Professional Documents
Culture Documents
Sinkroni I Asinkroni Strojevi PDF
Sinkroni I Asinkroni Strojevi PDF
IVAN MANDI
VESELKO TOMLJENOVI
MILICA PUAR
SINKRONI I ASINKRONI ELEKTRINI STROJEVI - Ivan Mandi, Veselko Tomljenovi, Milica Puar
SINKRONI I ASINKRONI
ELEKTRINI STROJEVI
ZAGREB, 2012.
Nakladnik
Elektrotehniki odjel
Autori
Recenzenti
ISBN 978-953-7048-25-9
Predgovor
Autori
SADRAJ
1. UVOD 1
1.1. OSNOVNI POJMOVI 1
1.2. VRSTE ELEKTRINIH STROJEVA 4
2. SINKRONI STROJEVI 7
2.1. OSNOVNA OBILJEJA 7
2.2. VRSTE SINKRONIH STROJEVA 8
2.3. IZVEDBE SINKRONIH STROJEVA 11
2.4. UZBUDNI SUSTAVI 18
2.5. OSNOVNI PODACI SINKRONIH STROJEVA 19
2.6. NAIN RADA 20
2.6.1. Vektorsko-fazorski dijagram 23
2.6.2. Prazni hod 28
2.6.3. Optereenje 30
2.6.4. Kratki spoj 32
2.6.5. Sinkrona reaktancija 35
2.6.6. Nadomjesna shema 37
2.6.7. Energetska ravnotea 39
2.6.8. Krivulja momenta 42
2.6.9. Utjecaj istaknutih polova 44
2.6.10. Utjecaj prigunog kaveza 50
2.6.11. Idealni i realni sinkroni stroj 50
2.6.12. Regulacija napona i frekvencije 52
2.7. RAD NA KRUTOJ MREI 53
2.7.1. Ravnotea protjecanja 55
2.7.2. Ravnotea frekvencija 57
2.7.3. Utjecaj uzbude 57
2.7.4. Utjecaj momenta na osovini 58
2.7.5. Sinkroni motor 59
2.7.6. Sinkronizacija generatora na mreu 62
2.8. ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE 65
2.8.1. Ispitivanja pri gradnji 65
2.8.2. Karakteristika praznog hoda 67
2.8.3. Karakteristika kratkog spoja 69
2.8.4. Krivulje regulacije 71
2.8.5. V-krivulje 74
2.8.6. Pogonska karta 76
2.8.7. Udarni kratki spoj 79
3. ASINKRONI STROJEVI 85
3.1. OSNOVNA OBILJEJA 85
3.2. IZVEDBE ASINKRONIH STROJEVA 86
3.3. OSNOVNI PODACI ASINKRONIH STROJEVA 92
3.4. NAIN RADA 93
3.4.1. Kliznokolutni motor s otvorenim rotorskim namotom 93
3.4.2. Okretno protjecanje mirnog rotora 97
3.4.3. Vrtnja rotora i klizanje 100
3.4.4. Nadomjesna shema rotora 102
3.4.5. Kruni dijagram rotorske struje i protjecanja 103
3.4.6. Ravnotea napona i protjecanja 107
3.4.7. Energetska bilanca 111
3.4.8. Nadomjesna shema 113
3.4.9. Karakteristika struje 117
3.4.10. Moment i karakteristika momenta 120
3.4.11. Podruja rada asinkronog stroja 125
3.4.12. Utjecaj rotorske impedancije na moment 127
3.4.13. Utjecaj viih harmonika 133
3.5. ISPITIVANJA I KARAKTERISTIKE 136
3.5.1. Ispitivanja tijekom proizvodnje 136
3.5.2. Ispitivanje u praznom hodu 136
3.5.3. Ispitivanje u kratkom spoju 141
3.5.4. Karakteristike optereenja 145
3.5.5. Mjerenje klizanja 148
3.5.6. Mjerenje momenta 149
3.5.7. Karakteristika momenta 151
3.5.8. Mjerenje zagrijavanja 154
3.6. POKRETANJE I KOENJE ASINKRONIH STROJEVA 155
3.6.1. Pokretanje zvijezda-trokut 155
3.6.2. Pokretanje kolutnih motora 156
3.6.3. Koenje asinkronim motorom 157
3.6.4. Koenje istosmjernom strujom 159
3.7. UPRAVLJANJE BRZINOM VRTNJE 160
3.7.1. Reverziranje 160
3.7.2. Viebrzinski motori 161
3.7.3. Upravljanje brzinom vrtnje promjenom otpora u rotorskom krugu 163
3.7.4. Upravljanje brzinom vrtnje promjenom napona 164
3.7.5. Upravljanje brzinom vrtnje promjenom frekvencije 166
3.8. ASINKRONI GENERATOR 169
1. UVOD
Da li e neki elektrini stroj raditi kao generator ili kao motor, ovisi o nainu
uporabe. Ako stroju dovodimo mehaniku energiju preko osovine, on e raditi
kao generator (slika 1.1.a)). Ako pak stroju dovodimo elektrinu energiju, radit
e kao motor (slika 1.1.b)). Sama pretvorba se obavlja preko magnetskog polja.
W Win
(elektrina (elektrina
energija) energija)
Naime, kod svih strojeva se dio energije Wd troi u njima samima i pretvara u
toplinu (toplinska energija), dakle uvijek postoji:
Wd > 0 (1.2.)
Uslijed toga je korisna energija W, koja se dobije iz strojeva, uvijek manja od
dovedene Win upravo za iznos gubitka energije Wd:
W = Win Wd (1.3.)
U prijelaznim reimima rada, pri promjeni elektromagnetskih i mehanikih
veliina, jedan dio energije Wacc se akumulira u stroju i moe se vratiti.
Meutim, u stacionarnom stanju, kad se uvjeti rada ne mijenjaju, nema
akumulirane energije:
Wacc = 0 (1.4.)
Prijelazni reimi rada su jako sloeni [5], i dalje se razmatraju uglavnom
stacionarna stanja.
dl =
H (1.9.)
1.Uvod 3
( )
F = I l B (1.10.)
Za pretvorbu je u elektrinom stroju potrebno relativno gibanje vodia, kojim
protjee elektrina struja, prema magnetskom polju. Stoga stroj uvijek ima jedan
pomini dio (rotor) koji se vrti i dio koji miruje (stator) [1].
Stator ine eljezna jezgra i namot, a smjeten je u kuite radi mehanikog
uvrenja. Rotor takoer ine eljezna jezgra i namot, a smjeten je na
osovinu. Veza izmeu kuita statora i rotirajuih dijelova stroja ostvaruje se
pomou leajeva i leajnih titova. Prostor izmeu statora i rotora je zrani
raspor.
Namoti elektrinog stroja se upotrebljavaju za:
stvaranje magnetskog toka (uzbudni namot) ili
induciranje napona (armaturni namot).
Oni mogu biti smjeteni na polovima ili u utorima eljezne jezgre. Vodii
namota i cijeli namoti moraju biti izolirani meusobno i prema eljezu. Namoti
imaju krajeve (izvode) dovedene do prikljune kutije radi prikljuka na
elektrinu mreu. Svrha vodia je da provode elektrinu struju, pa se stoga
izrauju od materijala koji imaju dobru elektrinu vodljivost. To su prvenstveno
bakar i aluminij, koji nisu najbolji vodii, ali su ekonomski najisplativiji.
Kao primjer su na slici 1.2. prikazani osnovni mehaniki dijelovi jednog manjeg
asinkronog motora [13] .
ventilatorska
ventilator
kapa
leajni
tit
rotor
leaji
leajni klin osovine
tit
Posebnu grupu ine mali elektrini strojevi koji se mogu svrstati u jednu od 3
navedene grupe ili rade na nekom drugom principu.
a)
a)
b)
c)
2. Sinkroni strojevi 7
2. SINKRONI STROJEVI
zubi
statora
stator
utor
statora
utor za
priguni
namot
rotor
pol
jaram
Slika 2.1. Prikaz eljezne jezgre 6-polnog sinkronog rotora
stroja s istaknutim polovima
8 2. Sinkroni strojevi
utor
statora
utor
rotora za
uzbudni
namot
jaram
rotora
pol rotor
Magnetsko polje koje stvara uzbuda na rotoru vrti se uslijed mehanike vrtnje
rotora. U vodiima statorskog namota inducira se elektromotorna sila, i kad je
stroj optereen poteku struje. Struje u statorskom namotu stvore okretno
protjecanje koje se vrti jednakom brzinom kao i rotor, dakle sinkrono s rotorom.
Po tome je ova vrsta stroja i nazvana sinkroni stroj.
Velika brzina vrtnje, koju namee turbina, uvjetuje malen broj polova i izvedbu
s neistaknutim polovima (cilindrini rotor). Budui da generator mora imati
barem dva pola, to za mreu frekvencije 50 Hz iznosi maksimalna brzina
3000 o/min. Za parne turbine u Europi je najea brzina vrtnje upravo 3000
10 2. Sinkroni strojevi
Mala brzina vrtnje rotora n zahtijeva veliki broj pari polova p hidrogeneratora
prema relaciji:
60 f
p= (2.3.)
n
Tako za sluaj brzine vrtnje turbine n = 50 o/min i za frekvenciju f = 50 Hz
potreban broj pari polova hidrogeneratora iznosi p = 60, odnosno broj polova je
2p = 120.
Slika 2.3. prikazuje tri karakteristina oblika statorskih utora kakvi se najee
koriste za sinkrone strojeve. U utorima su nacrtani vodii dvoslojnog namota i
pripadna izolacija.
dioni vodi
statorskog
vodi namota
statorskog izolacija izolacija
vodia svitka
namota
utorski utorski
oblog oblog
meuslojna
izolacija
meuslojna podloga
izolacija klina
klin
a) b) c)
Slika 2.3. Najei oblici statorskih utora (s vodiima) sinkronih strojeva
a) poluzatvoreni, b) poluotvoreni, c) otvoreni.
12 2. Sinkroni strojevi
U V W
a)
U V W
b)
Vodii u svicima mogu biti okruglog ili profilnog oblika. Statorski svici velikih
strojeva imaju esto samo jedan zavoj koji se sastoji od vie dionih vodia (slika
2.3.). Uzdu utora su dioni vodii isprepleteni tako da meusobno razmjenjuju
poloaj po visini utora (Roebel tap). To se ini radi smanjenja potiskivanja
struje kod vodia velikog presjeka.
stator
polna N
papua
jezgra
pola S S
N
uzbudni
namot
jaram
a) rotora b)
Kod strojeva s istaknutim polovima svaki pol ima jezgru, uzbudni namot i polnu
papuu. Uzbudni namot moe biti napravljen od bakrenih vodia okruglog ili
profilnog oblika, sloenih u jedan ili vie slojeva.
vodi
uzbudnog
namota
izolacija
vodia
izolacija
meu
vodiima
a) b)
Polna papua oblikuje zrani raspor. U polnoj papui se esto izrauju uzduni
utori u koje se stavljaju tapovi. tapovi se s obje strane stroja kratko spoje
prstenima. Time se dobije priguni kavez (slika 2.8.) koji ima viestruku ulogu,
o emu e biti govora kasnije.
uzbudni
tap prigunog kaveza
namot
polna
jaram papua
rotora
Slika 2.8. etveropolni rotor s
prigunim namotom
osovina na polovima
3 4 1 1 statorski namot
2 paket statora
3 uzbudni namot
2 4 pol
5 jaram rotora
6 glavina
7 konica
8 hladnjak
5 9 donji leaj
8 10 gornji leaj
6 7 11 osovina
12 12 kuite statora
9
11
1 2 7
1 statorski namot
2 paket statora
6 3 4 6 8 3 uzbudni namot
4 polna papua
5 osovina
6 leaj
7 kuite
8 uzbudni sklop
5
Kuite sinkronih strojeva se radi od elika, a moe biti razliitih oblika. Slui
kao zatita paketa i namota i kao nosa itavog stroja.
a)
klizni
koluti uzbudnik uzbudni namot
uzbudnika
uzbudni namot
sinkronog stroja
Drugo, danas esto koriteno rjeenje je statika uzbuda (slika 2.14.). Kod
statike uzbude je istosmjerni generator zamijenjen statikim ispravljaem.
klizni
koluti
ispravlja s
regulatorom
uzbudni namot
sinkronog stroja
uzbudni namot
sinkronog stroja
Kao uzbudnik slui mali sinkroni generator koji ima uzbudu na statoru, a
armaturni namot na rotoru. Taj uzbudnik je zajedno s ispravljakim ureajem
montiran na osovinu generatora i s njim se zajedno vrti. Armatura uzbudnika je
preko ispravljakog ureaja spojena s uzbudnim namotom sinkronog generatora.
os namota faze A os A
faza A
{ } faza A
os namota os namota os B os C
faze B faze C
a) b)
0 2 t
Slika 2.17. Inducirane elektromotorne sile
u pojedinim fazama (A, B, C)
3-faznog sinkronog stroja
22 2. Sinkroni strojevi
faza A
{ } faza A
a)
1
Lijevi smjer vrtnje rotora je obrnuto od kazaljke na satu.
2. Sinkroni strojevi 23
2 2Ia N a
A = kw (2.6.)
p
Oznake su sljedee:
Ia struja u jednoj fazi armaturnog namota,
Na broj serijski vezanih zavoja jedne faze armaturnog namota,
kw faktor namota.
Broj serijski vezanih zavoja jedne faze armaturnog namota Na jednak je broju
zavoja jedne paralelne grane ako je namot izveden s paralelnim granama.
u = 2 U sin ( t + u ) (2.8.)
i = 2 I sin ( t + i ) (2.9.)
j t + u )
u = 2 U sin ( t + u ) 2U e( = 2 U e jt (2.10.)
j t + i )
i = 2 I sin ( t + i ) 2 I e( = 2 I e jt (2.11.)
