Professional Documents
Culture Documents
Aleister Crowley - Aha PDF
Aleister Crowley - Aha PDF
Aleister Crowley - Aha PDF
Liber CCXLII
A
H
A
!
ORDO TEMPLI ORIENTIS
SRBIJA
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
KOMENTAR
I samo odabiranje tako neobinog naziva kao to je AHA! za jednu skoro epsku pesmu o
misticizmu mora zahtevati jedan udno konstituisan um. A to se, naravno, u najveoj meri moe
odnositi na Alistera Krolija, engleskog pesnika roenog u Limingtonu 1875. godine. Kao rezultat
dugogodinjeg koncentrisanog prouavanja uporednih religija, mitologije, misticizma svih vrsta i
magijskih postupaka pokupljenih u dalekim delovima sveta, njegov um se razvio u jako sloen
mnemoniki aparat. Jedna re ili fraza bi odmah posluila kao prekida za aktiviranje dugog niza
asocijacija koje se neprimetno uvlae u ivotnu kolekciju fascinirajuih ideja. Najveim delom,
one bi prenerazile svakog pridolicu u njegova bezbrojna dela.
Re AHA! za njega je morala imati bezbroj znaenja. Neka su izvedena iz Kabale koju je on
prouavao preko Hermetikog Reda Zlatna Zora. Ta re ima gematriju ili brojanu vrednost
sedam, to je povezano sa sferom Venere na Drvetu ivota i elementom Vatre. U jednom
dokumentu tog Reda o Tarotu, sedmice se opisuju kako pokazuju "silu, koja nadmauje
materijalni plan, i slina je kruni koja je zaista mona, ali zahteva i nekog sposobnog da je nosi".
Ostale asocijacije potiu iz Biblije, koju je on dugo intimno prouavao - naroito Otkrovenje Sv.
Jovana. Ovo se vidi, na primer, iz podnaslova koji je Kroli odabrao za ovu pesmu, iji jedan deo
glasi: "Sedmostruka misterija neizrecive ljubavi; Dolazak Gospoda u Vazduhu kao Kralja i Sudije
ovog iskvarenog sveta..." Glavna zamka u koju se Kroli uhvatio bila je u pretpostavci da bi um
obinog itaoca trebao biti jednako dobro obaveten kao to je bio njegov, ili da bi bar trebao
funkcionisati slino njegovom. Naravno, to je retko bio sluaj.
Istorijski sled dogaaja iza stvaranja ovog dela je zauujui. Pre svega, poto je pomenuta Zlatna
Zora, trebalo bi navesti da je taj Red, osnovan 1887. godine, bio izdanak neto starije Engleske
Masonske organizacije. Na nepoznat nain, uspostavljeni su kontakti sa nekim Evropskim
drutvima koja su verovatno imala izvesne veze sa Rozenkrojcerima. Od tada, Red je vrio mnogo
vei uticaj na rast i irenje okultizma nego to to veina studenata zna. Njegovo lanstvo je
regrutovano iz svih krugova, i ukljuivalo je lekare, svetenike, umetnike i skromne ljude i ene iz
svih ivotnih sredina.
Kao organizacija, ona se uvek radije ogrtala neprobojnim ogrtaem misterije. Njena uenja i
metodi upuivanja bili su strogo uvani putem raznih kazni pripisanih najneverovatnijim
dunostima kako bi se osigurala tajnost. Te dunosti su bile tako dobro potovane, uz par
izuzetaka, da javnost godinama nije skoro nita znala o Redu i zbog ega je on postojao. Danas je
opte poznato da su S.L. MekGregor Meters, Wiljem Vin Vestkot, V.B. Jejts, Artur Mahen, A.E.
Vejt, Florens Far i Dion Fortune bili lanovi, zajedno sa mnogim drugim poznatim piscima i
umetnicima.
Kroli je iniciran u ovaj Red pred kraj 1898. godine. On je napravio brz uspon u razvoju. Meutim,
veoma znaajan dogaaj tokom njegovog lanstva bio je susret sa jednim od naprednih
posveenika Reda pod imenom Alan Benet. Benet je uzeo mladog pesnika pod svoje okrilje,
obuavajui ga u zamrenostima Kabale i Magije u svim fazama. Alan je bio dobar uitelj, jer se
tragovi njegovih instrukcija pojavljuju skoro u svemu to je Kroli napisao.
Izbila je pobuna unutar Reda, poprilino ga rasturajui. Alan Benet je otputovao na Istok,
primajui budistiku veru pod novim imenom - Biku Ananda Metteya. Kroli je napustio Englesku
i otiao na planinarenje u Meksiko sa Oskarom Ekentajnom, uvenim planinarem tog vremena.
