praesentis ili generalis

Kad je ve u toku pojanjavanje gradiva, ajde da i ja neto pitam.

Jel moe netko laiki objasnit concursus causarum kao jedan od naina prestanka obveza ipso
iure?
itam to xx puta, vraam se na to i ne kuim, pogotovo na temelju onog primjera koji je
napisan u Horvatu.
Openito, - concursus causarum predlei ako vjerovnik individualno odreenu dunu stvar stekne
na temelju nekog drugog pravnog razloga od nekog treeg, a ne od dunika. Slijedi ti objanjenje
iz ove druge citirane reenice >>

ispunjenje prve pogodbe postaje nemogue, jer nitko ne moe vjerovniku nabaviti stvar koja je
ve dola u njegovo vlasnitvo.

Po starijem pravu je obveza u takvom skluaju uvijek utrnula, ali u daljnjem razvoju se to
stanovite mijenjalo, te je naravno Justinijan postavio pravilo da obveza utrnjuje samo u sluaju
ako je prva obveza imala stvar pribaviti vjerovniku besplatno, te ako je i pravni razlog drugog
steenja takoer besplatan.

Najjednostavnije - ja sam tebi duan vratiti knjigu Rimskog prava, ali to ne uinim (jer sam ju
recimo proslijedio Tomislavu). Nakon nekog vremena, Tomislav uvidi da sada ima dvije takve
knjige te ti tvoju odlui besplatno dati, pokloniti.
Ti si tako stekao tu individualnu dunu stvar, ne od mene, nego od nekog treeg, i to besplatno.

moe li netko odgovoriti kako se prestaje biti civies, osim capite deminitione maxima i media i
tko sve spada pod vlast patria potestatis

Civis (ne civies) ; koliko se sjeam samo sa capitis deminutio (ne capite deminitione) maxima i
media - sa maxima se gubi i sloboda to povlai i gubitak statusa rimskog graanina, a sa media
se gubi civitet i obiteljska pripadnost - postaje Latin ili peregrin
Status civitatis se gubi i kaznama izgona ili deportacije, ali to isto spada pod c.d. media

Pod patriae potestas (doivotna i jaka vlast kunog starjeine - pater familiasa) spadaju djeca s
daljnjim potomcima, te eventualno ena ako sklope brak cum manum

pripazi na ove latinske nazive jer e ti na pismenom odreeni ispravljai s gutom za pogrekice
skidat bodove

Opasnostima pluspeticije se izlae onaj vjerovnik koji trai od dunika vie nego to ima
pravo...U tom sluaju on gubi cijelu trabinu. Npr. ako kod alternativne obveze izriito
trai,odnosno utuuje samo jednu inidbu,vjerovnik gubi tubu zbog pluspeticije jer je tu on
traio samo jednu inidbu,a izbor je bio na duniku. Dakle,on je traio vie nego na to je imao
pravo (traio je TONO odreenu inidbu,a konani je izbor na duniku). Ovo stoji ako
ugovorom pravo izbora obveze nije dano vjerovniku

Moda bi bolje zvualo da si rekao "Pluspeticija je ustanova rimskog parninog procesa kojime
se tuitelj kod tubi na certa izlae opasnosti gubitka parnice i ukupne trabine."

cautio je jamstvo za ispunjenje neke obveze (mislim da se kod actio negatoria-e spominje
cautio de ampulis non turbando ili kako vec), a moze znaciti i dispozitivnu pismenu ispravu o
sklapanju nekog pravnog posla.

Cautio je zapravo pismena potvrda o sklapanju stipulacije, koja ima dokaznu svrhu o nastanku
verbalnog kontrakta. Kasnije postaje dispozitivna, to znai da je ve neosporan i dovoljan dokaz
sklapanja stipulacije. Sve drugo to moe rei su samo oblici kaucije.
1.Kod kvazikontrakata: condictio ex lege ? Da li je to isto to i condictio certi generalis ili je
ovo drugo samo drugaiji naziv za ovo prvo ili to ve ? Objasnite mi razliku ta dva
pojma...Hvala
2.to su to obvezni zahtjevi na certum ?? (I koji su drugi ? ... Znam da ima jo barem jedan
oblik ili vie njih...ini mi se res ili kako ve...)
3.Koja je razlika izmeu actiones, condictiones, interdikata, edikata...mislim znam da su sve
to tube ajmo re, bilo da dolaze od cara, pretora ... ali u emu je razlika ?? Da li se jedne
od njih koriste iskljuivo za jednu stvar, druge pak za drugu stvar...koja je bitna i osnovna
razlika tih pojmova ili je to u biti sve isti ko ??

1.To su novi oblici kondikcija uvedeni u Justinijanovom pravu - tako condictio ex lege, kojom se
ostvaruju novi, na zakonu utemeljeni obvezni zahtjevi za koje nije bila predviena posebna
akcija, te condictio certi generalis, kojom se moe ostvarivati svaki obvezni zahtjev na certum,
bilo da se radi o kontraktu, kvazikontraktu ili deliktu.

2. Pogledaj kod pogodbi stricti iuris i bonae fidei. Drugi su ti zahtjevi na incertum (recimo, kod
pogodbe b.f.)
Konkretno, kod pogodbe stricti iuris -

- Sueva je djelatnost bila naroito ograniena ako je tuiteljev zahtjev iao na certum, tj.ako je u
intenciji formule predmet duga bio tono objektivno odreen - takav certum je predleao ako je
tuitelj traio odreenu novanu svotu (certa pecunia) ili odreenu stvar (certa res)

3. I sam si rekao, razlika je tko daje pravo na ostvarenje tih tubi, razlika je u namjeni,
pretpostavkama za ostvarenje... Ima ih doista puno, recimo interdikti - uvjetni nalozi ili zabrane
koje je pretor izdavao na zahtjev jedne stranke protiv druge bez prethodnog ispitivanja ili
provoenja dokaza (tek ako se jedna stranka ne bi htjela pokoriti tom interdiktu, nadovezala bi se
na njega redovna parnica koja bi se rjeavala osudom). Ima ih vie vrsta (interdicta retinendae
possessionis...)

Da li je actio de dolo i exceptio doli jedno te isto ???

Konkretno - recimo osoba na prijevaru sklopi akt stipulacije. (Pero je obvezao se dati roba
Marku i sveano sproveli stipulaciju, ali prije izruenja a nakong sklapanja ugovora Pero da
robu da popije otrov, te jadni Marko ne dobije svog roba)...

E sad, u ranije doba nije postojala zatita za Marka, ali kad je krajem republike uvedena za
takvo dolozno ponaanje deliktna akcija, zanima me da li je actio de dolo i exceptio doli isto ??
Ili ekscepciju koriste iskljuivo samo oni kojima je pretor to omoguio, a ostali idu na obnu
deliktnu akciju???

Dvije razliite stvari.

Za zatitu protiv dolusa >pretorska actio de dolo - pravni je posao bio po civilnom pravu i dalje
valjan, ali dolus se sada smatra deliktom, te se kanjava kao delikt pretorskom penalnom akcijom
de dolo.
Tuba je bila vezana na rok od godine dana i ila je za plaanjem novane kazne u visini
prouzroene tete, dakle stvarno za naknadom pretrpljene tete.
On je strogo supsidijarna tuba - davala se samo u sluaju ako nije bilo nikakvog drugog pravnog
sredstva da se prevarenome pomogne - zato je ona npr. iskljuena kod iudicia bonae fidei i kod
stipulacije ako je u stipulaciju bila uvrtena klauzula doli kojom je dunik preuzeo odgovornost
za dolus.

Uz akciju de dolo uvedena je i exceptio doli kojom e se posluiti tueni da odbije tubu
vjerovnika koji je postupao prijevarno - i kod nje se dolus shvaa iroko - on ne obuhvaa samo
prijevaru koja se dogodila pigodom sklapanja i izvrenja posla nego i kasnije prijevarno, odnosno
nepoteno postupanje.

nesklad volje i oitovanja; ako mi netko moe objasniti onu 3.teoriju - teoriju povjerenja
(posredovnu teoriju)?

Polae naelno teite na volju, ali se to stanovite modificira s obzirom na sigurnost pravnog
prometa onamo da se mora tititi povjerenje u valjanost oitovanja na strani onoga kome je
oitovanje namijenjeno

to napisati o servijevom ustavu?