U = U e j u (2.12.)
I = I e ji (2.13.)
Pri odreenoj krunoj frekvenciji (elektrinoj kutnoj brzini) ove su veliine
karakterizirane efektivnim vrijednostima U i I te fazama u i i u odnosu na
realnu os Re (slika 2.19.).
24 2. Sinkroni strojevi
Kompleksna ravnina
Re
U
u
I
i
Slika 2.19. Fazori napona i struje
u kompleksnoj ravnini
Im
E s = E s e j0 = E s (2.14.)
Kompleksna ravnina
t=0
Re
os t
Es
Is
s Slika 2.20. Fazorski prikaz
elektromotorne sile i struje u
fazi statorskog namota
Im
2. Sinkroni strojevi 25
Pri lijevom smjeru vrtnje rotora mehanika kutna brzina rotora m (i navedenih
vektora) za dvopolni stroj je jednaka krunoj frekvenciji mree . Na slici
2.21.a) je prikazan poloaj vektora indukcije B u odnosu na os faze A u
trenutku kad se u toj fazi inducira maksimalna elektromotorna sila.
a) b)
Slika 2.21. Prikaz vektora indukcije i referentne osi (os faze A)
a) vektor se vrti ulijevo (os A miruje), b) vektor miruje (os A se vrti udesno).
26 2. Sinkroni strojevi
Kompleksna ravnina
Re
Realna ravnina t=0
os t
Es
os A
Im
Slika 2.22. Preklop realne ravnine
(s vektorom indukcije)
preko kompleksne
B ravnine (s fazorom
elektromotorne sile)
os A - t
t=0
os A - t
t = t1
Es
os A - t os A - t
Es Es
a
a
s
Is Is
B s = 0 B
a) b)
statorski
namot
rotorski
namot
[Vs]
Es [V]
= f = f 0 [A ]
I f = I f 0 [A ]
os A - t
Es ( )
Es
Osi vektora indukcije B i uzbudnog protjecanja u praznom hodu f 0
poklapaju se s osi namota rotora. Vektori uzbudnog protjecanja i indukcije nisu
proporcionalni, nego meusobno ovise u skladu s karakteristikom
magnetiziranja, ali imaju isti smjer.
Ovaj sluaj odgovara pogonskom stanju koje nazivamo prazni hod. Statorskim
namotom ne teku nikakve struje, pa je protjecanje armature a = 0. Ukupno
protjecanje je jednako uzbudnom protjecanju (protjecanju rotora) f koje
emo u praznom hodu oznaiti s f 0 .
2.6.3. Optereenje
Pri optereenju teku u statorskim namotima struje. One stvaraju protjecanje a
koje se vektorski zbraja s protjecanjem rotora f , pa ukupno protjecanje
iznosi:
= f + a (2.18.)
Rezultatno protjecanje odreuje smjer prostornog vala indukcije kojeg
predstavljamo vektorom B . Inducirani napon E s je okomit na vektor indukcije
B , a veliina mu je odreena krivuljom praznog hoda Es = f ( ) .
Es ( )
Es
a
s
Is
B = f 0
r
Es ( )
Es
N
B
a s
a
Is
r = 0
f
Prema slici 2.29. je pri isto induktivnom optereenju kut optereenja rotora r
jednak nuli, kao u praznom hodu, ali je inducirana elektromotorna sila manja
ako ne poveamo uzbudu.
os A - t
Es ( )
Es
r = 0
N
statorski
namot
rotorski
namot
0 [A]
To moe biti samo ako je ukupno (rezultantno) protjecanje jednako nuli (slika
2.33.):
=0 (2.19.)
radna toka
=0
Es = 0
Slika 2.33. Vektorsko-fazorski dijagram
sinkronog generatora
u kratkom spoju
f Is a
Ako poveamo uzbudu, inducirana elektromotorna sila je i dalje jednaka nuli, ali
e se poveati armaturna struja. Ukupni magnetski tok je jednak nuli, nema
pojave zasienja, pa je ovisnost armaturne struje o uzbudnoj struji I k = ( I f )
linearna. Ta je ovisnost prikazana na slici 2.34. i predstavlja karakteristiku
kratkog spoja sinkronog generatora.
Ik
(a )
In
Es ( )
Es
I sn
Slika 2.35.
Vektorsko-fazorski dijagram
sinkronog generatora pod nazivnim s
optereenjem i u kratkom spoju a n
f k
f n
r
a n
ak
f n
2. Sinkroni strojevi 35
linearizirana karakteristika = f + a
praznog hoda (2.25.)
Es = Ef + Ea
Es () Ef Ea
Es
Ef Is
Es
Ea r s
a
f
r
a
Slika 2.36. Fazorski dijagram sinkronog
generatora uz lineariziranu
karakteristiku praznog hoda
f
36 2. Sinkroni strojevi
Ef Es Z ph
Slika 2.37.
Nadomjesna shema
sinkronog generatora
jX s I sk
Ef
Es = 0
f
Ef Es = 0
a I sk
E a = jX s I sk
a) b)
Slika 2.38. Kratki spoj sinkronog generatora
a) nadomjesna shema,
b) vektorsko fazorski dijagram.
E [V ] I [A] , X s []
Ef
Xs I sk = f ( I f )
Es = f ( I f )
Es I sn
I k0
I f [A]
0 I f0 Ifk Ifn
2. Sinkroni strojevi 39
ds
p = (2.44.)
2p
U prethodnim izrazima ls je duljina paketa eljeza statora, Ns broj serijski
vezanih zavoja po fazi statorskog namota, kws faktor statorskog namota i ds
promjer provrta statora.
Iz izraza (2.16.) za ukupno armaturno protjecanje se dobije fazna struja statora
Is :
a p
Is = (2.45.)
ms 2 N s k ws
Kad se to uvrsti u izraz za elektrinu snagu, dobije se:
Pel = m V B a cos s = K T B a cos s (2.46.)
p
Dakle, elektrina snaga ovisi o veliinama koje se u radu mijenjaju (indukciji i
protjecanju) i o konstanti KT koja ovisi o dimenzijama stroja (volumenu V i
polnom koraku p ) i radnoj frekvenciji (odnosno brzini vrtnje):
K T = m V (2.47.)
p
Da bi se dobio izraz za mehaniku snagu, treba odrediti moment. Elektro-
magnetski moment izmjeninog stroja iznosi:
2. Sinkroni strojevi 41
Te = V B f sin r (2.48.)
p
Kut optereenja r je kut od vektora indukcije do vektora uzbudnog (rotorskog)
protjecanja, slika 2.40.
Uz pretpostavku da nema gubitaka, u stroju razvijeni elektromagnetski moment
Te je jednak momentu na osovini Tmec:
Te = Tmec (2.49.)
Mehanika snaga je prema (2.39) i (2.49) jednaka:
Pmec = m V B f sin r = K T B f sin r (2.50.)
p
Prema vektorsko-fazorskom dijagramu na slici 2.40., vidi se da uvijek vrijedi:
a cos s = f sin r (2.51.)
os A - t
Es ( )
Es
a
s Is a cos s
B
r
a
a cos s s
f f sin r
N Slika 2.40. Vektorsko-fazorski
r dijagram i moment
sinkronog generatora
Taj poloaj je zakret u smjeru vrtnje za kut r. Stroj tada radi kao generator.
f = 0
(2.60.)
= a
Kod stroja sa cilindrinim rotorom se smjerovi vektora indukcije B i vektora
armaturnog protjecanja a poklapaju (kut optereenja statora s = 0), pa je i
moment jednak nuli. Na slici 2.42. su prikazani poloaji vektora magnetske
indukcije i protjecanja armature kod stroja s cilindrinim rotorom i kod stroja s
istaknutim polovima.
a B a B
a) b)
Slika 2.42. Vektori indukcije i armaturnog protjecanja sinkronog
stroja bez uzbude na rotoru
a) cilindrini rotor,
b) rotor s istaknutim polovima.
To znai da se zbog pomaka meu vektorima javlja moment Trel koji djeluje na
stator stroja. Taj moment je proporcionalan sinusu kuta izmeu vektora
indukcije i vektora armaturnog protjecanja i iznosi:
Trel = V B a sin (2.61.)
p
Dakle, pojavljuje se moment iako nema uzbudnog protjecanja na rotoru. Taj
moment je posljedica razliitog magnetskog otpora reluktancije u uzdunoj d i
poprenoj q osi stroja (u simetrali meupolnog prostora), pa ga nazivamo
reluktantnim momentom Trel [1]. To isto e se dogoditi i pri uzbudi na rotoru.
Prema tome moe se openito uzeti da je kod istaknutih polova vektor ukupnog
protjecanja pomaknut u odnosu na vektor indukcije B za kut . Vektor
indukcije B je i dalje pomaknut u odnosu na uzbudno protjecanje f (i
uzdunu os) za kut r.
Prema pravilima o vektorima moe se vektor protjecanja prikazati kao sumu
vektora protjecanja u uzdunoj osi d i poprenoj osi q :
= d + q (2.62.)
q Bq Slika 2.43.
Vektori indukcije i protjecanja u
uzdunoj i poprenoj osi
sinkronog stroja s istaknutim
polovima
46 2. Sinkroni strojevi
d
q
x x
p p
Slika 2.44.
Prostorni raspored
Bq1 protjecanja i indukcije
Bd sinkronog stroja s
Bq istaknutim polovima
a) uzduna os,
x x b) poprena os.
a) b)
Iznos reluktantnog momenta ovisi o poloaju protjecanja u odnosu na uzdunu
d-os stroja. Ako je protjecanje samo u uzdunoj osi, momenta Trel nema (slika
2.45.a)). Isto tako nema momenta Trel ako je protjecanje samo u poprenoj osi
(slika 2.45.b)). Maksimum reluktantnog momenta nalazi se negdje izmeu ta
dva poloaja. To znai da e se reluktantni moment Trel dvostruko bre mijenjati
u ovisnosti o kutu optereenja r u odnosu na osnovni moment Tf (moment
uslijed uzbude).
d = 0
B Bd = 0
q = 0
Bq = 0
B
Trel = 0 Trel = 0
a) b)
j Xq I q
j Xd I d
Ef
Es
Is
r s
Iq Slika 2.46. Fazorski dijagram sinkronog
stroja s istaknutim polovima
Id
E f = E s cos r + X d I d (2.68.)
Uvrtenjem (2.64.) u (2.68.) dobije se:
Ef = Es cos r + X d I s sin( r + s ) (2.69.)
Iz izraza (2.66.) slijedi poprena komponenta struje Iq:
E s sin r
Iq = (2.70.)
Xq
Iz (2.68.) slijedi uzduna komponenta struje Id:
Ef Es cos r
Id = (2.71.)
Xd
Elektrina radna snaga stroja je odreena izrazom (2.41.). U tom izrazu se
pojavljuje radna komponenta struje koja se moe izraziti pomou radnih
komponenata uzdune i poprene struje:
I s cos s = I q cos r + I d sin r (2.72.)
E E E 1
2
1
Pel = ms f s sin r + s sin 2r (2.73.)
X d 2 X q X d
Izraz (2.73.) pokazuje da stroj s istaknutim polovima razvija snagu koja ima
sinusni lan ovisan o r i sinusni lan ovisan o 2r . Prvi lan predstavlja snagu
Pf koja se razvija uslijed uzbude:
E f Es
Pf = ms sin r (2.74.)
Xd
Drugi dio je snaga uslijed istaknutih polova (reluktancije):
Es
2
1 1
Prel = ms sin 2r (2.75.)
2 X X
q d
Razvijeni elektromagnetski moment Te iznosi:
Pel
Te = (2.76.)
m
2. Sinkroni strojevi 49
Analogno snazi Pel i moment Te ima osnovni moment Tf koji se razvija uslijed
uzbude i reluktantni moment Trel uslijed reluktancije jer je:
1
Te = (Pf + Prel ) (2.77.)
m
Uz zanemarenje gubitaka u stroju je ukupni moment na osovini T jednak
razvijenom elektromagnetskom momentu Te:
T = Te (2.78.)
Na slici 2.47. su dani reluktantni, osnovni i ukupni moment stroja s istaknutim
polovima u ovisnosti o kutu optereenja r. Reluktantni moment Trel se zbraja s
momentom uslijed uzbude Tf. Ukupni moment T nije vie sinusoidalan, ali mu
je amplituda poveana.
Pojava reluktantnog momenta omoguuje izradu strojeva bez rotorskog namota.
To su obino strojevi manjih snaga, ee motori, nego generatori. Njihova je
izvedba znatno jednostavnija od strojeva s namotom na rotoru, ali im je
maksimalni moment manji. Stoga je i snaga takvih strojeva (za isti volumen i
brzinu vrtnje) manja.
Trel
a)
- 0 r
2 2
Tf
- b)
0 r
T
Slika 2.47. Momenti sinkronog stroja
s istaknutim polovima
- c) a) reluktantni,
b) osnovni,
0 r c) ukupni.
50 2. Sinkroni strojevi
Priguni kavez, koji se ugrauje u polove sinkronog stroja (slika 2.8.), ima
viestruku namjenu:
priguenje inverznog protjecanja,
priguenje njihanja stroja i
asinkroni zalet.
Ako se promatra samo simetrina statika optereenja, stroj e se ponaati
jednako kao i bez prigunog namota. tapovi prigunog kaveza se vrte sinkrono
s okretnim magnetskim poljem. Nalaze se stalno u polju jednake magnetske
gustoe, i u njima se ne induciraju nikakvi naponi i ne teku nikakve struje.
