Elektroterapija

Fizika
Studij Fizioterapije

1
Povijest elektroterapija
Elektroterapija se primjenjuje vie
od dvije tisue godina. Najstariji
elektroterapijski ureaj, riba
drhtulja (torpedo marmorata) koja
proizvodi napone od nekoliko
desetaka volta za omamljivanje
plijena.

Opaanjem fiziolokog djelovanja

pri elektrostatikom pranjenu u
18. st. su se poeli primjenjivati
elektrostatiki ureaji. Na slici
lijevo: stroj za proizvoenje
statikoga elektriciteta

2
 Indukcijski ureaj za
faradizaciju (kraj 19. st.)

Elektroterapijski ureaj za
elektrostimulaciju (1930-e
godine)

Elektroterapijski ureaj za
elektrostimulaciju (1970-e
godine)

3
Elektroterapijski postupci prema izumiteljima

franklinizacija primjena elektrostatikih pranjenja preko
pacijenta (nazvana po Benjaminu Franklinu)

galvanizacija primjena istosmjerne stalne struje izravnim
spajanjem pacijenta u strujni krug (nazvana po Luigiu Galvaniju)

faradizacija primjena niskofrekvencijskih struja, prvotno
proizvoenih induktorima, izravnim spajanjem pacijenta u strujni
krug (nazvana po Michaelu Faradayu)

neofaradizacija primjena niskofrekvencijskih struja
proizvoenih prekidnim ureajima ili multivibratorima

teslinizacija primjena visokofrekvencijskih struja proizvoenih
Teslinim transformatorom, stavljanjem pacijenta u elektrino
polje (nazvana po Nikoli Tesli),

darsonvalizacija ili arsonvalizacija slino teslinizaciji, spajanje
pacijenta preko vodljivoga kista ili staklene elektrode s
razrjeenim plinom (nazvana po Arsnu dArsonvalu).
4
 Elektroterapijski postupci

galvanizacija primjena istosmjernih struja, spajanjem
pacijenta izravno u strujni krug

elektrostimulacija primjena izmjeninih struja ili niza
impulsa, spajanjem pacijenta izravno u strujni krug

dijatermija ili progrijavanje primjena toplinskoga uinka
visokofrekventnih struja, stavljanjem pacijenta u
visokofrekventna elektromagnetska polja

ultrazvuna terapija primjena ultrazvuka na tkiva pacijenta

laserska terapija primjena laserskog snopa na tkiva
pacijenta

5
 Model donoenja klinike odluke
Svi postupci elektroterapije vezani se uz dovoenje
energije u organizam
Energija uzrokuje jednu ili vie fiziolokih promjena
Fizioloke promjene dovode do terapeutskog uinka

6

Dva su razliita elektroterapeutska
modaliteta vezana uz predaju
energije stanici

U prvom pristupu dovodi se
energija vea od energije
membrane, te se membranu prisili
da mijenja svoje ponaanje.

Drugi pristup je dovoenje
membrani male energije koja je
samo pokaklja. To kakljanje
membrane pobuuje membranu, a
time i cijelu stanicu. Pobuena
stanica obavit e eljeni fizioloki
proces, esto bolje i jae nego pri
tretmanu s velikim intenzitetom

7

iva stanica ima potencijal membrane
oko -70mV. Unutranjost stanice je
negativna u odnosu na vanjsku
povrinu.

Potencijal membrane stanice vezan je
uz transportna svojstva membrane.

Veina estica koje prolaze kroz
membranu su ioni.

Ako se gibanje nabijenih estica kroz
membranu mijenja, mijenjat e se i
potencijal membrane.

Ako se potencijal membrane mijenja ,
mijenjat e se i protok nabijenih estica
kroz membranu.

8
 GALVANIZACIJA

Galvanizam prvotno naziv za elektrine uinke
biokemijskih reakcija, po fiziologu Luigiju Galvaniju
(1754-1798) koji ga je opazio na trzanju abljih krakova.
Zadrao se u nazivima galvanska struja, galvanizacija,
galvanoskop, galvanometar.

Galvanska struja elektrina struja iz kemijskih
izvora (istosmjerna struja, stalne jakosti).

Galvanizacija primjena istosmjerne struje u medicini
i tehnici.

9
 TERAPIJSKA GALVANIZACIJA

Terapijska galvanizacija primjena istosmjernih

struja u terapiji.

Napon najvie do 80 V (nii od donje granice
smrtne opasnosti).

Struje gustoe struja manje od 1 mA/cm2 (slabije od
podraajnih struja).