Planirali su napad na jedan od visokih Himalajskih vrhova. Ekentajn je morao da se vrati u
Englesku da bi obavio pripreme za uspon, poto je bio zaduen za ekspediciju.
_______________________________________________________________________________________________________________________
2
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
Na svom putu za Himalaje, Kroli se prvo zaustavio na Cejlonu, toboe da jo jednom sretne svog
biveg uitelja, Alana Beneta. Meutim, dok su bili na Cejlonu, njih dvojica su se podvrgla
intenzivnom vebanju Joge pod nadzorom ri Paranande, biveg Generalnog pravozastupnika
Cejlona. Ova runda Joga-prakse kod Krolija je kulminirala u prosvetljenju poznatom kao Djana
(Dhyana).
Kada je pisao AHA! ovu Djanu je nairoko opisao. Deo tog opisa glasi:
Kroli je ovek paradoksa. Moglo bi se pomisliti da bi on, postigavi ovo stanje prosvetljenja,
mogao nastaviti dalje. Naprotiv, on je odbacio sve Joga-tehnike, nastavio planinarenje, doiveo
neuspeh u napadu na visoki Himalajski vrh, i vratio se u Englesku oajan i potiten.
Jedan njegov prijatelj umetnik, Derald Keli - koji je kasnije postao Predsednik Kraljevske
Akademije - upoznao je Krolija sa svojom sestrom Rouz (Rose). Ona je bila pred udajom za
oveka do koga joj nije bilo mnogo stalo. Dok ju je odvraao od tog braka, Kroli ju je impulsivno
zaprosio - i smesta su utekli.
Brani ivot je bio ekstatino srean period radosnog erotizma, dugih putovanja, raznih
ekspedicija i lovakih izleta sa njegovom suprugom. Poetkom 1904. godine, za vreme safarija na
Cejlonu, Rouz je zatrudnela. Kroli je odmah prekinuo lov i odluio da se vrati u Englesku,
zaustavljajui se na putu u Kairu, uglavnom da bi izbegao hladno vreme u Engleskoj. U to vreme,
po njegovoj linoj proceni, odustao je od svih njegovih ranijih interesovanja za magijske i Joga
tehnike, ivei na trenutak ivot obinog engleskog porodinog oveka.
Meutim, ba tokom njihovog boravka u Kairu desili su se nizovi najznaajnijih dogaaja. Rouz,
koja je bila odana i povrna druevna osoba kada ju je Kroli prvi put sreo, spontano je razvila svoj
psihiki ili medijumski talenat. Tokom tog nastupa psihizma, ona je rekla Kroliju "Oni ekaju na
tebe". Iako je tada bio zaljubljen u svoju enu, veoma malo je cenio njene intelektualne
sposobnosti ili njene psihike darove. Odbacivi magiju i Jogu, postao je ubeeni skeptik i
slobodni mislilac, tako da ju je podvrgao mnotvu testova zasnovanih na njegovom linom znanju
i ranijem magijskom iskustvu.
Celovit izvetaj o ovoj sasvim znaajnoj epizodi isprian je u Krolijevoj knjizi "Ravnodnevnica
Bogova". I ja sam to takoe razmotrio u mojoj biografskoj studiji o njemu nazvanoj "Oko u
Trouglu" (Llewellyn Publications, St. Paul, Minn. 1969.) Ovde nije potrebna duga pria.
Dovoljno je rei da je on dobio uputstvo da sedi sam u dnevnoj sobi njihovog apartmana u Kairu.
Po itav sat u tri uzastopna dana poev od osmog aprila, neki Glas mu je diktirao ono to je
_______________________________________________________________________________________________________________________
3
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
nazvano "Knjiga Zakona", ponekad pisano kao "Liber Al vel Legis". Taj dokument je objavio
nizove novih moralnih, religioznih, mistinih i filozofskih dogmi. Sa nekima od njih on je ve bio
upoznat i mogao ih je prihvatiti bez dvoumljenja. Mnogi pasusi su se odnosili na uenja Zlatne
Zore iji su rituali najavljeni kao nitavni i neuskladivi sa svitanjem novog doba. Drugi su bili
toliko revolucionarni i odvratni za njega tako da je na ovo neuobiajeno psihiko iskustvo
odgovorio klasinim Frojdovskim mehanizmom. Zakopao je holografski rukopis sa mnotvom
raznovrsnih materijala smetenih na tavanu njegove kue u Boleskinu, u kotskoj, i onda sve to
brzo zaboravio.
Jo uvek je nejasno zato je on zaista odbacio Knjigu Zakona. Istina, ona ga je hvalila do neba.