Ja ovo imam oznaeno za odg na to pitanje iz nekog pradavnog kolokvija, neka netko
dopuni/ispravi ako treba:

- tradicija pripisuje ove reforme pretposljednjem kralju Serviju Tuliju (zato tzv. Servijev ustav),
iako je danas vladajue miljenje da je centurijatski sustav uveden postepenim razvojem u
republikansko doba

- na elu rimske drave vie nije rex, nego 2 konzula koji vladaju po naelu kolegijata i ija vlast
traje jednu godinu
- vlast u religijskim pitanjima prenesena je na posebne sveenike organe (pontifices i rex
sacrorum), a s vremenom su se od vrhovne vlasti konzula odvajale pojedine funkcije i prenosile
na nove, posebne magistrate
- uz staru rodovsku podjelu naroda na kurije, nalazimo novu podjelu naroda na imovinskoj
diferenciji, i to na teritorijalno-imovinsku podjelu na zemljine tribuse, te podjelu po imetku na
razrede i centurije

- po Servijevu ustavu bili su plebejci rimski graani, ali su u prvo doba republike imali malo
koristi od toga - njihovo pravo glasa bilo je gotovo iluzorno, magistrature, senat i sveenike
slube bile su pristupane samo patricijima, nisu imali mogunost raspolaganja s u ratovima
osvojenom zemljom (ager publicus), a radi svog opstanka morali su se esto zaduivati kod
bogatih patricija, to ih je esto dovodilo u dugovno ropstvo

koja je razlika izmeu POSJEDA PRAVA I PRAVA NA POSJED?

Posjed prava- situacija u kojoj su predmetom posjeda i neka druga prava, a ne samo pravo na
posjed tjelesne stvari. Dakle, mogue je da netko faktiki dri sadraj nekog drugog prava, npr.
prava uivanja tue stvari (corpus) s voljom da postupa kao ovlatenik tog prava (animus).

Pravo na posjed je pravo po kojemu njegov ovlatenik ima mogunost doi do posjedovanja,
dranja neke stvari, npr. - zalono pravo daje vjerovniku pravo na posjed te stvari i namirenje
njegove trabine iz te stvari

Znam da zvui nejasno, ali zapravo ti nazivi pojmova govore o emu se radi. Potrai u knjizi za
strunije objanjenje
2. ZATO JE STIPULACIJA NAJVANIJI VERBALNI KONTRAKT?

3. TO ZNAI DA JE KONTRAKT STRICTI IURIS?

4. KAKAV SE POSJED TITI?

5.KAKO SE JO POSTAJE FIZIKOM OSOBOM OSIM ROENJEM?

2. Na temelju stipulacije se izgradila klasina nauka o obvezama. Imala je vrlo iroko polje
primjene, a uostalom je bila apstraktna za razliku od drugih verbalnih kontrakata (kao to su dotis
dictio itd. koji su kauzalni) jer nije navodila pravni razlog obvezivanja.

3. Ako je neki kontrakt stricti iuris, to znai da sudac (ne mijeaj ga s pretorom koji je u 1. dijelu
postupka) prilikom odreivanja dune inidbe imao manju slobodu rasuivanja prilikom
donoenja sudskih odluka nego je to bilo u sluaju ako je kontrakt bio bonae fidei (tu sudac sudi
po naelima potenja i povjerenja u prometu pa je tako sudac mogao uvaiti tuenikovo pozivanje
na tuiteljevu prijevaru (dolus) iako u formulu nije uvrtena exceptio doli.

Detaljnije o tome pogledaj u knjizi jer je dosta detaljno (obrati posebnu pozornost na kondikcije).

4. U pogledu zatite, stvari stoje ovako: Interdiktima se titi possessio ad interdicta (a.k.a.
juristiki posjed), possessio naturalis (detentio) se ne titi interdiktima, ali postoje 3 iznimke
(izvedeni posjed), a possessio civilis je kao ovaj juristiki posjed samo to se temelji na pravnom
razlogu te se stoga titi interdiktima.

5. Logino mi je da se fizikom osobom postaje samo roenjem. Vjerojatno si pomijeala s

nainima stjecanja rimskog graanstva meu kojim je roenje jedan od njih.

Moe mi netko pojasniti stjecanje slunosti putem Deductio servitutis?

Ja tebi prodam svoju kuu, dakle ti postaje njen vlasnik, ali si ja pridrim npr. slunost stana i
ostanem u kui, ali vie ne kao vlasnik.

to je potrebno reci na pitanje to zna o Galima? gdje se to nalazi u knjizi?

To je Milotievo pitanje.
Treba se rei da su Gali zapalili Rim oko 390. g. pr. n. e. Dotada je zakonik 12 ploa bio
izloen na Forumu.
To ti se nalazi u povijesnom dijelu gdje se govori o zakoniku 12 ploa.
Naravno da se to ne trai na pismenom ispitu, ali nije loe zapamtiti takav jedan detalj
ako se ide kod Milotia.

1.ius honorarum?
2.pretor i pretorski edikt?

1. Gospodarskim i socijalnim promjenama poslije drugog punskog rata nije vie moglo
dostajati staro, uskogrudno i formalistiko civilno pravo. Bilo je presporo te je
prilagoavanje novim prilikama preputeno djelatnosti pravosudnih magistrata, u prvom
redu pretora. Oni vre preinake i uvode novosti u staro civilno pravo. Tako je uz ius civile
dolo do stvaranja novog pravnog sloja, koji se po tim magistratima zove ius
honorarium( ius praetorium. ius aedicilium)

2. Pretor sudjeluje u civilnom procesu koji se dijeli na dva dijela : uvodni postupak pred
pravosudnim magistratom( in iure i drugi dio pred sudakim zborom ( in iudicio). Pretor
odluuje da li su zahtjevi stranke zakonom osnovani, te on preputa tubu i odobrava
izbor porotnika-suca. No pretor je mogao i odobriti tubu koja inae ne bi bila odobrena
po starom civilnom pravu. Nadalje, pretor je mogao izabranom sucu davati upute i esto
je stvarao pravilo po kojem e se spor rijeiti, te tako ponekad sudac samo mehaniki
provodi pretorove zahtjeve.
O pretorskim ediktima ima sve detaljno na stranici 58./59. ako ucis po Horvatu.

leges = carske konstitucije

ius = starije pravo koje je ostalo na snazi, a koje je sadrano u spisima klasinih pravnika
te koje nije bilo izmijenjeno carskim zakonodavstvom

Codex Iustinianus - leges

Digesta (Pandectae) - ius
Institutiones - prirunik za poetnike
Codex repetitae praelectionis - leges
Novellae - leges

skola prirodnog prava; codex maximilianeus bavaricus civilis, 1756.,

opce zemaljsko pravo za pruske drzave, 1794.,
code civil (code napoleon), 1804.
opci gradjanski zakonik, 1811.

imam par nedoumica oko bona fidei possessora pa ako bi mi netko bio voljan razjasniti
mi ih
1) bona fidei possessor ima primjerice kravu u bonitarnom vlasnitvu, ona se oteli prije
litiskontestacije, pojavi se pravi vlasnik, tui bona fidei possessoea rei vindicatiom,
dobiva natrag kravu. e sad mene zanima tele, bez obzira to je prije litiskontestacije,
vlasnik dobiva i tele, a bona fidei possessor ostaje bez iega, zar ne? naravno uz uvjet
da se sve dogaa unutar god dana

2) isto bona fidei possessor... ima primjerice stan koji iznajmljuje i ubire najamninu
koja spada pod fructus civiles, dolazi pravi vlasnik, dobiva natrag tubom svoj stan, a
to je s tom najamnimom? ima li i na nju pravo? ovo me zbunjuje jer u knjizi se
spominju samo fructus naturales, a ne i fructus civiles

hm,ovako: bona fidei possessor nije bonitarni vlasnik

bona fidei possessor ili posteni posjednik je osoba koja je u ispricivoj bludnji glede
stjecaja te neke stvari.npr on je kupio stvar od nevlasnika ili od dusevnog bolesnog a to
NIJE znao i kraj duzne paznje NIJE MOGAO znati.on doduse uziva zastitu sa Actio
Publiciana,ali ne uziva protiv VLASNIKA i protiv svakog treceg jaceg posjednika (npr
od drugog bona fidei possessora koji je stekao stvar prije njega od iste osobe - prior
tempore potior iure).

bonitarni vlasnik s druge strane,uziva zastitu sa Actio Publiciana protiv svih (stekao je
stvar res mancipi na temelju tradicije npr a ne mancipacije ili in iure cessio).