Spajanje pacijenta vodljivim elektrodama,
stavljanjem na navlaenu kou ( povrinska otpornost
koe).

10
UREAJ ZA GALVANIZACIJU

11
Gustoa struje J ovisi o ukupnoj jakosti struje Iu i o plotini
elektrode S
J = Iu/S

uobiajena jedinica je miliamper po etvornom centimetru

(mA/cm2)

Primjer: Iu= 15 mA, elektroda 5 cm 20 cm

J = 15 mA/100 cm2 = 0,15 mA/cm2

12
 ELEKTRODE ZA GALVANIZACIJU

Stavljanje elektrode na kou Raspored elektroda na tijelu:

a) popreni, b) uzduni,
c) dijagonalni,
d) aktivna i pasivna elektroda
13
 ELEKTRODE ZA GALVANIZACIJU

Primjer rasporeda elektroda pri

tzv. silaznoj galvanizaciji
(anoda (+) blia sredinjem
ivanom sustavu)

14
 PRIMJENA GALVANIZACIJE

 Pacijent se uvijek ukljuuje pri naponu U = 0 !

 Nakon spajanja pacijenta u strujni krug napon se
postupno podie do postizanja praga podraajnih
struja.
 Na kraju terapijskog postupka napon se postupno
sniava do U = 0, i tek se tada pacijent iskljuuje iz
strujnoga kruga!
 Pozor! Spontanim vlaenjem koe otpor se koe
moe znatno smanjiti, i tako znatno porasti struja
kroz pacijenta!!!

15
 UREAJ ZA GALVANIZACIJU

Ureaj za galvanizaciju vrlo se rijetko izrauje sam,

veinom je sastavni dio drugih ureaja.

16
 Galvanoplast galvanski flaster
Struja 10 A
Tretman 2-3 dana

17
 TERAPIJSKA
ELEKTROSTIMULACIJA
Terapijska elektrostimulacija (lat. stimulare, poticati)
primjena niskofrekventnih struja za podraivanje miia.
 Primjenjuju se izmjenine struje, nizovi impulsa,
impulsi modulirani izmjeninim strujama.
 Frekvencije su nekoliko stotina herca do nekoliko
kiloherca.
 Naponi su za postizanje struja od nekoliko desetaka
miliampera.

18
 OBLICI IMPULSA ZA STIMULACIJU

Najei oblici impulsa za elektrostimulaciju

19
 UREAJ ZA STIMULACIJU

Shema ureaja za elektrostimulaciju

20
 TENS
Transcutaneuous Electrical Nerv Stimulation

21

Tradicionalni visoko frekventni
(90-130 Hz) mod, efektivno
vrijeme 30 min

Akupunkturni mod, na vrlo
niskim frekvencijama ali puno
vei intenziteti pulsova nego u
tradicionalnom TENS

Burst mod, pulsovi dolaze u
grupama, sprjeava se
akomodacija ivaca

Modulirani TENS, za uklanjanje
akutne boli, visoka frekvencija
ali promijenljiva, pulsevi mogu
biti dosta iroki, veliki intenzitet

22
 IFT
Interferencijska terapija
Osnovni princip Interferencijske terapije (IFT)
je iskoristiti jaki fizioloki efekt nisko
frekventne elektrostimulacije (manje od 250
pulsova po sekundi) na ivac, bez prateih
bolnih i neugodnih efekata vezanih uz
niskofrekventne stimulacije

23
 Da bi se dobio nisko frekventni fizioloki efekt
eljenog intenziteta u dubini tkiva, pacijenti su
izloeni znaajnoj nelagodi na koi.
Impedancija koe obrnuto je proporcionalna
frekvenciji stimulacije. Impedancija koe na 50 Hz je
priblino 3200 , dok je pri 4000 Hz priblino 40 .
Ako snizimo frekvenciju stimulacije poveamo otpor
za prijelaz kroz kou, pa se osjea vea nelagoda pri
prodiranju struje duboko u tkivo.
Kod primjene vie frekvencije struja e mnogo lake,
pa time i bezbolnije dopirati duboko u tkivo.

24
 Dosadanja praksa ne zna mnogo o fiziolokom
djelovanju struja srednjih frekvencija (1KHz-100KHz). Za
sada se smatra da je njihov efekt na stimulaciju ivaca
zanemariv.
 Interferencijska terapija koristi dvije izmjenine struje
bliskih frekvencija, koje prolaze istovremeno kroz tkivo,
a njihovi putovi se kriaju te one slikovito reeno
interferiraju.

