KoruznjakB Zgrade Za Sport Sažeci

Izv.prof.mr.sc.
BORIS KORUNJAK ZGRADE ZA SPORT SAETCI PREDAVANJA
SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

KATEDRA ZA ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE KOLEGIJ :ZGRADE ZA SPORT
Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK ZGRADE ZA SPORT SAETCI PREDAVANJA
U V O D
Materijali za ova predavanja prikupljeni su, prilagoeni i ureeni za potrebe

nastave, u prvom redu za potrebe studenata, na kolegiju ZGRADE ZA SPORT
Arhitektonskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.
Koritena je graa iz skripti profesora Emila piria, kao i materijali koje sam
prikupio iz raznih izvora radei na navedenom kolegiju, a za koje smatram da su dovoljno
informativni te odgovaraju temeljnoj edukativnoj namjeni.
iroka fenomenologija sporta izraena je u vertikalnom i u horizontalnom presjeku

vremena jednako tako irokom pojavnou prostornih okvira i arhitektonskih formi, pa je u
ovom saetom prikazu primjenjena sistematizacijska matrica, koja reducira ovu opsenu
materiju na nain da je smjeta u logine klase i uvodi u sagledljive okvire.
Sistematizacija i logika koja ju slijedi samo je uvod u simplifikaciju, ali i pragmatini

put u poetno razumijevanje kompleksnosti. Tako su ovi saetci predavanja zapravo uvod
u kompleksnu fenomenologiju sporta i poetni uvid u iroku pojavnost arhitektonskih
formi. Graa je sistematizirana tako, da su prikazani oni sportovi, koji ''proizvode''
arhitekturu i koji temeljno pripadaju evropskoj kulturnoj tradiciji, a izostavljeni su oni
sportovi koji se temelje na prirodnim fenomenima. To su primjerice sportovi na divljim
vodama, na moru, na snijegu, u prirodi, te niz tradicionalnih sportova, koji se izvode na
slobodnim prostorima u prirodi, i t.d.
Graa obuhvaa zgrade za sport koje nastaju iz programa sportskih takmienja u

bazenima, te na artificijelnim povrinama (podovima i tlima ).
Tri su osnovne vrste ovih zgrada: bazenske zgrade, sportske dvorane i stadioni.
Svaka od ovih vrsta sadri brojne programske i oblikovne tipove, a ovi se razlikuju po liniji
arhitektonskog izraza standardne stilske ili autorske provenijencije.
Prikaz zgrada obuhvaa programske sheme, pripadne norme i pojedinane
primjere sa potrebnim podacima (namjena, mjesto, autor, kapacitet, godina izgradnje,...).
Takoer je ukljuen i skraeni povijesni prikaz razvoja pojedinih tipova zgrada (bazenske
dvorane i stadioni ), ali je izostavljen kritiki prikaz jer ovaj tip nastavnog materijala nema
tu funkciju i ne podnosi subjektivnost kritikog prikaza (iako odreena subjektivnost
postoji ve u izboru odreene graevine i autora).
Ova vrsta nastavnog materijala nuno sadri kompilacije, koje se odnose na

povijesne podatke, funkcionalne sheme, norme i podatke o pojedinoj graevini. Mogua
originalnost nalazi se u odabiru i rasporedu materije, te u prilagodbi kompiliranog teksta
drugaijem razumijevanju.
Zagreb, srpanj 2012. Izv.prof.mr.sc. Boris Korunjak

uvodno predavanje
FENOMENOLOGIJA SPORTA I OBLICI ARHITEKTURE
1 METODIKA
Proces - projektirano, organizirano, voeno i kontrolirano funkcionirajue

DOGAANJE - npr. stanovanje, kultura, rad, zdravstvo, sport itd.
arhitektonska kvaliteta - arh. prostor
cilj : ''tumaenje'' SPORTA kao specifinog procesa i prikazivanje veze

izmeu takvog procesa i arhitektonskih oblika
pitanje: koliko je arhitektonska likovnost ili oblikovnost obiljeena sportom kao

specifinim procesom, a koliko je slobodna u svojoj izraajnosti
metodika redukcija: tumae se oni sportovi koji potrebuju (''proizvode'')

arhitekturu - to su sportovi koji trae izgradnju razliitih vrsta prostora -
''dvorana'', kao to su zatvorena plivalita, sportske dvorane - arene, dvoranski
stadioni i stadionske dvorane, stadioni...
2 SPORT - pojam
13.st. Francuska desport ugodno provoenje vremena
(konverzacija, rekreacija, ala, igranje igara,...)
14.st. Engleska termin sport
enciklopedija Italiana sport je radosno i naporno razvijanje fizikih obiljeja...

igra - osnovno metodsko obiljeje sporta
- put do spoznavanja svijeta drugim sredstvima
- istraivanje krajnjih granica tijela i duha
- nain fizikog osposobljavanja tijela
- drutveno, ekipno i osobno rivalstvo, takmienje, suprotstavljanje, borba
3 SUDIONICI SPORTA
igrai rekreativci, amateri, profesionalni igrai

gledatelji gledatelji, voajeri, navijai (vjera)
suci, delegati, treneri,...
upravno-administrativni pogon (menaderi, slubenici, organizatori,...)
tehniko osoblje
gosti (sportska elita, VIP,...)
predstavnici medija (reporteri, novinari,...)
u prenesenom znaenju - jedno veliko kazalite

4 FENOMEN(OLOGIJA) SPORTA
Sport - globalni fenomen (olimpijade, svjetska, kontinentalna, dravna

takmienja)
GLOBALNA POJAVA dananjice olimpijade
EKSPLOZIVNOST DOGAAJA navijai, sukobi
SPORT I GRAD urbana gravitacija, urbani identitet - imanentna

urbanotvornost (veliina, oblici, polifunkcionalna dogaanja - sportske
graevine su elementi urbanog identiteta neposrednog i ireg gradskog
okolia...)
URBANOTVORNOST SPORTSKIH GRAEVINA - povijesna metamorfoza

(terme su postale reprezentativne i sakralne zgrade, cijele nove gradske
etvrti...)
URBANA OKUPLJALITA kroz povijest (Grka, Rim) mjesta razliitih

drutvenih dogaanja, danas multifunkcionalni programi - HIBRIDNA
ARHITEKTURA - sportski centri postaju stvarna urbana okupljalita
5 OBLICI SPORTSKE ARHITEKTURE
Prostorna shematika sportskih graevina - mnogo ''malih'' servisnih

prostora i ''jedan veliki'' glavni prostor (terme, stadion,...)
u kompoziciji - monumentalna oblikotvornost velikog prostora i regulativna-
standardna oblikovnost prateih prostora
Ogromnost oblika sportskih zgrada (Koloseum, cirkus Maximus,...)

- dua os Koloseuma cca 180 m, c. Maximus - duina cca 600 m, irina
cca 100m, terme u vanjskom kvadratnom perimetru vie od 300 m,
tribine...dananji stadioni,...
Monumentalnost
Konstrukcija - veliki rasponi
Tehnoloki zahtjevi - permanentno tehnoloka i oblikovna inovativnost
Kvazisakralna simbolika sportskih graevina
6 IZVORI OBLIKA SPORTSKIH ZGRADA
- iz karakteristika tipa sporta

- iz konstrukcija
- iz tehnologije
- iz simbolike
- kontekst
- osobni znakovi - kao originalnost, inovacija ili ''titraj'' nadilaze osnovne
tipoloke sheme

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK ZGRADE ZA SPORT SAETCI PREDAVANJA - grafiki prilozi I
BACA DISKA, MIRON, 5 st.pr.n.e. PANKRATION - boks i hrvanje, 7.st. pr.n.e.
maraton

pokret, dinamika izdrljivost
koncentracija timski rad
izdrljivost spektakl



Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK ZGRADE ZA SPORT SAETCI PREDAVANJA - grafiki prilozi II
...spektakl ....tribine ''gore''
navijanje
...''posveenje'' ...euforija

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK ZGRADE ZA SPORT SAETCI PREDAVANJA - grafiki prilozi II
....tragedije
...neredi

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK ZGRADE ZA SPORT SAETCI PREDAVANJA - grafiki prilozi III
....suci
...treneri ...treneri
...''predstava'' pomone slube

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK ZGRADE ZA SPORT SAETCI PREDAVANJA - grafiki prilozi IV
SPORTSKE GRAEVINE : urbanotvornost, monumentalnost, antiki Rim

(rekonstrukcija, model, u prednjem planu Colosseum-Amphitheatrum Flavium, 70-80. n.e.)


(rekonstrukcija, model, u prednjem planu Circus Maximus, oko 50. pr.n.e.)

(Trajanove terme, oko 109.n.e.)

SPORTSKE GRAEVINE : urbanotvornost, monumentalnost

(Barcelona, Montjuic, Olimpijske igre 1992.)

SPORTSKE GRAEVINE : konstrukcija, monumentalnost

(stadion Giuseppe Meazza - San Siro, Milano, 1926., 1956.,1989.)
SPORTSKE GRAEVINE : konstrukcija, monumentalnost

(stadion Santiago Bernabeu - Nuevo Estadio Chamartin, Madrid, 1944-1947., 1982.,2001.)

SPORTSKE GRAEVINE : tehnoloka i oblikovna inovativnost

(stadion Allianz Arena, Mnchen, 1944-1947., 2002-2005.)

(stadion Tempe, Arizona - projekt P. Eisenman.)

(Sapporo Dome, Sapporo, 2001.)


(Nacionalni stadion - Bird's Nest, Peking, 2003-2008.)

(Seagaia Ocean Dome - waterpark, Miyazaki, 1993.)

2. predavanje - saetak
PLIVALITA - POVIJESNI PREGLED
1 STARO DOBA - KUPALITA TERME
Dolina Inda
ca 3000 g.pr.n.e. kupalita za ''ienje'' i ceremoniju uranjanja
ca 2500 g.pr.n.e. Mohenjo Daro na toj lokaciji - veliko kupalite
napravljeno od peene gline s bitumenom kao vezivom,
okrueno poploenom stazom i 8 manjih kupalita
ca 1500 g.pr.n.e. Knosos i Faistos kupalini sistemi u palaama
ca 1400 g.pr.n.e. Tel-el-Amarna otkrivena lokacija svetog jezera za

kupanje
Europa
1500 g. pr.n.e. Peloponez, grad Argos, kupaonica s ostacima kade
Mikena ostaci kada od neglazirane gline
8. st. pr.n.e. Atena i Korint javna kupalita za siromanije

stanovnitvo
Delfi ostaci malog plitkog okruglog bazena
Olimpija bazen 32,5 x 16,3 x 1,6 m
5. st.pr.n.e. Olimpija bazeni i parne kupelji
Arhimed arhimedov zakon
Hipokrat utemeljitelj vodene terapije
Platon tko nezna plivati - neobrazovan

Grka kupalita - dio gimnazija (GYMNSION - Palestrae)

Rimska kupalita - TERME - gymnasion je dio termi
2. st. pr.n.e. prva javna kupalita u starom Rimu

Pompeji stabijske terme -otvoreni bazen (natatio)
-grijane prostorije sa
svlaionicama (apodyterium)
-topla kupelj (caldarium)
-hladna kupelj (frigidarium)
-mlaka kupelj (tepidarium)
-parna kupelj (sudatorium)
1. st.pr.n.e. Sergius Orato izum sustava podnog grijanja hipokaust
33. g.pr.n.e. Agripa formira besplatna javna kupalita
nova era velike i male carske TERME

karakteristike: - ogromnost
- monumentalnost
- simetrija i aksijalnost
- vrhunska gra. tehn. rjeenja tog doba
- ogromna potronja vode i ogrijevnog
drva

64. n.e. Neronove terme - prve velike terme s osnosimetrinim

tlocrtom - pretee velikih carskih termi
109. n.e. Trajanove terme - simetrini tlocrt s okolnim vrtovima,
kapacitet ca 600 ljudi
206-216. Karakaline terme - kompleks veliine ca 330 x 330 m
osnovna graevina veliine ca 220 x 114 m, 66 prostorija za
kupanje, 4 velika bazena s mlakom vodom, veliki plovaki
bazen povrine ca 1300 m2
298-306. Dioklecijanove terme - najvee (ca 356 x 316 m), na
povrini od ca 12,5 ha, ca 3200 kupaa, 3000 alabasternih
kada, dnevni utroak vode ca 13.000 m3, ...
ca 330. u Rimu se nalazi 15 termi i 856 narodnih kupalita
prostorni plan termi nudi raznolike mogunosti za fiziku

rekreaciju:
- osobna njega tijela (pojedinane kupelji, masaa i odmor,
skupne kupaline aktivnosti,...)
- port (bazeni za plivanje, slobodne povrine u vrtovima,...)
intelektualne aktivnosti, drutveni susreti i razonoda:
(dvorane i trijemovi za etnju, vrtovi, paviljoni, eksedrae,
gostionice - tabernae,...)
LOKACIJE NEKOLIKO NAJVEIH TERMI U RIMU 4. st

Karakaline terme, Rim, 216. g.
1563. Michelangelo - adaptacija predvorja Dioklecijanovih termi u crkvu S.Maria degli Angeli
e dei Martiri (Crkva sv. Marije aneoske i muenike)
od 1889. u dijelu termi je smjeten RIMSKI NACIONALNI MUZEJ (Museo Nazionale
Romano)

u rimskim provincijama grade se sklopovi termi prema isto uzorku kao u Rimu
(npr. Kartaga, Leptis Magna, Trier, Bath, Badenweiler, ...)
RIMSKE TERME, Trier, Germania, 3. st RIMSKE TERME. Leptis Magna, Tripolitania, 2. st.

2 SREDNJI VIJEK
- propast zap. Rimskog carstva, utvrivanje gradova, ograniavanje rasta...
Crkva smatra kupanje bludnim inom, ipak:

- samostan St. Gallen 820. g. skromne kupaonice
- kriarski ratovi (1207.-1231.g), utjecaj Orijenta, turske kupelji, kultura

kupanja ponovo oivljava u Europi
- topli izvori vode 15.st. rehabilitacija i odmor, Wildbad, Karlsbad, Baden-
Baden, Aachen, aque Sulis (Bath)
- redovnici ili gradske slube vode javna kupalita u sjevernoj Europi i Engleskoj
(male zgrade od opeke i(ili) drveta
PARNE KUPELJI, srednji vijek, Njemaka
3 PROSVJETITELJSTVO - povratak prirodi

1750. g. ''ienje morskom vodom'' dr. Richard Russel iz Brightona,
''Disertacija o upotrebi morske vode u bolestima lijezda''
- ljekovita kupalita
- ''Povratak prirodi'' J.J. Rousseau (1712.-1778.), kult kupanja, posebno kupanja
u prirodi
- ustave za plivae na rijekama (na Rajni kod Mannheima 1777., na Dunavu
kod Bea 1781., na Seni kod Pariza 1760.)
4 VIKTORIJANSKO DOBA
19. st. prioritet higijene - izgradnja vodovoda i javnih kupalita
1819. g. plutajue kupalite na Temzi (''Waterloo'')

1828. g. javno kupalite otvoreno u Liverpulu

BAZENI ZA RADNIKE, Liverpool, 1828. g.,
1837. g. u Londonu 6 javnih kupalita

1871. g. ponovno otkrie rimskih termi Aque Sulis kod Batha inspiriralo
viktorijanske graditelje kupalita, rimske forme, ak gotiki ornamenti
simetrina kompozicija kupalita XVIII st. slijedi klasicizam Palladia,
forme francuskih paviljona sa pridodanim hotelima,
promenadama, kockarnicama, streljanama, duanima, isl.
ruralni okoli dopunjen je fontanama, perivojima, etnicama,
belvederima, spiljama koje kompletiraju iluzionizam pastoralne idile
toplice - Bath, Baden Baden, Montecatini, Marienbad,...

reputacija klijentele (aristokracija) ali i lijeenje (vodena
terapija, zrane i sunane kupelji)
Aque sulis, rekonstrukcija i adaptacija, Bath, 1871. Paddington Bath, London, oko 1880.

KUPALITE Vauxhall, Pariz, 1870.
PLUTAJUE KUPALITE NA TEMZI, LONDON, oko 1875. (The Floating Swimming-Bath at Charing Cross; Illustrated London
News, 1875)
poetkom XX stoljea - zbrka stilskih obiljeja u kupalitima (eklekticizam - bizantski,

maurski, venecijanski, egipatski, babilonski, gotiki i normanski
oblici)
Wiesbaden Kurhaus (1907.) - rokoko, renesansa, talijanski stil,
starogermanska itaonica
kupalite San Pellegrino - neo Liberty stil
kupalite Dax - moderna

5 SPORTSKO PLIVANJE
- veliku ulogu u razvoju plivanja imala je vojna izobrazba
1828. g. - Liverpool prvi natkriveni bazen (vel. 8,23 x 5,83 m, dubine 1,44-
3,11m)
1842. g. - Be prvi puta bazen dimenzija 33,3 x 12,65 m
1906. g. osnovano internacionalno plivako udruenje (FINA)
1925. g. - London svjetska izloba u Londonu (Wembley)

prvi bazen dimenzija 50 x 20 m s velikim tribinama i
desetmetarskom skakaonicom
1927. g. - Berlin dvoransko plivalite istih kvaliteta kao i u Londonu
- skokovi u vodu - poeli u vedskoj

- vaterpolo - poeci u Engleskoj
- takmiarsko plivanje, nastojanje Guts Mathsa koji je
organizirao natjecanja gdje su se plivai natjecali pod
istim uvjetima za najbolje vrijeme
- sinkrono plivanje
1965. g. - Tapiola finski preljev, arh. Aarno Ervi
finski preljev bazen u TAPIOLI, 1965, arh. Aarno Ervi, prvi puta izveden finski preljev

PLIVALITA - PLANIRANJE, PROGRAMSKE SHEME I PRATEI PROSTORI
1 VRSTE PLIVALITA
1.1. unutarnja ili dvoranska plivalita

1.2. vanjska plivalita
1.3. dvoranska i vanjska plivalita
1.4. plivalita u prirodi
1.5. ljeilina, zdravstvena i medicinska kupalita
obzirom na ponudu i koritenje mogu se dijeliti na:

- kolska plivalita (manja, za potreba kola, spec. dubine vode9
- sportska plivalita (za natjecatelje i sportski orijent. rekreativce)
- rekreacijska plivalita (javna, za zabavu, toplija voda)
- zabavna plivalita (iskljuivo rekreativne potrebe)
2 OSNOVNA PLANERSKA NAELA 1
2.1. podloge za izraun (okvirno planiranje potreba)

2.2. prostorni razmjetaj
2.3. zemljite - veliina i svojstva
- raspored i orijentacija
- kolni promet
- pjeaki promet
- promet u mirovanju
2.4. opskrba energijom
- opskrba toplinskom energijom
- opskrba elektrinom energijom
- opskrba pitkom vodom
- dovod svjeeg zraka
2.4. odstranjivanje
- odstranjivanje otpadnih voda
- odstranjivanje neistog zraka
- odstranjivanje otpada
1
vidi: Preporuke o odrivom planiranju, prostornom planiranju i projektiranju javnih
plivalita u gradu Zagreb,Zagrebaki portski savez,2008.; str. 29 - 2.0 PLANIRANJE
UNUTARNJIH PLIVALITA
3 PROGRAMSKE SHEME
3.1. ulazni dio - natkriveni prostor ispred ulaza

