Professional Documents
Culture Documents
Mostar Iznova
Mostar Iznova
1
2
PRENJ
Muhamed Gafi - dr. emsudin Deko
Sarajevo 2009.
3
Autori:
Muhamed Gafi - Dr. emsudin Deko
Recenzenti:
Prim. dr. med. Zvonimir Vinik
ing. Raid Mulahusi
Izdava:
Turistika zajednica Kantona Sarajevo
Za Izdavaa:
Dr. emsudin Deko
Dizajn:
Hot Shop
Urednik fotografije:
Zijah Gafi
Lektor:
Fikreta Bavi-Gafi
Korektor:
Zaina Gafi-Tochetti
tampa:
Mller, Sarajevo
4
5
6
Prenj
Predgovor
Svaka planina je posebna, po umama, vrhovima, planinskim
jezerima, legendama, naprosto, sama po sebi, ali je Prenj, za
planinare, visokogorce, alpiniste, gotovo mitska planina.
Za pjesnika Vladimira Nazora Prenj, planina nije stjecite
divova, Bogumila stari kraj....
Za vercere duhana Prenj je bio samo preica, po uarenom
kamenu ili preko zametenih prevoja, iz Hercegovine, sa tovarom
duhana na leima, bjeei od andarmerije, gotovo cijelo
posljednje stoljee zadnjeg milenija, put u Bosnu, u zabranjenu,
ali unosnu trgovinu.
Za lovce i krivolovce je Eldorado dozvoljenog i zabranjenog
odstrjela plemenite divljai, posebno divokoza. Jo uvijek ih
neasni i pohlepni ljudi love automatskim pukama. To e biti
razlog ouvanja mjesta njihovog boravka kao najvee prenjske
tajne.
Za ribolovce, kad okrenu lea planini, a, ushieni bistrinom
vda Borakog jezera i rijekama Idbar, trima prenjskim Bijelim
rijekama, a posebno Neretvom, moe im se i oprostiti to se
rijetko sjete Prenja i njegovih snjegova, jer bez toga ne bi bilo
ni tako lijepih, bistrih i silnih rijeka i, naravno, kao prirodnog,
ogromnog hidropotencijala.
Za seljake sa planine dolaze i oluje i kie, i vukovi i lisice, ali na
Prenj, u ljeto rado odlaze sa stadima na najbolju ispau, putaju
konje i goveda da se sami hrane i brinu o sebi, pa blagosiljaju
planinu ili je proklinju, spominjui vukove, ili ih zaboravljajui.
Za graane Prenj je predaleko da bi napustili udobnost
haustora, ali ih ne ostave ravnodunim fotografije jednog Uzeira
Beirevia ili arolija filma Dinna Kassala.
Za Jovana Cvijia, geografa, naunika svjetskog glasa, Prenj
je najljepa bosanskohercegovaka planina.
Za dr. edomira ilia zbog izuzetne reljefne plastike, s
puno otrih vrhova, okomitih stjenovitih odsjeka, te bogatom
7
Tisovica
8
9
Prenj
10
11
Geopoloaj
*1
dr Alen Lepirica; Geomorfoloke karakteristike Prenjskog masiva
12
Zubac
13
Karta Bosne i Hercegovine
14
15
ZATIENI PEJZA BIJAMBARA
Pristup
16
17
Karta Prenja 1:50000
18
19
Autor karte: Muhamed Hadiabdi
Biljni svijet
20
21
22
Tara iznad Jezerca
23
24
Prenj
25
26
27
ZATIENI PEJZA BIJAMBARA
ivotinjski svijet
28
Prenj
29
30
Kamena }uprija u Konjicu
31
Prenj
Konjika Bijela
Prenj ima tri rijeke istog imena Bijela. Konjika Bijela tee
irokom dolinom koja poinje na sjeveroistonim padinama
planine, i nakon desetak kilometara uvire u Neretvu.
U dolini je smjeteno selo Bijela, na nadmorskoj visini od
600 m sa ostacima arhaino ureenog hercegovakog sela. Bate
su ograene kamenom, kojeg ima u izobilju, a travnjaci, vonjaci
i okunice ukazuju na ogroman trud, koji su ljudi u prolim
stoljeima morali uloiti da bi sauvali komadi obradive zemlje
u hercegovakom kru.
Iznad doline, u alpskom krajoliku su obronci Boranice,
Zubac, Osobac, Tara, Velika Motika, Kruna, Velika Kapa i konjika
Bjelanica, sve vrhovi blizu ili preko 2000 metara.
Ljeti su to umovite padine ispresijecane alpskim livadama,
toilima, jarugama, a zimi prekrivene debelim snijenim
pokrivaem.