25
 Interferencija stvara frekventne udare koji imaju slino
djelovanje na stimulaciju ivaca kao i nisko frekventna
struja.

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

F1
2
F2
F1+F2
3

t (s)
26
 Tona frekvencija rezultantnih frekventnih
udara moe se kontrolirati ulaznim
frekvencijama

 Ako je jedna struja na 4000 Hz, a druga na

3900 Hz, frekventni udari e se deavati
uestalou od 100 Hz, modulirani
oscilacijama na 3950 Hz

 Veliina amplitude nisko frekventne

interferencijske struje je priblino jednaka
zbroju amplituda pojedinih
visokofrekventnih struja.

 Umjesto IFT stimulacija sa 4 elektrode i dvije

struje, mogua je stimulacija sa 2 elektrode i
jednom strujom, gdje je umjesto u tkivu,
interferencija postie elektroniki u ureaju
za elektrostimulaciju.

 Nisu znane fizioloke razlike u primjeni IFT sa

2 ili 4 elektrode. 27
 ivci akomodiraju na konstantan signal, te se esto koristi
postepena promjena frekvencije da bi se izbjegla akomodacija.
Kliniki je ustanovljeno da je trokutna promjena frekvencije
uinkovita.
Pravokutna i trapezna promjena frekvencije su jo uvijek objekt
klinikih istraivanja.

28
 Klinika primjena IFT

Smanjivanje boli
Stimulacija miia
Poboljanje lokalnog protoka krvi
Smanjivanje edema

U veini klinikih sluajeva tretman traje 5-10

min, a vrlo rijetko 20-30 min.

29
 UNIVERZALNI UREAJ

Izgled univerzalnog ureaja za galvanizaciju i

elektrostimulaciju
30
UREAJ ZA STIMULACIJU

31
 PRIJENOSNI UREAJ ZA STIMULACIJU

Ureaj za rehabilitaciju miija

32
 MEDICINSKA DIJATERMIJA

Terapijska dijatermija (gr. dia thermos, progrijavanje)

primjena elektrinih struja ili elektrinih, magnetskih i
elektromagnetskih polja za progrijavanje dijelova
ljudskoga tijela.
 Danas se primjenjuju:
- krakovalna dijatermija
- mikrovalna dijatermija

33
 MEDICINSKA DIJATERMIJA

 Dijatermija se obavlja na frekvencijama odreenim

meunarodnim dogovorima i dravnim zakonima.
 Od niza frekvencija namijenjih za industrijsku,
znanstvenu i medicinsku dijatermiju, u medicinske se
svrhe veinom primjenjuje:
 kratkovalna dijatermija na:
f = 27,120 MHz ( 11 m)
 mikrovalna dijatermija na:
f = 2,450 GHz ( 12 cm)
34
Uzroci dubinskog zagrijavanja tkiva kod
primjene struja visoke frekvencije su:
gibanje iona u izmjeninom elektrinom polju
vrtlone struje (Foucaultove struje)
dielektrini gubici u tkivu velike otpornosti

35
UREAJ ZA KRATKOVALNU DIJATERMIJU

Shema ureaja za kratkovalnu dijatermiju

36
UREAJ ZA KRATKOVALNU DIJATERMIJU

 Osnovni podaci:
frekvencija oscilatora 27,12 MHz
ulazna snaga oko 700 VA
izlazna snaga oko 400 W

 Namjetanje:
izbor elektroda (runo)
poloaj elektroda (runo)
trajanje (uklopnim satom)
izlazna snaga (promjenljivim kondenzatorom)
37
 ELEKTRODE ZA KRATKOVALNU
DIJATERMIJU

Elektrode za kratkovalnu dijatermiju, a) ploasta kruta elektroda,

b) ploasta savitljiva elektroda, c) mala zavojnica (tzv. monoda)

38
 INDUKTOMETRIJA

Zagrijavanja tkiva vrtlonim (Foucaultovim) strujama

Dio tijela nalazi se unutar zavojnice spojene na izmjenini
napon.
Izmjenino magnetsko polje zavojnice (u skladu sa
Faradayevim zakonom) inducira promjenljive
elektromotorne sile u tkivu.
Elektrina polja uzrokuju vrtlono gibanje kationa i aniona
unutar tkiva, to dovodi do zagrijavanja tkiva i poveanja
unutranje energije U.
je vodljivost tkiva, frekvencija izmjenine struje, B
efektivno magnetsko polje.
39
 Primjena
induktometrije

