laboratoriji
Sigurnost u laboratoriju –
rizici i strategija zaštite
Dražen MARIJAN
Ako se izvori opasnosti, štetnosti
i napora pravodobno prepoznaju,
postaje se svjestan da rizik posto-
ji. Tek tada je moguće primijeniti
strategiju zaštite. To znači provo-
diti osnovna i posebna pravila
zaštite na radu od kojih su neka
ovdje i opisana. Uspješnom pri-
mjenom strategije zaštite u labo-
ratoriju, utjecaj na sigurnost i
zdravlje zaposlenika smanjit će se
na najmanju moguću mjeru.
U laskom u laboratorij svaki dan se pitam: »Postoje li rizici za moju sigurnost
i zdravlje, hoću li se danas ozlijediti, hoće li i kakve posljedice višegodišnji
rad ostaviti na moje zdravlje, jesam li siguran dok radim u laboratoriju?« Ne, to
nisu pitanja za zastrašivanje samog sebe, nego upravo suprotno. Postavljanjem
sebi takvih ili sličnih pitanja dokazujem da sam svjestan da rizik postoji.
Tim sam napravio prvi korak u borbi čija pobjeda zvuči otprilike ovako: potpu-
no ukloniti rizike rada u laboratoriju ili ih barem smanjiti na prihvatljivu razinu.
Rizik
Spominjem ovdje rizik, pa moram znati što je to. U literaturi se navodi da je ri-
zik vjerojatnost nastanka štetnog događaja. Pod pojmom štetni događaji misli se
na ozljedu na radu, profesionalnu bolest te poremećaj u procesu rada koji bi mo-
gao izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje. Ovdje ću, da ne pretjeram,
stati s definicijama jer su mi svi pojmovi dobro poznati. Sada znam što su rizici
i štetni događaji, ali ih nije uvijek jednostavno pre-
poznati.
Evo čestog primjera s otvorenom originalnom bo-
com organskog otapala ostavljenom bez nadzora na
rubu laboratorijskog stola. Rizici postoje jer boca ni-
je spremljena u ormar, a očito je da se više ne upotre-
bljava. Koje vrste rizika mogu biti u takvom slučaju?
Postoji rizik od eksplozije i požara jer se u blizini bo-
ce mogu nalaziti grijaća tijela ili drugi izvori paljenja,
rizik od eventualne reakcije para otapala sa susjednim
reaktivnim tvarima, rizik od nenadziranoga širenja
para otapala u laboratorij ako se otapalo upotreblja-
valo iznad laboratorijskog stola, a ne u digestoru te
rizik od pada boce na pod, njezino razbijanje i pro-
lijevanje otapala. Rizik raste ako zaposlenici nisu os-
posobljeni za rad na siguran način s otapalom, ako u
laboratoriju nema dovoljan broj zaposlenika osposo-
bljenih za pružanje prve pomoći, ako ne poznaju
upute za postupanje s otpadom u takvim slučajevima
i sl. Nabrojen je samo dio rizika koji nastaju samo
jednim nesvjesnim ostavljanjem boce na rubu stola.
Upravo taj nedostatak svijesti da rizici postoje treba
mijenjati.
Slika 1. Rizike treba prepoznati
kako bismo ih na vrijeme
uklonili ili barem smanjili
55
 Opasnosti, štetnosti i napori
Poznato je da se ozljede i profesionalne bolesti ne događaju
laboratoriji
same od sebe, sve su one prouzročene nekim ili nečim. Tih
štetnih događaja ne bi bilo da ne postoje izvori opasnosti, štet-
nosti i napora. Opasnosti i štetnosti zvuče slično, ali nisu, na-
protiv.
Opasnosti su stanja koja mogu ugroziti život i zdravlje zapo-
slenika na radu te prouzročiti uglavnom ozljede na radu dok
su štetnosti čimbenici koji, nakon što im je zaposlenik izvr-
gnut, u pravilu dulje vrijeme, mogu prouzročiti pojavu pro-
fesionalnih bolesti. Drugim riječima, posljedice opasnosti od-
mah su vidljive – različite vrste ozljeda, na primjer od
električnoga udara. Štetnosti se očituju nakon nekoga vreme-
