Univerzitet u Sarajevu

Odsjek za reiju
I semestar, I ciklus
Predmet: Elementi filma i razvoj filmskih vrsta I
Akademska 2016./2017. godina

SAM MENDES: ''AMERICAN BEAUTY''

(seminarski rad)

Profesor: doc. Faruk Lonarevi Student: Gabrijel Lazi

Sarajevo, januar 2017.

 Film ''American Beauty'' (hrv. ''Vrtlog ivota'') britanskog redatelja Sama Mendesa
Oscarom je nagraeni film iz 1999. godine. Film problematizira stanje amerikog drutva i
obitelji, te razotkriva to se sve nalazi ispod svima nam poznatog amerikog sna
raskrinkavajui iluziju lijepog ivota za kojim svi tee odlaskom u Ameriku. Lik Buddya
Kanea (Peter Gallagher) uspjenog agenta za nekretnine tokom filma izgovori reenicu
koja je idejna okosnica cijeloga filma. Reenica glasi:

''In order to be successful, one must project the image of success all the time.'' 1

Ukoliko naslov filma stavimo u kontekst ove reenice, moemo uoiti kako je i sam naslov
svojevrsna ironija. Amerika ljepota kojom se krase svi likovi, vrlo brzo otkriva svoje pravo
lice ukazujui nam da ameriki san zapravo ne postoji, a likovi samo glume da ive taj san.
Sam naziv American beauty (amerika ljepotica) ime je za vrstu rue koja se pojavljuje u
filmu kao svojevrsni simbol i lajt motiv. Rua, kao simbol ljubavi, ljepote, sree i zajednitva,
jo uz to dobiva i epitet ''amerika'' pretjerano naglaavanje nacionalizma ukazuje na to
kakav stav drutvo ima prema Americi. Rua predstavlja taj veliki san za kojim svi tee, ali je
on nedohvativ! Koristei razne elemente, ponajvie s percepcije vida, redatelj nam ukazuje na
odnose meu likovima te nam postepeno otkriva koje uloge u svojim ivotima igraju likovi
samo kako bi prikazali da ive amerikim snom.

U film nas uvodi lik Lestera Burnhama (Kevin Spacey), odnosno njegov glas iz off-a.
Otkrivajui nam da mi sluamo glas mrtvog Lestera, redatelj nam rui napetost neizvjesnosti
kako e film zavriti, ali tu napetost zamjenjuje iekivanjem na koji e nain i zbog ega
glavni lik umrijeti! Njega zatiemo kako ivi monotonim ivotom, nita mu ne predstavlja
zadovoljstvo niti uzbuenje. Sam za sebe kae da je ve odavno mrtav:

''In less than a year I'll be dead. Of course, I don't know that yet. And in a way, I'm dead
already.''2

On mehaniki obavlja svoju ulogu oca i radnika. Moda kod njega najvie moemo uoiti
ironijski odnos na ameriki san: iako ima sve to taj san nalae ima svoju kuu, sigurnu
budunost, sretnu obitelj i posao, osiguranu egzistenciju opet ne pronalazi zadovoljstvo u
svemu tome jer je u svim tim ulogama koje mora igrati, izgubio sebe! No, iako je u poetku
takav, on je lik koji e do kraja filma doivjeti najvie promjena. Svoj cilj moda nee