- ulazni hall (vjetrobran, recepcija, pult ili
automatska blagajna, prostor za ienje,
sanitarije posjetitelja)
- prostorije za osoblje
- prostorije uprave

3.2. ''neisti'' hodnik

3.3. svlaionice - prolazne (pojedinane) kabine
- zajednike svlaionice s garderobnim
ormariima i klupama (vee - klubovi, manje -
obiteljske/ za osobe s posebnim potrebama)
2.4. mjesta za odlaganje - garderobni ormarii, skupne garderobe
3.5. sanitarni propusnici (tuevi, umivaonici, pissoire, WC)
3.6. ''isti'' hodnik
PROGRAMSKA SHEMA ZATVORENOG BAZENA

TIPOVI SVLAIONICA

ORGANIZACIONA SHEMA SVLAIONICA
PRIMJERI POJEDINANIH GARDEROBNIH KABINA

SANITARNI PROPUSNICI

3.7. BAZENSKA DVORANA
- povrina vodenog zrcala

- povrina poda - bazenski preljev
- visina bazenskog prostora
- soba nadzornika bazena
- prva pomo
- spremite opreme
- prostor opreme za ienje
3.8. DIMENZIJE BAZENA I SKAKAONICA
DIMENZIJE bazenske koljke za sportske discipline odreuju se

prema :
- broju plivakih pruga, pri emu je

standardna irina plivake pruge 2,50 m
(irina pruge za trening 2,0 m)
- duljini pruga (proizlazi iz viekratnika od 100 m)

uobiajene duine su 25 i 50 m
rijee 16,66 i 33,33 m (vaterpolo)
- dubini vode u bazenu
- sigurnosnim podrujem za skakaonice
- sportsko-nastavnim uvjetima
TIPOVI bazenskih koljki
predvieno za majke s malom djecom; slui za privikavanje male

djece na vodu i igru
praakalite - povrina 15 - 35 m2
- oblik koljke slobodna forma
- dubina vode 0,00- 0,40/0,60 m
- temperatura 280 - 320 C

bazenske koljke za uenje plivanja
- irina 8,0 m 10 m
- duina 12,5 m 16,66 m
- broj pliv. pruga
(kole, = 2,0 m) 4 5
- dubina vode 0,60/0,80 do max.1,35 m
- temperatura 240 - 280 C

vienamjenske bazenske koljke
bazenske koljke s visinski podesivim meudnom* slue za:

- plivanje
- natjecateljsko plivanje
- vaterpolo
- ronjenje
- sinkrono plivanje
ovisno o podeenoj visini meudna moe sluiti u jednom dijelu za privikavanje na
vodu, uenje plivanja, za plivake treninge u grupama, za neplivae i igru
DUBINE VODE: - na dijelu s pominim dnom: 0,30-0,60-0,90-1,35 m do 1,80m

- na dijelu bez pominog dna: min. 1,80 m
- na dijelu sa skakaonicama: min. 3,40 m *
* ovisno o visini skakaonice (daske ili platforme) 3,40 - 4,00 - 4,50 - 5,00 m

bazenska koljka za plivae
slui zarekreacijsko i natjecateljsko plivanje, vaterpolo, ronjenje,

sinkrono plivanje i vjebanje spasilaca
DIMENZIJE BAZENSKIH KOLJKI ZA PLIVAE:
irina (m) 12,50 16,66 21,00 25

duina (m) 25,00 25,00 ili 50,00 33,00 ili 50,00 33,00 ili 50,00
broj pliv pruga
( = 2,50 m) 5 6 8 10
bazenske koljke s valovima
SHEME UREAJA I NAINI STVARANJA VALOVA U BAZENU

bazenske koljke za skokove, skakaonice
planiraju se prema propisima FINA-e
POPRENI PRESJEK UZDUNI PRESJEK
PRESJECI BAZENA ZA SKOKOVE I SIGURNOSNE DIMENZIJE
E OD GORNJE KOTE ODRAZITA DO DONJE KOTE STROPA min. 3,00 (prepor. 3,4 m) - 5,0 m
3.9. DODATNI PROSTORI
- povrine na otvorenom (10 - 20% ukupne povrine parcele)

- vodeni tobogani
- dvorana za kondicioni trening i fitness
(20 - 50 m2 svj. visine ovisno o namjeni (2,5 m - fitness, 3,50
m za kondicioni trening)
- sauna i wellness
- solarij, masaa, frizerski salon
- prostor za itanje i odmor
- ugostiteljski sadraji

PLIVALITA - BAZENSKA KOLJKA, ELEMENTI
1 KONSTRUKCIJA
materijal :
- armirani beton (inox, poliester)
izvedba :
- dilatirana od konstrukcije ostalih prostora bazenske dvorane
- toplinski izolirana
- dno - protuklizne keramike ploice
- vertikalne stijene - glazirane ker. ploice
pozicija :
- na podnoj (temeljnoj) ploi
- podignuta na a.b. zidovima
BAZENSKA KOLJKA S POMINIM DNOM , 21,5 x 25 m
2 PRELJEVI
- omoguavaju strujanje i izmjenu vode, otklanjaju povrinsku vodu, prihvaaju i

smiruju valove
- danas najei finski, Wiesbaden, St-Moritz i ciriki preljev

finski preljev sastoji se od kose naplavne plohe i kanala pokrivenog reetkom

- umiruje valove kada se nivo vode spusti ak za 4 cm
- ne skuplja se prljavtina na rubu bazena
Zrich - preljev koristi rub fazonskog elementa prema koljci za preljev u

kanal; to je istovremeno najua i najjeftinija vrsta preljeva;
- ne preporua se u najzahtjevnijim sportskim plivalitima zbog
stvaranja povratnih valova
Wiesbaden - preljev moe biti niski i visoki (no niski, gdje je vodeno zrcalo
cca 30 cm ispod razine obilaznog hodnika, vie se ne koristi)
- ak i u modificiranom obliku funkcionira samo sa stalnim nivoom
vode
preljev tipa St-Moritz predvia povienje bazenske stijenke iznad razine

obilaznog hodnika za ca 0,4 -0,5 m;
- gornji rub krune bazenske koljke je jednolino zaobljen, a voda se
prelijeva po vanjskoj stijeni bazenske koljke
FINSKI PRELJEV

PRELJEV - WIESBADEN
3 LINIJE U BAZENU
postavljaju se u uzdunom smjeru (25 m bazen), a ako je bazen irok 25 m

onda i u uzdunom smjeru - po dnu, i na zidovima informiraju plivaa o smjeru
plivanja i blizini cilja
OZNAKE LINIJA U BAZENSKOJ KOLJCI

4 STEPENICE
- u plivakim bazenima - irina min. 1,0 m; postavljaju se izvan

bazenskih dimenzija
- demontane stepenice - instaliraju se privremeno za potrebe
korisnika, starijih i osoba s posebnim potrebama
- visina / gazite 16/30 cm
- izvode se do dna bazena, a kod vrlo dubokih bazena do 180 cm
ispod povrine vode
- rukohvat visine 90 cm postavlja se s obje strane stepenica
- stepenica za odmor - irine min. 10 cm, na dubini od 1,20 -1,35 m
ispod razine vodenog zrcala po cijeloj horizontalnoj duini vertikalne
plohe
5 PENJALICE
- smjetene u niama u ravnini sa zidom bazena; prostor izmeu dvije

nastupne plohe 30 cm, zadnja - u nivou obilazne plohe

6 STARTNA POSTOLJA I STARTNE KLUPE
- prednji rub gornjeg dijela startnog bloka - 0,50 - 0,70 m iznad

povrine vode
- veliina startnog bloka - 0,50 x 0,50 m s protukliznom gornjom
povrinom i max. nagibom prema bazenu od 10%
- hvataljke za leni start - izmeu 0,30 i 0,60 m iznad vodene povrine
(moraju biti fiksirane horizontalno i vertikalno)
- dodirne ploe
STARTNO POSTOLJE

7 UGRAENI ELEMENTI
- dovod i odvod vode

- odvodi za pranjenje bazena
- dovodi za mrekanje vode
- hidraulini cilindri za pomino dno, pregradne zidove ili mostove
- vodomjeri
- prikljuci za podvodne razglase
- mlaznice za stvaranje mjehuria, za masau
- podvodna rasvjeta, svjetlosni ureaji za odreivanje ritma
- podvodni prozori
- prihvatnici za linijske konopce za natjecanja
- linija za pogrean start
- konopac za vraanje kod lenog starta
- prihvatnici za konopce za dijeljenje vodenog zrcala
8 IGRALITE ZA VATERPOLO
SHEMA IGRALITA ZA VATERPOLO

9 TEHNIKI POGON
- prelivni bazen
- kotlovnica
- priprema tople vode sa ureajem za raspodjelu
- ureaji za ventilaciju i odmagljivanje
- hidroforska stanica
- klorinator sa filterskim postrojenjem
- trafostanica, agregatska stanica
- klima komore
reim vode u bazenu
- higijenska, kristalno ista, bakterioloki besprijekorna

- max. svaka dva sata izmjena vode u bazenu preko filterskih ureaja
- filtriranje
- dezinficiranje (kloriranje, ozoniranje)
- svakih 14 dana kompletno pranjenje bazena, pranje zidova i dna i
dezinficiranje
temperatura vode i zraka
- temperatura zraka - bazenska dvorana 28 - 300 C

- temperatura vode 26 - 280 C
- za starce, djecu, hendikepirane zrak do 330 C, voda do 320 C
- temperatura zraka - tuevi 260 C
- - svlaionice 240 C
- - ulazni prostor, restoran 20 - 220 C
- - topla klupa 33 - 350 C
- - zid koji dotie tijelo 33 - 350 C
- - zid u blizini ljudskog tijela 24 - 260 C

DVORANE I PLIVALITA - primjeri
1 BAZENSKE DVORANE
PRIMJER 1
1 ulazni hall 2 uitelj plivanja, nadzor bazena 3 garderobe, ormarii, sanitarije, sanit.propusnici
4 spremite opreme 5 vario bazen
PRIMJER 2
1 ulazni hall 2 caffe 3 sauna 4 garderobe (familije i hendikepirani) 5 garderobe, ormarii

6 sanitarije, sanitarni propusnici 7 uitelj plivanja, nadzor bazena 8 tehnika bazena 9 fitness
10 spremite opreme 11 vario bazen 12 odmor 13 bazen za djecu, starije i hendikepirane
14 djeja igraonica 15 vjetrobran, nogoper-izlaz na vanjske povrine 16 osoblje

PRIMJER 3
zona gravitacije : 20.000 stanovnika

ukupna vodena ploha : 464 m2
izgraena povrina : 2.031 m2
izgraeni volumen : 14.740 m3
1 ulazni hall 2 caffe 3 sauna 4 garderobe (familije i hendikepirani) 5 garderobe, ormarii
6 sanitarije, sanitarni propusnici 7 uitelj plivanja, nadzor bazena 8 tehnika bazena 9 fitness
10 spremite bazenske opreme 11 bazen za skokove 12 plivaki bazen (25x12,5m) 13 odmor
14 bazen za djecu, starije i hendikepirane 15 djeja igraonica 16 vjetrobran, nogoper-izlaz na vanjske
povrine
PRIMJER 4

PRIMJER 4 (vidi prethodnu stranicu)

1 ulazni hall 2 osoblje 3 cafe-restaurant 4 sauna 5 garderobe i sanitarije (familije i hendikepirani),

6 garderobe, ormarii 7 sanitarije, sanitarni propusnici 8 uitelj plivanja, nadzor bazena 9 bazen za
djecu, starije i hendikepirane 10 bazen za skokove 11 bazen za neplivae 12 plivaki bazen (25x10
m) 13 djeja igraonica 14 odmor 15 spremite bazenske opreme 16 fitness
PRIMJER 5

1 ulazni hall 2 cafe-restaurant 3 sauna 4 garderobe i sanitarije (familije i hendikepirani)

5 garderobe, ormarii 6 sanitarije, sanitarni propusnici 7 spremite-ista. 8 uitelj plivanja 9
nadzor bazena, prva pomo 10 bazen za neplivae 11 plivaki bazen (25x12,5 m) 12 bazen za
skokove 13 bazen za djecu, starije i hendikepirane 14 djeja igraonica 15 ank-kuhinja 16 odmor
17 spremite bazenske opreme 18 fitness 19 osoblje

PRIMJER 6
zona gravitacije : do 50.000 stanovnika

uenje plivanja : 4 razreda (ca 120 uenika)

1 ulazni hall 2 osoblje 3 restaurant 4 sauna 5 garderobe i sanitarije (familije i hendikepirani)

6 garderobe, ormarii 7 sanitarije, sanit. propusnici 8 spremite, ista. 9 spremite bazenske
opreme 10 uitelj plivanja 11 nadzor bazena, prva pomo 12 bazen za neplivae 13 plivaki
bazen (25x16,66 m) 14 bazen za skokove 15 bazen za djecu, starije i hendikepirane 16 djeja
igraonica 17 kiosk 18 odmor 19 fitness 20 solarij

PRIMJER 7
zona gravitacije : do 50.000 stanovnika

uenje plivanja : 5 razreda (ca 150 uenika)
ukupna vodena ploha : 1.420 m2

1 ulazni hall 2 osoblje 3 restaurant 4 sauna 5 garderobe i sanitarije (familije i hendikepirani)

6 garderobe, ormarii 7 sanitarije, sanit. propusnici 8 spremite, ista. 9 spremite bazenske
opreme 10 uitelj plivanja 11 nadzor bazena, prva pomo 12 plivaki bazen (ca 50x21 m)
13 bazen za skokove 14 bazen za djecu, starije i hendikepirane 15 odmor 16 djeja igraonica
17 fitness

- bazen i dvorana - Pirkkola sportski park, HELSINKI (Finska)

- natjeaj 1959. g., izvedba 1968-74.
- arhitekti: Kaia i Heikki Siren
- u sklopu sportskog parka:
dvorana za igre loptom (22,5x44,7 m) i bazenska dvorana (plivaki bazen 15,9x33,3
m, bazenza djecu 6,93x5,15 m),
ledena dvorana (postojei hokey stadion natkriven je drvenim lunim nosaima,
raspon 53 m)
PIRKKOLA, 1959-1974., arh. KAIA i HEIKKI SIREN situacija

(A - dvorana, bazen; B - ledena dvorana)
PIRKKOLA, 1959-1974., arh. KAIA i HEIKKI SIREN pogled na bazensku dvoranu s istoka

PIRKKOLA, 1959-1974., arh. KAIA i HEIKKI SIREN popreni i uzduni presjek
PIRKKOLA, 1959-1974., arh. KAIA i HEIKKI SIREN proelja

PIRKKOLA, 1959-1974., arh. KAIA i HEIKKI SIREN tlocrti sportske i bazenske dvorane

- dvoransko plivalite - TAPIOLA (Helsinki, Finska), izgraeno 1965. godine

- arhitekt: Aarne Adrian Ervi
- prvi puta primjenjen finski preljev
- bazen za plivae s manjom skakaonicom; vel. 25 x 12,5 x 3,8 m
- mali bazen za neplivae vel. 8 x 7 x 0,8 m
TAPIOLA, 1965., arh. AARNE ADRIAN ERVI situacija
TAPIOLA, 1965., arh. AARNE ADRIAN ERVI pogled - jugozapad

TAPIOLA, 1965., arh. AARNE ADRIAN ERVI TLOCRT - nivo 0
TLOCRT - 2 TAPIOLA, 1965., arh. AARNE ADRIAN ERVI TLOCRT - nivo - 1
TLOCRT - nivo 0 TLOCRT - nivo 1 TLOCRT - nivo 2
1 ULAZNI PROSTOR 1 BAZEN ZA PLIVAE 25x12,5x3,7m 1 SAUNA

2 PLIVALITE 2 BAZEN ZA NEPLIVAE 8x7x0,8 m 2 ODMOR
3 GLEDALITE 3 NADZORNIK BAZENA
4 OSOBLJE 4 MLIJENI BAR
5 SVLAIONICE 5 SAUNA
6 UPRAVA 6 TUEVI
7 SVLAIONICE
8 TEHNIKE PROSTORIJE

- dvoransko plivalite - KAUNIAINEN (Finska), izgraeno 1972. godine

- arhitekt: Einari Tersvirta
- vanjski i unutarnji bazeni; primarno za kondiciono i rekreativno plivanje
- transparentna, jednostavna i skladno proporcionirana i ritmizirana graevina -
reprezentativan primjer finske sportske arhitekture 70-tih godina
KAUNIAINEN, 1972., arh. EINARI TERSVIRTA situacija
KAUNIAINEN, 1972., arh. EINARI TERSVIRTA pogled - jugozapad
KAUNIAINEN, 1972., arh. EINARI TERSVIRTA pogled - uzduni presjek

- sportski kompleks - YUMENOSHIMA, Tokyo (Japan), izgraeno 1974-76. godine

- arhitekti: Sakakura Associates, Tokyo Offices
- tlocrtna izgraena povrina : 9.666 m2
- ukupna izgraena povrina : 12.529 m2
YUMENOSHIMA, 1974-76., arh. Sakakura Associatespogled iz zraka ulazno proelje
YUMENOSHIMA, 1974-76., arh. Sakakura Associates tlocrt prizemlja

- dvoransko plivalite Negenborn u SCHNINGENU (Njemaka) izgraeno 1990.

godine
- arhitekt: Lips & Weinkopf
- izuzetna skromnost u izvedbi, minimalistiki arhitektonski izraz, povrina prateih
prostorija izrazito malena u odnosu na bazenski prostor
SCHNINGEN, 1990., arh. Lips & Weinkopf situacija
SCHNINGEN, 1990., arh. Lips & Weinkopf pogled - istono proelje

SCHNINGEN, 1990., arh. Lips & Weinkopf tlocrt - nivo prizemlja
SCHNINGEN, 1990., arh. Lips & Weinkopf uzduni presjek
- COOK & PHILLIP PARK Sports Center, SYDNEY, NSW, kompletirano 1999.
- arhitekti: B V N Architects
- specifinost rjeenja je sputanje cijelog kompleksa ispod razine postojeeg trga i
katedrale na jednom kraju trga
- kompleks uspjeno koriste razni korisnici (uenici, sportai, rekreativci)
COOK & PHILLIP PARK Sports Center, SYDNEY, NSW, 1999., arh. B V N pogled iz zraka

COOK & PHILLIP PARK Sports Center, SYDNEY, NSW, 1999., arh. B V N interijer, eksterijer - pogledi
COOK & PHILLIP PARK Sports Center, SYDNEY, NSW, 1999., arh. B V N tlocrt
COOK & PHILLIP PARK Sports Center, SYDNEY, NSW, 1999., arh. B V N presjek

BERLIN, OLIMPIJSKI VELODROM I BAZEN, 1992 - 1996.

