Digitalna Radiologija

RAČUNALA U RADIOLOGIJI
Frane Mihanović
UVOD U RAČUNALA U RADIOLOGIJI
Tematske cjeline:
 Građa računala
 Periferne jedinice povezane s računalom i
njihov načinu rada
 Operativni sustavi
 Značenje programskih jezika
 Razvoj računala
 Povezanost računala i sustava
 Prihvat i obrada digitalnih slika (PACS)
različitih modaliteta CT,MR, DSA, UZ, PET.
UVOD U RAČUNALA U RADIOLOGIJI
Ispit se sastoji od:
 Seminarskog rada i prezentacije

 Pisanog testa
 Usmenog ispita
POVIJEST RAZVOJA RADIOLOGIJE
DIGITALNA ERA
11. MRI
1. Rtg. zrake 12. DSA

4. Vakumska 6. Prvi zakon o 8. Automatsko 10. CT
rtg. cijev zaštiti od zračenja razvijanje filmova 13. Fosforne 14. CCD
1895. 1913. 1920. 1956. ploče 1990. 2000.
15. Digitalne
13. DICOM ploče
1896. 1918. 1955. 1973. 1972.

2.Edison Fluoroskopija 5. Dvoslojni film 7. Elektronsko 9. Folije rijetkih
3. Pupin Fotografski film pojačalo i tv lanac zemalja
POVIJEST RAZVOJA
INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE
K. Zuse- Z3 Izum Texas

JM Jacquard- stroj
tranzistora- Instruments,
B. Pascal- na probušene kartice Prvo
poluvodič silicijski
prva mašina koja kontrolira računalo s
germanijum tranzistor
Abak za zbrajanje i stvaranje uzorka na S. Morse- slanje binarnim
koji ubrzava
oduzimanje tkanini signala putem žice kodom
el. prijenos
3 500.AD 1642. 1725. ~1839. 1938. 1947. 1954.
1614. ~1680. 1835. 1890. 1946. 1952. 1957.

J. Napier- G. Leibniz Charles Babbage Hollerith- sortirni ENIAC- Prva računala
IBM
logaritamske tablice Teorija binarnog koda ‘otac računarstva’- (tabulatorski) stroj s prvo s tranzistorima
analitički stroj koji je Prvo
bušenim karticama potpuno UNIVAC,
(upotreba prsta za preteča računala s potpuno
za obradu podataka, automati mogućnost
kalkulaciju- ima, programom na elektroni
tvrtka Tabulating and zirano spremanja
nema-digitalni bušenim karticama čko
recording Company računalo podataka
princip) računalo
1924. ujedinjena s
nekoliko manjih u
IBM (International
Business
Maschines)
POVIJEST RAZVOJA
ASCII prvi
standardizirani IBM prvi IBM. proizvodi
B. Gates i P. Allen prvi PC
šifrarnik za tržišni utemeljili tvrtku za
tekstualne kompjutori Intel prezentira prvi izradu računalnih Sony 3,5 in
informacije IBM/360 1kB mikroprocesor programa Microsoft disketa
1959. 1963. 1964. 1968. 1975. 1981.
1965. 1971. 1976. 1982. 1985. 1990.

Prvi prototip
integriranog kruga Jedan od osnivača Intela, Intel prizvodi prvi Apple kompjutori Commodore 64 Razvoj Interneta
(integrated Circuit Gordon Moore postavio teoriju tržišni Sinclair ZX
IC), J. Kilby iz Texas poznatu kao Moorov zakon. mikroprocesor Spectrum
Instruments. Danas Snaga mikroprocesora se 4004 s 2 300 Philips i Sony
poznat kao mikročip, udvostručuje svakih 18-24 mj. tranzistora uvode CD-ROM
jedna pločica
poluvodiča sadrži
svu elektroniku
(uglavnom
tranzistore i 2002. Pentium4
otpornike) za mikroprocesor s 55
stvaranje i pohranu 000 000 tranzistora
informacija Douglas Englebart
projektirao prvog Novo: Dual core procesori, više
‘miša’ mikroprocesora spojenih u seriju
POVIJEST RAZVOJA
1. I generacija računala (od izuma tranzistora, 1947-

1956, prva primjena tranzistora u računalima)
2. II generacija računala od 1958- 1964, razvijeni
osnovni programski jezici i primjena u poslovne
svrhe
3. III generacija računala,1965. - 1971. integrirani krug
- nekoliko tranzistora u istom kučištu
4. IV generacija računala, 1971- mikroprocesori- veliki
broj elektroničkih elemenata na jednoj pločici silicija
JEZIK RAČUNALA- BINARNI SUSTAV
• Naša civilizacija koristi se u svakodnevnom radu s

brojevima s dekadskim sustavom koji ima 10 znakova
(0-9).
• Računala koriste vrlo ograničen jezik koji se sastoji od
samo 2 znaka koji se najčešće obilježavaju simbolima
1 i 0, a zapravo se radi o električnoj sklopki koja
provodi ili ne provodi struju. Zbog upotrebe samo 2
znaka (engl. binary digits) sustav se zove binarni
sustav.
• Najmanja jedinica binarnog sustava se zove 1bit, a
predstavlja jedno od dva moguća stanja u binarnom
sustavu- 0 ili 1.
• Jedna živčana stanica ne može davati puno

informacija, a nekoliko milijuna živčanih stanica
zajedno u mozgu daje bezbroj informacija. Tako i 1 bit
ne pruža mnogo informacija, ali grupa bitova zajedno
daje puno informacija.
Npr. grupa od 4 bita u različitim kombinacijama daje

brojeve iz dekadskog sustava.
• Brojevi nisu jedini znakovi koji se mogu

prezentirati grupom bitova. Dogovorno
sekvence bitova mogu prezentirati
slova.
Npr. dogovorno 00001010 predstavlja
slovo A.
• Danas je za slova i najčešće simbole u
upotrebi sustav binarnih šifri poznat
kao ASCII (American Standard Code
for Information Interchange) koji koristi
grupu od 8 bitova.
• Danas se najčešće koriste šifre s grupama od po 8 bitova.

8 bitova u grupi zove se 1 bajt i najčešće je korištena
jedinica u računalnoj tehnologiji.
bajt snaga jedinica simbol

1 bit
4 bita
8 bitova 1 bajt 1B
1024 210 1 kilobajt 1kB
1 048 576 220 1 megabajt 1MB
1 073 741 824 230 1 gigabajt 1GB
1 099 511 627 776 240 1 terabajt 1TB
1 125 899 906 842 624 250 1 petabajt 1PB
Prednost binarnog sustava pred dekadskim:

1. Jednostavno elektroničko rješenje ima-nema
2. Jednostavno kodiranje brojeva, slova, simbola, slika
Problem binarnog sustava:

Veliki broj znakova koje se moraju smještati u veliki broj
redova.
Da bi se smanjio broj redova u binarnom sustavu smišljen je heksadekadski
sustav koji funkcionira sa 16 znakova- brojevi 0-9 i slova A-F.
Heksadekadskim sustavom 4 binarna znaka se šifriraju jednim
heksadekadskim znakom i tako smanjuje broj redova.
POJMOVI VEZANI UZ DIGITALNU
SLIKU
• Brojevi i slova nisu jedini znakovi koji se mogu prezentirati grupom bitova.
Dogovorno se i radiološke slike mogu prezentirati kao velik broj bitova.
• Dogovorna šifra bitova predstavlja određenu nijansu boje sive skale koja je
onda osnovni element cjelokupne slike tzv. piksel. (izvedenica od PICture
ELement)
a b
Pointilisti su slikali tako što su točkicama koje uvećane (b) nemaju
smisao u konačnici dobivali smislenu kompoziciju (a).Piksel je jedinica
slike koja je poput točke boje u pointilizmu.
SLIKU
a b
• Za svaki piksel treba se odrediti i njegovo mjesto na slici- npr. prva bitna
šifra prezentira sivi piksel u gornjem lijevom uglu, druga šifra prezentira
piksel do njega, itd.
Pikseli se tako smještaju u pravilnu mrežu koju zovemo matriks. Broj
piksela koji može stati u matriks je danas najčešće 512x 512 (262 144).
Problem
262 144 je velik broj piksela i ako želimo vidjeti koliko je to KB treba podijeliti s 1024; 262 144:1024 = 256 KB memorije
za 1 sliku.
SLIKU
• Slika opisana pikselima najčešće se naziva bitmapa. Naziv potječe od

činjenice da su prvobitne bitmape bile “jednobojne”, tj. piksel je odgovarao
jednom bitu, što znači da je piksel mogao primiti samo jednu od dvije
raspoložive boje (crna i bijela).
• Za kvalitetniji opis slike neophodno je proširiti količinu podataka u jednom
pikselu, tj. treba se povećati dubina bitmape.
• Pojam dubine bitmape označava količinu informacija koju nosi svaki piksel.
Dubina bitmape izražava se brojem bita u pikselu.
Najčešće dubine bitmape: Ljudsko oko

može vidjeti do
8 bita po pikselu- moguća tzv siva skala boja od 256 nijansi. Omogućuje stvaranje polutonova. 10 000 000 boja
16 bita po pikselu broj polutonova se penje na 65 536. te je za
svakodnevnu
24 bita po pikselu 16 777 216 nijansi, potpuna skala u RGB boji tzv True Color upotrebu
32 bita po pikselu za sliku u CMYK boji za grafičku industriju dovoljno koristiti
mape od 8 i 16
bita. Formati tiff i
jpeg spremaju
slike u 8 i 16
bitnim mapama
1. DIGITALNO STVARANJE RTG. SLIKE

2. DIGITALNA OBRADA SLIKOVNIH PODATAKA
3. DIGITALNO ARHIVIRANJE SLIKOVNIH PODATAKA
4. DIGITALNA KOMUNIKACIJA SLIKOVNIM PODACIMA-
TELERADIOLOGIJA
Vrste računala obzirom na snagu ili moć računanja se dijele na:

1. Osobna računala
2. Radne stanice- namijenjena opsežnijoj obradi podataka. Odlikuju se
velikom brzinom obrade podataka, većom radnom i ostalom
memorijom, odličnim mogućnostima grafičke obrade podataka.
U radiologiji je potrebno stvarati, obrađivati i arhivirati velike količine
slika i zato se koriste radne stanice.
P5–8
TEMELJNE KOMPONENTE RADNE
STANICE
1. Sklopovlje računala (hardware)- Fizičke komponente računala

2. Računalni programi (software)
Von Neumannova arhitektura računala
CPU
Središnja jedinica za obradu MEMORIJA
U/I
POHRANA
SKLOPOVI
STANICE
STANICE
SREDIŠNJA JEDINICA ZA OBRADU- central processing unit
1. MATIČNA PLOČA
STANICE
1. MATIČNA PLOČA (MOTHERBOARD)
Na matičnoj ploči su zajednički spojene mnoge komponente računala
koje moraju međusobno komunicirati.
Matična ploča omogućuje nadogradnju komponenti bez mijenjanja
cijelog računala. Glavne komponente matične ploče su:
a) CPU
b) Sistemska
memorija
c) BIOS
d) Unutrašnji
Bus
e) PCI BUS
STANICE
a) SREDIŠNJA JEDINICA ZA OBRADU – CENTRAL
PROCESSING UNIT- CPU- MIKROPROCESOR
CPU- koji se sastoji od milijuna tranzistora na istoj
silicijskoj pločici ima dva glavna zadatka:
1. Obrada podataka: Svaki put kad se pritisne
tipkovnica ili klikne na miš signal ulazi u CPU
gdje se signal prevodi u binarni jezik i
procesuira ovisno o programu koji se koristi.npr.
zbrajanje, usporedba, premještanje podataka s
jednog mjesta unutar računala na drugo…
Svaki dio CPU-a ima svoju funkciju:
Npr. Data cache je područje gdje podaci koji se
trebaju procesuirati čekaju red prema npr. ALU
(aritmetičkoj logičkoj jedinici) ako treba raditi
matematičke operacije.
STANICE
a) SREDIŠNJA JEDINICA ZA OBRADU – CENTRAL
PROCESSING UNIT- CPU- MIKROPROCESOR
2. Kontrolira rad svih dijelova računala. Sinkronizira sve radnje unutar računala
Najpoznatiji
mikroprocesori:
Intel-
486 DX,
Pentium4,
Celeron
AMD- Athlon XP
STANICE
b) RADNA MEMORIJA- sistemska memorija- primarna
memorija računala – RAM i ROM
S obzirom na postojanost podataka radna ili volatilna memorija se dijeli u dvije
glavne skupine: RAM
1. RAM MEMORIJA promjenjiva

