Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Odjel za Kulturologiju

Katedra za Knjiniarstvo

POVIJEST KNJIGE I KNJINICA 2

Ugarit
 LOKACIJA I OTKRIE

Ugarit je bio drevni luki grad koji se nalazio na umjetnom breuljku Ras Shamra blizu
Latakije, na sredozemnoj obali sjeverne Sirije. Udaljen 50 km istono od Cipra, odravao je s
njim diplomatske i trgovake odnose, a Egiptu je plaao danak. Ruevine na Ras Shamri
odaju tragove egzistencije i razvoja napredne drevne kulture Ugarita. Lokacija je pronaena
tek 1928., kada je neki zemljoradnik prilikom oranja polja sluajno otvorio grobnicu.
Pronaeno podruje je zapravo bilo gradska nekropola ( groblje) Ugarita, koja se nalazila u
oblinjoj luci Minet-El Beida. Daljnjim iskopavanjem i istraivanjem je otkriven vaan drevni
velegrad uz Ur i Eridu, jednu od kolijevki stare kulture, sa dugom povijeu koja see i do 6
tisua godina pr. n.e. Takvu povijesnu vanost Ugarit zasigurno duguje injenicama da je bio
luki grad kao i glavni prijelaz trgovakog puta koji je vodio do zemalja Eufrata i Tigrisa.

PRONALASCI I KULTURNI ARTEFAKTI

Nastavak iskopavanja i istraivanja otkrio je ostatke velianstvene kraljevske palae ijih

90 prostorija je bilo okrueno s osam zatvorenih dvorita, usto mnoga privatna obitavalita i
nastambe u sklopu kojih su pronaene i ostaci dviju drevnih privatnih knjinica. Jedna je
pripadala diplomatu i dostojanstveniku Rapanuu, a sadravala je mnotvo starih tekstova i
rukopisa svake vrste. Bili su to politiki, diplomatski, zakonski, ekonomski, obrazovni,
administrativni i vjerski tekstovi te knjievni spisi neupitne literarne vrijednosti. Na breuljku
Ras Shamra su iskopana dva glavna najvea hrama Ugarita; jedan u Baalovu ast, a drugi u
ast Dagona, boga plodnosti. Prema pronaenim objektima moe se ustvrditi da su u
hramovima odravani htoniki obredi.

Prilikom jednog iskapanja je pronaeno mnotvo glinenih ploica pisanih klinastim

pismom. Te ploice su bile graa knjinice kraljevske palae, jedne hramske knjinice te
dviju privatnih knjinica. Sve te pronaene glinene ploice datiraju iz posljednjeg ugaritskog
razdoblja, emu odgovara razdoblje od 1200 godina pr.n.e. Zbog visoko razvijene trgovine i
diplomacije, ploice su bile pisane na etiri jezika, a to su sumerski, hurijsku, ugaritski te
akadski jezik. Ta etiri jezika bila su pisana putem sedam pisama: egipatski i luvijanski
hijeroglifi, zatim ciparsko-minojsko pismo, sumersko, akadsko, hurijsko i lokalno, ugaritsko
klinasto pismo.
 U iskapanjima iz 1958. pronaena je jo jedna knjinica glinenih ploica, no one veinom
nisu sauvane ve su pokradene i prodane na crnom tritu. Dio sauvanih Claremontskih Ras
Shamra ploice je sada pohranjen u Institutu za starine i kranstvo, pri Claremontskom
teolokom fakultetu u Kaliforniji. Nadalje, 1973. je iskopan arhiv sa oko 120 glinenih ploica,
a u posljednjoj seriji iskapanja 1994. godine otkriveno je preko 300 glinenih ploica koje su
bile unutar iskopane goleme tesane graevine, a datiraju iz posljednih godina Ugarita u
bronanom dobu. Najpoznatije, a po nekima i najvrjednije djelo ugaritske knjievnosti i
mitologije je Baalov krug, skup legendi o kaananskom boanstvu Baalu koje predstavljaju
temelj ugaritskooj religiji i obrednoj proceduri.