Sto se tice plodova, nacelno bona fidei possessor odgovara poslije litiskontestacije samo
za ubrane plodove i one koje je trebao ubrati (percepti i percipiendi). Znaci,tom
analogijom sve sto je krava dala prije litiskontestacije je njegovo,a poslije
litiskontestacije pripada tuzitelju koji trazi svoju stvar natrag. mala fidei possessor ce
odgovarati i za fructes consumpti, extantes (potrosene,one koji su preostali) i za one koje
moze poluciti samo vlasnik.

princip elasticiteta kod vlasnitva?

pretorsko ili bonitarno vlasn.?
kod rei vindikacije pasivno legitimiran posjednik?

Princip elasticiteta ili ius recadentiae znai da ako je netko vlasnik stvari i privremeno
daje nekome drugome neko stvarno pravo na toj svojoj stvari npr. neku slunost, sada je
opseg njegovog vlasnitva smanjen tj ogranien za ta ovlatenja koja je dao drugome, ali
im ta slunost prestane njegovo vlasnitvo se opet automatski vraa u potpuni oblik i za
potvrivanje toga ne treba nikakav akt.

Bonitarno vlasnitvo - znai kviritsko vlasnitvo na res mancipi prenosilo se samo

formalistikim aktima mancipacije ili in iure cesije, a tradicijom se prenosio samo posjed
na njima..meutim nakon proteka roka dosjelosti i onaj koji je stekao tradicijom na njima
samo posjed postat e kviritski vlasnik. e sad, ako u meuvremenu dok jo nije protekao
rok dosjelosti, kviritski vlasnik (onaj koji je sadanjem posjedniku vlast tradirao, ali je on
jo uvijek ostao vlasnikom) zatrai rei vindikacijom stvar natrag, pretor je davao
posjedniku (tj bonitarnom vlasniku) exceptio rei venditae ac traditae. Isto tako je
bonitarni vlasnik imao actio Publiciana - znai iako nije bio jo kviritski vlasnik mogao je
od treega koji mu je stvar uzeo traiti stvar natrag.

Pasivno legitimirani kod rei vindikacije je posjednik NEVLASNIK, ali i fictus possesor,
dakle prividni posjednik (onaj koji dolozno napusti stvar kada mu prijeti tuba mislei je
tako izbjei svejedno moe biti tuen; a isto tako i onaj koji dolozno na sebe povlai
parnicu tj daje da ga vlasnik tui, iako on nije posjednik nego eli zatititi stvarnog
posjednika)

1. teorije interdikata-na to se to podrazumijeva?

2.uloga pretora u procesu nastanka mag.edikata?
3.omnis causa rei
4. lex cornelia- iuris condictione[/QUOTE]

2. pretori i jesu u prvom redu pisali magistratske edikte, bitno za navesti edicta repentina,
edictum perpetuum, i edictum tralatitium, ne da mi se ba objanjavati svaki posebno.
3. kada se kod tube odluuje osim o glavnom predmetu spora o nekim dodatnim
stvarima, npr. koristima, plodovima i prednostima koje bi tuitelj ostvario da nije dolo
do onoga zbog ega se spor vodi (dakle kod reivindikacije bi to bile koristi koje bi
vlasnik ostvario da mu stvar nije bila oduzeta, recimo najamnina koju je mogao dobiti za
to vrijeme)
to se prvog tie, jedino to mi pada na pamet je da pitanje zapravo glasi teorije
posjedovne zatite interdiktima pa se to odnosi na onu Savignyjevu, Iheringovu i
monierovu teoriju.
ovo 4. isto mislim da nije povezano jedno s drugim. Lex cornelia ima veze ili s
poruanstvom ili iniuriom, a iuris condictiones se valjda odnosi na kondikcije.

Kako je nastajala oporuka Testamento in comitiis calatis?

Sve to znam o tome jest da je to javna oporuka pred kurijatskom narodnom skuptinom,
skuptini predsjeda pontifex maximus. Nije poznato kako je obavljan akt
testamentifikacije.

Koja je razlika izmeu kolacije bonorum i descedentske kolacije?

To mi se ini potpuno isto jer se i za c. bonorum spominje da moraju ubaciti darove i
miraz.

Collatio bonorum je unoenje u ostavinu svega onoga to je emancipirani sin stekao

nakon emancipacije i to mora unijeti u ostavinu prije diobe.
Descedentska kolacija je unoenje u ostavinu onoga to je emancipirani sin stekao od
ostavitelja za vrijeme njegova ivota, npr. miraz, darove.

HORVAT POGREKE

str. 273 Horvat, skroz gore u 1.reenici "U prvom sluaju rok poinje tei..." treba ii "U
prvom sluaju rok ne poinje tei dok postoji za stranku nemogunost izvrenja...". Znai
fali 'ne' u reenici.

takoer, u sentenci, prevesserit, umjesto praecesserit.

u Horvatu (str. 259) pie kako se kod pobojnosti u pravilu pravni poslovi ponitavaju EX
TUNC, Ex nunc treba pisat. Potvreno iz Romca.

jel se za akcije podrazumijeva actiones fictiae, formule s premj.subjekata, actiones in

factum?! a a excepcije????
organizacija sudova- dal se misli na centumvirsko i decemvirsko sudite, str 429
horvat! ?

Mislim da bi bilo dobro da kupi Romev Rjenik rimskog prava. Bit e ti lake snalaziti
se u gradivu.
Jesi proao cijelu knjigu? Ako nisi, moj savjet je da proe. Meni su neke stvari postale
jasne nakon to sam dola do kraja knjige jer se neki pojmovi samo spominju, a tek
kasnije su objanjeni.
moze li mi netko objasnit iuris quasi possessio jer pise da se stiti nppr posjednik prava
uzivanja tude stvari bez obzira dali mu to pravo pripada..a dolje kad se objasnjava
spominje se bas rijec uzufruktuar itd. tj govori se o toj osobi kao da mu to pravo zaista i
pripada,,zbunjuje me to

Dakle, kao to postoji samo posjed kao faktina (ne pravna!) vlast nad stvari, postoji i
posjed prava kao faktino vrenje ostalih prava (slunosti, uivanja i ostalih prava na
tuoj stvari), bez obzira na to ima li quasi possessor pravnu osnovu za takvo ponaanje
(faktino vrenje).
Isprva se takav odnos nije titio, ali s vremenom i kvazi posjednik dobiva zatitu preko
pretorskih interdicta utilia pa tako i uzufruktuar dobiva zatitu.
Zamisli situaciju: Ti stalno bere neije voe ili crpi vodu s tueg izvora iako nema
pravo na to (dakle nisi nekim pravnim odnosom ovlaten brati plodove) pa nema ni
zatitu. Sve do uvoenja tih interdicta utilia i posebnih interdikata koji tite tvoju kvazi
posesiju, odnosno tvoje faktino stanje. Kao to i posjednik ima zatitu prema treima i
kada nije vlasnik odreene stvari pa ak i kada je njegov posjed possessio iniusta.
Nebitno je ima li ti pravo na neto, bitno je da ti faktino vri sadraj tog prava, pa ima
i zatitu. Analgno pojmu posjeda u odnosu na vlasnitvo, samo usporeuj s tim i bit e
jasnije.
Spominje se uzufruktuar kao da mu to pravo pripada zato to on u biti i ima neko pravo,
odnosno u biti je odnosa ususfructusa da je uzufruktuaru doputeno ubiranje plodova, ali
uzufruktuar nije POSJEDNIK, nego DETENTOR, dakle i on u neku ruku vri kvazi
posesiju.

Interdictum de vi armata,
nije mi posve jasno
Znai li to da je netko mogao zatraiti izdavanje tog interdikta pa je on mogao nekoga
potjerati s posjeda uz pomo gomile ljudi i oruja ili neto drugo?

Netko je definitivno morao zatraiti izdavanje interdikta. Taj je interdikt interdictum

simplex to znai da je zahtjev za vraanje posjeda upuen samo jednoj stranci i to onoj
protiv koje je zatraen.
I ne, to definitivno ne znai da je ta osoba smjela potjerati nekog orujem ili gomilom
ljudi, ve da je na oduzimanje svog posjeda primjenom takve sile (oruja i gomile ljudi)
posjednik reagirao zahtijevajui izdavanje interdikta protiv osobe koja je kvalificiranom
silom taj posjed oduzela. Nasilnik je izdavanjem interdikta prisiljen napustiti posjed.

1. U koje doba su carske konstitucije gl. izvor i u kojem se djelu Corpusa nalaze? te
2. Objasni vezu izmeu Corpusa i klasinog prava

1. Kao to ti samo njihovo ime kae, one su carske konstitucije, dakle, u principatu i
dominatu, odnosno klasinom i Justinijanovom pravu, kako ve eli. Nalaze se u Codex
Iusitinianusu i Novelama.
2. Mislim da je na ovo pitanje ve odgovoreno negdje, dodue, mogue je da je taj post u
meuvremenu izbrisan. Dakle, radi se o tome da se u Corpusu nalaze carske institucije i
miljenja pravnika iz klasinog razdoblja, a nad kojima su, pogotovo u digestama, vrene
interpolacije.