1
Prijevod: ''Za uspjeh je potrebno uvijek se doimati uspjenim.'' (54' 10'')
2
Prijevod: ''Za manje od godinu dana, bit u mrtav. Naravno, to jo ne znam. Ali na neki nain, ve sam mrtav.''
(1' 35'')
ostvariti, ali e njegova potreba za sreom biti zadovoljena.
Potom nas upoznaje sa svojom obitelji u grubim crtama dobivamo opis njegove ene
Carolyn Burnham (Annette Bening), za koju Lester govori da nije sluajnost to to joj se boja
hvataljka kara podudara s bojom klompa, i keri Jane Burnham (Thora Birch) koja je, kao i
svaki tinejder, nesigurna u svoj izgled. Ali pravu sliku te obitelji dobivamo par kadrova
kasnije! Scena zapoinje prikazom obiteljskih portreta, a potom se kadar prebacuje na scenu
veere. Redatelj je kameru postavio izvan blagavaone, tako da okvir vrata poprima identian
okvir kao i okvir zajednike slike koju smo maloprije vidjeli (slika 1. i 2.). Tako, iz jedne
namjetene i naizgled sretne obitelji sa fotografije, vidimo surovu realnost iza tih fotografija,
koja i nije toliko krasna. Na poetku scene sve izgleda divno, ba kao na slici! Svo troje
ukuana sjede za stolom i veeraju, crvene rue su na sred stola, a u pozadini se uje glazba.
No, vrlo brzo se ta idila naruava. Otkrivamo kako otac i ker gotovo pa i nemaju odnos on
s njom razgovara na isti nain kao to razgovara sa svojim muterijama na poslu i sa efom
(sa smijekom na licu, uz lagano pjevuenje, dok duboko u sebi izgara od bijesa to to mora
initi). Izgleda kao da ponekad zaboravlja ostaviti tu poslovnu masku na svom radnom mjestu
i s njom se vraa kui. Samo dranje tijela glumaca ve nam sugeriraju u kakvom su odnosu ti
ljudi. Lester sjedi vrlo pogrbljen, odajui nam sliku nekog beskimenjaka i potpuno pasivnog
lika, podreenog drugima, dok s druge strane Carolyn sjedi uspravno i dominantno. Ona je ta

Slika 1. Slika obitelji Burnham naizgled sretna obitelj prvo to nam upada u oi jest
Carolynin crveni kostim koji je u sutini i jedina boja na slici podsvjesno, boja nas
usmjerava da fokus prebacimo na Carolyn i na njoj drimo pogled, jer iza nje je sivilo i
''manje bitne'' stvari
 Slika 2. Scena veere okvir vrata predstavlja okvir slike moemo primijetiti da se na
identinoj poziciji nalazi buket crvenih rua na kojem se maloprije nalazio i Carolynin
kostim, koji je takoer jedina arka boja unutar sivila scene rue smo prije povezali s
likom Carolyn to nam od prijanjeg kadra i iskustva nalae da ih je ona postavila na stol i
da ona ''kroji'' itavu veeru (te informacije dobivamo samo na temelju slike, svjesno ili
podsvjesno!)

koja je skuhala veeru, ona je ta koja je uredila stol i ona je ta koja odreuje koja e se glazba
sluati tokom veere ona je ta koja kontrolira i vodi obitelj. Ona se prema njima ponaa ''kao
prema zaposleniku'' kao to joj to i Lester kae tokom veere.
Moemo uoiti kako je ta ena zaokupljena materijalnim! Tako je i kostimom prikazana
gotovo pa je uvijek u odijelu, kosa joj je ureena tako da joj niti jedna dlaica ne stri, sve dri
pod kontrolom i doima se kao vrlo uspjena poslovna ena. Nju prvi put zatiemo s ruama.
Kao to je ve bilo reeno, rua je simbol ljubavi, sree i zajednitva, svih onih stvari kojih
nema u toj obitelji, pa ih Carolyn pokuava nadomjestiti prekomjernim nagomilavanjem rua.
Gotovo u svim scenama unutar njihove kue se nalaze rue. Rue grade i ''barijeru'' izmeu
vanjskoga svijeta i njihova doma kao da predstavljaju granicu izmeu nekog tmurnog
vanjskog svijeta i idiline utopije unutar njihova dvorita. Krvavo crvena boja na bijeloj
pozadini ograde dodatno naglaava njihovu prisutnost. Naravno, sve je to maska i tu nema
nikakve utopije!
Scena nakon veere vrlo jasno prikazuje tko je ona zapravo. Dolazi u kuu koju planira
prodati. Sama sebi govori kako e ju prodati i kree u ienje te kue. Onako kako tretira tu
kuu, tako tretira i svoj ivot! svu prljavtinu pokuava oistiti i sakriti, a ruama i
osmijehom na licu pokuava stvoriti ugodnu atmosferu i prikazat se u najboljem svjetlu. No,
nakon to ne uspije prodati kuu, poinje pucati po avovima, ali se vrlo brzo sabere,
udarajui i vrijeajui se. Njoj je posao na prvom mjestu, smatra da je obitelj sretna ako je
materijalno zadovoljena. Naalost, izgleda kako je materijalizam zamijenio ljubav: zanovijeta
Jane to je bezobrazna i to ne cijeni to to joj je sve omogueno i dostupno, a pritom ne
uviajui potrebe keri za ''normalnim'' roditeljima; u trenutku kada ona i Lester skoro pa
krenu izmjenjivati emocije nakon toliko godina, ona ponovno preokrene fokus na materijalno
i daje mu opasku da pazi na kau kako ga ne bi zaprljao pivom. Ona se jednostavno ne moe
opustiti, njen ivot sada je njen posao i ono to je postigla i sagradila tim poslom.