Drukije je ako je stroj nesimetrino optereen (na primjer uslijed prekida jedne
faze). U stroju e se pojaviti eliptiko magnetsko polje koje se moe prikazati i
analizirati kao zbroj direktnog i inverznog polja. Ta se polja vrte u suprotnim
smjerovima. Direktno polje se vrti sinkrono s rotorom i ne inducira napone u
tapovima kaveza. Inverzno polje vrti se u odnosu na rotor dvostrukom
sinkronom brzinom i inducira napone u tapovima. Uslijed toga poteku struje
koje po Lenzovom zakonu nastoje potisnuti polje koje ih izaziva. To nije
mogue u potpunosti, ali se inverzno protjecanje u znatnoj mjeri ipak prigui. U
tu svrhu se priguni kavez koristi kod jednofaznih sinkronih strojeva.
j I s X s
I s Rs
Es I s Rs j I s X s
Us Us
Es
Slika 2.48.
Fazorski dijagram
realnog sinkronog
generatora
Is a) radno-induktivno
Is optereenje,
s
s b) radno-kapacitivno
optereenje
a) b)
Us j I s X s
I s Rs
Es
Is
s Slika 2.49. Fazorski dijagram realnog sinkronog
stroja u motorskom radu
Gubici u stroju iznose obino nekoliko postotaka snage, a isto tako i protu-
naponi. U veini razmatranja e se i dalje zanemariti gubitke, rasipne reaktancije
i radne otpore stroja. I dalje e se promatrati idealni stroj u kojem je izlazni fazni
napon jednak induciranoj elektromotornoj sili:
U s = Es (2.81.)
Ako se treba zadrati isti iznos napona kao u praznom hodu, mora se promijeniti
uzbudnu struju tako da ukupno protjecanje ostane jednakog iznosa kao
uzbudno protjecanje f 0 u praznom hodu:
= f + a = f 0 (2.82.)
2p 2 4 6 8 10
n [o/min] 3000 1500 1000 750 600
2p 2 4 6 8 10
n [o/min] 3600 1800 1200 900 720
Dva su osnovna uvjeta koja generator mora ispunjavati pri radu na krutu mreu:
linijski napon generatora U mora biti konstantan i jednak linijskom
naponu mree UL (po veliini i po fazi):
U =UL (2.83.)
frekvencija generatora f mora biti konstantna i jednaka frekvenciji
mree f L:
f = fL (2.84.)
54 2. Sinkroni strojevi
Ako ova dva uvjeta nisu ispunjena, ako se napon i/ili frekvencija generatora
samo neznatno razlikuju od napona i frekvencije mree, sinkroni generator ne
moe trajno raditi spojen na mreu. U takvom su sluaju mogua samo
kratkotrajna dinamika stanja.
Iz ovih uvjeta proizlaze neke posljedice za stroj. Iz zahtjeva za konstantnom
frekvencijom proizlazi da se stroj mora vrtjeti konstantnom, sinkronom brzinom
n. Vezana uz frekvenciju mree sinkrona brzina mora biti jednaka:
60 fL
n= (2.85.)
p
Iz zahtjeva da napon bude konstantan po iznosu i po fazi proizlazi da stroj mora
imati konstantno protjecanje , kako je to prikazano za sluaj praznog hoda na
slici 2.50.
Es ( )
Es Es U ph
Slika 2.50.
Neoptereeni generator u
N radu na krutoj mrei
B
= f 0
I dalje e se promatrati idealni sluaj prema (2.81.) za koji je izlazni fazni napon
generatora U s jednak induciranoj elektromotornoj sili E s , a ona mora biti
jednaka faznom naponu mree U ph . Dakle za prazni hod vrijedi:
E s = U ph
= f 0 (2.86.)
a = 0
Protjecanja armature nema, pa je rezultantno protjecanje jednako uzbudnom
protjecanju.
2. Sinkroni strojevi 55
Na vektor protjecanja uzbude f moe se djelovati dvojako:
promjenom uzbudne struje mijenja se veliinu uzbudnog protjecanja
(modul vektora),
promjenom momenta na osovini mijenja se poloaj vektora uzbudnog
protjecanja.
Budui da ukupno protjecanje mora ostati konstantno, bilo koja od ovih
promjena e izazvati promjenu struje i protjecanja armature, i to tako da ukupno
protjecanje ostane konstantno:
= f + a = konst. (2.87.)
Na slici 2.51. prikazan je sluaj ravnotee protjecanja sinkronog generatora koji
nastane ako se u praznom hodu povea uzbudno protjecanje. Potee takva struja
armature koja odri ukupno protjecanje na konstantnom iznosu. Za prikazani
sluaj ta struja ima induktivni karakter (stroj se ponaa kao kondenzator). Sluaj
je analogan ve prije prikazanom na slici 2.29. za isto induktivno optereenje
generatora.
E s = U ph
N s Is
B f
r = 0
a = f 0 a
E s = U ph
Is
s
a
= f 0
Slika 2.52. Ravnotea protjecanja generatora
r pri poveanju momenta na osovini
a u odnosu na prazni hod
N
f
E s = U ph
Is
s a
= f 0
a r Slika 2.53. Ravnotea protjecanja generatora
pri poveanju uzbudne struje i
momenta na osovini u odnosu na
N prazni hod
f
2. Sinkroni strojevi 57
E s = U ph
I s2
3
I s1
a3 f 3
0
a1 Slika 2.54.
Rad generatora pri poveanju brzine
1 f 1 vrtnje (toke 1, 2 i 3) u odnosu na
f 2 prazni hod pri sinkronoj brzini (toka
I s3 a2 0)
2
Ako se uzbuda smanji, potee u armaturi struja koja sa stanovita mree ima
induktivni karakter. Stroj se ponaa kao prigunica, on uzima iz mree jalovu
induktivnu snagu, a daje u mreu kapacitivnu. Takav je sluaj prikazan na slici
2.55. Uzbuda je pritom manja nego u praznom hodu, pa je takav stroj
poduzbuen.
E s = U ph
Slika 2.55.
Utjecaj smanjenja uzbude u
s praznom hodu generatora
I s a
a f
= f 0 r = 0
Ako se pak rotor koi, tj. djeluje se momentom suprotno smjeru vrtnje, poloaj
rotora i rotorskog protjecanja e zaostati za kut r prema vektoru ukupnog
protjecanja. U armaturi e potei struja takvog iznosa i smjera koja e stvoriti
armaturno protjecanje potrebno da odri nepromijenjeno ukupno protjecanje
(slika 2.56.). Stroj radi kao motor. Uzima elektrinu snagu iz mree i predaje na
osovini mehaniku snagu:
P = T m (2.89.)
E s = U ph
f
Slika 2.56. Sinkroni stroj u motorskom
reimu rada
a r
= f 0
a
I s cos s P
s
Is
Tmax
Slika 2.57.
Karakteristika momenta sinkronog
motora
0 ns n
Prema slici 2.57. je jasno da sinkroni motor nema momenta pri brzini vrtnje
n = 0, tj. u kratkom spoju (zakoen rotor). Sinkroni motor u kratkom spoju i nije
sinkroni stroj!
E s = U ph
f ' f
a ' a r ' r
= f 0
s '
a a ' I s cos s = konst . P
s
Is I s'
Vidjeli smo da sinkroni motor nema momenta kad se rotor ne vrti, dakle pri
brzini vrtnje n = 0. Stoga se kod sinkronih motora javlja problem pokretanja.
Postoji nekoliko moguih rjeenja:
asinkroni zalet,
sinkroni zalet i
pomoni motor.
sinkronizma i tada prikljui na mreu. Pomoni motor slui samo za zalet (ako
je asinkroni) ili se kasnije koristi kao uzbudnik (ako je istosmjerni stroj).
Ve je prije reeno da sinkroni generator moe raditi na krutoj mrei jedino ako
su:
frekvencije tog stroja i mree jednake,
naponi stroja i mree jednaki po iznosu,
redoslijedi faza jednaki i
fazni kutevi izmeu napona pripadnih faza stroja i mree jednaki nuli.
Ako stroj radi samostalno, i treba ga prikljuiti na mreu, treba osigurati gornje
uvjete. Ovaj postupak se zove sinkronizacija.
L1
L2
L3
V f
ureaj za
sinkronizaciju
V0
sinkroni
generator uzbuda
m
2. Sinkroni strojevi 63
L1
U
rel = ( f f L ) 2
Slika 2.60.
Zvijezde napona mree
(L1-L2-L3) i napona W
generatora (U-V-W)
pri sinkronizaciji
L2
L3
V
Napon izmeu odgovarajuih faza (L1-U, L2-V, L3-W) moe se mjeriti nul-
voltmetrom (V0), i kad je taj napon jednak nuli, ukljui se sklopku. Sklop ovih
instrumenata naziva se ureaj za sinkronizaciju ili sinkronoskop, i on je na slici
2.59. prikazan u elementarnom obliku.
Koristi se i tamni spoj sijalica prema slici 2.63. Sijalice slue kao nul-voltmetar.
Stroj treba ukljuiti kad su sve ugaene.
64 2. Sinkroni strojevi
L1
L2
L3
3 2 1
sijalice
V0
1 L1
1
U U
W W
2
2 3
L3 L2
3 V V
1 1 L1 U
2 3
W V
L3 2,3 L2
a) b)
a) sijalice,
b) naponi.
L1
L2
L3
3 2 1
sijalice
V0
U V W
sinkroni
generator uzbuda
Slika 2.63. Tamni spoj za
sinkronizaciju
m
Ponekad trajanje ovakve vrtnje moe biti jako dugo vie sati (u elektranama
bez posade). Ipak je vie uobiajeno pokus provoditi u trajanju od nekoliko
minuta. Obodna brzina rotora tijekom takvih pokusa moe prijei i 200 m/s.
U V W
A
m
U [V ]
Un
Slika 2.65.
Mjerena karakteristika praznog hoda
U rem
0 I f0 I f [A]
If If Slika 2.66.
Mjerene karakteristike
praznog hoda
a) mekana,
0 1 If 0 1 If b) tvrda.
I f0 I f0
a) b)
A A A
U V W
I
In
Slika 2.68.
Mjerena karakteristika
kratkog spoja
If
0 1 If n
2. Sinkroni strojevi 71
If cos s = 0ind.
cos s = 0,5ind.
cos s = 0,8ind.
If n cos s = 1
cos s = 0 kap.
Slika 2.69.
Krivulje regulacije
0 In I
72 2. Sinkroni strojevi
Oblik i karakter ovih krivulja se moraju uzeti u obzir pri projektiranju regulatora
za automatsku regulaciju napona.
Un In
I fk
If s
2 1 I [A]
f
0 I f0 I f0 Ifk I f ( I n , cos s )
otpora i rasipnih reaktancija bi toj struji trebalo dodati iznos Ifk za sluaj isto
induktivnog optereenja (cos s = 0 ind.) nazivnom strujom. Uzbudna struja za
taj sluaj (toka 1) iznosi:
If = If0 + If k (2.94.)
Un In
In
2
s I fk '
If'
2 1
0 I f0 I fk ' I f0 If ' Ifk I f [A]
U praksi se vedski dijagram crta neto sloenije jer se uzimaju u obzir padovi
napona na rasipnim reaktancijama i radnim otporima, te zasienje magnetskog
kruga.
2.8.5. V-krivulje
Krivulje regulacije (slika 2.69.) daju ovisnost uzbudne struje o struji armature za
razliite faktore snage. Tom dijagramu moe se zamijeniti osi pa na apscisu
nanijeti vrijednosti uzbudne struje, a na ordinatu struju armature (odnosno
statorsku struju).
granica zagrijavanja
In statorskog namota
0 I f0 I fn I f [A]
Slika 2.72. V - krivulje sinkronog generatora
2. Sinkroni strojevi 75
Ovo je vrlo est nain prikazivanja podruja rada sinkronog stroja. U dijagram
se obino unose i granice podruja rada:
granica zagrijavanja rotorskog namota,
granica zagrijavanja statorskog namota i
granica stabilnosti.
Granicu zagrijavanja rotorskog namota predstavlja maksimalna uzbudna struja
uz koju se taj namot zagrije na dozvoljenu temperaturu klase izolacije. Granicu
zagrijavanja statorskog namota predstavlja maksimalna armaturna struja uz koju
se taj namot zagrije na dozvoljenu temperaturu klase izolacije.
Teorijski se granica stabilnosti generatora nalazi u toki maksimalnog momenta,
za kut optereenja:
r = (2.97.)
2
Takav sluaj je prikazan na slici 2.73.
Es
Is
a
s
= f 0
r
Slika 2.73. Vektorsko-fazorski dijagram a
sinkronog generatora f
na granici nestabilnosti u
kapacitivnom podruju rada
76 2. Sinkroni strojevi
teorijska granica
statike stabilnosti P
toka
nazivnog
maksimalna rada
snaga turbine N
granica
granica zbog zagrijavanja
zagrijavanja statorskog
eonog prostora namota
praktika
granica
granica
zagrijavanja
stabilnosti
rotorskog
namota
2 granica min.
Qkap Es Qind
uzb.struje
Xd
E s = U ph
1 2
Is I s'
a a '
s '
s
= f o
a ' ' r ' r
a f
Slika 2.75. Utjecaj poveanja
induktivne snage
f na rotorsku struju
2 1
78 2. Sinkroni strojevi
P
c) Slika 2.76.
b) Pogonska karta
turbogeneratora uz
a) razliite intenzitete
hlaenja vodikom
a) tlak 105 Pa;
b) tlak 2105 Pa;
5
c) tlak 410 Pa.
Qkap Qind
2. Sinkroni strojevi 79
Pokus udarnog kratkog spoja provodi se tako da se kratko spoji namot statora
uzbuenog stroja koji radi u praznom hodu. Ovaj se pokus esto izvodi na
generatorima u okviru prototipnog ispitivanja.
