Epilepsija: Sveobuhvatna Udžbenik

2. izdanje

© 2008 Lippinc ot t Williams & Wilkins

← ↑ →

Poglavlje 257
Reflex Napadaji
Benjamin G. Zifkin
Renzo Gue rrini
Perrine Plouin

Uvod
200
Ref lex napadaji pouzdano se pokreć u neki ident if ic irat i f akt orom.
Rec enzije uključ uju Beaumanoir s ur., Zif kin sur., i Wolf i sur. 1 1 , 2 1 0 , 2 1 3
ident if ikac ija boles nika s ref leksnom epileps ije ov is i o liječ nič koj sv ijes t i i na
zapažanja od pac ijent a i sv jedoka. Epilept ogenic okidač mora pojav it i
dov oljno č es t o u s v akodnev nom živ ot u, t ako da je njegov odnos prema
proizlaze napadaja može bit i os umnjič en. Ako okidač je s v epris ut an,
međut im, napadaji pojav ljuju s e dogodit i sluč ajno ili bez oč it og ant ec edent .

S t udija ref leks nih napadaja je t akođer upot punila razumijev anje kort ikalne
organizac ije u č ov jeku i ima implikac ije za razumijev anje kako i zašt o neki
oč it o generalizirani napadaji mogu poč et i.

Definicija i povijest
Napadi izazv ane s v jet lom s t imulac ije s u bili poznat i od ant ike, au 20.
166 , 189
s t oljeć u prije elekt roenc ef alograf ije (EEG) ere. uporaba pojma
85
r ef leksa je bio kont rov erzan. Dv orana prv i put primijenjena na epileps ije
u 1850. T v rdeć i da nema ref leks luk je uključ ena u ref leks ne epilepsije,
65 , 156
drugi predlaže pojmov e poput s enzor ne obor ina ili pot ic aj os jet ljiv ih
42
epileps ije. Wieser napomenut i da os jet ilna oborina je epilepsija pogreš an
naziv , jer neki ref leks konv ulzije, primjeric e, onih koje je pot aknula
197
s poznaje, nisu ubrzao osjet ilne podražaje. U 19. s t oljeć u, Brow n-
27
S équard is t aknuo je da "neki dijelov i s rediš njeg živ č anog s ust av a
pos jeduju pov išenu razdražljiv ost , t ako da je bilo minimalno st imulac ija
može izazv at i krizu." Oba Gow ers 7 7 i Hughlings Jac ks on 9 5 opisao ref leks
napadaji pot aknut a različ it im uzroc ima, uključ ujuć i iznenadni buke, jakom
s unc u, pokret a, i kuc kanje glav u, koji s u još uv ijek prihv ać en ref leksne
zapljenu v rs t a. U 20. s t oljeć u, Adrian i Mat t hew s 1 Prv i dokument irani
uč inak s v jet los t i na normalan EEG- u. St robos kop pos t ao dos t upan nakon
Drugog sv jet s kog rat a i brzo je dov elo do daljnjeg napret ka kao t reperenje
s t imulac ija i njegov e klinič ke i EEG uč inc i lako bi mogao bit i s t udirao. Važne
s t udije Walt er i Walt er, 1 9 5 a kasnije s kupina na č elu s Gas t aut u
F ranc us koj i Bic kf ord u A meric i, dala osnov ne inf ormac ije o t im EEG
odgov ora na s t robos kops kim t reperenje (s prekidima phot ic st imulac ija
[ IPS]) , koji pouzdano su pov ezani s napadajima. T elev izija ekrani i sunc e s u
najč eš ć i okoliš a pokret ač i v izualno- os jet ljiv ih napadaja; pokreć e
t elev izijs kim emisijama i v ideo igre pos t ao ozloglašen u pos ljednjih nekoliko
godina, št o je dov elo do pov eć anog int eres a u ref leks nih napadaja.