Trenutak kada Lester po prvi put vidi Janeinu prijateljicu Angelu Hayes (Mena Suvari)
na njega djeluje poput kakva katalizatora i namee mu da se poinje mijenjati. Angela tu
predstavlja jo jedan ideal amerike ljepote. Zgodna, mlada plavua, koja je jo i navijaica
predstavlja sve ono to Carolyn nije, odnosno ono to je izgubila. Ljepotu koju je Carolyn
nekada imala i zbog koje ju je Lester volio, zamijenila je potreba i mahnitost za materijalnim,
pa ju pokuava pronai kod Angele. Redatelj prikazuje sve Lesterove fantazije s Angelom na
vrlo erotine naine (slika 3.). Uvijek su njih dvoje sami, sve je vrlo senzualno i erotino,
atmosfera je zamagljena, nain na koji Angela govori jest patetian i zavodniki, sama glazba
igra u svrhu erotike, te tu ponovno pronalazimo lajtmotiv rue.

Slika 3. Lesterova fantazija scena je prikazana poput kakva porno filma; sve je nabijeno
seksualnou i erotikom; ponovno se moemo osvrnuti na boje i primijetiti ono o emu je
ve bilo govora, a to je krvavo crvena boja na bijeloj pozadini. Angela se u tim scenama iz
jedne tinejderke pretvara u odraslu enu, spremnu da na bilo koji nain udovolji Lesteru

Ovdje rua predstavlja samu Angelu ''ameriku ljepoticu'' simbol ljubavi, mladosti i
poude. Jo jedan element redatelj koristi tokom njegovih fantazija a to su montani
postupci. Kadrovi u kojima se njih dvoje dodiruju i koji bi trebali voditi do potencijalnog
vrhunca se ponavljaju uvijek bude po tri vremenska skoka u prolost! Dobivamo dojam
subjektivnog doivljaja stvarnosti, mi poinjemo razmiljati kao Lester jer nam je to dio
ivotnog iskustva (lijepi i zadovoljavajui elementi, koje smo doivjeli u odreenom trenutku,
ine se kao da su nestvarni, pogotovo nakon to smo ih toliko iekivali. Oni kao da se iznova
i iznova ponavljaju, vrijeme kao da je stalo i mi ne moemo razluiti je li to stvarnost ili san)
Lester je u ekstazi, a ponavljajui elementi samo dodatno pojaavaju njegovu enju za
Angelom i on se u njima gubi! Najznaajnija fantazija jest ona u kojoj Angela lei u kadi
prepunoj ruinih latica, a oko nje je sve zadimljeno. Lester joj se pribliava i eli joj dotaknuti
bedro ne bi li rukom otiao prema intimnijim dijelovima. Sve je puno seksualne nabijenosti.
Gledatelj polako ulazi u ekstazu zajedno s Lesterom. Odjednom, fantazija se prekida i mi se
vraamo u realnost gdje zatiemo Lestera kako se samozadovoljava dok lei tik do Carolyn.
Iz jedne vrlo mistine, i mogli bismo rei lijepe i ugodne atmosfere, prebacujemo se u
stvarnost koja nije uope tako lijepa, ak i s odmakom promatramo Lestera dok se
samozadovoljava. No, taj je trenutak vrlo krucijalan za njega i njihov odnos jer se on u tom
trenutku napokon zauzeo sam za sebe i odlui promijeniti svoj ivot usprotivio se eninoj
volji i odluio postupiti onako kako on misli da je najbolje ponovno, nakon dugo vremena,
osjea slobodu. Nakon tog dogaaja, pokrenut je domino efekt i Lester se trudi to je mogue
vie izai iz ustajalih stanja u kojima se do tada nalazio, te se poinje zauzimat za sebe. Daje
otkaz na poslu i ucjenjuje efa kako bi godinu dana mogao mirno ivjeti s plaom, zapoljava
se u fast food restoranu, poinje bildati, pa ak je i poeo konzumirati marihuanu ponaa se
kao tinejder koji je slobodan i ne mora osjeati nikakvu odgovornost za svoje postupke.