Prije trenutka kratkog spajanja u stroju je magnetski tok koji se sinkrono vrti s
rotorom. U trenutku kad se os rotora i os promatrane faze poklapaju, magnetsko
polje je raspodijeljeno kao na slici 2.77.a). Ovi se tokovi ne mogu promijeniti
niti nakon kratkog spajanja jer pretpostavlja se da nema radnog otpora namota.
a) b)
80 2. Sinkroni strojevi
i i
0 t 0 t
a) b)
Slika 2.78. Struja armature pri udarnom kratkom spoju koji nastane u
trenutku kad se os rotora i os namota statora poklope
a) bez statorskog radnog otpora (idealno),
b) sa statorskim radnim otporom (realno).
Drugaiji je sluaj ako se kratki spoj napravi u trenutku kad je os rotora okomita
na os namota statora. Tada je ulaneni tok sa statorskim namotom jednak nuli pa
takav mora i ostati. Stoga struja armature ima vremensku ovisnost kao na slici
2.79.a) za sluaj savreno vodljivog namota, a prema slici 2.79.b) za sluaj
realnog namota.
2. Sinkroni strojevi 81
i i
0 t 0 t
a) b)
Slika 2.79. Struja armature pri udarnom kratkom spoju koji nastane u
trenutku kad je os rotora okomita na os namota statora
a) bez statorskog radnog otpora,
b) sa statorskim radnim otporom.
Dakle, u prvom trenutku se sav magnetski tok statora zatvara kroz zrani raspor
i uope ne prodire u rotor. Kako je, meutim, otpor prigunog kaveza relativno
velik, struje se u njemu brzo prigue. Taj prvi period zovemo poetno ili
subtranzijentno stanje.
Situacija je slina u sluaju trofaznog udarnog kratkog spoja, koji se kao pokus
obino izvodi,. Naravno da se u poetnom trenutku kratkog spoja svaka faza
nalazi u drukijem poloaju u odnosu na rotor. Vremenski tok struje jedne faze s
utjecajem prigunog i uzbudnog namota je prikazan na slici 2.80.
82 2. Sinkroni strojevi
Td "
2 Ik Td '
0 t
Slika 2.80.
Struja jedne faze pri
udarnom kratkom spoju
Ovu pojavu moe se prilino dobro prikazati nadomjesnom shemom prema slici
2.81. Osim statorskog radnog otpora Rs i rasipne reaktancije Xs uzete su u
obzir:
reaktancija zbog djelovanja armature X h (sinkrona reaktancija u uem
smislu, bez Xs),
rasipna reaktancija Xf i radni otpor Rf uzbudnog namota i
rasipna reaktancija Xdamp i radni otpor Rdamp prigunog namota.
Rs j X s
jX f j X damp
j Xh
Slika 2.81.
Rf Rdamp Nadomjesna shema
generatora pri udarnom
kratkom spoju
3. ASINKRONI STROJEVI
Stator asinkronog stroja ima rasporeeni namot, najee trofazni. Kad se takav
namot prikljui na simetrian viefazni sustav napona, njime poteku struje koje
stvore protjecanje konstantnog iznosa i konstantne brzine vrtnje. Izvodi se kao i
stator sinkronog stroja priblino jednake snage. Toliko je slian da je samo
potrebno zamijeniti rotor da bi se od sinkronog stroja dobio asinkroni.
Bitna je razlika na rotoru. Kod sinkronog stroja na rotoru su istaknuti polovi ili
cilindrini rotor, s namotom koji se napaja iz vanjskog izvora istosmjernom
strujom. Na taj nain nastaje protjecanje rotora. Rotor asinkronog stroja izvodi
se bez istaknutih polova, s rasporeenim namotom na obodu rotora. Taj se
namot ne napaja iz vanjskog izvora. Naponi se u vodiima rotorskog namota
induciraju okretnim magnetskim poljem statora, jer je n ns , i kad se stroj
optereti poteku struje i u rotorskom namotu.
Rotorski namot izvodi se uvijek kao viefazni. Broj faza na rotoru ne mora biti
jednak broju faza na statoru. U rotorski se krug, u svaku fazu, preko kliznih
prstena moe ukljuiti vanjski radni otpor, ili se rotorski krug kratko spaja na
samom rotoru. U tom sluaju nisu potrebni ni klizni prsteni ni vanjski prikljuci.
Namot rotora moe biti napravljen od svitaka na jednak nain kao i statorski, ali
moe biti i drugaije izvedbe kao kavez (uloni ili lijevani), po emu se
razlikuju vrste tih strojeva. Na slici 3.1. je prikazan osnovni presjek magnetskog
kruga jednog kaveznog asinkronog stroja.
jaram utor
statora statora
jaram
zubi rotora
statora
zub
rotora
utor
rotora
provrt za
osovinu
b)
1 2 4 7
3
6
6 1 statorski namot
2 paket statora
3 kavezni namot
4 paket rotora
5 osovina
6 leaj
5 7 kuite
Slika 3.1. ujedno prikazuje statorski i rotorski lim, s oznaenim utorima, zubima
i jarmom, te otvorom za osovinu.
3. Asinkroni strojevi 87
a)
U V W
Postoje izvedbe s jednim ili vie statorskih namota. Vie namota se ugrauje u
motore za koje je potrebno vie razliitih brzina. To su viebrzinski motori.
Namoti za svaku brzinu (polaritet) mogu biti smjeteni u iste utore ili svaki u
zasebne utore. Takoer se ponekad koristi samo jedan, prespojivi namot koji se
prespaja na 2 ili vie polariteta.
88 3. Asinkroni strojevi
Kuite stroja slui kao nosa i zatita eljeznog paketa i namota stroja. Izrauje
se od lijevanog eljeza, valjanog elika ili silumina (legura aluminija). Ovisno o
vrsti zatite i hlaenja kuite moe biti otvoreno (zatieno) ili zatvoreno to je
definirano standardima. S vanjske strane kuite esto ima rebra za poveanje
povrine hlaenja. Bone strane kuita su napravljene kao poklopci koji se
nazivaju leajnim titovima. U srednjem dijelu leajnih titova su leaji za
osovinu na kojoj se nalazi rotor. Na kuitu motora se nalazi prikljuna kutija na
kojoj su stezaljke vezane s krajevima statorskog namota.
Rotorski namot moe biti izveden kao i statorski (od svitaka) ili od tapova, po
emu se i razlikuju izvedbe asinkronih motora.
stator Zs
Z r0
rotor
Rad
Z r0 = Rr0 + jr Lr (3.2.)
U prethodnim izrazima su navedene sljedee veliine:
radni otpor Rs faze statora,
rasipni induktivitet Ls faze statora,
statorska kruna frekvencija s,
radni otpor Rr0 faze namota rotora,
rasipni induktivitet Lr faze rotora i
rotorska kruna frekvencija r.
klin klin
podloga
utorski klina
oblog
meuslojna izolacija
izolacija svitka
meuslojna
izolacija utorski
oblog
vodi
rotorskog dioni vodi izolacija
namota rotorskog vodia
namota
a) b) c)
Slika 3.5. Najei oblici rotorskih utora (s vodiima) kolutnih asinkronih motora
a) poluzatvoren trapezni, b) poluzatvoren ravni, c) otvoreni.
90 3. Asinkroni strojevi
Svaki tap predstavlja jednu fazu, pa je broj faza rotora mr jednak broju
rotorskih utora Qr:
m r = Qr (3.4.)
Jedan tap iznosi pola zavoja, pa je broj zavoja u namotu svake faze rotora Nr
jednak:
1
Nr = (3.5.)
2
Budui da su utori jednoliko rasporeeni po obodu i da su tapovi meusobno
jednaki, ovakav namot je simetrian. Sve dok je namot simetrian moe imati
proizvoljan broj faza. Ovakav namot e u okretnom polju stvoriti simetrian
viefazni sustav induciranih napona i struja koje su nuan uvjet za stvaranje
momenta.
Izrada zvjezdita u obliku prstena nosi neke osobitosti. Zvjezdite nije jedna
toka. Budui da je broj utora relativno velik, naponi i struje u pojedinim
tapovima samo e se malo razlikovati u fazi. Kako se u prstenima struje iz
tapova zbrajaju, u prstenima mogu tei velike struje (slika 3.8.). Zato ih treba
odgovarajue dimenzionirati.
I 12 I 23
prsten I1 I2
I 12 I3
I 23
I1 I2 I3
tap
Slika 3.8. Struje u tapovima i
prsten prstenima kaveznog
b) namota
I 21 ' I 32 ' a) struje u kavezu,
a) b) fazorski prikaz.
Kratkospojni prsteni imaju esto na sebi krilca koja slue kao ventilator za
hlaenje.
92 3. Asinkroni strojevi
Postoje izvedbe s jednim, dva ili vie kaveza. Odgovarajuim oblikom rotorskog
utora i brojem kaveza mogu se dobiti razliite karakteristike stroja.
a) b) c) d)
L1
L2
L3
U
stator
V K W
rotor
Slika 3.10. Prikljuak asinkronog motora
na krutu mreu uz otvoren
rotorski namot
L M
ms 2 2 I s N s
s = k ws (3.6.)
2 p
Okretno magnetsko polje, stvoreno statorskim protjecanjem, je stalnog iznosa i
brzine odreene brojem pari polova p statorskog namota i frekvencijom
napajanja fL. Ono se vrti sinkronom brzinom ns koja je jednaka:
60 fL
ns = (3.7.)
p
To polje se zatvara i kroz rotor pa u namotu rotora inducira elektromotorne sile,
ali samo uz uvjet da se rotor ne vrti istom brzinom kao okretno polje statora.
Ako bi se rotor vrtio istom (sinkronom) brzinom kao okretno polje statora, ne bi
bilo relativnog gibanja vodia u odnosu na magnetsko polje, pa ne bi bilo ni
inducirane elektromotorne sile.
Dakle, rotor se mora vrtjeti asinkrono, po emu je ova vrsta stroja i dobila ime.
3. Asinkroni strojevi 95
Dalje e se promatrati trofazni namot na statoru i rotoru prema slici 3.10. Fazni
namoti statora su meusobno prostorno razmaknuti za 120o, i u njima se zbog
magnetskog polja induciraju elektromotorne sile. Ove inducirane
elektromotorne sile (EA, EB, EC) su upravo jednake faznim naponima mree
(UA, UB, UC). One moraju biti jednake po iznosu i po fazi, pa uvjet ravnotee
glasi:
EA = UA
EB = UB (3.8.)
EC = U C
Ovo, naravno, vrijedi za sluaj zanemarenja napona na radnim otporima i
rasipnim reaktancijama statorskog namota. Ovdje su indeksi A, B i C uzeti za
oznake faza.
Openito vrijedi za svaku fazu da fazni napon Us mora biti jednaka narinutom
faznom naponu mree Uph:
U s = U ph (3.9.)
os A
os A - t
stator
Es
Er
os a
= s
rotor
Ako je rotorski namot otvoren i ako se rotor ne vrti, onda e se u fazi rotorskog
namota inducirati elektromotorna sila Er istog smjera kao i elektromotorna sila
Es u fazi statorskog namota. Veliina inducirane elektromotorne sile Er bit e u
odnosu na statorsku Es (bez obzira na brojeve faza rotorskog i statorskog
namota):
E r N r k wr
= (3.11.)
Es N s k ws
U prethodnom izrazu su oznake slijedee:
Nr broj serijski vezanih zavoja rotorskog namota po fazi,
Ns broj serijski vezanih zavoja statorskog namota po fazi,
kwr faktor namota rotorskog namota i
kws faktor namota statorskog namota.
os A os A - t
stator
Es
Er Ir
r
r
rotor
Zbog impedancije rotora, koju ine radni otpor Rr i rasipna reaktancija Xr jedne
faze, struja u fazi rotora Ir e kasniti za naponom Er za kut r (slika 3.12.b)).
Nasuprot broju faza, broj polova rotora mora biti jednak broju polova statora.
Elektromagnetska pretvorba energije moe se u asinkronom motoru odvijati
samo ako je broj polova rotora i statora jednak! Samo tada je srednja vrijednost
zakretnog momenta razliita od nule. Statorski namot kaveznog asinkronog
motora odreuje broj polova, a rotor se tome prilagodi. Kolutni motor se mora
izvesti s jednakim brojem polova na statoru i rotoru.
Postavlja se pitanje kakav e biti smjer protjecanja ako rotor zakrenemo za neki
kut u odnosu na stator [1], kao na slici 3.13.?
os A
stator
os a
rotor
Slika 3.13. Shematski prikaz asinkronog
motora s mirnim rotorom
kad je os rotorskog namota
pomaknuta u odnosu na stator
2
1
Ir Es
r
Er
r
os A - t
os t
2
a) Es
Ir
r Er
1
r r r
r
r
b) c)
r = + r (3.13.)
2
Treba napomenuti da e, dok rotor miruje, frekvencija induciranog napona (i
struja) u rotorskom namotu fr0 biti odreena brzinom rezultantnog okretnog
protjecanja ns:
ns p
f r0 = = f (3.14.)
60
Dok rotor miruje, brzina okretnog polja rotora nr0 iznosi:
60 f r0
nr0 = = ns (3.15.)
p
Dakle, frekvencija u rotoru je jednaka osnovnoj frekvenciji u stroju (frekvenciji
napajanja). Brzina okretnog polja rotora jednaka je sinkronoj brzini ns okretnog
polja koje ga je proizvelo!
s
s >1 1> s > 0 s<0
s =1 s=0
kratki spoj sinkronizam
U podruju izmeu vrijednosti klizanja 1 > s > 0 je motorski reim rada. Ako
se vanjskim pogonskim momentom rotor vrti bre od sinkronizma, klizanje
postane negativno (s < 0), i stroj prijee u generatorski reim rada. Ako se vrti
na suprotnu stranu od smjera okretnog polja, klizanje poprima vrijednosti vee
od 1 (s > 1), i stroj radi u konom reimu koji se jo naziva protustrujno
koenje.
