2 Platni Promet U RH

11/13/2017
Sveuilite u Zagrebu
EKONOMSKI FAKULTET ZAGREB
Katedra za financije
2. PLATNI PROMET U
RH
2.1. Pojmovno odreenje i temeljna funkcija platnog prometa
Platni promet obuhvaa sva plaanja izmeu pravnih i fizikih osoba

radi podmirenja novanih dugova, odnosno naplate novanih
potraivanja.
Manjim dijelom je gotovinski, a veim dijelom bezgotovinski.
Domai (tuzemni) platni promet ini sustav plaanja izmeu fizikih i
pravnih osoba istoga dravnog podruja, a meunarodni (inozemni)
izmeu rezidenata razliitih zemalja razliitim valutnim, carinskim,
pravnim i drugim sustavima.
13.11.2017. Platni promet 2
1
11/13/2017
Platni promet je dio gospodarskog sustava svake zemlje ija je temeljna funkcija
omoguavanje sigurne i uinkovite uporabe novca kao sredstva plaanja te
izvravanje bezgotovinskih platnih transakcija kroz prijenos sredstava od platitelja
prema primatelju plaanja
Uspjeno i sigurno funkcioniranje platnog prometa iznimno je vano i za sredinju

banku, instituciju odgovornu za funkcioniranje platnog prometa u zemlji kao i za
cjelokupni financijski sustav i sve njegove sudionike.
Platni promet sastoji se od seta instrumenata, procedura, pravila i tehnike potpore
za slanje informacija i namiru transakcija izmeu sudionika.
U uem smislu, platni promet obuhvaa formalne aranmane temeljene na
ugovorima i zakonodavstvu, sa standardiziranim pravilima i ugovornim odnosima za
slanje, kliring i namiru obveza i instrumenata izmeu sudionika.
2.2. Regulativni okvir platnog prometa u Republici Hrvatskoj
Platni promet u Republici Hrvatskoj ureuju:

Zakon o platnom prometu,
Zakon o elektronikom novcu,
Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz podruja platnog prometa,
Zakon o konanosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih
instrumenata,
Zakon o deviznom poslovanju i drugi propisi Europske unije.
2
11/13/2017
Zakonom o platnom prometu
ureuju se platne usluge, pruatelji platnih usluga, obveze informiranja

korisnika platnih usluga o uvjetima za pruanje usluga i pruenim
platnim uslugama te druga prava i obveze u vezi s pruanjem i
koritenjem platnih usluga, transakcijski rauni i izvrenje platnih
transakcija izmeu kreditnih institucija, osnivanje, rad i nadzor nad
institucijama za platni promet te osnivanje, rad i nadzor nad platnim
sustavima
Platne usluge
jesu sljedee usluge koje pruatelji platnih usluga obavljaju kao svoju djelatnost:
1. usluge koje omoguuju polaganje gotova novca na raun za plaanje kao i svi postupci koji su potrebni
za voenje rauna za plaanje
2. usluge koje omoguuju podizanje gotova novca s rauna za plaanje kao i svi postupci koji su potrebni za
voenje rauna za plaanje
3. usluge izvrenja platnih transakcija, ukljuujui prijenos novanih sredstava na raun za plaanje kod
korisnikova pruatelja platnih usluga ili kod drugog pruatelja platnih usluga: a) izvrenje izravnih
tereenja, ukljuujui jednokratna izravna tereenja, b) izvrenje platnih transakcija putem platnih kartica
ili slinog sredstva, c) izvrenje kreditnih transfera, ukljuujui trajne naloge
4. usluge izvrenja platnih transakcija u kojima su novana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika
platnih usluga: a) izvrenje izravnih tereenja, ukljuujui jednokratna izravna tereenja, b) izvrenje platnih
transakcija putem platnih kartica ili slinog sredstva, c) izvrenje kreditnih transfera, ukljuujui trajne
naloge
5. usluge izdavanja i/ili prihvaanja platnih instrumenata
6. usluge novanih poiljaka
7. usluge izvrenja platnih transakcija kad se suglasnost platitelja za izvrenje platne transakcije daje nekim
telekomunikacijskim sredstvom, digitalnim ili informatiko-tehnolokim ureajem, a plaanje se obavlja
telekomunikacijskom ili mrenom operatoru ili operatoru informatiko-tehnolokog sustava, koji djeluje
iskljuivo kao posrednik izmeu korisnika platnih usluga i dobavljaa robe i usluga
3
11/13/2017
Pruatelji platnih usluga
Platne usluge u Republici Hrvatskoj mogu pruati:

1. kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj
2. institucija za elektroniki novac sa sjeditem u Republici Hrvatskoj
3. institucija za platni promet sa sjeditem u Republici Hrvatskoj
4. Hrvatska narodna banka kad ne djeluje u svojstvu monetarne vlasti ili druge javne vlasti
5. Republika Hrvatska i jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave kad ne djeluju u svojstvu
javne vlasti
6. kreditna institucija sa sjeditem u dravi lanici
7. institucija za elektroniki novac sa sjeditem u dravi lanici
8. institucija za platni promet sa sjeditem u dravi lanici
9. podrunica kreditne institucije iz tree drave sa sjeditem u Republici Hrvatskoj
10. podrunica institucije za elektroniki novac iz tree drave sa sjeditem u Republici Hrvatskoj
11. Europska sredinja banka kad ne djeluje u svojstvu monetarne vlasti ili druge javne vlast
Institucija za platni promet

Institucija za platni promet sa sjeditem u Republici Hrvatskoj jest pravna osoba koja je od
Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za pruanje platnih usluga.
Temeljni kapital institucije za platni promet koja obavlja platne usluge novanih poiljaka iznosi
najmanje 150.000,00 kuna.
Ako institucija za platni promet koja obavlja platne usluge izvrenja platnih transakcija kad se
suglasnost platitelja za izvrenje platne transakcije daje nekim telekomunikacijskim sredstvom,
digitalnim ili informatiko-tehnolokim ureajem, a plaanje se obavlja telekomunikacijskom ili
mrenom operatoru ili operatoru informatiko-tehnolokog sustava, koji djeluje iskljuivo kao
posrednik izmeu korisnika platnih usluga i dobavljaa robe i usluga, njezin temeljni kapital iznosi
najmanje 400.000,00 kuna.
temeljni kapital institucije za platni promet koja obavlja bilo koju drugu platnu uslugu, koja nije
prethodno navedena, iznosi najmanje 1.000.000,00 kuna.
Temeljni kapital mora biti uplaen u novcu.
Institucija za platni promet duna je radi sigurnog i stabilnog poslovanja odnosno ispunjenja
obveza prema svojim vjerovnicima odravati odgovarajuu visinu jamstvenoga kapitala.
Jamstveni kapital ni u jednom trenutku ne smije biti manji od temeljnoga kapitala
4
11/13/2017
Osim platnih usluga institucija za platni promet takoer moe:

pruati operativne i s njima usko povezane pomone usluge kao to su osiguranje izvrenja platnih
transakcija, usluge konverzije valuta potrebne za izvrenje platnih transakcija, usluge uvanja te
usluge pohranjivanja i obrade podataka,
upravljati platnim sustavom,
obavljati djelatnost koja nije platna usluga.
Odobrenje za pruanje platnih usluga prestaje vaiti:

danom donoenja odluke o likvidaciji institucije za platni promet,
danom donoenja odluke o otvaranju steajnog postupka nad institucijom za platni promet,
danom brisanja institucije za platni promet iz sudskog registra u sluajevima pripajanja, spajanja i
razdvajanja,
danom dostave rjeenja o oduzimanju odobrenja za pruanje platnih usluga instituciji za platni
promet, odnosno danom koji je odreen u rjeenju o oduzimanju odobrenja za pruanje platnih
usluga.
U RH Aircash d.o.o., GPN DATA d.o.o.
Poslovne knjige i revizija financijskih izvjetaja institucije za

platni promet
Institucija za platni promet duna je voditi poslovne knjige, ostalu poslovnu

dokumentaciju i evidencije, vrednovati imovinu i obveze te sastavljati i objavljivati
godinje financijske izvjetaje u skladu s vaeim propisima i standardima struke.
Institucija za platni promet duna je uvati knjigovodstvene isprave i ostalu
dokumentaciju u skladu s vaeim propisima i standardima struke, ali ne krae od
pet godina
5
11/13/2017
Eksternalizacija aktivnosti, odgovornost i sustav upravljanja

institucije za platni promet
Institucija za platni promet moe eksternalizirati odreene operativne aktivnosti.
O namjeravanoj eksternalizaciji duna je, prije sklapanja ugovora s pruateljem

usluga eksternalizacije, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
Institucija za platni promet u cijelosti odgovara treima za postupke svojih
zaposlenika, zastupnika, podrunica i pruatelja usluga eksternalizacije u vezi s
pruanjem platnih usluga, odnosno za eksternalizirane operativne aktivnosti.
Institucija za platni promet duna je, razmjerno vrsti, opsegu i sloenosti poslova
koje obavlja, uspostaviti i provoditi djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja koji
obuhvaa:
jasan upravljaki okvir s dobro definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti
unutar institucije za platni promet,
djelotvorno upravljanje rizicima koje obuhvaa osobito operativni rizik,
primjerene mehanizme unutarnjih kontrola koji ukljuuju i primjerene administrativne i
raunovodstvene postupke.
Nadzor institucija za platni promet