- arhitekt: Dominique Perrault
- sportski kompleks koji objedinjuje olimpijske sadraje (olimpijski bazen, bazen za
skokove, bazene za trening, velodrom, trodjelnu sportsku dvoranu, tribine za
gledaoce,...)
BERLIN, VELODROM I BAZEN, 1992-96., arh. Dominique Perrault pogled iz zraka
BERLIN, VELODROM I BAZEN, 1992-96., arh. Dominique Perrault, tlocrt bazenskog sklopa

BERLIN, VELODROM I BAZEN, 1992-96., arh. Dominique Perrault tlocrt velodroma
BERLIN, VELODROM I BAZEN, 1992-96., arh. Dominique Perrault interijer - bazen, velodrom

- PEKING, Nacionalni plivaki centar ''Water Cube'' - 2003 - 2008.

- arhitekti: PTW Architects, Sydney (1. nagrada na meunarodnom natjeaju)
CSCEC*design, Peking
ARUP, Sydney
- ukupna veliina graevine: 177 x 177 x 31 m
PEKING, Nacionalni plivaki centar, 2003 - 08., arh. PTW Architects pogled iz zraka
PEKING, Nacionalni plivaki centar, 2003 - 08., arh. PTW Architects interijer - olimpijski bazen

PEKING, Nacionalni plivaki centar, 2003 - 08., arh. PTW Architects tlocrt - nivo ulaza

DVORANE - ZAKONI, NORME, SHEME
1 ZAKONI, NORME
Zakon o portu (1997.),
PORTSKI OBJEKTI - zatvoreni i otvoreni objekti kao i prirodne ureene

povrine koje udovoljavaju uvjetima za obavljanje portske djelatnosti
SUSTAV PORTSKIH OBJEKATA - prostorni uvjeti, standardi i normativi za

izradu sustava portskih objekata
KRONOLOGIJA NORMI :
DIN 18032-2: 1991 - 2001.

Dvorane za vjebanje, igre i vienamjensko koritenje
HRN DIN V 18032-2:2002 - od 2001.

Dvorane za vjebanje, igre i vienamjensko koritenje
prEN 14904:2004 E - od 2004.
2 SISTEMATIZACIJA, ARHITEKTONSKI OBLIK SPORTSKIH DVORANA
stilska pripadnost:
- arhitektura kontinuiteta - klasina (oslonac na helenistiku arhitekturu
megaron - hram - amfiteatar)
- arhitektura regionalnih karakteristika (npr. materijal drvo - tema: savsko
kupalite)
geometrijska apstrakcija
organska arhitektura (asocirana prirodnim strukturama: kap, spirala, ...)
opi principi OBLIKOVANJA i KONSTRUKCIJE vrijede za sve vrste sportskih

dvorana (suhe, mokre, ledene), te za stadione generalno, kao i i za arhitekturu
openito
...osnovno teoretsko pitanje:

u emu se onda oituje bit pojedinih vrsta arhitekture - graevine, te u emu je
njihova meusobna razlika
univerzalni oblik zgrade :

- vanjski oblik
- unutranji oblik

- monogeometrijski oblici
naglaavaju veliinu unutarnjih prostora dvorane, a ostali sadraji su
inkorporirani u takav oblik (sekundarni - marginalni prostori)
- sloeni geometrijski oblici

kod kojih se vizuelno razlikuju oblici dvorane-a od ostalih sadraja
manjih volumena
- oblikovne strukture
koje prikazuju unutarnje prostore vieznano, pa izvana nije mogue
definirati prostor same dvorane
3 TIPOVI SPORTSKIH DVORANA
tipovi sportskih dvorana mogu se definirati obzirom na:

- vrste porta (suhi portovi, mokri portovi, portovi na ledu)
- djeljivost (jednodjelne, dvodjelne, trodjelne, viedjelne,...)
- gledaoci (dvorane sa i bez gledaoca)
- veliine (velike dvorane sa i bez gledaoca, male sa i bez gledaoca)
osnovna podjela koja se bazira obzirom na veliinu sportskog borilita 1
standardni dvoranski sportovi 2:
- koarka
- rukomet
- mali nogomet
1
nije ukljueno gledalite
2
sportovi gdje je sportska borilina ploha manja od navedenih standardnih (npr. odbojka,
tenis,stolni tenis, borilaki sportovi, rekreativna gimnastika,...)

- jednodjelna dvorana (nedjeljiva) 15 x 27 x m visine 5,5 - 6 m

3
(koarka )
- dvodjelna dvorana 18 x 36 m visine 5,5 do 8 m
(gymnasium, koarka, rukomet - trening kole)
- polivalentna dvorana 22 x 44 m visine 7 do 9 m (''mali nogomet'')
- trodjelne dvorane 27 x 45 m visine 7 do 9 m
(rukomet, ''mali nogomet'', gimnastika)
3
veliina koarkakog igralita varira od 13 x 24 m (kole) do takmiarskih igralita 15 x 26
(fakulteti, regionalna takmienja) te 15 x 28 m (dravna takmienja, FIBA, NBA)
male dvorane :
- korektivna i ritmika gimnastika, ples, trim, fitness, trening, zagrijavanje,
razgibavanje,...
najee dimenzije :
14 x 14 m, 14 x 10 m, 12 x 10 m visine 4 m (korektivna gimnastika),
4,5 x 4,5 m do 6 x 9 m visine 3 m, (fitness)
4,5 x 6 m do 6 x 15 m visine 3,5 - 4 m (kondicijski trening)
velike dvorane :
- dvoranski nogomet 32 x 52 m 4
- ''ledene'' dvorane cca 30-40 x 60 m (hokej)
- atletske dvorane, velodromi cca 60 x 80-100 m
(atletska staza 240 m)
4
veliina terena za dvoranski nogomet, bez sigurnosne zone
stadionske dvorane, dvoranski stadioni
4 PROSTORNI PROGRAM I FUNKCIONALNO-PROSTORNI RAZMJETAJ
PARCELA, VANJSKI PROSTORI

veliina parcele - minimalna veliina parcele (bez parkiralinog prostora) za
dvorane veliine:
15 x 27 m cca 2000 m2
18 x 36 m cca 3000 m2
27 x 45 m cca 4000 m2
parkiralini prostor
- za svaku vjebalinu jedinicu min. 15 PM (automobili)
- za svaku vjebalinu jedinicu min. 15 PM (bicikli i motori)
- ovisno o veliini dvorane, ali min. 1 PM (autobus)
ili 5 - 6 % gledaoca x 60-80 m2
- gledaoci 1 PM/4 gledaoca
ili 9 - 15 % gledaoca x 25-30 m2

globalna SHEMA DISPOZICIJE OSNOVNIH GRUPACIJA velike sportske

dvorane
5 FUNKCIONALNA SHEMA SPORTSKE DVORANE
KORISNICI SPORTAI, REKREATIVCI

PUBLIKA GLEDAOCI (tribine)
ulazi (hall, pratei sadraji, vertikalne komunikacije, prostori klubova, uprava,

...)
sklop dvoranskog prostora (dvorane - male, velike, jedno i viedjelne,
sigurnosne zone igralita, spremita sprava, spremita ope namjene,...)
osnovne pratee prostorije (svlaionice - grupe, svlaionice - hendikepirani,

treneri, suci, nastavnici, sanitarije, praonice, komunikacije, ''isti - neisti''
hodnik, prva pomo - ambulanta, doping kontrola, maser, masaa, osoblje,...)
tehniki prostori (grijanje, kondicioniranje zraka-klimatizacija, trafo, agregat,

reija dvorane, radionica, spremita,...)
prostori za gledaoce (ulazi, hallovi, tribine, pratei sadraji,...)
novinari, TV, VIP,...

OSNOVNA FUNKCIONALNA SHEMA MALE DVORANE
OPREMA SPORTSKE DVORANE
- pregraivanje (pomine pregradne stijene)

- sportska oprema (sprave - fiksne i pomine)
- podovi borilita - igralita
podovi za suhe portove
podovi za ''ledene'' portove
montano-demontani pod iznad leda
ope karakteristike podova za suhe portove :
- elastinost ili podatnost
- sigurnost koraka
- sigurnost od klizanja
- mogunost brze promjene smjera kretanja
- odskok lopte
- otpornost na habanje
- to krae vrijeme ienja
- .....

OSNOVNA FUNKCIONALNA SHEMA VELIKE DVORANE

PROGRAMSKA SKICA TRODJELNE DVORANE 45 x 27 x 9 m
1 TRODJELNA DVORANA 45 x 27 m 20 VJETROBRAN - GLEDAOCI

2 DVORANA ZA KOREKTIVNU GIMN. 14 x 14 m 21 PRODAJA KARATA
3 SPREMITE OPREME 22 ULAZNI HALL - GLEDAOCI
4 SVLAIONICA - GARDEROBA 23 SANITARIJE - GLEDAOCI
5 PRAONICA, SANITARIJE 24 CAFFE
6 NASTAVNICI, TRENERI 25 SPREMITE - CAFFE
7 REIJA, NADZOR 26 TELESKOPSKE TRIBINE
8 OSOBLJE, UPRAVA
9 KLUBSKI PROSTORI, OSOBLJE
10 ''ISTI'' HODNIK
11 OSOBLJE, PRIBOR ZA IENJE
12 TEHNIKI PROSTORI, (KLIMAT., VENT., GRIJ.)
13 VJETROBRAN
14 ULAZNI HALL - KORISNICI, PORTAI
15 ''NEISTI'' HODNIK

SHEMA IGRALITA I SIGURNOSNE ZONE U TRODJELNOJ DVORANI

VELIINE 48-51 x 32 x 9 m

GLEDALITE
UVJETI I PODRUJE VIZUALNOG OPAANJA
PRAVAC GLEDANJA
- za razliite igre
- za igre sa neprozirnom ogradom oko terena
- za plivalita i skokove u vodu
- za atletiku
VIZURNA LINIJA
ELEMENTI GLEDALITA
- tribine (stabilne, pomine-teleskopske)
- sjedita
- raspored prolaza kod gledalita
- prilaz na tribine, gornja, donja i srednja razdioba
- pozicija gledalita (obzirom na igralite, na oblik)
SHEME POZICIJE I OBLIKA GLEDALITA
OSNOVNI UVJETI ZA GLEDALITE

- irina (dubina) reda 75 - 85 cm
- glavni prolaz min. 60 cm (bolje 90 do 120 cm)
- stube - nagib 1 : 2, rampe - nagib 1 : 6 do 1 : 8
- irina sektora do 12,5 m (24 - 28 sjedala, irina sjedala min. 50 cm)
- irina ulaza - izlaza, prolaza min. 120 cm ali ne vie od 250
- irina glavnog prolaza - prema proraunu ukupnog broja gledatelja (min.
90 cm, za velike dvorane 120, 180, 240 cm

PRIRODNO OSVJETLJENJE I ORIJENTACIJA DVORANA ZA SUHE I ''LEDENE''

PORTOVE
osnovni cilj: ostvarenje optimalnih uvjeta za efikasnu i ugodnu vizualnu percepciju

igraa i gledaoca
ILUMINACIJA - VIDLJIVOST - BLJETANJE
TOPLINA BOJE (BOJA ZIDOVA, STROPA I PODA)
PROSTORNA DISTRIBUCIJA SVJETLA:
- OSVJETLJENJE KROZ VERTIKALNE ZIDNE PLOHE

- OSVJETLJENJE KROZ STROP
- KOMBINIRANO OSVJETLJENJE
- OSVJETLJENJE I ORIJENTACIJA JEDNODJELNE DVORANE
- OSVJETLJENJE I ORIJENTACIJA VIEDJELNE DVORANE
- UTJECAJ GLEDALITA NA NAIN OSVJETLJENJA I ORIJENTACIJU


DVORANE - ZAKONI, NORME, SHEME, OSNOVNA PODJELA - 2. dio
1 TIPOVI SPORTSKIH DVORANA
tipovi sportskih dvorana mogu se definirati obzirom na:

- vrste porta (suhi portovi, mokri portovi, portovi na ledu)
- djeljivost (jednodjelne, dvodjelne, trodjelne, viedjelne,...)
- gledaoci (dvorane sa i bez gledaoca)
- veliine (velike dvorane sa i bez gledaoca, male sa i bez gledaoca)
1.1. MALE I VIEDJELNE DVORANE :

- korektivna i ritmika gimnastika, ples, trim, fitness, trening, zagrijavanje,
razgibavanje,...
najee dimenzije :
1.1.1. 14 x 14 m, 14 x 10 m, 12 x 10 m visine 4 m (korektivna
gimnastika),
1.1.2. 4,5 x 4,5 m do 6 x 9 m visine 3 m, (fitness)
1.1.3. 4,5 x 6 m do 6 x 15 m visine 3,5 - 4 m (kondicijski trening)
1.1.4. 15 x 27 m visine 5,5 - 6 m
18 x 36 m (dvodjelna dvorana) visine 5,5 - 8 m
27 x 45 m (trodjelna dvorana) visine 7 - 9 m
1.2. VELIKE DVORANE
1.2.1. dvoranski nogomet 32 x 52 m 4

1.2.2. ''ledene'' dvorane cca 30-40 x 60 m (hokej)
1.2.3. atletske dvorane, velodromi cca 60 x 80-100 m
(atletska staza 240 m)
1.2.4. stadionske dvorane, dvoranski stadioni
1.2.1. dvorane za dvoranski nogomet

- osnova je proirena trodjelna dvorana (teleskopske tribine)
- povoljno organiziranje gimnastikih takmienje
- ekonomski ipak nisu povoljne
4
veliina terena za dvoranski nogomet, bez sigurnosne zone
(vidjeti detaljnije 6. predavanje - saetak)
1.2.2. ''ledene'' dvorane

- razvojni trendovi - upotreba zimi : (slobodno klizanje, hokej,
umjetniko klizanje, ples na ledu, brzo klizanje, kuglanje na
ledu, curling,...) - upotreba ljeti : sportovi s loptom povoljni
za dvorane, hokej na koturaljkama, borilaki sportovi, mini golf,
izlobe, performance, predstave,...

- Internorme - klizalita na umjetnom ledu (IAB, 1976. god. formirana

specijalna radna grupa za sportove na ledu sa zadatkom prikupljanja i
sastavljanja smjernica)
- tipovi klizalita
o otvorena klizalita - vanjska klizalita
o natkrivena klizalita
o ledene sportske dvorane
o klizalita s pominim krovom
o kombinacije otvorenog klizalita i zatvorene dvorane
o demontana klizalita
o klizalita povezana sa bazenima ili drugim sportskim povrinama
- definicija ledene povrine/igralita - umjetno zamrznuta vodena
povrina
- dimenzije sportsko-rekreativnih povrina :
o hokej (60 x 30 m, ukljuivo i uglovna zaobljenja i granine barijere
(''bande'')
o standardna staza za brzo klizanje (2 x 5m, duine 400 m
4000m2; preporuuje se irina 2 x 4 m, duine 400 m 3200m2
kao i izdvajanje staze za zagrijavanje irine 3 m - na taj nain
cijela irina staze je 11 m)
o kuglanje na ledu duljine 42m, irine 4 m
o curling - povrina 45 x 45 m
o ''long distance curling'' - duljina staze 300 m
o rekreativno klizanje - potrebna povrina 3 - 4 m2/osoba tj 450-
600 osoba moe klizati na povrini 1800 m2
- klizalita dimenzija manjih od 60 x 30 m preporua se projektirati u
modulu ''malog rastera'' 10x5 m (standardni prefabricirani montani
elementi
- prostorije
o tehnike prostorije (grijanje, navodnjavanje, el. instalacije,
ureaji za obradu leda, nadzor i priruna radionica
o garderobe
svlaionice i sanitarije za sportae, po jedna garderoba za M i
odnosno za domau i gostujuu ekipu (po 20 sportaa),
suionica za sportsku odjeu, prostor za ureaje i sportsku
odjeu, tuevi i umivaonici, sanitarije za sportae;
prostorija za suce
centralna garderoba
prostorija za vezivanje klizaljki i garderoba za ope potrebe
o prostori za reiju, suce, novinare, radio i TV
o gledalita
o restoran, kiosci, hallovi, skladita i sportske trgovine
o uprava
o prostori za poslovne sastanke i prezentacije
o policija, vatrogasci, sigurnosne slube
o ambulanta
o stan za domara

2 PRIMJERI DVORANA
2.1. LANDSKRONA SPORTS HALL, Landskrona, vedska

- izvedba: 1965.
- arhitekt: Arne Jacobsen
- oko 2000 gledalaca (ca 1000 sjedeih mjesta)
LANDSKRONA, 1965., arh. ARNE JAKOBSEN pogled istok
LANDSKRONA, 1965., arh. ARNE JAKOBSEN tlocrti, presjeci

2.2. PALAZZO DELLO SPORT, RIM, Italija

- projekt: 1956. god.
- izvedba: 1958 - 1960. god.
- arh.: Pier Luigi Nervi, Marcello Piacentini
- kapacitet: 10.500 gledalaca (koarka), nakon rekonstrukcije 2003. povean
je broj sjedeih mjesta na 11.200; - dijametar graevine: 95 m
PALAZZO DELLO SPORT, RIM, 1958-60., arh. P.L.Nervi, M. Piacentini

2.3. SPORTSKA DVORANA - OTANIEMI, Finska
- izvedeno: 1956. god.

- arhitekt : Alvar Aalto
- sklop atletske dvorane i male dvorane (koarka, tenis)
- kombinacija arm.betonske konstrukcije (stupovi) i lameliranih drvenih
nosaa promjenljivog raspona
SPORTSKA DVORANA, Otaniemi, 1956., arh. Alvar Aalto tlocrt
SPORTSKA DVORANA, Otaniemi, 1956., arh. Alvar Aalto popreni presjek, proelje

2.4. SPORTSKA DVORANA - prefektura KAGAVA, TAKAMATSU, Japan
- projekt/izvedba : 1962 - 1964.god.

- arhitekt : Kenzo Tange Associates, Shudan Sheisaku Associates
- konstrukcija : Takeshi Okamoto, Keizo Inuzuka
- duina : ca 80 m, konstrukcija krova: hiperbolini paraboloid, debljina ploe

ca 5 cm
- borilina ploha na razini 1. etae (u prizemlju su prostori za konferencije,
uredi, trening dvorane, tehnika, ...)
- gledalite za ca 2500 gledalaca
SPORTSKA DVORANA - prefektura KAGAVA, TAKAMATSU, 1962/64., arh. Kenzo Tange

tlocrt prizemlja
1 ulazni hall 6 garderoba 11 hall 18 sanitarije

2 info pult 7 spremite 12 soba za prijem, ured 19 radionica
3 trening dvorana 8 kuhinja 13 ured 20 uprava
4 trafo,tehnika 9 dvorana za sastanke 14 lijenik, prva pomo 21 dizalo
5 tehnika 10 dvorana za sastanke 15/16 vienam. prostori