2. ROM MEMORIJA nepromjenjiva RAM
ROM
• Memorija RAM (engl. random access memory).

• RAM memorija računala, tzv. radna memorija je područje u računalu koje ima
sposobnost privremene pohrane stanovite količine podataka. Npr. upišemo
podatak: Danas je
Početak rečenice je potrebno držati u memoriji jer se inače svako slovo koje
upišemo odmah gubi i ne može se dovršiti rečenica. Procesor uzima podatke
iz memorije i obrađuje ih ovisno o softwerskom programu koji je aktivan u
tom trenutku.
STANICE
• Memorija RAM (engl. random access

memory).
RAM
•Podaci se u obliku bitova spremaju u tranzistore ili

kapacitatore. Memorija traje samo dok je računalo upaljeno,
ako nestane dotoka el. struje samo na 1s podaci se gube iz
tranzistora. Zato je potrebno sve unesene podatke često
RAM
pohranjivati u trajnu memoriju. ROM
Kapacitet RAM memorije se opisuje u bajtima. Što ima više

bajta više se podataka može privremeno memorirati i
obrađivati. Ako je mali kapacitet RAM memorije problem je
obrade veće količine podataka, naročito problem obrade
slika koje su velike- rtg. slike.
STANICE
• Memorija ROM (engl. read only memory)

ROM su područja memorije u računalu koja ne mogu mijenjati. Računala imaju
malu količinu ROM memorije, dovoljnu da podržava BIOS sustav.
c) BIOS- basic input/output system

BIOS je set instrukcija u čipu koje 1. kontroliraju početak rada računala (engl. start
up), 2. aktivira sve komponente hardwera 3.omogućuje komunikaciju između svih
odvojenih komponenti hardwera.
Kad se upali računalo struja prvo ode u procesor koji pošalje 16bitnu šifru u BIOS i
preda njemu kontrolu na računalom. BIOS provjeri stanje procesora, kontaktira
RAM da provjeri koliko ima memorije, kontrolira stanje hard diska, koja je tipkovnica
uključena na računalo… Tek kad je čitavo računalo prošlo provjeru BIOS prenosi
svoje ovlasti na operativni sustav (OS)- program koji omogućava rad procesora i
svih drugih komponenti…
Ovaj proces provjere računala zove se boot proces po engl. izrazu ‘to pull yourself up by your boot straps’ ( podići se pomoću
resica na čizmama), a podrazumijeva da se računalo samo provjerava.
STANICE
KAKO RADI SISTEMSKA MEMORIJA
1. Kad se upali računalo CPU aktivira
sistemski ROM za BIOS program.
BIOS aktivira hardware. BIOS završava
s poslom.
2. Program u kojem se radi putuje od
hard drivea do CPU, a podatci iz CPU
u RAM.
3. Dok se radi CPU stalno šalje podatke
prema monitoru. Na putu prema
monitoru podatci se slažu u frame
bufferu video kartice da se na ekranu
prikažu kao jedinstvena slika.
4. Kada se želi sačuvati podatke aktivira
se save program koji prebacuje
podatke u dokument u hard driveu gdje
se novi podaci prepisuju preko starih.
5. Kada se želi printati, aktivira se print
komanda i CPU kopira podatke iz
RAMa u printer buffer gdje podatci
čekaju dok printer ne završi printanje.
STANICE
d) SISTEMSKI BUS
Sustav žica koje razvoze podatke između procesora i memorije, ulaznih i

izlaznih komponenti. Brzina razvoženja podataka mjeri se u bitovima. Osim
kompjuterskog busa i sam mikroprocesor ima svoj unutrašnji bus- njihovi bitovi
se mogu razlikovati; npr. računalo može imati 32-bitnu sistemsku brzinu, a 64-
bitnu brzinu mikroprocesora.
e) PCI BUS (peripheral component interconnect)
Sustav žica koje omogućuju da se lako u sustav povežu nove komponente,

npr. poveća memorija, stavi unutrašnji modem.
STANICE
2. HARD DISK DRIVE- TVRDI DISK- sekundarna memorija
Služi za trajnu pohrana podataka koje mi unosimo i
pohranu softwerskih programa da se ne moraju svaki 5
put unositi iz vanjskih jedinica. 4
2 1
Glavni dijelovi hard diska su: 3
1. Aluminijske ili staklene ploče (jedna ili više njih)

presvučene magnetskom tvari s obje strane.
2. Osovina koja se okreće brzinama od 5 400- 15 000 rpm
3. Glava (mali elektromagnet) koja upisuje podatke na
ploču stvarajući kratka magnetska polja iznad ploče. Za
čitanje podataka koriste se magnetorezistivne glave
koje kad prođu kroz magnetsko polje stvaraju el. struju
koja ide u elektroniku (5.) koja dekodira podatke i šalje
u CPU.
4. Ruka koja nosi elektromagnetsku glavu i omogućuje
brzo kretanje glave po ploči za smještanje i vađenje
podataka.
STANICE
ULAZNI UREĐAJI
Dijelovi računala koji omogućuju unos podataka ili programa iz okoline u računalo.
Podatke (slova, slike, zvuk) treba prikladnim pretvornicima pretvoriti u oblik
električnih veličina prihvatljivih računalu.
1. TIPKOVNICA
2. MIŠ 3.
3. PALICA (joystick)
4. GRAFIČKA PLOČA
5.
5. ZASLON OSJETLJIV NA DODIR (touch screen)
6. OSJETILNA PLOHA
7.
7. ČITAČ CRTIČNOG KODA
8. SKENER
STANICE
Unos
ULAZNI UREĐAJI
slova
TIPKOVNICA
Tipkovnica omogućuje unos slova i brojeva u računalo.
Električko mehanički uređaj, gdje se mehanički pritisak pretvara u el. energiju.
Sadrži složeni sustav žica koje su spojene sa svakom tipkom. Pritiskom na
tipku ostvaruje se električni kontakt na žici koja ide u mikroprocesor u tipkovnici
koji prima informacije. Procesor pretvara informacije u binarne šifre (najčešće
ASCII šifre) i šalje ih u računalo.
Najčešće tipkovnice imaju isti raspored slova za lakše pisanje, na način kao što
su raspoređene na ranijim mehaničkim strojevima za pisanje.
STANICE
ULAZNI UREĐAJI
MIŠ
Pokazna naprava koja omogućuje manipulaciju podacima na monitoru.
Pomicanjem pokazivača na monitoru i pritiskom na tipke miša prenose
se naredbe računalu (engl. drag and click). Osmišljen već 1964. u
Xeroxu (Englebert), počeo se koristiti tek u Apple računalima sredinom
70.tih.
STANICE
ULAZNI UREĐAJI
MIŠ
1. Optomehanička verzija miša ima loptu (1) koja pri okretanju pokreće
valjke (2) koji odgovaraju x i y smjeru kursora na monitoru. Valjci okreću
perforirane kotačiće (3). Uz svaki kotačić nalazi se dioda koja emitira svjetlo
(4) koje ili prolazi ili ne prolazi kroz kotačiće ovisno o okretanju kotačića. S
druge strane se nalazi senzor (5) koji registrira prolaz svjetla, pretvara signal
u el. energ. i šalje je u procesor (6). Procesor obrađuje primljeni signal i šalje
ga u računalo.
1.
2.
Operating a mechanical mouse.

3.
1: moving the mouse turns the ball.
6. 5. 2: X and Y rollers grip the ball and transfer movement.
4. 3: Optical encoding disks include light holes.
4: Infrared LEDs shine through the disks.
5: Sensors gather light pulses to convert to X and Y velocities
STANICE
ULAZNI UREĐAJI
MIŠ
2. Optička verzija miša ima svjetlo (1) koja pada na površinu stola,
reflektira se nazad i leća (2) fokusira svjetlo na sustav kamera i senzora
(3) koji detektiraju razlike u pomaku svjetla, pretvaraju ga u el. signal i
šalju signal u procesor (4) koji binarni signal šalje u računalo.
3.
1.
4.
2.
STANICE
ULAZNI UREĐAJI
MIŠ
3. Laserska verzija miša
STANICE
IZLAZNI UREĐAJI
Dijelovi računala koji omogućuju prikaz podataka koji se nalaze u računalu.
1. MONITOR
a) Monitor s katodnom cijevi
Prednosti: jeftini, dobra kakvoća slike
Nedostaci: velike dimenzije, velika potrošnja energije
b) Monitor s tekućim kristalom (LCD)
2. PISAČ
3. RTG. KOMORE
STANICE
PRIKLJUČCI- ULAZNO/IZLAZNI SKLOPOVI

Na vanjskim komponentama Na kučištu
NEKA PRAVILA PONAŠANJA PRI
KORIŠTENJU SLUŽBENIH RAČUNALA
PRAVILNO PONAŠANJE
1. Potrebno je odmah iza svakog pacijenta uraditi adekvatnu pohranu podataka na CD, DVD…
prema mogućnostima i dogovoru s liječnikom
2. Svaki medij za pohranu podataka adekvatno označiti i spremiti da se lako može pronaći
3. Uvijek poštovati pravilnu proceduru paljenja i gašenja računala i svih uređaja spojenih u
digitalni sustav.
4. U slučaju nemogućnosti rješavanja problema rada s računalom i drugim spojenim uređajima
obratiti se kolegi koji ima više iskustva ili serviseru.
5. Koristiti pauze od rada na računalu, namjestiti visinu i udaljenost stolice, ekrana i tipkovnice
za udoban rad
NEPRAVILNO PONAŠANJE
1. Otkrivati svoju šifru za ulaz u službeno računalo
2. Jesti, piti i pušiti uz računalo
3. Spremati svoje neslužbene podatke na hard disk službenog bolničkog računala
4. Postavljati i igrati igre na službenom računalu
5. Koristiti se internetom u neslužbene svrhe
P 9 –12
RAČUNALO U RADIOLOGIJI
Koristi se prvi put kod

otkrića CT-a.
RAČUNALO U RADIOLOGIJI
SLIKA PODACI
1. CT
1. Obrada podataka na
2. DSA radiologiji RIS
3.UZ 2. Povezivanje sa bolničkim
4. Digitalna dijaskopija informacijskim sustavom HIS
5. MR 3. Povezivanje sa drugim
modalitetima u bolnici (lab.
4. CR Nalazi, ekg,itd.)
5. DR
MREŽA
Gdje se primjenjuje?
1. Kod svih uređaja koje se

danas koriste u radiologiji
2. Kod obrade podataka u
informacijskom sustavu
radiologije
3. Kod različitih sustava za
arhiviranje
Što se sve primjenjuje?
1. Čipovi
2. Mikroprocesori
3. Računala
4. Radne stanice
5. Serveri i mreže
6. Arhive
Tijekom 80-tih prošlog stoljeća računala
u radiologiji se koriste samo kod
“velikih” rtg uređaja (CT,ANGIO,MR)
Krajem 80-tih i početkom 90-tih nagla