Proitaj si jo jednom taj dio u Horvatu (87-91. str) ili u Romcu (66-73. str)

Commodatum je realni kontrakt iz kojeg proizlazi obvezni odnos koji je zatien in ius
concepte i in factum concepte. Prekarij naelno nije kontrakt sve do Justinijana, ve
faktiki odnos u kojem vlasnik stvari daje prekaristu stvar na besplatno uivanje do
opoziva. Prekarist je u ovom sluaju iznimka tj. izvedeni juristiki posjednik stvari jer
ima posesorni interdik prema svima osim prema vlasniku koji mu je dao stvar na
uivanje. U Justinijanovom zakonodavstvu se uvrtava u inominantne kontrakte, pa se na
temelju toga mogu podii i obvezne tube koje proizlaz iz inominatnih kontrakta, a ne
samo interdictum de precario.

moe li mi netko objasniti kada e kupac koristiti akciju auctoritatis, a kada akciju
empti protiv prodavaoca, ako se nakon kupnje ispostavi da prodavatelj nije bio vlasnik
stvari...to znai da je kupac poteni posjednik...dakle ako se pojavi trei kao vlasnik i
uzme stvar?

Razlika je u vremenu u kojem su se koristile, actio auctoritatis je staro sredstvo zatite,

mislim da ve u zakoniku 12 ploa, a actio empti novije (u klasinom pravu). Takoer
mislim da se actio auctoritatis mogla koristiti samo u sluaju evikcije, dok se akcija
empti mogla koristiti ve i pri samom saznanju kupca da mu je prodavatelj prodao tuu
stvar.

Kupac je poteni posjednik ako nije znao, u trenutku kupnje, da on zapravo kupuje stvar
od nevlasnika, dakle bio je uvjeren da svojom kupnjom ne kri niije pravo.

Moe li bonae fidei possesor uzukapijom stei vlasnitvo na res furtive? U knjizi se
navodi da je po starom civilnom pravu to iskljueno, ali zadaci u privitku drukije
navode. Je li to neka iznimka kasnijeg, klasinog prava ?

Takve iznimke nema. U klasinom pravu je potrebna res habilis, to res furtiva nije, a ista
pretpostavka vrijedi i u Justinijanovu pravu. Dakle, trei, bilo kakav trei ne moe stei
vlasnitvo na ukradenoj stvari.

Pretpostavljam da ti misli na onaj zadatak s kolima, Licinius, Fabius, itd. (letimino sam
ih samo preletila, mogue je da ih ima jo, ali samo sam ovog uoila) gdje se spominje
mala fides superveniens. Mislim da se u tom zadatku na ta kola ne gleda kao na ukradena,
mada se ini blesavim. Mislim da se na njih gleda kao na clam (potajno) oduzeta kola, to
ak ni ne ulazi u pravilo prema kojem ni res vi possessae nije mogue stei dosjelou
(pie u horvatu da se takvima smatraju samo silom oduzete stvari).

Nemoj se puno oko toga optereivati, zadaci najee nisu toliko zakomplicirani, i skui
se iz konteksta, dakle, vjerojatno bi pisalo izriito da je neto ukradeno, ako se oekuje da
skuite da oni pitaju za pravilo o nedosjedanju res furtivae. Takoer mislim da se ne bi
trailo u zadatku objanjenje vlasnitva da se ne odnosi na pravilo mala fides
superveniens. Nekako oni ipak ukau na toan odgovor u postavljenim pitanjima.
Romac:
"Pod pojmom nasljednog prava razumijeva se skup propisa kojima se regulira prijelaz
imovinskih prava i obveza s jednog subjekta na drugi u sluaju smrti. To je nasljedno
pravo u objektivnom smislu rijei."
Nastavak teksta:
"U subjektivnom smislu, pod nasljednim pravom razumijeva se ovlatenje nasljednika da
supi u imovinske odnose koje je imao umrli."

Takoer, dobili smo odgovor u vezi actio auctoritatis kod jamstva za pravne mane
stvari.
Citiram: "Tko za pravne nedostatke stvari napie actio auctoritatis, nee mu se priznati
zadatak...dobie....ma...dobie negativne bodove!"

ta nije hipoteka za nekretnine? Krave su valjda pokretnine

Noup. Kad je hipoteka i nastala, prvo se u zalog davalo orue, stoka, robovi itd. (Horvat,
str. 238, drugi odlomak kod hipoteke) Prema tome, krave spadaju u invecta et illata.

moe li mi netko navesti neki primjer mentalne rezervacije?

Netko kae da e nekom drugom prodati neku stvar po odreenoj cijeni (dakle dogovori
se i cijena i stvar), ali on to u biti ne eli.
Ili recimo kada se stranke dogovore o unajmljivanju bika, ali stranka koja bi trebla bika
dati u najam zapravo nije imala namjeru niti je to eljela napraviti, ve je volju pogreno
oitovala.
Zamisli situaciju: Ti i ja razgovaramo i meni se jako svia tvoj auto. Tebi ba i ne i kae
da bi ga volio(voljela?) prodati. JA kaem da bih dala za njega x kuna i da bih ga kupila
odmah da mi se ponudi, jo malo priamo o tome, ti zakljui da namjera kupnje s moje
strane stvarno postoji, a kad mi pokua auto dati i naplatiti mi cijenu, ja kaem da nisam
tako mislila. Ipak, u obzir se uzima oitovanje i po rimskom pravu bih ja trebala kupiti
auto jer smo dogovorili predmet i cijenu.
Takoer, to bi vrijedilo i za iznajmitelja stana koji nekom obea iznajmiti stan za odr.
novanu naknadu, ali kasnije se predomisli i isto obea jo nekom (jer taj recimo ne bi
koristio eventualno prakirno mjesto) ili potpuno odustane od namjere da stan iznajmi.
Tada bi takoer vrijedilo oitovanje volje, i stan bi morao biti iznajmljen tebi.
Ili se ode iati i kae ti frizerka da e to biti 60 kuna, ali nakon ianja ti naplati 70. I
tada vrijedi oitovanje.
Moglo bi se milijun primjera nai. Dakle, gdje god je pogreno oitovana volja, vrijedi
oitovanje.

moe li mi netko odgovoriti na ovo pitanje ugovorna kazna-objasni i navedi razliku od

odgovornosti za tetu i koja gradska slunost se istie od ostalih i zato

ugovorna kazna je novana svota koja se ugovara stipulacijom uz neku obvezu u svrhu
osiguranja jer je dunik obvezan na plate konvencionalne kazne ukoliko ne ispuni
prvotni obvezu. naknada tete je dunost obveznog dunika da na vjerovnikov zahtjev
naknadi neko protupravno umanjenje imovine do kojeg je dolo povredom neke
postojee obveze ili izvrenjem delikta.

pravo upotrijebiti tui zid se razlikuje od ostalih gradskih slunosti jer je vlasnik slunog
dobra obvezan na facere to je protivno principu servitutis in faciendo consistere nequit
(vlasnik mora odravati zid u ispravnom stanju)

kako da odgovorim na pitanje da se objasni actio i exceptio? to je prilino openito

pitanje, pa ne znam to se tu tono trai.

o exceptio treba sve sa str. 437 Horvat. znai da je izvanredni sastavni dio formule, tko,
to, kako, zato...pa onda i objasnit na primjeru bi bilo super, da tuzenikova obrana
djeluje ope exceptionis i podjelu na peremptoriae i dilatoriae i objasnit koje su kakve jel.
uglavnom to vie iz tog odlomka napie to se vie moe nadat 2 boda dobit. ali koliko
se ja sjecam obicno detaljnije postavljaju pitanje, tako da navedu sto tocno treba. isto za
actiones...budu trazili podjelu formula i akcija, ili dijelove formule ili neto slino...

