UNIVERZITET U SARAJEVU

PRIRODNO-MATEMATIKI FAKULTET
ODSJEK ZA GEOGRAFIJU
NASTAVNIKI SMJER

NASTAVNA PRIPREMA NASTAVNOG SATA

GEOGRAFIJE

Nastavna jedinica: SIROVINE I RAZVOJ INDUSTRIJE

Mentori: doc.dr. Senada Nezirovi Mario Andri

dr. Haris Jahi
KOLA: KC Opa-Realna gimnazija
DATUM: Decembar 2016.
PROFESOR: Mario Andri
PREDMET: Geografija
RAZRED: II a

NASTAVNA TEMA:
PROSTORNI EKONOMSKI SISTEMI
NASTAVNA JEDINICA:
Sirovine i razvoj industrije
TIP NASTAVNOG SATA:
Obrada novog nastavnog gradiva

CILJEVI NASTAVNOG SATA:

OBRAZOVNI
Koristeci najadekvatnije nastavne metode,
upoznati uenike sa osnovnim faktorom
razvoja industrije. U tom smislu, naglasiti
posebnu vanost sirovina; kao osnove za
industrijsku proizvodnju, rei neto o
rezervama pojedinih vrsta sirovina u kontekstu
njihove iscrpljenosti ili ne. Zatim ukazati na
one sirovine koje se svrstavaju u kategoriju
obnovljivih sirovina. Poseban akcenat je na
ukazivanju vanosti mineralnih sirovina, koje
imaju presudan znaaj u razvoju veine
industrijskih grana. Zbog vanosti razvoja
prvobitnih-fundamentalnih grana industrije,
ukazati na osnovne rude u crnoj i obojenoj
metalurgiji sa akcentom na rude eljeza i
aluminija i u aspektu vanosti ovih ruda,
spomenuti kljuna arita odnosno distribuciju
istih na tlu Evrope, pa i svijeta.Objasniti
uenicima dananju tendenciju iskoritavanja
sekundarnih sirovina i s tim u vezi njihovih
prednosti pri samoj upotrebi. Na adekvatan
nain upoznati uenike o tzv. Premjetanju
proizvodnje sirovina iz evropskih industrijskih
zemalja u prekookeanske zemlje i navesti
glavne razlike za takvo neto.

2
ODGOJNI
Na osnovu glavnih premisa, pomou kojih e
se uenicima pribliiti data nastavna jedinica,
ukazati na posebnu vanost ouvanja
pojedinih dijelova prirode a u ovom sluaju
njenih resursa, bez kojih bi ovjekova daljnija
egzistencija bila upitna. U tom smislu,
upoznati uenike sa najadekvatnijim
pristupima prema prirodi, kroz pravilan
pristup i racionalno iskoritavanje svega to
priroda daje. Na osnovu saznanja o podjeli
sirovina na obnovljive i neobnovljive, uenike
posebno podstai na racionalan pristup prirodi
i onome to ona, kao takva, daje.
Upoznavajui uenike sa rezervama
mineralnih sirovina u svijetu a posebno u
Evropi, razviti kod njih svijest odnosno naviku
za ozbiljnija i svrsishodnija istraivanja
prostora van svoje domovine ali i razvijanje
svijesti kod uenika o tome da posebno, u
kontekstu trenutnog kvantuma, cijene one
resurse odnosno sirovine koje su zastupljene u
njihovoj zemlji.
FUNKCIONALNI
Kroz ukazivanje posebne vanosti sirovina pri
razvoju industije, poticati uenike na dodatna
istraivanja u oblasti prostornih ekonomskih
sistema na bazi prie o trenutnim resursima
prostora koji e se istraivati. Razvijanje
istraivake svijesti kod uenika sa aspekta
geografskog poimanja distribucije i kvantuma
sirovina odnosno resursa u svijetu a posebno
Bosni i Hercegovini. Uenike trenutna
nastavna jedinica dodatno motivira na uenje
o ovoj ali i drugim tematikama. No, primjena
steenog znanja u praksi, kroz uvaavanje
rezervi spomenutih sirovina i adekvatan opi
pristup prirodi, osnova su prie o aktuelnoj
nastavnoj jedinici. Proirenje saznanja o
funkcionisanju resursa u kontekstu
industrijske proizvodnje u svijetskim okvirima,
podstaci ce uenike na detaljnije analize
problematike prostornih ekonomskih sistema
a u tom smislu i pojedinih njenih dijelova,
posebno u aspektu industrije i njene
preobrazbe-misleci na njeno prestruktuiranje.