SPORTSKA DVORANA - prefektura KAGAVA, TAKAMATSU, 1962/64., arh. Kenzo Tange

tlocrti, presjek, pogledi

2.5. TOKYO METROPOLITAN GYMNASIUM, Shibuya,TOKYO, Japan
- izgraena 1954.god. za svjetsko prvenstvo u hrvanju, renovirana 1989.-

1991.god.
- arhitekt rekonstrukcije: Fumihiko Maki,
- kapacitet : 10.000 gledalaca (6.000 fiksnih i 4.000 po potrebi)
Tokyo Metropolitan Gymnasium,1954., 1989.-1991., arh. Fumihiko Maki pogled iz zraka
Tokyo Metropolitan Gymnasium,1954., 1989.-1991., arh. Fumihiko Maki pogled - ulazno proelje

Tokyo Metropolitan Gymnasium,1954., 1989.-1991., arh. Fumihiko Maki tlocrti, interijer dvorane
Tokyo Metropolitan Gymnasium,1954., 1989.-1991., arh. Fumihiko Maki popreni i uzduni presjek

2.6. ATLETSKA DVORANA, Sindelfingen, Njemaka

- izgraena 1977. god.
- arhitekt : Gnter Behnisch
ATLETSKA DVORANA Sindelfingen, 1977., arh. Gnter Behnisch presjek, tlocrti, model
ATLETSKA DVORANA Sindelfingen, 1977., arh. Gnter Behnisch pogled iznutra

2.7. ARENA OMNISPORTS de Paris-Bercy, Pariz, Francuska

- arhitekti : Andrault-Parat, Prouve, Guvan
- kapacitet : - koncerti: 17.000
- boks : 16.000
- tenis : 14.000 (Paris Masters ATP)
- koarka : 14.000
- atletika : 8.500
- biciklizam, kart - utrke, kamioni, motori Xtrem: 7.000
ARENA OMNISPORTS de Bercy, Pariz, 1984., arh. Andrault-Parat, Prouve, Guvan pogledi
(usporediti sa:
arena Budimpeta (Budapest Sportcsarnok; Principe Felipe Arena-Zaragoza;
Palasport di Genoa; Palau Sant Jordi-Barcelona; PAOK Sports Arena
Thessaloniki; Rod Laver Arena-Melbourne; O2 World-Berlin; Oval Lingotto
Torino; arena Zagreb; Spaladium Arena-Split)
2.8. ARENA ''Papp Lszl Budapest Sports Arena'' - Budimpeta, Maarska

- izgraena 2001.-2003. god.
- arhitekti : KZTI Sport Concepts
- kapacitet : - sport: 9.500 (hokej) - 12.500
- koncerti : 15.000
- dvorana projektirana za veliki broj sportskih disciplina ukljuujui i
ekstremne sportove (motokros, jet-skijanje,...) kao i koncerte, opere, drame,
cirkuse,...
- www.budapestarena.hu
ARENA BUDAPEST, 2001.-2003., arh. KZTI Sport Concepts pogledi

ARENA BUDAPEST, 2001.-2003., arh. KZTI Sport Concepts tlocrti, pogled iznutra
ARENA BUDAPEST, 2001.-2003., arh. KZTI Sport Concepts pogledi iznutra

2.9. ARENA ''Europahalle'', Karlsruhe, Njemaka

- arhitekti : SCHMITT Kazimir i Partneri
- kapacitet : ca 9.000 gledalaca
ARENA ''Europahalle'', Karlsruhe,1983., arh. SCHMITT kazimir & Partners pogledi
ARENA ''Europahalle'', Karlsruhe,1983., arh. SCHMITT kazimir & Partners pogled iz zraka
boks koncerti
ARENA ''Europahalle'', Karlsruhe,1983., arh. SCHMITT kazimir & Partners organizacija dvorane

koarka
ARENA ''Europahalle'', Karlsruhe,1983., arh. SCHMITT kazimir & Partners organizacija dvorane
2.10. HOKEJ ARENA - ''Palasport Olimpico'', Torino, Italija

- izgraena 2005. god. za Zimske Olimpijske igre 2006
- arhitekti : ARATA ISOZAKI, PIER PAOLO MAGGIORA
- veliina : 183 x 100 m; visina iznad terena ca 12 m, ispod terena 7,5 m
- kapacitet : 12.350 gledalaca (hokej na ledu)
16.600 gledalaca (koarka)
18.500 gledalaca (koncerti)

HOKEJ ARENA ''Palasport Olimpico'', Torino, 2005., arh. Arata Isozaki, P.P.Maggiora tlocrti

HOKEJ ARENA ''Palasport Olimpico'', Torino, 2005., arh. Arata Isozaki, P.P.Maggiora
sheme organizacije dvorane

HOKEJ ARENA ''Palasport Olimpico'', Torino, 2005., arh. Arata Isozaki, P.P.Maggiora presjeci
HOKEJ ARENA ''Palasport Olimpico'', Torino, 2005., arh. Arata Isozaki, P.P.Maggiora int. pogled
NAPOMENA:
vidjeti prilog uz 7. predavanje : LEDENE DVORANE
- primjere nekih velikih dvorana vidjeti i u:

- 5. predavanje : BERLIN, Olimpijski velodrom i bazen
- 12. predavanje, 2. dio: MEXICO, palaa sportova
- 12. predavanje, 3. dio: MONTREAL, velodrom
- 12. predavanje, 4. dio: BARCELONA, sportska palaa Sant Jordi

STADIONI - POVIJEST, OSNOVNO PLANIRANJE, POLOAJ U OKOLIU
Povijest - od cirkusa, arene, teatra do stadiona
- naziv stadion - gr. stadion, - stadij - starogrka mjera za duljinu,

varirala je obzirom na lokalne uvjete od 177 - 192 metra (prema
Herodotu - 1 stadij = 600 stopa
- arena - naziv izveden iz latinske rijei - harena (pijesak) - mjesto

borbe, posuto pijeskom, smjeteno u amfiteatre, cirkuse ili stadione
sl. 1 stadion - Delfi, 5.st.pr.n.e., sl. 2 Circus Maximus, oko 500 g.pr.n.e.
duina cca 177 m duina cca 3,5 stadia (cca 635 m), irina cca 110 m
kapacitet cca 300.000 gledalaca
sl. 3 kazalite u Epidauru, 3. st.

Osnovno planiranje
1. BORILINA PLOHA - CENTRALNI TEREN - ARENA

1.1. dimenzije (sl. 4, sl. 5, sl. 6, sl. 7)
1.2. orijentacija (sl. 10)
sl. 4 KRUNA 400 m STAZA, definiranje veliine stadiona prema dimenziji atletskog borilita
sl. 5 SHEMA NOGOMETNOG IGRALITA, definiranje veliine stadiona prema dimenziji

nogometnog igralita

sl. 6 Royals Stadium, Kansas, projektiran za bejzbol sl. 7 Arrowhead Stadium, Kansas, za ameriki nogomet
sl. 8 stadion u Ateni, izgraen 331. g. pr.n.e., rekonstruiran za prve moderne OI 1986 tlocrt, presjek
sl. 9 olimpijski stadion u Mexico City-u, 1968. kapacitet 87.000 gledalaca tlocrt, presjek

sl. 10 olimpijski stadion u Mnchen-u, 1972., kapacitet 80.000 gledalaca tlocrt, presjek
2. KAPACITET
2.1. broj gledalaca oko velike boriline plohe

2.2. maks. broj gledalaca oko male boriline plohe
gledalita na otvorenom - manja (do 5.000 gledalaca)
- srednja (5.000 do 30.000 gledalaca)
- vea (vie od 30.000 gledalaca)
gledalita u zatvorenom - manja (do 1.000 gledalaca)
- srednja (1.000 do 3.000 gledalaca)
- vea (3.000 do 10.000 gledalaca)
- velika (vie od 10.000 gledalaca)
stadion po rangu - meunarodni (ca 80.000 gledalaca)
- nacionalni (ca 60.000 gledalaca)
- regionalni (do ca 10.000 gledalaca)
- lokalni (do ca 5.000 gledalaca)
3. ZONIRANJE SIGURNOSNIH ZONA

4 sigurnosne zone (1)
(1)
Stadia - a design and development guide, Geraint John, Rod Sheard
4. POLOAJ U OKOLIU
- veliki stadioni izvan grada
- veliki stadioni u gradu
- transport
- parkiranje - promet u mirovanju
- okoli stadiona

sl. 11 Mexico City, olimpijski stadion, 1968., kapacitet ca 87.000 gledalaca, situacija
sl. 12 Mexico City, olimpijski stadion, 1968., zrani pogled

sl. 13 Reebok stadion, Horwich, Greater Manchester, 1997., arh. Lobb Sports, 28.723 gledalaca zrani pogled
sl. 14 Reebok stadion, Horwich, Greater Manchester, 1997., arh. Lobb Sports, 28.723 gledalaca zrani pogled
sl. 15 Olimpijski stadion, Mnchen, 1972., arh. Gnther Behnisch, konstr. Otto Frei, ca 69.250 gled. danas (80.000 za OI)

sl. 16 gradski stadion Luigi Ferraris (prije Marassi), Genova, 1911., rekonstruiran 1990., arh. Gregoti Assoc., 36.500 gl.
sl. 17 stadion Louis II, Monte Carlo, Monaco, 1939., 1985. rekostrukcija, arh. Henri Pottier, 18.500 gledalaca
sl. 18 stadion Louis II, Monte Carlo, Monaco, 1939., 1985. rekostrukcija, arh. Henri Pottier, 18.500 gledalaca

sl. 19 gradski stadion Braga; Braga, 2003., arh. Eduardo Souta de Moura, 30.000 gledalaca
sl. 20 gradski stadion Braga; Braga, 2003., arh. Eduardo Souta de Moura, 30.000 gledalaca, situacija

STADIONI - ELEMENTI
1. ORGANIZACIJA KORITENJA
1.1. korisnike grupe, raspodjela funkcionalnih podruja
- borilite
- gledalite
- svlaionice
- ureaji i oprema za vjebanje
- drutvene prostorije
- prostorije za osoblje
- servisi, instalacije
- prostori za vanjski i unutarnji promet pjeaka i vozila
--------------------------------------------------------------------------------
- pomona borilita, parkiralita, ambulanta, prodaja
karata i suvenira, kiosci
prilazna platforma
min. irina (m) = kapacitet stadiona x 0,6 / 1000
poeljna povrina platforme je ona koja moe primiti sve

gledatelje u zadanom vremenu pranjenja gledalita (1)
(1)
vrijeme pranjenja stadiona ovisi o sigurnosnim pravilima i propisima
pojedinih zemalja, a u sluaju nedostatka istih rauna se 8 minuta
1.2. sigurnost na stadionima - openito

1.3. zoniranje i sektori
1.4. ulazi, kontrole
sl. 1 dijagram sigurnosnih zona na stadionu (prema Stadia-a design and development guide,
Geraint John & Rod Sheard)

sl. 2 shema pristupa tribinama obzirom na sigurnosne zone
2. GLEDALITE - TRIBINE
2.1. definiranje parametara za dizajniranje
- veza vanjskog i unutarnjeg prometa

- vrsta gledalita obzirom na : trajnost, visinski poloaj u
odnosu na borilinu plohu, vrstu sportske aktivnosti, oblik i
poloaj, zatienost od klimatski okolnosti, kapacitet,...
- dimenzioniranje elemenata gledalita
- orijentacija gledalita
- vizuelna veza gledalita i okolia
- vidljivost povrine sportskog borilita
- konstrukcija tribina
2.2. oblici i presjek gledalita - tribina (sl. 3)

oblici : - pravolinijski
- srpasti
- potkovasti
- elisoidni
- kruni
presjek : - ispod horizonta, ispod plohe igralita
- u horizontu igralita
- jednoetana gledalita
- vieetana gledalita
konstrukcija: - na tlu, na padini, na nasipu, u ukopu
- na posebno izvedenoj konstrukciji
- kombinirano: padina, nasip + konstrukcija

sl. 3 oblici - horizontalni poloaj (tlocrt) gledalita u odnosu na borilite
sl. 4 sheme puteva gledatelja na tribine

sl. 5 vertikalni poloaj gledalita u odnosu na borilite
2.3. dimenzioniranje
- interne komunikacije
- min. irina uzdune horizontalne komunikacije
manja gledalita 2,50 - 3,10 m
vea gledalita 3,50 m i vie
- min. irina poprene kose komunikacije
min. 1,20 m
- najvea udaljenost poprenih komunikacija
24 - 32 sjedita
- otvori: ulazi - izlazi
- 1 izlaz - sektor 600 osoba (zatvoreni prostori)
sektor 1500 osoba (otvoreni prostori)
- najvea udaljenost do izlaza : 30 m po horizontali
20 m uz kosinu
23 m niz kosinu

irina prolaza - izlaza za pranjenje:

(prema Neufert, formula koju je postavio C. von Eestern za stadion u Amsterdamu)
= K / V x 1,25
irina prolaza u m min. 1,20 m, najvea do 2,50 m

K najvei kapacitet gledalita
V poeljna brzina pranjenja gledalita u sekundama
( u intervalu od 420 - 900 sec)
1,25 konstanta propusnosti po 1m/sec
maksimalna propusnost jednog izlaza ne smije biti vea od

1200 - 1800 gledatelja
najmanji otvor dimenzionira se za prolaz dvije osobe:
otvoreni prostor 1,20 m
zatvoreni prostor 1,50 m
- tribine
- irina reda gledalita sa sjedalima
75 - 85 cm (preporuka FIFA-e - 80 cm)
- irina slobodnog prolaza
40 - 50 cm i vie
- irina sjedita
45 - 50 cm (preporuka FIFA-e - 50 cm)
2.4. optiki uvjeti u gledalitu, barijere i vizurne linije
bitan kriterij gledalita - dobra vidljivost dogaaja na

igralitu ovisi o :
- orijentaciji gledalita
- udaljenosti gledatelja od mjesta sportske akcije
- poprenom presjeku tribina
- tlocrtnom obliku gledalita
- detalji karakteristini i vani za promatranje (hokej -
ploica-pak; odbojka - pregib lanka, prijelaz ruke
preko mree; tenis - irina linije za obiljeavanje
polja, ....)
pravac gledanja
fokusna toka (F)
vizurna linija
radijalno gledanje osigurava se nadvienjem sjedala po

odreenim pravilima (vizurna linija);
bono gledanje osigurava se odgovarajuim tlocrtnim
zakrivljenjem redova tribina

sl. 6 shema zone vidljivosti (odnosi se na nogometni stadion; maksimalna i optimalna

udaljenost gledanja variraju ovisno o pojedinom sportu tj. karakteristinom predmetu
promatranja, vidi: MODELI FIZIKE KULTURE, svezak VII, str. 139-143)
sl. 7 vizurne linije gledalita u zakrivljenoj liniji (F - poloaj najnepovoljnije toke promatranja; r1, r2, r3 - visina stube tribine)
sl. 8 poloaj fokusne toke (F) obzirom na razne vrste sportova (vei dio sportova, hokej na ledu, klizanje)

sl. 9 poloaj fokusne toke (F) obzirom na razne vrste sportova (plivalita, bazeni za skokove u vodu, atletika, podij,...)
2.5. sjedala
osnovni kriteriji dizajna:
- udobnost
- sigurnost
- robusnost
- cijena
sl. 10 primjeri sjedala i naini privrenja na stube tribina

sl. 11 primjeri tipova stolica na tribinama

A - pojedinana stolica, fiksna, stadion - Frankfurtu, FIFA World Cup 2006.
B - pojedinana stolica, preklopna, stadion - Berlinu, FIFA World Cup 2006.
C - preklopna fotelja, VIP loa, stadion - Stuttgart, FIFA World Cup 2006.
D - fiksna stolica, VIP poslovna zona, stadion - Mnchen, FIFA World Cup 2006.
sl. 12 shema transformacije stojeih u sjedea mjesta

- vario tip (preklopno sjedalo - stojee mjesto
(Mngersdorfer stadion Kln)
- vario tip - sjedalo - stadion Hamburg, FIFA WC Hamburg

sl. 13 minimalne dimenzije horizontalnog prolaza na tribini, RheinEnergie stadion,

Kln, FIFA World Cup 2006.
2.6. prostori na tribinama za osobe u kolicima
sl. 14 shema organizacije i dimenzije prostora na tribini za osobe u kolicima,

RheinEnergie stadion Kln, FIFA World Cup 2006.

2.7. VIP prostori
sl. 15 VIP zona, RheinEnergie stadion Kln, FIFA WC 2006. sl. 16 VIP ''hospitality box'', Allianz Arena, Mnchen
VIP ''hospitality box'', RheinEnergie stadion,
Kln
2.8. uslune i pratee slube - kiosci, sanitarije, prehrana, prva

pomo
sl. 17 koncept trodjelnog kioska sl. 18 slika kioska, nivo 3/4 sl. 19 tlocrtne sheme sanitarija gledatelja
RheinEnergie stadion ''Food&Beverage'', nivo +1
nivo 3/4 spremnici pive, Veltins Arena,
Gelsenkirchen

2.9. prostori za medije, PRESS, TV centar,...
sl. 17 shema komentatorske pozicije na tribini sl. 18 PRESS, primjeri - 2x gore: FC Kln
(preporuka: maks. 3 pozicije u nizu) dolje: TV centar, Westfalen stadion, Dortmund
sl. 19 sheme mogue pozicije kamera na tribinama

3. SPORTSKI TEREN
3.1. pregled najeih sportova, dimenzije sportskih igralita,

odnos prema gledalitu (vidi: prilog I)
3.2. orijentacija sportskih igralita
sl. 20 preporuena orijentacija vanjskih borilinih ploha - sjeverna Zemljina polutka

(osnovni princip: atletiari i igrai s loptom ne smiju imati rano popodnevno sunce u oi)
A najpovoljnija orijentacija sportskih terena za veinu sportova

B prihvatljiva orijentacija za nogomet i ragbi
C optimalna orijentacija za atletiku i igre loptom
3.3. vrste terena
- travnate povrine (trava, sl.)