Hrvatska narodna banka obavlja nadzor nad institucijama za platni promet:
prikupljanjem i analizom izvjea i informacija koje su obvezne dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci,
obavljanjem izravnog nadzora nad poslovanjem institucija za platni promet, svih njihovih podrunica, zastupnika i
pruatelja usluga eksternalizacije,
nalaganjem nadzornih mjera.
Ako institucija za platni promet sa sjeditem u Republici Hrvatskoj posluje na podruju druge
drave lanice, neposredno, preko podrunice ili preko zastupnika, Hrvatska narodna banka ili
osobe koje je ona ovlastila mogu obaviti izravni nadzor nad poslovanjem nakon to prethodno
obavijeste nadleno tijelo drave lanice domaina.
Ako institucija za platni promet sa sjeditem u drugoj dravi lanici posluje na podruju Republike
Hrvatske, nadleno tijelo matine drave lanice moe:
obaviti izravni nadzor nad poslovanjem institucije za platni promet, a posebice njezinih podrunica ili zastupnika,
samostalno ili preko osobe koju je ono ovlastilo, nakon to prethodno o tome obavijesti Hrvatsku narodnu banku,
zatraiti od Hrvatske narodne banke ili osobe koju je ovlastila Hrvatska narodna banka da obavi izravni nadzor
nad poslovanjem podrunice ili zastupnika institucije za platni promet iz te drave lanice na podruju Republike
Hrvatske.
Hrvatska narodna banka i nadlena tijela druge drave lanice meusobno surauju u nadzoru
nad institucijama za platni promet koje, neposredno, preko podrunice ili preko zastupnika, pruaju
platne usluge na podruju Republike Hrvatske i na podruju te druge drave lanice
6
11/13/2017
Registar institucija za platni promet
Hrvatska narodna banka vodi registar institucija za platni promet kojima je izdala
odobrenje za pruanje platnih usluga, njihovih podrunica i zastupnika.
Registar sadrava za svaki subjekt popis platnih usluga koje je, u skladu s izdanim
odobrenjem, ovlaten pruati te njegov registracijski broj.
Hrvatska narodna banka redovito aurira registar u skladu sa svim nastalim
promjenama.
Registar institucija za platni promet javan je i dostupan na internetskim stranicama
Hrvatske narodne banke.
Zakon o elektronikom novcu

ureuje elektroniki novac i izdavatelje elektronikog novca, izdavanje i iskup
elektronikog novca, uvjete za osnivanje, poslovanje i prestanak rada institucija za
elektroniki novac sa sjeditem u Republici Hrvatskoj.
Zakon o elektronikom novcu ureuje i nadzor nad poslovanjem kao i uvjete pod
kojima institucije za elektroniki novac sa sjeditem izvan Republike Hrvatske mogu
poslovati u Republici Hrvatskoj
7
11/13/2017
Elektroniki novac
jest elektroniki, ukljuujui i magnetski, pohranjena novana vrijednost koja je izdana

nakon primitka novanih sredstava u svrhu izvravanja platnih transakcija u smislu
zakona kojim se ureuje platni promet i koju prihvaa fizika ili pravna osoba koja nije
izdavatelj tog elektronikog novca, a koja ini novano potraivanje prema izdavatelju.
elektronika gotovina, e-novac, digitalna valuta, digitalni novac ili digitalna gotovina
je digitalna zamjena za gotovinu u elektronikim plaanjima (na internetu).
Elektronikim novcem NE smatra se:

1) novana vrijednost pohranjena na instrumentima koji se mogu upotrebljavati za stjecanje robe ili usluga
samo u prostorima izdavatelja instrumenta ili samo unutar ograniene mree pruatelja usluga ili za
ogranieni izbor robe ili usluga u skladu s ugovorom izmeu izdavatelja instrumenta i pruatelja tih usluga
niti
2) novana vrijednost koja se koristi za izvrenje platnih transakcija putem telekomunikacijskih, digitalnih ili
informacijsko-tehnolokih ureaja, pri emu se kupljena roba ili usluge isporuuju i koriste putem
telekomunikacijskih, digitalnih ili informacijsko-tehnolokih ureaja, pod uvjetom da telekomunikacijski,
digitalni ili informacijsko-tehnoloki operator nije samo posrednik izmeu imatelja elektronikog novca
koji je ujedno korisnik platnih usluga i dobavljaa robe i usluga
Elektroniko plaanje*
Protokol elektronikog plaanja ini niz meukoraka na ijem kraju je plaanje

obavljeno.
Plaanje se moe obaviti koritenjem tzv. etona (eng. token), objekata koji sadre
vrijednost i koje je izdao posrednik.
Ni osoba koja plaa ni osoba kojoj je plaena roba ili usluga ne izdaje eton kojim je
plaanje obavljeno, ve obje prihvaaju eton kojeg je izdala banka, organizacija ili
drava kao valjano plateno sredstvo.
U postupku elektronikog plaanja postoje tri vrste sudionika:
osoba koja plaa elektronikim novcem (Kupac),
osoba koja je plaena elektronikim novcem (Trgovac) i
izdava elektronikih novanica (Banka).
*Izvor: Elektroniki novac NCERT-PUBDOC-2010-09-311

8
11/13/2017
Osnovni protokol elektronikog plaanja ine tri koraka:

1) podizanje novca (eng. withdrawal) - osoba A u zamjenu za pravi novac dobiva neki
oblik elektronikog novca.
2) plaanje (eng. payment) osoba A prenosi dio elektronikog novca osobi B.
3) polaganje novca (eng. deposit) - osoba B alje elektroniki novac dobiven od osobe A
banci i banka mu zauzvrat poveava stanje na njegovom raunu (ili isplauje gotovinu).
Vrste plaanja mogu se podijeliti na dvije skupine:

notacijsko ili bezgotovinsko i
simboliko ili gotovinsko.
Izvor: Elektroniki novac NCERT-PUBDOC-2010-09-311

e-novac
notacijski Simboliki
(bezgotovinski) (gotovinski)
kreditna elektroniki e-gotovina sa

debitna kartica e-gotovina
kartica ek promatraem
Bez
bez enkripcije sa enkripcijom anonimna softverska hardverska
anonimnosti

9
11/13/2017
Razlika izmeu notacijskog i simbolikog sustava je u nainu na koji i trenutku kada

novac mijenja vlasnika.
Notacijski sustav temelji se na dokumentu (nalogu, eku, kartici) koji sam za sebe
nema vrijednost, ve je svojevrsni nalog banci gdje je novac pohranjen.
Kada se banci predstavi nalog, ona prebacuje novac s rauna kupca na raun
trgovca.
Simboliki sustav se temelji se na simbolu koji nosi u sebi vrijednost (npr. novanica
ili kovanica).

Izdavatelji elektronikog novca
Izdavatelji elektronikog novca u Republici Hrvatskoj mogu biti:

kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj,
institucija za elektroniki novac sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, ukljuujui instituciju za
elektroniki novac pod izuzeem,
Hrvatska narodna banka kada ne djeluje u svojstvu monetarne vlasti i druge javne vlasti,
Republika Hrvatska i jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave kada djeluje u svojstvu
javne vlasti,
kreditna institucija sa sjeditem u dravi lanici,
institucija za elektroniki novac sa sjeditem u dravi lanici,
podrunica kreditne institucije iz tree drave sa sjeditem u Republici Hrvatskoj,
podrunica institucije za elektroniki novac iz tree drave sa sjeditem u Republici Hrvatskoj,
Europska sredinja banka kada ne djeluje u svojstvu monetarne vlasti i druge javne vlasti.
Izdavatelj elektronikog novca ne smije plaati kamate ili davati bilo koju drugu
imovinsku korist za dranje elektronikog novca kroz vremensko razdoblje.
10
11/13/2017
Institucija za elektroniki novac
Institucija za elektroniki novac sa sjeditem u Republici Hrvatskoj jest pravna osoba

koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za izdavanje elektronikog
novca.
Temeljni kapital institucije za elektroniki novac iznosi najmanje 2.600.000,00 kuna.
Minimalni temeljni kapital mora biti uplaen u novcu.
Institucija za elektroniki novac duna je radi sigurnog i stabilnog poslovanja,
odnosno ispunjenja obveza prema svojim vjerovnicima odravati odgovarajuu visinu
jamstvenoga kapitala.
Jamstveni kapital institucije za elektroniki novac nikad ne smije biti manji od
minimalnoga temeljnog kapitala.
Djelatnosti institucije za elektroniki novac:

moe pruati platne usluge povezane s izdavanjem elektronikog novca,
operativne usluge i pomone usluge usko povezane s izdavanjem elektronikog novca ili pruanjem
platnih usluga za koje je dobila odobrenje,
odobravanje kredita u vezi s pruanjem platnih usluga,
upravljanje platnim sustavom u skladu sa zakonom kojim se ureuje platni promet,
bilo koju drugu djelatnost u skladu sa zakonom.
Pravna osoba smije zapoeti izdavati elektroniki novac nakon dobivanja odobrenja i
upisa djelatnosti izdavanja elektronikog novca u sudski registar.
Institucija za elektroniki novac smije poeti pruati platne usluge koje nisu
povezane s izdavanjem elektronikog novca nakon dobivanja odobrenja i upisa
djelatnosti pruanja platnih usluga u sudski registar.
11
11/13/2017
Odobrenje za izdavanje elektronikog novca prestaje vaiti:

danom donoenja odluke o likvidaciji institucije za elektroniki novac,
danom donoenja odluke o otvaranju steajnog postupka nad institucijom za elektroniki novac,
danom prestanka postojanja pravne osobe u sluajevima kad se ne provodi likvidacijski ili steajni
postupak,
sljedeeg dana od dana primitka odobrenja za pruanje platnih usluga kao institucija za platni
promet,
danom dostave rjeenja o oduzimanju odobrenja za izdavanje elektronikog novca instituciji za
elektroniki novac, odnosno danom koji je odreen u rjeenju o oduzimanju odobrenja za izdavanje
elektronikog novca.
Poslovanje institucije za elektroniki novac
Institucija za elektroniki novac duna je sva novana sredstva koja primi od

imatelja elektronikog novca zamijeniti za elektroniki novac bez odgaanja.
Institucija za elektroniki novac ne smije primati depozite ili druga povratna sredstva
od javnosti u smislu odredbi zakona kojim se ureuje poslovanje kreditnih institucija
U smislu Zakona o elektronikom novcu novana sredstva koja institucija za
elektroniki novac primi u zamjenu za elektroniki novac od imatelja elektronikog
novca nisu depozit ili druga povratna sredstva od javnosti u smislu odredbi zakona
kojim se ureuje poslovanje kreditnih institucija
12
11/13/2017
Institucija za elektroniki novac smije odobravati kredite vezane uz pruanje platnih

usluga koje nisu povezane s izdavanjem elektronikog novca samo ako su ispunjeni
svi sljedei uvjeti:
1. da je kredit odobren iskljuivo kao pomona usluga vezana uz izvrenje platne transakcije,
2. da se kredit odobren kao pomona usluga vezana uz izvrenje platne transakcije i izvren na
temelju prava na pruanje platnih usluga na podruju druge drave lanice, otplauje u roku koji ne
smije biti dulji od 12 mjeseci,
3. da kredit nije odobren iz novanih sredstava korisnika platnih usluga koje je institucija za
elektroniki novac primila odnosno dri u svrhu izvrenja platnih transakcija i
4. da je jamstveni kapital institucije za elektroniki novac, prema ocjeni Hrvatske narodne banke, u
svakom trenutku primjeren s obzirom na ukupan iznos odobrenoga kredita.
Poslovne knjige i revizija financijskih izvjetaja institucije za

elektroniki novac
Institucija za elektroniki novac duna je voditi poslovne knjige, ostalu poslovnu

dokumentaciju i evidencije, vrednovati imovinu i obveze, sastavljati i objavljivati
godinje financijske izvjetaje te sastavljati godinja izvjea u skladu s vaeim
propisima i standardima struke.
Institucija za elektroniki novac duna je voditi odvojene poslovne knjige i sastavljati
odvojene financijske izvjetaje za izdavanje elektronikog novca i pruanje platnih
usluga u skladu s odredbama Zakona o elektronikom novcu.
Institucija za elektroniki novac duna je uvati knjigovodstvene isprave i ostalu
dokumentaciju u skladu s vaeim propisima i standardima struke, ali ne krae od
pet godina.
13
11/13/2017
Eksternalizacija aktivnosti, odgovornost i sustav upravljanja

institucije za elektroniki novac
Institucija za elektroniki novac moe eksternalizirati odreene operativne aktivnosti.

O namjeravanoj eksternalizaciji duna je, prije sklapanja ugovora s pruateljem usluga
eksternalizacije obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
Institucija za elektroniki novac u cijelosti odgovara treima za postupke zastupnika
preko kojih prua platne usluge, fizikih i pravnih osoba preko kojih obavlja distribuciju i
iskup elektronikog novca i pruatelja usluga eksternalizacije u vezi s izdavanjem
elektronikog novca i pruanjem platnih usluga. Institucija za elektroniki novac ne moe
tu odgovornost iskljuiti ili ograniiti.
Institucija za elektroniki novac duna je, razmjerno vrsti, opsegu i sloenosti poslova
koje obavlja, uspostaviti i provoditi djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja koji
obuhvaa:
jasan upravljaki okvir s dobro definiranim, preglednim i dosljednim linijama ovlasti i odgovornosti unutar
institucije za elektroniki novac,
djelotvorno upravljanje rizicima koje obuhvaa osobito operativni rizik,
primjereni mehanizam unutarnjih kontrola koji obuhvaa najmanje funkcije kontrole rizika, unutarnje revizije
i usklaenosti poslovanja s propisima i standardima, ukljuujui primjerene administrativne i
raunovodstvene postupke.
Nadzor institucija za elektroniki novac
Hrvatska narodna banka obavlja nadzor nad institucijama za elektroniki novac.

Hrvatska narodna banka obavlja nadzor nad institucijama za elektroniki novac:
prikupljanjem i analizom izvjea i informacija koje su institucije za elektroniki novac obvezne dostavljati
Hrvatskoj narodnoj banci i kontinuiranim praenjem poslovanja institucije za elektroniki novac,
obavljanjem izravnog nadzora nad poslovanjem institucija za elektroniki novac, svih njihovih podrunica,
treih fizikih ili pravnih osoba preko kojih obavljaju distribuciju i iskup elektronikog novca, zastupnika
preko kojih pruaju platne usluge i pruatelja usluga eksternalizacije,
nalaganjem nadzornih mjera.
Ako institucija za elektroniki novac sa sjeditem u drugoj dravi lanici posluje na

podruju Republike Hrvatske, nadleno tijelo matine drave lanice moe:
obaviti izravni nadzor nad poslovanjem institucije za elektroniki novac, a posebice njezinih podrunica,
treih fizikih ili pravnih osoba preko kojih obavlja distribuciju i iskup elektronikog novca i zastupnika
preko kojeg prua platne usluge, samostalno ili preko osobe koju je ono ovlastilo, nakon to prethodno o
tome obavijesti Hrvatsku narodnu banku,
zatraiti od Hrvatske narodne banke ili osobe koju je ovlastila Hrvatska narodna banka da obavi izravni
nadzor nad poslovanjem podrunice institucije za elektroniki novac iz te drave lanice, treih fizikih ili
pravnih osoba preko kojih institucija za elektroniki novac obavlja distribuciju i iskup elektronikog novca i
zastupnika preko kojeg prua platne usluge na podruju Republike Hrvatske.
14
11/13/2017
Izvjeivanje Hrvatske narodne banke i registar institucija za

elektroniki novac
Institucija za elektroniki novac duna je, bez odgaanja, obavijestiti Hrvatsku

narodnu banku:
1) o svim injenicama koje se upisuju u sudski registar, i to o svakoj podnesenoj prijavi promjene
podataka te o svakom izvrenom upisu promjene podataka u sudski registar i priloiti dokaz o
takvom upisu,
2) o svakoj planiranoj promjeni lana uprave, odnosno izvrnog direktora, odnosno osoba koje su
odgovorne za voenje poslova u vezi s izdavanjem elektronikog novca i pruanjem platnih usluga
i dr.
Hrvatska narodna banka vodi:

registar institucija za elektroniki novac kojima je izdala odobrenje za izdavanje elektronikog novca,
njihovih podrunica i zastupnika preko kojih te institucije pruaju platne usluge,
registar institucija za elektroniki novac pod izuzeem kojima je izdala odobrenje, njihovih
podrunica u treim dravama i zastupnika preko kojih te institucije pruaju platne usluge u
Republici Hrvatskoj te
registar podrunica institucija za elektroniki novac iz treih drava sa sjeditem u Republici
Hrvatskoj.
Institucije za elektroniki novac u RH
Hrvatski Telekom d.d.