3
NASTAVNE METODE
Usmeno izlaganje i razgovor
OBLIK RADA
Frontalni, kombinovani
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA
Geografski udbenik, Geografska karta, tabla,
grafoskop (grafofolije).
ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA
Uvod i najava cilja 7 minuta.
Obrada novog gradiva 33 minuta.
Zavrno ponavljanje 5 minuta.

UVODNI DIO NASTAVNOG SATA

Na poetku ovog nastavnog sata,

neophodno je da ponovimo ono gradivo
koje ste radili zadnja dva nastavna sata.
Privredna grana koju trenutno
obraujete je industrija. ta se
podrazumijeva pod pojmom industrija?
Industrija je proizvodna djelatnost
u kojoj se prerauju anorganske i organske
sirovine, kroz mehanike, bioloke, PITANJE!
hemijske i fizike postupke, zbog
dobivanja poluproizvoda i finalnih
proizvoda.
Industrija, kao privredna grana,
prevashodno se razvila kroz tzv. Proces
industrijske revolucije. Industrijska
PITANJE!
revolucija ima nekoliko faza. Koliko
tano?
O: Industrijaska revolucija ima 3
faze.
ta su osnovne karakteristike prve
industrijske revolucije? PITANJE!
O: Prva industrijska revolucija predstavlja
razdoblje industrijalizacije u kojem je
osnovni izvor energije bio kameni ugalj, a
glavne proizvodne grane tekstilna
industrija, a posebno crna metalurgija te
metalna i metalopreraivaka industrija.

4
 ta je bio glavni pokreta Druge
ind. Revolucije? PITANJE!
Druga industrijska revolucija je
poela predkraj 19. stoljea kada je
elektrina energija postala glavna
pokretaka snaga razvoja ekonomije pa i
itavog drutva.
Nju karakterizira jako prostorno
irenje industrije u svijetu zato to ona
prestaje biti vezana uz nalazita kamenog
uglja. Ovo prostorno irenje industrije u
svijetu se prevashodno odvijalo na raun
intenzivnijeg razvoja saobraaja.
Drugi svjetki rat bio je prekretnica
u irenju industrijalizacije zbog nekoliko PITANJE!
kljunih razloga. Koji su to razlozi?
To su:, pojava veeg broja socijalistikih
zemalja a najvaniji razlog je pronalazak i
uvoenje novih tehnologija u proizvodne
procese.
Ove nove tehnologije se odnose na
automatizaciju i robotizaciju u
industrijskoj proizvodnji kao posljedica
nauno-tehnoloke revolucije odnosno
snanog razvoja informatike i elektronske
industrije.
Za uspjean razvoj industrije posebnu vanost
imaju tzv. Ulazni i izlazni elementi. ta se
PITANJE!
podrazumijeva pod ulaznim i izlaznim
elementima u industrijskoj proizvodnji?
Ulazni elementi su ustvari kljuni faktori
razvoja industrije nekog kraja a to su:
poslovodstvo, kapital, tehnologija proizvodnje,
radna snaga, saobraaj, polupreraevine i
naravno sirovine.
Izlazni elementi su ustvari industrijske usluge i
naravno gotovi industrijski proizvodi
(automobili...).
Dok uspjenost nekog pojedinanog
industrijskog preduzea zavisi od njegovih
ulaznih i izlaznih elemenata-faktora i
proizvoda, dotle razlike industrija irih
podruja( drava i regija) zavisi od drutveno-
ekonomskih sistema pojedinih drava ili grupa
drava.

5
Zato su vani drutveno-ekonomski sistemi PITANJE!
u aspektu industrije?
Svaki drutveno-ekonomski sistem ima
posebna naela i politiku razvoja industrije.
Ovi sistemi usmjeravaju razvoj cjelokupne
industrije .
U kontekstu industrijskog razvoja, na koliko
PITANJE!
se skupina dijele zemlje, s obzirom na
drutveno-ekonomski sistem (sistem koji se
primjenjuje u razvoju industrije).
U pitanju su tri skupine zemalja: razvijene
zemlje (koriste princip trine ekonomije),
socijalistike zemlje (koriste sistem planske
ekonomije) i zemlje u razvoju (neke zemlje su
blie trinoj ekonomiji a neke planskoj
ekonomiji).
ta je osnovna karakteristika prostornog PITANJE!
sistema trine ekonomije?
Razvoj industrije i ukupna ekonomija su u
rukama privatnih vlasnika koji donose odluke
o lokaciji i ukupnom poslovanju svojih
preduzea i pogona.
ta je karakteristika planske ekonomije?
PITANJE!
Ekonomija pa samim time i industrija se razvija
na osnovu dravnih planova. Sva industrija je u
vlasnitvu drave i drava stvara industriju i
njome upravlja a pri izboru lokacije
preovlauju dravni interesi.