40
 Kratkovalna dijatermija
Elektrode su izolirane od tijela
U ekvivalentnom krugu elektrode imaju
samo kapacitivni otpor

41
 C,Rc

C1, RC1 C2, RC2

R

Samo izmjenina komponenta struje prolazi kroz tkivo

R i C su karakteristini otpor i kapacitet tkiva
to je frekvencija izmjenine struje vea to su kapacitivni
RC1,RC2 i RC otpori manji
Unutar otpora R struja se odrava gibanjem aniona i kationa u
promjenljivom e.m. polju.
Struja kroz otpor R dovodi do zagrijavanja tkiva

42
 Dielekrini gubitci u izmjeninom
elektrinom polju su uzrok
zagrijavanja tvari.
Elektrini dipoli se nastoje orijentirati
u smjeru elektrinog polja.
U promjenljivom elektrinom polju
dipoli mijenjaju orijentaciju, pa trenje
izmeu dipolnih molekula i viskozne
okoline zagrijava tkivo.
Poveanje unutranje energije je
proporcionalna permitivnosti tkiva
te umnoku kvadrata frekvencije
elektrinog polja i kvadrata
efektivne jakosti elektrinog polja E.

43
Pulsed Shortwave Therapy (PSWT)
Pulsna kratkovalna terapija

27.12 MHz izlaz je

pulsiran uestalou
26-800 pps, a trajanja
pulsova su 20-400s

44
 UREAJ ZA KRATKOVALNU DIJATERMIJU

Ureaj za
kratkovalnu
dijatermiju

45
 UREAJ ZA KRATKOVALNU DIJATERMIJU

Primjena kratkovalne
dijatermije na pacijentu

46
UREAJ ZA KRATKOVALNU DIJATERMIJU

Raspored apsorbirane energije u tkivima, a) pri kratkovalnoj

dijatermiji u elektrinom polju, b) u magnetskom polju, c) pri
mikrovalnoj dijatermiji 47
 Mikrovalna dijatermija
Decimetarsko i mikrovalno podruje frekvencija iznad 1
GHz
Bolesnik nije dio strujnog kruga, ve je izloen
elektromagnetskim valovima
Zagrijavanje tkiva je posljedica apsorpcije fotona
mikrovalnog zraenja, koja je opisana Beer-Lambert-
Bouegerovim zakonom

I je intenzitet na dubini x od povrine tijela, Io je upadni

intenzitet, je koeficijent apsorpcije koji je ovisan o
tipu tkiva. 48

Mikrovalni fotoni se znatno manje apsorbiraju u
masnom tkivu nego u miinom

Upadni fotoni lako prodiru kroz povrinski masni sloj,

a gotovo potpuno se apsorbiraju u miiinom tkivu
na 3-6 cm od povrine tijela.

Mikrovalnom dijatermijom nije mogue dubinsko

zagrijavanje tkiva.

Na graninim slojevima izmeu dvaju tkiva dolazi do

refleksije valova, stvaranja stojnih valova, to
pospjeuje lokalno zagrijavanje tkiva.

49
 MIKROVALNA DIJATERMIJA

 Osnovni podatci:
frekvencija oscilatora 2,45 GHz
ulazna snaga oko 800 VA
izlazna snaga oko 100 do 250 W
(impulsno do 1500 W)
 Namjetanje:
zrailo (runo)
poloaj zraila (runo)
trajanje (uklopnim satom)
izlazna snaga (programom)

50
Shema ureaja za mikrovalnu dijatermiju
51
 Presjek magnetrona, elektronske
cijevi u kojoj nastaju elektrini
titraji vrlo visokih frekvencija

Magnetron je mikrovalni oscilator velike snage

Dioda sa cilindrinom katodom simetrino okruena anodom
smjetena u vanjsko magnetsko polje koje je paralelno osi
diode.
Katoda se ari da bi bila izvor elektrona
U anodi se nalaze rezonantne upljine
Elektroni predaju u rezonantnoj upljini dio kinetike energije
anodi
Sa jedne od upljina, koaksijalnim kablom se visokofrekventni
signal odvodi na antenu (zrailo)
52

Zrailo (antena) zrai elektromagnetske valove

Metalni reflektor oko antene svojim oblikom definira

geometriju mikrovalnog snopa a time i primjenu terapije.

Energija mikrovalova koji dolaze do bolesnika ovisi o:

snazi ureaja

veliini i grai reflektora

udaljenosti reflektora od tijela

Sa udaljenou zraila od tijela intenzitet zraenja opada

kvadratino, a ozraena povrina raste.