VIPnet d.o.o. za usluge javnih telekomunikacija
PBZ CARD d.o.o. za poslovanje kreditnim karticama, putnika agencija
Erste Card Club d.o.o. za financijsko posredovanje i usluge

Tele2 d.o.o. za telekomunikacijske usluge
mStart d.o.o. za informatike usluge
15
11/13/2017
Institucija za elektroniki novac pod izuzeem
jest institucija za elektroniki novac koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje
za izdavanje elektronikog novca prema posebnim odredbama Zakona o elektronikom
novcu.
ne smije izdavati elektroniki novac na podruju druge drave lanice.
smije, osim izdavanja elektronikog novca i pruanja platnih usluga povezanih s
izdavanjem elektronikog novca, obavljati samo operativne usluge i pomone usluge
usko povezane s izdavanjem elektronikog novca.
Poslovi institucije za elektroniki novac pod izuzeem moraju se voditi s podruja
Republike Hrvatske.
Temeljni kapital institucije za elektroniki novac pod izuzeem iznosi najmanje
260.000,00 kuna i mora biti uplaen u novcu.
Maksimalan iznos elektronikog novca pohranjenog na platnom instrumentu ili na
raunu za plaanje ne smije iznositi vie od 1.125,00 kuna.
U RH paysafecard.com d.o.o.
Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz podruja platnog

prometa
utvruje nadlena tijela, postupanje nadlenih tijela, izvansudski pritubeni postupak

i postupak mirenja te prekrajne odredbe za provedbu uredbi Europske unije iz
podruja platnog prometa
16
11/13/2017
Zakon o konanosti namire u platnim sustavima i sustavima za

namiru financijskih instrumenata
ureuje konanost namire u sustavima za namiru naloga za prijenos i posljedice

postupaka zbog insolventnosti nad sudionikom u sustavu, na prava i obveze koje
proizlaze iz sudjelovanja ili su u vezi sa sudjelovanjem sudionika u sustavu te prava
primatelja instrumenta osiguranja u sluaju postupka zbog insolventnosti nad
davateljem instrumenta osiguranja
Zakon o deviznom poslovanju
ureuje:
a) poslovanje izmeu rezidenata i nerezidenata u stranim sredstvima plaanja i u kunama,
b) poslovanje izmeu rezidenata u stranim sredstvima plaanja,
c) jednostrane prijenose imovine iz Republike Hrvatske i u Republiku Hrvatsku koji nemaju obiljeja
izvrenja posla izmeu rezidenata i nerezidenata. Navedeno poslovanje podrazumijeva sklapanje
tekuih i kapitalnih poslova te njihovo izvravanje plaanjima, naplatama ili prijenosima.
17
11/13/2017
ULUGA I ZNAAJ
FINANCIJSKE AGENCIJE
(FINA)
UVODNO O FINA-i
Univerzalni pravni sljednik Zavoda za platni promet odnosno Slube drutvenog

knjigovodstva Hrvatske
Osniva FINA-e je Republika Hrvatska
etiri regionalna centra (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek)
u 100-postotnom dravnom vlasnitvu, ali posluje iskljuivo na trinom principu
nadzor nad zakonitou rada Ministarstvo financija
nadzor nad financijskim poslovanjem Dravni ured za reviziju
13. studeni 2017. Platni promet 36
18
11/13/2017
Od Od Od
1959. SDK 1993. ZAP 2002. FINA
Fina nije proraunski korisnik tj. njezino poslovanje se ne financira

iz sredstava Dravnoga prorauna
Fina posluje po naelima trgovakog drutva, svoje poslovanje

financira iskljuivo iz sredstava od prodaje proizvoda i usluga
FINANCIJSKO POSLOVANJE U 2014. GODINI
19
11/13/2017
UVODNO O FINA-i
Viak prihoda nad rashodima Agencije rasporeuje se u ope priuve, za razvoj

djelatnosti Agencije i u korist dravnog prorauna.
Rasporeivanje vika prihoda nad rashodima obavlja se u iznosu koji utvruje

Nadzorni odbor Agencije.
Ostatak vika prihoda nad rashodima, izvanredni je prihod dravnog prorauna.
Manjak prihoda nad rashodima Agencije pokriva se iz opih priuva, a manjak koji
nije mogue pokriti iz opih priuva, pokriva se iz dravnog prorauna
Fina je registrirana za obavljanje sljedeih djelatnosti:
informatiko-tehnoloka podrka radu sustava dravne riznice,

informatiko-tehnoloka podrka sustavu prikupljanja javnih prihoda,
informatiko-tehnoloka podrka REGOS-u,
informatiko-tehnoloka podrka drugim registrima osiguranika,
prikupljanje, obradu, objavu i dostavu podataka iz razliitih izvora, te osiguravanje
povezivanja i vienamjenske uporabe podataka iz registra za daljnju evidencijsku,
analitiku i informativnu uporabu u ministarstvima i Vladinim slubama za potrebe
dravne statistike i javnosti.
20
11/13/2017
Djelatnost FINA-e (nastavak)
Obavlja statistiku financijskih tokova evidentiranih kod ovlatenih organizacija,

izrauje analize, bonitetne i druge informacije, te obavlja druge poslove odreene
propisima i na osnovi ugovora
Prikuplja, obrauje i publicira podatke utvrene programom statistikih istraivanja

Republike Hrvatske.
Prikuplja, priprema i objedinjuje podatke o poslovnim subjektima, te vodi

odgovarajue registre.
Vodi i druge registre, evidencije i zbirke podataka za potrebe drave i drugih

subjekata.
Djelatnost FINA-e (nastavak)
sudjeluje u veim statistikim akcijama i popisima, te obavlja druge aktivnosti na

osnovi odgovarajuih propisa, odnosno ovlasti.
ostale poslove za potrebe Republike Hrvatske, jedinica lokalne i podrune

(regionalne) samouprave utvrene posebnim zakonima ili drugim propisima
na zahtjev dravnih tijela, prua informatiko-tehnoloku podrku u poslovima

nadzora i kontrole pravnih subjekata
21
11/13/2017
Fina obavlja sljedee komercijalne djelatnosti:
usluge u ime i za raun komercijalnog bankarstva vodi platni promet u ime i za

raun komercijalnih banaka kao trea strana (uz HNB i banke)
vodi sustave za meubankovne obraune (NKS) - naplauje usluge NKS i regulira

cjenik usluga koritenja NKS (uz suglasnost HNB) te odgovara i snosi tetu ako NKS
ne funkcionira uredno, sigurno i pravodobno
vodi nacionalni sustav za izdavanje javnih kljueva Registar digitalnih certifikata

(RDC),
operativno voenje drugih javnih i komercijalnih registara
nastavak
mjenjako poslovanje,
prua usluge pohrane gotova novca u dnevno nonim trezorima te usluge pohrane i
deponiranja vrijednosti u sigurnosne sefove,
obavlja administrativno-tehnike poslove u vezi osiguranja elektronikog
povezivanja tijela dravne uprave, drugih dravnih tijela, tijela jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima,
savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem,

raunovodstveni i knjigovodstveni poslovi.
22
11/13/2017
DIGITALNI CERTIFIKAT
Svi koji ele sigurno elektroniko poslovanje trebali bi imati odgovarajui digitalni
certifikat
FINA izdaje sljedee certifikate:
1) Autentifikacijski, (normalizirani) certifikat
Osigurava autentinost, cjelovitost, izvornost i tajnost dokumenta ili elektronike transakcije. Ne
osigurava neporecivost.
2) Potpisni (kvalificirani) certifikat
Koristi se za elektroniko potpisivanje dokumenata ili transakcija naprednim elektronikim
potpisom u skladu sa Zakonom o elektronikom potpisu. Jami autentinost, cjelovitost i izvornost,
priskrbljuje i neporecivost zamjenjujui u cijelosti vlastoruni potpis ili vlastoruni potpis i otisak
peata.
Certifikati, prema namjeni, mogu biti:

1. Osobni (za graane fizike osobe)
2. Poslovni (za poslovne subjekte)

fizike osobe povezane s poslovnim subjektom/organizacijom
posluitelj povezan s poslovnim subjektom/organizacijom
aplikacija/servis povezana s poslovnim subjektom/organizacijom
ureaj VPN povezan s poslovnim subjektom/organizacijom
3. TDU za tijela dravne uprave

- osobe/zaposlenici
23
11/13/2017
ELEKTRONIKI POTPIS
S e-potpisom poslovanje postaje sigurno i jednostavno

predstavlja generiki pojam koji podrazumijeva itav niz razliitih vrsta digitalno
prikazanih podataka pomou kojih se vri identifikacija korisnika i provjera
vjerodostojnosti potpisanoga elektronikog dokumenata
temelji se na pametnim karticama s digitalnim certifikatima
ELEKTRONIKI POTPIS-nast.
Njegovim koritenjem osigurava se:

AUTENTINOST - sadraj dokumenta moete elektroniki potpisati ime garantirate primatelju
poruke da ste je stvarno vi poslali, a ne netko tko bi se lano predstavio u vae ime.
INTEGRITET - elektroniki potpisani dokument mora stii do primatelja nepromijenjen u izvornom

obliku, a upravo elektronikim potpisom zatiujete cjelovitost vaeg dokumenta.
24
11/13/2017
Pomou aplikacije e-potpis moe se:

potpisati datoteke elektronikim potpisom i naprednim elektronikim potpisom
potpisati PDF dokumente elektronikim potpisom i naprednim elektronikim potpisom
verificirati potpis potpisanih dokumenata
enkriptirati i dekriptirati datoteke
Finino poslovanje u 2011. godini
Implementacija sustava prisilne naplate osnova za plaanje
uspostava Registara zaposlenih u javnom sektoru
25
11/13/2017
OVRNI POSTUPAK - OVRHA
je postupak u kojem ovrhovoditelj, uz pomo suda ili javnog biljenika, prisilno ostvaruje
svoju trabinu.
Prema Zakonu o provedbi ovrhe na novanim sredstvima od 1. sijenja 2011. godine