Pri razmatranju struje na rotoru, ako se promatra samo rotor, Rr i sXr su jedini
otpori koje treba uzeti u obzir. Takav je rotorski krug prikazan na slici 3.16. za
rotor u mirovanju (slika 3.16.a)) i pri vrtnji s klizanjem s (slika 3.16.b)). S Irk je
oznaena struja faze rotora u kratkom spoju, dok je Ir openito struja u fazi
rotora.
3. Asinkroni strojevi 103
I rk jX r Ir j s X r
E r0 Rr Er Rr
a) b)
s E r0
Ir = (3.30.)
Rr + j s X r
Dijeljenjem brojnika i nazivnika sa s se dobije malo drukiji izraz za struju u
fazi rotora:
E r0
Ir = (3.31.)
Rr
+ j X r
s
104 3. Asinkroni strojevi
Rr
s E r0 Rr E r0
s
a) b)
1 R E
I r r + 1 = r0 (3.33.)
j s X r j X r
Daljnjim sreenjem (odvajanjem realnog od imaginarnog dijela faktora uz
struju) slijedi:
1 Rr E
Ir + Ir = r0 (3.34.)
j s X r j X r
lan Er0 / jXr (desna strana jednadbe) ima konstantnu vrijednost i ne ovisi o
klizanju. Lijeva strana jednadbe je zbroj dvaju fazora koji imaju meusobni kut
od 90o. Ako se nacrta fazor Er0 vertikalno kao dosad, onda Er0 / jXr zaostaje za
90o. Navedeni odnosi ostaju jednaki, bez obzira na klizanje. Posljedica toga je
da se vrh fazora struje Ir kree po krunici promjera Er0 / jXr (obodni kut nad
promjerom je uvijek 90o). Time se dobije prikaz rotorske struje u obliku
krunog dijagrama prema slici 3.18.
s=0 s s =1
E r0
N K
Ir I rk
h
1 Rr Slika 3.18. Kruni dijagram
Ir
r rk j s X r rotorske struje
asinkronog motora
r
0 E r0
jX r
Es
K
r
r
r
0
Slika 3.19. Kruni dijagram rotorskog protjecanja asinkronog motora
os A - t
Es ( )
Es
r
r Ir
B
0
r
Slika 3.20. Ravnotea protjecanja
Is asinkronog motora
s
os A - t
Es
s
r
s
s
r 0
r
Slika 3.21. Vektorski dijagram
r protjecanja asinkronog motora u
motorskom sustavu
Es
s
r
s
s
0
r
r
r Slika 3.22. Kruni dijagram protjecanja asinkronog motora
u motorskom sustavu
m 2 2I N
= kw = k I (3.44.)
2 p
Prema (3.6.) vrijedi i za statorsko protjecanje:
s = ks I s (3.45.)
Analogno vrijedi i za rotorsko protjecanje:
r = kr I r (3.46.)
Za ukupno protjecanje moemo uzeti da je proporcionalno nekoj struji statora I0
pa iznosi:
= ks I 0 (3.47.)
Protjecanje koje stvara rotorska struja svedena na stator Ir' mora biti jednako
stvarnom protjecanju rotora:
r = ks I r ' = kr I r (3.48.)
Iz ove jednakosti slijedi da rotorska struja svedena na stator iznosi:
kr m N k
Ir ' = Ir = I r r r wr (3.49.)
ks ms N s kws
U prethodnom izrazu je mr broj faza rotorskog namota, a ms broj faza statorskog
namota.
3. Asinkroni strojevi 111
Na prethodni nain su sve struje svedene na broj zavoja i faza statora. Stoga ih
moemo prikazivati u odgovarajuem, istom mjerilu, pa kruni dijagram
protjecanja postane kruni dijagram struja. Na slici 3.23. je prikazan kruni
dijagram struja asinkronog stroja.
Es
Is
s Ir'
r I0 0
r
Ir'
Slika 3.23. Kruni dijagram struja asinkronog motora
u motorskom sustavu
Pmec = P Pdr = mr I r Rr 1 s
2
(3.52.)
s
112 3. Asinkroni strojevi
Budui da uvijek postoje gubici i u statoru, snaga koju motor uzima iz mree je
neto vea. Na slici 3.24. je prikazan dijagram toka snage asinkronog motora.
Motor uzima iz mree elektrinu snagu Pin. Dio te snage se troi na gubitke u
statorskom namotu Pws i gubitke u eljezu statora PFes. Ostatak je snaga u
zranom rasporu P koja se prenosi na rotor:
P = Pin Pws PFes (3.56.)
Pin
Pws
PFes
P
sP
(1 - s ) P Pdr
Pdad Slika 3.24. Dijagram toka snage
P asinkronog motora u
Pdmec motorskom radu
3. Asinkroni strojevi 113
Dio mehanike snage pokriva gubitke trenja i ventilacije Pdmec, a dio dodatne
gubitke uslijed viih harmonika magnetskog polja Pdad. Ostatak je korisna
mehanika snaga na osovini P:
P = Pmec Pdmec Pdad (3.58.)
Gubici u eljezu rotora PFer su u pravilu zanemarivi zbog vrlo niske frekvencije
magnetskog polja u rotoru.
Posebno treba napomenuti da su elektriki gubici Pdr u kaveznom rotoru samo
gubici u rotorskom namotu Pwr:
Pdr = Pwr (3.59.)
U kolutnom motoru nastaju i gubici PRad u vanjskim otporima, ako su ukljueni
u rotorski krug, pa ih treba pribrojiti gubicima u rotorskom namotu Pwr.
Elektrini gubici u rotorskom krugu tada iznose:
Pdr = Pwr + PRad (3.60.)
Rs jX s j X r ' Rr '
I0
Is Ir'
I 0r I
1 s
E r0 ' Rr '
Us s
RFe jX m
a)
Rs j X s j X r '
Is I0 Ir'
I 0r I
Rr '
Us E r0 ' s
RFe jX m
b)
I0
I0
I 0r I
Us E r0 '
RFe jX m
Us
j I 0 X s
Es I 0 Rs
Slika 3.27.
0 I0 Fazorski prikaz napona i struja u
I 0r praznom hodu asinkronog motora
I
116 3. Asinkroni strojevi
Struja I0 ima radnu komponentu I0r (za pokrivanje gubitaka vrtlonih struja i
histereze u eljezu) i jalovu I (istu struju magnetiziranja):
I 0 = I 0r + I (3.64.)
Rs jX s j X r ' Rr '
I0
I sk I rk '
I 0r I
Us E r0 '
RFe jX m
a)
Rs jX s j X r ' Rr '
I sk I sk
Us
b)
Struja rotora je funkcija klizanja prema (3.31). Nazivnik tog izraza je rotorska
impedancija Zr:
Rr
Zr = + j X r (3.68.)
s
2
R 2
Z r = r + X r (3.69.)
s
Sada se moe izraziti struju rotora Ir (apsolutnu vrijednost):
E r0 E r0 1
Ir = = (3.70.)
Zr X r 2
R 1
1 + r
s X r
Ova karakteristika je prikazana na slici 3.29.
118 3. Asinkroni strojevi
Ir
Slika 3.29.
Karakteristika struje rotora
asinkronog motora
0 ns n
1 0 s
I statorska struja ima slian oblik, samo to u sinkronizmu ima malu vrijednost
struje magnetiziranja, odnosno praznog hoda.
Ako se otpor povea 10 puta, struja e biti jednaka kao da se smanjilo klizanje
10 puta, a nije se promijenio otpor. Slika 3.30. prikazuje utjecaj poveanja
rotorskog otpora na karakteristiku struje.
3. Asinkroni strojevi 119
Ir
a) a) Rr = Rr0
s = s0
b) b) Rr = 5 Rr0
s = s b = 5 s0
c)
c) R r = 10 R r0
s = s c = 10 s 0
1 sc sb s0 0 s
Slika 3.30. Utjecaj poveanja radnog otpora u rotorskom krugu
na karakteristiku struje rotora asinkronog motora
2 1
B= Es (3.73.)
2 p ls f s N s k ws
Umjesto frekvencije fs uvrsti se:
s m p
fs = = (3.74.)
2 2
Protjecanje rotora odredi se prema:
mr 2 2 I r
r = N r kwr (3.75.)
2 p
Rotorsku struju Ir izrazi se pomou struje preraunate na stator Ir' :
ms N s kws
Ir = Ir ' (3.76.)
mr N r kwr
Kad se sve ovo uvrsti u izraz za moment i sredi, dobije se:
ms
Te = Es I r 'cos r = kTs Es I r 'cos r (3.77.)
m
Veliine kTs i Es su konstante, pa Ir'cos r predstavlja u nekom mjerilu veliinu
momenta. To je na krunom dijagramu udaljenost izmeu promatrane radne
toke na krunici (na primjer N) i apscise (slika 3.31.).
3. Asinkroni strojevi 121
s=0 s sm s =1
M
N K
Is
Es r
s Tn Tm Tk
Ir'
I0 O
Tn I r 'cos r
r
Ir'
s=0 sm
Es M
Is
r =
4
s r Tm
Ir'
I0 O
2
E r0 2
Te = kTr (3.84.)
2 X r Rr + s X r
s X r Rr
Za klizanje s = sm je moment maksimalan Tm:
2
E
Tm = k Tr r0 (3.85.)
2 X r
T = Te = Tmec (3.86.)
Koritenjem izraza (3.78.) za prekretno klizanje sm dobije se jednadbu za
moment asinkronog stroja (iz literature poznata kao Klossova jednadba):
2
T = Tm (3.87.)
sm s
+
s sm
Na slici 3.33. je dan kvalitativni prikaz karakteristike momenta T u ovisnosti o
brzini vrtnje n, T = f(n), i istovremeno o klizanju s, T = f(s).
T
Tm
Tk
Slika 3.33.
Karakteristika momenta
asinkronog motora
0 nm ns n
1 sm 0 s
124 3. Asinkroni strojevi
Za klizanje s = 1 (kratki spoj, motor stoji) motor ima neki moment Tk. To je
potezni moment. S poveanjem brzine moment raste do maksimalnog ili
prekretnog momenta Tm. Nakon toga se smanjuje prema nuli u sinkronizmu. To
je ve pokazano i na krunom dijagramu.
T
Tm
a)
Tm *
Slika 3.34.
Karakteristike momenta Tk
b)
asinkronog motora
a) Rs = 0, Xs = 0, Tk *
b) Rs > 0, Xs > 0.
0 ns n
1 sm s m* 0 s
3. Asinkroni strojevi 125
s Ir' TB > 0
Tn Tm Tk
I0 O
I rg '
TA < 0 a)
I sg Tmg
b)
A c)
G
Ako se iz toke O pomie prema toki N, stroj radi u motorskom podruju, sve
do toke K. I toka prekretnog momenta M je u motorskom podruju.
Ako se pak vanjskim momentom pone vrtjeti motor iz toke praznog hoda u
istom smjeru, ali bre od sinkrone brzine, moment postane negativan. Negativno
je i klizanje (toka A na slici 3.35.). Stroj radi kao generator (statorska i
rotorska struja su oznaene s Isg i Irg'). Stroj daje radnu snagu u mreu, ali i dalje
uzima jalovu snagu iz mree za uspostavu magnetskog polja (ponaa se kao
prigunica). Takvom generatoru ne moe se regulirati jalovu energiju, kako se
to moglo promjenom uzbudne struje kod sinkronih strojeva.
Stroj moe raditi kao motor ili generator, pri emu se sam prilagoava teretu, i
to promjenom brzine vrtnje. Ne treba zaboraviti da mu u generatorskom radu i
dalje treba osigurati jalovu energiju iz mree (ili iz kondenzatora).
Tmg
Slika 3.36. Karakteristika momenta asinkronog motora u cijelom
podruju rada
3. Asinkroni strojevi 127
Pri analizi sinkronog stroja mogli se bez velike greke zanemariti i radni otpor i
rasipnu reaktanciju sekundara (statora). Meutim, kod asinkronih motora takav
idealni sekundar ne bi funkcionirao. To se moe vidjeti iz krunog dijagrama.
Kod rotora bez radnog otpora, Rr = 0, kut r bi iznosio 90. Kruni dijagram bi
degenirirao u krunicu promjera 0 (tj. toku) prema slici 3.37.a). Radna toka bi
bila u toki O. Kad bi se zaista napravilo rotorski namot od supravodljivog
materijala (Rr = 0), magnetsko polje statora ne bi uope moglo prodrijeti u rotor.
U rotorskom namotu se ne bi inducirala elektromotorna sila, ne bi bilo rotorske
struje, niti razvijenog momenta:
T I r 'cos r = 0 (3.90.)
radna
toka
Es Es
Is P
Ir'
s
s r
radna
toka
r = 0
I0 O I r '= 0 I0 O
a) b)
Prema jednadbi (3.84.) moment motora e ostati isti ako je isti omjer Rr /s.
Uzme li se u obzir izraz (3.86.). moe se pisati:
2
E 1
T = kTr r0 (3.92.)
X r Rr s X r
+
s X r Rr
To znai da e n-puta vei otpor u rotorskom krugu dati isti moment kod n-puta
veeg klizanja. To je u karakteristici momenta ekvivalentno rastezanju grafa
uzdu apscisne osi (slika 3.38.).