- zrnate povrine (mineralne smjese bez umjetnog veziva)
- plastine povrine (sintetiki gumeno-elastini materijali)
- tvrde povrine (beton, asfalt, sl.)
osnovni slojevi u strukturi sportskog tla:

- graevno tlo
- posteljica
- podloga
- povrina graevnog tla
- drenani sloj
- nosivi sloj pokrova
- pokrov

sl. 21 presjek tla sportskog borilita na otvorenom (atletska staza - nogomet; tenis teren)
sl. 22 varijante navodnjavanja i odvodnje oborinskih voda sa sportskih terena

4. PROSTORI ZA SPORTAE, SUCE, PRATEE OSOBLJE

4.1. garderobe, sanitarije
4.2. zagrijavanje
4.3. pristup igralitu - tunel
sl. 23 stadion - organizaciona shema garderoba sportaa s pripadajuim prostorima
sl. 24 stadion - tlocrtna shema garderoba i putevi sportaa i medijskog osoblja (prema preporuci FIFA/UEFA)

5. UPRAVA, KONTROLA STADIONA, TEHNIKA
sl. 25 shema pristupa stadionu - 7 glavnih korisnikih grupa
izvori:
http://multimidia.brasil.gov.br/biblioteca/football_stadiums_technical_recommendations_a
nd_requirements.pdf
www.fifa.com
http://mlb.mlb.com
www.nfleurope.com
www.iaaf.com
www.worldstadiums.com
www.stadiumguide.com

STADIONI - NOVE TENDENCIJE
Povijest nogometa(1)
- Kina - 2.500 god. pr.n.e. - Tsu Chu (''Tsu'' udarati loptu stopalom);
- Egipat - 2.000 god. pr.n.e. - na jednom grobu prikaz ongliranja loptom;
- Japan - 600 god. pr.n.e. - 380 god.n.e. igra ''Kemari'';
- Grka / Rim - 6.st. pr. n.e. u Grkoj se igrala kombinacija rukometa i
nogometa zvana ''Episkyros''; u Rimu slina igra - ''Harpastum'';
- srednja Amerika - prekolumbijske civilizacije Asteka, Maya i Zapoteka
igrale su nogomet u 16.st. (ponekad su poraeni bili rtvovani na oltarima
hramova);
- renesansa u Italiji - 'u Firenci 15. i 16. st. - ''Giuco dal Calcio fiorent'';
- srednjevjekovna Engleska - kralj Edward, 1314. god.;
- amerike kolonije - indijanci su igrali igru loptom i tapovima -
''Pasuckquakkohowog'';
- ''moderna igra'' prema E.Augustinu 26.10.1863. god. u Londonu se
sastalo 14 londonskih klubova i formiralo Football Association;
- 1871. organizirano prvo takmienje;
Od ideje olimpizma do 5. generacije stadiona (2)

- 1. generacija stadiona
- povijest modernih stadiona datira od druge polovice 19. stoljea;
naglasak je na prihvaanju to veeg broja gledalaca, ali uz minimalne
standarde komfora boravka tih istih gledalaca;
- utjecaj televizije - od 30 tih godina 20.st. poinju TV prijenosi
sportskih dogaaja;
vei naglasak na komforu gledalaca, ali i dalje su to velike ''betonske
zdjele'';
- poetkom 90 tih godina 20.st. ''stadioni za obitelji'' - naglasak na
maksimalnom komforu i sadrajima za cijelu obitelj;
sport je u fokusu zbivanja, ali nije jedini sadraj (barovi, restorani,
trgovine navijakim i sportskim suvenirima); osnovni uvjeti i izvori
financiranja sportskih klubova se mijenjaju;
- ''korporacije sponzorstva i medija''; stadioni mogu biti izvor prihoda
ako su integrirani dizajn, financiranje i upravljanje;
izraziti primjer je novi Telstra Dome u Melbournu (pokretni krov,
pokretne tribine, podzemne garae...);
- stadioni prerastaju u graevine koje postaju katalizatori planiranja i
strategijskog razvoja gradova 21. stoljea; stadioni postaju moni
simboli nae kulture, naih aspiracija i ponekad naih greaka; tek
trebamo nauiti kako ih mudro koristiti
(1)
Stefan Nixdorf: Stadium ATLAS - Technical Recommendations for Grandstands in Modern
Stadia, Ernst&Sohn Verlag 2008., str. 22-23
(2)
prema: Drawn from Sheard,R. The Stadium - Architecture for the New Global culture (Singapore,
2005.) str. 103-116.

Adaptabilnost stadiona
1. adaptabilno gledalite - tribine

2. pokretna sportska travnata ploha
3. pokretni krov, krovne membrane
4. stadionska dvorana - dvoranski stadion
5. nove tendencije - primjeri
1. adaptabilno gledalite - tribine
sl. 1 Stadion Telstra Australia, Sydney, 1995. - 1999., arh. HOK LOBB Architectural Services, London, pogled iz zraka
sl. 2 Stadion Telstra Australia, Sydney, 1995. - 1999., arh. HOK LOBB Architectural Services, London, pogled - jug (nakon
Olimpijade bez montane june i sjeverne tribine)

2. pokretna sportska travnata ploha
sl. 3, 4, 5 Arena Schalke, Gelsenkirchen, Njemaka, 2001. pomina travnata povrina
sl. 6, 7, 8 Sapporo Dome, Hokkaido, Japan, 2001., arh. Hiroshi Hara, kapacitet 42.000 pomina travnata povrina

3. pokretni krov, krovne membrane
sl. 9 Millenium stadion, Cardiff, 1996. - 1999., arh. HOK LOBB Architectural Services, London, pogled iz zraka
kapacitet 74.500, dimenzije terena: 120 x 79 m
sl. 10 Millenium stadion, Cardiff popreni presjek
sl. 11 Millenium stadion, Cardiff model - pokretni krov

sl. 12 Oita stadion, 1996. - 2001., Oita, Kyushu, Japan, kapacitet 40.000, arh. Kisho Kurokawa pogled iz zraka
sl. 13 Oita stadion, 1996 - 2001., Oita, Kyushu, Japan, kapacitet 40.000, arh. K. Kurokawa pogled unutranjost
sl. 14 Oita stadion, 1996 - 2001., Oita Kyshu, Japan, kapacitet 40.000, arh. Kisho Kurokawa popreni presjek

- krovne membrane
sl. 15 Allianz Arena, Mnchen, Njemaka, 2002.-2005., arh. Herzog, de Meuron pogled - jugoistok
kapacitet 69.900 (njemaka liga), 66.000 (meunarodni susreti), dimenzije igralita : 105 x 68 m
sl. 16 Allianz Arena, Mnchen, Njemaka, 2002.-2005., arh. Herzog, de Meuron pogled na krov
kapacitet 69.900 (njemaka liga), 66.000 (meunarodni susreti), dimenzije igralita : 105 x 68 m
sl. 17 Allianz Arena, Mnchen, detalj presjeka tribine

4. stadionska dvorana - dvoranski stadion
sl. 18...Saitama Super Arena, Saitama, Japan, 2000., kapacitet 5.000 - 37.000 gledalaca, arh. Ellerbe Becket, AECOM com.
transformacija arene u stadion

sl. 21...Saitama Super Arena, Saitama, Japan, arh. Ellerbe Becket, AECOM com. proelje i uzduni presjeci

5. nove tendencije - primjeri :
sl. 22 Miyagi Sports Stadium , Sendai, Japan, 1996. -2000, arh. Hitoshi Abe, kapacitet : 49.133
sl. 23 Nogometni stadion - Baracaldo, panjolska, 1999.-2003. kapacitet 7.960 arh. NoMad

sl. 24 Saint Denis stadion, Pariz, Francuska, 1995. - 1998., arh. Zublena, Macary, Constantini, Regembal
kapacitet : 81.338, igralite : 105 x 70 m
sl. 25 Stadion Aveiro, Portugal, 2003., arh. Tomas Taveira, kapacitet : 30.127, igralite 105 x 68 m
sl. 26 Nacionalni stadion, Peking, Kina, 2003. - 2008. arh. Herzog, de Meuron, konstr. ARUP China Architecture
kapacitet : 80.000 (91.000 - otvaranje OI 2008.)

OLIMPIJSKE IGRE NOVOG VREMENA - 1896 - 1948
1 POVIJEST OLIMPIJSKIH IGARA 1
drevne olimpijske igre - veliki grki religiozni, atletski i kulturni festivali

kralj Iphtos od Elisa - oko 824. pr.n.e. - ''sveto primirje - ekeheiria'' tijekom igara
''dragih bogovima''
od 776. pr.n.e. igre su se odravale svake etvrte godine u Olimpiji na
Peloponezu
natjecalo se u : tranju, hrvanju i akanje, boksu, petoboju i utrkama koija
zadnje stare igre 394. g
Pierre de Fredy, baron de Coubertin bio je osniva modernog Olimpijskog

pokreta, zaneseni sporta, formulirao je plan oivljavanja Igara; ideja olimpizma,
ne samo nadmetanje sportaa, ve veza tijela i duha, veza sporta i umjetnosti (5.
OI u Stockholmu 1912., uz natjecanja u sportu bila su i natjecanja u pet umjetnikih
skupina: geaditeljstvo, slikarstvo, kiparstvo, glazba i knjievnost; zadnje u Londonu
1948.
Henri-Martin DIDON - dominikanac, ivotno geslo: ''bre, vie, jae'' - ''citius,

altius, fortius''
skup izaslanika u Parizu je 1896 izglasao odravanje modernih Olimpijskih igara u
Ateni
Pierre de Coubertin 1. OI ATENA plakat 1. OI ATENA ceremonija otvaranja 1. Olimpijskih igara
1896 1. moderne Olimpijske igre odrane su u Ateni na obnovljenom antikom

stadionu
sudjelovalo je 311 natjecatelja iz 13 zemalja
Atena, stadion, tlocrt detalj presjeka tribina

1900. 2. OI Pariz, Bulonjska uma, nisu bili graeni nikakvi posebni objekti, staza
za tranje duine cca 313 m
1904. 3. OI St Louis, nisu bili izgraeni nikakvi posebni sadraji
1908. 4. OI London, prvi olimpijski stadion novog doba (White City Stadium);
kapacitet vie od 80.000 gledalaca; shema - nogometno igralite koje
okruuje atletska staza,
postavljena je i biciklistika staza i bazen 100x16,25 m
London, 1908., stadion tlocrt detalj presjeka tribina
1912. 5. OI Stockholm, sagraen je stadion koji je sauvan do dananjih dana,

tribine potkovaste forme, nogometno igralite s atletskom stazom
Stockholm, 1912., stadion tlocrt detalj presjeka tribina

5. OI Stockholm, plakat ceremonija otvaranja 5. Olimpijskih igara
1916. 6. OI (Berlin) (zbog 1.svj.rata nisu odrane)
1920. 7. OI Antwerpen, sagraen je stadion kapaciteta ca 60.000 gledalaca
Antwerpen, 1920., stadion, tlocrt detalj presjeka tribina
1924. 8. OI Pariz, sagraen je stadion ''Colombes'', zamiljen kao veliki sportski

kompleks sa osnovnom sportskom arenom, bazenom, tenis terenom,
raznim pomonim objektima;
trkalina staza duine 450 m (pokazala se kao neadekvatna i nije se
vie primjenjivala
8. OI Paris, 1924. olimpijski stadion Colombes

1928. 9. OI Amsterdam, stadion kapaciteta ca 40.000 gledalaca (16.000 stajaih

mjesta); tenis court za ca 7.000 gledalaca, bazen 50x18 m; sportska
dvorana za ca 5.000 gledalaca (gimnastika, hrvanje, boks);
oko stadiona - kanal - pristanite za jahte, sunalita, restorani...
Amsterdam, 1928., Olimpijski stadion
1932. 10. OI Los Angeles, sagraen veliki stadion sa tribinama za ca 100.000

gledalaca, visina tribina ca 30 m; igralite veliine 105x70 m; dvije
spojene jednocentine staze za tranje (400 i 450 m);
sagraen je i otkriveni plivaki bazen...
Los Angeles, 1932., stadion, tlocrt detalj presjeka tribina

1936. 11. OI Berlin, u Grnenwaldu novi stadion kapaciteta ca 100.000 gledalaca

na mjestu sruenog stadiona;
staza za tranje - keramika povrina
na povrini od ca 90 ha izgraen je cijeli sportski kompleks (otkriveni
bazeni, dvorane za gimnastiku, povrine za trening, nogometna
igralita i drugi pratei objekti...)
Berlin, 1936., stadion, tlocrt detalj presjeka tribina
Berlin, 1936., situacija olimpijskog kompleksa
1940. 12. OI (Helsinki) 2.svj.rat

1944. 13. OI (London) 2.svj.rat

1948. 14. OI London, rekordan broj natjecatelja (4486)

Olimpijski stadion - Wembley Park Stadium sagraen 1924.
renoviran i dopunjen stazom za laku atletiku (Sir Owen Williams);
linija tribina slijedi liniju trkake staze pa su vizure na pojedinim
dijelovima uzdunih ravnih tribina loe
London, 1948. Wembley Park Stadium, zrani pogled - jug
London, 1948. Wembley Park Stadium, zrani pogled - istok

OLIMPIJSKE IGRE NOVOG VREMENA - 1952 - 2008.

I dio - 1952 - 1964.
1952 15. OI Helsinki
- olimpijski park ca 1,5 km od sredita Helsinkija, uklopljen u prirodni

okoli, ume, jezera,...
- stadion graen za OI 1940., arh. Yrj Lindegren, Toivo Jnti;
prvobitni kapacitet 52.000 gledalaca, rekonstruiran 1952. -
nadograene tribine - 72.000 gledalaca; staza za tranje 400m,
nogometno igralite 105x65 m
- olimpijski toranj visine 72,71 m (olimpijski pobjednik Matti
Jarvinen, OI San Francisko 1932, koplje)
- plivaki stadion, arh. Jorma Jrvi, kapacitet ca 10.000 gledalaca
- 2 sajamske izlobene dvorane su preureene za dvoranske
sportove
Helsinki, 1952., stadion tlocrt detalj presjeka tribina
Helsinki, olimpijski stadion (situacija 2005.) pogled iz zraka, JI

1956. 16. OI Melbourne

- lokacija olimpijskog parka u blizini botanikog vrta
- stadion - postojei Cricket Ground Stadium (australski nogomet)
unajmljen, preureen i proiren za potrebe Olipijskih igara;
interpolirana je staza (400 m) za tranje koja je nakon Olimpijade
odstranjena; kruna dogradnja uz postojee tribine (tri razine)
poveala je kapacitet sa 40.000 na 120.000 gledalaca; unato
znatnim dimenzijama vidni kut omoguava svim gledaocima
kvalitetan pregled nad borilinom plohom;
- koncepcija zakrivljenih ovalnih tribina koja osigurava priblino
jednako dobar pregled zbivanja na borilitu sa svih mjesta postala
je kasnije standard za sve velike stadione
- plivaka dvorana - prvi puta za OI napravljeno zatvoreno plivalite
(do tada su se plivaka natjecanja odvijala u zatvorenoj postojeoj
plivakoj dvorani samo u Londonu 1948.); arh. K. Borland, P.
McIntyre, J. i P. Murphy; kapacitet 6.000 gledalaca; vidljiva elina
konstrukcija kao osnovni oblikovni element;
dva bazena: za plivanje 50 x 19,8 m i za skokove u vodu 19,8 x
15,4 m
- sagraeno je Olimpijsko selo i specijalno opremljena bolnica
- nova dvorana za boks
Melbourne, Cricket Ground Stadium pogled iz zraka
1960. 17. OI Rim,

- lokacija na Foro Italico i jo tri manja sportska sredita (Campo
Parioli, Tre Fontane i lokacija neodrane Svjetske izlobe)
- koriteni su prostori Karakalinih termi i Maksencijeva bazilika
- nova zrana luka
s Olimpijadom u Rimu poinje razdoblje izgradnje olimpijskih graevina koje
postaju reprezentativni primjeri suvremene arhitekture i to ne samo na
podruju arhitekture sportskih zgrada
doprinos tehnologiji gradnje sportskih objekata - prefabrikacija i montana
gradnja postaju uobiajen nain gradnje sportskih objekata

- lokacija - Foro Italico - 4 km od gradskog sredita

- olimpijski stadion, graen 1950-53., arh. Annibale Vitellozzi,
kapacitet do 100.000 gledatelja, loe vizure s ravnih uzdunih
tribina (500 m staza)
- mramorni stadion, za trening atletiara i hokej na travi
- plivaki stadion, sagraen 1959., tribine za ca 20.000 gledalaca (2
x7.500 + 5.000 gledalaca na montanim tribinama),
arh. A. Vitellozzi, E. Del Debbio, bazen 50 x 25 m, bazen za
skokove u vodu 18 x 20 m dubine 5 m
- atletska dvorana
- koarkaka dvorana
- tenis igralita
Rim, 1960., olimpijski stadion - Foro Italico tlocrt detalj presjek tribine
Rim, 1960., olimpijski stadion - Foro italico pogled iz zraka
Rim, 1960., ''mramorni stadion'' - Foro Italico Rim, 1960., olimpijsko plivalite - Foro Italico

- lokacija - Campo Parioli

- olimpijski (nogometni) stadion (Flaminio), graen 1958-59., arh.
P.L. Nervi i Antonio Nervi, kapacitet do 50.000 gledatelja, pod
tribinama est sportskih dvorana:
- gimnastika 35 x 14 m
- maevanje 35 x 40 m
- teka atletika 18 x 16 m
- dizanje utega 12 x 8 m
- boks 18 x 16 m
- bazenska dvorana 34 x 16 (bazen 25 x 10 m)
- mala sportska dvorana (Palazzetto dello Sport), izgraena 1957.,
arh. Annibale Vitelozzi, konstrukcija: P.L. Nervi, kruni tlocrt -
vanjski promjer ca 78 m, unutarnji 58,5 m, visina do vrha kupole 21
m, za koarku, maevanje, gimnastiku, borilake sportove, tenis,...
kapacitet: 4.000 - 5.000 gledalaca
- olimpijsko selo na obali Tibera
Rim, 1960., Palazzetto dello sport tlocrt - nivo ulaza tlocrt - nivo galerije tribina
Rim, 1960., Palazzetto dello sport presjek

- lokacija Svjetske izlobe

- velika sportska dvorana (Palazzo dello Sport) izgraena 1960.,
arh. M. Piacentini, P.L. Nervi, kapacitet 16.000 gledatelja, kruni
tlocrt - vanjski promjer 122 m, kupola 100 m, natjecanja u boksu i
koarci
- velodrom, arh. C.Ligini, D. Ortensi, S. Ricci, prvi kompleksni
velodrom Olimpijskih igara, drvena biciklistika staza duine 400m
(u sredinjem dijelu igralite za hokej, bez staze za tranje),
kapacitet 17.600 gledalaca (od toga 13.100 sjedenje)
- plivalite (Piscina delle Rose), tribine za ca 2.500 gledalaca
- kongresna dvorana
- lokacija Tre Fontane

- formirana su igralita za trening sportaa, arh. M. Clerici
1964. 18. OI Tokyo,

- Olimpijske igre prvi puta u aziji (iako je Tokyo trebao biti domain
12. OI 1940.)
- naelo formulirano u Rimu 1960. da olimpijski objekti budu u funkciji
grada i sportskih potreba njegovih itelja provedeno je i u Tokyu
- olimpijske graevine graene su prvenstveno za postolimpijsko
koritenje te su locirane na tri lokacije u Tokyu:
olimpijski park Meiji, olimpijski park Komazawa, sportski centar
Yoyogi
- najvea i najskuplja investicija ovih Igara - gradnja 8 brzih autocesti
i jo 22 autoceste, nova pruga podzemna eljeznice duge 32 km
kao i gradnja nove luke
- lokacija - Olimpijski park Meiji
- nacionalni stadion Jingu, sagraen 1924., rekonstruiran za III
Azijske igre 1958. te moderniziran i asimetrino proiren 1964., arh.
S. Tsunoda, kapacitet do 71.600 gledatelja, novost - reflektori, prvi
puta su se na Olimpijadi mogle odravati none priredbe,...
- lokacija - sportski kompleks Yoyogi
projekt: arhitektura - K. Tange
urbanizam - URTEC Team
konstrukcija - Y. Tsuboi
- dvije sportske dvorane:
velika dvorana Nacionalnog gimnazija zatvoreno plivalite
s tribinama - 15.000 gledalaca
- bazen- 8 plivakih staza moe se transformirati u klizalite;
- bazen za skokove - transformacija u boksaki ring ili borilite
za judo;
- krov povrine ca 1.500 m2, raspon 130 m, ovjeen na 2
stupa;
mala dvorana Nacionalnog gimnazija
- kapacitet 4.000 gledalaca
- elina krovna konstrukcija promjera 65 m ovjeena na jedan
betonski stup
- za koarku i gimnastiku

spojna graevina izmeu dvije dvorane

pratei prostori uprave, salon za primanja, restaurant i
promenada, ....
Tokyo, 1964., sportski kompleks Yoyogi situacija
Tokyo, 1964., sportski kompleks Yoyogi pogled iz zraka, JZ

- lokacija - olimpijski park Komazawa

11 km od gradskog sredita, povrina ca 90 ha, sportska dvorana,
nekoliko stadiona, olimpijski toranj, igralita za igre s loptom,
pomona atletska staza, igralite za hokej, dvorana za odbojku,...
Tokyo, 1964., sportski kompleks Komazawa situacija

nogometni stadion: arhitektura: Masachika Murata

konstrukcija: P. Yokohama
- oko igralita - atletska staza
- kapacitet: ca 20.600 gledalaca
- 45-metarska konzolna nadstrenica od 6 segmenata samo s
jedne strane uzdunih tribina
Tokyo, 1964., sportski kompleks Komazawa stadion - pogled s vanjske strane na konzolnu nadstrenicu iznad tribina
sportska dvorana: arhitektura: Yoshinobu Ashihara

- kapacitet: ca 3.000 gledalaca
- krov: osmerokutna hiperboloidna ljuska nad kvadratinim tlocrtom
Tokyo, 1964., sportski kompleks Komazawa sportska dvorana
olimpijski toranj: arhitektura: Yoshinobu Ashihara

- visina: 50 m; sadri spremnik za vodu (ca 50 m3), TV antena,
kontrola kolnog prometa, panoramska terasa, elek. i telef.
centrala, ...

