(podčinjenost uprave prava-vezanost zakona) uprase je tvorevina zakona, apsolutno je vezana zakonom, potčinjena je zakonu, ne može djelovati izvan zakona (ekstra legem niti protivno zakonu (centra legem) nije dobra kruta primjena zakona – diskreciona ocjena za povrede postoje zankcije zakonitost, ustavnost, vladavina prava, a u zakonu se izražava volja naroda, zato je obaveza svih da se ponašaju u skladu sa zakonom. Značaj načela uprave
Ključni elementi načela zakonitosti:
zakonsko uređivanje nadležnosti uprave. Sve se
uređuje zakonom, institut zaštite od ćutanja administracije, odgovornost uprave vladi i parlamentu.
Zakon i ustav su osnova i mjera ovlašćenja uprave. Sva
ovlašćenja iz zakona, ovlašćenja uprave ne mogu kršiti ljudska prava
Zakonske garancije procesnog položaja građana i
drugih stranaka u postupku pred upravom Značaj načela uprave
zakonska forma i sadržina upravnog akta (povreda
pravila je razlog za nezakonitost akta, (nije strogo kao kod sudskih akata). Aktom se samo konkretizuju prava i obaveze koje je uspostavio zakon.
Sudska kontrola zakonitosti upravnih akata (ispavka
grešaka-garancije za njeno zakonito djelovanje)
Odgovornost države za nezakonit i nepravilan rad
uprave (odgov. se izlažu službenici i starješine u organima, ako su nezakonitim i nepravilim radom napravili štetu) NAČELA UPRAVNOG PRAVA Načelo zakonitosti i diskreciona ocjene (slobodna ocjena)
Izbor između nekoliko zakonskih mogućnosti
prilikom zakonskog odlučivanje ne može ni uprava biti kao bezlični zakonski autenat ili djelilac pravde bez ikakvog prostora za slobodu izbora. Zakon ne može biti toliko detaljan da predvidi sve situacije i okolnosti, on je opšta norma za bezbroj situacija (važna je stvarna situacija). NAČELA UPRAVNOG PRAVA Volja države je apstraktna, a radnje uprave konkretne
A. potpuna pravna vezanost uprave zakonom-nema
izbora prilikom odlučivanja (to je ideal pravne države) B. nepotpuna pravna vezanost – dva ili više datih rješenja u zakonu – koja alternativa nabolje za konkretni slučaj, diskrecioni akt (sadržina akta pozitivna ili negatina) mora težiti najboljem zadovoljenju javnih interesa (zadovoljenju volje zakona) Razlikujemo cjelishodne i necjelishodne akte (ovaj drugi po žalbi može da bude osporen. NAČELA UPRAVNOG PRAVA Diskrecioni akt se mora obrazložiti: Prekoračenje ovlaštenja sastoji se u prelaženju zakonskog okvira za dikrecionu ocjenu – zloupotreba ovlaštenja
Načelo zakonitosti i princip srazmernosti
Tereti i nameti građanima da budu u srazmjeri sa javnim ciljevima koji su tim akcijama namjeravaju da postignu organi uprave i javne vlasti ne mogu građanima nametati obaveze tereta ili ograničenja preko one mjere koja je stvarnoneophodna da bi se postigao zakoniti javni cilj, treba da postoji razuman odnos između sredstava i cilja nikada veća šteta od cilja (koristi) korigovati krutost ( član 20 Ustava Srbije dao je mjesto ovome principu). Načelo je razrađeno i u Zakonu o državnoj upravi. Ovo načelo se često naziva načelo zaštite prava građana i zaštite javnog interesa. Povrede načela zakonitosti i sancije za te povrede- NAČELA UPRAVNOG PRAVA Ignorisanje zakona dovodi do povrede načela zakonitosti:
A. nepravilno korišćenje diskrecione ocjene-nezakoniti i
necelishodni akti, B. nebitne i bitne povrede, C. četiri tipa povreda:
nadležnost je nepoštovanje propisa o nadležnostima za
upravno postupanje, formalne i procesne greške-tiču se pravila zakona o postupku i formi akta:
1. nepotpune utvrđene činjenične greške,
2. pogrešno utvrđeno činjenično stanje, 3. iz potpuno i tačno utvrđene činjenice izveden je pogrešan zaključak NAČELA UPRAVNOG PRAVA Materijalne greške
utvrđeno stanje podvede pogrešno pod
pravila materijalnog prava. Zakon uopšte nije primijenjen ili je pogrešno primjenjen ( neprimjenjivanje zakona može biti iz neznanja ili namerno). Postoje i sankcije za neprimjenjivanje zakona-: političke i pravne političke su odgovornost uprave prema vladi i parlamentu (kontrola uprave) NAČELA UPRAVNOG PRAVA Pravne su: sankcije prema službenim licima uklanjanje nezakonitih akata naknada štete prouzrokovane nezakonitim radom uprave NAČELA UPRAVNOG PRAVA Najvažnija su tri načela:
ovlašćenje za jednostrano donošenje izvršnih
odluka U određenim situacijama zakonom određenim, uprave može sama pokrenuti postupak za donošenje odluke, jednostrano odlučiti u postupku i doneti izvršnu odluku. Postupak se pokreće akcijom uprave, to se čini po službenoj dužnosti (exoticio), to je njena dužnost i pravo. Postupak ima za cilj nametanje određene obaveze ili ukidanje njihovih prava. Po zahtjevu stranke postupak se vodi da bi se stranci priznalo neko pravo ili umanjilo njene obaveze. NAČELA UPRAVNOG PRAVA Na osnovu ovoga načela uprava može da jednostrano zasniva, mijenja ili ukida određene pravne odnose bez saglasnosti stranke kao druge strane. Ovakve odluke su rezultat volje zakona.
Osim jednostranosti obilježje ovih odluka je da su
neposredno izvršive (nije potrebna njihova pravosnažnost). Provera zakonitosti odluke postoji.
Ovlašćenje za prinudno izvršenje odluka sastoji se u
tome da uprava može samostalno i uz prinudu da sprovede u život pojedine vrste odluka ( pravo dobrovoljno u prinudnom roku, a potom prinudno) NAČELA UPRAVNOG PRAVA Novčano i nenovčano izvršenje
posebna zaštita službenih lica uprave-skup pravnih mjera
koji se štite ta lica-krivično pravno zaštiti službeno lice (posebna glava KZ-krivična djela protiv državnih organa) Zaštita od tužbi pojedinaca i pravnih lica za štete prouzrokovane greškom u vršenju dužnosti (službena greška) odgovornost preuzima država. Zaštita države je potpuna ako je šteta prouzrokovana nenamerno, a djelimična ako je prouzrokovana namerno. Ako službeno lice počini KD u vršenju službe, ne oslobađa se. I službeno lice ima pravo na štetu. Službena lica uživaju i zaštitu od pretnji, napada i svih vrsta ugrožavanja bezbednosti na radu.