Pripremili smo za vas, naše drage čitatelje, nešto novo: od danas pa narednih 100 tjedana

(točnije 100 ponedjeljaka), objavljivat ćemo najčešće jezične pogreške u hrvatskom. Pitali
smo naše lektore može li ih se uopće toliko nabrojati i svi su bili jednoglasni: bez ikakva
problema! Pa, krenimo onda na posao!

Pogreška br. 1: sljedeći vs. slijedeći

Sljedeći je pridjev u hrvatskom jeziku, a pridjevi, to znamo još iz osnovne škole, prate
imenice, npr. sljedeći mjesec, sljedeći put, sljedeća stranica

Slijedeći je glagolski prilog sadašnji. Ne, nije tako komplicirano kao što izgleda. Evo
primjera: Slijedeći taj trag, došli smo do kuće u šumi. Ovaj oblik može se zamijeniti i nekim
drugim glagolskim oblikom, a da značenje ostane isto, primjerice: Kad smo slijedili taj trag,
došli smo do kuće u šumi.

Pogreška br. 2: prijedlozi sa vs. s

Koliko ovakvih grešaka svakodnevno vidimo u tisku, a pravilo je toliko jednostavno: sa se

upotrebljava ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z i ž.
Primjer: sa Šimom, sa sestrom, sa Željkom.

Isto tako, sa se upotrebljava ispred riječi koje počinju suglasničkim skupovima ks- i ps-,
odnosno gdje je drugi suglasnik s, š, z ili ž, npr. sa Ksenijom, sa psom, sa pšenicom i sl.
i ispred izgovorno teških suglasničkih skupina (ne brinite, nije to atomska fizika :) ) npr. sa
mnom. Inače se upotrebljava prijedlog s (s tehnologijom, s predsjednikom i sl.)

I to je to! Stvarno nije teško, zar ne? :) Čitamo se sljedeći ponedjeljak!

Pogreška br. 3: ako vs. ukoliko

Ljudi dragi, ovo je toliko jednostavno da nema potrebe griješiti :)

Pravilo: uvijek se koristi ako

Primjer: Ako nećeš doći, nećemo imati sastanak.

Ukoliko je vezni parnjak i dolazi samo i jedino ako se u istoj rečenici nalazi napisano
utoliko.

Primjer: Ukoliko vi plaćate, utoliko ćemo popiti kavu.

U svim drugim slučajevima je ako. U novije vrijeme dosta se ‘’forsira’’ ukoliko umjesto ako
jer ga svi govore (nemamo pojma zašto, valjda zvuči učenije), pa bi se gramatika trebala
prilagoditi sociolingvistici, ali to još nije nigdje normativno zabilježeno.

Je li tako da je ovo turbo jednostavno? :)

Pogreška br. 4: budući da vs. pošto

Odmah da nešto razjasnimo na početku: ne, ova dva veznika nisu ista :)

Pošto je vremenski veznik i zamjenjiv je s nakon što.

Primjer: Pošto smo stigli, skinuli smo kapute i sjeli za stol.

Budući da je uzročni veznik i stoji jedino na početku rečenice. Ako ga poželite staviti u
sredinu, morat ćete ga zamijeniti s jer.
Primjer: Budući da nisi došao na vrijeme, počeli smo sastanak bez tebe.

Odnosno, s jer u sredini: Počeli smo sastanak bez tebe jer nisi došao na vrijeme.

Ovo nije neka mudrost, zar ne?

Pogreška br. 5: zato što vs. zato jer

Ova pogreška djelomično se nadovezuje na ono o čemu smo prošli put pisali.

Ovo možemo razjasniti u jednoj rečenici: zato jer je netočno, ali je vrlo uvriježeno u jeziku.
No, ne dajte se smesti :)

Koristi se uvijek zato što: Otišla sam kući zato što sam bila umorna.

Zato što zamjenjiv je s jer: Otišla sam kući jer sam bila umorna.

Eto - i to je to!

Pogreška br. 6: gdje vs. kamo vs. kuda

Gdje - lokacija, točka, odnosno mjesto na kojem se trenutno nalazite

Primjer: Gdje ste sada (odnosno: gdje se nalazite)? - Evo nas kod Pere, upravo krećemo na
put.