Nazivala ga je prorokom koji je otkrovitelj Novog ona koji svie ljudskom rodu. "Blagoslov i
oboavanje proroku ljupke Zvezde."
Skroman ovek bi se lako mogao uvrediti ovim nedvosmislenim uzdizanjem ega. Ali Kroli ni u
kom sluaju nije bio skromna, povuena vrsta stvorenja, uprkos injenici da je teoretski shvatao
zablude ego-orijentisane filozofije kao to to AHA! jasno pokazuje.
"Prestani teiti!
Uniti pristrasno Ja,
Urlik e uti - zver je ranjena! ...
Zaista, to "Ja" koje nije Bog
Samo je lav sa puta tvog!"
Razmatranje njegove line istorije veoma oito pokazuje da je njegov ego bio u znatnoj meri
hipertrofiran. Bio je ambiciozan, sjajan i samoljubiv - i imao je sve prirodne mogunosti za
ispunjenje tih ambicija.
Bio je pravi buntovnik. Ta karakteristika vue korene iz fanatinog religioznog treninga koji su
mu besmisleno nametnuli njegovi roditelji, pripadnici sekte poznate kao Plimutska Braa. On se
nikada nije sasvim oslobodio svog prvobitnog protivljenja njihovoj gluposti; to ga je uinilo
pakosnim pobunjenikom protiv bilo koje i svake vrste ortodoksne religioznosti. Skoro da nema
nijednog dela od njegovog obimnog pisanog opusa koji je bez ovog podrugljivog neprijateljstva
prema Hrianstvu, koji on nikada nije bio u stanju da odvoji od puke crkvene slube.
Imao je veoma avanturistiki duh, i voleo je isprobavati sreu, merei svoju snagu sa svim to je
izgledalo da bi trebalo savladati. Kao deak bio je boleljiv i slabaan. U nekoliko engleskih kola
u koje je upisivan, bio je prirodna meta razmetljivaca. Tinjajua mrnja, kasnije potpomognuta
mudrim uputstvima nekog tutora u njegovom mladikom dobu, omoguili su mu da se odbrani i
pobrine sam o sebi.
Uprkos ovome, bio je usamljen ovek. On je to znao, i uivao je u samotnjakim vidovima svog
ivota. Kasnije, kada je pronaao svoj privatni unutranji svet preko svojih mistikih iskustava,
sebe je smatrao Alastorom, Duhom Samoe, Pustinjskom Lutalicom.
Pa ipak, bio je egoista. Nikada se nije ustruavao od sveprisutnog nagona za propagandom, nikada
ne vodei rauna o tome da li je to dobra, loa ili beznaajna - samo da je propaganda.
_______________________________________________________________________________________________________________________
4
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
Istovremeno, bio je snob. Mada se podsmevao britanskom niem plemstvu, jasno je da je udeo
da postane jedan od njih. Postoje neke napomene u njegovim spisima koje pokazuju da je on, iako
potie iz bogatijeg sloja srednje klase zanatlija, familije uspenih pivara u jednom delu Engleske,
bespravno sebi pripisivao izmiljenu aristokratiju. Nije se zadovoljavao samo time to e sebe
smatrati sa titulom pera u viim inovima aristokratije duha.
Godine 1904. tokom posete Kairu, on se nije hteo upisati u hotelsku knjigu kao g. Alister Kroli.
To bi bilo previe prozaino. Umesto toga, izabrao je ime Princ Chia Khan (izgovara se Hiua
Kan). Bio je dovoljno poten da napie: "voleo sam da se epurim okolo sa turbanom sa
dijamantskim perjanim nakitom i irokim svilenim odorama ili zlatom izvezenim platom, sa
ukraenim talwar-om pored mene, i dva divna trkaa koja raiavaju put za moju nosiljku
ulicama Kaira..."
U samoodbrani, nije se libio borbe svim raspoloivim sredstvima, ak i "prljavom igrom" kada bi
mu to odgovaralo. To mu je uvek polazilo za rukom, sem kod nekih bednijih novinaria i lovaca
na skandale koji su uivali da izvru svako njegovo odstupanje od prihvaenih normi
Viktorijanske Engleske. Tu su ga pobeivali. Nemajui nikakve odbrane protiv svih tih
klevetanja, razvio je oklop samozadovoljstva kao karakternu masku kako bi prikrio svoju
preosetljivost i bolni oseaj uvrede.
Uprkos svemu tome, odustao je od uloge koja potresa svet, a koja mu je predstavljena u Knjizi
Zakona; on je nije prihvatao.
