Seminarski rad

iz raunarskih mrea i operativnih sistema

Tema: Beine mree

Profesor

Student

www.maturski.org
REZIME

Seminarski rad u daljem tekstu u obraivati sa nekoliko glavnih naslova, poevi od

pojanjenja pojma, pa do grafikog prikaza radi boljeg razumijevanja. Pisati u o LAN
beinim mreama, Bluetooth personalnim mreama i o Ultra Wideband komunikaciji.

Kao izvor literature koristila sam internet stranice na bosanskom i engleskom jeziku, koje se
bave problematikom beine komunikacije kao pravca nove tehnologije.

UVOD

Beine mree su vrsta komunikacijske (raunarske) mree u kojoj medij prijenosa ne koristi
kablove napravljene od bakra, legure ili stakla metala. Beine mree koriste radio valove kao
medij preko kojeg se alju podaci.1

Beina mrea je fleksibilni podatkovni komunikacijski sistem koji koristi beini medij, kao
to je tehnologija radio frekvencija, za slanje i primanje podataka zranim putem,
minimizirajui potrebu za ianim vezama.
Beine mree se koriste za poveanje mogunosti, a ne za zamjenu, ianih mrea i najvie
se koriste da bi osigurali povezivanje mobilnog korisnika sa ianom
mreom. One koriste elektromagnetske valove za prijenos informacije sa jedne na drugu taku
ne oslanjajui se na fiziku vezu. Radio valovi se koriste kao radio nosioci jer jednostavno
obavljaju funkciju isporuke energije udaljenom prijemniku. Poslani podatak se modulira radio
nosiocem tako da se moe tanije rekonstruisati na prijemnom mjestu. Kada se podatak
modulira radio nosiocem, radio signal zauzima vie od jedne frekvencije, budui da se
frekvencija ili brzina prijenosa bita modulirajue informacije dodaje nosiocu.

Mogunost beine komunikacije postala je veoma interesantna za irok spektar IT aplikacija

u posljednjih desetak godina (mada je razvoj ove tehnologije zapoeo jo davnih 1940- tih
godina).

Naroito su interesantna sljedea etiri oblika beinih komunikacija:

1. elijski komunikacijski serveri
2. beine LAN mree
3. Bluetooth personalne mree
4. beine mree za prenos podataka.
Osim toga, tzv. virtualne privatne mree esto se inkorporiraju u beine komunikacije kao
nain za bezbijedno slanje privatnih poruka.

Porast broja i funkcionalnosti elektronikih ureaja uz stalnu tendenciju njihove meusobne

komunikacije dovodi do brzog porasta broja potrebnih ica i kabela kojim se ti ureaji
povezuju.Ovo je jedan od razloga nastanka beinih mrea.

Beine mree sa stajalita produktivnosti, pogodnosti i manjih trokova su u prednosti u

odnosu na standardne iane mree, to se ogleda u sljedeem:
1. mobilnost: omoguuju mobilnim korisnicima pristup informacijama u realnom
1
www.hr.wikipedia.org

2
 vremenu, tako da se oni mogu kretati unutar mree bez prekida od strane mree.
Ova mobilnost prua produktivnost i servisne mogunosti koje nisu mogue sa
ianim mreama.
2. brzina i jednostavnost instalacije. Instalacija beinog sistema moe biti brza i
jednostavna i moe eliminisati potrebu za provlaenjem kabela kroz zidove i
plafone.
3. doseg mree. Mrea moe biti proirena do mjesta koja ne mogu biti povezana
icama.

4. vea fleksibilnost. Beine mree pruaju veu fleksibilnost i lake se adaptiraj na

promjene u konfiguraciji mree.
5. smanjenje vlastitih trokova, dok poetno ulaganje zahtijevano za beine mree
moe biti veliko. Trokovi cjelokupne instalacije i trokovi njihovog doivotnog
odravanja mogu biti znaajno nii u dinamikim sredinama.
6. skaliranje. Beini sistemi mogu biti konfigurirani u razliitim topologijama s
ciljem postizanja specifine aplikacije i instalacije. Konfiguracije mogu biti lahko
promijenjene od peer-to-peer mrea za mali broj korisnika do velikih
infrastrukturnih mrea koje omoguuju roaming preko irokog podruja.2

LAN (engl. Local Area Network) je raunarska mrea namijenjena za line raunare (PC,
personal computer).