Klasifikacija
Neki raniji klas if ikac ije i publikac ije na kojima s u t emelji opis ane
"jednos t av an" i "kompleks" ref leks epilepsije. Binnie 1 9 napomenuo: "t reba
prav it i razliku između napadaja ev oc iranih jednos t av nim, nes t rukt uriranih
s enzornih podražaja i onih ubrzao s loženih kognit iv nih akt iv nos t i, č est o s
emoc ionalnom komponent om. Biv š i s u t umač it i u s mislu poznat ih f izioloških
događaja (ne s t rogo ref leks proc esi) nakon podražaja, dok je pot onji može
pružit i uv id u s ložene t emeljnih mehanizama s poznaje. "Wolf i Inoue 2 0 9
č it anja opis ao epileps iju i praksa indukc ije kao s ložene ref leks nih epileps ija.

S loženi ref leks epileps ije karakt erizira napadima pokreć u relat iv no razradit i
podražaja č iji s pec if ič an uzorak je odluč ujuć i f akt or u zarobljav anju
priziv anja. Napadi su ubrzao podražaje koji uključ uju int egrac iju v iš e
kort ikalne f unkc ije, a ne relat iv no jednost av nih os jet ilnih podražaja, a može
s e priziv a oč ekiv anju pot ic aj. Lat enc ija od pot ic aja poč et ka do klinič ke
zapljeni ili ev oc irao nenormalan paroks izmalne EEG akt iv nost je obič no v iš e
nego u jednos t av nim ref leks nih epilepsija, kao š t o f ot os enzit iv nu epileps ije,
u kojima odgov or na t reperenje je obič no got ov o odmah. T a s v ojs t v a,
42
izraženog u 1985 prijedloga za klasif ikac iju epileps ija, je sus t av no s u
opisane u pionirskom radu F ors t era. 6 1 Da bi s e izbjegla konf uzija, t o
t akođer t reba naglasit i da pojam kompleks , kao primijenjena na ref leks nom
epileps ije, ne odnos i s e na klas if ikac ija induc iranih napadaja. Iako mnoge
v rs t e nisu prihv ać eni kao epilept ič kih sindroma u t ekuć oj međunarodnoj
klas if ikac iji, dijelom zbog pojav e s pont anih napadaja u is t im pac ijenat a, oni
s u opis ani kao "epileps ija karakt erizira s pec if ič nim nač inima oduzimanja
oborina." 4 3 Unat oč t ome, indukc ija Napadi u t ih boles nika je ist aknut i i
č es t o prilič no s t ereot ipno, i Komis ije 1989 Def inic ija sindroma- "c lust er
znakov a i s impt oma koji se obič no jav ljaju zajedno"- mogu bit i is punjeni. U
drugima, na primjer, s "jezik induc iranih napadaja," klinič ki uzorak može
preklapat i druge jas nije def inirane ent it et e.

T renut na klas if ikac ija prijedlog 5 5 def inira ref leks ne epileps ije sindroma kao i
one "... u kojoj s u sv i epilept ič ki napadaji s u ubrzao os jet ilne podražaje. .
Ref lex napadaji koji se jav ljaju u žarišnim i generalizirani epileps ijom
s indroma koji s u t akođer pov ezani s a s pont anim napadima s u nav edena kao
napadaje t ipa "Dakle, ov aj prijedlog je t akođer prepoznaje nekoliko s indroma
ref leks ne epilepsije:
 Idiopat s ka f ot oosjet ljiv i okc ipit alnog režnja epilepsije

Os t ali v izualni os jet ljiv e epileps ije

Uplaš it i epileps ije

Primarni č it anje epileps ije

Music ogenic epileps ije

Ref lex napadi su č es t o klas if ic irani prema podražaje koji ih pokreć u, nego po
t ipu napadaja koji s e pokreć u. Klasif ikac ija prijedlog t akođer uključ uje, pod
zarobljav anju v rs t e, popis pos pješiv anju podražaje za ref leks nih napadaja.
Ov i pot ic aji s u:

Vizualni pot ic aji

T reperenje s v jet la- boje bit i nav edeno kada je t o moguć e

Uzorc i

Os t ali pot ic aji

Miš ljenje

P.2560
Praks a

Čit anje

Somat os enzorni

Proprioc epc ije

Jelo

Glazba

T opla v oda

Uzdrht at i

V ažno je napomenut i da ref leks napadi nisu razlikuju od spont anih napadaja,
os im č injenic e da s u izazv ane nekim ident if ic irat i nač in, t o jes t , ref leks
generalizirani t onič ko- klonič ke oduzimanje je klinič ki is t i kao onaj koji s e
jav lja s pont ano.