U podruju ozraivanja ne smiju biti metalni predmeti u

bolesniku, kao ni metalni dijelovi stolice ili leaja na koje je
bolesnik smjeten.

53
 Mikrovalne penice
2.45 GHz

Mobilni telefoni 1, 2,
2.75, 3, 4 GHz

54
 UREAJ ZA MIKROVALNU DIJATERMIJU

Ureaj za mikrovalnu
dijatermiju

55
UREAJ ZA MIKROVALNU DIJATERMIJU

Primjena mikrovalne dijatermije na pacijentu

56
Ultrazvuk

57
 Mehaniki valovi

Karakteristika mehanikog valnog gibanja je transport
energije kroz materiju bez transporta same materije.

Transverzalni valovi su oni valovi kod kojih se
materija (medij) kroz koju val prolazi, giba (titra)
okomito na smjer gibanja vala.

Longitudinalni valovi su oni valovi kod kojih se
materija (medij) kroz koji val prolazi, giba (titra)
paralelno smjeru gibanja vala.

58
 LONGITUDINALNI MEHANIKI VALOVI
u materijalu (zrak, voda, tkiva, kruta tijela...)

 Infrazvuk f<16 Hz
 Zvuk 20 < f < 20 kHz
 Ultrazvuk f >20 kHz (kratica UZ)
 Ultrazvuk se proizvodi elektronikim ureajem, koji
elektrina titranja visoke frekvencije pretvornikom
prevodi u mehaniki oblik.
 Ultrazvuni pretvornici su
piezoelektrini kristali (npr. kremen, SiO2) za vie frekvencije,
magnetostrikcijski materijali (nikl i slitina eljeza i nikla) za nie
frekvencije.

59
 Zvuk/UZ

Zvuni val je longitudinalni val, koji nastaje zbog
mehanikog titranja izvora.

Ako se titranje izvora moe opisati sinusnom
funkcijom onda se takvo titranje naziva
harmonijsko.

Sloenija titranja se mogu rastaviti na harmonijske

komponente

60

Zvuni tlak p je razlika
ukupnog i atmosferskog
tlaka i prikazuje se kao
sinusna funkcija vremena:

61
 Intenzitet zvuka

Intenzitet zvuka I je energija zvunih valova koja

prolazi kroz jedininu povrinu u jedinici vremena i
mjeri se u Wm-2

Zbog velikih razlika uobiajeno je intenzitet zvuka i
ultrazvuka izraavati u decibelima (dB):

Kod zvuka, u odnosu na prag ujnosti I0 = 10-12 W/m2

Kod prolaska UZ kroz tkivo, u odnosu na ulaznu vrijednost I0

62
 Piezoelektrina pojava

Neki kristali izloeni deformacijama polariziraju suprotne
plohe; i obrnuto

takvi kristali se u elektrinom polju deformiraju.

Izloeni izmjeninim elektrinim poljima titraju u ritmu
promjena elektrinoga polja, osobito izrazito ako su im
izmjere u nekom skladu s valnom duljinom titraja.

63
 Piezolektrini kristali upotrebljavaju se kao

titrajni sklopovi u elektronikim oscilatorima,

pretvornici mehanikih titraja u elektrine (kristalni
mikrofoni),

pretvornici elektrinih titraja u mehanike (kristalne
slualice, kristalni zvunici, ultrazvuni pretvornici).

Znak i nadomjesna shema

piezoelektrinoga kristala

64
UREAJ ZA TERAPIJU
ULTRAZVUKOM

65
UREAJ ZA TERAPIJU ULTRAZVUKOM

 Frekvencija ultrazvuka:
1 MHz (nekada se rabila samo u Europi)
3 MHz (nekada se rabila samo u SAD)
Aktivna plotina ultrazvune glave:
velika glava (za ire podruje) 5 cm2
mala glava (ciljana primjena) 0,50,8 cm2
 Plona gustoa snage:
za kontinuiranu primjenu 1,52 W/cm2
za impulsnu primjenu do 3 W/cm2
frekvencije impulsa , npr. 16, 48, 100 Hz
66
 PRETVORNIK ZA TERAPIJU
ULTRAZVUKOM

Presjek ultrazvunog pretvornika (tzv. ultrazvuna glava ili ultrazvuna

sonda)

67

Na granici tvari koje imaju razliiti zvuni otpor dolazi do refleksije
zvuka kao i do refrakcije (loma)

Omjer intenziteta reflektiranog i transmitiranog zvuka na granici
dviju tvari ovisi o njihovim zvunim otporima.