ekspanzija uporabe računala u
radiologiji i primjena na svim uređajima
RAZLOG:
Cijena hardware-a i software-a
te tržište i konkurencija
Koji radiološki uređaji danas koriste računalo za svoj
rad ?
•Klasični rtg uređaji
•Dijaskopski uređaji
•Portabilni uređaji
•UZ
•Mamograf
•MR
rad ?
•CT
•ANGIO,KARDIO
•Laser kamere
•Radne stanice
•Uređaji u radioterapiji
•Uređaji u nuklearnoj medicini
rad ?
•CR kompjuterizirana radiografija
•DR digitalna radiografija
•DR digitalna dijaskopija - fluoroskopija
•RIS
•PACS
ZAKLJUČAK:
Tijekom 30 godina razvoja računala i njegove primjene
u radiologiji ne postoji danas uređaj u kojem na bilo
koji način nije zastupljeno računalo i/ili dio računala za
njegov rad.
Što je digitalizacija ?
Digitalizacija je pretvaranje analogne
informacije npr. slike u informaciju koju
prepoznaje računalo te je kao sliku vidimo na
monitoru - zaslonu
Vrste digitalne radiologije
•Digitalna fluorografija -
dijaskopija
•Računalna radiografija - CR
•Digitalna radiografija -DR
Digitalna fluorografija -
dijaskopija
Digitalizacija videosignala iz
fluoroskopskog
oslikavajućeg sistema
Analogno digitalni pretvarači
Većina signala koji se dobivaju iz detektora koji se
primjenjuju u radiologiji (CT, rentgenska dijagnostika,
nuklearna medicina itd.) obično su naponski ili strujni
signali analognog tipa. Često puta se njih može direktno
obrađivati no isto tako današnje vrijeme sve više
nameće potrebu dobivanja signala koji su digitalizirani,
dobiveni nekom vrstom pretvorbe. Takvi pretvarači
pretvaraju analognu veličinu u digitalnu i prikazuju je kao
digitalni broj.
Izvor:WEB
• Analogno digitalni (A/D) pretvarač predstavlja sučelje između analognih i digitalnih
sustava.
• A/D pretvarač pretvara analogni ulazni signal u digitalni izlazni signal.
• Najčešće korištene izvedbe A/D pretvarača su brojilom upravljani A/D pretvarač, A/D
pretvarač sa sukcesivnom aproksimacijom i A/D pretvarač s dvostrukom rampom.
• Temeljni sklop A/D pretvarača je analogni uspoređivač, komparator. Blok dijagram
analognog uspoređivača prikazuje slika. Ulazni signali u uspoređivač su naponi U1 i U2
dok je izlaz digitalni napon U0. Kada je uspoređivač na svom izlazu daje naponski
signal visoke razine (logička jedinica), dok u slučaju kada je U1<U2 izlazni napon je
niske razine (logička nula).
Analogni uspoređivač -
komparator
Wilkinsonov tip ADC pretvorbe
Svi su izlazni signali iz detektora impulsi, koji imaju određeno vrijeme porasta
signala (engl. rise time) i vrijeme pada (decay time). Impulsi koji dolaze na
ulaz pretvarača obično su kratki. Kako bi se eliminirali određeni šumovi i
smetnje, pretvorba se vrši samo za one signale koji su veći od nekog
podesivog diskriminacijskog nivoa, a on se izabire tako da je iznad nivoa
smetnji. Pretvorba započinje tako da se amplituda u ovom tipu pretvarača
najprije produži u produživaču amplitude. On se sastoji od jednog
emiterskog slijedila koje preko diode nabija kapacitor na vršnu vrijednost
amplitude signala. Kada ulazni signal počne padati, emitersko slijedilo ga
prati, pa se na anodi diode pojavi negativniji napon od onog na katodi, te se
ona zatvori (ne vodi struju). Time se kapacitor više ne može izbijati preko
diode, nego ostaje nabijen na vršnu vrijednost
Wilkinsonov tip ADC pretvorbe
Brojilo broji impulse konstantne repeticije točno onoliko vremena koliko se

izbija kapacitor a to znači proporcionalno s amplitudom ulaznog impulsa.
Ako se na ulaz postavi brana onda se omogućava da idući impuls ne pravi
smetnje dok je ADC zauzet pretvorbom. Vrijeme pretvorbe jednog impulsa
naziva se "mrtvo vrijeme". Kod svih mjerenja , a naročito kada impulsi
dolaze slučajno, poželjno je imati što kraće mrtvo vrijeme, kako se ne bi
odbacili impulsi koji dolaze na ulaz sa zahtjevom za pretvorbu. Zato
frekvencija oscilatora treba biti što viša. Poželjno je također imati kratke
impulse kako bi čekanje da oni dostignu svoju vršnu vrijednost bilo što kraće.
ADC sukcesivnih aproksimacija
Slično kao i kod Wilkinsonovog tipa jedan se kapacitor nabija na vršnu

vrijednost preko diode, no u ovom slučaju pamti se vršna vrijednost
ulaznog napona sve do kraja pretvorbe. Vršna vrijednost dovodi se na jednu
stranu komparatora napona, a na drugu stranu dovodi se stepeničasti napon
sa sve manjim korakom koji se uspoređuje s ulaznim signalom. U prvoj se
fazi komparator koristi za određivanje da li ulazna amplituda leži u gornjoj ili
donjoj polovici punog ADC opsega. Ako je amplituda niža od polovice punog
opsega skale ADC-a upisuje se nula u prvi najznačajniji bit binarne riječi
koja prikazuje izlaz iz ADC-a. Ako amplituda leži u gornjoj polovici opsega
pune skale krug učinkovito oduzima vrijednost jednaku jednoj polovici ADC
opsega od amplitude impulsa, propušta ostatak na drugu fazu, i upiše
jedinicu u najznačajniji bit. Druga faza načini sličnu usporedbu, ali samo sa
polovicom opsega ADC-a. Ponovo se nula ili jedan upišu u slijedeći bit
ovisno o veličini ostatka koji je propušten iz prve faze. Ostatak se nakon
upisa bita propušta u iduću fazu itd. U 10 takvih faza 10-bitna riječ se
proizvede koja pokriva opseg od 210 ili 1024 kanala.
Izvor:WEB
Osnovni dio digitalnog dijaskopskog uređaja
Digitalne slike se dobiju digitalizacijom video signala sa uobičajenog

fluoroskopskog oslikavajućeg sistema (lanca) koji se sastoji od pojačivača
rendgenske slike, sistema leća i TV kamere. digitalizirani video signal se
učitava u privremenu matričnu memoriju (frame buffer) i računalo kako bi
se omogućila suptrakcija i druge metode obrade digitalne slike.
DIGITALNA RADIOLOGIJA
II. DIGITALNO STVARANJE RTG.
SLIKE

4. TELERADIOLOGIJA
STVARANJE RTG. SLIKE- AQUSITION
1. Konvencionalna radiografija
Rtg. film
2. Digitalno stvaranje rtg. slike
Digitalizacija je pretvaranje analogne informacije

npr. RTG ZRAKA KOJE SU PROŠLE KROZ
BOLESNIKA u informaciju koju prepoznaje računalo
te je kao sliku vidimo na monitoru - zaslonu
Digitalna slika
neapsorbiranih x2
X2 zraka
X1
X-zrake
Postoje tri jasno odvojene tehnologije za digitalno oslikavanje
I. Skeniranje rtg. filma
II. Kompjutorizirana radiografija (CR)

FOSFORNE PLOČE
Rtg. film se zamjenjuje fosforom kojeg čita laser.
Filmsku komoru za razvijanje filmova zamjenjuje digitalizator i radna stanica.
Ukoliko se slika želi prikazati i na filmu osim radne stanice ipak je potrebna i
komora.
III. Digitalna radiografija (DR)
1. INDIREKTNA DIGITALNA RADIOGRAFIJA
A) SCINCILATORI S CCD KAMEROM

B) SCINCILATORI S AMORFNIM SILICIJEM
Još uvijek stvara analogni signal koji se treba digitalizirati.
2. DIREKTNA DIGITALNA RADIOGRAFIJA

FLAT PANEL DETEKTORI
Direktno stvara digitalni signal
DIGITALNO STVARANJE RTG.
SLIKE- AQUSITION
Kompjutorizirana radiografija
FOSFORNE PLOČE
Svrha slična elektronskom pojačalu u dijaskopiji.
Aktivni dio ploče je kao i u elektronskom pojačalu fosforni sloj koji apsorbira
elektrone rtg. zraka koji su prošli kroz tijelo.
KONSTRUKCIJA FOSFORNE PLOČE

1. Protektivni sloj štiti fosfor
1.
2. Fotovodljivi- Fosforni sloj- najčešće barij fluoro
2.
halid s obojanim centrima koji ‘zarobljavaju’
3. elektrone
4. 3. Reflektirajući sloj koji vraća nazad dio
5. svjetlosti koja je prošla kroz fosforni sloj
4. Sloj koji otklanja statički elektricitet
5. Leđa kazete napravljena od laganog polimera
SLIKE- AQUSITION
FOSFORNE PLOČE
STVARANJE SLIKE
Rtg. zrake koje prođu kroz pacijenta stupaju u interakciju s elektronima

kristala barijevog fluorohalida, predavajući im energiju i ti elektroni se
kreću te u jednom trenutku upadaju u obojene centre koji zaustavljaju
elektrone i tu ostaju zarobljeni. Elektroni se mogu osloboditi iz obojenih
centara tek kad im se podigne na višu razinu energije a to je moguće tek
u digitalizatoru.
SLIKE- AQUSITION
Kod fosfornih ploča koristimo se

istim formatima kazeta kao i kod
snimanja klasičnim radiološkim
filmom. 18x14 cm, 24x30 cm,
30x40 cm, 15x40 cm, 18x40 cm,
35x35 cm, 35x43 cm itd.
SLIKE- AQUSITION
FOSFORNE PLOČE
STVARANJE SLIKE- DIGITALIZATOR
Digitalni čitači ili “digitalizatori” su uređaji uz pomoć kojih digitaliziramo latentnu

sliku sa fosforne ploče.
Tako npr. nalazimo univerzalne čitače za sve formate kazeta
Digitalizator radi pomoću lasera.
Laser (Light Amplification of Stimulated Emission of Radiation) je uređaj koji
proizvodi i emitira uniformno svjetlo samo jedne valne duljine, što mu daje veliku
energiju. U kompjutoriziranoj radiografiji se koriste čvrsti i plinski laseri.
U digitalizatoru se koriste laseri koji emitiraju valne duljine crvene svjetlosti.
SLIKE- AQUSITION
FOSFORNE PLOČE
STVARANJE SLIKE
Kada se fosforna ploča stavi u digitalizator laser skenira ploču u cik-cak
smjerovima. Kako prolaze laserske zrake po ploči dio zraka predaje energiju
zarobljenim elektronima koji sada dobivaju dovoljno energije da pobjegnu iz
obojenih centara, a potom prelaze u stanje niže energije, emitirajući višak
energije kao svjetlost. Emitirano svjetlo će detektirati foto pojačalo, pojačati će
svjetlosni val i poslati u analogno digitalni konverter. AD konverter digitalizira
signal i privremeno ga sprema dok ga ponovno digitalno analogni konverter ne
prebaci kao sliku na ekran.
SLIKE- AQUSITION
FOSFORNE PLOČE
PROCEDURA
• Bolesnik se snimi uobičajenim načinom, samo se umjesto kazete s filmom stavi kazeta s fosfornom
pločom.
• Identifikacijski terminal (IDT) se koristi za stavljanje imena pacijenta i vrste pretrage u bar code
• Računalo automatski prepoznaje označenu kazetu i otvara procesne protokole za bržu manipulaciju
digitalnom slikom.
• Kazeta se stavlja u digitalizator (čitač slike) koji je također povezan s IDT.
• Digitalizator skida kazetu i skenira fosfornu ploču 100µm laserom. Foto pojačivač snima emitirano
svjetlo, a pojačalo ga pojačava i šalje u privremenu memoriju pomoću analogno-digitalnog konvertera.
• Digitalno analogni konverter pretvara digitalnu sliku iz računala u sliku na monitoru.
• Dodatna manipulacija slike na računalu ukoliko je potrebno
• Slika se trajno pohranjuje, snima na film, piše se nalaz.
SLIKE- AQUSITION
Fosforne ploče mogu biti

integrirane u digitalizator a ne
odvojene- takvi se aparati
koriste u slučajevima kad
radimo sa uvijek istom
veličinom ploče- npr.
snimanje torakalnih organa
PREDNOSTI KOMPJUTORIZIRANE RADIOGRAFIJE
CR – kompjuterizirana radiografija
77% postupaka u odnosu na kazeta – film sustav (23% manje
rada)
bolji konverzijski faktor – manja doza zračenja
Nije potrebno ponavljati snimku (ekspozicija, window-centar)
SLIKE- AQUSITION