na. Primjer za štetnosti smanjenje je plodnosti zbog dugotraj-
noga neposrednog dodira s reproduktivno-toksičnom tvari.
Napori mogu biti tjelesni (tjelesno naprezanje i neprirodan po-
ložaj tijela) i psihofizički (napor vida i stres na radnom mjestu).
Gdje su sve u laboratoriju skrivene opasnosti, štetnosti i na-
pori? Utvrđuju se zapažanjem, mjerenjima, analizom svakoga
radnog mjesta i analizom radnih zadataka. Prije tih postupa-
ka mora se znati što se traži, odnosno koje vrste opasnosti,
štetnosti i napora postoje.
Mehaničke opasnosti
Te opasnosti nastaju zbog rukovanja kemikalijama. opremom
i priborom, kod kojih postoji opasnost od udaraca, prignječe-
nja, posjekotina i uboda, zahvaćanja rotirajućim dijelovima,
udara i sl. Dobar je primjer nedostatak zaštite ili nedovoljna
zaštita od pokretnih dijelova autosamplera. Te opasnosti po-
stoje i zbog skliskih, neravnih ili oštećenih podova jer su mo-
gući padovi ili pad predmeta na zaposlenika. Tako prolivene
koncentrirane kiseline, poput dušične ili fosforne, osim što
nagrizaju vrlo su skliske. Pad na pod u lokvu takvih kiselina
može biti vrlo opasan.
Opasnost od poremećenih
temperatura
Ta vrsta opasnosti nastaje kad su vruće ili zamrznute kemi-
kalije, pribor i dijelovi opreme u dodiru s kožom pa mogu
nastati opekotine ili smrzotine. Nije rijetko da uvijek isti za-
poslenici rade u laboratorijskim prostorima s temperaturom
ispod 0 °C. Boljom organizacijom rada može se osigurati iz-
mjena zaposlenika, odnosno ograničavanje boravka u ekstre-
mnim radnim uvjetima.
Opasnosti od električne struje
Ozljede električnom strujom nastaju kad struja prođe kroz
tijelo. Ona stvara opekotine, razara krvnu plazmu, izaziva gr-
čenje mišića, treperenje srčanog mišića i smetnje u živčanom
sustavu. Kako zaposlenici u laboratoriju rade s električnim
uređajima, prijeti im opasnost od izravnog dodira dijelova
uređaja pod naponom. To se može dogoditi na primjer kad
spuštena vrata zaslona digestora oštete izolaciju vodiča na pri-
ključnom vodu vodene kupelji. Zbog oštećenja izolacije na
vodu njegov je dio potpuno neizoliran, pa postoji mogućnost
56
izravnog dodira vodiča pod naponom. Postoje i slučajevi da
se izolacija električne opreme ošteti, pa nastaje spoj između
vodiča koji su pod naponom i metalnih kućišta uređaja. Tada
dodir zaposlenika s kućištem može biti opasan zbog napona
dodira.
Opasnosti od eksplozije i požara
Tu je vrstu opasnosti teško izbjeći jer neki laboratoriji ne mo-
gu zamisliti rad bez uporabe zapaljivih plinova i hlapljivih ota-
pala. Od zapaljivih plinova često se upotrebljavaju vodik ace-
tilen i prirodni plin. Da bi se izbjegla opasnost od eksplozije i
požara, potrebno je provjeravati propusnost plinske opreme i
redovito održavati sustav plinodetekcije i vatrodojave. Pri radu
s lako hlapljivim tvarima opasnost prijeti svakodnevno i to ti-
jekom pretakanja, vaganja, razrjeđivanja, uparavanja i zagrija-
vanja. Te su operacije kritične jer se zapaljive pare, ako ništa
ne poduzima, nenadzirano šire po laboratorijskom prostoru.
Slično je i sa širenjem prašine. Kritični su postupci vaganja,
usipavanja, miješanja, sijanja, mljevenja, čišćenja i dr. Ako ne
odvodimo pare zapaljivih tekućina ili prašina s mjesta nastan-
ka, takve pare i prašine mogu poprimiti vrijednosti koncen-
tracija koje izazivaju eksploziju i požar. Poznato je kako je uz
dovoljnu količinu kisika nužan uvjet za eksploziju i požar pri-