Na granici zrak i koa dolazi praktino do potpune refleksije
(99.999%) ultrazvunog vala, te je zanemariv intenzitet UZ koji
prodre u tkivo.

Zbog toga se koriste kontaktne tvari sa takvim zvunim otporom da
se postigne znaajna transmisija na granici UZ sonda kontaktno
sredstvo i na granici kontaktno sredstvo koa.

U tu svrhu moe posluiti voda, razliita ulja, kreme i gelovi.

68
 Pri prolazu kroz tkivo dio energije
ultrazvuka se eksponencijalno
apsorbira.
Apsorpcija ovisi o vrsti tkiva i o
frekvenciji terapijskog UZ
Najvei koeficijent apsorpcije
imaju tkiva za velikom
koncentracijom proteina

69
 Utjecaj ultrazvuka na organizam

Djelovanje ultrazvuka na organizam se oituje na tri

naina:

mehaniki

toplinski

fiziko-kemijski

Posljednje dvije manifestacije djelovanja ultrazvuka
mogu se smatrati posljedicom mehanikog
dijelovanja.

70

MEHANIKO DJELOVANJE

Ultrazvuk moe proizvesti lokalnu razliku tlakova i do 5105 Pa

(atmosferski tlak 105 Pa) na razmaku od 1 mm.

Takva razlika tlakova moe dovesti do kidanja elastinog tkiva.

Kod manjih intenziteta i manjih razlika tlakova, djelovanje predstavlja

unutranju mikromasau koja poveava sposobnost regeneracije
stanica i prokrvljenost tkiva.

Pri velikim razlikama tlakova, moe u tjelesnim tekuinama nastati

kavitacija. Kod velikih podtlakova nastaju zbog istezanja tekuine
mjehurii u kojima tekuina naglo isparava ili se oni pune plinovima.
Pri pozitivno tlaku mjehurii se naglo sabijaju i zagrijavanju to moe
dovesti do kidanja kemijskih veza.

Do kidanja veza u makromolekulama dolazi pri velikim frekvencijama

ultrazvuka jer privlane molekulske sile ne mogu izdrati brze i velike
promjene tlaka du molekulskih lanaca. 71

TOPLINSKO DJELOVANJE

Ultrazvuk je vrlo djelotvoran pri dubinskom zagrijavanju

Pri primjeni ultrazvuka postie se vee zagrijavanje nego u

sluaju kratkovalne dijatermije

Toplinska energija dobiva se:

apsorpcijom vala u tkivu

trenjem meu esticama zbog promjenljive gustoe
okoline

nagomilavanjem energije u i na granicama tvari razliitog
zvunog otpora, gdje nastaju refleksije

zbog kavitacije, to moe biti vrlo opasno

72

FIZIKO-KEMIJSKO DJELOVANJE

Korisne promjene pri umjerenom djelovanju ultrazvuka su:

poboljavanje oksidacijsko-redukcijskih procesa

razvijaju se farmakoloki aktivne tvari

poveava se pH vrijednost, to pospjeuje smanjenje upala

cijepanje visokomolekulskih proteina to je povoljno pri
izljeenju oiljaka

Pri velikim dozama mogu se javiti negativne posljedice:

Sonoliza vode u kavitacijskim mjehuriima, te stvaranje
slobodnih H+ i OH-

Zbog reakcije sa hidroksilnim radikalom moe doi
promjene u DNK i drugih biomakromolekula

Daljnjom reakcijom mogu nastati molekulski kisik i vodikov
peroksid, koji djeluju toksino u tkivu.
73

ULTRASONOFOREZA

Unoenje lijekova kroz neozlijeena kou pomou

ultrazvuka

Ultrazvuk poveava propusnost koe i staninih

membrana, to ubrzava difuziju lijekova kroz kou.

74
UREAJ ZA TERAPIJU ULTRAZVUKOM

Ureaj za terapiju ultrazvukom

75
 PRIMJENA TERAPIJSKOG ULTRAZVUKA

Ultrazvuna terapija
dodirom preko kontaktnog
sredstva

76
 PRIMJENA TERAPIJSKOGA
ULTRAZVUKA

Ultrazvuna terapija
kroz vodu

77
UREAJ ZA TERAPIJU ULTRAZVUKOM

Primjena ultrazvune terapije na pacijentu

78
Laseri i fotomedicina
 to je laser?
Light Amplification
Light = svjetlostby Stimulated Emission of Radiation
Amplification = pojaavanje
Stimulated = potaknuto (stimulirano)
Emission = odailjanje (emisija)
Radiation = zraenje
Pojaavanje svjetlosti potaknutim odailjanjem zraenja

PSPOZ ili moda PSSEZ ili ...?