A) Scincilatori s CCD pločom
Sastoje se od dvije glavne komponente:
1. fosforescentna ploča- scincilator (najčešće talijumom aktivirajući cezijev
jodid)
2. Fibrooptičkim vlaknima spojena na CCD uređaj
SLIKE- AQUSITION
A) Scincilatori s CCD pločom

STVARANJE SLIKE
Rtg. Zrake koje su prošle kroz tkivo padaju na kristale scincilatora i izbijaju
elektrone. Elektroni pri povratku na niži energetski nivo oslobađaju
elektromagnetske valove energije svjetla. Fotoni svjetla fiberoptičkim
vlaknima odlaze na CCD detektore (charge coupled devices) te kao digitalni
signal odlaze u radnu stanicu.
Problem malih CCD detektora:
Ako su mali treba ih više pa između
njih postoje praznine koje treba scincilator
digitalno ‘krpati’.
Problem velikih CCD detektora
Skupi su i treba biti dosta debeli sloj
koji otežava rad i ima dosta šuma Digitalni signal
SLIKE- AQUSITION
B) Scincilatori s flat panel pločom

Fosforescentna ploča- scincilator (najčešće talijumom aktivirajući cezijev
jodid) je smještena na sloj amorfnog silicija u kojem su na svjetlo osjetljive
diode koje proizvedu el. signal, a tranzistori provode signal koji se prevodi u
binarni kod.
STVARANJE SLIKE
SLIKE- AQUSITION
B) Scincilatori s flat panel

pločom
Prednosti:
Uski kontakt scincilatora i
detektora a-Si pa ima malo
raspršenog svjetla koji izaziva
šum na slici.
Uski kontakt omogućuje
detekciju i male količine
stvorenog svjetla, što
omogućuje veću kontrastnost
između tkiva malih razlika u
apsorpciji rtg. zraka.
SLIKE- AQUSITION

FLAT PANEL DETEKTORI- RAVNE PLOČE
Tekući kristali kao što je amorfni selenij bez prisustva rtg. zraka ili
svjetla su izolatori struje. U trenutku kad rtg. zrake padnu na amorfni
selenij njihova energija proizvede električni signal. Električni signal je
proporcionalan energiji rtg- zraka koje padnu na selenijsku ploču.
Ova karakteristika tekućih kristala omogućila je razvoj digitalnih ploča-
flat panel detektora.
SLIKE- AQUSITION

1. Pozitivno nabijena elektroda
2. Amorfni selenij
3. Kapacitator
Elektroda pozitivnog potencijala je smještena ispred ploče amorfnog kristala.

Kada rtg. zraka uđe u selenij (2), oslobađa elektron i pozitron: elektron ide
prema elektrodi (1), a pozitron na suprotnu stranu gdje ga sprema kapacitator
(3).
SLIKE- AQUSITION

U ploči se nalazi veliki broj tranzistora (engl. switch ili thin film transistors- TFT)
koji električni naboj iz kapacitatora prebacuju u pojačalo. Pojačalo pojačava
diskretne signale, a kontrolor tranzistora organizira pravilan izlaz signala tako
da se može detektirati položaj iz kojeg je signal došao.
U flat panel detektoru veličine 40x 40 cm nalazi se u prosjeku oko 7 000 000
tranzistora. Svaki od njih daje digitalni signal koji se ne može u potpunosti
poistovjetiti s pikselom ali se u praktičnom radu može smatrati da je to jedno te
isto.
SLIKE- AQUSITION

Građa
Amorfni silicij nanosi se u tankom sloju na
matricu od pretvornika (1) koji se smješteni
u stupcima u razmaku od 160 µm. Na
matrici od pretvornika svakom se
pretvorniku pridoda digitalna sklopka
(tranzistor TFT). Svaki pretvornik ima spoj s
pojačalom.
1.
SLIKE- AQUSITION

Prednost flat panel detektora:

1. Nije potrebna pretvorba rtg. zraka u svjetlo pa tek onda u električni signal-
ne gubi se dio zraka koje su slabije energije.
2. Obzirom da nema suvišnih pretvorbi, stvaranje slike je brže nego u
indirektnoj tehnologiji.
SLIKE- AQUSITION
Prednosti
3. Nema raspršivanja zračenja jer x- zraka čim upadne u kristal koji je
postavljen u kolumne, pretvara se u el. energiju i ne raspršuje se kao
u drugim tehnologijama. Zanemariv šum.
a. Fosforna ploča Scincilatori s CCD detektorima Flat panel ploče

SLIKE- AQUSITION

Nedostatak flat panel detektora:

1. Vrlo komplicirana tehnologija izrade s dosta grešaka. Između dva stakla
koja se gotovo zalijepe ostavi se otvoren jedan kut i kroz njega se ulije
amorfni kristal. Kako je sadržaj tekući može se dogoditi da na nekim
mjestima ostanu praznine koje neće imati elektronski podražaj i ostati će
na slici kao artefakti.
2. Vrlo skupi
3. Zahtijevaju potpunu zamjenu rtg. aparata dok se fosforne ploče mogu
koristiti i na već postavljenim aparatima.
4. Moraju biti povezani s računalom što je problem za mobilne rtg. uređaje.
Danas postoje kazete s flat panel detektorima s ugrađenom memorijom,
ali te kazete su znatno teže i osjetljivije od kazeta s običnim filmom.
PREDNOSTI DIGITALNE RADIOGRAFIJE
DR – digitalna radiografija
50% postupaka u odnosu na CR – sustav (50% manje rada)
38% postupaka u odnosu na kaseta – film sustav (62%manje
rada)
visoki konverzijski faktor (DQE) – manja doza zračenja
Nije potrebno ponavljati snimku (ekspozicija, window-centar)
DIGITALNA DIJASKOPIJA
1. Konvencionalna dijaskopija- elektronsko pojačalo
Vakumska cijev u kojoj dolazi do pretvorbe rtg. zraka u elektromagnetske valove

vidljivog svjetla.
a) Fotoni x-zraka padaju u ulazno polje gdje se nalazi fosforna ploča s
fosforilirajućim materijalom (najčešće cezijev jodid). Fosforilacijom se fotoni
x-zraka pretvaraju u fotone svjetla.
b) Sustavom leća i razlikom u naponu između ulazne katode i izlazne anode od
+25kV, fotoni svjetla se jako ubrzavaju i padaju na malu fosfornu ploču
izlaznog polja. Leće i razlika u naponu pojačavaju svjetlost koje je zbog toga
jače od ulaznog.
Dijelovi pojačala
1.Ulazno polje:
Aluminij
Fosforna ploča: natrijem aktivirajući cezijev jodid (CsJ: Na)
Fotokatoda: antimonij cezij (SbCs3)
2. Elektronska optika
3. Izlazno polje
Fosforna ploča tzv. P20: srebrom aktivirajući cink- kadmij sulfid (ZnCdS: Ag) koji emitira zeleno svjetlo.
1. Konvencionalna dijaskopija- elektronsko pojačalo
S vremenom, zbog propadanja kristala ulaznog i izlaznog polja opada prostorna i

kontrastna rezolucija el. pojačala
2. Indirektna digitalna dijaskopija
( X zrake se prvo pretvaraju u svjetlosne zrake a potom fotodetektori pretvaraju svjetlost u
električne impulse proporcionalne količini svjetlosti)
A) SCINCILATORI S CCD KAMEROM

2. Indirektna digitalna dijaskopija
B) SCINCILATORI S AMORFNIM SILICIJEM
Digital data
El.impuls u svakom pikselu se
ReadOut Electronics digitalno očitava i šalje u slikovni
procesor
Electrons Fotodioda apsorbira svjetlost i

Amorphous Silicon Panel pretvara je u električni impuls.
(photodiode/transistor array) Svaka fotodioda predstavlja
1pixel ili element slike.
Light Cezijum jodid scintilator apsorbira

Cesium Iodid (CSI) fotone x zraka i pretvara ih u
svjetlost.
X-RAY
PHOTONS
3. Direktna digitalna dijaskopija
Tekući kristali kao što je
amorfni selenij bez prisustva
rtg. zraka ili svjetla su izolatori
struje. U trenutku kad rtg.
zrake padnu na amorfni
selenij njihova energija
proizvede električni signal.
Električni signal je
proporcionalan energiji rtg-
zraka koje padnu na
selenijsku ploču.
Ova karakteristika tekućih
kristala omogućila je razvoj
digitalnih ploča- flat panel
detektora.
3. Direktna digitalna dijaskopija
Elektroda pozitivnog potencijala

(1) je smještena ispred ploče
amorfnog kristala.
1. Pozitivno nabijena elektroda
Kada rtg. zraka uđe u selenij
(2), oslobađa elektron i pozitron:
2. Amorfni selenij
elektron ide prema elektrodi (1),
a pozitron na suprotnu stranu
3. Kapacitator gdje ga sprema kapacitator (3).
U ploči se nalazi veliki broj tranzistora (engl. switch ili thin film transistors- TFT) koji električni naboj iz
kapacitatora prebacuju u pojačalo. Pojačalo pojačava diskretne signale, a kontrolor tranzistora
organizira pravilan izlaz signala tako da se može detektirati položaj iz kojeg je signal došao.
U flat panel detektoru veličine 40x 40 cm nalazi se u prosjeku oko 7 000 000 tranzistora. Svaki od njih
daje digitalni signal koji se ne može u potpunosti poistovjetiti s pikselom ali se u praktičnom radu može
smatrati da je to jedno te isto.
Najčešća upotreba dijaskopije:

1. Pregled probavnog sustava
2. Ciljane snimke
3. Digitalna subtrakcijska angiografija
4. Intervencijski zahvati
DIGITALNA DIJASKOPIJA Tv monitor
Rtg. film
Tri načina stvaranja DSA slika Digitalno

analogni
analogno digitalni konvertor
konvertor digitalni matrix
optika video lanac
1.
optika Digitalna video kamera (CCD digitalni matrix

kamera)
2.
el.pojačalo
1. Konvencionalna dijaskopija s
digitalni
pretvaranjem svjetla u digitalnu sliku
3. detektor (flat
pacijent panel) pomoći analogno digitalnog
konvertora
2. Konvencionalna dijaskopija s
Rtg. cijev digitalnom video kamerom (CCD-
charge coupled device)
3. Tehnologija digitalnih detektora (flat
panel detektori)
Prednosti digitalne dijaskopije:

1. Gubitak informacija u sustavu
konvencionalne dijaskopije
2. Brzina stvaranja slike
3. Bolje uočavanje detalja
4. Mogućnost adekvatne obrade slike i
mjerenja
III. DIGITALNO ARHIVIRANJE
SLIKOVNIH PODATAKA


4. TELERADIOLOGIJA
KRITERIJI ZA ODABIR MEDIJA ZA
POHRANU SLIKOVNIH PODATAKA
1. Trajna ili privremena pohrana?

Često je potrebno ponovno gledati i uspoređivati slike pacijenta tijekom
istog boravka u bolnici, zato je bolje imati brz pristup podacima
zadnjeg mjeseca i onda bi Redundant Array of Independent Disks
(RAID) bio adekvatan način pohrane.
Ako je dogovorno odmah trajno arhiviranje onda se slike odmah
spremaju na neki od optičkih diskova (CD, DVD, 5,5in OD), a ako ih
treba brzo pronaći onda je dobro imati juke box sistem koji
omogućuje brzo pretraživanje diskova.
Ukoliko je arhiviranje potrebno samo kao back up bez potrebe
pretraživanja onda su dovoljne digitalne vrpce koje su znatno jeftinije
i pouzdane.
2. Kolika je veličina dokumenta?