Tokyo, 1964., sportski kompleks Komazawa sportska dvorana - tlocrti i karakteristini presjeci
ostale graevine :
- sportska dvorana Nippon - Budokan:arhitekt: Mamoru Yamada
- kapacitet: 14.150 gledalaca
- moderne konstruktivne forme i tradicionalni japanski arhitektonski
elementi
- jedriliarski centar na otoku Enoshima (60 km JZ od Tokya)
- velodrom Hatzotzi
- hipodrom Karnizawa, b145 km od Tokya
1968. 19. OI Mexico,
1972. 20. OI Mnchen,
1976. 21. OI Montreal,
1980. 22. OI Moskva,
1984. 23. OI Los Angeles,

1988. 24. OI Seoul,
1992. 25. OI Barcelona,
1996. 26. OI Atlanta,
2000. 27. OI Sidney,
2004. 28. OI Atena,
2008. 29. OI Peking,


II dio - 1968. - 1972.
1968. 19. OI Mexico

- prije dodjele Olimpijskih igara postojala su tri velika sportska centra
u Ciudad Mexicu:
1. sveuiline sportske zgrade i Sveuilini olimpijski stadion
dovreni 1953.
2. sportski grad Magdalena Mixhuca - najvei sportski park
svijeta
3. sportski centar - Centro Deportivo Olimpico Mexicano (CDOM)
nove graevine i rekonstrukcije postojeih:
- proirenje Olimpijskog stadiona
- nogometni stadion Azteca
- velika sportska dvorana (koarka)
- veliko zatvoreno plivalite kombinirano sa sportskom dvoranom
- gimnastika dvorana (odbojka)
- streljana (poligon za gaanje)
- velodrom (biciklistiki stadion)
- dvorana za maevanje
- olimpijska staza za veslanje i kanu
- olimpijsko selo ''Libertados Miguel Hidalgo''
najvei graevinski zahvat - gradnja mree brzih cesta (olimp. zgrade su bile
udaljene meusobno i do 30 km, jedriliarska natjecanja u Acapulcu - 400 km
od Ciudad Mexica)
Mexico, 1968., Sveuilini grad situacija

olimpijski stadion u Sveuilinom gradu

- arhitekti : Augusto Perez Palacios, Raul Salinas Moro, Jorge Bravo
Jimenez; zidna plastika: Diego Rivera;
- lokacija : Plaza Mayor, ca 16 km od sredita Ciudad Mexica;
- kapacitet : 80.000 gledalaca (do 110.000);
- jednosmjerni obodni promet;
- tip stadiona u iskopu i nasipu; konstrukcija od blokova lave, a.b. samo
za konzolne galerije;
- prvi puta atletska staza od tartana;
- ''zemljani'' stadion bez goleme konstrukcije, zbijene ovalne forme
urastao u okoli
Mexico, 1968., Sveuilini grad, Olimpijski stadion pogled iz zraka, J
nogometni stadion Azteca

- arhitekti : P. R. Yazquez, R. Mijares;
- lokacija : Plaza Mayor, ca 16 km od sredita Ciudad Mexica;
- kapacitet : 105.000 gledalaca ; natkrivene tribine - prepust 25 m; otre
sjene - otean TV prijenos,
- velika masa - kontrapunkt krajoliku
Mexico, 1968., stadion Azteca pogled iz zraka, Z

velika sportska dvorana - palaa sportova (zatvoreni stadion)

- arhitekti : Flix Candela, Enrique Castaneda, Antonio Peyri;
- visina : ca 48 m, vanjski promjer : 160 m, kupola promjera 140 m;
- kapacitet : 22.000 gledalaca;
- konstrukcija : sustav el. reetki (reetkasti lukovi) definira manje
pravokutne plohe u obliku hiperbolinih paraboloida koje su prekrivene
dvostrukim slojem ljepenke na koju je postavljen bakreni lim; reetke se
oslanjaju na a.b. V stupove
Mexico, 1968., palaa sportova tlocrt, presjek detalj konstrukcije krova
Mexico, 1968., palaa sportova faza izgradnje i dovrena graevina

plivaka i sportska dvorana

- plivaka dvorana - bazen za plivanje i bazen za skokove
- kapacitet : ca 10.000 gledalaca (5.000 demontirano nakon OI)
- sportska dvorana ca 3.000 gledalaca;
Mexico, 1968.,plivaka i sportska dvorana tlocrt - nivo ulaza gladtelja
Mexico, 1968.,plivaka i sportska dvorana uzduni presjek
veslaki kanal
- duina :2.200 m, irina 250 m; najvei sportski objekt dotadanjih
Olimpijskih igara
biciklistiki stadion (velodrom)

- prvi moderni olimpijski velodrom nakon OI u Rimu;
- duina piste 333,33 m
- kapacite : 6.500 gledalinih mjesta

1972. 20. OI Mnchen

olimpijski park u Oberwiesenfeldu, sustav novih cesta, nova
eljeznica i linija podzemne eljeznice;
grupa autora:
arhitekti : Behnisch & Partner;
pejzana arhitektura : G. Grzimek sa suradnicima;
konstrukcija : Frei Ottto sa suradnicima;
igre ''kratkih puteva'' - svi sadraji dostupni pjeice, dobro

oblikovanje krajolika - igre u zelenom
MNCHEN, 1972., ua situacija olimpijskog parka - OBERWIESENFELD
olimpijski stadion
- arhitekti : G. Behnisch & Partneri;
- izgradnja : 1969 - 1970.;
- kapacitet : 80.000 gledalaca (47.000 sjedenje, 33.000 stajanje)
- stadion nije posebna graevina nego integralni dio cjeline Olimpijskog
centra (sportska dvorana, plivalite,...) - sve povezano atorastim
pokrovom, prozirna trevira ojaana PVC-om, a stadion je istovremeno
dio krajolika, poloen u zemljanu udolinu umjetno nasutog platoa;

- tip stadiona u iskopu i nasipu; koncept konstrukcije atorastog krova,

stupovi i napete mree od elinih uadi pokrivene prozirnim akrilom;
- oblik elipse - optimalni vizurni odnosi
MNCHEN, 1972., olimpijskI park - OBERWIESENFELD pogled na olimpijski stadion iz zraka - I
MNCHEN, 1972., olimpijskI park - OBERWIESENFELD detalj situacije stadiona, sportske i bazenske dvorane

plivaka dvorana
- kapacitet : 9.200 gledalaca (1.600 mjesta na fiksnoj tribini, 4.800
sjedeih i 2.600 mjesta za stajanje na montanoj tribini);
- bazeni za plivanje 50x21x2 m, za skokove 21,5x20x5 m, bazen za
trening 50x12,5x0,6-3,5 m, bazen za neplivae 8x16,66x0,3-1,8 m i
djeji bazen polukrune forme;
MNCHEN, 1972., bazenska dvorana - tlocrti, nivo 0, nivo +1, uzduni presjek
MNCHEN, 1972., bazenska dvorana - montane provizorne tribine natkrivene privremenim pokrovom (stanje za OI)

sportska dvorana
- univerzalna sportska dvorana;
- olimpijsko koritenje : gimnastika, rukomet;
- postolimpijsko koritenje : igre s loptom, boks, hrvanje, jahanje,
biciklizam, laka atletika, kongresi, konferencije, izlobe, zabavne
priredbe;
- kapacitet : 14.000 gledalaca (10.000 - sjedenje, 4.000 stajanje );
velodrom
- arhitekti : Beier, Dams, Grube, Harte, Kaiser, Laskowski;
- kapacitet : 5.000 gledalaca;
- duina biciklistike staze - 286 m;
- u sredinjem polju koje zatvara biciklistika staza nalaze se 4 tenis
igralita (zimi se natkrivaju pneumatskom konstrukcijom);
u olimpijskom parku nalaze se jo:
- dvorana za boks i dudo,

- igralite za hokej na travi,
- olimpijsko selo za 12.000 osoba
olimpijske graevine izvan olimpijskog parka Oberwiesenfeld:
- veslaki kanal - Feldmoching - Oberschleiheim

- kanal za kanu slalom - kod Augsburga
prva umjetna staza kanu staza duine 600 m;
- olimpijski centar Schilksee kod Kiela - jedriliarski centar


III dio - 1976. - 1988.
1976. 21. OI Montreal
- olimpijski park Maisonneuve (ca 250 ha) nekoliko km od

gradskog sredita Montreala, centralizirane funkcije (hladna klima -
prefabrikacija u izvedbi graevina);
- rubno - dva velika podzemna parkiralita (ca 4.500 osobnih vozila i
200 autobusa), dvije postaje podzemna eljeznice;
- sportski centar obuhvaa :
1.-2. stadion sa zatvorenim plivalitem i olimpijskim tornjem izveden

1974 - 1976.
3. velodrom
4. hokejska arena Maurice - Richard
5. sportski centar Maisonneuve
Montreal, 1976., olimpijski park Maisonneuve - situacija

Montreal, 1976., olimpijski stadion sa zatvorenim plivalitem i velodrom - tlocrt
olimpijski stadion s tornjem i zatvorenim plivalitem

- arhitekti : R. Taillibert, A. Daoust;
- sagraen : 1974 - 1976.;
- kapacitet : 70.000 gledalaca (za vrijeme Igara, poslije 55.000)
- 12.000 prefabriciranih a.b. dijelova montirano na gradilitu, 34
samonosiva cjevaste lune a.b. stup/konzole;
- tip stadiona : zatvoreni tip - dvoranski stadion;
- sva mjesta trajno natkrita, igralite se moe natkriti membranom
ovjeenom o toranj;
- toranj je visok 170 m, ima 16 katova (ca 10.000 m2 prostora za sportae
i kavanu s panoramom na vrhu;
velodrom
- arhitekti : R. Taillibert, A. Daoust;
- prvi puta sagraena zatvorena dvorana za biciklizam, dvorana za vie
namjena (5 tenis igralita unutar staze za biciklizam, rukomet,
odbojka,...kongresna dvorana,...);
- kapacitet : 7.500 gledalaca (od toga 1.500 za stajanje)
- samonosiva ljuska (tri dijela, cca 18.000 m2, slobodan razmak izmeu
stupova 172 m), kompjutersko modeliranje;
- doprinos arhitekturi sportskih graevina - sklad funkcije i forme
- biciklistika staza ca 285 m, irina 7,5 m;
- od 1989. do 1992. prenamjenjen i rekonstruiran u novu funkciju -
Montreal Biodome
(http://www2.ville.montreal.qc.ca/biodome/site/site.php?langue=en)

Montreal, 1976., olimpijski stadion s tornjem i zatvorenim plivalitem
Montreal, 1976., velodrom - tlocrt prizemlja, uzduni i popreni presjek

1980. 22. OI Moskva
- prije organizacije Olimpijade ve postoji 35 velikih sportskih objekata

- za Olimpijadu izgraeni samo jedna nova sportska dvorana i kanal za veslanje
- sportska dogaanja odvijaju se na nekoliko lokacija:
- sportski park Lushniki

- prospekt Mira
- Krilatskoja
- Izmailovo
- Lenjingradski prospekt
- Bitcevski park
- Olimpijsko selo
Moskva, 1980., raspored olimpijskih lokacija

stadion '' Lenjin ''

- arhitekti : A. Vlasov, V. Polikarpov, N. Resnikov
- sagraen : 1956.;
- kapacitet : 100.000 gledalaca ;
- glavni moskovski stadion, armiranobetonska skeletna konstrukcija
obloena svjetlim keramikim ploicama;
Moskva, 1980., sportski park Lushniki situacija
Moskva, 1980., sportski park Lushniki zrani pogled na stadion ''Lenjin''

1984. 23. OI Los Angeles
- ureeni su postojei sportski objekti

- koriten je postojei stari stadion Colliseum memorial, (taj stadion je ve
koriten za Olimpijadu 1932., sagraen 1922.)
- kapacitet : 100.000 gledalaca
- graen u iskopu i zemljanom nasipu, dograen 1927. i 1984.
Los Angeles, 1984., stadion Colliseum memorial - pogled iz zraka
1988. 24. OI Seoul
- geslo OI u Seoulu bilo je ''sklad i napredak''; ono odraava jedan od glavnih

ciljeva olimpijskog pokreta - elja korejskog naroda da se stvori svijet mira;
- za Olimpijadu su sagraena 34 nova objekta za sportska takmienja, a na
raspolaganju su bila jo 72 sportska objekta za trening;
- sportski kompleks Seoul :
- 2 sportske dvorane (koarka, boks)
- zatvoreno plivalite
- olimpijski stadion
- igralite za baseball
- tereni za zagrijavanje
- olimpijski park :
- velodrom (6.300 gledalaca)
- 3 sportske dvorane (maevanje, gimnastika, dizanje utega)
- zatvoreno plivalite (10.000 gledatelja)
- 18 teniskih terena (10.000 gledatelja)
- sjedite olimpijskog organizacionog komiteta Seoula

Seoul, 1988., sportski kompleks situacija
Seoul, 1988., olimpijski park situacija

Seoul, 1988., sportski kompleks pogled iz zraka - S
olimpijski stadion
- arhitekt : Kim Swoo Geun;
- sagraen : 1988.;
- kapacitet : 100.000 gledalaca ;
- uz stadion je prislonjena velika podzemna garaa (koncept preuzet od
olimpijskog parka Maisonneuve u Montrealu)
- glomaznost stadiona ublaena je valovitom postavom tribina i krova;
stadion objedinjuje tradiciju i modernu (tradicionalni povijesni oblici -
krov podsjea na oblik vaza iz dinastije Yin (14-16.st.), krov krune
dvorane podsjea na tradicionalni indo-kineski eiri


IV dio - 1992. - 2000.
1992. 25. OI Barcelona
- etiri olimpijska podruja, od centra grada maksimalno udaljeni do 5

km, meusobno dobro prometno povezana, temeljita urbanistika
rekonstrukcija grada (nova olimpijska etvrt, redizajn brojnih trgova i
slobodnih povrina, nova zrana luka (arh. R. Bofill), obnova
paviljona Miesa van der Rohe-a, novi muzej suvremene umjetnosti
(arh. R. Meier), dva TV tornja (S. Calatrava, N. Foster),...
- Area de Montjuic sportska dvorana i olimpijski stadion;

- Area de Diagonal nogometni stadion (FC Barcelona),
sportski objekti Sveuilita i ostali objekti za sportove s loptom,
jahaki klub, tenis tereni;
- Area de Valle d'Hebron biciklistiki stadion (velodrom), streljana
(gaanje lukom), tenis klub, hoteli i press centar
- Olimpijsko selo (Villa Olimpica) revitalizacija zaputene
industrijske zone:
--------------------------------------------------------------------------------------------
Area de Montjuic
1929. lokacija Svjetske izobe; rekonstrukcija postojeeg stadiona
(arh. V. Gregotti) ; press centar (arh. R. Bofill), sportska
dvorana - Palau Sant Jordi (arh. A. Isozaki, velika esplanada
nou osvjetljena ''svjetlosnim stupovima'' i ''svjetlosnim
stablima'' kipar Miyawakija
1. olimpijski stadion - sa 55.000 gledalaca kapacitet povean
na ca 70.000, poboljani uvjeti vidljivosti i sauvana su izvorna
proelja iz 1929. g (arh. Lluis Domnech i Montaner);
borilite uputeno za ca 12 m, nova nadstrenica duine 150
m, iroka ca 30 m;
2. sportska olimpijska dvorana - Palau Sant Jordi
arh. Arata Isozaki & Associs, Juan Carlos Cardenal,
konstrukcija : Mamoru Kawaguchi & Engineers, Julio Martinez
Calzon
ukupna povrina ca 91.500 m2, krov 137 x 110 m, obloen
srebrnosivim ker. ploicama, sistem montae krovne konstr. :
sve montirano na podu i podignuto na visinu od 28 pomou
hidraulinih dizalica,
kapacitet : 17.000 gledalaca,
automatski sustav grijanja, klimatizacije, ventilacije;
pod dvorane moe se transformirati u podlogu za sportove na
ledu

3. plivaki stadion
postojei bazen (50x25 m) iz 1927. i 1929. rekonstruiran i
nadograen vanjskim bazenom 25x25 m te natkrivenim toplim
bazenom 25x25 m;
arh. F. Fernandez, M. Gallego;
kapacitet postojeih tribina je poveans 5.000 na 10.000
gledalaca
4. TV odailja (arh. S. Calatrava)
5. INEF - L'Institut Catal d'Educacio Fiscia - fakultet sporta
projektiran kao klasini antiki gimnazij, unutarnja dvorita,
kolonade, trijemovi;
arh. Richardo Boffil;
BARCELONA, 1992., Area de Montjuic zrani pogled na olimpijski kompleks
BARCELONA, 1992., Area de Montjuic zrani pogled na olimpijski stadion