Jel mi moe netko objasniti razliku izmeu successio ordinum i graduum?

successio graduum se odnosi na delaciju na daljne stupnjeve srodstva unutar istog

razreda. znai kada kae da nije postojola successio graduum, to znai da se ne bi
pozivali daljni stupnjevi ako prethodni ne bi prihvatili nasljedstvo. kod intestatnog
nasljeivanja po civil. pravu, poslije sui heredes naslijeuju samo agnati najblieg stupnja
- proximus agnatus, te oni svojim postojanjem iskljucuju daljnje agnate. znai ako postoji
ostaviteljev brat, pa on ne prihvati nasljedstvo, nece se na prihvat pozivati ostaviteljev
necak. kada bi se pozivao, to bi znacilo da postoji successio graduum, znaci prijelaz
delacije na udaljeniji stupanj.
isto ti je successio ordinum, samo sto je ordinum razred, znaci npr. opet kod civil. intest.
nasljeivanja - gentili bi se pozivali samo ako nije bilo ivih agnata, a ako su oni
postojali, ali nisu prihvatili nasljedstvo, ne bi se pozivali gentili ve bi nasljedstvo postalo
vakantno, odnosno pripalo dravi.

ugovorna kazna - objasni i navedi razliku od odgovornosti za tetu, pa molim nekoga

da mi ukratko objasni tu razliku. Jel se tu samo radi o tome da kod ugovorne kazne ne
treba potraivati naknadu tete koju se treba posebno dokazivati?

ugovorna kazna je novana svota koja se ugovara stipulacijom uz neku obvezu u svrhu
osiguranja jer je dunik obvezan na plate konvencionalne kazne ukoliko ne ispuni
prvotni obvezu. naknada tete je dunost obveznog dunika da na vjerovnikov zahtjev
naknadi neko protupravno umanjenje imovine do kojeg je dolo povredom neke
postojee obveze ili izvrenjem delikta.
Samo da nadopunim, u odgovoru na to pitanje nije dovoljno samo napisati objanjenje
pojma. Bit razlike izm. stip. p. i naknade tete je ta to su se pri zahtjevu na naknadu tete
morale dokazivati pretpostavke tete (tetna radnja, teta, protupravnost, uzrona veza i
odgovornost, odnosno krivnja), to je inilo postupak teim i rizinijim za oteenoga;
sigurnije je bilo odluiti se na tubu iz stipulatio poenae jer bi oteeni bio ovlaten
stipulirani iznos potraivati samom injenicom neispunjenja stipuliranog, bez potrebe za
dokazivanjem gore spomenutoga.
Takoer, prilino sam sigurna da se nije moglo posluiti i stipulacijom poenae i
naknadom tete, ve samo jednim od tih sredstava.
I stipulatio poenae je morala biti ugovorena, naknada tete je proizlazila iz ugovornog
odnosa ili delikta.

zalono pravo nastaje ugovorom,sudskom (magistratskom) odlukom ili pak zakonom

jel mi moe netko rei to treba odgovoriti na pitanje organizacija sudova u Rimu?

ima jedna lekcija u romac knjizi koja se tak zove, najbollje da si to od nekoga kopira. u
principu govori o postupku in iure i apud iudicem, da su postojali praefecti iure dicundo i
duoviri iure dicundo, da je u 2.fazi postupka iudex unus ili privatus.onda spomene
arbitra, da postoje decemvirski i centumvirski sudovi tralala i tak o tome.

Razlike prokulovaca i sabinovaca osim znakova zivota djeteta?

Ima u ovoj skripti (http://www.pravokutnik.net/skripta/r...uvod-razdoblja) tablicu razlika

izmeu Sabinovaca i Prokulovaca (stranica 19). Mislim da su sve tu na jednom mjestu.

Moe li mi netko objasniti razliku izmeu poetne i naknadne nemogunosti

ispunjenja inidbe?

Kod poetne, razlog zbog kojeg ne moe ispunit inidbu postoji od poetka.
Kod naknadne, razlog zbog kojeg ne moe ispunit inidbu ne postoji od poetka, ve
nastaje, pogaa - naknadno.

Ovo je laiki, u knjizi e sada lake shvatiti.

Kak izgledaju konzultacije kod Karlovia i Milotia ? Dodem, pa oni tumae nejasne
dijelove gradiva ili mogu traziti da me npr ispituju, ispravljaju, da znam kako to
preciznije i potpunije odgovorati na pitanja na ispitu....

Moe biti i jedno i drugo. Doi s onim to ti nije jasno (ali budi prilino dobro
pripremljen, ne ide tamo da ti oni uspiaju gradivo u glavu, nego da rijee neke
nedoumice i objasne eventualne nejasnoe) i oni e dati sve od sebe da ti to objasne.
Moe ih traiti da te ispitaju, radili su to i prije.

jeli zna neko sto bi kod verbalnih kontrakata napisa za stipulaciju npr za pismeni, jer u
knjizi ima mislim 4 str i znam da traze svaku sitnicu.
sto bi mi za 2 boda iz tog pitanja bilo dovoljno???

Da definiciju da je to apstraktni formalistiki verbalni kontrakt civilnog prava, iudicia

stricti iuris, osniva se sveanim pitanjem jedne stranke i sukladnim odgovorom druge
(dikta: spondesne mihi centum dare? Spondeo), moe dodat da se utuuje kondikcijom
certae creditae pecuniae (certum, za novac) ili certae res (certum, za stvari) i sa actio
incerti ex stipulatu ako ide na incertum... To bi ti bilo ukratko sve najvanije o njoj, ali
nee ti pitanje bit samo to je stipulacija, uz to e bit sigurno jo 2-3 stvari koje trae u
pitanju tako da e imat ta pisat

Trebamo li za usmeni znati latinske reenice? Ispituju li njih posebno ili? Ako ih ne
spomenemo uzimaju li za greku?

Da, obavezno!!!
Ispituju ih i posebno, a ako ih ne spomene negdje gdje bi ih trebao u normalnom pitanju,
onda e te pokuati navesti na to da ju kae ili te pitati direktno.

to znai izlaganje novoroenog djeteta (pravo nositelja patria potestas)?

To pravo oca obitelji spada u odluivanje o ivotu i smrti djeteta, postojao je obiaj
izlaganja novoroenadi na otvorenom, pogotovo ako je dijete izgledalo slabano, ako bi
ipak preivjelo, recimo, no vani (ne bi umrlo od hladnoe, ne bi ga pojele ivotinje ili
neto tree), onda bi to dijete pater familias prihvatio.

Par pitanja o vrstama posjeda:

U knjizi pie: "Meutim posjedovnu zatitu uiva i malae fidei possessor (MFD)(npr.
kradiljvac), ali samo protiv treih, a ne i protiv onoga od koga je protupravno stekao
stvar.". Dali to znai da MFD moe koristiti iterdikt za zatitu posjeda od treih strana,
ali ako mu doe pravni vlasnik te stvari, onda ne moe iskoristiti interdikt?
Pretpostavljam da u ovom drugom sluaju pravni vlasnik prvo mora dobiti tubu rei
vindicatio protiv onoga koji mu je prvi uzeo stvar?

Da, to bi znailo to. Ako bi mfp koristio interdikt protiv vlasnika, to mu ne bi uspjelo
zbog exceptio vitiosae possessionis.
Vlasnik nije nuno morao koristiti rei vindikaciju (interdikti su bre funkcionirali).

Zato se stvara razlika izmeu possessio vitiosa i possessio non vitiosa, ako i vlasnik
posjeda moe to tog posjeda doi na viciozan nain (tim inom ne gubi vlasnitvio)?
Odnosno kakvu pravnu poslejdicu moe imati viciozno i neviciozno stjecanje posjeda?

Pravna posljedica je koritenje pravne zatite (interdikti, exceptio vitiosae possessionis).

Vlasnik ne gubi vlasnitvo, ali ako stekne posjed od nevlasnika recimo primjenom
pretjerane sile, nevlasnik e moi interdiktom dobiti posjed natrag, a vlasnik onda mora
koristiti rei vindikaciju.
Takoer, possessio vitiosa je bitan kod dosjelosti (ne znam jesi li ve na tome dijelu
gradiva), uglavnom, ta podjela itekako ima smisao i svrhu.

Mislim da je ba greka kod rokova, jer se rok za te interdikte u justinijanovom pravu

spominje na stranici 169. (takoer 1 godina). Molio bih jo nekoga tko ima knjigu kraj
sebe da to provjeri.
U Horvatu pie ovako za ove rokove:
Kod uti possidetis se ne spominje rok.
Kod utrubi se gleda tko je unutar godine dana (raunajui od dana izdavanja interdikta
unazad) imao stvar u posjedu dulje vrijeme od protivnika. (znai ovdje godina dana
zapravo nije rok jer se interdikt mogao vremenski zatraiti bilo kada, samo se onda, od
tog trenutka unazad gledalo kako bi se odredilo u korist koga e biti odlueno)

U Justinijanovom pravu, ta se dva interdikta izjednauju, te im je vrijeme koritenja

ogranieno na godinu dana (intra annum utilem) od smetanja posjeda.