 Svjetlost
Svjetlost je elektromagnetski val

Lom svjetlosti

Vidljivi dio spektra ~400-700nm

Spektar
 Albert Einstein, On the Quantum Theory of Radiation (1917)

Apsorpcija Spontana emisija Stimulirana emisija

foton

1
Kako napraviti laser?

Dijelovi lasera

Aktivni medij

Energijska pumpa

Optiki rezonator
Stimulirana emisija
fotona pomou
povratna zrcala uz
prisutnu inverziju
naseljenosti stvara lavinu
istovrsnih fotona
 Svojstva Lasera

spektralno iroko monokromatsko

divergentno slabo divergira
teko fokusirati moe se precizno fokusirati
nije jako intenzivno moe biti vrlo intenzivno
nekoherentno prostorno koherentno
vremenski koherentno
 Vrste lasera
Laseri se dijele prema vrsti aktivnog medija, principu rada,
mogunosti promjene valne duljine, nainu rada (pulsni ili
kontinuirani),...

Plinski laseri

HeNe, N2

CO2 10.6 m,

Ar 488nm, 514.5nm, 453nm

Dye laseri (laseri s organskim bojama) 400-800nm

Poluvodiki laseri (GaAlAs, GaN, InGaP) 400 nm-1.9 m

Kristalni

Nd:YAG 1064 nm (Er:YAG, Ho:YAG)

Rubinski 694.3 nm

Ti:safir 690-1000 nm

Egzimerni (hladni, UV laseri)

KrF 248 nm , ArF 193 nm , XeCl 308 nm

Free-electron laseri
 Laseri u medicini

 Gdje se primjenjuju ?
 Kako odabrati laser?
 Neki primjeri

OOftamologija

Korekcija vida

Karcinom retine

Korekcija ablacije retine

Kontrola vida

Kardiologija

Revaskularizacija miokarda pulsnim egzimerskim laserom

Neurologija

Razbijanje krvnog ugruka kod modanog udara ( optika vlakna)

Dermatologija

Uklanjanje dlaka (700-1000 nm)

Izglaivanje koe (3-10 m)

Uklanjanje vaskularnih i pigmentiranih lezija (532-600 nm)

Otorinolaringologija

Lasersko preoblikovanje uvule mekog nepca

Karcinom larinksa

Uklanjanje kamenca slinovnica

Dijagnostika

Spektroskopija u rezonatorskoj upljini

Optika tomografija

Holografija

Usmjerenost

Monokromatinost

Kontrolirana snaga

Laser kao precizni skalpel
Apsorpcija svjetlosti
Ablacija tkiva
Velika snaga lasera

Terapeutska uloga
Fotokemijske reakcije

Dijagnostika
 Fotomedicina

Fotomedicina je primjena crvenog i blisko

infracrvenog zraenja na ugroena podruja
tijela kao to su rane, artritika podruja,
lakat, vrat pogoena boli, sa nakanom da
stimulira zacjeljivanje i smanji bol" bez
izazivanja dodatnih pojava ili posljedica.

Prva laserska terapija niskog intenziteta primijenjena
je 1962. Krajem ezdesetih Endre Mester u
Maarskoj, objavio je rezultate o poboljanom
lijeenju povreda primjenom laserskog zraenja niskog
intenziteta

Od tada znanstvenici i lijenici po cijelom svijetu

koriste lasersko svijetlo u lijeenju itavog niza
zdravstvenih poremeaja bolesnika razliitih uzrasta.

Terapija laserom niskog intenziteta zraenja LLLT

(Low-level laser therapy) koristi osvjetljavanje crvenim
i blisko-infracrvenim laserskim svjetlom povreda ili
rana, da bi se time poboljalo lijeenje mekog tkiva i
olakala akutna ili kronina bol.

LLLT koristi hladno (subtermalnu) lasersko zraenje da bi
usmjerila bio-stimulativnu svjetlosnu energiju u stanice
tijela bez povreda i razaranja.

Terapija je precizna i tona, te prua efektivan i siguran
tretman u irokom rasponu sluajeva.

Snaga laserskog zraenja koja se primjenjuje u LLLT je u
rasponu izmeu 1 i 500 mW , dok se za operativne zahvate
koriste snage izmeu 3000 i 10000 mW.