Pet godina je vodio svoje poslove - bio mu i otac, pisac mnogih poetskih dela, planinar druge
Himalajske ekspedicije, itd. - kao da nikada nije bio primalac novog otkrovenja. Meutim, polako
i kao u pariima, nadljudski zastupnici koji stoje iza diktata ovog magijskog dokumenta slamali
su njegov tvrdoglavi otpor. Deavale su se, jedna za drugom, naizgled sluajne pojave sa stranom
uestanou sve dok konano nije postao voljan da preuzme plat proroka koji je baen na njega.
Jednog dana, dok je za svog prijatelja traio par skija na tavanu njegove kue u kotskoj,
iznenada je nabasao na rukopis Knjige Zakona. Bio je preneraen. Kao da je to sluajno otkrie
1909. godine bilo poslednja slamka. U jednom spontanom inu kako divljenja tako i pokoravanja,
on je pristao. Prihvatio je odgovornosti koje su detaljno navedene u tom dokumentu. Jedan od
nekoliko rezultata proizalih iz tog, preobraenitvu slinom, prihvatanja, bio je i spis AHA!
U ovoj poduoj poemi, pokuao je da zajedno povee jedan broj slobodnih niti u njegovom
ivotu, kao i da potvrdi vrhunsku injenicu da je on glasnik koji nosi poruku. Poema je sa velikom
celovitou i vanrednom snagom i reitou opisala mistiku stazu u svim njenim varijantama sa
kojima je Kroli bio upoznat sa praktinog i eksperimentalnog stanovita. U dugom pasusu opisano
je osam udova Joge, koje su, uzgred, koristili mnogi pisci bez trunke znanja. Ovaj pasus poinje
ovako:
A zavrava sa:
_______________________________________________________________________________________________________________________
5
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
"Ovde te naputam:
Ti si Majstor.
Potujem Tvoj sjaj koji se prostire,
O Brate Zvezde Srebrne!"
Ovome slede neki opisi ranih faza magijske prakse, to se u Zlatnoj Zori posebno zove "zurenje u
duhovnoj viziji", koje, ako se pravilno privede loginom kraju, moe voditi ka viim mistinim
stanjima:
Ova poema sadri i druge opise mistikih stanja svesti koji su jedinstveni u analima religijske
literature. Naroito imam na umu izvetaj o razornom iskustvu za koje verujem da se desilo 1906.
ili 1907. godine tokom ili odmah nakon njegovog prolaska junim delom Kine blizu sadanje
Vijetnamske granice. Ovaj izvetaj se moe uporediti sa Ser Edvin Arnoldovim prevodom
Bhagavad Gite koji je nazvan Nebeska Pesma. U tom poreenju, moglo bi se rei da Krolijev
izvetaj ne zaostaje ni za tren.
"Priaj mi o tome!
O tome ne!
U Bojem vrtu od svih cvetova
Taj cvet nema imena.
Usne zaneme na taj Klju Univerzalni
Koji lei u njegovoj tajni.
Ali ove vizije daju, znaj,
Slab i nestalan nagovetaj,
_______________________________________________________________________________________________________________________
6
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
Tu je takoe i jedan izvetaj, kratak naravno, ali oaravajue lep, o takozvanoj Abramelinovoj
operaciji. Ovo slavno magijsko povlaenje je originalno opisano u Knjizi Svete Magije
Abramelina Maga, koju je pre mnogo decenija sa francuskog preveo MekGregor Meters, jedan od
prvih stareina Reda Zlatne Zore.
Pretpostavlja se da je autor ove knjige bio neki Abraham, na to ukazuje primanje njegovog
sistema od nekog Egipanina po imenu Abramelin. Ovde nesumnjivo ima mitologije, meutim
sve to nije ni vano. Bez obzira na njegovo poreklo, vreme i autorstvo, videlo se da je ovo delo
bilo korisno nekim adeptima Zlatne Zore i mnogim drugim studentima. Autor ne postavlja
nikakve nemogue zahteve kakvi se nalaze u prevarantskim grimoarima o krvi slepih mieva
uhvaenih u pono, ili etvrtog pera iz levog krila sasvim crnog petla, ili prepariranog oka
nevinog velikog gutera, i tako dalje.
Iako je verovatno neke od zahteva teko ispuniti, uvek postoji odlian razlog za njihovo
navoenje. Oni nemaju nameru da budu suptilni testovi operatorove vetine. Neke uvodne propise
i zapovesti treba razmotriti, ali oni su u stvari tek malo vie od saveta zdravog razuma, zbog
odravanja pristojnosti u izvoenju jedne tako uzviene operacije.