Kamo - odredište, odnosno cilj

Primjer: Kamo idete? - Idemo do Pere.

Kuda - put kojim nekamo idete

Primjer: Kuda idete do Dubrovnika? - Idemo preko Bosne i Hercegovine.

Čitamo se sljedeći ponedjeljak :)

Pogreška br. 7: siječanj vs. siječnja (u pisanju datuma)

U pisanju datuma UVIJEK se upotrebljava druga opcija, primjerice: Idemo na skijanje 14.
siječnja sljedeće godine.
Još primjera: Sveta tri kralja slave se 6. siječnja ili Moj rođendan je 26. siječnja, priredit ću
veliku zabavu.

Po istom ovom principu pišu se i ostali mjeseci:

14. veljače
3. ožujka
17. travnja
21. svibnja
26. lipnja
19. srpnja
1. kolovoza
9. rujna
10. listopada
22. studenog(a)
15. prosinca

I UVIJEK je tako :)

Do sljedeće jezične pogreške!

Pogreška br. 8: decimalna točka vs. decimalni zarez

Rekla nam je jedna naša lektorica: "Napišite savjet ovako: decimalna točka ne postoji. Nema
je. Jednostavno, ne postoji." :)

Iz gore navedenog zaključujete što je točno. No, da pojasnimo: uistinu, ne postoji decimalna
točka, već se u decimalnim brojevima piše zarez bez razmaka među brojkama, npr. 7,5.

Katkad se, radi što bolje preglednosti, u velikim brojevima točkom odjeljuju tisuće od stotina,
a zarezom milijuni od tisuća, i to bez razmaka između brojaka, npr. 15,575.500.

Umjesto zareza i točke obično se ostavlja prazno mjesto, npr. 15 575 500.

Eto, gradivo je naučeno u čas posla!

Pogreška br. 9: zbog vs. radi

Radi je prijedlog i veznik kojim se izriče namjera i cilj radnje, a zbog je prijedlog i veznik
kojim se izriče uzrok.
Primjer: Nisam napravio zadaću zbog toga što nisam imao vremena, ili Došao sam radi
provjere stanja na svojemu računu.

U ovoj su rečenici dobro upotrijebljena oba prijedloga: Otišao je u Kanadu zbog neimaštine, a
radi zaposlenja.

Katkad nije posve jasno koji od tih prijedloga (veznika) treba upotrijebiti: npr. u natpisu
Zatvoreno zbog/radi preuređenja može se razumjeti da je trgovina zatvorena s namjerom da
se preuredi, a može se reći da je preuređenje uzrok tomu što je trgovina zatvorena. U takvim
je slučajevima bolje upotrijebiti uzročni prijedlog zbog jer uzrok ne uključuje nužno i
namjeru, dok namjera uvijek uključuje i uzrok.

Pogreška br. 10: koji vs. kojeg

Koji i kojeg dva su oblika akuzativa zamjenice koji koja se vrlo često nepravilno koriste,
odnosno u upotrebi oblik kojeg gotovo u potpunosti potiskuje oblik koji.
Kojeg je akuzativni oblik zamjenice koji se koristi za živa bića, primjerice: To je čovjek
kojeg sam voljela.

Koji je akuzativni oblik jednak nominativu, a koristi se za neživa bića: Ugovor koji smo
potpisali jamči nam bolje uvjete rada.

Pogreška br. 11: kako … tako i

Konstrukcija kako … tako i iznimno se često može pročitati i čuti, a pritom se najčešće
upotrebljava u pogrešnom značenju.

Promotrimo rečenicu: Navijači su navijali kako na južnoj tako i na sjevernoj tribini. Značenje
navedene rečenice ne izražava, kako se to često misli, sveobuhvatnost navijača (dakle, i
navijače na južnoj i navijače na sjevernoj tribini). Kako i tako su načinski prilozi pa je
značenje naše rečenice sljedeće: Navijači na južnoj tribini i navijači na sjevernoj tribini
navijali su na jednak način. Želi li se izraziti sveobuhvatnost, valja se poslužiti vezničkom
konstrukcijom i … i: Navijači su navijali i na južnoj tribini i na sjevernoj tribini.

Pogreška br. 12: bez da vs. a da

Bez da je doslovan prijevod "ohne dass" i "ohne zu" s njemačkog, a njegova hrvatska inačica
je a da. Evo nekoliko primjera:

Ušao je, a da to nitko nije primijetio.