Uvijek je potrebno izabrati medij za pohranu koji može pohraniti veći broj slika,
čak i više pacijenata jer se tako smanjuje broj medija, ubrzava vrijeme rada za
pohranu i ubrzava pretraživanje arhive.
3. Koliko kvalitetna treba biti kopija dokumenta?
Većinom je potrebno da kopija u arhivi ima istu kvalitetu kao i original. Ponekad
se bolesniku preda slikovni materijal isprintan na papiru što je izrazito loša
kopija, ali tada je neophodno imati digitalnu kopiju u arhivi koja je identična
originalu.
4. Mogućnosti pretraživanja?
Najveći problem je ljudski faktor (krivo upisano ime, disketa spremljena na
krivom mjestu..). Da bi se izbjegli problemi najbolje je imati automatizirani
pretraživač, ali je trošak velik.
5. Koliko je vremena potrebno za pohranjivanje podataka?

Neki uređaji ne omogućuju arhiviranje za vrijeme rada novih pacijenata. U
takvih uređaja veća je mogućnost brisanja podataka.
6. Koliko dugo se podatci trebaju arhivirati?
Postoji zakonska legislativa ovisna o državi. U Hrvatskoj su bolnice dužne
čuvati arhivu bolesnika 5 god.
7. Kolika je cijena medija i njezina isplativost?
Često najjeftiniji medij za pohranu nije najisplativiji, isplativost se mjeri prema
ranije postavljenim pitanjima.
DIGITALNA POHRANA RTG. SLIKA
VRSTE MEDIJA ZA POHRANU

Mogu se podijeliti u tri vrste:
1. Magnetski sustavi
2. Optički sustavi
3. Magneto- optički sustavi
I. MAGNETSKI SUSTAVI ZA POHRANU SLIKA

Informacija se upisuje u šiframa 0 i 1 na magnetski sloj tako da
se dijelovi magnetskog sloja koji su nepravilno razbacani
podvrgnu jačem magnetskom polju koji dijelove sloja poreda u
pravilnu orijentaciju sjever- jug. Ta orijentacija ostane i nakon
prestanka djelovanja magnetskog polja.
Upisani pravilno poredani redovi 0 i 1 iščitavaju se uređajem koji
može detektirati promjene magnetskih polja.
I. MAGNETSKI SUSTAVI ZA POHRANU SLIKA

1. Floppy disk drives
Mali kapacitet- 1,4MB
Dobar za brzi prijenos podataka, ali ne i slika zbog male memorije
Lako se razbije
2. Hard disk drives
Kapacitet 4- 40 GB (500GB) sada im se kapacitet mjeri i u TB
Brzina pretrage- nekoliko milisekundi.
Nemogućnost jednostavnog transportiranja.
I. MAGNETSKI SUSTAVI ZA
POHRANU SLIKA
3. 2,5 inčni vanjski diskovi
• Mogu komunicirati s računalom preko USB ili
FireWire sučelja
• Kapacitet memorije 80- 320GB
• Kao hard diskovi se ugrađuju u prijenosna
računala
Buffalo MiniStation
Prestigio Dana Safe
SimpleTech
Toshiba USB mini
Western Digital Passport
II. OPTIČKI SUSTAVI ZA POHRANU SLIKA

Sustavi koji koriste svjetlo (laser) za pohranu i iščitavanje podataka.
Svi su građeni od tankog filma aluminija smještenog između
polikarbonata i acetata. Razlikuju se po temperaturi lasera kojom
se obrađuju.
1. CD- ROM- Compact Disc Read Only
Može se samo iščitavati podatke ali ne i upisivati nove.
2. CR-R- Compact Disc Recordable
Može se upisati podatke, jednom kad se upišu ne mogu se upisivati
novi.
3. CD- RW- Compact Disc Re-Writable
Podaci se mogu upisivati više puta

Zajedničke karakteristike CD-a
Kapacitet 650-800 MB
Veličina 120mm
Jeftini, jednostavni za prijenos i upotrebu
Nedostatak malog kapaciteta od svega 20-100 slika, problem
arhiviranja i pretraživanja

DVD- Digital Versatile Disk
Vrlo sličan CD- ROM ali koristi noviju tehnologiju s tanjim laserom što
mu omogućuje pohranjivanje više podataka.
Kapacitet 1 -4,7 GB
Može pohraniti veliku količinu podataka, laka dostupnost

‘Bluray’ Disk
Disk koji koristi plavo-ljubičaste laserske zrake koje omogućuju pohranu

velike količine podataka.
Kapacitet 23,3/25/27 GB
III. MAGNETO- OPTIČKI SUSTAVI ZA POHRANU

SLIKA
Sustavi koji koriste lasersku toplinu za demagnetiziranje magnetskog
polja koji ostaje kao trajan zapis.
MOD- Magneto Optical disc
STANDARDIZIRANI FORMATI ZA
POHRANJIVANJE BITMAPNIH SLIKA
•Slike je potrebno spremiti u formatu koji će očuvati sve karakteristike slike

•Slika može biti dokument koji se sastoji od nijansi boja, različitih slojeva i
staza. Neki formati podržavaju spremanje samo nekih dijelova ovakvog
dokumenta, a neki formati ne podržavaju ništa od toga
• U svrhu smanjenja slikovnih datoteka postoje tehnike sažimanja koje se
razlikuju po tome je li sa slike uklanjaju dio detalja ili boja pa se razlikuju
•A) negubljive tehnike, sažimaju podatke ne uklanjajući detalje
•B) gubljive tehnike, postižu jači stupanja sažimanja ali odbacuju dio
podataka
STANDARDIZIRANI FORMATI ZA
POHRANJIVANJE BITMAPNIH SLIKA
• Najčešći formati za pohranjivanje digitalnih slika

TIFF- Tagged- Image File Format, negubljivo sažimanje
Podržava RGB, datoteke u sivoj skali. Podržane dubine: 1, 8, 16, 32, 48 bita
JPEG- Joint Photographic Experts Group, gubljivo sažimanje
Podržane dubine: 8, 24, 32 bita, nalazi se u DICOM protokolima
GIF- Graphics Interchange Format, učestalo se upotrebljava za prikaz
grafike i slika u dokumentima na WWW i drugim on line servisima.
Negubljivo sažimanje. Podržane dubine 1 i 8 bita.
PDF- Portable Document Format, gubljivo sažimanje. Preporuča se ako se
želi u Photoshopu raditi sa slojevima na stranicama koje se dobiju iz drugih
izvora.
Podržana dubina 1,8, 24, 32 bita.
PACS SUSTAV
PACS- Picture Archiving and Communication System

1. Potreba adekvatnog arhiviranja
1. Uređaj (na kojem se Približno 0.5-1 dan

stvara digitalna slika)
2. Radne stanice Približno 1-5 dana
3. Razina arhive 1 RAID- Približno 2 – 20 tjedana

Redundand Array of
Independent Discs
4. Razina arhive 2 Približno 6 – 36 mjeseci
Jukebox
5. Razina arhive 3 Tape Približno 1-10 godina

Archive
PACS SUSTAV
2. Potreba za povezivanjem kompjuterskih sustava radi

brže i bolje komunikacije
Mogući načini organiziranja informatičkog sustava na radiologiji

*
2.
1.
3. Komunikacija 2 odjela
4. Komunikacija više odjela preko prave

telekomunikacijske mreže, telef. linija ili
ADSL-a
*Hub- jednostavna mreža ili kompjutorska jedinica

koja se može spojiti na više monitora.
- CR reader- čitač kompjutorizirane slike-
digitalizator, CT; MR, Angio uređaj
PACS SUSTAV
Rtg. dijagnostika i radiološke slike u informatičkom sustavu bolnice ne bi smjeli

biti odvojeni od drugih podataka o pacijentu koji je bio ili se nalazi u bolnici.
UMREŽAVANJE RAČUNALA-
INFORMATIČKA MREŽA
(COMPUTER NETWORKING)
• Računalna mreža je način spajanja računala na način da mogu izmjenjivati

informacije.
•Za pouzdanu komunikaciju među računalima nije dovoljno spojiti dva
računala žicom. Analogija se može povući s komunikacijom među ljudima,
gdje postoje vrlo složeni načini predavanja informacija.
• Za pravilnu komunikaciju potrebno je formulirati protokole preciznog
ponašanja računala u svakoj situaciji.
• Protokoli su jasno definirani načini djelovanja kojih se treba striktno držati.
• U informatičkoj mreži protokole sastavljaju informatički inženjeri.
• Postoje razni modeli mrežnih protokola

• Najpoznatiji model mrežnog protokola je (a.) Open Systems Interconnection
(OSI) protokol koji je postavila International Standards Organization (ISO). OSI
model se sastoji od sedam strogo definiranih stupnjeva- slojeva.
• Danas se sve češće koristi (b.) skraćeni model od četiri stupnja kojeg koristi
najpoznatija računalna mreža- Internet.
• Najjednostavniji model mrežnog protokola sastoji se od 3 stupnja: visoki,
srednji i niži stupanj (c.)
Najviši sloj: aplikacijski. Korisnik bira računarski
program koji će koristiti za komunikaciju.
Programi su vrlo raznoliki i ovise kojoj svrsi
služe. Npr. za slanje mailova postoje programi
za slanje, a za primanje mailova- programi za
primanje, web browsing, programi za
interpretaciju slika….
Srednji sloj: protokoli zaduženi za razbijanje

informacija u manje dijelove, stvaranje
dokumenata i usmjeravanje dokumenata u
pravom pravcu. Najpoznatiji protokol je
Transmission Control Protocol (TCP) koji se
koristi na Internetu. Za pronalaženje adrese
stranice na Internetu koristi se Internet Protocol
(IP).
Npr. IP adresa kompj u informatičkoj

učionici je 212.39.115.11
Najniži sloj: 1. Odluka o sustavu prijenosa

informacija: žičani, bežični. Žičani sustav može
biti bakrene žice, koaksijalni kabeli (telefonski
sustav), fibrooptička vlakna, velika razlika u
cijenama i načinu rada. 2. Konverzijske kutije koje
pretvaraju električne signale iz jednog tipa signala
u drugi. 3. Širina (engl. bandwidth)- količina
informacija koje se može prenijeti u jedinici
vremena. Mjeri se u giga, tera, peta bitima u
sekundi. Jako bitna odluka za prijenos rtg. slika
koje su jako velike- npr. digitalna slika toraksa-
10MB, potrebna brza mreža.
Jedna od definicija Interneta je da je to skup računala

po svijetu koji su spojeni raznim žičanim i bežičnim
sustavima koji govore raznim vrstama programskih
aplikacija preko TCP i IP protokola.
INFORMATIČKE MREŽE U BOLNICI

Radiološki informatički sustav- RIS (engl. Radiology Information System)
Bolnički informatički sustav- HIS (engl. Hospital Information System)
INFORMATIČKE MREŽE U BOLNICI