Do sela, iz Konjica vodi asfaltni put, a iz sela, na zapad odlazi
makadamski put, i nakon brojnih serpentina i oko 30 km, preko
Ljubine i Rapta ulazi u dolini Tisovice, koja se prua do samog
vrha Zelene glave.
Planinarski put prema vrhu, iz sela Bijela vodi u pravcu juga
pod strmi dio planine. Slijedi put silaska lednika u vrijeme ledenog
doba sa sjeveroistonih padina najveih vrhova, niz Skok i Rakov
laz u dolinu Konjike Bijele.
Mnogobrojnim serpentinama, od Rakovog laza, prvo kroz
bukovu, potom kroz borovu umu, pjeaki put se die visoko,
gotovo do 1500 mn/v, ispod Zupca, do pod Osobac, na Skok.
Upravo tako se i zove ovaj pristup na Prenj put preko
Skoka.
Karakteristian je dio puta, ispod Zupca, na jednom
isturenom, munikama obraslom grebenu, sa kojeg se prua
pogled na gotovo cijeli amfiteatar padina Prenja, pod nazivom
Ploa. Na tom mjestu, osim lijepog pogleda, potrebna je panja
pri prelasku usjeenom stazom u stijenu, poput ploe, a zimi je to
mjesto poznato po lavinama.
32
BIJELA - RAKOV LAZ - JEZERCE- ZELENA GLAVA
33
Sjeverne padine Prenja sa
Osopcem i Taraom
34
35
Prenj
36
Prelazak lavinita na Plo~i
37
38
Dolina Idbar sa isto~nim
padinama Cetine
39
Prenj
41
Rijeka Idbar
42
43
Prenj
44
Nekropola ste}aka u dolini Idbar
45
46
Kasimov Vir na jablani~koj Bijeloj.
Za sje}anje na Kasima Letuku, plemenitog
~ovjeka iz sela Bijela
47
Prenj
Jablanika Bijela
50
51
Prenj
*8
M. Gafi; Fondeko br. 26, 2008 god.
52
Plaa iznad sela Bijela. Iz kanjona rijeke Bijela
53
Dolina Bijele. Zalazak sunca za ^vrsnicu
54
55
56
Mostarska Bijela. Bivak za
stotine ljudi
57
Prenj
Mostarska Bijela
58
59
Na putu za kanjon mostarske Bijele
60
61
Prenj
62
Kanjon mostarske Bijele
63
Prenj
64
65
66
Jablani~ko jezero
67
Prenj
Jablaniko jezero
68
69
Prenj
Ruite
70
Na putu sa Ruita za Bijele vode
71
Panorama Prenja sa Bijelih voda.
Lijevo je Zelena glava
72
73
Prenj
74
Bijele vode
Prenjski vukovi
75
Prenj
76
ZATIENI PEJZA BIJAMBARA
77
Pogled sa Zelene glave na Veliku kapu lijevo i Zapadnu
stijenu Otia desno.
Vertikalni smijer su prvi penjali Ilija Dilber i Danil Pavi}evi}.
78
79
Prenj
Tisovica
81
Pogled iz Tisovice na Oti i Zelenu glavu
82
83
Prenj
Zelena glava
84
Zelena glava sa Kopilica
85
Oti, lijevo i Zelena glava, desno
86
87
Prenj
88
Prenj
89
Osvaja~i beskorisnog
Snijenik pod Zelenom glavom u julu 2008
90
Raiffeisen extrem team ispod
Zelene glave
91
92
Podoti u julu. U pozadini Crnoglav
i Cetina, a desno Tisovica
93
Prenj
Lupoglav
94
ZATIENI PEJZA BIJAMBARA
95
96
Pogled sa Ov~e na Lupoglav,
lijevo i Vjetreno brdo, desno
97
Prenj
98
Bivak u Barnom dolu
99
100
In memoriam u Barnom dolu,
februara 2009
101
Zubac i Brid Osopca
102
103
Prenj
Osobac
104
Nakon uspona po bridu Osopca.
U pozadini veliki Osobac
105
106
Pogled sa Zupca na Osobac
107
Ulazak u smijer
U Bridu Osopca
trening za Himalaju
108
Najtei detalj smijeri
Oti
110
111
Prenj
Vjetreno brdo
112
ZATIENI PEJZA BIJAMBARA
113
Prenj
Hera
To je jedan od najzabaenijih, ali i najljepih prenjskih
vrhova. Posljednji je u grebenu Ova Lupoglav Kera - Vidina
kapa Hera, 2042 m n/v. Nalazi se u sjeverozapadnom podruju
planine, na Gali Prenju, iznad doline Luina i Mostarske Bijele.