Dakle da, dok su bili odvojeni, nisu bili vremenski ogranieni, tek u justinijanovom pravu
postaju.

Zato se uknjizi spominju, i definiraju stvari tipa prirodnih obaveza (obligationes

naturales), kad mi se to ini kao slijepa ulica poto je takva "obaveza" neutuiva?
Koliko sam shvatio kumulativne solidarne obaveze, kod kazne za furtum manifestum
svaki poinitelj plaa 4x vrijednost ukradene stvari, to zapravo znai da e u sluaju
dva poinitelja oteenik dobiti 8x vrijednost ukradene stvari?

Zato se definiraju? Ne bih znala, poto nisam ni Horvat ni Romac niti posjedujem mo
itanja njihovih misli.
S druge strane, zato se ne bi definirale, one su kao takve postojale, a u rimskom pravu se
esto spominje i neto kao bona fides, infamia i turpitudo; rimljani su puno vanosti
pridavali moralu i slici u drutvu, nije li to dovoljan razlog?
Nadalje, one se nakon plaanja ne mogu potraivati natrag, dakle radi se o ispunjenju
obveze, inae bi se moglo dogoditi da osoba koja je takvu (neutuivu) obvezu ispunila
trai povrat kondikcijom indebiti.
A i kasnije se neke od neutuivih obveza postale utuive, tako da je i ovakav oblik imao
svoju ulogu u razvoju pojedinih instituta/akcija, itd.

Kolega, preporuila bih vam da skupite svoje pitanja (imate ih zaista puno) i odete na
konzultacije, mislim da bi vam asistenti rado to dodatno pojasnili.

Za drugo pitanje, odgovor je da.

Vidjet e na treoj godini u graanskom iste te naturalne, neutuive obveze. Iako su

neutuive kao takve, obveza postoji, iako ju ti ne moe sudskim putem prisilno
potraivati/naplatiti. Primjerice, proe zastarni rok za plaanje neke novane trabine;
tada dug svejedno postoji, ali ne i mogunost utuivanja na vraanje istog. Tu se onda
ukljuuje ovo to je kolegica iznad napisala, nitko ti ne brani da plati takav dug, pa ako
plati, nemre to trait natrag.
zanima me treba li znati sve one formule interdikata na latinskom kao npr. kod
interdictum de vi armata - ''Unde tu illum vi hominibus coactis armatisve...

ne.

moe li mi netko objasniti aktivnu i pasivnu nasljedivost kod deliktnih zahtjeva? kad
je aktivno, a kad pasivno?
ne mogu skuiti to, str. 378. horvata

Aktivno su legitimirane osobe one koje mogu podii tubu, a pasivno legitimirani oni
protiv kojih se tuba moe podii.
Isprva nasljedivosti legitimacije na podizanje tube nije bilo, a kasnije se pravo na
podizanje tube prenosi (odnosno nasljeuju je) na nasljednike oteenoga.
Dakle, netko nekome ukrade kravu, ta osoba umre prije nego je uspjela tuiti kradljivca,
nasljednici oteene osobe dobiju pravo podii tubu protiv kradljivca.
Nenasljedivost pasivne legitimacije (ako nije izvrena ltsk.) znai da se postupak nee
voditi protiv nasljednika delinkventa (ako on umre prije nego oteeni podigne tubu itd).

stipulacija - koje su se promjene dogodile kod stipulacije, osim prelaska apstraktne

obveze u kauzalnu i ta to tono znai da je prela iz apstraktne u kauzalnu? te ta je
jedna, a ta druga obveza znaila?

Apstraktna je kad u samom pravnom poslu nije sadrana causa odnsono pravni razlog iz
kojeg slijedi taj pravni posao, a kauzalna je kad je taj pravni razlog vidljiv iz samog
pravnog posla (u ovom sluaju stipulacije).

Npr. kod apstraktne stipulacije, ti i ja sklopimo stipulaciju u kojoj se ti obavezuje da e

mi dati neki predmet, i sad ako ti taj predmet meni poslije stipulacije ne eli predati, ja te
mogu tuiti i sudski zahtjevati od tebe da mi preda taj predmet (izvri svoju obvezu).
Pri toj tubi, pretora odnosno sudca nije briga zato smo mi sklopili stipulaciju (jesam li
ja taj prdmet kupio od tebe, ili mi ga ti poklanja i sl.), dakle nije ga briga za causa
(pravni razlog) bitno mi je samo da je stipulacija valjano sklopljena.

Dakle, bitna ti je razlika izmeu cause (pravnog razloga) i pravnih poslova (mancipacije,
in iure cessije, stipulacije i sl.).

moe li mi netko pomoi?npr ako imamo c.4.3.2.1 znai kodeks knjiga prva blabla,i
sad ako u zagradi imamo npr (imp constant),to trebamo tu napisati?da je kodeks
doneen za vrijeme njegove vladavine il neto drugo?

Samo bih nadodala da je potrebno napisati, osim onoga to je kolega respect objanjavao,
iz koje je mase citat koji su vam zadali (u prvom je postu to lijepo objanjeno; inae
strana 89. u Horvatu, pogledala bih i u romcu, ali nije mi ta knjiga trenutno pri ruci).
I ne treba napisati da je kodeks donesen za vrijeme neije vladavine. Kodeks
je zbirka carskih konstitucija (koje nisu sve donesene u isto vrijeme). Dakle, nije kodeks
donesen za vrijeme neije vladavine, ve konstitucija, i ne samo da je donesena za
vrijeme neije vladavine, nego ju je donio taj vladar ije je ime navedeno.
Dakle, ako vam se zada Kodeks, onda se to rjeava ovako.

C(J).4.1.1: Imperator Antoninus - Codex Iustinianus, 4. knjiga, 1. titul, 1. konstitucija,

konstituciju je donio car Antonin.
Samo su vee konstitucije podijeljene na principium (uvod) i paragrafe, i to su napravili
glosatori.
I onda to izgleda recimo ovako: C(J).9.1.2pr.: Imperator Antoninus

S tim da se onda ne pie konstitucija principiuma, kako je kolega respect napisao, ve se

radi o uvodu (principiumu) konstitucije

I evo vam korisnog linka, moda vam malo omogui uvid u to kako izgleda oznaavanje
digeste i kodeksa.
http://www.thelatinlibrary.com/justinian.html

Pretpostavljam da se ne mora uiti ba svaka godina u udbeniku, no za svaki sluaj -

treba li npr. znati (za 1. kolokvij, za usmeni bi moda i trebalo, ne znam) kada je
uveden puki tribun, kada prvi pretor, kada drugi pretor itd. ?

EDIT: I bi li trebalo znati sve carske inovnike u dominatu? Comes ovaj, comes onaj i
comes trei i sl. ?

U kolokviju vas nee tako neto pitati (openito rijetko izriito trae da se napie godina,
to stvarno neke najbitnije, a mislim da nee ni na usmenom (dodue, mene je na
usmenom pitao sve o pretorima pa sam rekla i godine, iako nije traio, to ti moe biti
samo dodatni plus)

Ti inovnici su znali doi kao pitanje na pismenom (evo konkretno praefectus praetorio).
Na kolokviju mislim da nee jer ima bitnijih stvari od toga koje se trebaju znati.

moe mi netko odgovoriti koje su vrste dos-a (miraza)? i koje su vrste vraanja
miraza?
i dal treba znati ima 11 advokata, visokog slubenika i 4 pravnika koji su sastavljali
digeste? :S

Dvije su vrste miraza: Dos adventicia i dos profecticia.

Ako misli jo i na naine zasnivanja miraza postoje: promissio, dictio, datio i pactum
dotis.
Dos recepticia je obveza na povratak miraza, mogla se ostvariti akcijom ex stipulatu i
akcijom rei uxoriae (u kasnijem razvoju)
Mislim da je to poprilino jasno objanjeno u knjizi, inae, pogotovo vrste miraza.

Ovo za digestu se ne mora znati poimence, ali dobro je znati upravo ovo: "11 advokata,
visokog slubenika i 4 pravnika", isto da se dobije dojam o ljudima koji su sastavljali
digestu. I mora znati za Tribonijana.
Zna li itko koja su 2 izvora u ijem je pisanju sudjelovao Teodozije II, i kakva je
metoda klasinih pravnika i u kojoj vrsti djela, i tko je imao drugaciju metodu (sistem)
i u kojem djelu je objavio?