LAN moe imati jedan ili nekoliko stotina vorova (umreenih raunara). Raunari se
najee umreavaju specijaliziranim kabelima koji imaju veliku propusnost podataka (npr.
UTP kabel) koji se prikljuuju na hub ili preklopnik. Komunikacija se odvija preko TCP/IP
protokola. Najee umreava radne stanice, raunare, printere, servere i ostale ureaje. LAN
omoguava dijeljenje podataka, ureaja kao i programa. LAN radi na najnia dva sloja OSI
modela. Najei standardi koji se koriste su Ethernet, FDDI te Token Ring.

Half-duplex- u mreama koje koriste CSMA/CD (en. carrier sense multiple access collision
detect) tehnologiju kao to je Ethernet, slanje podataka se izvodi tako da mreni ureaj koji
treba slati podatak prvo nadgleda ima li drugih ureaja u mrei koji alju podatak. Ako to nije
2
http://en.wikipedia.org/wiki/Wireless_network

3
sluaj, ureaj poinje slanje podataka. Dva ureaja ne mogu slati podatke istovremeno, ako se
to dogodi ureaj eka odreeno vrijeme za ponovno slanje podataka, to obini korisnik i ne
primjeti. to je vie ureaja u LAN-u to je vea ansa da se dogodi kolizija, i to je razlog to
se performanse Ethernet mree smanjuju ako se broj ureaja na jednoj mrei povea.
CSMA/CD mree ne mogu u isto vrijeme slati i primati podatke.

Full-duplex preklopnici su omoguili istovremeno slanje i primanje podataka, tzv. full-duplex

nain rada. Sa preklopnicima mogunosti i brzina Ethernet LAN mreese poveala i
unaprijedila. Sa 100 Mbps Ethernet mrea moe prebacivati 200 Mbps podataka, no samo 100
Mbps moe ii u jednom smjeru.3

Prijenos podataka u LAN mrei se dijeli na tri osnovne skupine:

1. Unicast,

2. multicast

3. broadcast.

Kod unicast prijenosa jedan paket je poslan od izvora do odredita na mrei. Izvorini vor
adresira paket koristei adresu koja e biti na odreditu, potom se paket alje na mreu, i
konano na odredite.

Multicast prijenos podataka se sadri od jednog paketa podataka koji se kopira i alje na
specifine podskupove ureaja na mrei. Izvor adresira paket koristei multicast adresu,
nakon toga kopira paket i alje kopije svakom voru (korisniku) koji je dio multicast adrese.

3
http://hr.wikipedia.org/wiki/LAN
4
www.google.ba/lan_images

4
Broadcast prijenos podataka se sastoji od jednog paketa podataka koji se kopira te alje svim
vorovima koji se nalaze u mrei. Tada se koristi broadcast adresa, te se nakon toga kopira
paket koji se alje svim korisnicima na mrei.

BLUETOOTH

Razvitak Bluetooth tehnologije zapoela je tvrtka Ericsson 1994. godine istraivanjima koja
su imala za cilj realizovati trokovno i tehnoloki uinkovito radio suelje, male potronje za
mobilne ureaje namijenjene radu na malim udaljenostima.
Naziv Bluetooth nastao je od imena danskoga kralja Haralda Bluetootha koji je ivio od 910.
do 940. godine. U historiji je poznat po tome to je ujedinio Dansku i Norveku.