Ponovno redatelj koristi scenu veere (slika 4.), ali ovaj put izmijenjenu! Vizualno
moemo odmah primijetiti da se buket rua vie ne nalazi na stolu, to nam moe aludirati na
to da Carolyn vie i nije toliko dominantna. Lester vie nije beskimenjak, ve se vrlo vrsto
dri i zauzima za sebe, pije pivu i naruava idealnu sliku veere kakvu smo vidjeli na poetku.
Moemo primijetiti da i kostimom odudara od prethodne scene veere vie nije
srednjovjeni ovjek utogljenog izgleda, ve poprima potpuno casual izgled noenjem iroke
koulje i traperica. Na samom kraju govori Carolyn kako vie ne planira sluati glazbu koju
im ona namee. U potpunosti se zauzeo za sebe i postao dominantan lan svoje obitelji.
Ukuani su iznenaeni, pa ak i pomalo u strahu, od ovog novog Lestera. Navikli su na to da
za stolom sjedi jedan miran ovjek koji e posluati svaku naredbu koja mu se predstavi.
 Slika 4. drugi put prikazana scena veere redatelj nam nas na samom poetku uvodi kao
i u prvoj sceni veere, a scenu zakljuava ponovnim ''zatvaranjem u okvir'' ali sada ne vie
idealne slike, ve realne slike staklo je puklo, odnos je puknuo, bijes se oslobaa, nitko
vie nije sretan, niti se trudi biti sretan, lai su poele pucati pod svojom teinom i istina
isplovljava na vidjelo!

U kui do Burnhama nedavno se uselila obitelj Fitts. Otac Colonel Fitts (Chris
Cooper) okorjeli je homofob i vojnik koji se na taj nain i odnosi prema ukuanima, majka
Barbara Fitts (Allison Janney) psihiki je nestabilna ena kojoj se priinjaju glasovi kojih
uope nema, te sin Ricky Fitts (Wes Bentley) koji ima hobi snimati sa svojom kamerom
okolinu u kojoj se nalazi, pa ak znailo to i napadati neiju privatnost. Ova obitelj mnogo je
nestabilnija od Burnhama jer oiljci koji oni vuku za sobom kao zajednica, ali i svaki od njih
ponaosob, mnogo su dublji nego oni kod Burnhama.
Ricky je lik koji je od velikog znaaja za sve likove, pa tako i cijeli film. On i Jane su jedini
likovi koji su iskreni, ako ne prema ostalima, onda bar prema sebi samima. Jedine injenice
koje njih sputavaju da budu u potpunosti sretni jesu okolnosti u kojima se nalaze i njihova
mladost, ali su zato sami sa sobom vrlo bistri (ak bistriji i od svojih roditelja!). Jane jest
tipini tinejder koja je nezadovoljna svojim izgledom, ali ona se (za razliku od drugih) ne
trudi sakriti to nezadovoljstvo, ona otvoreno govori o tome, ali i svojom pojavom (kostimom i
nainom dranja) pokazuje to. Frustrirana je na svoje roditelje koji je ne razumiju i prema njoj
se odnose kao prema zaposleniku! Jedini spas pronalazi u Rickyu on je jednako udan kao i
ona, a pod tim mislim da se on, poput nje, ne predstavlja kao neto to nije, ve je iskren i
razumije ju. Ricky Jane uope ne gleda kao seksualni objekt. Imao je mnogo prilika u kojim
je mogao zloupotrijebiti svoj poloaj, ali on to nikada nije uinio! ak i u trenutku kada mu
Jane pokae svoje nago tijelo, on snima njezino lice! Za njega je ljepota ono to se nalazi
unutar osobe, a ne njena vanjska ljutura. Zato se njemu nikada nije, niti e mu se sviati
Angela, koja je objektivno gledajui ljepa od Jane. Po njemu je Angela obina, dosadna i
runa jer nije iskrena prema drugima, a kamoli prema sebi!
Ricky s kojim god da je likom bio u kontaktu na njega djeluje poput kakva katalizatora! On je
taj koji svojom energijom i stavom potie druge ljude na promjenu. Prvi lik koji je doao u
kontakt s njim jest Lester. Upoznali su se na poslovnoj veeri na koju je Carolyn dovela
Lestera. Ricky je tamo radio kao konobar, no vrlo brzo otkrivamo kako je to zapravo maska
kojom Ricky pokriva svoje prave izvore prihoda. Ricky je lokalni diler drogom, a kako bi
sakrio to od svog neurotinog oca, radi kao konobar na raznim zabavama. Ono to Lestera
oduevi kod tog mladia jest njegova pragmatinost: ''Never underestimate the power of
denial.'' 3 rekao je Ricky Lesteru u jednom od njihovih razgovora. Mi iz prvih kadrova u
kojima zatiemo Rickya stvaramo dojam da je on sumnjivi lik koji je pomalo negativan
snima svoje susjede iz grma, prodaje drogu ali vrlo brzo otkrivamo da iza toga postoji neka
pria. On nam od poetnog negativca, postaje glavni heroj na kraju. Uz njega se vee motiv
kamere! Kamera sama po sebi predstavlja objektivno oko koje je lieno bilo kakva
subjektivna doivljaja njenog vlasnika, ali snimljene stvari dobivaju na znaenju tek onda
kada im umjetnik nametne drugo znaenje! Ricky koristi kameru kao alat kojim istrauje
svijet i biljei doivljaje na koje nailazi. On u svemu pokuava pronai neku ljepotu. Pa tako
on to pronalazi ak i u mrtvoj ptici, sprovodu, vreici koju vjetar raznosi ono to je obinim
ljudima dosadno i povrno, on u tome pronalazi ljepotu i dublju filozofiju. Njegova filozofija
najbolje se oituje u njegovoj snimci vreice koju raznosi vjetar. Vreica predstavlja smee
koje su ostali zapostavili i kojom upravlja taj vjetar on u tom videu pronalazi sebe i svoju
priu. On je bio ta vreica koja je bez otpora lelujala na pobjenjelom vjetru i koju je taj vjetar
nemilosrdno bacao i udarao o zid zgrade i tlo. On sve to pronalazi i u Jane ona po njemu
ima skrivenu ljepotu koju svi drugi ignoriraju. Njih dvoje su vreica koja je od drugih
odbaena jer je doivljavana kao smee i kao neto nepotrebno. No, moemo tu metaforu
proiriti i na sve likove u ovome filmu. Oni su vreica koja mnogo due leluja na vjetru od
Jane i Rickya, samo zato to su dopustili da se to dogaa.