Financijska agencija (Fina, Agencija) provodi ovrhe na novanim sredstvima poslovnih
subjekata i graana, po svim raunima i oroenim novanim sredstvima u svim bankama,
prema osobnom identifikacijskom broju ovrenika, bez njegove suglasnosti.
Osnova za plaanje moe biti:

rjeenje o ovrsi,
rjeenje o osiguranju,
zadunica,
nalog Ministarstva financija za naplatu po aktiviranom dravnom jamstvu,
nalog za pljenidbu u postupku prisilnog izvrenja pravomono izreene novane kazne u kaznenom i
prekrajnom postupku i
svaka druga odluka nadlenog tijela kojom se u cijelosti ili djelomice prihvaa prijedlog za provedbu
ovrhe.
26
11/13/2017
Rjeenje o ovrsi donosi javni biljenik, na temelju vjerovnikovog prijedloga za ovrhu

na temelju vjerodostojne isprave, ili nadleno tijelo (sud, porezna uprava, HZZO,
HZMO).
Uz zadunicu se prilae i zahtjev u kojem vjerovnik zahtijeva naplatu svoje trabine

od dunika ili/i jamaca plataca kao i iznos duga koji se naplauje.
Implementacija sustava prisilne naplate osnova za plaanje
projekt od nacionalnog znaaja koji je sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na

novanim redstvima (NN 91/2010) u ovoj oblasti uveo u cijeloj zemlji vie reda,
financijske discipline i odgovornosti
bio angairan svaki drugi njezin zaposlenik
27
11/13/2017
Provedba ovrhe na novanim sredstvima
Fina provodi ovrhe na novanim sredstvima poslovnih subjekata i graana, po svim

raunima i oroenim novanim sredstvima u svim bankama, prema osobnom
identifikacijskom broju ovrenika, bez njegove suglasnosti.
Provedba ovrhe na novanim sredstvima
Ovrhu na novanim sredstvima na temelju Zakona o provedbi ovrhe na novanim

sredstvima provode:
Financijska agencija,
Hrvatska narodna banka i
banke
28
11/13/2017
Ovrha na novanim sredstvima ovrenika provodi se na novanim sredstvima po

svim raunima i oroenim novanim sredstvima u svim bankama, prema OIB-u
ovrenika, bez njegove suglasnosti i bez obzira ako u osnovi za plaanje nije
odreena ovrha na novanim sredstvima po svim raunima i oroenim novanim
sredstvima.
Iznimke su utvrene Zakonom
IZUZEA OD OVRHE
Prema Ovrnom zakonu ovrha se NE provodi na sljedeim novanim sredstvima:
primanjima po osnovi zakonskoga uzdravanja, naknade tete nastale zbog naruenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne
sposobnosti, naknade tete za izgubljeno uzdravanje zbog smrti davatelja uzdravanja;
primanjima po osnovi naknade zbog tjelesnoga oteenja prema propisima o invalidskome osiguranju;
primanjima po osnovi socijalne skrbi;
primanjima po osnovi privremene nezaposlenosti;
primanjima po osnovi djejega doplatka;
primanjima po osnovi stipendije i pomoi uenicima i studentima;
naknadama za rad osuenika, osim za trabine po osnovi zakonskoga uzdravanja te za trabine naknade tete prouzroene
kaznenim djelom osuenika,
primanjima po osnovi odlija i priznanja;
rodiljnim i roditeljskim novanim potporama, osim ako posebnim propisom nije drugaije odreeno (primanja prema Zakonu o
rodiljnjim i roditeljskim potporama);
utvrenim iznosima za uzdravanje djeteta uplaenim na poseban raun kod banke;
naknadi trokova za slubeno putovanje i naknadi trokova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju
oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada (u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesene odnosno pojedinane
prijevozne karte javnog prijevoza);
daru za djecu do 15. godine ivota (600,00 kn) i potpori za novoroene do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim
primicima po osnovi od nesamostalnog rada (3.326,00 kn);
naknadi za saniranje posljedica tete od katastrofa i elementarnih nepogoda;
potpori zbog invalidnosti radnika (2.500,00 kn godinje) i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana (2.500,00 kn godinje),
potpori za sluaj smrti radnika (7.500,00 kn) i smrti lana ue obitelji radnika (do 3.000,00 godinje), do propisanih iznosa do kojih se
ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada (u sluaju isplate djeci radnika zbog smrti radnika, potpora je u
cijelosti izuzeta od ovrhe);
ostalim primanjima izuzetim od ovrhe po posebnim propisima (npr. novane potpore prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji).
29
11/13/2017
od ovrhe je izuzet iznos od plae ovrenika, ali ne vie od dvije treine prosjene
netoplae u Republici Hrvatskoj, a ako je plaa manja od prosjene, izuzima se iznos
od 2/3 iznosa plae.
Zatieni raun
Raun u banci na koji se uplauju sredstva izuzeta od ovrhe

Neslubeno se jo naziva i 35 raun jer poetni dio rauna poinje s 35
Otvara se ako je zbog ovrhe na novanim sredstvima blokiran tekui raun na koji
osoba prima plau, a kako bi na njega pristizala novana sredstva koja se zakonom
izuzeta od ovrhe
30
11/13/2017
Zatieni raun
S novcem na zatienom raunu moe se raspolagati bez ogranienja i banke ne

naplauju naknadu za otvaranje, voenje i zatvaranje zatienog rauna
Moe se otvoriti tek nakon to FINA zaprimi rjeenje o ovrsi
Zatieni se raun ne moe otvoriti unaprijed ve mu mora prethoditi blokada

rauna dunika.
Otvara se u poslovnicama FINE gdje je potrebno predati zahtjev i to za sve banke u

kojima klijent ima, odnosno prima novana sredstva
FINA o tome obavjetava banku koja e otvoriti poseban raun (zatieni) za izuzeta
sredstva
Novootvoreni raun treba prijaviti poslodavcu gdje osoba prima plau i ostala
novana sredstva kako bi se sva novana sredstva koja se zakonom izuzeta od
ovrha uplaivala na zatieni raun
31
11/13/2017
BLOKADA / DEBLOKADA RAUNA
Ako osnova za plaanje nije izvrena u cijelosti, Fina daje nalog bankama da
blokiraju sve ovrenikove raune i zabrane raspolaganje oroenim novanim
sredstvima te u Jedinstveni registar rauna stavlja oznaku blokade ovrenikovih
rauna i oznaku zabrane raspolaganja oroenim novanim sredstvima.
Banke kontinuirano izvjetavaju Finu o svim priljevima novanih sredstava na

ovrenikov raun.
Priljev novanih sredstava koristi se iskljuivo za izvrenje osnova za plaanje zbog
kojeg je ovrenikov raun blokiran, sve do izvrenja osnove za plaanje.
Nakon izvrenja osnove za plaanje u cijelosti, Fina obavjetava banku o deblokadi
rauna ovrenika i o ukidanju zabrane raspolaganja oroenim novanim sredstvima
32
11/13/2017
Uspostava Registara zaposlenih u javnom sektoru
Programom gospodarskog oporavka Vlade Republike Hrvatske od 19. travnja 2010.

godine i Planom provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka Vlade
Republike Hrvatske od 6. svibnja 2010. godine, utvrena je obveza izrade Registra
zaposlenih u javnom sektoru do 31. oujka 2011. godine.
Registrom zaposlenih u javnom sektoru na jednom su mjestu objedinjeni podaci o

dravnim slubenicima i namjetenicima, o slubenicima i namjetenicima u javnim
slubama, te se osigurava praenje i izmjena tih podataka.
Uspostava Registara zaposlenih u javnom sektoru nast...
Korisnicima Registra smatraju se sve institucije koje su korisnici prorauna, odnosno

dravne i javne slube kojima se rashodi za zaposlene osiguravaju u dravnom
proraunu.
Uspostavom Registra zaposlenih u dravnim i javnim slubama, ostvareni su

preduvjeti za izgradnju sustava koji e omoguiti djelotvorno i uinkovito upravljanje
ljudskim potencijalima u dravnim i javnim slubama i centralizirani obraun plaa
za korisnike iji se rashodi za zaposlene osiguravaju u dravnom proraunu
33
11/13/2017
Finino poslovanje u 2012. godini
Postupak predsteajne nagodbe
Fiskalizacija
postupak koji se provodi s ciljem uspostavljanja likvidnosti i solventnosti dunika te

je Zakonom o financijskom poslovanju i predsteajnoj nagodbi propisana obveza
pokretanja postupka predsteajne nagodbe za dunike koji su nelikvidni ili
insolventni i stekli su uvjete za pokretanje postupka propisane Zakonom
Ovaj se postupak moe provesti nad pravnom osobom i nad dunikom pojedincem
(trgovac pojedinac i obrtnik), a ne moe se provesti nad fizikom osobom koja
obavlja registriranu djelatnost, a nije upisana u Obrtni registar kao vlasnik obrta niti
u Sudski registar kao trgovac pojedinac
34
11/13/2017
Postupak predsteajne nagodbe ne moe se provesti nad:
poslovnim subjektima koji sudjeluju kao akteri na tritu, kao to su fizike osobe
koje obavljaju druge registrirane djelatnosti (npr. odvjetnici, lijenici, novinari i sl.).,
financijskom institucijom, kreditnom unijom, investicijskim drutvom i drutvom za