Na primer, ovek bi morao posedovati kuu gde se mogu preduzeti odgovarajue mere protiv
uznemiravanja i smetanja. Kada se to sredi, ostaje jo samo poneto da se uradi. Za tih est meseci
_______________________________________________________________________________________________________________________
7
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
Godine 1899. Kroli je prvi put zapoeo ovo naroito povlaenje. Od toga nije bilo nita, poto je
ubrzo nakon njegovog poetka, izbio ozbiljan revolt u redovima lanstva Zlatne Zore. im je to
uo, Kroli je odmah prekinuo Operaciju i javio se MekGregor Metersu nudei svoje usluge i
bogatstvo ako bi to bilo potrebno. Kroli se naao usred osinjeg gnezda, i oseao se veoma krivim
za ono za to nije bio nimalo odgovoran.
Nakon svog prvog Himalajskog neuspeha, vraajui se u Englesku nekako utuen i obeshrabren,
sreo je Rouz Keli i oenio se na brzinu. Ipak, nameravao je da operaciju zapone neki drugi put. O
njoj je razmiljao tri-etiri godine, i za to vreme stekao mnogo vie magijskog i joga-iskustva tako
da je shvatio da je njegov prvi pokuaj u tome propao zbog nedostatka odgovarajue
pripremljenosti. Njegova preokupiranost novom enom bila je tako potpuna, da naravno uopte
nije bilo ni vremena ni interesa za bilo ta drugo, ukljuujui i Abramelina.
Trei pokuaj je izveo tokom prelaska junih granica Kine. Pratili su ga ena, dete i verni sluga. U
to vreme su se as jedno as drugo razboljevali, ili su pretile neke druge ozbiljne i nepredvidive
opasnosti. Ipak, za svo to vreme od nekoliko meseci, jaui na malom poniju, ovaj udni i
neustraivi heroj-kukavica izvodio je sloen magijski ritual sa arom i entuzijazmom. U Hramu
koji nije izgraen ljudskim rukama, konstruisao je Abramelinovo okruenje astralno u svojoj
izvebanoj imaginaciji, da bi ispratio upustva koja je prethodno dobio kao lan Reda.
Glupavo brbljanje ili ne, poema nastavlja ovu prvu temu onom koja proizilazi iz iskrene i strpljive
discipline.
8
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
Neke od divnih izraza i reenica u ovim citatima iz AHA! nosio sam u sebi godinama.
Ili ovu,
Ove fraze, sa jo nekim iz jedne ranije mistine pesme u prozi nazvane Liber VII vel Lapidis
Lazuli, bile su odgovorne pre etrdeset godina za jedno od predoseajnih religioznih ili mistikih
iskustava mog pupeeg duhovnog ivota.
Tu su i mnoge druge. Kandidat koga su ivot, iskustvo i prouavanje valjano pripremili otkrie
svoje vlastite znake koji e sluiti kao katalizatori unutranjeg ivota. Svaki italac je obavezan da
otkrije svoj lini niz stimulansa. Oni su tu za otkrivanje.
Nakon prizivanja anela tira, Kroli bi ulazio u polutrans, diktirajui sve to je video i uo svom
ueniku Viktoru Nojburgu, koji je sve to beleio. Ovaj zapis je kasnije postao Vizija i Glas,
najznaajniji spiritualni dokumenat. Meutim, ovo je bitno ovde pomenuti zbog toga to se tokom
tih dnevnih invokacija i apokaliptinih vizija stalno pozivalo na Knjigu Zakona. Oni su odobrili
njegov in pokoravanja, i usmeravali mu panju na zadatak koji ga je ekao.
Otprilike oko godinu dana posle tog pustinjskog iskustva poeo je raditi na poetskom
rasvetljavanju onoga to je on konano i zastupao. U ovoj pesmi postoje neke uputnice na epizodu
u Sahari, poto je ona rezultirala njegovom drugim prelaskom Ponora, kritinim dogaajem u
njegovom spiritualnom ivotu. Tada je odabrao magijski moto V.V.V.V.V., koji ja lino zovem
pet Ve-ova.
Ovaj kritini dogaaj u duhovnom ivotu nije pojava "slasti i svetlosti", u to bi nas uveravala
veina mistika amatera. ak i Dr. Karl G. Jung negde u svojim delima tvrdi da spoznavanje Boga
moe biti prepuno straha i uasa pre no to ovek napusti svoje Ja. To prati izvesno pucanje uma
"po avovima".
_______________________________________________________________________________________________________________________
9
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
Mistici svih vremena su na razne naine opisivali to glavno razjedinjenje, proienje ili
pokoravanje due pre njenog suoavanja sa Bogom pri sticanju kosmike svesti. Ali nigde nije
opisano tako reito, kao jedna vrsta ludila, kao to je u ovoj naoj pesmi.