Osnovni mehanizmi refleksnih epilepsije

Životinja Modeli
Pos t oje dv ije v rst e živ ot injs kog modela ref leksnom epilepsije. U prv om,
dif uzno ili regionalne kort ikalne preuzbuđenost i izazvana kemijs ki ili
s t v aranja lezija. Drugi model podrazumijev a prirodno jav ljaju ref leksnih
epileps ija ili konv ulzije izazv ane posebne s enzorne st imulac ije u genet s ki
predisponiranih živ ot inja.

Prv i pris t up je koriš t en od 1929, kada je Clement i 3 8 induc irane konv ulzije s
prekidima phot ic s t imulac ije nakon nanoš enja st rihnin na pas ji v izualnom
kort eks u. St ry c hninizat ion zv uč nih, 3 9 ukus ni, 4 0 i miris ni kort eks 1 4 0
t akođer produc irao žariš ne irit at iv nog lezije koje bi mogle proizv odit i
napadaja s odgov arajuć im af erent nim pot ic aj. EEG st udije s u pokazale da su
klinič ke napadaji ( žv akać a pokret e), koje su pot aknut e phot ic s t imulac ije u
kunić a s s t rihnin lezija v izualnom kort eks u, nas t alo brzog prijenosa
epilept ič nih is c jedak iz v izualnom kort eks u do žv ač nih područ jima. 1 9 0
Paroks izmalna is c jedak iz v izualnom kort eks u može t akođer proš irila na
63 , 66
f ront orolandic područ jima t ijekom napadaja. ic t al EEG- namaz je
38 , 63
mislio da preds t av ljaju c ort ic oc ort ic al prov ođenje, , iako kasniji rad s
66
pent y lenet et razol t akođer uplet en t halamic releji i pokazao š irenje
64
v izualno- ev oc irani pot enc ijal moždanog debla ret ikularnim f ormac ije .
Hunt er i Ingv ar 9 6 ident if ic irana s ubkort ikalnu put uključ uje t alamus a i
ret ikularni s us t av i nezav is nu c ort ic oc ort ic al s us t av za zrač enje v izualno-
ev oc iranih odgov ora na f ront alnom. U mač aka i majmuna, f ront orolandic
regija t akođer je pokazala da primi š iri- ev oc irani paroks izmalne akt iv nos t i od
18 , 28
zv uč nih i drugih podražaja.

Drugi pris t up, s t udija prirodni ili induc irana ref leks ne napadaja u genet ski
45 , 105
os jet ljiv ih živ ot inja, i ​d alje je u pilić a s os jet ljiv os t , glodav c ima
35
prijemljiv e na zv uk induc iranih konv ulzije, E1 miš em os jet ljiv im na
179
v es t ibularne s t imulac ije, i mongols ki gerbila os jet ljiv i na razne
126 , 127
podražaje. V eć ina od njih s u od ogranič ene v ažnos t i za ljuds ko
epileps ije, ali s u od int eres a za indus t riju lijekov a kao glodav c a modeli s u
koris ni kao relat iv no jef t ine i s t andardizirana met oda za ispit iv anje moguć ih
ant iepilept ike.