Razlika između RIS i PACS
PACS sustav sadrži slikovne informacije koje čuva kao arhivu i za
komunikaciju.
RIS sustav ima tekstualne informacije koje dijeli s drugim sustavima. On
ima informaciju o slikovnom dokumentu, gdje se nalazi, koji pacijent i kada je
napravio koju pretragu, ali sam nema te slike da ih prenese u sustav.
RIS može biti dio PACS-a, ali je još uvijek češće odvojen.
RIS
Procesi rada odjela Snimanje slika u DICOM Izvješća
radiologije formatu na CD/DVD sa Izvješća za HZZO
Planiranje usluga preglednikom Izvješća za plan i analizu
Predbilježba za preglede Obrada troškova pregleda Izvješća za praćenje i
Prijem i jedinstvena Naplata participacije upravljanje radom odjela
identifikacija pacijenta Razduživanje uputnica Temeljni podaci
Unos uputnice Kontrolni centar za upravljanje Repozitorij sa medicinskim
Radna lista po DICOM radom odjela (usluge, cijene, MKB, djelatnosti,
uređajima (DICOM Worklist) Integracija sa HIS-om liječnici itd.) i ostalim
Radna lista po radnim mjestima Evidencija osoblja šifrarnicima temeljnih podataka
(dijagnostikama) Osnovni podaci o osoblju zakonski obveznih u RH
Izravna veza i prihvat slika sa Izdavanje vlastite ID kartice Sigurnost
digitalnih DICOM modaliteta osoblja Visoka sigurnost snimaka i
Hvatač slika (FRAME GRABBER) Evidencija sistematskih ostalih podataka
sa ne-DICOM modaliteta i pregleda Odobrenja za rad u sustavu
digitalizacija u DICOM format Evidencija ozračenosti ovisno o ovlastima
Pohrana snimki u DICOM arhivu Evidencija i praćenje korištenja Evidencija pristupa sustavu
Pregled snimki pomoću DICOM slobodnih dana Zapisi o aktivnostima rada u
preglednika Evidencija i praćenje korištenja sustavu
Pisanje, diktiranje i potvrda godišnjeg odmora Evidencija pristupa sustavu
nalaza Evidencija bolovanja Zapisi o aktivnostima rada u
Ispis nalaza sa slikama Evidencija službenih putova sustavu
Ispis na laser kameru Evidencija dežurstava Korisničko sučelje
Ispis na pisač Evidencija znanstvenih radova Grafičko korisničko sučelje u
Evidencija stručnog bodovanja potpunosti na hrvatskom jeziku.
Skladište
Skladišno poslovanje (lijekovi,
sredstva, potrošni materijali)
OPTIMIZIRANI WORKFLOW – TIJEK RADA
MEDICINSKI STANDARD ZA
PRIJENOS DIGITALNIH SLIKA-
DICOM
• Za konvencionalni film dovoljan je izvor svjetla pa da svaki radiolog može

vidjeti sliku. Male razlike u ekspoziciji, razvijanju slika između različitih bolnica
ne radi veliku razliku u komunikaciji slikama.
• Ako se međutim digitalna slika spremi u šifri koja se razlikuje u samo
nekoliko bajtova od programa koji ima drugo računalo, ta slika se ne može
vidjeti.
• Prije pojave DICOMa informaciju o slici iz jednog sistema nije prepoznavao
drugi sistem.
Npr, podatak na slici da se radi o xy, rođenom 1999. i pregledan je 12. 03.
2006. može prepoznati kompjutor koji ima šifre poredane na isti način, ali ne i
kompjutor kojem prvo ide datum pregleda, a ime i prezime zadnje.
DICOM
• Za komunikaciju i prijenos slika između računala, arhiviranje i prikazivanje

digitalnih slika mora postojati jedinstveni standard kojeg bi se trebali držati svi
proizvođači radiološke opreme.
• 1985.g National Electrical Manufacturers Association (NEMA) i American

College of Radiographers su dogovorno napravili prvi tzv. ACR-NEMA
standard, koji je prva inačica DICOM standarda (Digital Imaging and
Communication in Medicine).
• Zadatak DICOM-a je da odredi jedinstven lako prihvatljiv skup pravila za

komunikaciju digitalnim slikama.
DICOM
• DICOM se sastoji od brojnih dokumenata, a za lakše snalaženje u
pretraživanju dokumenata svaki ima šifru- naziv dokumenta- PS 3X-YYYY.
YYYY je godina u kojoj je dokument izašao. Npr. dokument imena
Conformance drugi dio šifriran je kao Conformance PS 3.2-1996.
• Elektronska komunikacija DICOMa se bazira na modelu sedmoslojnog
protokola OSI kojeg je izdala ISO organizacija.
Sedmoslojni (ISO-OSI
model) vrlo je sličan
organizaciji velike tvrtke-
najviši sloj- ravnatelji, planeri
i voditelji programa tvrtke.
Najniži sloj- kamioni koji
prevoze robu koju proizvodi
tvrtka.
MEDICINSKI STANDARD ZA PRIJENOS
DIGITALNIH SLIKA- DICOM
Slika u
DICOM
formatu
(jpeg.)
Header:
Ime
Datum
Vrsta pregleda
Podatci o slici
MEDICINSKI STANDARD ZA PRIJENOS
DIGITALNIH SLIKA- DICOM
DICOM
TELERAIOLOGIJAMULTIX FD THORAX FD DIGISCAN Laserprinter

CD- ARHIVA
DIGITALIZATOR
DICOM3.0 - protokol DIGITALNA
ARHIVA
FL T.O.
P. FL
Compact
RADNA
STANICA
SIREGRAPH SIRESKOP SIRESKOP

SIREGRAPH CX
T.O.P. SX CF
HIS / RIS
TELERADIOLOGIJA
Modemski i bežični putovi omogućuju

komunikaciju slikovnim i pisanim podacima u
fizički odvojenim centrima.
Najpoznatiji teleradiološki centri- Norveška,
Finska i pokrajina u Španjolskoj gdje radiološki
inženjeri snime sliku u udaljenim, zabačenim
mjestima i pošalju sliku na anlizu u velike centre
gdje radiolog piše nalaz i šalje ga nazad
mjesnom liječniku.
Nedostatak: mogućnost manipulacije podatcima
TELERADIOLOGIJA
VRSTA podataka koji se

trebaju transferirati u
medicini
- Glas
- Klinički nalazi
- Video
- Fotografije visoke rezolucije
- Konvencionalne radiološke
slike
- CT, MR, UZV slike
IV. KVALITETA DIGITALNE SLIKE
SLIKU
• Brojevi i slova nisu jedini znakovi koji se mogu prezentirati grupom bitova.
Dogovorno se i radiološke slike mogu prezentirati kao velik broj bitova.
• Dogovorna šifra bitova predstavlja određenu nijansu boje sive skale koja je
onda osnovni element cjelokupne slike tzv. piksel.
• Za svaki piksel treba se odrediti i njegovo mjesto na slici- npr. prva bitna šifra
prezentira sivi piksel u gornjem lijevom uglu, druga šifra prezentira piksel do
njega, itd.
Pikseli se tako smještaju u pravilnu mrežu koju zovemo matriks. Broj piksela
koji može stati u matriks je danas najčešće 512x 512 (262 144).
Problem
262 144 je velik broj piksela i ako želimo vidjeti koliko je to kB treba podijeliti s 1024. 262 144: 1024 = 256kB memorije
za 1 sliku.
SLIKU
• Slika opisana pikselima najčešće se naziva bitmapa. Naziv potječe od činjenice

da su prvobitne bitmape bile “jednobojne”, tj. piksel je odgovarao jednom bitu, što
znači da je piksel mogao primiti samo jednu od dvije raspoložive boje (crna i
bijela).
• Za kvalitetniji opis slike neophodno je proširiti količinu podataka u jednom
pikselu, tj. treba se povećati dubina bitmape.
• Pojam dubine bitmape označava količinu informacija koju nosi svaki piksel.
Dubina bitmape izražava se brojem bita u pikselu.
Najčešće dubine bitmape:

8 bita po pikselu- moguća tzv siva skala boja od 256 nijansi. Omogućuje stavaranje polutonova.
16 bita po pikselu broj polutonova se penje na 65 536.
24 bita po pikselu 16 777 216 nijansi, potpuna skala u RGB boji tzv True Color
32 bita po pikselu za sliku u CMYK boji za grafičku industriju
SLIKU
OCJENJIVANJE KVALITETE SLIKE

1. Prostorno razlučivanje detalja- spacijalna rezolucija- OŠTRINA
- U fotografiji je oštro obrnuto od zamućeno.
- Najmanja udaljenost između dva dijela objekta koji se još uvijek mogu
detektirati kao odvojeni.
- Mogućnost detekcije oštrih rubova objekta kojeg promatramo na filmu
SLIKU

Često se opisuje koliko blizu mogu biti dvije linije prije nego ih oko vidi kao jednu
liniju. Potrebno je vidjeti linije i razmak između njih, a to se zove par linija (engl. line
pairs)
- Kao jedinica za oštrinu se koristi broj linijskih parova po milimetru (lp/mm).

Fotografski film ima prostorno razlučivanje nekoliko stotina lp/mm.
Na rtg. slikama se prostorno razlučivanje jako razlikuje:
Mamografski film 20 lp/mm
Uobičajeni film 5-7 lp/mm
Fluoroskopija 1-2 lp/mm
FORMAT BROJ REZOLUCIJ VELIČINA KOLIČINA

KAZETE PIXEL-a A PIXEL-a PODATAKA
(cm) lp/mm (µm) (MB)
18 x 24 1770x2370 5.0 100 8.4
24 x 30 1576x1976 3.4 150 6.3
35 x 43 1760x2140 2.5 200 7.5
Rezolucija slike je važan faktor za kvalitetnu sliku. Rezolucija klasičnog rtg

filma ovisi o veličini zrnaca fotomaterijala osjeljivog na svijelo. Rezolucija
kod uporabe fosfornih ploča i njihove digitalizacije ovisi o broju pixel-a od
kojih je sastavljena matrica slike. Što je više piksel-a na kvadratnoj površini to
je rezolucija slike veća. Kod samog početka rada sa fosfornim pločama
rezolucija dobivenih slika je bila ograničena te tako dobivena slika je bila
nešto manje rezolucije od filma. Razvojem digitalizatora postigla se veća
rezolucija pa tako danas koristimo fosforne ploče i digitalizatore koji imaju
rezoluciju kao i klasični radiološki film.
SLIKU

Oštrina definira jasnoću detalja na slici
CT presjek 1 lp/mm-
razlog malom prostornom razlučivanju CT i angio- DIGITALNA
TEHNOLOGIJA! Slika se prenosi na matrix koji se sastoji od određenog
broja pixela.
Prvi CT 1024x 1024

64x64
SLIKU
2. Kontrastno razlučivanje detalja- KONTRASTNOST

Kontrast je razlika između svijetlih i tamnih objekata,
najmanja prepoznatljiva razlika u svjetlosti između dva susjedna pixel-a
Kontrastno razlučivanje je značajno bolje u digitalnim radiološkim tehnikama
(CT, DSA…) jer je:
- značajno eliminirano raspršeno zračenje
- digitalno se bolje razlikuju i najmanje razlike u rtg. zrakama koje su prošle
kroz tijelo i svakoj se pripiše druga nijansa iz skale sive boje
- u digitalnim aparatima se i naknadno može promijeniti kontrastnost između
objekata- tzv. windowing.
Prilikom evaluacije digitalne slike, obično 10 bit-e tj. 1024
razina sive skale koristimo se mogućnostima promatranja
slike u kojem evaluiramo određeni dio sive skale. Koristeći
softverske mogućnosti “prozora”(window) i “centra”(center)
možemo u svakom trenutku odabrati područje sive skale (0 –
1024) koji želimo promatrati na monitoru
Bijelo = 1024 Bijelo
“Prozor”
Centar
Razine
Fiziološka svijetlosti
rezolucija na monitoru
ljudskog oka “Prozor”
je približno
50 razina
sive skale
Crno
Crno = 0
D
C
D C B A
(kolimator) (kost) (meko tkivo) (direktna radijacija)
Pixel
Područje podataka za nastajanje slike Doza zračenja