Tanije egzistira Mali i Veliki Hera sa neznatnom razlikom u
visini. Planinarima je to gotovo nepoznat vrh, a za njegove puteve
ponajbolje znaju lovci i krivolovci.
Ljeti, prilaz je dugaak i teko je u jednom danu doi na vrh,
ali nije nemogue. Najblii put je iz Barnog dola preko Keraa,
Vidine kape i grebenom na Hera. Sa juga je uspon tehniki lagan,
a sa sjevera, iz Luina zatvaraju ga barijere, do sada neprepenjanih
stijena. Eto izazova alpinistima!
Jo uvijek je podruje vrha nedovoljno istraeno i moe
predstavljati svojevrstan izazov avanturistima i istraivaima.
Zimi, uspon na vrh Heraa istim putevima, ali samo iskusnim
visokogorcima, ili sa vodiem, ili alpinistima spremnim na izazove
sjevernih stijena i svakako odlunim na bivakiranje.
114
Prenj
Vidina kapa
Markantan vrh u lancu vrhova sjeverozapadno od Lupoglava,
visoka 2032 m n/v. Sa juga je pristup, iz Barnog dola tehniki
jednostavan, a sa sjevera, iz Luina, u vrnom dijelu stjenovitim,
gotovo vertikalnim skokom, problemu za planinare, a izazovu za
alpiniste.
Pristup je od sedla sa Lupoglavom, preko Keraa grebenom
na vrh. Gotovo da je idealna kombinacija prijeenja lanca vrhova
u kojem je i Vidina kapa.
115
Prenj
Ova
116
Prenj
117
Prenj
Botini
118
119
120
121
Prenj
Velika kapa
122
Isto~na stijena Velike kape sa
ucrtanom smijeri S, koju su
prvi ispenjali M. Gafi}, M.i B.
Raki}, N. Logi} i B. Jovanovi}
123
Prenj
Kera
124
Pogled sa Kera~a na Vidinu kapu i Lupoglav
125
126
Letukin grad i stijena Cetine iz Jasenove luke
127
Prenj
Cetina
128
Smijer Buturova rampa iz 1958. u
sjevernoj stijeni Cetine
129
Sjeverna stijena Cetine i detalji
zimskog uspona u Medvje|em
kuluaru
130
131
Prenj
132
133
134
Zaljev Grabovi~kog jezera u
Glogonici
135
Prenj
Izgorjela gruda
136
137
Bora~ko jezero
138
139
Prenj
Borako jezero
*9
dr emsudin Deko; Lednika jezera BiH
140
141
Legenda o postanku jezera
142
143
Prenj
*10
Dr Ljubo J. Mihi; Planine Prenj i vrsnica...
144
Prenj
145
Prenj
146
147
Prenj
Rijeka Neretva
148
Gornji tok Neretve
149
Prenj
150
Prenj
Kanjon Rakitnice
Ovo je jedan od najdivljijih i najspektakularnijih kanjona
u Evropi. Svojom ljepotom plijeni posjetioce i ne ostavlja
ravnodunim ni one najizbirljivije.
Kanjon Rakitnice dugaak je dvadesetpet kilometara, a
mjestimino dubok hiljadu metara. Rijeka je iroka, u prvom dijelu
kanjona oko 5 metara, u sredini, oko Kaia luke oko 10 metara, a
u tjesnacima, na nekoliko mjesta, suava se na 2 metra. Usjeen je
izmeu dvije visoke planine: Bjelanice, 2.067 m. i Visoice, 1.967
m.
Nadmorska visina toka rijeke na poetku kanjona je 1.140
m., a na kraju, na uu u rijeku Neretvu je 320 m.
Upravo ue je mjesto gdje se sastaju tri planine: Bjelanica,
Visoica i Prenj!
Kanjon Rakitnice je udaljen nekoliko kilometara od jezera
i moe se posjetiti u okviru poludnevne, jednodnevne ili itav
kanjon u toku viednevne ture.
Pristup kanjonu je mogu automobilom, do vidikovaca, a
ui u kanjon mogue je samo pjeice.
Zbog teine pristupa kanjonu autori preporuuje vodia.
151
Prenj
152
153
Prenj
Povratak:
Visei most na Rakitnici, nadomak ua u Neretvu, nekada
je spajao puteve za sela na obroncima Visoice i Bjelanice, u
blizini sela Kaii, a danas slui planinarima i ljubiteljima prirode
da znaju da se kanjon i avantura Rakitnice zavravaju. Preko tog
mosta, za nepun sat pjeice se moe stii do asfaltnog puta prema
Borakom jezeru.