Jedini lik u ovom filmu koji se krene mijenjati, ali se onda vrlo brzo vrati u poetnu
poziciju jest Rickyev otac Colonel Fitts. On, izvana grubijan i razbija, unutar sebe uva
jednu veliku tajnu koju se srami priznati sam sebi. On je latentni homoseksualac, ali navlaei
na sebe sliku homofoba i nedodirljivog macho mukarca, skriva taj dio sebe duboko u srcu.

3
Prijevod: ''Nikad ne podcjenjujte mo poricanja.'' (50' 00'')
Naposljetku, ponovno Ricky djeluje kao katalizator i svojom radnjom potakne oca da prizna
sam sebi tu stranu istinu od koje bjei. Colonel odlazi do Lestera, mislei da je i on
homoseksualac i vrlo vjerojatno, po prvi put pokae svoje pravo lice. Lester mu ukae na to
da njega ne zanimaju mukarci, pa se Colonel osjea ponieno. Tim je postupkom Lester sebi
osudio posljednje trenutke svog ivota ne znajui uope to e se dogoditi.
Svoj vrhunac i prosvjeenje Lester doivljava na samome kraju! Sve okolnosti su dovele do
toga da je on napokon u prilici da vodi ljubav s Angelom, ali u trenutku kada mu Angela
prizna da je jo uvijek nevina, Lester se urazumi (jo jedna maska je pala! Angela se kroz
cijeli film prikazuje kao drolja koja ulazi u odnose s razliitim mukarcima samo kako bi
dola do posla modela! Govori kako je puna iskustava i jedino o emu pria jest seks!). On
shvaa da je ipak za slobodu potrebna odgovornost i da vie nije neodgovorni tinejder
kojemu je samo stalo do toga koju e curu prvu ''okrenuti'', ve se sjea da je prije svega otac!
Zadnji kadrovi prikazuju kako se on brine o Angeli kao o svojoj vlastitoj keri i to ga
ispunjava. On je kroz svoju krizu srednjih godina ponovno proivio svoju mladost i ivot, ali i
shvatio neke vrlo bitne stvari koje su ga osvijestile da bude sretan s onime to ima i da
pronae ljepotu u tome! On je svoj ivot iz temelja promijenio, i iako nije ostvario svoj cilj
(da spava s Angelom), dobio je neto puno vie. Ostvarilo mu se ono za im je dugo vremena
eznuo, a to je da bude sretan i zadovoljan svojim ivotom! Naalost, u tom trenutku njegov
ivot se gasi.
Colonel nije imao hrabrosti prihvatiti sebe i kako bi se zatitio, ponovno se povlai iza svoje
maske i u bijesu odlazi ubiti Lestera. Tada po posljednji put vidimo crvenu boju redatelj je
identinu sliku krvi na bijelim ploicama, prenio na Colonelovu bijelu majicu umrljanu
Lesterovom krvlju (slika 5. i 6.)! Zanimljiva je i injenica da se tono ta nijansa crvene boje,
konstantno ponavlja du cijelog filma u veini kadrova. Dali kroz rue, odjeu, scenografiju
ili neku rekvizitu, redatelj suptilno gura crvenu boju. Ta je boja za ovaj film od velikog
znaaja i gradi cijelu atmosferu i znaenje filma! Crvena boja u prirodi je najalarmantnija boja