sutnost izvora paljenja (otvoreni plamen, užarene tvari, vrući
predmeti, iskra, kemijska reakcija, statički elektricitet i dr.).
Opasnosti od neionizirajućeg i
ionizirajućeg zračenja
Za brojne analitičke metode upotrebljavaju se izvori neioni-
zirajućeg zračenja, većinom laseri. Zbog velike gustoće ener-
gije ta zračenja mogu prouzročiti oštećenja na koži i na oku.
Srećom, većinom su ti izvori zračenja zatvoreni unutar ku-
ćišta. Oprezan treba biti za vrijeme popravaka, izmjene po-
trošnih dijelova, čišćenja i sl. Za razliku od neionizirajućeg
zračenja, ionizirajuće zračenje prodire i u unutrašnjost orga-
nizma, gdje izaziva različita oštećenja. Zato se u laboratoriju
moraju osigurati tehničke mjere poput posebnog smještaja
opreme, njezina redovitog održavanja i ispitivanja. Bitne su
i organizacijske mjere kao što je praćenje vremena izloženo-
sti zaposlenika. Zaposlenicima se moraju osigurati periodič-
ki zdravstveni pregledi, stručno osposobljavanje, nošenje
osobnih dozimetara i korištenje propisanom osobnom za-
štitnom opremom.
Kemijske štetnosti
Čim se radi s kemikalijama, velika je vjerojatnost izlaganja
njihovu štetnom djelovanju. Među kemikalijama veliki je broj
opasnih za zdravlje i život. Takve prouzročuju različita ošte-
ćenja zdravlja, posebno ako su u obliku plinova (para), praši-
na, dimova, magle, vlakana i dr. Kolika će biti štetnost, ovisi
o fizikalnim, kemijskim i toksičnim svojstvima. Tu su važne
sljedeće vrijednosti: opseg apsorpcije (količina kemikalije ko-
ja je ušla u krvotok), brzina apsorpcije i čimbenici organizma,
tj. debljina i kvaliteta sluznice ili kože, površina preko koje se
odvija apsorpcija, vrijeme izloženosti otrovu, prokrvljenosti i
dr.Zbog njihove specifičnosti za svaku je kemikaliju potrebno
propisati graničnu vrijednost izloženosti (GVI), tj. najveću
koncentraciju kemikalije u radnom okolišu koja tijekom
osmosatnog izlaganja neće štetno djelovati na organizam.
Toksikolozima predstoji mnogo rada jer je još mnogo kemi-
kalija s opasnim svojstvom kojima nije poznat GVI. Ne samo
da nije određen GVI, nego nisu ni razvrstane, tj. nisu im pri-
druženi simboli opasnosti, znakovi upozorenja i obavijesti.
Biološke štetnosti
Te štetnosti prouzročuju biološki agensi, tj. mikroorganizmi
koji mogu prouzročiti neku zarazu, alergiju ili trovanje. Raz-
vrstani su u četiri skupine s obzirom na njihovu razinu rizika
od zaraze. Biološki agens iz 1. skupine onaj je za koji nije vje-
rojatno da će prouzročiti bolest kod zdravih odraslih ljudi.
Biološki agens iz 2. skupine onaj je koji može prouzročiti bo-
lest kod ljudi i mogao bi biti opasan za zaposlenike. Nije vje-
rojatno da će se raširiti u okoliš, obično je na raspolaganju
djelotvorna profilaksa ili liječenje. Biološki agens iz 3. skupi-
ne onaj je koji može prouzročiti tešku bolest kod ljudi i oz-
biljna je opasnost za zaposlenike, može postojati rizik za širenje
u okoliš, no obično je na raspolaganju djelotvorna profilaksa
ili liječenje. Biološki agens iz 4. skupine onaj je koji prouzro-
čuje tešku bolest kod ljudi i ozbiljna je opasnost za zaposleni-
ke, može postojati veliki rizik za širenje u okoliš, a obično na
raspolaganju nema djelotvorne profilakse ili liječenja.
Izvori su bioloških štetnosti pri radu u mikrobiološkim labo-
ratorijima, radu s ljudima oboljelim od zaraznih bolesti (zdrav-
stvo, znanstveno istraživački rad), radu sa zaraženim životinja-
ma i dr.
Slika 2. Strategija zaštite