upravljanje investicijskim fondovima, kreditnom institucijom, drutvom za osiguranje
i reosiguranje, leasing drutvom, institucijom za platni promet i institucijom za
elektroniki novac,
Republikom Hrvatskom, fondovima koji se financiraju iz prorauna Republike
Hrvatske, mirovinskim i invalidskim fondovima, Hrvatskim zavodom za zdravstveno
osiguranje, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje te jedinicama lokalne i
regionalne samouprave,
dunikom nad kojim je pokrenut steajni postupak, osim u sluaju kada je steajni
postupak nad dunikom pokrenut prije stupanja Zakona na snagu,
pokree se iskljuivo temeljem prijedloga dunika za otvaranje postupka

predsteajne nagodbe.
Dunik je duan podnijeti prijedlog kada se ispune uvjeti sukladno Zakonu i to:
ako dunik u roku od 60 dana poduzetim mjerama financijskog restrukturiranja izvan postupka
predsteajne nagodbe ne moe uspostaviti stanje likvidnosti,
najkasnije 21 dan od nastanka insolventnosti.
35
11/13/2017
Nelikvidan je dunik koji:
vie od 60 dana kasni u ispunjenju jedne ili vie novanih obveza, iji iznos
prelazi 20% od iznosa svojih kratkoronih obveza objavljenih u godinjim

financijskim izvjetajima za proteklu financijsku godinu, ili
vie od 30 dana kasni s isplatom plae u visini ugovorene plae te plaanjem

pripadajuih poreza i doprinosa koje je duan obraunati i uplatiti zajedno s plaom.
Insolventan je dunik koji:
1. postane nesposoban za plaanje:

ako ne moe trajnije ispunjavati svoje dospjele novane obveze
ako je blokiran due od 60 dana,
2. postane prezaduen - vrijednost njegove imovine ne pokriva postojee obveze.
36
11/13/2017
Postupak predsteajne nagodbe je hitan postupak te se mora dovriti pred

nagodbenim vijeem najkasnije u roku 120 dana od dana njegovog otvaranja, osim
ako savjetodavno vijee odobri produetak roka za dovretak postupka predsteajne
nagodbe za daljnjih najvie 90 dana.
Skraeni postupak predsteajne nagodbe mora biti dovren u roku 100 dana od
dana njegovog otvaranja
Vrste postupaka
skraeni postupak predsteajne nagodbe

ukupan iznos obveza naveden u izvjeu o financijskom stanju i poslovanju ne prelazi iznos od
2.000.000,00 kuna, a dunik zapoljava manje od 30 radnika.
Da bi se radilo o skraenom postupku predsteajne nagodbe, ta dva uvjeta moraju biti kumulativno
ispunjena,
redovni postupak predsteajne nagodbe

provodi se u svim ostalim sluajevima kada nisu kumulativno ispunjeni uvjeti za pokretanje
skraenog postupka predsteajne nagodbe
37
11/13/2017
Tijek postupka
1. Dunik podnosi Prijedlog za otvaranje postupka predsteajne nagodbe,

preporuenom potom s naznakom "Za predsteajnu nagodbu" ili osobno u
regionalni centar Financijske agencije prema svom sjeditu
2. Nagodbeno vijee u roku od osam dana donosi rjeenje o otvaranju postupka

predsteajne nagodbe ukoliko su se za to stekli uvjeti propisani u zakonu
3. Nakon donoenja rjeenja o otvaranju postupka predsteajne nagodbe,

nagodbeno vijee objavljuje oglas kojim obavjetava vjerovnike da je otvoren
postupak predsteajne nagodbe, poziva vjerovnike da prijave svoje trabine
prema duniku nad kojim je otvoren postupak predsteajne nagodbe te
zakazuje roite.
Vjerovnici su duni u roku od 30 dana od dana objave oglasa prijaviti svoje trabine.
38
11/13/2017
4. Na prvom roitu u redovnom postupku nagodbeno vijee utvruje trabine

vjerovnika prema prijavama vjerovnika i ispravama dostavljenim od strane dunika.
5. Vjerovnici odluuju o planu financijskog restrukturiranja glasovanjem

Vjerovnici se, u svrhu odluivanja o planu financijskog restrukturiranja, dijele u tri grupe:
javne uprave i trgovaka drutva u veinskom dravnom vlasnitvu,
financijske institucije,
ostali vjerovnici.
Pravo glasa imaju vjerovnici ije su trabine utvrene.
Plan financijskog restrukturiranja, smatra se prihvaenim ako za njega glasuju vjerovnici ije trabine
prelaze polovinu vrijednosti utvrenih trabina za svaku grupu vjerovnika, ili ako za njega glasuju
vjerovnici ije trabine prelaze 2/3 vrijednosti svih utvrenih trabina.
5. Nakon prihvaanja plana financijskog restrukturiranja dunik je duan u roku od

petnaest dana od izvrnosti rjeenja podnijeti trgovakom sudu, nadlenom prema
sjeditu dunika, prijedlog za sklapanje predsteajne nagodbe.
6. Nakon to je pred nadlenim trgovakim sudom sklopljena predsteajna nagodba

sud isto rjeenje dostavlja Fini koja e bez odgode na svojim web stranicama
objaviti injenicu sklapanja predsteajne nagodbe.
Dunik je duan ispunjavati dogovorene obveze iz sklopljene predsteajne nagodbe te je duan za
svako kalendarsko tromjeseje sastaviti izvjee o provedbi financijskog restrukturiranja za razdoblje
na koje se isto odnosi.
39
11/13/2017
Potraivanje radnika (bivih radnika) jest prioritetna trabina, te vjerovnici

prioritetnih trabina ne prijavljuju svoje trabine u postupak predsteajne nagodbe.
Postupak predsteajne nagodbe ne utjee na prioritetne trabine, odnosno prijanji

radnici zadravaju pravo namiriti svoju trabinu u cijelosti, bez obzira na sadraj
predsteajne nagodbe.
Uloga FINE
Uloga Fine, odnosno nagodbenog vijea, u postupku predsteajne nagodbe je

formalne naravi i ono ne odluuje o tome da li e nagodba na kraju biti sklopljena ili
ne, niti odluuje o meusobnim pravima i obvezama stranaka u postupku.
Zadaa vijea je da vodi postupak, da pazi da se postupak odvija u zakonskim

okvirima i da usmjerava stranke da dou do sporazuma kojim e urediti meusobna
prava i obveze. Ukoliko do sporazuma doe, nagodba se ne sklapa pred
nagodbenim vijeem, ve pred nadlenim Trgovakim sudom prema sjeditu
dunika.
40
11/13/2017
Cilj postupka predsteajne nagodbe
Postupak predsteajne nagodbe je postupak u kojem e dunik pokuati povratiti

stanje likvidnosti i solventnosti, bez prestanka poslovanja i bez promjene osoba
ovlatenih za zastupanje dunika.
U sluaju negativnog ishoda postupka predsteajne nagodbe, po slubenoj dunosti

pokrenuti e se steajni postupak, a koji e biti usmjeren iskljuivo ka konanoj i
potpunoj likvidaciji i prestanku postojanja dunika, odnosno brisanju iz
odgovarajueg registra.
Uvoenjem postupka predsteajne nagodbe, steaj postaje posljednja stanica

dunika, na kojoj e se dunik nai tek nakon to su iscrpljene sve mogunosti
kojima bi dunik mogao postii gospodarski oporavak.
Fiskalizacija
Obveznici fiskalizacije trebaju radi provedbe fiskalizacije od Fine nabaviti produkcijski

aplikativni digitalni certifikat. Postupak registracije odnosno izdavanja aplikativnih
certifikata reguliran je zakonom, a provodi se u Registracijskim uredima Fine.
Obveznici fiskalizacije, na koje se primjenjuje Zakon o fiskalizaciji u prometu

gotovinom, mogu zatraiti svoj produkcijski aplikativni certifikat za fiskalizaciju u bilo
kojoj poslovnici Financijske agencije
41
11/13/2017
Porezna uprava je za potrebe provoenja Zakona o fiskalizaciji odabrala model u

kojem e se koristiti digitalni certifikati.
Fina je, za sada jo uvijek jedini, evidentirani izdavatelj digitalnih certifikata (CA) pri
Ministarstvu gospodarstva te je uloga Fine u provoenju ovog Zakona izdavati
digitalne certifikate obveznicima Zakona
FUNKCIJA SREDINJEG
KLIRINKO DEPOZITARNOG
DRUTVA (SKDD)
42
11/13/2017
Povijest SKDD
osnovano 18.04.1997.
s radom zapoelo 1999.
3.3.2009. Sredinja depozitarna agencija obavila je upis promjene tvrtke, te ona

glasi: SREDINJE KLIRINKO DEPOZITARNO DRUTVO
ZAKON O TRITU KAPITALA
Stupio na snagu 1. sijenja 2009.
Sredinja depozitarna agencija d.d. nastavila poslovanje kao Sredinje klirinko

depozitarno drutvo koje je dobilo odobrenje za obavljanje djelatnosti:
upravlja sredinjim depozitorijem nematerijaliziranih vrijednosnih papira
upravlja sustavom poravnanja i namire transakcija vrijednosnim papirima sklopljenih na ureenom
tritu i multilateralnoj trgovinskoj platformi (MTP) ili izvan ureenog trita i MTP-a (OTC
transakcije)
odreuje jedinstvene identifikacijske oznake nematerijaliziranih vrijednosnih papira (ISIN i CFI
oznake)
86
43
11/13/2017
Institucionalni okvir SKDD
Zakon o tritu kapitala
Sredinje klirinko depozitarno drutvo (SKDD) osniva se i posluje kao dioniko drutvo
u skladu sa ZTK-om i ZTD-om
Temeljni kapital SKDD-a mora iznositi najmanje 20.000.000 kuna
Temeljni kapital SKDD-a iznosi 22.500.000 kuna
Sve dionice SKDD-a glase na ime i izdaju se u nematerijaliziranom obliku