Naplatili su račun, a da nisu isporučili proizvod.

Pogreška br. 13: svoj vs. moj

U hrvatskome se jeziku pripadanje subjektu i objektu označuje povratno-posvojnom

zamjenicom svoj.
Primjer: Uzeo sam svoju bilježnicu, Pogledaj u svoju knjigu, Odnijeli smo svoje stvari, Uzmite
svoje torbe, a pogrešno je dakle: *Uzeo sam moju bilježnicu, *Pogledaj u tvoju knjigu,
*Odnijeli smo naše stvari, *Uzmite vaše torbe.

Kad je riječ o pripadanju posjedovatelju označenu 3. licem jednine ili množine, značenje
rečenice u kojoj je upotrijebljena posvojna zamjenica (njegov, njezin, njihov) razlikuje se od
značenja rečenice u kojoj je upotrijebljena povratno-posvojna zamjenica svoj. Npr. rečenica
Marko ima njegovu knjigu znači da Marko ima knjigu koja ne pripada njemu, nego pripada
kojoj drugoj muškoj osobi, a rečenica Marko ima svoju knjigu znači da knjiga pripada Marku.

Kad je riječ o izricanju pripadanja 1. licu, osobito jednine, uporaba zamjenice moj umjesto
zamjenice svoj dopuštena je u osobito afektivnim kontekstima, npr. u posvetama: Mojoj
dragoj majci.

Pogreška br. 14: Nova godina vs. nova godina

Jedna prigodna za kraj godine: čestitate li nekome Novu godinu poželjeli ste sretan samo
1.1.2013., a čestitate li novu godinu poželjeli ste mu sretnu cijelu 2013. ili bilo koju drugu
godinu :)
Stoga, dragi naši čitatelji, sretna vam nova godina!

Pogreška br. 15: pjevati ću vs. pjevat ću

Sjećate li se definicije futura prvog iz osnovne škole? Išla je nekako ovako: futur prvi tvori se
od nenaglašenih oblika nesvršenoga prezenta pomoćnoga glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo,
ćete, će) i infinitiva glagola koji se spreže: ja ću pjevati, ja ću biti, ti ćeš čitati.

Kad infinitiv na -ti dolazi prije oblika pomoćnoga glagola, ispušta se završno -i: bit ću, pjevat
ću, čitat ću. Stoga, pravilno je: Ja ću pjevati ili Pjevat ću, a nepravilno je Pjevati ću.

Pogreška br. 16: ni vs. niti

Sastavni veznik ni povezuje imenske riječi i negira njihov sadržaj.

Primjer: On nema ni kučeta ni mačeta.

Sastavni veznik niti povezuje niječne rečenice, tj. stoji uz glagole.

Primjer: Niti me to zanima niti ću se u to miješati.

Pogreška br. 17: oba vs. obadva

Oba oblika su dopuštena jer su se ustalila u upotrebi. No, prednost treba dati obliku oba jer je
oblik obadva tautologija (ponavljanje istog značenja unutar jedne riječi, odnosno, na primjeru:
oba već znači dva, stoga nema potrebe govoriti obadva.

Pogreška br. 18: deklinacija muških imena

Jeste li nedavno gledali film s Brad Pittom? Eh, niste, nego ste gledali film s Bradom Pittom.
Kada dekliniramo muška imena, bilo strana ili hrvatska, dekliniramo ime i prezime.

Primjer: Jučer sam gledala film s Ivom Gregurevićem u glavnoj ulozi.

Pogreška br. 19: deklinacija ženskih imena

Ovo zapravo i nije pogreška, no ostanimo dosljedni nazivu ove teme. :)

Jeste li pročitali neki članak Lade Badurine ili Lade Badurina? Sasvim je svejedno, jer je i
Badurina i Badurine ispravno.

No, valja spomenuti i prezimena koja završavaju na suglasnik: vjerojatnoće vam prirodno
doći da ih ne deklinirate, primjerice: Jučer sam gledala novu predstavu s Juditom Franković u
glavnoj ulozi.