“Sirovi” podaci (10 bit)
Bijelo Sivo Crno
A/D konverzija (12 bit) 0 512 1024 Siva skala

0 4096
SLIKU
3. Šum (engl. signal- to- noise ratio)

- Omjer između vrijednog signala i šuma- varijacije u intezitetu koje ometaju
detekciju malih razlika u kontrastu objekta.
Vrste šuma
1. Šum zbog aparature- npr. ‘snijeg’ na televiziji, gubitak boje na starim slikama
2. Šum zbog nestalnog izvora informacije- rtg. zrake različite energije-
Ako je mala energija rtg. zraka objekt većinu zraka apsorbira, nema fine
razlike u razlici tkiva koja se mogu pratiti na snimci. Ako se želi bolja slika
potrebno je raditi rtg. zrakama jače energije- više zračenja za pacijenta.
Računarska Terminologija
Accession Number - broj koji se koristi za identificiranje postupka, uzorka, ili

studije. Može grupirati jednu ili više traženih procedura.
Acquisition Modality - IHE actor koji traži i stvara medicinske slike iz fizičkih
mjera (CT skener ili kamera Nuklearne Medicine). Također može stvoriti
kopiju u nijansama sive boje za pregledavanje slika te kreirati Key Image
Notes.
ACR-NEMA - udruga American College of Radiology i National Electric
Manufacturers Association (američki koledž radiologije i nacionalno udruženje
proizvođača elektroničke opreme) koja je razradila DICOM standard za
medical image communication (telemedicinu - teleradiologiju)
Actor - termin korišten od IHE za definiranje dijelova u radnom procesu. IHE

posebno izbjegava definiranje radnog procesa terminima korištenim u
informacijskim sistemima, foksirajući se na uloge koje se moraju odigrati kako bi
se završio određeni zadatak. Dijelovi koji se ugrađuju, te kako ih ugraditi, je plan
informacijskog nabavljača. Koje dijelove kupiti i dostaviti je pravo kupca. IHE
tehnički plan osigurava da ako su svi dijelovi u integracijskom profilu prisutni i
odgovaraju planu tada će profil raditi uspješno.
Address – stvarno ili koncepcijsko – pojmovno mjesto informacije u računalu i
/ili računala u mreži
ADSL - Asimetrična Digitalna Preplatnička Linija; metoda kompjuterskog
sučeljavanja preko postojećih telefonskih linija. Podržava prijenos podataka, i to
do 9Mbs primanja, te 640 Mbs slanja podataka.
ADT - Primanje/Slanje/Transfer. Koristi se kao referenca za registriranje
pacijenata, demografske informacije i informacije sistema, služi za manipuliranje
tim informacijama. Ponekad se odnosi na HL-7 poruke kojima se prenose
informacije.
ADT Patient Registration - IHE actor odgovoran za obradu demografskih i
ostalih pacijentovih informacija. Registriranje novih pacijenta sa Order Placer i
department System Scheduler/Order Filler.
Algorithm - set koraka i pravila kojih se mora pridržavati kako bi se riješio

određeni problem
Analog - kontinuirana prezentacija podataka nasuprot digitalnom kod koje se
podaci prezentiraju u malim jedinicama
ANSI - privatni sektor, non-profit, organizacija koja se bavi razvijanjem standarda.
Jedini U.S. predstavnik u ISO. ANSI je također stranka odgovorna (u U.S.) za
određivanje univerzalnih termina u DICOM komuniciranju.
Application – program, primjena, skupina ili grupa instrukcija koja kaže računalu
kako će izvršti zadatak. To je relativno složen skup instrukcija – uputa koje
računalo koristi za obaviti zadatak, npr. grafički prikazi, obrada teksta, sviranje
glazbe, gledanja filmova itd.
Archive – skup jedne ili više datoteka koje su sažete – komprimirane radi štednje
memorijskog prostora i /ili povečanja brzine prijenosa u mreži, a većinu ih nalazimo
sa nazivom .zip ili .sit ovisno o programu koji se koristi za kreiranje i sažimanje
datoteke
Bandwidth - mjera količine informacija koja može biti prebačena preko

komunikacijskog kanala. Najčešće je mjerena u bitovima ili bajtovima na sekundu sa
dodanim odgovarajućim prefixom (kilo-, mega-, giga-) po potrebi. Pošto mreže rade
na višestrukim nivoima, različiti nivoi mogu prepoznati različite količine bandwitha
preko istog kanala.
Basic Color / Grayscale Print Management / DICOM Print - osnovna DICOM
klasa koja sadrži dogovorene informacije potrebne za printanje u boji ili crno bijelih
slika
Baud - jedinica telegrafske brzine, (ekvivalent jednom morsovom kodu po sekundi).
Baud je predložen 1927 na Internacionalnoj Telegrafskoj Konferenciji. Nazvan po
francuskom inžinjeru J.M.E. Baudot koji je prvi uspješno konstruirao teleprinter.
Big Endian - jednosmjerni podaci su pohranjeni i transmitirani unutar konteksta
DICOM-ovog standarda. U big endian formatu najvažniji BITse šalje prvi; u little
endian formatu najmanje važan BIT je poslan prvi. Razlika je stvorena zbog toga što
se različite hardware platforme različito odnose prema digitalnim podacima. Način
prijenosa podataka (big endian nasuropt little endian) se dogovara između klijenta i
servera na početku komunikacije.
Client - kompjuterski program koji komunicira (obično putem Neta) sa udaljenim

(drugim) sistemom i traži informacije od tog sistema (servera) ili kompjuterskog
sistema na koji se taj program odnosi. Npr. client-ova radna jedinica kao što je PC
može pokretati program poput Web browser-a. Thick client (debeli klijent) je
klijentova radna jedinica koja ima jaki lokalni procesor, memoriju i kapacitet pohrane.
Thin client (mršavi klijent) je klijent čija radna jedinica ima minimalni lokalni procesor
ili pohranu i jedva da služi kao sofisticirani interface-a za mrežne resurse (servere)
Compression - matematičko smanjivanje dijelova podataka kako bi se smanjila
količina vremena potrebna za prijenos istih ili količine memorije potrebne za
pohranjivanje. Postoje dvije kategorije smanjivanja: lossless(bez gubitaka) i lossy (uz
gubitke). Lossless omogućuje matematičku funkciju koja vraća izgled u stanje prije
kompresije bez gubitaka podataka. Kod lossy kompresije dolazi do gubitaka
podataka koji ne mogu nikad biti vraćeni. Lossy kompresija se još uvijek dosta koristi
zbog velike mogućnosti kompresije (10-30:1, nasuprot lossless (2-5:1). Gubitak
podataka kod lossy kompresije ne moraju biti vidljivi, niti od većeg kliničkog značaja.
DIGITAL - prezentacija podataka u malim jedinicama ili paketima, nasuprot

kontinuiranoj analognoj prezentaciji
Digital Certificate - elektronički dokument koji sadrži digitalni "ključ" korišten za
šifriranje i dešifriranje poruka.
Digital Signature - elektronički potpis poruke kojim se tvorac poruke može
identificirati s istom lakoćom kao i da je ručno potpisao poruku. Digital signature je
svojstvenost određenih matematičkih metoda otkrivanja. Također se koristi za
kodiranje poruka. Ako netko želi poslati kodiranu poruku, pošiljalac koristi public
code kako bi zaštitio privatnost poruke; samo ovlašteni primatelj zna privatni kod
kojim dešifrira poruku. Poruka može biti potpisana tako da je pošiljalac prvo
provede kroz privatni kod, a zatim kroz nećiji javni kod. Primatelj prvo koristi privatni
kod za dešifriranje poruke, a tada pošiljateljov javni kod za ponovno dešifriranje
poruke. Kako je samo pošiljatelj mogao iskoristiti pošiljateljov privatni kod da izvede
početno šifriranje, primatelj može biti siguran o identitetu pošiljatelja. Večina
složenosti ovakve transakcije je prikrivena od korisnika, i brojevi za kodiranje su
obično pohranjeni u certifikatima.
DVD – Digital Versatile Disk “digitalni svestrani disk” industrijski standard, 5 inča u
promjeru, digitalni disk koji može pohraniti otprilike 5 do 17 Gigabajta podataka.
DVD je već prihvaćen standard u glazbenoj i filmskoj industriji i vjerojatno je da će
postati standard za pohranu podataka. Za sada još uvijek postoji konflikt kod
određivanja standarda za pohranu podataka na DVD formatu.
EMR/EPR - elektronički medicinski podaci/ elektronički podaci pacijenata
Encryption - metoda korištena za kodiranje podataka.
Gigabit Ethernet - najnovija verzija Etherneta, koja podržava prijenos podataka u

području od 1 Gigabita na sekundu. Prvi Gigabit Ethernet standard (802.3z(qv)) je
priznat od IEEE 802.3 Commitee 1998.godine
Grayscale Softcopy Presentation State ( GSPS ) - DICOM-ov objekt koji se
koristi za prijenos i pohranu transformacija kojima se obrađuje slika, s namjerom
da budu pravilno prikazane na softcopy uređajima. Ako korisnik manipulira slikom
(window/level, zoom, pan,…), GSPS može biti korišten za prijenos tih
manipulacija na Image Manager/Image Archive na taj način da transformirana
slika može biti reproducirana sa originala DICOM Image object preko Image
Display actor.
Grayscale Standard Display Function - mehanizmi korišteni za kalibraciju
displeja (i hard copy uređaja) na način da se slike mogu prikazivati preko različitih
uređaja. Koriste Barton Rose model ljudskog vida kako bi se maksimalno
povećala percepcija informacija sa skale sive boje.
GUI - Graphical User Interface: Programski interface koji se koristi grafikama kao
naredbama.
HIPAA - "The Health Insurance Portability and Accountability Act” iz 1996. Prvi
stavak osigurava zdravstveno osiguranje radnika i njihovih obitelji pri promjeni ili
gubitku radnog mjesta. Drugi stavak HIPAA-a traži od Department of Health and
Human Services da odredi nacionalni standard za elektroničke transakcije i
nacionalne identifikacije za davatelje zdravstvenih usluga, zdravstvene planove i
zaposlenike. Također osigurava privatnost zdravstvenih podataka.
HIS – “Hospital Information System”. Jedan ili više kompjutorskih sistema koji
obrađuju informacije neophodne za funkcioniranje zdrastvene ustanove. Takve
informativni sistemi obično sadrže informacije o prijemu, odjavi i transferu,
informacije o naplati, farmaceutske podatke, raspored pregleda, te inventura,
(upravljanje,analiza te planiranje rada bolnice)itd.
HL7 - "Health Level 7". Neprofitna organizacija, osnovana 1987. Cilj joj je
organiziranje standarda za elektroničku razmjenu kliničkih, financijskih i
administrativnih informacija između nezavisnih zdravstveno orijentiranih
kompjutorskih sistema. Ova organizacija radi na verziji 3 od HL7 standarda
IHE – “Integrating the Healthcare Enterprise”. Inicijativa, sponzorirana od HIMSS-a i