Štetnosti prouzročene bukom
Izloženost buci česta je na primjer kada se upotrebljavaju ul-
trazvučne kupelji za otapanje uzorka. Ta buka redovito je vi-
soke frekvencije i jakosti. Povećava napetost, smanjuje kon-
centraciju te pojačava umor i razdražljivost. Kako je razina
buke mjerljiva, uz poznato vrijeme izloženosti moguće je
odrediti ima li štetno djelovanje.
Psihofizički napori
Jedna je vrsta napora napor vida izražen pri rada na računalu.
Česta je pojava i izloženost stresu, tj. radu u nepovoljnim
uvjetima uz vremensko ograničenje i visoku razinu odgovor-
nosti (prekovremeni rad, rad u smjenama, noćni rad i dr.).
Strategija zaštite
Prepozna li se opasnosti, štetnosti i napore koji uz određenu
laboratoriji
vjerojatnost mogu dovesti do ozljede i/ili profesionalne bole-
sti, lakše je odrediti strategiju zaštite. Provođenjem strategije
zaštite osigurava se rad na siguran način, tj. uklanjanje u pot-
punosti rizika ili barem njihovo smanjivanje na prihvatljivu
razinu. Strategija se provodi primjenom pravila zaštite. Prvo
se primjenjuju osnovna pravila zaštite koja uključuju inže-
njerske mjere, zaštitu radnog okoliša i ostale mjere koje se
odnose na sredstva rada i radnu opremu. Tek kad se rizici pri-
mjenom osnovnih pravila zaštite ne mogu ukloniti ili sma-
njiti na prihvatljivu razinu, primjenjuju se posebna pravila.
Posebna pravila odnose se na zaposlenike u laboratoriju, a
uključuju uvjete koje moraju ispuniti kad rade na poslovima
s posebnim uvjetima rada, obvezu postavljanja znakova sigur-
nosti i upozorenja, osposobljavanje za rad na siguran način,
način pružanja prve pomoći, postupanje s otpadom i obvezu
korištenja osobnom zaštitnom opremom.
Osnovna pravila zaštite
Prvo se primjenjuju inženjerske mjere zaštite koje se odnose
na građevinu u kojoj je laboratorij smješten. Mjere uključuju
provjeru i ispitivanja sustava za zaštitu od požara, električnih
instalacija, sustava uzemljenja, gromobranskih instalacija,
protupanične rasvjete, plinskih instalacija i trošila, ventilacije
i dr. U tu svrhu ispituje se propusnost plinova. Osiguravaju
se slobodni putovi, prilazi i prolazi za evakuaciju. Evakuacij-
ski putovi ne smiju biti zakrčeni opremom, priborom, na-
mještajem, otpadom. Provode se propisana ispitivanja para-
metara radnog okoliša. Eventualno nađena odstupanja od
propisanih vrijednosti moraju se odmah ukloniti.
Drugo slijedi primjena pravila kojima se štiti radni okoliš. Da
bih se onemogućilo širenje opasnih tvari u radni okoliš, ob-
vezno je raditi u zatvorenom ili hermetiziranom sustavu. Za
to se upotrebljavaju digestori, čiste zone s jednosmjernim
strujanjem, zaštitne kabine s lokalnim odsisom, kabine za va-
ganje i izolatori s rukavicama.
Isključivo radom u izolatoru s rukavicama osigurava se izvo-
đenje postupaka u sustavu odvojenom od radnog okoliša i to
u nadziranim uvjetima. Pritom se nadziru vrijednosti brzine
strujanja, temperature, vlage, podtlaka/pretlaka, čistoće ula-
Slika 3. Radom u zatvorenom sprječava se širenje opasnih
tvari u radni okoliš
57
 znog/izlaznog zraka, detektori opasnih tvari. Bitno je nagla- skupljanje, skladištenje, označavanje i odlaganje laboratorij-
siti dok se radi u izolatoru s rukavicama prestaje obveza ko- skog otpada jer laboratorij tijekom rada stvara opasan otpad.
rištenja osobnom zaštitnom opremom jer ne postoji Posljednje pravilo zaštite pri radu propisivanje je obveze ko-
laboratoriji