Dakle, svaki od perioda ili svaka od faza

industrijske revolucije se odlikovala sa
jednim predominantnim faktorom kao
kljunim u uspjenom razvoju industrije
i ostalim ne manje vanim indikatorima.
injenica je, u aspektu industrijskog
razvoja, da se svaka faza industrijske
revolucije odlikovala sa dominantnom
industrijskom granom te kako su se
mijenjale pojedine faze, mijenjale su se i
dominirajue industrijske grane. Ovo
mijenjane dominantnih industrijskih
grana zavisilo je prevashodno od
SIROVINA, kao kljunog faktora
razvoja industrije.

6
GLAVNI DIO NASTAVNOG SATA

Danas emo govoriti o Sirovinama i (napisati naslov na tabli Sirovine i razvoj

razvoju industrije; pa tako i napiite naslov industrije)
u svoje sveske.
Sirovine kao osnova industrijske
proizvodnje
SIROVINE su prirodni resursi od kojih
se preradom ili obradom dobijaju
polufinalni i finalni proizvodi. U procesu
razvoja industrijalizacije, sirovine su bile
kljuni faktor, uz kasniji razvoj saobraaja.
Sirovine se dijele na osnovu nekoliko
kriterija. Osnovi kriteriji na osnovu kojih
se vri klasifikacija sirovina su: prirodno
obiljeje i stepen regeneracije.
Kakva je podijela sirovina prema
prirodnim svojstvima? PITANJE!
Mogu biti: organske (dolaze od ivih
prirodnih bia odnosno od biljnih i
ivotinjskih tvari i mikroorganizama).
Tabla: Sirovine prema prirodnim
Anorganske (izvor su im
svojstvima: organske i anorganske.
prirodni resursi-voda i zrak).
. U razdoblju klasine industrijalizacije
iskljuivo su se koristile sirovine
organskog porijekla (biljnog i
ivotinjskog) i mineralne sirovine.
PITANJE!
Kako se dijele sirovine s obzirom na
regeneraciju?
Dijele se na: Obnovljive sirovine
(anorganske materije-zrak,voda,Sunce-
njihove energije).
Tabla: Sirovine prema regeneraciji:
Neobnovljive sirovine obnovljive i neobnovljive.
(mineralne sirovine i fosilna goriva-nastali
u dugim geolokim razdobljima).

7
Dakle, kao sirovine u industrijskoj proizvodnji
mogu se koristiti i izvori energije fosilnog
porijekla.
Razvojem nauke i industrije paralelno s
tim, dolo je do promjene u nainu prerade
pojedinih sirovina
Zato se, po vaem miljenju, izmjenio PITANJE!
nain prerade sirovina u industrijskoj
proizvodnji? ta je prevashodno uticalo
na takvo neto?
Do toga je dolo zbog tehnolokog
razvoja, koji je ponajprije uticao na
uvoenje novih tehnologija u preradi
sirovina, tehnologija koje su unaprijedile
proizvodnju.
Dakle tehnoloki razvoj je omoguio tzv.
Prestrukturiranje industrije; u smislu razvoja
novih industrijskih grana, od kojih se veina
orjentirala na koritenje sintetikih sirovina.

8
Za industriju je bio vaan lokacijski uticaj
sirovina. Sirovine su ipak, uprkos svim
promjenama to ih je doivjela industrijska
proizvodnja u minulih 200 godina, i dalje
zadrale temeljni znaaj za razvoj
industrije, mada za veinu preostale
industrije, sirovine nemaju vie takav
lokacijski utjecaj kao to su imale u
poeima razvoja industrijalizacije.
ta je glavni razvoj dananje manje
zavisnosti industrije od tzv. Lokacijskog PITANJE!
utjecaja?
Vie je razloga za takvo neto a kljuni
razlog je u tome to se u svijetu
poboljala i zgusnula saobraajna
mrea, koja ima vie mogunosti i koja je
dostigla veu prijevoznu brzinu.
(na osnovu saobraajnih prednosti,
evropske industrije koriste prekookeanske
u preradi i dobivanju gotovih industrijskih
proizvoda a nekada je npr. V.Britanija
koristila iskljuivo svoju rudu i pravila
eljezare upravo tamo gdje su u
neposrednoj blizini postojale neophodne
sirovine...).
Moe li neko od vas navesti primjer
lokacijskog faktora za razvoj industrije na
tlu Bosne i Hercegovine! PITANJE!
(ako se pitate zato je fabrika aluminija
napravljena u Mostaru ili zato je eljezara
smjetena ba u Zenici, odgovor upravo
nalazite u tzv. Lokacijskoj zavisnosti
industrije od okolnih sirovina pa su u
okruenju Mostara i Zenice smjetene
upravo one sirovine-rude koje su
neophodne za dobivanje aluminija odnosno
elika i eljeza...TE Kakanj, TE
Tuzla...Soda Tuzla...).