RSNA-a za osiguranje procesa rješavanja kompleksnih problema u radnom procesu
zbog sporosti dostavljanja medicinskih informacija na razne informacijske sisteme
Image Archive - IHE actor koji osigurava dugotrajnu pohranu slika, prezentacija, Key
Image Notes i Evidence Documents (dokazni dok.). Trenutno, Image Archive i Image
Manager actors se dobivaju u paketu (dobavljač vas mora opskrbiti s oba). Ovo se
može promijeniti u budućnosti tako da Image Manager može komunicirati sa bilo
kojim Image Archive-om.. To bi povećalo fleksibilnost u razmještaju.
Image Creator - IHE actor koji kreira dodatne slike, Grey Scale Presentation States,
Key Image notes, i/ili Evidence Documents i šalje ih u Image Archive. Ovaj actor
također pravi zahtjeve za obvezu pohrane u Image Manager za poslane podatke.
Image Depth - broj bitova koji predstavljaju jedan pixel u slici. Ovaj broj predstavlja
oštrinu fizičke akvizicije slike(tj broj razina sive skale npr.1024 kod radioloških slika).
Sve vrijednosti piksela ne mogu biti prikazane simultano.
Image Display - IHE actor koji omogućuje razgledanje slika pacjenta, može
podržavati povrat i prikaz izabranih grupa slika, Grey Scale Presentation Scales, Key
Image Notes, I Evidence Documents.
ISDN – “Integrated Service Digital Network”. Set komunikacijskih standarda
namjenjenih da s vremenom zamijene telefonski sistem. ISDN omogućuje da jedna
žica optičkog kabla prenosi glasovne, digitalne i video informacije.
ISO – “International Organization for Standardization”. Svjetska organizacija
nacionalnih standarda koju sačinjavaju oko 100 zemalja. Osnovana 1947, ISO je
nevladina organizacija. Njena misija je da promovira standardizaciju i srodne
aktivnosti u svijetu, s namjerom da olakša internacionalnu razmjenu dobara i usluga i
da razvije kooperacije u sferama intelektualnih, znanstvenih, tehnoloških i
ekonomskih aktivnosti. ISO stvara internacionalne dogovore koji se objavljuju kao
Internacionalni Standardi. ISO je također razvio sedmi-nivo modela mrežnog
komuniciranja poznat kao otvoreni sistem komunikacije (OSI), na kojem se bazira
veliki broj modernih kompjutora.
ISP – “Internet Service Provider”. Kompanija koja omogućuje pristup javnom
internetu.
Java - programski jezik orijentiran prema objektu. Koristi se za razvoj aplikacije koja
se može izvršiti na bilo kojem kompjuteru na mreži koristeći podatke locirane bilo gdje
na mreži.
JPEG – “Joint Photographic Experts Group” (www.jpeg.org) grupa odgovorna za
kompresiju slika. Podržava lossless i lossy kompresije. Dijelovi JPEG-a su
inkorporirani u DICOM-ov standard.
Modality - termin korišten za opisivanje uređaja poput CT, MRI, US, CR, DR, i
drugi.
Modality Performed Procedure Step ( MPPS ) - DICOM transakcije korištene za
informiranje određenih actora o završnom statusu koraka u traženoj proceduri.
Modality Worklist ( MWL ) – DICOM-ov servis za osiguranje prenosa podataka o
pacijentu i o postupku Acqusition Modality-u tako da korisnik tog modela ne mora
manualno upisivati te podatke. To je vrlo važno kako se ne bi trebalo svaki put
nanovo upisivati ogromna količina podataka.
Modem – skraćenica od riječi modulacija i demodulacija, a koristi se za uspostavu
veze sa drugim računalima preko telefonske linije.
Object - Informacijski objekti. Termin “object” se odnosi na novi način

razmišljanja o informacijama i nove metode manipuliranja informacijskim
objektima. U tradicionalnom procesiranju informacija, kompjutorski programi
su implementacije algoritama koji rade na podacima. Kod object-oriented,
dijelovi informacija koji na neki način prezentiraju kolekciju su grupirani sa
dijelovima programa koji vrše radnju na informaciji unutar object-a. Tako object
sadrži ne samo dio informacije nego i neophodne metode manipuliranja tom
informacijom.
Optical Disk – Optički disk kojeg nalazimo u dvije varijante. WORM – Write
Once Read Many, mogućnost pohrane podataka jednom a čitanja podataka
više puta te
MO – Magneto Optical, mogućnost pohrane podataka više puta.
PACS – Picture archiving and communication system Arhiviranje slika i

komunikacijskih sustava. Široki termin koji obuhvaća brojne kompjutorske
sustava koji služe za stvaranje, prijenos, pohranu i prikaz digitalnih informacija u
medicinskom polju.
Password – niz skrivenih znakova koji potvrđuju identitet korisnika računala
PCMCIA/PCI – Personal Computer Memory Card International Association /
Peripheral Componenent Interconnect, u početku razvijana kao dodatna
mogućnost memorije za prijenosna računala, danas standard zasnovan na čip
tehnologiji za izravno priključenje perifernih uređaj npr. modem, CDR,DVD, fax,
elektronske memorije itd.
Pixel – osnovni element slike
Performed Procedure Step Manager ( PPS ) - IHE actor koji redistribuira

Modality Performed Procedure Step informacije iz Acquisition Modality ili Image
Creator u department System Scheduler/Order Filler i Image Manager.
Query / Retrieve - u generičkom smislu, query/retrieve (pitanje/povrat) je par

database transakcija koji se često događa u database aplikacijama. Upit je
upućen database da pronađe odredjeni dio informacije; tada se obavlja
povratna operacija da se to postigne. U kontekstu prikaza medicinskih slika,
Q/R je jedan od servisa određen DICOM-ovim standardom. Uređeji koji
omogućuju Q/R su serveri (cf, SCP) dok oni koji rade takve zahtjeve su klijenti
(cf,SCU)
RAID – “Redundant Array of Inexpensive Disks”. Metoda slaganja visestrukih,
jeftinih arhiva diskova tako da količina pohrane, brzina pristupa, i ponavljanje
informacija mogu biti jednostavno označeni. Mehanizam visestruke disk -
pohrane je puno vise pouzdana nego tradicionalna pohrana na jedan (veliki)
disk sistem. Postoje pet nivoa RAID pohrane, koji razmjenjuju termine veličina,
brzina i ponavljanja.
Redundancy - koncept u kojem postoje rezervni dijelovi u sistemu, tako da
zakazivanje jednog dijela nije povezano sa padom cijelog sistema.
RIS – “Radiology Information System”. Jedan ili vise kompjutorskih sustava na

radiološkom odjelu koji obrađuju informacije neophodne za rad tog odjela. RIS
obrađuje informacije pacijenta, liječnika i financijske izvore predviđene za radiološke
procedure, pronalaženje podataka pohranjenih na filmove, te radiološke izvještaje.
RIS, HIS i PACS moraju biti u mogućnosti razmjenjivati podatke.
Scanner – uređaj koji pretvara stvarne – fizikalne podatke u računalne podatke

npr. slike, tekst itd.
SCSI – Small Computer Serial Interface, dio računala za brzu komunikaciju
između dijelova računala npr. diskova, modema, I/O uređaja, skenera itd.
SCP – “Service Class Provider”. DICOM-ov termin za program servera.

SCU – “Service Class User”. DICOM -ov termin za program klijenta. DICOM definira
usluge koje mogu biti ponuđene. Klijenti koji traže te usluge, zovu se “Service Class
Users”.
Secure Node - IHE actor koji potvrđuje identitet drugog čvora (node), i određuje da
li je razmjena s drugim čvorom (node) dozvoljena. Održava točno vrijeme.
Server - kompjutorski sistem koji dostavlja informacije na zahtjev klijenta.
Service Object Pair ( SOP ) Class - kombinacija DICOM Servisa i IOD. Ovaj par
opisuje uslugu i tip objekta nad kojim se ta usluga vrsi. Npr., C-store servis se
uparuje sa CT Image objektom. Svakom SOP class pridodan je Unique Identifier
(UID).
Unique Identifier ( UID ) - (numerička) sekvenca karaktera koja garantira da je
jedinstvena (unikatna). Omogućuje jedinstvenu identifikaciju podataka širokog
područja. U DICOM-u, UID se koristi za identifikaciju svih objekta (objects).
Garantiraju jedinstvenost u više zemalja, sites (sajtova), trgovaca i opreme.UID za
upotrebu u DICOM su registrirani kod ISO kako bi se izbjeglo ponavljanje
(duplikacija).

Digitalna Radiologija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Digitalna Radiologija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

RAČUNALA U RADIOLOGIJI

Ispit se sastoji od:

 Seminarskog rada i prezentacije

1. Rtg. zrake 12. DSA

1896. 1918. 1955. 1973. 1972.

K. Zuse- Z3 Izum Texas

1614. ~1680. 1835. 1890. 1946. 1952. 1957.

1965. 1971. 1976. 1982. 1985. 1990.

1. I generacija računala (od izuma tranzistora, 1947-

• Naša civilizacija koristi se u svakodnevnom radu s

• Jedna živčana stanica ne može davati puno

Npr. grupa od 4 bita u različitim kombinacijama daje

• Brojevi nisu jedini znakovi koji se mogu

• Danas se najčešće koriste šifre s grupama od po 8 bitova.

bajt snaga jedinica simbol

Prednost binarnog sustava pred dekadskim:

Problem binarnog sustava:

• Slika opisana pikselima najčešće se naziva bitmapa. Naziv potječe od

Najčešće dubine bitmape: Ljudsko oko

1. DIGITALNO STVARANJE RTG. SLIKE

Vrste računala obzirom na snagu ili moć računanja se dijele na:

1. Sklopovlje računala (hardware)- Fizičke komponente računala

Von Neumannova arhitektura računala

SREDIŠNJA JEDINICA ZA OBRADU- central processing unit

1. RAM MEMORIJA promjenjiva

• Memorija RAM (engl. random access memory).

• Memorija RAM (engl. random access

•Podaci se u obliku bitova spremaju u tranzistore ili

pohranjivati u trajnu memoriju. ROM

Kapacitet RAM memorije se opisuje u bajtima. Što ima više

• Memorija ROM (engl. read only memory)

c) BIOS- basic input/output system

Sustav žica koje razvoze podatke između procesora i memorije, ulaznih i

e) PCI BUS (peripheral component interconnect)

Sustav žica koje omogućuju da se lako u sustav povežu nove komponente,

1. Aluminijske ili staklene ploče (jedna ili više njih)

Operating a mechanical mouse.

PRIKLJUČCI- ULAZNO/IZLAZNI SKLOPOVI

Koristi se prvi put kod

1. Kod svih uređaja koje se

Krajem 80-tih i početkom 90-tih nagla

Brojilo broji impulse konstantne repeticije točno onoliko vremena koliko se

Slično kao i kod Wilkinsonovog tipa jedan se kapacitor nabija na vršnu

Digitalne slike se dobiju digitalizacijom video signala sa uobičajenog

1. DIGITALNO STVARANJE RTG. SLIKE

2. Digitalno stvaranje rtg. slike

Digitalizacija je pretvaranje analogne informacije

Postoje tri jasno odvojene tehnologije za digitalno oslikavanje

I. Skeniranje rtg. filma

II. Kompjutorizirana radiografija (CR)

III. Digitalna radiografija (DR)

1. INDIREKTNA DIGITALNA RADIOGRAFIJA

A) SCINCILATORI S CCD KAMEROM

2. DIREKTNA DIGITALNA RADIOGRAFIJA

KONSTRUKCIJA FOSFORNE PLOČE

Rtg. zrake koje prođu kroz pacijenta stupaju u interakciju s elektronima

Kod fosfornih ploča koristimo se

Digitalni čitači ili “digitalizatori” su uređaji uz pomoć kojih digitaliziramo latentnu

Fosforne ploče mogu biti

2. INDIREKTNA DIGITALNA RADIOGRAFIJA

2. INDIREKTNA DIGITALNA RADIOGRAFIJA

A) Scincilatori s CCD pločom

B) Scincilatori s flat panel pločom