Tipine valne duljine lasera. = 635, 785, 808 i 905 nm)

GaAlAs (830nm, 35mW)

InGaAlP (685nm, 50mW

He/Ne-lasers (632.8nm)

CO2 10,600 nm.

LLLT pruaju tijelu energiju u obliku ne-termalnih
fotona. Svjetlo prolazi kroz slojeve koe (dermis,
epiderm i potkono tkivo ili masno tkivo) pri svim
valnim duljinama vidljive svjetlosti. Meutim ,
svjetlosni valovi u bliskom infracrvenom podruju
prodiru mnogo dublje u tkivo nego vidljiva svjetlost.

Kada lasersko zraenje prodire dublje u kou ono

optimizira imunoloki odgovor krvi to ima i anti-upalni
efekt.

injenica je da svjetlost, na taj nain proputena u krv,

ima pozitivni utjecaj na itavo tijelo, potiui povean
dotok kisika i energije do tjelesnih stanica.
 Fizioloki efekti LLLT-a

Bio-stimulacija

poboljani metabolizam cijelog organizma

Pojaanje staninog metabolizma

Poboljanu cirkulaciju krvi i vazodilataciju

Analgetiki efekt

Anti-upalni i anti-edematiki efekt

Stimulacija zacijeljivanja rana

Uklanja akutne i kronine boli

Pojaava opskrbu krvi

Stimulira imunoloki sistem

Stimulira funkcije ivaca

Razvija kolagen i miino tkivo

Pomae stvaranju zdravih stanica i tkiva

Utjee na bre zaraivanje rana i zgruavanje

Smanjuje upale
 Kronine i akutne bolesti

Artritis

Migrena

Kriobolja

Ponavljane povrede

Karpalni sindrom

upala tetiva

Uganua i istegnua

Teniski lakat

Golferski lakat

Post-operativne rane

Otekline

Opekline

Dekubitus

Herpes simplex

Akne
 Terapija sinusa

prije nakon

Laserska terapija niskog intenziteta za odvikavanje od
puenja zasniva se na principima slinim 5,000 godina
starom umijeu drevne Azije lijeenja akupunkturom.

Akupunktura reducira napetosti, pojaava cirkulaciju te
omoguava da se tijelo dublje relaksira.

Primjena lasera niskog intenziteta je ne-invazivna
metoda koja se koristi da uravnotei protok izmeu
akupunkturnih toaka.
LLLT pribor

19 Diodni klaster Dizajniran je za
tretman koe, miia tetiva i
ligamneata.

200mW 810nm Laser Za smanjivanje

boli i dubokih miino skeletnih
poremeaja

Conduction Point Locator Locira

podruja niske elektrine vodljivosti
koja precizno indiciraju specifine
toke za uklanjanje boli
 UNIVERZALNI UREAJI

 Mnogi su dananji ureaji dijelom terapijski, a dijelom

dijagnostiki.
 Terapijski dio sadrava ureaj za
galvanizaciju,
elektrostimulaciju,
ureaj za TENS (prema engl. transcutaneous electrical nerve
stimulation, transkutana elektrina ivana stimulacija
lijeenje boli elektrostimulacijom,
ultrazvunu terapiju,
lasersku terapiju, i dr.

101
 UNIVERZALNI UREAJI

Univerzalni ureaj za galvanizaciju, elektrostimulaciju,

ultrazvunu terapiju i lasersku terapiju

102
 UNIVERZALNI UREAJI

Univerzalnu ureaj za elektroterapiju

103
 VIESTRUKI UREAJI

Ureaj za neovisnu istodobnu elektrostimulaciju dvaju pacijenata

104
PRIJENOSNI ELEKTROTERAPIJSKI UREAJ

Prijenosni ureaj za
elektrostimulaciju

105
 ZATITA OD SMETNJI

Mnogi su elektroterapijski ureaji izvori
elektromagnetskoga zraenja u radiofrekvencijskom
podruju, osobito ureaji za

kratkovalnu dijatermiju,

mikrovalnu dijatermiju,

ultrazvunu terapiju.

Elektroterapijski ureaji koji smetaju okolnim ureajima
( radiokomunikacijskim, elektrodijagnostikim,
raunalnim) moraju raditi u zatienim prostorijama, tzv.
Faradayevoj krletci.

106
 ZATITA OD SMETNJI

Primjer smjetaja elektroterapijskog ureaja u oklopljenu

prostoriju, uz primjenu filtara na svim vodovima koji ulaze u
prostoriju ili iz nje izlaze
107