Odmah nakon opisivanja ovog prelaska pristupio je pouavanju osnovnih tehnika, i konano
tumaenju Zakona kao to je ve izloeno u Liber Legis.
Ovde je dato centralno jezgro otkrovenja iz 1904. i kojem je on posvetio, na ovaj ili onaj nain,
preostale godine svog ivota.
Ostatak dela bavi se prepisivanjem i opisivanjem delova iz tri poglavlja te razarajue Knjige.
Formu pesme ini dijalog izmeu uitelja Marsijasa i njegovog uenika, Olimpasa. Kroli ukratko
opisuje svoju nameru u uvodnom pregledu pesme nazvanom "Argumentacija", koji zapoinje
reima:
"Pred samo Svitanje, uenik dolazi da pozdravi svog Majstora, i trai pouku."
Uzgred, moram pomenuti da 1932. godine, kada sam pisao Drvo ivota (Weiser Inc., New York,
1969) - knjigu koja je izraavala moje shvatanje Krolijeve magije do tog vremena - posveta je
glasila "Marsiasu, sa otrim seanjem na ono to je moglo biti". Tokom poslednje tri-etiri
decenije nisam sreo nikoga ko je bar naslutio znaenje posvete, to prosto znai da je ova divna
poetska saga Krolijeve line odiseje, koja se moe nai u Ekvinoksu III, bila poznata alosno
_______________________________________________________________________________________________________________________
10
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
malom broju ljudi. Ustvari, ona je izrazila tugu i aljenje s moje strane to se Kroli nije strogo
posvetio magijskom vebanju kako mi je obeao 1928. godine kada sam bio s njim u Parizu.
Olakanje tom razoaranju dolo je kasnije, kada sam shvatio da je on bio privremeno u jednom
stanju koje bi se moglo nazvati spiritualna pralaya i neka psiho-socijalna dezorganizacija koja je
proizala iz pritisaka i napora prethodnih godina u kojima ga je Musolini proterao iz Italije,
toboe zbog veza sa Masonima.
Meutim - vratimo se naoj pesmi. Izlaganje u formi dijaloga predstavlja neke manje tehnike
tekoe. Ne bih mogao rei da je ova naroita forma najadekvatnija za svrhu koju je imao na umu.
Pa ipak, te tekoe su razreene i nadvladane; a sadre manje kritike i beznaajne nedostatke.
Sutina dela je uzviena, ukljuujui snanu i velianstvenu poeziju koju treba sauvati za
potomstvo kojem e, nadam se, biti isto toliko puna znaenja i nadahnua kao to je bila meni.
Izrael Regardie
22. Avgust 1969.
Studio City, Calif.
_______________________________________________________________________________________________________________________
11
AHA!
AHA!
U kojoj je
Alister Kroli
12
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
ARGUMENTACIJA
Pred samo Svitanje, uenik dolazi da pozdravi svog Majstora, i trai pouku.
Nadahnut svojim Anelom, on trai Uenje o metodu uznoenja u Znanje i Razgovor sa Njim.
Zatim opisuje odbranu Due od spopadajuih Misli, i pokazuje da je dvojnost Svesti bogohuljenje
protiv Jedinstva Boga; tako da je ak i misao koja je nazvana Bog poricanje Boga-kakav-je-On-
po-Sebi.
Uenik ne vidi nita sem bezizrazne ponoi u ovom Pranjenju Due. Govori mu se da je to
neophodan uslov za Prosvetljenje. Zatim se pravi razlika izmeu ove tri Djane, i one tri ranije
vizije u kojima se stvari pojavljuju kao objektivne. Pored ove tri Djane tu su, tavie, i etiri
druge od etiri Elementa; i mnogo vie.
Ruin Krst lei iza ovog vela, i s tim vizija zvana Vivarupadarana. Pored nje, tu je Znanje i
Razgovor sa Svetim Anelom uvarem.
Uzaludnost Govora.
Rasprava o sredstvima pomou kojih se vizija pojavljuje u istoj Dui je beskorisna; dovoljno je
rei da se u neistoj Dui nee nikakva vizija pojaviti. Praktina obuka je stoga oistiti Duu.
Majstor priznaje da je on namamio uenika obeavanjem Radosti, kao jedine stvari koja mu je
razumljiva, mada su bol i radost prevazieni ak i u ranijim vizijama.
_______________________________________________________________________________________________________________________
13
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
Ananda (blaenstvo) - i njena suprotnost - oznaavaju prve korake staze. Konano sve stvari su
prevaziene; pa ak i sad, ovo postignue Mira je ba kao graevinska skela za Kraljevu Palatu.