9
Neke se sirovine obnavljaju a neke ne.
Koja je osnovna podijela energetskih
resursa, odnosno sirovina s obzirom na PITANJE!
regeneraciju?
Izvore energije odnosno sirovine dijelimo
na one koje se obnavljaju odnosno
regeneriraju i izvore koji se ne obnavljaju.
U izvore energije koji se ne obnavljaju
spadaju fosilna goriva.
Sigurno ste uli za fosilna goriva; ta
spada u fosilna goriva? PITANJE!
U fosilna goriva spadaju: ugalj, nafta,
prorodni gas. Ova goriva-sirovine
uestvuju sa oko 75% u ukupnoj potronji
svjetske energije. Posredstvom fosilnih Tabla: napisati ta spada u fosilna goriva.
goriva dobivamo veinu mehanike
energijeenergije koja je presudna u
industrijskoj proizvodnji ( za pokretanje
maina, za topljenje, hlaenje, ogrijev...).
Kako se dijele fosilna goriva s obzirom na
stanje u kojem se pojavljuju?
PITANJE!
Fosilna goriva se dijele na vrsta (kameni
ugalj, mrki ugalj, treset i koks, tena (nafta
i njeni derivati), gasovita (prirodni gas).
U historijskom poimanju ukupne upotrebe
sirovina, fosilna goriva, kao neobnovljivi
resursi, odigrala su nezamjenjivu ulogu u
nastanku i daljnjem irenju industrijske
proizvodnje.
Tako je ugalj bio dominantan energetski
izvor,od pronalaska parnog stroja pa sve
do 1968.godine; od kada na scenu stupa PITANJE!
koji energetski izvor?
Nakon dominacije uglja na scenu stupa
nafta (posebno nakon izuma SUS motora);
koja je i dan danas nezamjenljiv energetski
izvor a smatra se da e i u budunosti biti
dominantna zajedno sa jo jednim
energetskim izvorom a to je: ta mislite PITANJE!
koji en. Izvor?
Radi se o prirodnom gasu (energentu o ( Folija 1: Udijeli energetskih izvora u
kojem se ve danas vode ustre rasprave u potranji za energijom u svijetu 2000 i
evropskim a naravno i svjetskim 2030.godine).
direktivama industrijskog pa i opeg
ekonomskog sektora).

10
UGALJ
Nezamjenljiv energetski izvor odnosno
sirovina sve do 1968.godine.
Kako nastaje ugalj?
Nastaje sedimentacijom biljnih ostataka pri
emu se oslabaa-smanjuje udio kisika a
poveava udio ugljika; od ijeg sadraja i
zavisi kvalitet uglja. Sedimentacija biljnih
ostataka vri se kroz dugi vremenski period
a moe biti na kopnu ili pod vodom( stoga
se ugalj nalazi kako na razliiti geolokim
formacijama, tako i na razliitim
dubinama).
Dijeli se na 3 velike skupine. Znate li o
kojim se skupinama radi?
Ugalj se dijeli na: kameni ugalj (
najkvalitetnija vrsta uglja koja sadri 78 do
90 % ugljika; antracit je najkvalitetnija
vrsta kam. Uglja koja sadri ak 98 %
ugljika; mrki ugalj (uglavnom slui za PITANJE!
dobivanje koksa; Lignit (manje kvalitetan
ugalj sa 56% ugljika; veoma est i na
podruju BiH, ovdje spada i treset kao
najnekvalitetniji ugalj.
Koje su vodee zemlje u proizvodnji i
izvozu? U proizvodnji uglja prednjae: PITANJE!
Kina-34%, SAD-18%, Indija-7,5%,
Australija-6,5%...
Najvei izvoznici uglja su: Australija-27%,
(Folija 2: Geografski razmjetaj glavnih
Rusija, JAR, i Indija.
trgovinskih puteva uglja u svijetu).
Koje su vodee zemlje u svijetu po
zalihama uglja i zato je ugalj smjeten u
tim zemljama? Vodee zemlje svijeta kada
su u pitanju zalihe uglja su one zemlje koje
se nalazi u prostoru u ijoj je jezgri bilo
prvobitno Laurazijsko i Gondvansko (Folija 3: Geografski razmjetaj leita
kopno. Dakle, radi se o prostoru starih- uglja u svijetu).
paleozojskih naslaga-naslaga iz perioda
sedimentacije biljnog odnosno umskog
pokrova koji je preplavljen nadiranjem
mora odnosno vode( ovaj proces je najvie
do izraaja doao u periodi karbona-pred
sami kraj paleozoika). Ostatak geneze
ugljenih bazena vezan je za period
neogena i ponovne sedimentacije ostataka
biljnog pokrova.