Drugi nain izlaska iz kanjona je 500 m dalje, dolazak do
ua u Neretvu, na 320 m n/v i, prije poruenim rafting amcem,
za 3 sata sputanje kanjonom Neretve, preko desetak lijepih
i uzbudljivih slapova i brzaka, do sela ajii, ili slijedeih 3 sata
raftingom do Konjica.
Potrebna oprema: visoke cipele, neopren odjea za
kanjoning - rafting (ili sportska odjea i mali amac), life jacket,
kaciga, vrea otporna na vodu, rezervna, nuna presvlaka, sa
obaveznom vunenom kapom.
Najbolji period: juli - septembar
154
Prenj
155
Zijemlje, selo nadomak Nevesinja, sa
sjevernom stijenom Velea
156
157
Prenj
Planinarska oprema
158
159
Prenj
160
161
Prenj
Opasnosti u planini
Svako putovanje nudi, osim lijepih i korisnih doivljaja i
iskustava, i mogunosti neprijatnih, pa i opasnih situacija.
Gorski spasavaoci dijele te opasnosti na objektivne i
subjektivne:
Objektivne opasnosti su one koje nastaju kao djelo
prirode, na koje ovjek nema uticaja, a u podruju naviih BiH
planina nabrojaemo najvjerovatnije:
162
163
Prenj
opor gladnih pasa ili vukova, ili divlja svinja sa mladim, ili
meka sa meiima, mogu biti veoma opasni. Istina, gotovo da
se ne pamti u naim planinama da je ovjek napadnut od divljih
zvijeri, ali je vano dati priliku ivotinjama da se povuku, da
izbjegnu susret sa ovjekom.
Za nudu obian sprej protiv komaraca u kombinaciji sa
upaljaem moe postati baca plamena s kojim, u neposrednom
kontaktu moete uplaiti i obeshrabriti napadaa.
164
Prenj
podruje, ili bar koristiti kartu i busolu, ili GPS, ali je neophodna
kontinuirana orijentacija, ali ako se desi... Najvanije je sauvati
prisustvo duha i ne paniariti. Istim putem se vratiti do najblie
markacije, ili do poznatog dijela puta, ili se naknadno orijentisati,
pa nai pravi put...
Nikako se ne iscrpljivati u traganju za pravim putem. Nikako
ga ne traiti po noi ili po magli ili nevremenu, jer je to najopasnije
lutanje, ije posljedice mogu biti pad u provaliju, ili smrtonosna
iscrpljenost, nego se skloniti u zavjetrinu, ostati na okupu, uputiti
poziv u pomo, uporno nastojati zapaliti vatru, zatititi se od
podhlaivanja, racionalisati vodu i hranu, paziti na partnere i
ekati dan, ili prestanak nevremena, ili dolazak spasavalaca.
Vano je imati u mobitelu broj policije ili gorske slube
spasavanja. Zapamtite! Uvijek ima izlaz!
165
166
recenzija
Iz recenzije
Prim.dr.med. Zvonimir Vinik
167
recenzija
168
recenzija
169
recenzija
170
recenzija
Iz recenzije
ing. Raid Mulahusi
171
recenzija
172
recenzija
173
Autori fotografija na stranama:
Greenvisions: 115
Kenan Mufti: 137
Miralem Husanovi: 96, 108, 117
Michael Muller: 86, 91
Zijah Gafi: 153
Pe}ina Orlova~a
174
SADRAJ
Predgovor.......................................................................................................7
Geopoloaj...................................................................................................12
Biljni svijet....................................................................................................20
ivotinjski svjet..........................................................................................28
Konjika Bijela.............................................................................................32
Dolina rijeke Idbar.....................................................................................40
Jablanika Bijela.........................................................................................48
Mostarska Bijela ........................................................................................58
Jablaniko jezero.......................................................................................68
Ruite.............................................................................................................70
Tisovica.........................................................................................................80
Zelena glava................................................................................................84
Lupoglav.......................................................................................................94
Osobac........................................................................................................104
Oti................................................................................................................110
Vjetreno brdo ( Era)................................................................................112
Hera............................................................................................................114
Vidina kapa.................................................................................................115
Ova..............................................................................................................116
Botini............................................................................................................118
Velika kapa.................................................................................................122
Kera.............................................................................................................124
Cetina...........................................................................................................128
Izgorjela Gruda ........................................................................................136
Borako jezero..........................................................................................140
Planinarska oprema................................................................................158
Opasnosti u planini.................................................................................162
Recenzija Prim.dr.med. Zvonimir Vinik.............................................167
Recenzija ing. Raid Mulahusi............................................................171
175
176