mogućnost širenja opasne tvari u radni okoliš.
Posebna pravila zaštite
Jedno od važnijih pravila ono je koje se odnosi na uvjete ko-
je zaposlenik mora ispuniti jer radi u laboratoriju na poslovi-
ma s posebnim uvjetima rada. Tako, da bi mu uopće bilo
dopušteno raditi na poslovima pri kojima je izložen kiselina-
ma i lužinama, mora biti stariji od 18 godina i svakih 12 mje-
seci mora provjeravati svoje zdravstveno stanje. Tek ako ispu-
njava sve navedene uvjete, dobiva uvjerenje od liječnika
medicine rada da je zdravstveno sposoban za rad. Za neke
druge opasne tvari postoje i drugi uvjeti poput obvezne pro-
vjere psihičke sposobnosti, spol, stručna osposobljenost i dr.
Kao posebno pravilo zaštite važna je dobra organizacija rada
kojom se zadržava što manji broj zaposlenika izloženih opa-
snim tvarima. Pritom treba voditi brigu da izlaganje, ako je
nužno, bude ravnopravno zastupljeno kod više zaposlenika.
U posebna pravila zaštite ubrajaju se i pridržavanje higijen-
skih mjera poput pranja ruku nakon rada, zabrana pušenja,
zabrana uzimanja jela i pića te redovito čišćenje. Ne smije se
zaboraviti da laboratorij treba imati propisan postupak za
rištenja osobnom zaštitnom opremom. To se pravilo smatra
posljednjom crtom obrane.
U kriznim stanjima ili u stanjima kad se ozljeda dogodila,
bitno je da postoje dostupni zaposlenici koji su osposobljeni
za pružanje prve pomoći kao i dovoljno prikladnoga sanitet-
skog materijala i opreme. To nerijetko spašava život.
Zaključak
Da bismo sva navedena pravila ispravno i pravodobno pri-
mijenili, važno je redovito obavještavati zaposlenike o rizici-
ma rada u laboratoriju. Obavještavanje se provodi na različi-
te načine: pisanjem uputa i natpisa, postavljanjem znakova
sigurnosti, osposobljavanjem i provjerom znanja te razgovo-
rima sa zaposlenicima. Često se ponavljaju slične teme i kat-
kad sve djeluje zamorno, ali je isto tako poznato da je to je-
dini ispravan način da zaposlenici budu svjesni da rizici rada
u laboratoriju postoje. Postupajući na takav način sigurno je
da je pobjeda s početka ovog napisa bliža.