11
Obnovljivi izvori energije se shodno
svome nazivu svakodnevno obnavljaju i tu
spadaju: energija vode, energija vjetra,
Suneva energija, energija plime i oseke i
energija termalnih izvora.
Kod prerade fosilnih energetskih sirovina,
sirovine sagorijevanjem nestaju odnosno
ne mogu se ponovno koristiti; dok kod
prerade nekih mineralnih sirovina a
posebno organskih ( kauuka, papira,
drveta...), rije je o prolaznom stadiju.Vei
dio sirovina se moe nakon upotrebe,
preradom (reciklaom) ponovno staviti u
proizvodni kruni tok. Preradom otpada
dobijaju se sekundarne sirovine ( slue za
proizvodnju novih dobara).
Procesom reciklae rjeavaju se brojni
ekoloki problemi jer se ovim procesom
zbrinjava otpad i titi okoli od oneienja.
Reciklaa kao oblik proizvodnje ima i
ekonomsko znaenje (zato to je upotreba
sekundarnih sirovina u industrijskoj
proizvodnji znatno jeftinija od upotrebe
prirodnih sirovina)

12
Mineralne sirovine
Svakako, meu najvanijim sirovinama za
industrijsku proizvodnju su mineralne
sirovine, koje se dobivaju iz ruda,
veinom u rudnicima (rude su stijene iz
kojih se dobivaju metali). Mineralne
sirovine su vrlo neravnomjerno
rasprostranjene na Zemlji.
Od ega zavisi vrijednost mineralnih
sirovina(zato su neke mineralne sirovine PITANJE!
vrijednije od drugih)?
Vrijednost mineralnih sirovina zavisi od
procenta odreenog metala ili nekog
drugog korisnog jedinjenja u odreenoj
rudi, odnosno mineralnoj sirovini. Procenat
metala u pojedinim rudama je razliit, npr.
U eljeznoj rudi ima izmeu 35 i 70 %
istog eljeza, u boksitu oko 30%
aluminija...Dakle, mineralne sirovine se
dobivaju iz ruda-u rudnicima a rude se
dijele na 3 osnovne skupine:
Rude za dobivanje metala crne
metalurgije (eljezne rude-hematit,
magnetit, limonit i siderit te oplemenjivai Tabla: napisati najvanije rude za
elika-mangan, nikla, molibden, hrom i dobivanje metala
volfram).
Rude za dobivanje metala obojene
metalurgije ( rude bakra,rude aluminija,
rude za dobivanje olova, cinka, kalaja...).
Rude-plemeniti i rijetki metali (Ag, Au,
platina, paladij, rodij...).
Koje su od spomenutih ruda bile PITANJE!
najvanije u poetnom stadiju
industrijalizacije?
To su svakako eljezne rude koje su
zajedno sa kamenim ugljem oznaile
razvoj teke metalurgije. Meutim, sve
veom primjenom el. Energije i razvojem
industrijskih grana, poveala se vanost
ruda obojene metalurgije a razvojem
zranog saobraaja i svemirskih
istraivanja, porasla je vrijednost ruda za
proizvodnju aluminija.