T a) Rr = Rr0
Tm s = s0
b) R r = 2 R r0
a) s = sb = 2 s0
b)
c)
d) c) Tk = Tm
Tk
Rr > 3 Rr0
Tn d) R r = 5 R r0
s = sd = 5 s0
1 sd sm sb s0 0 s
Slian efekt se kod kaveznih motora postie izborom oblika presjeka tapa
kaveznog namota, pri emu tehnologija izrade namota ostaje ista. Pojava koja se
pritom koristi je potiskivanje struje ili skin-efekt.
Razmotrimo duboki utor i u njemu tap visine hr1 prema slici 3.39.a). Rasipno
magnetsko polje zatvara se popreno kroz utor. Specifini magnetski otpor
eljeza je viestruko (vie stotina puta) manji od magnetskog otpora zraka. Ako
vodiem tee istosmjerna struja, raspodjelu struje u tapu odreuje iskljuivo
elektrina specifina vodljivost tapa. Ona je konstantna po cijelom presjeku
tapa, te je i gustoa struje po presjeku tapa konstantna. Uzbuda linearno raste
prema otvoru utora, pa i poprena gustoa magnetskog polja u utoru praktiki
linearno raste (slika 3.39.b)).
x x
Svi dioni vodii su jednake irine br1 u utoru irine br2. Oni su svi paralelno
spojeni i nisu meusobno izolirani (iako to za ovo nae razmatranje nema
nikakvog utjecaja). Da bi se odredilo struju kroz pojedine dione vodie, treba
uzeti u obzir ukupnu impedanciju pojedinog dionog vodia, koja se sastoji od
radnog otpora i reaktancije zbog rasipnog magnetskog toka. Napon Uab je na
svim dionim vodiima jednak, jer ga inducira glavni magnetski tok, a svaki od
dionih vodia ulanuje isti glavni magnetski tok. Raspodjelu struje u tapu moe
se analizirati prema elektrinoj nadomjesnoj shemi na slici 3.40.b).
Radni otpori Rab1 Rab5 dionih vodia 15 su jednaki. Stvarne rasipne reaktancije
Xab1* Xab5* dionih vodia 15 se znatno razlikuju, jer ovise o rasipnim
induktivitetima pojedinih dionih vodia (analogno ukupnoj rasipnoj reaktanciji
Xr* prema (3.27.)):
X ab1 = r Lab1
*
(3.96.)
*
X ab5 = r Lab5
Rasipni induktivitet dionog vodia 1 (u dnu utora) je vei od rasipnog
induktiviteta dionog vodia 2 itd., pa se i pripadne reaktancije isto tako
razlikuju. Slijedi:
* * *
X ab1 > X ab2 > X ab5 (3.97.)
3. Asinkroni strojevi 131
hr1
0 br2 0 J
a) b)
Slika 3.41. Raspodjela gustoe struje tapa u dubokom utoru rotora
Efektivni otpor Rab i rasipni induktivitet Lab tapa s potiskivanjem struje moe
se izraunati prema [5]:
sh 2 + sin 2
Rab ~ = Rab0 (3.98.)
ch 2 cos 2
3 sh2 sin 2
Lab~ = Lab0 (3.99.)
2 ch2 cos 2
132 3. Asinkroni strojevi
gdje je:
1 b
= hr1 r 0 r1 (3.100.)
2 br2
U prethodnim izrazima su koritene sljedee oznake:
Rab0 radni otpor tapa bez potiskivanja struje,
Lab0 rasipni induktivitet tapa bez potiskivanja struje,
0 permeabilnost zraka,
elektrina vodljivost materijala tapa.
a)
T
a)
c)
b)
b)
c)
1 0 s
B a)
b) c)
0 x
Slika 3.43. Prostorni harmonici
magnetske indukcije
a) osnovni harmonik,
b) peti harmonik,
c) sedmi harmonik.
Nasuprot tome sedmi, trinaesti, devetnaesti itd. harmonik stvaraju polje istog
smjera kao osnovni harmonik. To su direktni harmonici.
Slika 3.44.
Karakteristika momenta
asinkronog motora s
izraenim petim i sedmim c)
harmonikom polja
a) osnovni harmonik,
b) peti harmonik,
0 ns n
c) sedmi harmonik, b)
d) rezultantna karakteristika
motora, T d)
e) karakteristika tereta. e)
C
B
A
0 ns n
Tekoe pri zaletu mogu nastati ako karakteristika tereta ima takav oblik da
sijee karakteristiku momenta motora u stabilnoj radnoj toki na sedlu od vieg
harmonika. Kad bilo kakva smetnja narui jednakost momenta motora i
momenta tereta, pa se brzina vrtnje promijeni, stabilni e se pogon nakon
nestanka smetnje vratiti u prvobitno stanje (u brzinu vrtnje prije smetnje). Uvjet
3. Asinkroni strojevi 135
Ako je sinkroni moment jako izraen, moe se dogoditi da motor pri zaletu
zapne na tom sinkronom momentu. Meutim, ako je zalet dovoljno brz, onda
e motor moda i preskoiti tu toku. Motor moe prijei preko sinkrone
brzine nekog harmonika tako da je izvan koraka, pa se sinkroni moment nee
niti pojaviti.
Sinkroni moment se moe pojaviti i u toki kratkog spoja. Ako motor miruje i
ako je moment tereta vei od rezultantnog momenta motora, tada nee moi ni
krenuti.
Uz asinkrone i sinkrone momente vii harmonici izazivaju jo neke neeljene
pojave.
Vibracije se mogu pojaviti u sluaju neizbalansiranih sila na rotor. To je sluaj
ako imamo rotacijska polja bliskih frekvencija, od kojih se jedno vrti na jednu, a
drugo na drugu stranu. Kao posljedica vibracija se pojavljuje buka. Zanimljivo
je da se frekvencijskom analizom buke moe ustanoviti red harmonika koji je
izaziva.
Pokus praznog hoda je relativno lako izvesti jer pritom ne teretimo stroj
mehaniki. Zato je to pokus koji se u pravilu provodi nakon kontrole namota i
naponskih pokusa. Uz promjenu napona na motoru U mjerimo struju I0 i snagu
P0 koju motor uzima iz mree. Principijelna shema mjerenja je prikazana na slici
3.46.
3. Asinkroni strojevi 137
V f
A A A
W W W
Slika 3.46. Shema mjerenja
karakteristika praznog hoda
U V W trofaznog asinkronog motora
asinkroni
m motor
Ona ima oblik kao na slici 3.47. Gornji dio karakteristike savinut je poput
parabole. Kad ne bi bilo zasienja magnetskog kruga, taj bi dio bio pravac kako
je to naznaeno na slici 3.47.d). Pravac d) odreuje struju magnetiziranja
zranog raspora na sinkronoj brzini vrtnje.
138 3. Asinkroni strojevi
c)
Io a)
b)
d)
Slika 3.47.
Karakteristika zasienja
asinkronog motora
a) uobiajeno zasienje,
b) manje zasienje,
c) vee zasienje,
d) bez zasienja na sinkronoj brzini. 0 Un U
Donji dio krivulje svinut je zbog porasta radne komponente struje praznog hoda.
Naime, iako se ne tereti motor vanjskim momentom, motor mora razviti moment
za pokrivanje gubitaka trenja i ventilacije. Gubici trenja i ventilacije Pdmec su
praktiki konstantni, jer se u praznom hodu brzina vrtnje tek neznatno mijenja s
naponom. Stoga vrijedi:
cos o
Slika 3.48.
Faktor snage u praznom hodu u
ovisnosti o naponu
0 Un U
P0
P0
Pws0
P0 '
PFes (+ Pdad0 )
Slika 3.49.
Gubici u praznom hodu
u ovisnosti o naponu
Pdmec
0 Un U
140 3. Asinkroni strojevi
Es
Xm = (3.113.)
I
Ako se rotor asinkronog motora zakoi, a stator spoji na izvor napona, taj sluaj
je s elektroenergetskog stanovita ekvivalentan kratkom spoju transformatora.
Pokus se stoga i naziva pokusom kratkog spoja. Uz mjerenje ulazne elektrine
snage Pk, napona U i struje Ik u pokusu kratkog spoja mjeri se jo i moment na
osovini Tk. To se moe izvesti mehanikom konicom uz mjerenje sile ili
dinamo-vagom. Kao i kod praznog hoda snima se sve veliine uz razliite iznose
napona na stezaljkama. Elektriki dio sheme mjerenja za pokus kratkog spoja
asinkronog motora je jednak kao i za mjerenje praznog hoda (slika 3.46.), uz
napomenu da se rotor ne vrti, pa je m = 0.
Budui da struje mogu biti jako velike, veliki su i gubici, pa se stroj brzo
zagrijava. Zbog toga se mora pri analizi mjerenja posebno obratiti pozornost na
temperaturu namota. Mjerenje se najee provodi sniavanjem napona od
maksimalne vrijednosti prema nuli, kako bi se smanjili problemi sa
zagrijavanjem.
I T
c)
cos
Tk a)
b)
Ik
Slika 3.50.
Mjerene karakteristike kratkog spoja
a) struja,
b) faktor snage, In
c) moment.
0 Uk Un U
Tk
U = konst.
Slika 3.51.
Ovisnost poteznog momenta
asinkronog motora o
meusobnom poloaju rotora i
statora
P U = konst.
T f = konst. cos
I I
cos
n Pm
n m P
s
Tm T
Pd
Pd
cos 0
I0
s
0 P0 Pin
Slika 3.52. Karakteristike optereenja asinkronog motora
Na slici 3.52. su posebno oznaene snaga P0, struja I0 i faktor snage cos 0
praznog hoda, te toke u kojima su maksimalni: stupanj djelovanja m, snaga Pm
i moment Tm.
Treba uoiti da je maksimalni stupanj djelovanja m uvijek za snagu koja je
manja od maksimalne izlazne snage Pm. Maksimalni moment Tm nastupa za jo
veu ulaznu, a manju izlaznu snagu od maksimalne. Naravno, u normalnom
pogonu motor ne moe raditi u toki maksimalnog (prekretnog) momenta.
Faktor snage cos , gubitke Pd i stupanj djelovanja treba odrediti za svaku
mjerenu toku pomou izmjerenih vrijednosti napona U, struje I, snage Pin,
klizanja s, otpora stezaljki namota statora RLs, te poznatih gubitaka PFe i Pdmec (iz
pokusa praznog hoda).
Faktor snage cos se rauna iz mjerene radne snage Pin i prividne snage S:
Pin
cos = (3.132.)
S
Pin
cos = (3.133.)
3U I
3. Asinkroni strojevi 147
P = Pin Pd (3.139.)
Pd
= 1 (3.141.)
Pin
Slika 3.53.
Mjerenje klizanja
stroboskopom
2p = 2 2p = 4 a) stroboskopski
t svjetlosni
Timp Timp Timp impulsi,
b) zvijezde pri
a) b) mjerenju.
MOTOR GENERATOR
ispitivani stroj a)
dinamo vaga
T
stator s
Tr n
Slika 3.54. Dinamo-vaga
a) mehanika veza, Tin
b) principijelno
djelovanje. vaga
rotor
b)
pokazni instrument
kapacitivni,
tenzometrijski i slino.
b)
Slika 3.56.
Snimanje karakteristike momenta
a) karakteristika motora,
b) karakteristike dinamo-vage.
a)
0 ns n
R uR
TAHOGENERATOR u
C
Slika 3.57. Derivator s R-C lanom
Neka u krugu prema slici 3.57. tee struja i i neka je na kondenzatoru C naboj
iznosa q. Napon u je jednak zbroju napona na kondenzatoru C i otporniku R:
q
u= +iR (3.152.)
C
Deriviranjem prethodnog izraza dobije se:
du dq 1 di i di
= +R = +R (3.153.)
dt dt C dt C dt
3. Asinkroni strojevi 153
dn 1 i di
= + R (3.156.)
d t kTG C dt
Ako je otpor R malen, moe ga se zanemariti. Derivacija brzine je tada:
dn 1 i
= (3.157.)
d t kTG C
Dobila se derivacija brzine proporcionalna struji. Signal, koji je proporcionalan
struji i, je pad napona uR na otporniku R. Dakle, napon u iz tahogeneratora je
proporcionalan brzini, a pad napona na otporniku uR je proporcionalan derivaciji
brzine, dakle momentu.
T
a) b)
- ns 0 ns n
Slika 3.58. Provedba mjerenja momenta motora iz zaleta
a) zalet do praznog hoda s jednim smjerom vrtnje,
b) mjerena karakteristika nakon reverziranja.
Pokretanje moe ipak stvarati tekoe zbog velike potezne struje. Potezna struja
moe biti viestruko vea od nazivne, pa ukopanja motora mogu uzrokovati
nedopustive strujne udarce na mreu. Jedan od naina, da se udarci na mreu
smanje, je pokretanje zvijezda-trokut.
Trofazni statorski namot moe biti spojen u zvijezdu ili trokut. Spoj namota i
stezaljki je za oba ova spoja prikazan na slici 3.59.
U2 V2 W2 U2 V2 W2
U1 V1 W1 U1 V1 W1
L1 L1
L2 L2
L3 L3
W2 U2 V2 W2 U2 V2
Slika 3.59.
U1 V1 W1 U1 V1 W1 Spoj namota i stezaljki
L1 L1 asinkronog motora
a) zvijezda spoj,
L2 L2
b) trokut spoj.
L3 L3
a) b)
156 3. Asinkroni strojevi
Ako je motor graen tako da radi trajno s namotima na linijskom naponu (namot
je spojen u trokut), onda ga se moe privremeno, za vrijeme pokretanja spojiti u
zvijezdu. Naponi na namotima pojedinih faza su onda 3 puta manji, pa e
fazna struja biti puta 3 manja i jednaka linijskoj struji.
Kod spoja u trokut je linijska struja 3 puta vea od fazne u spoju trokut,
odnosno 3 puta vea od fazne (i linijske) u zvijezda spoju.