Sukus:

 ženska imena uvijek se dekliniraju,

 ne dekliniraju se prezimena koja završavaju na suglasnik (npr. Milin, Odak,
Franković)
  prezimena koja završavaju na samoglasnik mogu se ili ne moraju deklinirati -
kako vam drago!

Pogreška br. 20: preporuča vs. preporučuje

Preporuča li se dobra knjiga ili se ona preporučuje? Iako bi većina govornika izabrala prvu
mogućnost, knjiga se svakako preporučuje. Valja, naime razlikovati svršeni glagol preporučiti
od nesvršenog preporučivati.

Za lakše pamćenje - pismo se uvijek preporuča, dok dobru knjigu, film ili predstavu
preporučujemo.

Pogreška br. 21: u vezi s kim/čim vs. u vezi koga/čega

Hoćete li s nekim razgovarati u vezi problema koji vas muči ili u vezi s problemom koji vas
muči? Ako ste se odlučili za drugu mogućnost, u pravu ste - u hrvatskom je jeziku točna
sročnost u vezi s kim/čim, a ne u vezi koga/čega (iako se taj oblik svakako češće čuje).

Pogreška br. 22: materinski vs. materinji

Prije nekoliko je dana bio Svjetski dan materinjeg jezika. Ili ipak materinskog? Iako u
hrvatskome jeziku ova dva oblika supostoje, nisu ravnopravni. Prednost svakako ima oblik
materinski te je odlika višeg stila standardnog jezika. Oblik materinji valjalo bi izbjegavati
jer je odlika nižeg stila standardnog jezika.

Pogreška br. 23: pasiv u hrvatskom

U engleskome jeziku iznimno je česta uporaba pasivnih ustrojstava. Ta se ustrojstva,

primjerice "od" ili "od strane" u hrvatskim prijevodima često prevode u pasivu i onda kad bi
ih trebalo prevesti u aktivu:

prigovor od strane zaposlenika > prigovor zaposlenika

verificirano od vanjskog izvora > ovjerio vanjski izvor
istraživanje provedeno od strane vanjskih stručnjaka > istraživanje koje su proveli vanjski
stručnjaci

Pogreška br. 24: prijedložni instrumental

Česta je uporaba instrumentala s prijedlogom s tamo gdje u hrvatskom mora biti neprijedložni
instrumental. No, sve ćemo razjasniti na primjerima:
Primjer: Odjel se bavi s različitim vrstama promotivnih aktivnosti. > Odjel se bavi različitim
vrstama promotivnih aktivnosti.

Ili pak: Došli smo na tulum s autom. > Došli smo na tulum autom. (ovo prvo značilo bi da ste
na tulum došli s autom kao pratnjom, dok ovo drugo označava prijevozno sredstvo)

Pogreška br. 25: zadnji vs. posljednji

Često se u govornom jeziku ove dvije riječi upotrebljavaju u istom kontekstu, no njihova
uporaba ipak se razlikuje. U jednom malom segmentu, ali se razlikuje. :)
Zadnji znači onaj koji je odzada, stražnji, onaj koji je na kraju reda (kao kada dođete kod
doktora i onda upitate: "Tko je zadnji?"). U žargonu, pak, zadnji znači onaj koji je najgori,
najveći, primjerice: Žele me prevariti kao da sam zadnja budala.

Posljednji označava ono što se nalazi na kraju čega i iza kojeg ništa ne preostaje.
Jednako tako, označava nešto što se upravo pojavilo, nešto najnovije (posljednji modni
krik), kao i nešto konačno, zaključno i definitivno: posljednji sud, posljednja instancija.

Pogreška br. 26: deklinacija pridjeva

Je li ispravno reći: dvije molekule ugljikovog dioksida ili ugljikova dioksida? Je li ispravno
reći: Pozdravio sam njezinog muža ili njezina muža? U oba je slučaja točna druga
mogućnost: ugljikova, njezina. Naime, deklinacija pridjeva i zamjenica jest neodređena,
primjerice:

N: ugljikov dioksid / njezin muž,

G: ugljikova dioksida / njezina muža;
D: ugljikovu dioksidu / njezinu mužu;
A: ugljikov dioksid / njezina muža;
V: / (obično ga ne koristimo, barem ne u ova dva primjera),
L: ugljikovu dioksidu / njezinu mužu;
I: ugljikovim dioksidom / njezinim mužem