13
Rude crne metalurgije sa akcentom na
eljezne rude.
Crna metalurgija bila je i jo uvijek ostala
najvanija industrijska grana u svijetu.
PITANJE!
Zato je toliko vana crna metalurgija?
Crna metalurgija proizvodi najtraenije
materijale za industriju kao to su eljezo i
elik, bez kojih se danas ne moe zamisliti
industrijski razvoj.
Koje su rude najvanije za razvoj crne
metalurgije? PITANJE!
Za crnu metalurgiju najvanije su eljezne
rude. Ove rude u svijetu ima u ogromnim
koliinama i njena eksploatacija
predstavlja sinonim rudarstva.
eljezne rude se najee javljaju u obliku
eljeznih oksida( hematita, limonita,
magnetita. Od ekonomskog interesa su
samo one eljezne rude koje sadre
minimalno 30 % eljeza. Iz spomenutih
eljeznih ruda dobijaju se elik i eljezo,
proizvodi ija je proizvodnja najvie
uticala na tok industrijske revolucije u
svijetu, na prostorni razmjetaj
industrijskih preduzea te na razvoj
industrijskih grana kao to su mainska i
automobilska industrija.
Dananje rezerve eljezne rude se
procjenjuju na oko 350 milijardi tona.
Koje su zemlje vodee u svijetu po
PITANJE!
bogastvu eljezne rude?
(Folija 4: Rezerve eljezne rude po
To su: Indija (30% svjetskih rezervi
kontinentima i vodeim zemljama u
eljezne rude), SAD (20%), Ruska
svijetu u milijardama tona, krajem xx
Federacija (16%), Brazil (15%)...
stoljea)
Meutim, situacija je znatno drugaija
kada je u pitanju proizvodnja eljezne
rude. Danas se iskoritavaju oni rudnici
eljezne rude koji ispunjavaju 2 osnovna
uvjeta.
PITANJE!
Koji su to uvjeti po vaem miljenju?
Ti uvjeti su vezani za povoljne saobraajne
veze u blizini ugljenokopa i sadraj eljeza
u rudi sa koliinom iznad 60 %.

14
Vodee zemlje po proizvodnji eljezne (Folija 5: Procentualni udio vodeih
rude su: Kina , Brazil, Australija i zemalja u svijetu u proizvodnji eljezne
Indija. Dakle teite iskoritavanja rude).
eljezne rude se u novije vrijeme
premjestilo na prekookeanske zemlje
(Australija, Brazil,...) i to uglavnom
zbog toga to je eljezna ruda u ovim
zemljama zmatno kvalitetnija ali i
jeftinija od Evropskih proizvoaa
eljezne rude ( ovo je i jedan od kljunih
razloga uvoza eljezne rude brojnih
evropskih zemalja, upravo sa prostora
prekookeanskih zemalja).
U brojnim industrijaliziranim zemljama,
smanjila se upotreba rude eljeza. Jedan od
razloga je i upotreba otpadnog eljeza.
Dakle, na jednoj strani postoji smanjenje
upotrebe eljezne rude ( zbog upotrebe
otpadnog eljeza, a na drugoj strani
potpuno zatvaranje rudnika eljezne rude).
PITANJE!
ta je po vama razlog za takvo neto?
Glavni razlog je u tome to su evropski
rudnici eljezne rude siromani
sadrajem eljeza. Ipak, opstali su
odnosno, nisu zatvoreni oni rudnici, koji se
subvencioniraju od strane drave a glavni
razlog za takvo neto je ouvanje radnih
mjesta za radnike koji rade na tom sektoru.
Na prostoru Evrope, kao vaniji
proizvoa eljezne rude ostala je samo
wedska jer veina njenih rudnika
raspolaem eljeznom rudom koja ima
sadraj eljeza vei od 60%.
Ostale rude crne metalurgije proizvode se
u mnogo manjim koliinama i samo u
malom broju zemalja. To su rude koje
slue za dobivanje: nikla, mangana,
hroma i molibdena, volframa i vanadija.
Svi ovi metali se koriste kao dodatak pri
oplemenjivanju elika (legiraju se sa
elikom pri emu ga ine kvalitetnijim i
jednim imenom se nazivaju kako? PITANJE!
To su oplemenjivai elika.

15
Rude obojene metalurgije sa akcentom na
boksit
U obojenu metalurgiju spadaju svi metali
koji se ne koriste u crnoj metalurgiji. Rude
obojene metalurgije daju slijedee metale:
aluminij, bakar, olovo i cink.
Koji je, sa aspekta obojene metalurgije, PITANJE!
najvaniji metal?
To je svakako aluminij koji ima i najveu
proizvodnju od svih metala obojene
metalurgije; a na drugom je mjestu po
proizvodnji svih metala-odmah nakon
proizvodnje kojeg metala! PITANJE!