Uprava i Nadzorni odbor SKDD-a
Uprava SKDD-a sastoji se od najmanje dva lana. lanovi uprave moraju imati dobar ugled, odgovarajue
strune kvalifikacije i iskustvo potrebno za voenje i upravljanje ureenim tritem panjom dobrog
strunjaka
Nadzorni odbor SKDD ima 7 lanova, predstavnika vlasnika
Reguliran od strane HANFE
87
mjesto na kojem se u obliku elektronikih zapisa vode podaci o:

izdavateljima
vrijednosnim papirima
vlasnicima tih vrijednosnih
papira na nivou cijele RH
44
11/13/2017
Vlasnitvo nad SKDD
Imatelj Postotak (%) Koliina

Republika Hrvatska 62,30 37.380
Financijska agencija (FINA) 16,61 9.964
Sudionici trita kapitala (banke,

brokerske kue, izdavatelji, 21,09 12.656
organizirana trita)
Ukupno 100,00 60.000
45
11/13/2017
Djelatnost SKDD
SKDD moe obavljati sljedee djelatnosti:
poslove voenja sredinjeg depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira,

poslove voenja sredinjeg registra financijskih instrumenata,
poslove upravljanja sustavom poravnanja i namire transakcija sklopljenih na ureenom tritu i MTP-u ili
izvan ureenog trita i MTP-a,
usluge vezane uz korporativne akcije izdavatelja nematerijaliziranih vrijednosnih papira,
poslove pohrane dionica u svezi s preuzimanjem dionikih drutava,
poslove u svezi isplata i drugih prinosa iz nemat. vrijed. papira i drugih financijskih instrumenata,
usluge povjerenitva,
usluge glasanja u svojstvu opunomoenika na glavnim skuptinama,
odreivanje jedinstvene identifikacijske oznake nematerijaliziranih vrijednosnog papira,
prodaja i odravanje raunalnih programa koje razvije za obavljanje usluga iz toaka 1. do 7. ovog stavka,
te druge s tim povezane poslove
poslove Operatera Fonda za zatitu ulagatelja,
voenje slubenog registra propisanih informacija,
druge usluge u svezi poslovanja s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima, odnosno drugim financijskim
instrumentima, ispunjenjem obveza iz istih, te utvrenja i ostvarenja prava koja iz njih proizlaze.
(Zakon o tritu kapitala, NN 88/08, lanak 506.)
91
Poslovi voenja sredinjeg depozitorija nematerijaliziranih

vrijednosnih papira
Sredinji depozitorij je sredinji registar nematerijaliziranih financijskih instrumenata

u koji se upisuju prava iz nematerijaliziranih vrijednosnih papira, imatelji tih prava i
prava treih osoba na vrijednosnim papirima
Nematerijalizirani vrijednosni papir je elektroniki zapis na raunu vrijednosnih papira

u raunalnom sustavu sredinjeg depozitorija kojim se njegov izdavatelj obvezuje
zakonitom imatelju ispuniti obvezu sadranu u nematerijaliziranom vrijednosnom
papiru
92
46
11/13/2017
Multilateralna trgovinska platforma (MTP) je multilateralni sustav koji spaja ponudu i

potranju za financijskim instrumentima vie zainteresiranih treih strana.
MTP-om moe upravljati investicijsko drutvo ili trini operater koji za to dobije
odobrenje Hanfe.
Osnovna znaajka MTP-a su nii zahtjevi transparentnosti u odnosu na ureeno

trite i, s tim povezan, vei rizik ulaganja u financijske instrumente kojima se trguje
na MTP-u.
Usluge SKDD-a
Sredinji depozitorij nematerijaliziranih vrijednosnih papira
Poravnanje & namira
Upravljanje rizikom
Dodjela ISIN broja i CFI oznake
Korporativne akcije dionikih drutava
94
47
11/13/2017
Depozitorij
Voenje podataka o:
lanovima izdavateljima
Osobama koje raspolau povlatenim informacijama
Vrijednosnim papirima
Vlasnicima rauna i njihovim pozicijama
Vrstama rauna (osnovni, skrbniki, raun portfelja, raun kolaterala, povjereniki raun itd.)
Ispravama koje nisu dematerijalizirane
Opunomoenicima koji ostvaruju pravo glasa
Povijesti promjena
Dematerijalizacija vrijednosnih papira
Skupo tiskanje dionica

Dematerijalizirane dionice se vode u SKDD
Nisu sva d.d. dematerijalizirala svoje dionice
Problemi: oprema, zloupotreba,...
48
11/13/2017
ELEKTRONIKI ZAPISI U DEPOZITORIJU
Oznaka LANA svaki je lan jednoznano odreen oznakom lana:

SDA - I
oznaka lana + oznaka vrste lana
I (izdavatelj) , B (broker), S (skrbnik), M (sudionik novanog trita)
Oznaka vrijednosnog papira svaki je vrijednosni papir jednoznano odreen

oznakom vrijednosnog papira:
SDA-R-A
oznaka lana + oznaka vrste vrijedn.papira + poblia oznaka
R redovna dionica; P povlatena dionica, O obveznica
Svakom vrijednosnom papiru dodjeljuje se jedinstveni ISIN broj i CFI oznaka prema standardima
ANNA-e
97
lanovi SKDD-a
lanovi SKDD-a mogu biti osobe koje su lanovi burze, lanovi MTP-a, drutva za
upravljanje investicijskim fondovima i izdavatelji nematerijaliziranih vrijednosnih
papira i druge osobe ako ispunjavaju uvjete za lanstvo.
Postoje dvije vrste lanova:

lanovi depozitorija izdavatelji vrijednosnih papira
izravni lanovi i neizravni lanovi
lanovi sudionici
lan sudionik broker (B)
lan sudionik skrbnik (S)
lan sudionik sudionik novanog trita (M)
98
49
11/13/2017
Poslovi upravljanja sustavom poravnanja i namire transakcija

sklopljenih na ureenom tritu i MTP-u ili izvan ureenog trita i
MTP-a
Poravnanje oznaava postupak usporeivanja podataka po sklopljenim pravnim

poslovima s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima, utvrivanje rokova
podmirenja tih pravnih poslova te izraun obveza za namiru.
Namira oznaava postupak posredovanja i kontrole prijenosa nematerijaliziranih

vrijednosnih papira i/ili plaanja u svezi s pravnim poslovima s vrijednosnim
papirima
99
Definicija poravnanja i namire
Poravnanje: postupak pripreme transakcije za namiru.
Ukljuuje:
razvrstavanje transakcija u jedan od postupaka namire;
izraun obveza u vrijednosnim papirima i novanim sredstvima;
izmjene/otkazi transakcija;
rasporeivanje (alokacija) transakcija;
izvjetavanje o transakcijama;
izraun rizika po transakcijama razvrstanim u postupak UN (GGN i PGGN).
Namira: ispunjenje obveza ugovorenih strana po transakcijama.
100
50
11/13/2017
Sustav poravnanja i namire je sustav koji:
omoguava poravnanje i namiru poslova s financijskim instrum. sklopljenim na

ureenom tritu, MTP-u ili izvan ureenog trita i MTP-a, uz posredovanje lana
sudionika, u skladu s unaprijed propisanim pravilima tog sustava,
ima utvrene pravne odnose izmeu svojih lanova, te izmeu tih lanova i
operatera tog sustava, kojima se ureuju njihova meusobna prava i obveze u svezi
s poravnanjem i namirom poslova s financijskim instrumentima.
PORAVNANJE I NAMIRA
dioniar Zagrebaka burza dioniar-
kupac prodavatelj
broker -kupac broker - prodavatelj
SKDD
U 2010. godini namireno je (isporuka na temelju plaanja DvP) 330.000 transakcija u vrijednosti 58
milijardi kuna, u 2009. godini 555.000 transakcija u vrijednosti 251 milijarde kuna.
U 2010. godini ukupna vrijednost svih namirenih transakcija (DvP i FoP) iznosila je 249 milijardi kuna, u
2009. godini 552 milijarde kuna.
51
11/13/2017
Najvei financijski rizik u postupku poravnanja i namire nastaje u postupku namire