Omotai due. Naputanje svega je nuno; adept opoziva svoje vlastite muke, poto je razneto sve
to je voleo.
Samasati - trans u kojem adept opaa svoju uzronu vezu sa Svemirom; prolost, sadanjost i
budunost.
Upravljajui razumom, on postaje poput malog deteta i priziva svog Svetog Anela uvara,
Augoeidesa.
Atmadaranu koja se javlja unitava Otvaranje ivinog Oka; ponitavanje Svemira. Adept je
razoren, i tu se pojavljuje Majstor Hrama.
Ipak, nakon velikog ponitenja, adept se ponovo pojavljuje kao Aneo da bi upuivao ljude u ovu
doktrinu.
Preostaje jedna sumnja: nee li svet biti u stanju da odmah prepozna Sveca? Majstor odgovara da
se samo nesavreni Sveci otkrivaju kao takvi. Meu njima su osobenjaci i arlatani, i oni koji se
plae i poriu ivot. Ali, usredsredimo svoje misli na Ljubav, a ne na greke drugih!
Augoeides je Majstoru predao poruku; naime, da objavi Novi Put Ravnodnevice Horusa, kao to
je otkriveno u Liber Legis.
_______________________________________________________________________________________________________________________
14
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
AHA
15
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
Marsias. Zaista.
Olimpas. Pa zato se onda
Boanstva plaiti?
Marsias. Bog je poput misli,
Potuj to i zapamti.
Dua je ta to stvara duhove zle,
Mujake rodoskvrne. Pobij ih sve:
Luna vene ljubavi
Lane senke ne pravi.
Olimpas. Koja je misao vredna?
Marsias. Sem jedne stvarno nijedna,
I u njoj jedno je samo.
Postojan um mora zadrati;
Tada e neiskazano blaenstvo ugledati.
Zategni volju, i ve e saznati
Njena se snaga moe zatezati.
Otpusti volju; sa tetive njene
Ta strela volje krila dobie
I iz pustog boravita svoga
Pronai bezgreno srce Boga.
Olimpas. Izgleda teko.
Marsias. Svaka stvar pobuuje
Sebi jednake i suprotnosti svoje.
Budi veliki, i bie - tako mali!
Budi nita, i bie Sve!
Nemoj jesti; i usta e puna hrane biti;
Pij, i dua e od ei umreti!
Napuni se; i ono to si traio
Do najblaeg se razblailo.
Isprazni se; i duhovi noi beae
Ispred Svetlosti ive.
Ko se za slamku hvata davi se;
Al onaj koji tajnu mora otkrije,
ivi svom strau svojih udova,
U zagrljaju vode, i pliva.
Gle, kako albatros nezgrapni
Nespretno na zemlji klima
Ali, jedan zamah krila, i on leti
Ko najljupkiji kavaljer u nebesima!
I ti misli svoje odbaci, teei svom
Elementu novom plemenitom!
Zbaci okove zemlje, i uhvati se
Za ono neprolazno to uzdie se
Pokidaj veze iz temelja
Venane smrti vlastitog Ja.
Olimpas. Zar je ivotni dah pustinjski vetar?
Radost je prola sva,
emu tenja?
Marsias. Prestani teiti!
Uniti pristrasno Ja,
Urlik e uti - zver je ranjena!
Rane eanjem ive. Zdravlje je mir.
_______________________________________________________________________________________________________________________
16
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
Najvie su Podudarnosti
Neznano i neiskazano, jer su spokojni.
Olimpas. Smrt je dakle "postignue" tvoje?
Sem da mrem - ta bih mogo bolje?!
Marsias. Zaista, to "Ja" koje nije Bog
Samo je lav sa puta tvog!
Zar ne vidi (ak ni sad!)
Prvog okova Ogranienja pad?
Sopstvo nema udela
U zanosu srca.
Olimpas. Majstore dragi, kai mi
Kako pupoljak izbija u bljetav cvet;
I kakva ekstaza mozga i krvi
Peat lomi na grobnici onoga
iji dobitak teta je za svet,
Naeg oca - Kristijana Rozenkrojca!
Marsias. uj, ovek je ko vornati hrast stari
Na pustari, gde vetar kripavo urla.
I no zemlju pritiska. Oluja se kovitla
Da stegne tiine grlo! A tik iza njega
Gomila oblake crnje od svega.
Ali gle! gle! Oluja kuglu izdie
Vatre uarene. Pucanj. Bi munje
Uvi se oko njega. Gromovit tresak
Rascepi drvo staro. Kidanja urlik!
I no je crnja no to je bila pre.