Aluminij se po kvantumu proizvodnje

nalazi na drugom mjestu, odmah nakon
eljeza. Znate li moda kako se zove ruda
PITANJE!
iz koje se dobiva ovako vaan metal-
aluminij?
To je svakako ruda boksita ( od ije
ukupne proizvodnje ak 85% otpada na
dobivanje aluminija). Ukupne svjetske
rezerve boksita se procjenjuju na oko 2
milijarde tona. Najznaajnije rezerve
boksita su smijetene u slijedeim
zemljama: Gvineji (33%), Australiji
(20%) te na Jamajci, Brazili i Indiji.
Prostor koji je u globalnom poimanju
posebno prepoznatljiv kada je u pitanju
bogatstvo boksita je sjeverozapadni obalski
dio Australije.
Proizvodnja aluminija je u stalnom PITANJE!
porastu. Zato?
Aluminij ima jako irok spektar upotrebe
jer se koristi u avionskoj, automobilskoj i
elektrohemijskoj industriji, za izgradnju
metalnih konstrukcija, te je potreba za
ovim metalom sve vea i vea.
Danas u industrijski razvijenim zemljama,
znaajnu ulogu ima stari otpadni aluminij,
na koji po procjeni otpada oko 1/3 ukupne
potronje aluminija. Fabrike aluminija se
sve vie oslanjaju na jeftinu elektrinu
energiju u neposrednoj okolici.
Moe li neko navesti primjer fabrike PITANJE!
aluminija u Bosni i Hercegovini a da je
smjetena u podruju blizine neke HE!

16
Fabrika aluminija u Mostaru nastala je na
povezanosti sa hidrocentralama na Neretvi.
Kada je u pitanju proizvodnja aluminija u
svijetu, u prolosti su vodee zemlje bile sa
tla Evrope (Francuska, Maarska, Grka..)
a danas su prevlast u proizvodnji aluminija (Folija 6: Proizvodnja boksita po
preuzele prekomorske zemlje. Stoga ne vodeim zemljama u svijetu u milionima
udi podatak da 70 % ukupne proizvodnje tona, 2000-2004.godine.).
aluminija otpada na Australiju, Gvineju,
Jamajku i Brazil.
Ostale rude obojene metalurgije proizvode
se u mnogo manjoj koliini u odnosu na
boksit a to su rude bakra, olova i cinka.
Plemeniti metali
U plemenite metale spadaju: zlato, srebro,
platina.
PITANJE!
U emu lei znaaj odnosno posebna
vrijednost plemenitih metala?
Ovi materijali slue za proizvodnju
vrijednih i ukrasnih predmeta i imaju
superiornu mogunost otpornosti na
oksidaciju i koroziju.
Nemetali
Nemetali se pojavljuju u prirodnom obliku-
razliit graevinski materijal (pijesak,
ljunak, glina, granit, mramor...ali i kao
industrijski proizvodi.....
Iscrpljenost sirovina ili ne!
Do 1970.godina, problem sirovina
prvenstveno se promatrao sa ekonomskog
stajalita, koliine rezervi te mogunosti
dobivanja i prerade.
Meutim, nakon 1970.godine, prvenstvenu
vanost, kada su u pitanju sirovine,
dobivaju ekoloki razlozi (u smislu
dobivanja i prerade sirovina uz uvjet
odravanja istoe okolia a naravno i
recikliranja. Do skoro je postojalo
miljenje o moguoj iscrpljenosti sirovina;
meutim, izraunalo se da su rezerve
sirovina u svijetu znatne te da bi pri
sadanjoj potronji rezerve pojedinih
sirovina podmirivale svjetske potrebe jo
desetljeima a neke i stoljeima (npr.
Kameni ugalj-200 godina, eljezna ruda