BARCELONA, 1992., Area de Montjuic sportska dvorana Palau Sant Jordi - tlocrt
BARCELONA, 1992., Area de Montjuic sportska dvorana Palau Sant Jordi - prikaz montae stropne konstrukcije

Area de Diagonal
najvee sportsko podruje Barcelone
stadion FC Barcelona
- arhitekti : Francesc Mitjans, Josep Soteras, Lorenzo Garcia-Barbn
- sagraen : 1954. - 1957.; proiren 1982.; renoviran 1994., 2008.
- kapacitet : varirao od 80.000 do 115.000 gledalaca, danas 99.354
gledalaca (najvei u Europi)
- podloga : trava
- dimenzije igralita : 105 x 68 m
BARCELONA, 1992., Area de Diagonal stadion FC Barcelona - ''Nou Camp'' - tlocrt i presjeci

Area de Vall d'Hebrn

najvee sportsko podruje Barcelone
streljana (gaanje lukom)

- arhitekti : Enrico Miralles, Carme Pino
- sagraen : 1991. - 1992.
BARCELONA, 1992., Area de Vall d' Hebrn streljana - tlocrti
BARCELONA, 1992., Area de Vall d' Hebrn streljana - pogled

biciklistiki stadion (Velodrom Municipal)

- arhitekti : Esteve Bonell, Francesc Rius
- sagraen : 1972. - 1974.
- duina piste : 250 m; visina 7 m; ukopan u padinu brijega, skladno se
prilagoava kosom terenu, uz velodrom je Joan Brossa zamislio ''vrt -
pjesmu'', ne samo kao dekorativni dodatak velodromu, ve prostorni
element koji organizira i sreuje dotadanji kaotini krajolik prigradskog
podruja Vall d' Hebrn;
- kapacitet tribina : 4.000 gledalaca;
BARCELONA, 1992., Area de Vall d'Hebrn velodrom - situacija, pogledi, presjek

1996. 26. OI Atlanta, Georgia, USA
olimpijski stadion - Centennial Olympic Stadium

- izgradnja : 1993. - 1996.
- arhitekti : Heery International, Rosser International, Williams,
Russel, Johnson, Ellerbe-Becket
stadionska dvorana - Georgia Dome

- dovrena : 1992.
- arhitekti : Heery International, Rosser International + ABRAP Int.
+ TVS & Assoc.
- kapacitet : ameriki nogomet - 71.228 gledalaca
koarka - 26.000 -53.000gledalaca
koncerti - 75.000 gledalaca
sportska dvorana - Omnicoliseum

- izgradnja : 1972.
- arhitekti : TVS & Assoc.
- koarka i hokej na ledu
plivaki centar - Georgia Tech Aquatic Center

- izgradnja : 1977.
- plivanje, sinkrono plivanje, ronjenje, vaterpolo
- kapacitet : 14.600 gledalaca (poslije OI reduciran na 1.950 gled.
- solarni paneli na krovu (ca 340 kW el. energije)
ATLANTA, 1996., olimpijski stadion - pogled iz zraka Omnicoliseum - pogled iz zraka

2000. 27. OI Sidney, Australija
SIDNEY, 2000. situacija olimpijskog kompleksa - zrani pogled
SIDNEY, 2000. olimpijski stadion ''Stadium Australia'' - zrani pogled

SIDNEY, 2000. olimpijski stadion - poveani kapacitet za Olipijadu 2000. - tlocrti, pogledi

SPORTSKI PARKOVI - SPORTSKO-REKREACIONI CENTRI
Novi modeli sportskih sadraja
- umjesto sportskih, rekreativnih, sportsko-edukativnih i sportsko-

rehabilitacionih sadraja - novi obrasci - modeli sportskih objekata sa
dodatnim programima koji omoguavaju nove forme socijalnih kontakata
- rituali gradskog ivota - javno i privatno - urbani artefakti - sveukupna

kultura ivljenja - programske transformacije (sport - drutveni centar)
- redefinicija gradskih prostora u kojima javni sportski sadraj postie

ravnoteu u nainu koritenja prostora i aktivaciji zateenih vrijednosti
SPORTSKO REKREACIONI CENTRI - kao paradigma svakodnevnog ivota
osnovna programatska naela:
- sport + svakodnevnica (osim kao sportski prostor, koristi se i kao javni prostor za
razna drutvene aktivnosti)
- drutveno uvjetovani prostor (artikulacija fenomena svakodnevnog ivota

lokalnog stanovnitva, stvaranje novih aktivnosti i scenarija koritenja)
- novi model sportskog objekta - odmak od stroge funkcionalne racionalizacije,

odmak od socijalne separacije i kulturne pasivnosti
- odrivost u financijskom i ekolokom pogledu
SPORTSKI PARKOVI
- individualne i grupne sportske i rekreativne aktivnosti

- etalita i odmaralita, urbani parkovi
- tipovi : - adrenalinski parkovi - ''extreme sport'' (penjanje, climbing, skylift,

paintball,....)
- ''adventure'' parkovi (''Earth run'')
- olimpijski parkovi (Mnchen, Barcelona, Sydney, Peking, London -
Stratford, Rio de Janeiro - Barra da Tijuca)
- tehnoloki parkovi (East London Tech City)

PRIMJER I
SPORTSKO-KULTURNI CENTAR, KOPENHAGEN, 2006., ARH. BBP ARKITEKTER

Korsgade 29-31, Holmbladsgade 71, 2200 Kbenhavn, Denmark, 2006.
arhitekti: BBP Arkitekter A/S bbp.dk

btto povrina: cca 2.492 m2
zona obuhvata. cca 4.000 m2
projekt : 2003-2005.
izvedba: 2005-2007.
sl. 1 Sportsko-kulturni centar, Kopenhagen, 2006., arh. BBP Arkitekter, situacija, tlocrt prizemlja
sl. 2 Sportsko-kulturni centar, Kopenhagen, 2006., arh. BBP Arkitekter, uzduni presjek

sl. 3 Sportsko-kulturni centar, Kopenhagen, 2006., arh. BBP Arkitekter, prostorni prikaz, tlocrt nivo - 1
PRIMJER II
Sportsko-kulturni centar PRISMEN, Kopenhagen, 2006., arh. Dorte Mandrup Arkitekter
sl. 4 Sportsko-kulturni centar PRISMEN, Kopenhagen, 2006., arh. Dorte Mandrup Arkitekter, foto lokacije, situacija
sl. 5 Sportsko-kulturni centar PRISMEN, Kopenhagen, 2006., arh. Dorte Mandrup Arkitekter, koncept

PRIMJER III
Kulturno-sportski centar DOLE, Dole, Francuska, 2002.-2006., arh. Mtra + Associs
sl. 6 Kulturno-sportski centar DOLE, Dole, Francuska, 2002.-2006., arh. Mtra + Associs, koncept: presjek, vizure
sl. 7 Kulturno-sportski centar DOLE, Dole, Francuska, 2002.-2006., arh. Mtra + Associs, multifunkcionalno koritenje

PRIMJER IV
Kulturno-sportski centar PALO VERDE, Phoenix, Arizona, USA, 2006.,arh. Wendell Burnette Architects
sl. 8 Kulturno-sportski centar PALO VERDE, Phoenix, Arizona, USA, 2006., arh. Wendell Burnette Architects
pogled iz zraka,tlocrt prizemlja

sl. 9 Kulturno-sportski centar PALO VERDE, Phoenix, USA sl. 10 Kulturno-sportski centar PALO VERDE, Phoenix, USA
presjek - pogled - prostor izmeu dvorane i biblioteke popreni presjek kroz dvoranu
sl. 11 Kulturno-sportski centar PALO VERDE, Phoenix, Arizona, USA, 2006., arh. Wendell Burnette Architects, pogled - istok
Palo Verde Branch Library / Maryvale Community Center

st
4402-4420 N 51 Avenue, Phoenix; Arizona, USA, 2006.
btto povrina: ca 3.994 m2

povrina obuhvata: ca 56.655 m2

PRIMJER V
Sportsko - rekreativni centar LANGREO, Asturias, panjolska, 2005., arh. ACXT Arquitectos
Calle Jovellanos, Langreo, Asturias, panjolska, 2005.
btto povrina: cca 10.052 m2

povrina obuhvata: cca 11.972 m2
sl. 12 Sportsko - rekreativni centar LANGREO, Asturias, panjolska, 2005., arh. ACXT Arquitectos, pogled - jug
sl. 13 SRC - LANGREO, Asturias koncept sl. 14, 15 pogled situacija

sl. 16 Sportsko - rekreativni centar LANGREO, Asturias, panjolska, 2005., arh. ACXT Arquitectos, tlocrti
sl. 17 Sportsko - rekreativni centar LANGREO, Asturias, panjolska, 2005., arh. ACXT Arquitectos, presjeci

sl. 18 Sportsko - rekreativni centar LANGREO, Asturias, panjolska, 2005., arh. ACXT Arquitectos, ext. pogled
sl. 19 SRC LANGREO, Asturias, int.hall-dvorana sl. 20 SRC LANGREO, Asturias ext. pogled
sl. 21 SRC LANGREO, Asturias, int. bazen sl. 22 SRC LANGREO, Asturias int. bazen

ODRIVI DIZAJN SPORTSKIH GRAEVINA
TO JE ODRIVI DIZAJN - ODRIVI RAZVOJ

- odrivost - sposobnost odravanja ravnotee odreenih procesa ili stanja u nekom sustavu,
potencijal za dugorono odravanje blagostanja koje ovisi o ouvanju prirodnog svijeta i
odgovornoj uporabi prirodnih resursa
- odrivi dizajn u kontekstu sportskih graevina - filozofija kreiranja i graenja koja spaja
razliite teme urbane kulture, ivota, u skladu prema principima odrivosti, prije svega
odgovornost prema okruenju
PRINCIPI I PRETPOSTAVKE:
- ekoloka, ekonomska i socijalna-drutvena odrivost
- adaptabilnost - trajnost
- razliitost kroz harmonian odnos (odrivi razvoj) ekologije i privrede
- graevine - prostori s identitetom i karakterom
- lokalna raznovrsnost
- kvaliteta javnog ivota
- integracija starog i novog
- nova upotreba zemljita i razvoj recikliranog zemljita
- integracija prirodnog i stvorenog okruenja i povezivanje graenih struktura sa prirodom
- balansirani razvoj
RAZMATRANJA O OKOLIU
- upravljanje okoliem
- POTRONJA - stanovnitvo, tehnologija, resursi
- upravljanje ljudskom potronjom (ODRIVI GRADOVI, GRAEVINE, permakultura, zelena gradnja,
''zelena'' tehnologija, OBNOVLJIVA ENERGIJA,...)
- usmjeravanje izgradnje u zonama gdje ve postoji izgradnja - rekonstrukcija, obnova,
dogradnja,...
- planiranje i izgradnja ''zelenih koridora'' (''green corridors'') i ''zelene mree'' (''green
network''), kreiranje ''kulturnih pejzaa'' (''cultural landscape'')
- planiranje prometnica i mree javnog transporta kao prioritetnog oblika transporta u odnosu
prema individulanom putnikom transportu
- ouvanje razliitosti (posebno specifina stanita i okruenja koja odraavaju lokalni identitet i
kulturu)
- potenciranje i unaprjeivanje ekolokih vrijednosti lokacije
- izgradnja u skladu s lokalnim vrijednostima, kulturom i obiajima
- SOCIJALNA DIMENZIJA
- EKONOMSKA DIMENZIJA
PREPORUKE ODRIVOG RAZVOJA SPORTSKIH GRAEVINA
1 paljivo definiranje aktualnih zahtjeva i potreba - kvalitetan PROJEKTNI PROGRAM

2 kvalitetno definiranje BUDUIH POTREBA
3 kvalitetan odabir najpogodnije LOKACIJE
4 prethodna analiza postojee sportske infrastrukture u kontekstu mogunosti DOGRADNJE,
ADAPTACIJE ILI REKONSTRUKCIJE POSTOJEIH SPORTSKIH ili moguih odgovarajuih
sadraja - graevina koje se mogu sadrajno prenamjeniti
5 izrada projekta s najniim UKUPNIM TROKOVIMA ODRAVANJA itavog trajanja graevine
6 primjena procedura koje optimiziraju budue koritenje
7 primjena to vie prirodnih i reciklabilnih graevinskih materijala, smanjenje emisije CO2 i materijala
tetnih za okoli i zdravlje korisnika; 3E: ekoloki, ekonomski i estetski prihvatljivi materijali
8 projektiranje i izgradnja graevina koje su racionalni potroai energije (net-zero energy building -
NZEB)

1 KVALITETAN PROJEKTNI PROGRAM
- struno i odgovorno definiranje broja, kapaciteta i vrste sportskih graevina kako bi se izbjegli
suvini trokovi (vidjeti: Mrea sportskih graevina, Zakon o portu RH);
- ''Zlatni plan'' izgradnje portskih graevina u Njemakoj predvia plansku vrijednost od 0,2 m2
sportske dvorane po stanovniku - danas to nije preporuljiva metoda ve se predlae paljivo
praenje lokalnih razlika na razini sportskih aktivnostii popularnosti pojedinih sportova kako bi se
izbjegla kriva ulaganja;
- od 80-tih godina razvija se utvrivanje potreba za sportskim graevinama na osnovi:
- aktualnih prilika i pretpostavke budueg razvoja
- uz sudjelovanje svih ciljanih grupa i s koritenjem lokalnog strunog znanja
- uz prognozu demografskog razvoja
- svim metodama je zajedniko polazite kolske potrebe (u Njemakoj je uobiajena praksa
da kolske graevine koriste i rekreativci i sportai
sl. 1 grafiki prikaz planiranja sportske infrastrukture prema potrebama sporta i zajednice Bill Stonor, RIBA UIA IAKS,
2 PLANIRANJE - DEFINIRANJE BUDUIH POTREBA
- programiranje, prostorno planiranje i projektiranje treba se temeljiti na buduim potrebama uz

analizu lokalnih prilika i osobina postojee sportske infrastrukture;
- posebno je vana FLEKSIBILNOST I MOGUNOST JEDNOSTAVNE PREGRADNJE ILI
DOGRADNJE
- dananji trendovi idu u smjeru planiranja i izvedbe manjih sportskih objekata koje je lake integrirati u
rezidencijalna - stambena podruja (u aktivnom lanstvu prevladavaju djeca i starije osobe, a meu
sportovima oni orijentirani zdravlju, rehabilitaciji i gimnastici);
3 LOKACIJA
- nekad je cijena zemljita bila presudna u odabiru lokacije, a danas je sve vie udaljenost graevine
od korisnika (procjenjuje se da u Njemakoj prijevoz vezan uz sportske aktivnosti ini 12-15%
ukupnog osobnog prijevoza to teti klimi, istoi zraka, kvaliteti ivljenja i urbanoj sigurnosti
- tema : sport na maloj udaljenosti, dostupnost pjeice ili biciklom, promocija zatite okolia, ideja
sport za sve, naglasak na zdravstvene vrijednosti sporta i privlanost urbanog prostora;
- koritenje naputenih industrijskih hala ili trgovina u stambenim podrujima, podizanje zaklona od kie
uz vanjske sportske terene,...;
4 ANALIZA POSTOJEE SPORTSKE INFRASTRUKTURE
- podjela programa i specifinih djelatnosti meu postojeim sportskim centrima u susjedstvu doprinosi
odrivom razvoju; naputa se dugotrajna dogma o viefunkcionalnim sportskim dvoranama;

- ako sportska dvorana mora sluiti cijeloj okolini, mjestu, malom gradu, tada mora zadovoljavati za sve
vrste sportova, meutim ako postoji nekoliko dvorana, uputno ih je razvrstati prema veliini, opremi i
ponudi
- gradnja tipiziranih, uniformnih dvorana u konanici rezultira skupoom, monotonijom i
nefunkcionalnou
- ako se gradi vea nova dvorana u blizini postojee manje, potrebno je planirati novi nain koritenja
stare i nove dvorane;
5 PROCJENA TROKOVA IZVOENJA, TEKUEG I TRAJNOG ODRAVANJA
- investicijski trokovi ine cca 20% od trajnih trokova odravanja sportskih dvorana
- pogrene procjene uzrokuju plaanje visoke cijene godinama; odluka bi trebala biti rezultat procjene
cjelokupnuh trokova barem za prvih 10 ili 20 godina
sl. 2 grafiki prikaz procjene trokova u relaciji sa vremenom koritenja sportske graevine Bill Stonor, RIBA UIA IAKS,
6 PRIMJENA PROCEDURA U BUDUEM KORITENJU
- sportske graevine su neophodne i skupe javne graevine te zahtijevaju struno i odgovorno

programiranje, prostorno planiranje, projektiranje, izgradnju, opremanje, koritenje i upravljanje
7 PRINCIPI ZATITE OKOLIA
- u smislu zatite okolia u odreenim sluajevima mogle bi se reciklirati - adaptirati postojee sportske
ili druge graevine (investicijski trokovi su vrlo esto viestruko nii od trokova novogradnje):
podruje primjene :
- naputene idustrijske hale
- prazne vojarne i druge vojne zgrade, prostori i instalacije
- naputeni supermarketi
- skladita, naputene trnice, trgovine i sl.
- poljoprivredne zgrade, tagljevi, hambari i sl.
- proirenje - nadogradnje postojeih sportskih graevina
- na taj nain zadovoljava se kriterij sport najkraim putem (dostupnost biciklom ili pjeice);
- primjena prirodnih materijala i graevnih tehnologija sa smanjenim emisijama CO2 te kompatibilnost
zatite okolia i primjene materijala (u RH jo ne postoje norme za izgradnju sportskih graevina koje
propisuju navedene preporuke;
8 UTEDA ENERGIJE
- uteda se odnosi prije svega na primarnu energiju : emisija CO2 nastala grijanjem zraka i vode,
uteda el. energije za rasvjetu, klimatizaciju, natapanje travnjaka
- preporuke: koritenje i primjena alternativne i obnovljive energije je apsolutni prioritet