ona upozorava, ona stavlja fokus na sebe, grabi panju promatraa, podsjea ga na uzavrelu
krv i najavljuje opasnost. Redatelj nas stalno pokuava upozoriti na neto i najavit nam ishod
filma! Priprema nas za krvavi kraj. Ba poput krvi na bijelim ploicama, ranije se pojavljuju
krvavo crvene rue uz bijelu ogradu, crvena vrata uz bijele zidove Sve se da naslutiti, kraj
je ve odavno isprian, ali i kad doemo napokon do njega ostanemo iznenaeni ishodom!
 Slika 5. Lesterovo ubojstvo u zadnjem kadru u kojem mi vidimo Lestera iva, on gleda u
sliku svoje obitelj i napokon je sretan; redatelj, po posljednji put, prelazi kamerom preko
stola ukazujui na rue i stavljajui kameru prema bijelo poploenom kuhinjskom zidu.
Odjednom se zauje pucanj i mi vidimo krv na zidu doima se kao da su one rue
eksplodirale i zamrljale tu bijelu pozadinu, ali sada simbol koji je boja cijelo vrijeme
predstavljala i nagovijetala postaje realna stvar!

Slika 6. otkrivanje ubojice Colonel umrljan Lesterovom krvlju, simboliki je umrljan i

svojom njemu se napokon otvorio put da postane ono to jest i da se prestane skrivati, ali
ubojstvom Lestera, on ubija i svoju tajnu radije e prihvatiti sebe kao ubojicu, nego kao
homoseksualca

Carolyn tek nakon Lesterove smrti shvaa da je s vremenom zaboravila na to kako pruiti
ljubav ovjeku kojega je voljela, a sada, kada ga vie nema, prekasno je za to! Meu zadnjim
kadrovima vidimo nju kako ulazi u njihovu sobu i u oaju i plau grli Lesterove koulje koje
su sada samo prazne ljuture ovjeka koji je nekada postojao i kojega je voljela! A redatelj
meu zadnjim kadrovima ponovno stavlja snimku vreice koju raznosi vjetar i Lestera koji
govori o svom ''jadnom ivotu'' stvarajui aluziju na to da je on cijelo vrijeme bio ta vreica!

Zakljuak

Za kraj bih se ponovno osvrnuo na naslov filma. Amerika ljepotica iako izgleda kao
prekrasan cvijet ujedno u sebi krije i krv kojom su uprljane ruke svih onih koji ubijaju same
sebe kako bi se podredili drutvenim idealima i normama. Lester je jedini lik koji je spoznao
to, ali naalost biva ubijen. Drugi likovi (osim Jane i Rickya) tek trebaju proi taj krvavi put
ne bi li upoznali sebe (ili vratili se sebi) i otkrili ljepotu ivota ne onu nametnutu i
komercijalnu, ve onu pravu, istinsku, koja je subjektivna i samo njihova! Ukalupljivanjem
sebe u neki drutveni ideal/kalup, likovi samo nanose tetu sami sebi, ali i drugima oko njih
doputaju da ih vjetar raznosi i udara u zidove zgrada, umjesto da preuzmu kontrolu i suoe se
s tim vjetrom! Ljepota se nalazi unutar ovjeka i to je ono to je Ricky prepoznao kod Jane, to
je ono to svaki od tih likova treba spoznati i prihvatiti, jer to prije prihvate to, time e im i
ivot biti laki.