17
Oko 300 godina, prirodni plin oko 75
godina...).

ZAVRNI DIO NASTAVNOG SATA

Prije nego to preemo na ponavljanje
dananje nastavne jedinice, da li ima nekih
pitanja ili nejasnoa to se tie dananjeg
gradiva.
Ako nema, onda emo ukratko da
ponovimo dananju nastavnu jedinicu.
PITANJE!
Koji je najvaniji faktor razvoja
industrije?
To su svakako sirovine.
Kako se dijele sirovine?
Sirovine se dijele, shodno porijeklu, na
sirovine iz pojedinih geosfera ( sirovine iz
litosfere, atmosfere, hidrosfere...), shodno
prirodnim obiljejima na organske i
anorganske sirovine te shodno regeneraciji
na obnovljive i neobnovljive sirovine
PITANJE!
odnosno resurse.
Koje su najvanije neobnovljive sirovine?
To su mineralne sirovine i energetski
izvori-goriva.
U mineralne sirovine spadaju rude; koje se
dijele na: rude za dobivanje metala crne
metalurgije, rude za dobivanje metala
obojene metalurgije te plemenite metale.
Najvaniji energetski izvori su: ugalj, PITANJE!
nafta, prirodni plin te uranij.
Kakav je uticaj tehnolokog razvoja po
pitanju odnosa prirodnih sirovina i
sintetikih sirovina?
Posredstvom tehnolokog razvoja dolo je
do izmjene u preradi sirovina ; na nain da
su uvedene nove tehnologije u preradi
sirovina.

Do ega je dovela upotreba sintetikih

sirovina u industrijskoj proizvodnji? PITANJE!

18
Upotreba sintetikih sirovina u industriji
dovela je do prestruktuiranja industrije u nove
industrijske grane.
PITANJE!
Kako je razvoj saobraaja uticao na odnos
sirovina i industrijske proizvodnje?
Na osnovu postizanja vee brzine odnosno
savladavanja velikih udaljenosti za kratko
vrijeme, dolo je do smanjenja zavisnosti
industrijske proizvodnje od okolnih sirovina te
se u dananjem periodu pojavljuju industrijska
postrojenja u onim mjestima u ijoj blizini ne
postoje srodne sirovine, ve se one dovoze sa
velikih udaljenosti a to sve posredstvom
razvoja saobraaja.
PITANJE!
Kakav je odnos obnovljivih i neobnovljivih
resursa kada je u pitanju ukupna svjetska
potronja energije?
U ukupnoj svjetskoj potronji energije,
neobnovljivi izvori uestvuju sa 75% dok na
obnovljive izvore energije otpada 25%.
Od posebne vanosti za razvoj industrije su
fosilna goriva; jer su ona predstavljala kljuni PITANJE!
faktor prvobitnog razvoja industrije. Kako se
dijele fosilna goriva?
Dijele se na vrsta ( kameni ugalj, mrki
ugalj, lignit i koks, tena (nafta), gasovita
(prirodni plin).
Koje zemlje su najvei svjetski izvoznici PITANJE!
uglja?
To su: Australija, Rusija, JAR I Indija.
PITANJE!
Zato je crna metalurgija najvanija
industrijska grana u opem industrijskom
razvoju bilo koje zemlje?
Zato to ona proizvodi najtraenije materijale
za industriju; poput elika i eljeza koji su
osnova veine industrijskih postrojenja bez
obzira na priodu industrijske grane.
Zato se glavnina proizvodnje eljezne rude PITANJE!
pa i ruda obojene metalurgije premjestila u
prekomorske zemlje? Jer su rude crne i
obojene metalurgije u prekomorskim
zemljama bogatije metalima u odnosu na iste
rude u evropskim i azijskim dravama. Drugi
razlog jeste jeftinija proizvodnja-jeftinija radna
snaga u rudnicima prekomorskih zemalja pri
proizvodnji ovih ruda-metala.

19
Od ega zavisi vrijednost mineralnih PITANJE!
sirovina-zato su neke mineralne sirovine
vrijednije od drugih?
To zavisi od procenta pojedinih metala u
rudi-npr.eljeza ili aluminija u rudi boksita
ili eljeznoj rudi.
ta su to sekundarne sirovine? PITANJE!
To su one sirovine koje se dobivaju
preradom otpada odnosno preradom ve
upotrebljenog materijala-proizvoda.
Zbog ega je znaaj ruda obojene
metalurgije sve vei u industrijskoj PITANJE!
proizvodnji?
Zbog razvoja avionske i automobilske
industrije, koje uglavnom koriste obojene
metale za razliku od metala crne
metalurgije.

20
PLAN TABLE
Sirovine su najvaniji faktor
industrijalizacije.
Sirovine se se dijele na osnovu porijekla,
prirodnih obiljeja i regeneracije.
Neobnovljive sirovine: fosilna goriva i
mineralne sirovine.
U fosilna goriva: ugalj, nafta, prirodni gas i
uranij.
Mineralne sirovine dobijaju se iz ruda;
koje mogu biti: rude za dobivanje metala
crne metalurgije, rude za dobijanje metala
obojene metalurgije i rude plemenitih
metala.

21