Godine 1998. formirana je posebna grupa SIG (engl. Special Interest Group) za razvoj i
standardizaciju Bluetooth suelja. Specifikacija ove tehnologije objavljena je 1999. godine. U
martu 2002. godine IEEE radna grupa za standardizaciju linih mrea PAN (engl. Personal
Area Network) usvojila je Bluetooth beini standard.5

Osnovna svojstva

Bluetooth beina tehnologija omoguuje povezivanje prijenosnih i stolnih raunara,

raunarske opreme, mobilnih telefona, kamera i drugih digitalnih ureaja upotrebom beinih
veza na relativno malim udaljenostima. Komuniciranje izmeu ureaja i njihovo beino
povezivanje se obavlja putem Bluetooth pristupnih taaka s mreom za prijenos govora ili s
Internet mreom velikim brzinama. To pretpostavlja da se Bluetooth radio i kontroler
osnovnog pojasa mogu ugraditi u ureaj (kamera, slualica, mobilni telefon) ili spojiti putem
univerzalne serijske sabirnice (engl. Universal Serial Bus-USB) i serijskoga prikljuka ili
preko PC kartice s raunarom ili bilo kojim drugim korisnikim ureajem. Osnovne osobine
ove tehnologije su robusnost, te znaajna trokovna uinkovitost i ekonominost u potronji
snage i energije.

Tehnike karakteristike

Bluetooth ureaji rade u frekvencijskom pojasu od 2.4 GHz do 2.4835 GHz, tj. u tzv.
industrijsko-znanstveno medicinskom ISM (Industrial-Scientific-Medicine) pojasu. Kako je
ISM pojas svakome otvoren, radio sistemi koji rade u ovom frekvencijskom pojasu moraju
biti tako projektovani da se mogu uspjeno nositi s problemima interferencije i fedinga
(engl.fa ding- promjena jakosti signala). Ovi su problemi rijeeni upotrebom tehnologije
frekvencijskog preskakivanja s rasprenim spektrom (engl. Frequency Hopping Spread
Spectrum-FHSS).
Frekvencijsko podruje 2.4 2.4835 GHz podjeljeno je u 79 odvojenih kanala i tokom
komunikacije radio primopredajnici preskau s kanala na kanal na pseudo sluajni nain.
Drugim rijeima, u Bluetooth kanalima se primjenjuju eme frekvencijskog preskakivanja i
dvosmjernog prijenosa s vremenskom raspodjelom. Kanal je podijeljen u vremenske odsjeke
trajanja 625 m/s, a za svaki pojedini odsjeak odreuje se drukija frekvencija preskakivanja.
To rezultira nominalnom frekvencijom od 1600 preskoka u sekundi.

5
http://electronics.howstuffworks.com/bluetooth.htm

5
 Bluetooth beini sistem

Dvije ili vie jedinica koje dijele isti kanal ine mreu nazvanu piconet, tj. jednog master
vora i do sedam slave vorova povezanih u zvijezdastu mreu u odnosu na master. U njoj se
jedna jedinica ponaa kao nadreena (master), kontrolirajui promet u piconet mrei. Ostale
sujedinice podreene (slave). Master dodjeljuje jedinstvene adrese svojim slave vorovima i
uspostavlja povezivanje fizikih podataka u sluaju prijenosa podataka. Svi korisnici unutar
jedne piconet mree dijele isti kanal, pa porastom broja ureaja u toj mrei propusnost po
korisniku brzo pada. Nekoliko piconet mrea koje nisu meusobno sinhronizirane ine
scaternet mreu.
Veza izmeu piconet mrea ostvaruje se upotrebom jednog od Bluetooth ureaja ukljuenog u
dvije ili vie piconet mrea. Maksimalni broj piconet mrea koje mogu sainjavati scaternet
mreu je 10.

Tri klase snage su podrane standardom. U praksi su gotovo svi Bluetooth ureaji razvijeni da
podravaju jednu od ovih klasa od kojih veina podrava klasu najmanje snage (kratkog
dosega).