Olimpas. O ne, majstore, ne! Zar uas vezan je
Tako vrsto za put?
ivot mora smrskan ostati
Otkos crni ugljenisani,
U tom obraunu etve crvene!
Marsias. ivot traje. Oluja prolazi. Oblak nestaje.
No jasna postaje. I tada se onome koji istraje
Blagoslov neizmerne meseine daje.
Oko adepta, vazduh se u kristal mrzne, zgunjava;
Jedan ubod igle srce mu probada;
I tad se beskrajno ist
I nean sjaj prolama...
- Led ga u dubine odvlai!
Olimpas. Ali, moe li glina sirova,
Okvir na drhtavi,
Takav jad podneti?
Marsias. I u crvu se skriva
Identina klica nepobediva.
Razaranje Svega
Bee i vrapca pad!
I vie jo; to svo umee prevazilazi
Zanos takav da verno izrazi.
Uzbuenje u seanju zgasne kao svetlo nekog
Na rtu svetionika dalekog
Gde svetlosti ima samo na grebenima
Velikih talasa, i pene odsjajima!
_______________________________________________________________________________________________________________________
17
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
18
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
19
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
20
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
21
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
22
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
23
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
24
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
25
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
26
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
27
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
Poniava me.
Marsias. Zaista,
Na oltaru nema boanstva!
Al sva iluzija nestade,
Gledaj Onoga koji jeste!
Olimpas. Kraljevski uvijen,
U vazduhu udnu muziku ujem!
Marsias. To je hor anela,
Svestan velikog Iskuenja
U koje se upustio i izvrio
Jo jedan Brat Sunca!
Olimpas. Majstore, velike ptice krik
S bujicom groma se mea.
Marsias. To je rei odjek
Koji svemir cepa.
Olimpas. Majstore, tvoj stas nebo premoava.
Marsias. Zbilja; ali to nisam ja.
Adept se rastvara - fantomski oblik bled
Izdahnut iz crnih usta oluje.
To je neko drugi to die se!
Olimpas. Al, ipak u tebi, kroz tebe!
Marsias. Ja ne.
Olimpas. Za mene to si ti.
Marsias. I to je dovoljno da zapeati
Volju tvoju? Zar da u krilo Boga
Baci sudbu svoju? Onda, dobro!
Olimpas. Da, nema ini monije.
Kroz ivot i smrt, zemljom i vodom
Slediu te najistrajnije.
Marsias. Sledi sebe, ne mene.
Svetog Anela uvara ima ti,
Dunog da te vodi iz gorke pustoi
Prema dubini nedokuivoj
Njegovoj zemlji zavetanoj.
Olimpas. Ti koji si upoznao kljueve majstorstva
Od stvaranja svih misterija,
Reci mi, ta sledi velikoj Bojoj oluji
Koja njegov svet u prah pretvori?
Marsias. Ja, ak i ja - ovek, postadoh
Ko veliki ma plamena blistavog.
Moj ivot, svetou protkan,
Sopstvene lepote svestan,
Poput izvora koji se izliva
Sa granice snegova,
Poslao je svoj potok kristalni
Da obraduje srca ljudi,
Da njihove ivote izludi
Opojnim blaenstvom
(Vina pomeanog sa mirom i ambrom!)
Ovog mirisa slatkasto-gorkog,
Bljeska vresovog cveta bodljikavog
Koji predstavlja Mudrost Puta.
_______________________________________________________________________________________________________________________
28
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
29
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
30
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
31
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
32
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
33
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
34
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
35
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
36
ALEISTER CROWLEY
_______________________________________________________________________________________________________________________
* * * * *
_______________________________________________________________________________________________________________________
37
AHA!
_______________________________________________________________________________________________________________________
POGOVOR PREVODIOCA
Kao prevodilac ovog prekrasnog dela, ne mogu odoleti a da ne kaem nekoliko rei.
Najpre, neka je blagoslov i oboavanje Majstoru Terionu koji nam je ostavio u naslee jedan
ovako uzvien spis.
Konano, neizmerno mnogo puta - ak Tri i Devedeset puta - zahvaljujem se Sestri Animo Atman
koja je, ne alei svoj ogromni trud i znanje, zasluna to je moj prevod obogaen poetskom
rimom, ritmom i lepotom. to se nas tie, trudili smo se da damo sve od sebe, u ovom radu koji
nije bio nimalo lak za prevod a o prepevu da i ne govorimo, a koliko smo u tome uspeli prosudie
sami itaoci.
Ipak, srdano preporuujem svakome ko vlada engleskim jezikom da ovo delo ita u originalu, jer
tek tu se mogu videti sva njegova uzvienost, dubina i lepota.
Frater Deikraft
Athena Kamp
38