PRIMJER 1:
KORITENJE STADIONA I SPORTSKE ARENE U KONTEKSTU UTEDE ENERGIJE *
Stadion se moe koristiti samo 30 - 40 puta u sezoni (u nekim sluajevima i mnogo manje). Kada se
to koritenje urauna u vijek trajanja objekta od cca 50 - 60 godina, to odgovara koritenju stadiona od samo
jedne i pol godine njegovog vijeka. Tradicionalno, to bi znailo da sveukupnu potrebnu energiju za izgradnju
objekta nikada nee nadmaiti energija koja e se koristiti za vrijeme funkcioniranja objekta tijekom njegovog
trajanja.
Koristei arenu kao primjer, s oko 200 dana dogaanja godinje, energija koja je potrebna za
izgradnju predstavlja ogroman postotak energije koja se koristi u ciklusu trajanja objekta.
Temeljem toga, kada se razmilja o izgradnji novih objekata ili obnavljanju postojeih, od presudne je vanosti
projektiranje i upotreba odgovoarajuih materijala, budui da se mali postotak utede sveukupne potrebne
energije u fazi izgradnje moe korelirati s nekoliko godina energije potrebne za funkcioniranje.
PONOVNO KORITENJE
Moe li se postojei objekt ponovno koristiti, obnoviti ili uz temeljiti redizajn stvoriti odrivi objekt 21.
stoljea?
- strukturni i fiziki problemi vrlo esto onemoguavaju takve zahvate (npr. linija vidljivosti kod tribina)
- rjeenje je ponekad u privremenim konstrukcijama
REDUCIRANJE
Za smanjenje utjecaja sveukupno potrebne energije za vrijeme ciklusa trajanja sportskih objekata
potrebno je sagledati nekoliko smjerova:
- prilagodljiva sportska borilita
- dijeljenje sveukupno potrebne energije (podvoenje stadiona/arene pod drugi tip graevine
- uvoenje inovativnih laganih struktura
- smanjenje potrebe za grijanjem, hlaenjem i rasvjetom (prirodni otvori za ventilaciju, svjetlosni
snopovi-otvori, solarno zasjenjivanje,..., energetski uinkoviti sustavi, obnovljivi izvori energije,
RECIKLIRANJE
Od presudne vanosti u koritenju, izgradnji i ruenju sportskih objekata;
* Geraint John, Faber Maunsell, Buro Happold, Franklin Andrews, 2. meunarodni seminar odrive
sportske arhitekture, 2011.
OLIMPIJSKI POKRET I OKOLI
Sportske graevine su osnovna pretpostavka i najvidljiviji dio svake sportske aktivnosti. Dijele se na vanjske i
unutarnje, a sportske dvorane su najbrojnija vrsta meu unutarnjima.
Lociranjem, tehnologijom izrade, upotrebljenim materijalima te procesima djelovanja i koritenja, mogu postati
uzronicima zagaenja okolia.
Principe odrivosti i zatite okolia sportom potpisali su svi NOO-i i Meunarodni sportski savezi pod nazivom
: ''Obaveza prema zemlji'' na XXV OI u Barceloni 1992.
Uz ostale navode nalae se : ...briljivo planiranje, projektiranje, izgradnja i gospodarenje sportskom
infrastrukturom.
IOC ili MOO nalae svakom NOO-u osnivanje tijela koje aktivno brine o zatiti okolia putem sportske
infrastrukture. Tu brigu u HOO-u provodi Komisija za sportsko graditeljstvo i okoli.
Ciljevi zatite sportom i sportskim graevinama su identini s opim ciljevima:
- ouvanje bioloke raznolikosti
- zatita ekosustava
- unapreenje ireg prostornog konteksta sportske graevine
- ouvanje kvalitete krajolika i kulturolokog nasljea
- spreavanje ili smanjenje zagaenja tla, vode i zraka i
- gospodarenje energijom i otpadom

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK ZGRADE ZA SPORT SAETCI PREDAVANJA 6. grafiki prilozi I
TABELA I
PROSTORNI PROGRAMI STANDARDNIH SPORTSKIH DVORANA

TABELA II
DIMENZIJE DVORANA I DODATNIH PROSTORA ZA TRENING

TABELA III
MOGUNOSTI KORITENJA MANJIH DVORANSKIH PROSTORA OBZIROM NA
SPORTOVE I AKTIVNOSTI (natjecanje, trening)
TABELA IV
MOGUNOSTI KORITENJA STANDARDNIH DJELJIVIH I NEDJELJIVIH DVORANSKIH
PROSTORA OBZIROM NA SPORTOVE I AKTIVNOSTI (natjecanje, trening)

TABELA V
DIMENZIJE SPORTSKIH POVRINA I SIGURNOSNE UDALJENOSTI
NAPOMENA :
Pojedine sigurnosne dimenzije ovise o pravilima krovnih sportskih organizacija (FIFA, UEFA - nogomet,
IHF, EHF - rukomet, FIBA, NBA - koarka, FIVB - odbojka, BFWbadminton, FIG, ITTF - stolni tenis, WTA -
tenis) , a promjenljive su obzirom na rang takmienja (svjetsko, europsko, nacionalno takmienje,
trening)

PRILOG I
DIMENZIJE IGRALITA - vanjski tereni
1.1. ATLETIKA

PRILOG I

PRILOG I

PRILOG I

PRILOG I
http://www.iaaf.org/competitions/technical/regulations/index.html

PRILOG I
2 IGRE S LOPTOM
2.1. NOGOMET
( FIFA/UEFA standardna veliina igralita 105 x 68 m )

info: www.fifa.com

PRILOG I
2.2. MALI NOGOMET
info: www.fifa.com

PRILOG I
2.3. RAGBI (RUGBY)
IRB standardna veliina igralita 100 x 70 m

info : www.rugby-verband.de

PRILOG I
2.4. HOKEJ NA TRAVI
FIH standardna dimenzija igralita 100 x 60 yd (1 yard = 91,44 cm)

info : http://www.fih.ch/

PRILOG I
2.5. BEJZBOL (BASEBALL)
BEJZBOL - shema igralita
BEJZBOL - detalj BAZE

MLB standardna veliina igralita 335 x 400 yd (1 yard = 91.44 cm)
info : http://mlb.mlb.com

PRILOG I
2.6. AMERIKI NOGOMET
NFL europski standard za veliini igralita 117 x 56 m (120 x 53 yarda - 1 yard = 91,44 cm)
info : www.nfleurope.com

PRILOG I
2.7. TENIS
info : http://www.itftennis.com/

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK ZGRADE ZA SPORT SAETCI PREDAVANJA 6. grafiki prilozi II
SHEME DVORANSKIH IGRALITA
01 - KOARKA
(info : www.nba.com ; www.fiba.com)

02 - ODBOJKA
(info : www.fivb.org)

03 - BADMINTON
(info : www.bwfbadminton.org)

04 - JUDO, KARATE
(info : www.judoinfo.com ; www.wkf.net)

05 - BOKS
(info : wba.online.com)

06 - RVANJE
(info : www.fila-official.com)

07 - RUKOMET
NAPOMENA : dimenzija b (sigurnosna zona iza gola) za meunarodne utakmice (IHF, EHF) je min. 3 m
(info : www.ihf.info)

08 - MALI NOGOMET
(info : www.fifa.com; www.uefa.com)

09 - GIMNASTIKA
NAPOMENA:
Priloena shema prostorne organizacije u prostoru vel. 45 x 27 m omoguava treninge, meutim za

odravanje takmienja potrebno je raunati s min. povrinom od 48 x 28 m
(info : www.fig-gymnastic.com)

10 - KUGLANA (etverostazna)
(info : www.fiq.org)

11 - BOANJE
(info : www.fiq.org)

12 - STOLNI TENIS
(info : www.ittf.com)

13 - BILIJAR
(info : www.wpa-pool.com)

14 - TENIS
(info : wtatennis.com)

14a - TENIS
14b - TENIS - detalj mree

15 - SQUASH
(info : www.worldsquash.org)

16 - DVORANSKI BICIKLIZAM

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK ZGRADE ZA SPORT SAETCI PREDAVANJA 6. grafiki prilozi III
PRILOG I
PROGRAMSKA SHEMA JEDNODJELNE DVORANE 27 x 15 m (+ 27 x 13m)
1 - DVORANA 27x15x7 m
..........................................
3 - SPREMITE SPRAVA I OPREME, SREDSTVA ZA IENJE
4 - SVLAIONICE
5 - SANITARIJE
6 - PROSTORIJE NASTAVNIKA
.........................................
8 - KABINET FIZIKE KULTURE
9 - AMBULANTA, PRVA POMO
10 - SANITARIJE (ULAZNI HALL)
11 - SPREMITE OPREME KLUBOVA
12 - GRIJANJE, VENTILACIJA, PRIPREMA TOPLE VODE
13 - VJETROBRAN
14 - ULAZNI PROSTOR, HALL

PRILOG II
PROGRAMSKA SHEMA DVODJELNE DVORANE 30 x 20 m
1 - DVORANA 27x15x7 m 13 - VJETROBRAN

2 - DVORANA 14x14x5 m 14 - ULAZNI PROSTOR, HALL
3 - SPREMITE SPRAVA I OPREME, SREDSTVA ZA IENJE 15 - HODNICI
4 - SVLAIONICE 16 - PORTA
5 - SANITARIJE ......................................................
6 - PROSTORIJE NASTAVNIKA 21 - VJETROBRAN, GLEDAOCI, BLAGAJNE
7 - PROSTORIJA NASTAVNIKA, REIJA DVORANE 22 - ULAZNI HALL GLEDALITA
8 - KABINET FIZIKE KULTURE 23 - SANITARIJE - GLEDAOCI
9 - AMBULANTA, PRVA POMO 24 - ANK - CAFFE
10 - SANITARIJE (ULAZNI HALL) 25 - SPREMITE - CAFFE
11 - SPREMITE OPREME KLUBOVA 26 - SPREMITE ZA TELESKOPSKE TRIBINE
12 - GRIJANJE, VENTILACIJA, PRIPREMA TOPLE VODE

PRILOG III
PROGRAMSKA SHEMA STANDARDNE TRODJELNE DVORANE 45 x 27 m(+1,1 m - teleskopske tribine)
PROSTOR IGRALITA TRODJELNE DVORANE : podjela na igralita

1 - RUKOMET; 2 - KOARKA uzduno; 3 - ODBOJKA uzduno; 4 - TENIS uzduno; 5 - KOARKA popreno; 6 - ODBOJKA - popreno
7 - PROSTOR ZA SMJETAJ TELESKOPSKIH TRIBINA

PRILOG IV
PROGRAMSKA SHEMA TRODJELNE DVORANE S VEIM GLEDALITEM (ca 500 gledalaca)
1 - ULAZ PORTAI
2 - PORTA
3 - SPREMITE
4, 5, 6 - GARDEROBA, SANITARIJE
7 - PRAONICA
8 - TEHNIKA
9 - MALO SPREMITE
10 - TRENER, NASTAVNIK
11 - REIJA, NASTAVNIK;
12 - SPREMITE OPREME
13 - DVORANA-IGRALITA
14 - SKLOPIVE TRIBINE
15 - KLUPSKI PROSTOR
16 - SPREMITE OPREME - VANJSKI TERENI
17 - CAFFE, ZDRAVLJAK, TRGOVINA
18 - ULAZ - GLEDATELJI

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK ZGRADE ZA SPORT SAETCI PREDAVANJA 7. grafiki prilozi V
SHEMA I
PROGRAMSKA SHEMA HOKEJ IGRALITA NA LEDU (56-61 x 26-30 m)
SHEMA II
PROGRAMSKA SHEMA PLOHE ZA BRZO KLIZANJE 180 x 66 m
- duljina centralne staze 400 m (trake za takmienje = 4 m, traka za zagrijavanje = 3 m)

SHEMA III
STANDARDNI PROGRAM DIMENZIONIRANJA LEDENIH DVORANE
SHEMA IV
TIPOVI KLIZALITA OBZIROM NA VELIINU LEDENE PLOHE podjela A

SHEMA V
TIPOVI KLIZALITA OBZIROM NA VELIINU LEDENE PLOHE podjela B
SHEMA VI
DIMENZIJE KLIZALINIH POVRINA ZA POJEDINE SPORTOVE NA LEDU

SHEMA VII

SHEMA VIII
ORGANIZACIONA SHEMA GARDEROBA I SANITARIJA ZA SPORTAE I GRAANSTVO

SHEMA IX
FUNKCIONALNE SHEME - GARDEROBE ZA GRAANSTVO, SPORTAE, SUCE I
TRENERE
garderobe za graanstvo garderobe za sportae
garderobe za suce i trenere
SHEMA X
FUNKCIONALNE SHEME - ULAZNI PROSTOR, TEHNIKI POGON

SHEMA XI
FUNKCIONALNA SHEMA I AKSONOMETRIJSKI PRIKAZ TEHNIKOG POSTROJENJA

SHEMA XII
STANDARDNA TLOCRTNA SHEMA DVORANSKOG KLIZALITA
- zona garderoba i ledene plohe u istoj razini
SHEMA XIII
STANDARDNA TLOCRTNA SHEMA DVORANSKOG KLIZALITA
- zona gledalita, ulaza, hallova

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK ZGRADE ZA SPORT LITERATURA
LITERATURA
1. Geraint John, Rod Sheard: STADIA - A DESIGN AND DEVELOPMENT GUIDE;

Architectural press, 2001.
2. Gernot Stick: STADIEN 2006 DER FUSSBALLWELTMEISTERSCHAFT;
Birkhauser, 2005.
3. Rod Sheard: SPORTS ARCHITECTURE; Spon press, London & NY,2001.
4. Nixdorf Stefan: StadiumATLAS - Technical Recommendations for Grandstands in
Modern Stadia; Ernst&Sohn Verlag, Berlin, 2008.
5. Peter Sturzebecher, Sigrid Ulrich: ARCHITECTURE FOR SPORT NEW
CONCEPTS AND INTERNATIONAL PROJECTS FOR SPORT AND LEISURE; Wiley
- Academy, 2002
ARCHITEKTUR FUR SPORT NEUE KONZEPTE, INTERNATIONALE PROJEKTE
FUR SPORT UND FREIZEIT; Verlag Bauwesen, 2001.
6. Philip H Perkins : Swimming Pools ; E & FN Spon, London, IV edition 2000.
7. architecture on SPORTS facilities - Carles Broto, architectural design, 2005.
8. GA Contemporary Architecture 09 - SPORTS - Yukio Futagava, GA photographers,

A.D.A. EDITA Tokyo Co. Ltd.,2007.
9. Alexander Tzonis : SANTIAGO CALATRAVA - The Athens Olympics, Rizzoli

International Publications, Inc., New York, 2008.
10. OLYMPIC ARCHITECTURE - Beijing 2008, Beijing Institute of Architectural Design

(Ed.), China Architecture & Building Press, Birkhuser, 2008.
11. MODELI FIZIKE KULTURE grupa autora
12. BAUTEN DER OLIMPISCHE SPIELE Wimer Martin
13. SPORTBAUTEN Ortner Rudolf /Callwey, Muenchen 1953.
14. SPORTS & LEISURE - Architecture in Finland, SAFA 1977.
15. ENCIKLOPEDIJA FIZIKE KULTURE
16. ZGRADE ZA SPORT - skripta : prof.dr.sc. Emil piri
17. Sportska arhitektura u Zagrebu - Ariana tulhofer, Zgb. 2005. - izdanje Af

Izv.prof.mr.sc. BORIS KORUNJAK ZGRADE ZA SPORT LITERATURA
periodika - asopisi:
Detail
sb - international magazine for sports, leisure and recreational facilities
Urbanisme
Progressive architecture
DOMUS
Sport + Baeder + Freizeit bauten
the Architectural Review (1128/1991)
IP (05-06/2008)
oris
a + t (arquitectura+technologia) - Civilities*I, 2007/29
PRESJEK - asopis za detalj u arhitekturi, 01/2011.


KoruznjakB Zgrade Za Sport Sažeci

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

KoruznjakB Zgrade Za Sport Sažeci

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Izv.prof.mr.sc.

BORIS KORUNJAK ZGRADE ZA SPORT SAETCI PREDAVANJA

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

Materijali za ova predavanja prikupljeni su, prilagoeni i ureeni za potrebe

iroka fenomenologija sporta izraena je u vertikalnom i u horizontalnom presjeku

Sistematizacija i logika koja ju slijedi samo je uvod u simplifikaciju, ali i pragmatini

Graa obuhvaa zgrade za sport koje nastaju iz programa sportskih takmienja u

Ova vrsta nastavnog materijala nuno sadri kompilacije, koje se odnose na

Zagreb, srpanj 2012. Izv.prof.mr.sc. Boris Korunjak

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

FENOMENOLOGIJA SPORTA I OBLICI ARHITEKTURE

Proces - projektirano, organizirano, voeno i kontrolirano funkcionirajue

cilj : ''tumaenje'' SPORTA kao specifinog procesa i prikazivanje veze

pitanje: koliko je arhitektonska likovnost ili oblikovnost obiljeena sportom kao

metodika redukcija: tumae se oni sportovi koji potrebuju (''proizvode'')

14.st. Engleska termin sport

enciklopedija Italiana sport je radosno i naporno razvijanje fizikih obiljeja...

igrai rekreativci, amateri, profesionalni igrai

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

Sport - globalni fenomen (olimpijade, svjetska, kontinentalna, dravna

GLOBALNA POJAVA dananjice olimpijade

EKSPLOZIVNOST DOGAAJA navijai, sukobi

SPORT I GRAD urbana gravitacija, urbani identitet - imanentna

URBANOTVORNOST SPORTSKIH GRAEVINA - povijesna metamorfoza

URBANA OKUPLJALITA kroz povijest (Grka, Rim) mjesta razliitih

5 OBLICI SPORTSKE ARHITEKTURE

Prostorna shematika sportskih graevina - mnogo ''malih'' servisnih

Ogromnost oblika sportskih zgrada (Koloseum, cirkus Maximus,...)

6 IZVORI OBLIKA SPORTSKIH ZGRADA

- iz karakteristika tipa sporta

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

BACA DISKA, MIRON, 5 st.pr.n.e. PANKRATION - boks i hrvanje, 7.st. pr.n.e.

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

pokret, dinamika izdrljivost

koncentracija timski rad

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

...spektakl ....tribine ''gore''

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

...''predstava'' pomone slube

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

SPORTSKE GRAEVINE : urbanotvornost, monumentalnost, antiki Rim

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

SPORTSKE GRAEVINE : urbanotvornost, monumentalnost, antiki Rim

SPORTSKE GRAEVINE : urbanotvornost, monumentalnost, antiki Rim

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

SPORTSKE GRAEVINE : urbanotvornost, monumentalnost

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

SPORTSKE GRAEVINE : konstrukcija, monumentalnost

SPORTSKE GRAEVINE : konstrukcija, monumentalnost

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

SPORTSKE GRAEVINE : tehnoloka i oblikovna inovativnost

SPORTSKE GRAEVINE : tehnoloka i oblikovna inovativnost

SPORTSKE GRAEVINE : tehnoloka i oblikovna inovativnost

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

SPORTSKE GRAEVINE : tehnoloka i oblikovna inovativnost

SPORTSKE GRAEVINE : tehnoloka i oblikovna inovativnost

SVEUILITE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ ARHITEKTURE I URBANIZMA

PLIVALITA - POVIJESNI PREGLED

1 STARO DOBA - KUPALITA TERME

ca 1500 g.pr.n.e. Knosos i Faistos kupalini sistemi u palaama

ca 1400 g.pr.n.e. Tel-el-Amarna otkrivena lokacija svetog jezera za