6
 Snaga Snaga dBm Doseg
Klasa 3 1mW 0dBm 10m
Klasa 2 2.5mW 4dBm 20m
Klasa 1 100mW 20dBm 100m

Baseband: Baseband i Link Control Layer omoguavaju RF vezi izmeu Bluetooth ureaja u
piconet mrei.
Link Manager Protocol: Link Manager Protocol je odgovoran za postavljanje poveznih kanala
izmeu Bluetooth ureaja nakon provedbe sigurnosnih metoda kao to su autentifikacija i
enkripcija
Logical Link Control and Adaptation Protocol (L2CAP): L2CAP paketi prenose pakete u
gornji sloj protokola.
Service Discovery Protocol (SDP): Koristei SDP, informacije ureaja, doputene usluge i
karakteristike usluga se meusobno zahtijevaju meu omoguenim Bluetooth ureajima.
Cable Replacement Protocol (RFCOMM): RFCOMM je emulacijski protocol.
Telephony Control Protocol: Koristi se za uspostavljanje govornih i podatkovnih poziva
izmeu ureaja.

ULTRA WIDEBAND COMMUNICATIONS

Ultra Wideband UWB tehnologija potie iz 60-tih godina prolog stoljea i preteno je
koritena za aplikacije temeljene na radarima. U novije vrijeme razvojem tehnologija za brzi
prijenos podataka UWB postaje sve atraktivniji za jeftinije aplikacije UWB jo nije
standardiziran pa su razliiti poslodavci razvili vlastita rjeenja temeljena na UWB tehnologiji
. IEEE specifikacija je takoer respektirani kandidat za UWB temeljen na WPAN-u. UWB je
revolucionaran komunikacijski mehanizam koji koristi visoko-frekventne mikro- talasne
pulseve za slanje digitalnih podataka preko irokog spektra frekvencijskih pojaseva sa vrlo
malim intenzitetom snage, tj. UWB moe prenijeti vrlo velike koliine podataka na male
udaljenosti uz malo snage.

Uspredba zauzea frekvencijskih pojaseva izmeu uskopojasnih i UWB tehnika

Tehnike karakteristike

UWB komunikacije se razlikuju od tradicionalnih radio frekvencijskih (RF)

tehnologija jer

7
umjesto nosioca podataka iz uskog frekvencijskog pojasa, koristi energijske
impulse du irokog
spektra frekvencija (tipino od 3 do 10 GHz).
Umjesto da koristi sinusne valne signale, UWB koristi radio odailjanje
digitalnih pulseva koji su
tajmirani vrlo precizno na signalu iz vrlo irokog spektra. Odailja i
prijamnik moraju biti
koordinirani, da bi mogli primati i slati pulseve, sa tonou 10-12 dijela sekunde.

ZIGBEE

ZigBee je komunikacijski protokol namijenjen upotrebi u beinim senzorskim mreama.

Karakteriziraju ga niska propusnost (engl. data rate) od najvie 250 kbit/s, mala potronja
energije i domet primjeren namjeni. Komunikacija se odvija na 2,4 GHz. Omoguuje
jednostavnu izgradnju mrea zvjezdastih i isprepletenih (engl. mesh) topologija. Ugraene
sigurnosne mogunosti ine ZigBee idealnim rjeenjem za beino upravljanje ureajima u
WPAN mrei.

Prema slici, ZigBee mreu ine komponente opisane u nastavku. ZigBee mrea slui samo za
transport poruka. Za potpuno razumijevanje znaenja pojedinih poruka, nuno je poznavanje
protokola po kojem radi alarmni sistem i naina rada sistema za brigu o ivotinjam. Zadnja 2
bita svake poruke odreuju odredite odnosno izvor poruke, ve prema kontekstu: 01 vor
A1, 10 A2 i 11 M1.6

6
http://spvp.fer.hr/pametna_kua

8
LITERATURA

1. www.hr.wikipedia.org

2. http://en.wikipedia.org/wiki/Wireless_network

3. http://hr.wikipedia.org/wiki/LAN

4. www.google.ba/lan_images

5. http://electronics.howstuffworks.com/bluetooth.htm

6. http://spvp.fer.hr/pametna_kua

SADRAJ

9
REZIME ...............................................................................................................2

UVOD ...................................................................................................................2

LAN ......................................................................................................................3

BLUETOOTH ......................................................................................................5

ULTRA WIDEBAND COMMUNICATIONS ....................................................7

ZIGBEE ................................................................................................................8

LITERATURA .....................................................................................................9

www.maturski.org

10