Denicija kurbana (el udhija): To je naziv za sve godine (ula u treu).

u treu). Da bi se brave moglo ne prima nita osim onog to je isto i lijepo. I

ono to se zakolje od stoke u vrijeme Kurban-bajra-
ma kao in ibadeta i pribliavanja Uzvienom
Allahu, uz ispunjene erijatske uslove od onoga
to je potvreno u Knjizi, Sunnetu i idmau.
[El Mugni Ibn Kudama]
Propis klanja kurbana (el udhija): Dumhur
fakiha jeste da je klanje kurbana potvren sunnet.
Meu onima koji su to rekli jeste afijski mezheb,
Ahmed ibn Hanbel, Malik i Ibn Hazem ez-Zahiri.
Ima i drugih koji su otili dalje i rekli da je klanje
kurbana vadib (obaveza) svakom onome koji je u
mogunosti to uraditi. Tog su stava mezheb Ebi
Hanife, El-Lejs, El Evzaai, Malik i to je stav kojeg je
izabrao ejhul-islam Ibn Tejmijje. A stav veine, a
Allah zna najbolje, jeste da je klanje kurbana
potvren sunnet kojeg mora izvriti onaj ko je u
mogunosti.
artovi (uslovi) klanja kurbana (el udhija):
Klanje kurbana se sastoji od etiri osnovna uslova:
1. Da kurban bude od vrste stoke: A to znai da se
kolje ili deva, ili krava ili ovca (ovan) ili koza.
2. Da dostigne propisanu starosnu dob: Kada su u
pitanju ovca i koza treba da su napunile godinu
dana (ule u drugu) deva treba da napuni pet
godina (ula u estu), krava da je napunila dvije
zaklati u kurban treba da bude staro blizu godinu
dana.
3. Da bude zdrav i ist od mahana i krnjavosti:
Postoje etiri mahane koje je spomenuo Allahov
Poslanik : Kurban ne smije biti: izrazito orav,
izrazito bolestan, izrazito hrom ni izrazito mrav,
toliko da se na kostima ne moe napipati meso.
[Sahih, biljee Ebu Davud i drugi] Na ovo se nadovezuju
jo druge etiri stvari, a to su da kurban ne smije
da bude jednook ili orav, ija oravost je vidljiva,
bolestan ija bolest je vidljiva, hrom ili epav ija
epavost je vidljiva, mrav ili zakrljal u ijim
kostima nema modine, itd. Ali postoje i neke
mahane sa kojima je dozvoljeno klati kurban, a to
su recimo ako bi kurban malo epao i to ga ne bi
sprijeavalo da stigne ostale ovce, to ne smeta, ili
ako je malo bolestan da to nije primjetno, jasno,
vidljivo onda to ne smeta, itd.
4. Da bude kupljen imetkom od strane onoga koji
kolje kurban ili da je ovlaten od vlasnika kurbana
da kolje za njega kurban: Nije ispravan kurban
onome ko je na silu natjeran da ga kupi, ko ga nije
kupio vlastitom voljom i imetkom ili onome koji
je ukrao kurban ili dobio ga nekom sudskom
tubom. To je zato to je Allah Lijepi i isti i On
nije dozvoljeno pribliavati se Allahu sa
grijehom.
ta je pohvalno (preporueno) raditi kod
klanja kurbana: Pohvalno je da osoba koja eli
klati kurban bira sebi kurban koji sadri vie
mesa u sebi, koji je jako zdrav ili koji dobro
izgleda. Ebu Umame bin Sehl je rekao: Gojili
smo kurbane u Medini, a i drugi muslimani su
to inili. [Biljei Buhari] Veina fakiha smatra da je
najbolji kurban deva, zatim krava, zatim ovca
(ovan), zatim koza. Malikije su rekli: Najbolji
kurban je ovca (ovan), zatim krava, zatim deva
birajui onog koji ima najvie mesa. Rekli su
neki fakihi: Klanje mukog kurbana je bolje od
klanja enskog.
Za koga vrijedi klanje kurbana: Klanje jednog
kurbana od ovce ili koze vrijedi za ovjeka i
njegovu porodicu ili za koga eli od muslimana.
Klanje jedne sedmine (1/7) goveeta vrijedi za
klanje jednog kurbana od ovce ili koze. to
znai da u klanje jednog goveeta uestvuje
sedam osoba, od kojih svaka osoba kolje za
sebe i svoju porodicu.
Vrijeme klanja kurbana: Ulema se sloila da
nije dozvoljeno klati kurban prije klanjanja

1 2 3
namaza (Kurban-bajrama). Klanje kurbana
poinje nakon klanjanja namaza sve do posljed-
njih dana, koji su poznati kao dani terika
(ejjamu-terik).
Podjela kurbana i koristi od njega: Dozvoljeno
je osobi da jede od svog kurbana, da pokloni ili
da podijeli kao sadaku. Ulema se razila u
koliini koju smije da pojede, pokloni i podijeli
kao sadaku. Meutim, stav koji je izabran jeste
da je najbolje da ovjek pojede treinu, pokloni
treinu i podijeli kao sadaku treinu kurbana.
Dozvoljeno je ostaviti kurban za kasniju upotre-
bu, osim u sluaju godine gladi, tad nije dozvo-
ljeno ostaviti za kasniju upotrebu. Zabranjeno je
prodavati bilo ta od kurbana, ni meso ni bilo
ta drugo, pa ni kou. Nije dozvoljeno kasapinu
(mesaru) plaati njegov rad kurbanskim mesom,
jer bi to znailo trgovinu.
ta mora uraditi onaj ko namjerava zaklati
kurban: Onaj ko namjerava zaklati kurban i
pone mjesec zil-hidde, nije mu dozvoljeno
uklanjati dlake sa svoga tijela ni nokte, sve dok
ne zakolje kurban. Ako donese nijjet (namjeru)
da zakolje kurban tokom prvih deset dana
zil-hiddeta onda se dri tog pravila od onog
trenutka kad je donio nijjet. A ako namjerno
4 5
uradi neto od zabranjenih stvari onda mora
uiniti tevbu (mora se pokajati) i nije obavezan da
se iskupljuje. A ako to uini iz neznanja ili zabora-
va ili nekog drugog opravdanog razloga onda
nema grijeha u tome. Pa ako ukloni neto od
Definicija, propisi, uslovi,
navedenog nema grijeha u tome. Kao npr. ako mu
se slomije nokat pa mora jedan dio otkinuti ili
pohvalne radnje
cijeli ili ako ukloni dlake sa tijela zbog zadobivene
rane, ili slino tome.
Propisi u vezi opunomoavanja nekoga za
klanje kurbana: Ako se opunomoi neko za
klanje kurbana onda se za to veu odreeni
propisi, meu kojima su: nije dozvoljeno prodava-
ti nita od njega, niti poklanjati, niti ita slino
tome. Nije dozvoljeno jahati je niti je koristiti za
poljoprivredu osim u potrebi koja mu (kurbanu)
nee natetiti. Nije dozvoljeno da sijee ita od
njegove vune, osim ako e to njemu (kurbanu)
koristiti. A ako umre onaj koji je opunomoio
osobu za klanje njegovog kurbana onda je vadib
(obaveza) toj osobi da zakolje taj kurban...itd.
Gospodaru na, primi od nas nae kurbane u
Tvoje ime. Neka su mir i salavat na naeg
Poslanika Muhammeda, na njegovu porodicu i
ashabe.