I T
a) c)
Slika 3.60.
Karakteristike asinkronog
motora pri zvijezda-trokut pokretanju d) e)
a) struja u trokut spoju,
b)
b) struja u zvijezda spoju,
c) moment u trokut spoju,
d) moment u zvijezda spoju,
e) moment tereta. 0 ns n
Kratko spajanje moe izvesti na rotoru poseban ureaj koji radi na osnovi
centrifugalne sile. Nakon toga mogu se podii etkice s kliznih koluta pomou
podizaa etkica. Stroj tada radi samo s otporom rotorskog namota.
Asinkroni stroj ima dva podruja gdje moe raditi kao konica:
protustrujno koenje i
generatorski rad.
To se vidi na krunom dijagramu (slika 3.35.) i na karakteristici momenta (slika
3.36.). U oba sluaja konog rada asinkroni stroj prima mehaniku energiju
preko osovine.
PFes
P Pdr
sP
( 1 - s ) P Pd ad
Slika 3.61.
Dijagram toka snage Pdmec
asinkronog stroja u
generatorskom radu
Pin
158 3. Asinkroni strojevi
Pinel
Pws
P PFes
Pinmec
(1 - s ) P
Pdmec Pdad sP
Slika 3.62. Dijagram
toka snage asinkronog
stroja kod protustrujnog
koenja
PRad Pwr
Pri protustrujnom koenju stroj uzima iz mree elektrinu snagu Pinel i preko
osovine mehaniku Pinmec. Sva se ta snaga pretvara u gubitke, odnosno u toplinu,
i to najvie u rotorskom krugu zbog gubitaka u rotorskom namotu Pwr i na
dodatnim otporima PRad.
Ako se fazu statorskog namota pri mirujuem rotoru spoji na izvor istosmjernog
napona takvog iznosa da kroz namot tee struja jednaka maksimalnoj vrijednosti
struje magnetiziranja, stvorit e se mirujue magnetsko polje. Rotor se nee
zakrenuti.
T a)
c)
0 ns n
Slika 3.63.
Karakteristike momenta
asinkronog stroja
a) u motorskom radu uz
3-fazno napajanje,
b) pri koenju b)
istosmjernom strujom,
c) moment tereta.
+ + + +
a)
+
Slika 3.64. Spojevi statorskog namota za
koenje istosmjernom strujom
a) nesimetrini spojevi,
b) b) simetrini spoj.
3.7.1. Reverziranje
L1
L2
L3
U V W
statorski
Slika 3.65. namot
Reverziranje trofaznog asinkronog motora
3. Asinkroni strojevi 161
Viebrzinski motori se izvode obino s vie namota na statoru. Ovi namoti mogu
biti smjeteni u iste utore ili u posebne utore za svaki namot. Kod viebrzinskih
motora je rotorski namot uvijek kavezni. Takav se rotor sam prilagoava
proizvoljnom broju polova, jer broj polova rotora i statora mora uvijek biti
jednak.
T c)
b)
broja polova 1:2. Namot svake faze se sastoji od dvije grane. Za etveropolni
motor ove grane trebaju biti spojene paralelno (slika 3.67.). U drugom sluaju,
kad motor treba biti dvopolni, grane svake faze se spoje u seriju (slika 3.68.).
silnice
U1 U2 magnetskog
W2 V1 toka
N Y1
Z2 W1 V2 X1
L3 Z1 Y2 L2 L1 X2
a) b)
X2 Y1 silnice
X1 Y2 magnetskog
toka
X1
U1 V2
X2
L1 W2 Z2 Z1 W1 L3
a) b)
Slika 3.68. Dahlanderov spoj za 2-polni namot
a) spoj namota,
b) shematski prikaz jedne faze namota i magnetskog polja.
3. Asinkroni strojevi 163
T b)
a)
c)
e)
d)
f)
0 n3 n2 n1 ns n
Slika 3.69. Regulacija brzine vrtnje dodavanjem otpora u rotorski krug
a) b) c) d) momenti motora,
e) f) momenti tereta.
164 3. Asinkroni strojevi
T a)
b)
B A c)
0 ns n
Slika 3.70. Karakteristika momenta asinkronog motora pri promjeni napona
a) moment motora uz nazivni napon,
b) moment motora uz snieni napon,
c) moment tereta.
a)
b) B A
c)
0 n2 n1 ns n
Slika 3.71. Karakteristika momenta asinkronog motora pogodna za regulaciju
promjenom napona
a) moment motora uz nazivni napon,
b) moment motora uz snieni napon,
c) moment tereta.
a)
d)
A
b)
B
c)
C
0 n3 n2 n1 ns n
Slika 3.72. Regulacija brzine promjenom napona u pogonu ventilatora
a) moment motora uz nazivni napon,
b) moment motora uz 30% snieni napon,
c) moment motora uz 50% snieni napon,
d) moment tereta.
2 Es
= = konst. (3.162.)
2 fs N s kws
3. Asinkroni strojevi 167
2 Es '
= = konst. (3.163.)
2 fs ' N s kws
Izjednaenjem prethodna dva izraza za magnetski tok proizlazi da se s
promjenom frekvencije mora i napon mijenjati u omjeru:
Es Es '
= (3.164.)
fs fs '
Dakle, pri promjeni frekvencije treba odravati:
Es
= konst. (3.165.)
fs
U tom sluaju e stroj zadrati priblino jednaki moment. Snaga na osovini e se
mijenjati proporcionalno brzini vrtnje (izrazi (2.89.) i (3.140.)), odnosno
frekvenciji. Kruni dijagram ostaje u biti nepromijenjen, osim to se na tom
dijagramu toka kratkog spoja kod manje frekvencije pomie ulijevo. Detaljnija
analiza ipak pokazuje da se karakteristika momenta neto mijenja, kako se to
vidi na slici 3.73.
T
a)
b)
Slika 3.73.
Karakteristike momenta asinkronog
motora u ovisnosti o klizanju pri promjeni
frekvencije U
a) moment motora uz napon U1 i = konst.
frekvenciju f1, f
b) moment motora uz snieni
napon U2 i frekvenciju f2.
1 0 s
168 3. Asinkroni strojevi
T
Slika 3.74.
a) Karakteristike momenta
asinkronog motora pri promjeni
U frekvencije
b) = konst. a) moment motora uz
f napon U1 i frekvenciju
c) f1,
b) moment motora uz
C B A napon U2 < U1 i
d) frekvenciju f2 < f1,
c) moment motora uz
napon U3 < U2 i
1 0 0 0 s frekvenciju f3 < f2,
0 ns3 ns2 ns1 n d) moment tereta.
Cijene takvih izvora napajanja su jo nedavno bile visoke. Meutim, kako cijena
elektronikih elemenata naglo opada, danas je cijena asinkronog kaveznog
motora s pretvaraem pristupana, a pogotovo je ovakvo rjeenje za upravljanje
brzinom vrtnje prihvatljivo sa stajalita potronje elektrine energije i
odravanja. Stoga asinkroni kavezni motor sve vie istiskuje kolutne asinkrone i
istosmjerne kolektorske motore iz reguliranih pogona.
3. Asinkroni strojevi 169
I0 O
TA < 0
Is Ir'
Slika 3.75.
Radna toka asinkronog
A generatora
IC
U C = I CL =
C C I
Us Es = f ( I C )
Es
C
statorski
namot
E0
a) 0 IC0 b) IC
Slika 3.76. Samouzbudni asinkroni generator
a) prikljuak kondenzatora na statorski namot,
b) princip samouzbude.
4. POPIS OZNAKA
A
A oznaka faze statorskog namota
oznaka ampermetra
A radna toka u podruju generatorskog rada asinkronog motora
a oznaka faze rotorskog namota
B
B oznaka faze statorskog namota
B radna toka u podruju protustrujnog koenja asinkronog motora
B magnetska indukcija [T]
B vektor magnetske indukcije, maksimalna vrijednost [T]
Bd magnetska indukcija u uzdunoj osi stroja [T]
Bd vektor magnetske indukcije u uzdunoj osi stroja [T]
Bq magnetska indukcija u poprenoj osi stroja [T]
Bq vektor magnetske indukcije u poprenoj osi stroja [T]
Bq1 osnovni harmonik magnetske indukcije u poprenoj osi stroja [T]
b magnetska indukcija, trenutna vrijednost [T]
br1 irina dionog vodia u rotorskom utoru [m]
br2 irina rotorskog utora [m]
C
C oznaka faze statorskog namota
C kapacitet kondenzatora [F]
cos faktor snage
cos 0 faktor snage praznog hoda
cos k faktor snage kratkog spoja
cos n nazivni faktor snage
D
d uzduna os stroja
dr vanjski promjer rotora [m]
ds unutarnji promjer (provrt) statora [m]
E
E0 poetni, remanentni napon, efektivna vrijednost [V]
EA, EB, EC inducirane elektromotorne sile u fazama trofaznog namota[V]
172 4. Popis oznaka
F
F vektor sile na vodi [N]
F sila [N]
Fc centrifugalna sila [N]
f oznaka frekvencmetra
f osnovna frekvencija u stroju [Hz]
fL frekvencija napona mree [Hz]
fn nazivna frekvencija u stroju [Hz]
fr frekvencija napona i struja u rotoru [Hz]
4. Popis oznaka 173
G
G toka prekretnog momenta u podruju generatorskog rada asinkronog
motora
H
H jakost magnetskog polja [A/m]
H vektor jakosti magnetskog polja [A/m]
h visina [m]
hr1 visina rotorskog utora [m]
I
I struja, efektivna vrijednost [A]
I struja statora, linijska, efektivna vrijednost [A]
I 1, I 2, I 3 fazori struja u tapovima rotora, efektivna vrijednost [A]
I12, I23, I21', I32' fazori struja u prstenima rotora, efektivna vrijednost [A]
I0r fazor radne komponente struje u praznom hodu [A]
Ia struja u jednoj fazi armaturnog namota, efektivna vrijednost [A]
IC struja kroz kondenzatore, efektivna vrijednost [A]
IC0 poetna struja kroz kondenzatore, efektivna vrijednost [A]
Id uzduna komponenta fazne struje statora, efektivna vrijednost [A]
Id fazor uzdune komponente struje statora, efektivna vrijednost [A]
If uzbudna struja [A]
Ifn nazivna uzbudna struja [A]
If0 uzbudna struja u praznom hodu [A]
Ifk uzbudna struja u kratkom spoju (uz statorsku struju jednaku nazivnoj)
[A]
Ik struja kratkog spoja, linijska, efektivna vrijednost [A]
Ik0 armaturna struja kratkog spoja uz uzbudnu struju praznog hoda i nazivni
napon, efektivna vrijednost [A]
Im imaginarna os u kompleksnoj ravnini
In nazivna struja, linijska, efektivna vrijednost [A]
Iq poprena komponenta fazne struje statora, efektivna vrijednost [A]
Iq fazor poprene komponente struje statora, efektivna vrijednost [A]
Ir fazna struja rotora, efektivna vrijednost [A]
Ir fazor fazne struje rotora, efektivna vrijednost [A]
Ir' fazor fazne struje rotora, svedene na statorsku stranu, efektivna vrijednost
[A]
Irg' fazor fazne struje rotora u generatorskom podruju rada, svedene na
174 4. Popis oznaka
J
J gustoa struje [A/m2],
moment inercije [kgm2]
K
K toka kratkog spoja
K oznaka stezaljke rotorskog namota
KT konstanta stroja [m2 min-1]
kr umnoak broja faza, broja utora, faktora namota rotora i konstante
ks umnoak broja faza, broja utora, faktora namota statora i konstante
kTG konstanta tahogeneratora [Vmin]
kTs konstanta momenta za stator [min]
kw faktor namota
kwr faktor namota rotora
kws faktor namota statora
k omjer rasipne reaktancije i radnog otpora faze rotora
L
L oznaka stezaljke rotorskog namota,
induktivitet [H]
L1, L2, L3 oznake sabirnica elektrine mree
Lab0 rasipni induktivitet tapa bez potiskivanja struje [H]
Lab1... Lab5 rasipni induktiviteti dionih vodia u rotorskom utoru [H]
Lab rasipni induktivitet tapa s potiskivanjem struje [H]
4. Popis oznaka 175
M
M toka prekretnog momenta
N
N oznaka sjevernog magnetskog pola stroja
N radna toka stroja (obino nazivna)
N broj okretaja zvijezde pri mjerenju klizanja
Na broj serijski vezanih zavoja jedne faze armaturnog namota
Nr broj serijski vezanih zavoja jedne faze rotorskog namota
Ns broj serijski vezanih zavoja jedne faze statorskog namota
n indeks za nazivni rad
n brzina vrtnje [o/min]
nm prekretna brzina vrtnje [o/min]
nn nazivna brzina vrtnje [o/min]
nr brzina okretnog polja rotora [o/min]
nr0 brzina okretnog polja rotora koji miruje [o/min]
n rel relativna brzina vrtnje rotora u odnosu na sinkronu brzinu [o/min]
ns sinkrona brzina vrtnje [o/min]
brzina rezultantnog okretnog protjecanja [o/min]
O
O toka praznog hoda stroja
176 4. Popis oznaka
P
P izlazna radna snaga (koju stroj daje u mreu kao generator ili preko
osovine radnom mehanizmu kao motor) [W]
P0 snaga praznog hoda [W]
P0' ui gubici praznog hoda [W]
Pd ukupni gubici u stroju [W]
Pdad gubici uslijed viih harmonika magnetskog polja [W]
Pdad0 gubici uslijed viih harmonika magnetskog polja u praznom hodu [W]
Pdmec mehaniki gubici uslijed ventilacije i trenja u leajevima [W]
Pdr gubici u radnim otporima u rotorskom krugu [W]
Pel elektrina snaga stroja [W]
PFe gubici u eljezu [W]
PFer gubici u eljezu rotora [W]
PFes gubici u eljezu statora [W]