Teodozije II - Lex citationis i Codex Theodosianus

Metoda klasinih pravnika je kazuistika, a drugaijom metodom sluio se Gaius u

svojim Institucijama.

Kakvi su kod ocjenjivanja kolokvija ? tipa ako ste od 4 podpitanja odgovorili tocno na
3, gubis jedan bod ?

U kolokviju ima 6 pitanja. Od toga e ti dva ili tri biti podijeljena na a) i b) (od toga a
donosi 1 bod, a b isto jedan), a ostatak pitanja e biti neto opirnije postavljen (svako od
tako ire postavljenih pitanja nosi po dva boda). U drugom i treem kolokviju e umjesto
jednog od 6 pitanja doi zadatak koji e nositi 3 boda.

Mora pogoditi bit pitanja, ako ti i neto promakne, a vidi se da razumije, dat e ti bod.

Jedino ako misli na podpitanja u smislu: dosjelost - pojam, dosjelost u klasinom pravu,
pa onda na jedno od toga ne odgovori; u tom sluaju mislim da e izgubiti bod.

fictus possessora: qui liti se obtulit..

To je fictus possessor (fictus possessor zapravo nema spornu stvar/imanje/togod u

posjedu) koji pokua skrenuti panju s pravog posjednika tako da se lano predstavi kao
posjednik kako bi vlasnik pokuao dobiti svoj posjed od njega, umjesto od pravog
posjednika koji bi, recimo, za vrijeme koje vlasnik troi na fictus possessora uzukapijom
stekao vlasnitvo nad posjedom.

Dakle, fictus possessor u tom sluaju titi nekoga kod koga se posjed zapravo nalazi i
lano navue na sebe parnicu.

Kurulski edili, koji su imali trnu sudbenost, uveli su nova naela u pogledu
odgovornosti za skrivene nedostatke prodaje robova ili ivotinja na javnim tritima.
Edikt kurulskih edila odreuje da prodavalac robova i ivotinja mora javno obznaniti
njihove greke i nedostatke.
Kupcu je u svakom sluaju pripadala actio redhibitoria,kojom je mogao u roku od 6
mjeseci traiti razvrgnue kupnje ili actio quanti minoris-kojom je u roku godine dana
mogao traiti snienje kupovne cijene, no ako stvar nije imala svojstva koja joj je
prodavalac izrijekom pripisivao ili je imala nedostatke koje je prodavalac dolozno
preutio ili za koje je izrijekom tvrdio da ih nema, mogao se kupac po svom izboru
posluiti i akcijom empti kojom je mogao traiti naknadu svekolike tete.
moe mi netko objasniti razliku izmeu akcije, ekscepcije i kondikcije kod pravnog
posla? postoje sve te tube za ostvarivanje prava kod pravnog posla i onda se navodi
da se osim akcije moe pravo ostvariti i kondikcijom ili ekscepcijom i slino...
Actio je tuba.
Exceptio nije tuba, ve prigovor. Dakle, ekscepcijom e se suprotstaviti tubi koju je
netko pokrenuo protiv tebe. (Recimo ako te netko tui rei vindikacijom, a ti posjeduje
neko zemljite pod uvjetima pogodnim za dosjedanje, moe mu se suprotstaviti
ekscepcijom longi temporis. Neka te ne zbuni drugaiji naziv, inae je longi temporis
praescriptio, ali praescriptio i exceptio znae isto u ovom sluaju )
Condictio je tuba iz obvezno-pravnih odnosa, ona ne navodi pravni razlog tube
(apstraktna je tuba) te ide na dobivanje odreenog iznosa novca ili na odreenu stvar.

Glavna razlika izm. actio i condictio je upravo u tome to se kod actio navodi pravni
razlog tube, a kod condictio ne.

kod podjele pokretnina i nekretnina pie imobiles i immobiles,jel se zapravo misli

imobiles i mobiles?ovo mi nema logike inae,pa na kae se isto?

Mobiles i immobiles.

dva pitanjca: "to se tie propasti ili pogoranja stvari odgovarao je komodatar za
svaku krivnju, a po klasinom pravu i za kustodiju." to je to boldano?
i b) Kod kojeg realnog kontrakta se odgovara i za casus?

jel ima morti ovo moje prvo pitanje veze s drugim

Kustodija je stupanj odgovornosti za tetu kod koje se ne trai subjektivna odgovornost,

ve je dovoljno samo objektivno uzrokovanje tete, odnosno injenica da je teta nastala
(a da se ne radi o vis maior). Osoba koja je odgovarala za kustodiju, odgovarala je i za
sluaj, mislim da se to zapravo i poistovjeuje.11

Commodatum (posudba) je realni kontrakt kod kojeg se odgovara za casus, tako da, da,
prvo pitanje ti ima veze s drugim.

S tim da postoji jo sluajeva kad se odgovara za casus/kustodiju, to ti je kod naknade

tete, pogledaj si to. Iako najee kad pitaju odgovornost za casus ele ba da im
spomene commodatum, ove ostale moe nabrajati do prekosutra, ako posudbu ne
spomene, nee biti sretni

je li Presumptio Muciana isto to i Cautio Muciana ?????

Nije.
Praesumptio Mucianu si dobro naao, dakle, to je u obiteljskom pravu, vezano uz
imovinu ene.
Cautio Muciana je kod uvjeta (256. stranica u Horvatu) Suspenzivni potestativni
negativni uvjet se pretvarao u afirmativni rezolutivni uvjet.
Openito praesumptio znai pretpostavka, presumpcija, a cautio jamstvo, odnosno
nekakvo obeanje.
Koristi pojmovnik na kraju knjige, moe ti pomoi kad brzo treba pronai neki pojam.
aj mi pojasni sto ti to znaci da interdictum Salvianum ide na pribavljana posjeda prvi
put, a kod pignusa da se moe interdiktom koristiti za ponovno pribavljanje posjeda!!
onako laiki na primjeru...

interdikti adipiscendae possessionis (interdictum salvianum je jedan od njih) idu na

pribavljanje posjeda prvi put to znai da osoba zapravo ima PRAVO NA POSJED, ali
NEMA POSJED te ga eli pribaviti. Na primjeru invecta et illata to bi bilo ovako:
Ti zakupi moje zemljite za obradu, hipoteka je tvoj alat. Ja nemam posjed nad tim
alatom jer ti je on potreban za obradu zemljita. Ti ne plaa zakup, trabina doe na
naplatu i ja se nekako elim/moram namiriti te elim uzeti tvoj alat (koji je zaloen), a ti
mi ga recimo ne da. Ja mogu taj alat po dospijeu trabine traiti od tebe interdiktom
salvianum. Dakle, iako ja nikada nisam bila u posjedu tog alata, mogu ga sada (prvi put)
dobiti tim interdiktom.

Ako si mi dao neku narukvicu kao runi zalog (pignus), ja tu stvar imam u detenciji
(izvedenom posjedu) i ako mi ju ti otme, ja ju mogu pribaviti natrag (ponovo pribaviti)
interdiktom, recimo interdiktom de vi, ako si ju oteo silom.

Kui? U prvom sluaju elim pribaviti posjed na nekoj stvari koju nisam nikad prije
imala u posjedu, a u drugom na stvari koju sam imala u posjedu, netko mi ju otme, pa ju
elim natrag, laiki reeno. To ti je ba objanjeno u knjizi kod interdikata i interdikte
adipiscendae possessionis znaju esto pitati, tako da to naui.

Je li mi moe netko objasniti kakvi su to singularni i univerzalni prednici, odnosno

auktori? Ne mogu nai nigdje u knjizi tono objanjenje.

Singularni - oni koji su na stjecatelja prenosili jedno ili eventualno vie prava, ali nikako
ne sva
Univerzalni - na stjecatelja/stjecatelje prenosili apsolutno sva prava i OBVEZE koje su
imali. Ovo je sluaj kod ostavitelja jer su oni svojim nasljednicima ostavljali ne samo
imovinska prava, ve i obveze, dugove, itd.

Dakle, ako bi netko prodao svoju nekretninu nekome (prenesao bi samo svoje pravo
vlasnitva, eventualno neko vezano uz to, recimo slunost), taj stjecatelj ne bi imao veze
s nekim random dugom prodavatelja.
(Pogledaj si kod nasljeivanja, mislim da se tamo to mrvicu bolje objanjava, odmah prve
dvije stranice)

poloaj stranaka u formularnom postupku?