POVIJEST I PRVI IZVORI

Iako neki tvrde da je i stariji, procjenjuje se da je neolitiki Ugarit bio dovoljno znaajan 6
tisua godina pr.n.e. te da su tada podignute gradske zidine, naime to je bio grad utvrda. Prvi
pisani dokaz postojanja grada pronaen je u zapisima iz oblinjeg grada Elbe. Egipat je
umnogome obiljeio ugaritsku kulturu, a ponajvie umjetnost. Procijenjeno je i da najraniji
kontakt izmeu Ugarita i Egipta priblino potjee iz razdoblja od 2000. do 1925. godina
pr.n.e. Pronaene su stele i statue egipatskih faraona Senusreta III. i Amenemheta III. No
nije sasvim utvreno kada su ti spomenici preneseni u Ugarit. U razdoblju svog najveeg
kulturnog procvata, od 16. do 13. st.pr.n.e. Ugarit je odravao tijesne politike i trgovake
veze s Egiptom i Ciprom, stoga su te tri civilizacije bile isprepletene u uzajamnim drutveno
institucionalnim utjecajima.

UGARITSKI SPISI

Na glinenim ploicama pronaenim u iskopanim ugaritskim knjinicama nalaze se

narodni epovi, tekstovi mitoloke prirode pisani narativnom poezijom, pisma, pravni
dokumenti, primjerice oni koji potvruju prodaju zemljita, nekoliko meunarodnih ugovora
te neke administrativne liste i popisi. Identificirani su i fragmenti lirskih djela, kao to su
Legenda o Kirtu, Legenda o Danelu, pripovijesti o Baalu koje opisuju Baal-Hadadove
konflikte s Yamom i Motom i slini mitovi.
 Otkrie ugaritskih arhiva glinenih ploica od velike je vanosti za religijske znanosti i
biblijska prouvanja, iz razloga to su na tim ploicama detaljno opisane obredne pojedinosti i
vjerovanja koje podrazumijeva kaananska religija u razdoblju neposredno prije doseljavanja
Izraelaca. Ti tekstovi oslikavaju znaajne i prepoznatljive paralele s biblijskom hebrejskom
knjievnou, osobito u pogledu predoavanja boanskog i poetske forme. Ugaritska poezija
sadri mnoge elemente koji su kasnije potvreni u hebrejskoj poeziji, kao to su sline
metafore i poveznice, identine mjere i ritam. Otkria u Ugaritu su od neospornog znaaja jer
pruaju nove uvide i kontemplacije o knjievnosti Starog zavjeta.

UGARITSKI JEZIK

Ugaritski jezik je potvren i protumaen na osnovi tekstova koji datiraju od 14. do 12.
st.pr.n.e. Ugaritski se klasificira kao sjeverozapadni semitski jezik odakle vue paralele sa
hebrejskim, aramejskim i fenikim jezikom. Njegove gramatike karakteristike su zapravo
vrlo sline onima klasinog arapskog i akadskog. Podrazumijeva dva roda (muki i enski), tri
padea (nominativ, genitiv i akuzativ) tri broja (jednina, mnoina, dualnost) te glagolske
aspekte koji su prepoznatljivi u zapadnosemitskim jezicima. Raspored rijei u reenici je
obino redoslijed glagol-subjekt-objekt. Poetni elementi iskaza obino oznaavaju radnju i
funkciju, a drugi element, odnosno objekt uvijek je u genitivu.

UGARITSKA RELIGIJA

Ugaritska religija, uz neke alternativne kultove je zapravo Kaananska religija u svakom

aspektu. Bog je Izraelu na brdu Sinaj zapovjedio da ne smije imati drugih bogova osim njega.
Kad su Izraelci zaposjeli Kanaan, morali su izbjegavati svaki dodir s kanaanskom religijom.
No i meu Izraelcima bilo je prisutno tovanje boga
http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Baal&action=edit&redlink=1 Baala. Kasnije je u
Obeanoj Zemlji Baal postao ozbiljan protivnik njihovom bogu. Kad je kralj Ahab postao
kralj Izraela, sjevernog kraljevstva, Baal je skoro istisnuo Izraelovog Boga. Kanaanski su
bogovi i boice bili utjelovljene prirodne sile. Neka istaknuta boanstva njihove religije bili
su: Hadad, bog nevremena, Anate, boica ljubavi i rata, Aera, boica majka i boica mora,
ama, bog sunca te Reef, gospodar rata i podzemlja. Neki kanaanski izvori opisuju bogove i
boice kao okrutne i krvolone, koji uivaju u meusobnoj borbi, bludnosti i raskalaenosti.
 IZVORI

1. http://www.scribd.com/doc/28654851/Ugarit
2. http://www.shunya.net/Text/Ugarit/Ugarit.htm
3. http://www.shunya.net/Pictures/Syria/ugarit/Ugarit.htm
http://www.theology.edu/ugarit.htm
4. http://www.omniglot.com/writing/ugaritic.htm

www.maturski.org