U SLJEDEĆEM BROJU

U sljedećem tekstu o sigurnosti u laboratoriju

bit će iscrpnije opisan rad s kemikalijama kao
izvorom rizika u laboratoriju.

Literatura
[1] Zakon o zaštiti na radu, (Narodne novine, 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09)
[2] Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima, (Narodne novine, 108/95 i 56/10)
[3] Zakon o kemikalijama, (Narodne novine, 150/05, 53/08, 49/11)
[4] Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada, (Narodne novine, 5/84)
[5] Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i o biološkim graničnim vrijednostima,
(Narodne novine, 13/09)
[6] Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme, (Narodne novine, 21/08)
[7] Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim agensima pri radu (Narodne novine, 155/2008)

58
 Seminar
SIGURNOST U LABORATORIJU

laboratoriji
HRVATSKO MJERITELJSKO DRUŠTVO

Rad na siguran način u laboratoriju

12. ožujka 2013. NOVO!

D jelatnici u laboratoriju izloženi su mnogim opasnostima tijekom svojega svakodnevnog rada. Izvori opasnosti
prouzročuju nastajanje nezgoda koje mogu dovesti do ozljeda s lakšim ili težim posljedicama, profesionalnih bo-
lesti i materijalnih gubitaka. Većina nezgoda nastaje zbog nečije pogreške jer npr. radnik ne zna sigurno raditi, spriječen
je u tome ili to ne želi. Upravo stoga dužnost je naučiti raditi na siguran način. Usvajanjem pravila rada na siguran na-
čin na vrijeme će se prepoznati opasnosti, moći će ih se ukloniti ili svesti na prihvatljivu razinu.
Polaznici ovoga seminara ovladati će osnovnim pojmovima iz područja zaštite na radu te će naučiti:
• kako primijeniti pravila zaštite na radu u svakodnevnoj laboratorijskoj praksi
• postupati s opasnim kemikalijama na siguran način
• raditi na ergonomski način
• odabrati i primijeniti osobnu zaštitnu opremu
• postupati u kriznim stanjima (evakuacija, spašavanje, pružanje prve pomoći, gašenje požara, prijava ozljede i
profesionalne bolesti).

Nobelova nagrada za fiziku za 2012.

godinu stručnjacima iz područja
nanomjeriteljstva

K raljevska švedska akademija znanosti objavila je da je

Nobelova nagrada za fiziku za 2012. godinu dodijelje-
na Davidu J. Winelandu i Sergeu Harocheu koji su neo-
visno razvili »potpuno nove eksperimentalne metode koje omo-
gućuju mjerenje i manipulaciju pojedinačnim kvantnim
sustavima«.
Ti su nobelovci otvorili eksperimentiranja u kvantnoj fizici
pokusima dokazom mogućnosti izravnog opažanja pojedi-
načnih kvantnih čestica bez njihova uništavanja. Za poje-
dine čestice svjetlosti ili materije ne vrijede zakoni klasične
fizike te se na njih primjenjuje kvantna fizika. Međutim,
pojedinačne čestice nije lako izolirati iz njihova okoliša te
one gube svoja tajanstvena kvantna svojstva čim dođu u
doticaj s vanjskim svijetom. Tako se mnoge naizgled bizar-
ne pojave koje predviđa kvantna fizika nisu mogle izravno
promatrati, a istraživači su mogli provoditi samo misaone
pokuse koji bi u načelu mogli pokazivati te bizarne pojave.
Svojim genijalnim laboratorijskim metodama, Wineland i
Haroche zajedno sa svojim istraživačkim timovima uspjeli
su izmjeriti vrlo krhka kvantna stanja koja su se do tada
smatrala nedostupnima za izravno opažanje i njima uprav-
ljati. Nove metode omogućuju ispitivanje i upravljanje če-
sticama i njihovo brojenje.
Njihove metode imaju mnogo zajedničkoga. David Wine-
land hvata električno nabijene atome ili ione, upravlja nji-
ma i mjeri ih s pomoću svjetlosti ili fotona. Serge Haroche
upotrebljava suprotan pristup: on upravlja uhvaćenim fo-
tonima ili česticama svjetlosti i mjeri slanjem atoma kroz
zamku.
Obojica nobelovaca rade u području kvantne optike pro-
učavajući temeljno međudjelovanje između svjetlosti i
materije, u području koje je znatno napredovalo od sredi-
ne osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Njihove pot-
puno nove metode omogućile su u tome području istra-
živanja poduzimanje prvih koraka prema izgradnji nove
vrste iznimno brzih računala koja će se temeljiti na kvan-
tnoj fizici. Možda će kvantna računala korjenito promije-
niti naš svakodnevni život u ovom stoljeću kao što su to
učinila klasična računala u prošlom stoljeću. To je istraži-
vanje također dovelo do konstrukcije iznimno preciznih
satova koji bi mogli postati budući temelj za nove etalone
vremena s više od stotinu puta većom točnošću od današ-
njih cezijevih satova.
David J. Wineland rođen je 1944. godine u Milwaukee-
ju u Sjedinjenim Američkim Državama. Doktorirao je
1970. godine na Sveučilištu Harvard (Cambridge, Mas-
sachusetts, SAD). Voditelj je tima i profesor na Nacional-
nom institutu za etalone i tehnologiju (National Institute
for Standards ana Technology, NIST) i Sveučilištu u Bo-
ulderu (Colorado, SAD).
Serge Haroche rođen je 1944. godine u Casablanci (Ma-
roko). Doktorirao je 1971. godine na Sveučilištu Pierre i
Marie Curie u Parizu (Francuska). Profesor je na Collège
de France i Ecole Normale Supérieure u Parizu.

59
 laboratoriji

60