odnosno u postupku gdje dolazi do konanog, neopozivog prijenosa vrijednosnih
papira s prodavatelja na kupca i konanog, neopozivog prijenosa novca s kupca na
prodavatelja
U praksi razlikujemo nekoliko metoda namire, a to su:

isporuka na temelju plaanja (DvP Delivery versus Payment),
isporuka bez plaanja (FoP - free of payment) i
namira zamjenom vrijednosnih papira (DvD Delivery versus Delivery).
Transakcije sklopljene na ureenom tritu i na MTP-u zaprimaju se u sustav

poravnanja i namire u tzv. locked-in statusu odnosno kao konane i neopozive.
U skladu s kriterijima utvrenim Pravilima SKDD-a lanak 106. do 109., transakcije

se razvrstavaju u:
ugovornu namiru,
pojedinanu namiru i
namiru zamjenom vrijednosnih papira.
52
11/13/2017
Ugovorna namira je namira transakcija kojima se prenose vrijednosni papiri uz

plaanje ili bez plaanja, pri emu SKDD jami namiru za sve transakcije koje se
namiruju u postupku ugovorne namire, u skladu s Pravilima i Uputom SKDD-a.
Pojedinana namira je vrsta namire transakcija sklopljenih izmeu lanova sudionika,

kojima se prenose vrijednosni papiri uz plaanje ugovorene cijene ili bez plaanja, u
skladu s Pravilima i Uputom SKDD-a.
Namira zamjenom vrijednosnih papira je vrsta namire transakcija izmeu lanova

sudionika koji su sklopili transakciju, kojom se jedni vrijednosni papiri zamjenjuju za
druge vrijednosne papire bez plaanja, u skladu s Pravilima i Uputom SKDD-a.
Ugovorna namira
Pristup Ugovornoj namiri imaju lanovi sudionici iji dnevni izraun pretpostavljene
gornje granice namire koju je izraunao SKDD ne prelazi postotak utvren Uputom
Po primitku transakcija koje se smatraju prihvaenima u sustav i spremnima za
namiru, SKDD e razvrstati transakcije prema vrsti poravnanja i namire koja e se
primijeniti.
Transakcije su primjerene za ugovornu namiru ako ispunjavaju sljedee uvjete:
lan prodavatelj/isporuitelj i lan kupac/primatelj imaju pristup Ugovornoj namiri u skladu s l. 107.
Pravila
Transakcija je primjerena transakcija u skladu s odlukom SKDD-a.
53
11/13/2017
PROCEDURA UGOVORNE NAMIRE
SKDD
Broker Broker kupac

prodavatelj
Nast. PROCEDURA UGOVORNE NAMIRE
Podatke o Trgovanjima na tritu Drutvu dostavlja Koordinator Trita istog dana

kada je Transakcija sklopljena (tzv. T+0)
Primitkom podataka smatra se da su Trgovanja na tritu konana i lanovi ne
mogu provesti nikakvu izmjenu u svezi tih trgovanja ili ih otkazati, osim u iznimnim
situacijama.
Kada je lan Sudionik kupac ili prodavatelj u Transakciji, duan je odrediti kako e
se koliina vrijednosnih papira koju je kupio ili prodao rasporediti po Raunima
vrijednosnih papira njegovih stranaka u Depozitoriju.
na T + 3 = Ugovorna namira
54
11/13/2017
U trenutku namire, SKDD postaje druga ugovorna strana u svim Transakcijama koje
su prihvaene za postupak Ugovorne namire.
Na Dan namire SKDD jami namiru za one transakcije koje se namiruju u postupku
Ugovorne namire, ako lan kojem se namira jami ispuni svoju obvezu predaje
prodanih vrijed. papira i/ili plaanja kupljenih vrijed.papira.
SKDD je osnovala Jamstveni fond kako bi osigurala potrebna sredstva za ispunjenje

neispunjenih obveza za namiru.
lan Sudionik koji ne ispuni svoju obvezu predaje vrijednosnih papira SKDD, imat e
dugovnu poziciju za vrijednosne papire na raunu za Ugovornu namiru.
Ako dugovna pozicija postoji i nakon dva uredovna dana od dana kada je nastala,
SKDD e pokrenuti postupak prisilne kupnje vrijednosnih papira.
I u ovoj situaciji moe koristiti sredstva Jamstvenog fonda
55
11/13/2017
SKDD U BROJKAMA
II tromjeseje 2013. godine
.
111
Korporativne akcije
Korporativne akcije ukljuuju:

odravanje glavne skuptine dionikog drutva ili skuptine obvezniara,
obraun i isplatu dividende u novcu,
poveanje ili smanjenje temeljnog kapitala izdavatelja,
podjelu ili spajanje dionica,
konverziju vrijednosnih papira,
nova izdanja dunikih vrijednosnih papira,
obraun i isplatu kamata i glavnice,
preuzimanje dionikih drutava, prijenos dionica manjinskih dioniara,
pripajanja i spajanja drutava,
podjelu drutava,
preoblikovanje drutava,
prijenos imovine dionikih drutava,
izdavanje, upis i uplatu prava i varanata,
kao i sve ostale aktivnosti koje se odnose na ostvarivanje prava iz vrijednosnih papira, na promjene
vezane uz vrijednosne papire ili na statusne promjene izdavatelja.
56
11/13/2017
HVALA NA PANJI!
57

2 Platni Promet U RH

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

2 Platni Promet U RH

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

11/13/2017

2.1. Pojmovno odreenje i temeljna funkcija platnog prometa

Platni promet obuhvaa sva plaanja izmeu pravnih i fizikih osoba

13.11.2017. Platni promet 2

Uspjeno i sigurno funkcioniranje platnog prometa iznimno je vano i za sredinju

13.11.2017. Platni promet 3

2.2. Regulativni okvir platnog prometa u Republici Hrvatskoj

Platni promet u Republici Hrvatskoj ureuju:

13.11.2017. Platni promet 4

Zakonom o platnom prometu

ureuju se platne usluge, pruatelji platnih usluga, obveze informiranja

13.11.2017. Platni promet 5

13.11.2017. Platni promet 6

Pruatelji platnih usluga

Platne usluge u Republici Hrvatskoj mogu pruati:

13.11.2017. Platni promet 7

Institucija za platni promet

13.11.2017. Platni promet 8

Osim platnih usluga institucija za platni promet takoer moe:

Odobrenje za pruanje platnih usluga prestaje vaiti:

U RH Aircash d.o.o., GPN DATA d.o.o.

13.11.2017. Platni promet 9

Poslovne knjige i revizija financijskih izvjetaja institucije za

Institucija za platni promet duna je voditi poslovne knjige, ostalu poslovnu

13.11.2017. Platni promet 10

Eksternalizacija aktivnosti, odgovornost i sustav upravljanja

Institucija za platni promet moe eksternalizirati odreene operativne aktivnosti.

O namjeravanoj eksternalizaciji duna je, prije sklapanja ugovora s pruateljem

13.11.2017. Platni promet 11

Nadzor institucija za platni promet

13.11.2017. Platni promet 12

Registar institucija za platni promet

13.11.2017. Platni promet 13

Zakon o elektronikom novcu

13.11.2017. Platni promet 14

jest elektroniki, ukljuujui i magnetski, pohranjena novana vrijednost koja je izdana

Elektronikim novcem NE smatra se:

13.11.2017. Platni promet 15

Protokol elektronikog plaanja ini niz meukoraka na ijem kraju je plaanje

*Izvor: Elektroniki novac NCERT-PUBDOC-2010-09-311

Osnovni protokol elektronikog plaanja ine tri koraka:

Vrste plaanja mogu se podijeliti na dvije skupine:

Izvor: Elektroniki novac NCERT-PUBDOC-2010-09-311

kreditna elektroniki e-gotovina sa

Izvor: Elektroniki novac NCERT-PUBDOC-2010-09-311

Razlika izmeu notacijskog i simbolikog sustava je u nainu na koji i trenutku kada

Izvor: Elektroniki novac NCERT-PUBDOC-2010-09-311

Izdavatelji elektronikog novca

Izdavatelji elektronikog novca u Republici Hrvatskoj mogu biti:

13.11.2017. Platni promet 20

Institucija za elektroniki novac

Institucija za elektroniki novac sa sjeditem u Republici Hrvatskoj jest pravna osoba

13.11.2017. Platni promet 21

Djelatnosti institucije za elektroniki novac:

13.11.2017. Platni promet 22

Odobrenje za izdavanje elektronikog novca prestaje vaiti:

13.11.2017. Platni promet 23

Poslovanje institucije za elektroniki novac

Institucija za elektroniki novac duna je sva novana sredstva koja primi od

13.11.2017. Platni promet 24

Institucija za elektroniki novac smije odobravati kredite vezane uz pruanje platnih

13.11.2017. Platni promet 25

Poslovne knjige i revizija financijskih izvjetaja institucije za