Pin radna snaga koju stroj uzima iz mree (motor) ili preko osovine
(generator) [W]
Pinel elektrina radna snaga koju stroj uzima iz mree [W]
Pinmec mehanika snaga koju stroj uzima preko osovine [W]
Pk snaga kratkog spoja [W]
Pm maksimalna snaga asinkronog motora [W]
Pmec mehanika snaga na osovini stroja [W]
P n nazivna snaga motora [W]
PRad gubici snage u vanjskim otporima ukljuenima u rotorski krug [W]
Pwr gubici snage u rotorskom namotu [W]
Pwrk gubici snage u rotorskom namotu u kratkom spoju [W]
Pws gubici snage u statorskom namotu [W]
Pws0 gubici snage u statorskom namotu u praznom hodu [W]
Pwsk gubici snage u statorskom namotu u kratkom spoju [W]
P snaga u zranom rasporu stroja [W]
P k snaga u zranom rasporu stroja u kratkom spoju [W]
p broj pari polova
Q
Q jalova snaga [var]
Qcap kapacitivna jalova (reaktivna) snaga [var]
Qind induktivna jalova (reaktivna) snaga [var]
Qr broj utora rotora
q poprena os stroja
q naboj [C]
R
R radni otpor otpornika []
4. Popis oznaka 177
S
S oznaka junog magnetskog pola stroja
S prividna snaga koju stroj daje u mreu [VA],
Sin prividna snaga koju stroj uzima iz mree [VA]
S n nazivna snaga sinkronog generatora [VA]
s klizanje
s0 klizanje za radnu toku bez dodatnog otpora u rotorskom krugu
sa, sb, sc klizanja za radne toke s dodatnim otporima u rotorskom krugu
sm* prekretno klizanje s uraunatom impedancijom statorskog namota
sm prekretno klizanje
T
T moment stroja [Nm],
mjereno vrijeme [s]
TA moment asinkronog stroja u podruju generatorskog rada [Nm]
TB moment asinkronog stroja u podruju protustrujnog koenja [Nm]
Td' prijelazna ili tranzijentna vremenska konstanta [s]
Td'' poetna ili subtranzijentna vremenska konstanta [s]
Te elektromagnetski moment stroja [Nm]
Tf elektromagnetski moment stroja uslijed uzbude [Nm]
Timp trajanje svjetlosnog impulsa stroboskopa [s]
Tin pogonski moment dinamo-vage [Nm]
Tk moment u kratkom spoju motora [Nm]
178 4. Popis oznaka
U
U oznaka stezaljke stroja
U statorski napon, linijski, efektivna vrijednost [V]
U fazor statorskog napona, linijski, efektivna vrijednost [V]
UA, UB, UC fazni naponi mree [V]
UA, UB, UC fazori faznih napona mree [V]
Uab fazor napona na dionim vodiima u rotorskom utoru [V]
UC napon na kondenzatoru [V]
Uf uzbudni napon [V]
Ufn nazivni uzbudni napon [V]
Uk napon kratkog spoja, linijski, efektivna vrijednost [V]
UL napon napajanja (mree), linijski, efektivna vrijednost [V]
UL fazor napona napajanja (mree), linijski, efektivna vrijednost [V]
Un nazivni napon, linijski, efektivna vrijednost [V]
Uph napon napajanja (mree), fazni, efektivna vrijednost [V]
Uph fazor napona napajanja (mree), fazni, efektivna vrijednost [V]
Ur rotorski napon, fazni, efektivna vrijednost [V]
Ur fazor rotorskog napona, efektivna (fazna) vrijednost [V]
Us statorski napon, fazni, efektivna vrijednost [V]
Us fazor statorskog napona, efektivna (fazna) vrijednost [V]
Usn statorski napon u nazivnom radu, fazni, efektivna vrijednost [V]
u statorski napon, linijski, trenutna vrijednost [V],
napon tahogeneratora, trenutna vrijednost [V],
uR napon na otporniku, trenutna vrijednost [V]
ur rotorski napon, fazni, trenutna vrijednost [V]
us statorski napon, fazni, trenutna vrijednost [V]
4. Popis oznaka 179
V
V oznaka voltmetra
V0 oznaka nul-voltmetra
V oznaka stezaljke stroja,
volumen stroja [m3]
vr obodna brzina rotora [m/s]
W
W oznaka vatmetra
W predana (izlazna) energija [Ws],
oznaka stezaljke stroja,
Wacc akumulirana energija [Ws]
Wd toplinska energija usljed gubitaka snage u stroju [Ws]
Win primljena (ulazna) energija [Ws]
X
Xd uzduna sinkrona reaktancija []
Xd' prijelazna reaktancija []
Xd'' poetna reaktancija []
Xh sinkrona reaktancija u uem smislu (bez rasipne reaktancije statora),
fazna vrijednost []
Xk reaktancija po fazi asinkronog motora u kratkom spoju []
Xm glavna (meuinduktivna) reaktancija po fazi []
Xq poprena sinkrona reaktancija []
Xs sinkrona reaktancija, fazna vrijednost []
Xsr relativna sinkrona reaktancija []
Xab1* ... Xab5* stvarne rasipne reaktancije dionih vodia u rotorskom utoru
[]
Xdamp rasipna reaktancija prigunog namota po fazi []
Xf rasipna reaktancija uzbudnog namota po fazi []
Xr rasipna reaktancija (induktivni otpor) faze rotorskog namota, odreena za
nazivnu frekvenciju []
Xr' rasipna reaktancija (induktivni otpor) faze rotorskog namota, svedena na
statorsku stranu []
*
Xr stvarna rasipna reaktancija (induktivni otpor) faze rotorskog namota []
Xs rasipna reaktancija (induktivni otpor) faze statorskog namota, odreena
za nazivnu frekvenciju []
Y
y korak namota
180 4. Popis oznaka
Z
Zk impedancija faze asinkronog motora u kratkom spoju, modul []
Zk impedancija faze asinkronog motora u kratkom spoju, kompleksna
vrijednost []
Zr impedancija faze rotorskog kruga, modul []
Zr impedancija faze rotorskog kruga, kompleksna vrijednost []
Zr0 impedancija faze rotorskog namota, kompleksna vrijednost []
Zs impedancija faze statora, kompleksna vrijednost []
kut zakreta osi faze rotorskog namota prema osi faze statorskog namota,
elektriki [rad]
Cu temperaturni koeficijent materijala namota [K-1]
kut izmeu vektora indukcije i armaturnog protjecanja (bez uzbude na
rotoru), elektriki [rad]
U promjena napona [V]
If promjena uzbudne struje [A]
povienje temperature namota u odnosu na temperaturu okoline [C]
r kut optereenja rotora, elektriki []
s kut optereenja statora, elektriki []
E
stupanj djelovanja (omjer predane i primljene radne snage) stroja
m maksimalni stupanj djelovanja asinkronog motora
protjecanje, ukupno (rezultantno) [A]
vektor ukupnog (rezultantnog) protjecanja [A]
A protjecanje jedne faze (faze A) [A]
a ukupno protjecanje armature [A]
a vektor protjecanja armature [A]
an vektor protjecanja armature u nazivnom radu [A]
ak vektor protjecanja armature u kratkom spoju [A]
4. Popis oznaka 181
d vektor komponente ukupnog protjecanja u uzdunoj osi stroja [A]
d komponenta ukupnog protjecanja u uzdunoj osi stroja [A]
f uzbudno protjecanje [A]
f vektor uzbudnog protjecanja [A]
f0 uzbudno protjecanje u praznom hodu [A]
f0 vektor uzbudnog protjecanja u praznom hodu [A]
fk uzbudno protjecanje u kratkom spoju [A]
fk vektor uzbudnog protjecanja u kratkom spoju [A]
fn uzbudno protjecanje u nazivnom radu [A]
fn vektor uzbudnog protjecanja u nazivnom radu [A]
q komponenta ukupnog protjecanja u poprenoj osi stroja [A]
q vektor komponente ukupnog protjecanja u poprenoj osi stroja [A]
r protjecanje rotorskog namota asinkronog stroja [A]
r vektor protjecanja rotorskog namota asinkronog stroja [A]
s protjecanje statorskog namota asinkronog stroja [A]
s vektor protjecanja statorskog namota asinkronog stroja [A]
elektrina vodljivost materijala [S]
veliina za raun potiskivanja struje
p polni korak [m]
magnetski tok po polu, maksimalna vrijednost [Wb]
(t) magnetski tok, vremenski ovisan [Wb]
gl glavni magnetski tok [Wb]
m fazor maksimalne vrijednosti magnetskog toka po polu [Wb]
t trenutna vrijednost magnetskog toka po polu [Wb]
rasipni magnetski tok [Wb]
182 4. Popis oznaka
m mehanika kutna brzina [s-1]
ms mehanika sinkrona kutna brzina [s-1]
elektrina kutna brzina (kruna frekvencija) [s-1]
r rotorska kruna frekvencija [s-1]
s statorska kruna frekvencija [s-1]
Indeksi
~ izmjenini
0 prazni hod
0 u mirovanju
1 1. harmoniki lan
a armatura
acc akumulirani
ad dodatni
c centrifugalni
C kondenzator
cap kapacitivno
Cu bakar
d uzduna os stroja
d gubitak, rasipanje
d dinamiki
damp priguno
e elektromagnetski
el elektrini
f fiktivni
f uzbudni
Fe eljezo
g generatorski
gl glavni
h glavni
4. Popis oznaka 183
imp impuls
in ulazni
ind induktivni
k kratki spoj, kratkospojni
L napajanje (mrea)
L optereenje
m prekretni
m maksimalni
m meusobni, zajedniki
m mehaniki
max maksimalni
mec mehaniki
n nazivni
p polni
ph fazni
pm pogonski (prime mover)
q poprena os stroja
r rotor
r radna komponenta
r relativni
R otpor
rel relativni
rel reluktantni
rtc rotirajui
s stator
s sinkroni
T moment
t trenutni
TG tahogeneratora
w namotni
zrani raspor u magnetskom krugu
magnetiziranja
rasipni
termiki
184 5. Literatura
5. LITERATURA
[1] R. Wolf, Osnove elektrinih strojeva, kolska knjiga, Zagreb, 1995.
[2] L. M. Piotrovskij, Elektriki strojevi, Tehnika knjiga, Zagreb, 1967.
[3] Z. Siroti, Z.,Maljkovi, Sinkroni strojevi, Element, Zagreb, 1996.
[4] B. Jurkovi, Z. Smoli, Kolektorski strojevi, kolska knjiga,
Zagreb, 1991.
[5] B. Frani, M. Jadri, Dinamika elektrinih strojeva, Graphis, Zagreb,
1997.
[6] R. Wolf, Ispitivanje elektrinih strojeva II i III, skripta, Sveuilite u
Zagrebu, Elektrotehniki fakultet, Zagreb, 1971.
[7] I. Bai, Elektrini strojevi Upute za laboratorijske vjebe, Sveuilite
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Elektrotehniki fakultet, Osijek,
2000.
[8] S. tefanko, M. Puar, Mjerenje krivulje momenta asinkronih motora iz
zaleta, Automatika, Zagreb, 1992., 1-2, 41-45.
[9] B. Jurkovi, Elektromotorni pogoni, kolska knjiga, Zagreb, 1978.
[10] P. L. Alger, Induction machines, Their Behavior and Uses, Gordon and
Breach Science Publishers, New York, 1970.
[11] G. R. Slemon, A. Straughen, Electric Machines, Addison-Wesley
Publishing Company, USA, 1980.
[12] Konar-GIM katalog
[13] Konar-MES katalog
[14] IEC 60034 standardi
6. Kazalo 185
6. KAZALO
A gubici u statorskom namotu 139
Ampereov zakon protjecanja 2
asinkroni generator 168 H
asinkroni momenti 133 hidrogenerator 10
asinkroni stroj 84
asinkroni zalet 61 I
inducirana EMS po fazi 28
B inducirana EMS rotora u mirovanju
beskontaktna uzbuda 19 100
ispitivanja sinkronih strojeva pri
D gradnji 65
Dahlanderov spoj 161 ispitivanje asinkronih strojeva
dijagram toka snage 111 tijekom proizvodnje 135
dizelski generator 10 izvedbeni oblici 92
E J
elektrina snaga sinkronog stroja 48 jednofazna nadomjesna shema
elektromagnetski moment 40 asinkronog motora 113
energetska bilanca 110
energetska ravnotea 39 K
karakteristika faktora snage kratkog
F spoja 141
Faradayev zakon 2 karakteristika faktora snage praznog
fiktivna inducirana EMS 36 hoda 137
karakteristika kratkog spoja
G sinkronog generatora 34, 69
generator 1 karakteristika momenta asinkronog
generatorski sustav prikazivanja 60 stroja 119, 122, 125, 150
generatorsko koenje asinkronim karakteristika poteznog momenta
motorom 156 142
granica minimalne uzbudne struje karakteristika praznog hoda 67
76 karakteristika struje 116
granica stabilnosti 74 karakteristika struje kratkog spoja
granica zagrijanja eonog prostora 141
76 karakteristika zasienja 136
granica zagrijanja rotorskog namota karakteristike optereenja
74, 76 asinkronog motora 144
granica zagrijanja statorskog kavezni rotor 89
namota 74, 76 klizanje 99
gubici u praznom hodu 138 koenje asinkronim motorom 156
186 6. Kazalo
T Z
tamni spoj za sinkronizaciju 65 zalet s pomonim motorom 61
turbogenerator 9 zrani raspor 3