Nisam ni ja ba sigurna, ali rekla bih da je najbitnije napisati na kome je teret

dokazivanja, actori incubit probatio i to. Prelistala sam malo taj dio sad i to je jedino to
mi se ini relevantno.
Proitaj jo par puta to poglavlje i obraaj dodatnu panju na sve gdje se spominju
stranke, moda doe do nekog pametnijeg zakljuka.

zato kod reivindikacije tuenik kojem tuitelj dokae da dri njegovu stvar u
posjedu i on je po pretorovu nalogu prepusti tuitelju,moe podii novu
reivindikaciju?mislim,pie u sluaju da je on vlasnik,ali kako?pa to nebi tuitelj u
ovo prvoj reivindikaciji trebao dokazati da je on vlasnik kako bi uope mogao dobiti
tu stvar u posjed?i tada bi to bilo gotovo jednom zauvijek? ili je meni neto
promaklo?

Bilo bi zgodno kad tako neto pita da navede gdje se to nalazi u knjizi, inae.
Ovako pretpostavljam da misli na drugi odlomak 3. dijela 94. poglavlja u Horvatu.

Kljuno je ovo: "Ako bi tuenik poricao da ima stvar u posjedu, a tuitelj bi dokazao da
je ima u posjedu, pretor bi odmah prepustio posjed tuitelju."
Tuitelj je morao dokazivati svoje pravo vlasnitva i tuenikov posjed, ovako, poto je
tuenik lagao u vezi posjeda, pretor je prepustio posjed tuitelju kao nekakvu, ja bih
rekla, kaznu, bez da je tuitelj morao dokazivati svoje vlasnitvo.

I naravno da se onda doputa tueniku da podigne rei vindikaciju jer se time ipak nastoji
ispraviti nepravda nanesena time to je posjed preputen nevlasniku. Stvar i je u tome to
u ovom gore primjeru tuitelj oito nije bio vlasnik, ali je svejedno tuio vlasnika
posjednika, a poto je ovaj bio blesav i poricao svoj posjed (zato bi vlasnik posjednik
uope poricao svoj posjed?), pretor ga je na neki nain kaznio oduzevi mu posjed.

Prvi put spremam rimsko,a prosla sam cijeli thread i nisu mi jasne (za sad ) tri
stvari:
a) Kaj su uopce zadaci i sta je recimo rjesenje zadatka iz ovog ispita: zajam +
stipulatio usurae?
b) Zasto moram znati citanje Digeste?
c) Za kaj mi trebaju izreke? Nadopises ih uz odgovor na pitanje ili ih treba znati
prevesti na usmenom?

Prvo, u prvom postu ima fajl sa zadacima, pregledaj ga, bit e ti jasnije. Dobije
"stvarni" sluaj u kojem mora prepoznati stanje, institute itd.
2. Zato to to trae u ispitu
3. Mora ih znati prevesti i objasniti i na pisanom i na usmenom. One su takoer jako
bitne u pojanjavanju nekog dijela gradiva, te sadravaju neke od bitnijih naela rimskog
prava, od kojih e ti neka biti korisna ak i kasnije.

koja je razlika izmeu sukcesije ordinuum i graduum(kod nasljednog)? ili je to isto?

Successio graduum - pozivanje na nasljedstvo daljeg srodnika u okviru istog reda

Successio ordinum - pozivanje na nasljedstvo srodnika iz udaljenijeg reda
moze li mi netko objasniti rezolutivne uvjete u rimu, znaci ne one koje se koriste
danas?
ne kuzim kako su ih oni preoblikovali u suspenzivne. hvala!

Dakle,uinci posla pod suspenzivnim uvjetom nastaju tek kad se uvjet ostvari. Uinci
posla pod rezolutivnim uvjetom nastaju odmah i prestaju kad se uvjet ostvari. Uvjet: ako
brod doe iz Azije. Kod suspenzivnog e se dobiti neto ako doe brod,a kod
rezolutivnog e prestati neki pravni posao ako doe brod.
E sad. Taj rezolutivni je u Rimu bio konstruiran kao da uvjeta nema. Dakle,uinak nastaje
neovisno o tome hoe li brod doi iz Azije. I onda se uz taj posao bez uvjeta sklapa drugi
posao pod suspenzivnim uvjetom,dakle kojem uinci imaju nastati ako brod doe,a
uinak koji e nastati ako brod doe je prestanak onog pravnog posla koji je bez uvjeta.

Recepcija rimskog prava?

Rimsko pravo nije propalo s propau rimske drave: ono je u feudalnom i buroaskom
drutvenom poretku odigralo svoju vanu povijesnu ulogu time to je stoljeima nakon
propasti rimske drave postalo opet pozitivnim pravom mnogih evropskih zemalja ta se
pojava naziva recepcija rimskog prava!!!

Ovo recipirano rimsko pravo zove se ope pravo ili pandektno pravo :
a) Ope zato to je vrijedilo za itave teritorije drava za razliku od partikularnih domaih
i feudalnih prava.
b) Pandektno jer se zove prema najvanijem dijelu Justinijanove kodifikacije koji nosi
naziv na grkom Pandectae ili na lat. Digesta.

Do recepcije rimskog prava dolo je obiajnim putem.

Glavni razlog recepcije: u 11-12.st u zapadnoj Eu dolazi do razvoja trgovine, ali i
trgovako-novarskog gospodarstva, to je iziskivalo gipkije i razvijenije pravo (sve to
nije bilo feudalno pravo);
Trgovci, novari i poduzetnici nali su takvu gotovu pravnu nadogradnju u rimskom
pravu, koje im je prualo slobodu sa svojim institutima neogranienog privatnog
vlasnitva i ugovorne slobode!

Recipirano rimsko pravo, formalno je imalo samo supsidijarni znaaj: dolazilo bi do

primjene samo ukoliko nije bilo odgovarajueg pravila u domaem pravu!

Osim u Italiji dolo je ve rano do recepcije rimskog prava i u Njemakoj, Francuskoj,

Nizozemskoj i kotskoj:

Pod utjecajem prirodno-pravne kole iz 18.st javio se pokret da se za pojedine zemlje

donesu sistematski zakonici ili kodifikacije, kojima e se zamijeniti recipirano rimsko
pravo:
01. Za Bavarsku je 1756.g donesen Codex Maximillianeus Bavaricus civilis
02. Za Prusku je 1794.g donesen Ope zemaljsko pravo za pruske drave
03. U Francuskoj je 1804.g donesen graanski zakonik Code Napoleon ili Code civli
04. U Austriji, 1811.g austijski Opi graanski zakonik
05. U Njemakoj je uglavnom vrijedilo rimsko ope privatno pravo sve dok 1900.g nije
stupio na snagu Njemaki graanski zakonik, kojim je pandektno pravo izgubilo i
posljednje podruje vaenja u Eu.
razlika pignus irregulare, depositum irregulare i mutuum?

razlika u svrsi.
Idemo o mutuuma. Neu ti pisat definiciju,nego ju pogledaj,pa itaj moje. Svrha je zajam.
Ti meni prenosi u vlasnitvo 500 kuna jer one meni trebaju za neto,a ja ti obeajem
vratiti tih 500 kuna. Dakle,ti prenosi tih 500 kuna u vlasnitvo zbog zajma meni,jer meni
osobno ti novci trebaju.

Depositum irregulare. Prvo je bio tretiran kao mutuum,pa se poeo gledati kao
depositum. Kod njega se takoer prenose zamjenjive stvari
,recimo 500 kuna,s tim da stjecatelj moe potroiti tih 500 kuna,a vratiti za dogovoreno
vrijeme samo istu koliinu. Naizgled se razlika s mutuumom ne vidi,nisu je vidjeli do
klasinog doba kad su se diferencirala ova dva pojma. A razlika je u tome,to se novci
prenose u korist otuivalaca,ne stjecatelja i to otuivanje ima svrhu pohrane,uvanja,a ne
da si stjecatelj za tih 500 kuna kupi neto. Dakle,ja tebi dam 500 kuna da ih ne potroim u
izlasku,a ti meni ne mora vratiti istu novanicu,nego samo koliinu posuene svote. Do
prijenosa je dolo zbog moje,a ne tvoje koristi.

Pignus irregulare. Proitaj definiciju pignusa. Razlika je u tome to se ne prenosi

vlasnitvo na nezamjenjivoj (species) nego na zamjenjivoj (genus),a do tog prijenosa
dolazi u svrhu osiguranje neke trabine. Ja sam tebi duan tonu ita i u osiguranje da u
svoju inidbu izvriti,tebi dam 500 kuna s tim da mi ti mora vratiti 500 kuna kad ja svoju
inidbu izvrim,a ne istu novanicu nego neku drugu.

Dakle,u svim sluajevima dolazi do prijenosa vlanitva,razlika je samo u svrsi