Jedina v rs t a u kojoj se prirodno pojav ljuje ref leks konv ulzije i EEG nalazi s u
s lič ni onima u ljudi je babun Papio papio, 1 1 3 , ali s e sv jet lo- induc irana
epilept ič ki is pušt anja u pav ijana pojav it i u f ront orolandic područ ju, nego u
okc ipit alnog režnja, kao š t o t o rade u ljuds ko f ot oosjet ljiv i epilepsiju. 1 1 2
EEG, v izualno- evoc irani pot enc ijali, unut armoždano snimanje, i lezija i f ar
s t udije pokazuju da v izualni podražaja s u pot rebne da se akt iv iraju
f ront orolandic s v jet lo- induc ed epilept ič ne ispuš t anja u ov ih živ ot inja. Za
razliku od ljuds kog os jet ljiv os t u kojem okc ipit alnog kort eks a
hy perexc it able, u babun zat iljni režanj ne st v araju abnormalno akt iv nost , ali
š alje c ort ic oc ort ic al v izualnih podražaja na hy perexc it able f ront alnog
kort eks a, koji je odgov oran za epilept if orm akt iv nost i. 1 3 7 int erhemis pheric
s inkronizac ija s vjet lo induc irana paroks izmalne EEG akt iv nos t i napadi
uglav nom ov is i o c orpus c allos um, a ne na debla. Debla ret ikularni
akt iv ac ijski ov isi prv ot no o f ront alnom kort ikalne mehanizama dok
oduzimanje je o za poč et ak, na kojem t renut ku kort eks v iš e ne može
kont rolirat i ret ikularnu akt iv ac iju. Genet s ki određena preuzbuđenos t i može
bit i pov ezano s kort ikalnih biokemijs ke abnormalnost i, uključ ujuć i regulac iju
51 , 1
​ 61
izv ans t anič nog kalc ija konc ent rac ije, ili nerav not eža između
124
uzbudljiv i inhibit orni neurot rans mit er aminokis elina s lič nih onima
74
opisanim u mač ji generalizirani penic ilin epileps ije iu ljuds kom epileps ije.

Vizualno-osjetljive epilepsije i napadaje

Ref lex konv ulzije i epilepsija os jet ljiv e na v izualne st imulac ije, a pos ebno
t reperi s v jet lo, su najč eš ć i i najduži poznat i, t e ć e bit i opisan prv i. Vizualni
os jet ljiv os t je def inirana kao "ima napadaje pobudila f izič kih obilježja
v izualnog podražaja u sv akodnev nom živ ot u ili IPS ." 1 1 1 Priznav anje
napadaja izazv anih t reperenjem sv jet lost i pret hodi EEG- u. Prije klinič ki EEG,
napadaji s u izv ijest ili s okolišem t reperenje ili iznenadne promjene u
int enzit et u sv jet la. Gast aut s ur. izv ijest io je rano niz pac ijenat a
ist raživ anih s st robos kopski IPS t ijekom EEG s nimanja. 6 8 P ​ ov ijesno,
f ot oosjet ljiv ost i je znač ilo abnormalan odgov or na sv jet lu i od razv oja
s t robos kopa, abnormalno odgov or na st imulac iju t it rat i t ijekom EEG s nimanja
opć enit o naziv a f ot oos jet ljiv os t i. T o t reperenje osjet ljiv os t je uobič ajeno za
različ it e v rs t e napadaja izazv anih v izualne podražaje, ali podt ipov i u kojem
pac ijent i s u ponov ljiv o osjet ljiv i na s loženije v izualne podražaje može se
razlikov at i među pac ijent ima, koji s u got ov o uv ijek os jet ljiv a na
int ermit ent ni phot ic st imulac ije na neko v rijeme. Čist a f ot oosjet ljiv i
epileps iju, u kojem napadaji se jav ljaju samo s okoliš em sv jet lost i
s t imulac ije, je najč eš ć i ref leks epileps iju. Indukc ija žariš nih okc ipit alnog
režnja napadaja is t e v rs t e v izualnih podražaja je č ešć i nego št o se mislilo.
T elev izija i s unc e su najč eš ć i okoliš a pokret ač i v izualno- os jet ljiv ih
napadaja; pokreć e t elev izijs kim emis ijama i v ideo igre post ao ozloglaš en u
pos ljednjih nekoliko godina. Vizualno- os jet ljiv i epileps ija je uključ ena kao
ref leks ne epilepsije s indroma u najnov ijem predloženog klas if ikac iji
55
epileps ijom sindroma.

Nekoliko v rst a EEG odgov or na t reperenje su opisani. Epilept if orm EEG

odgov or na IPS je phot oparoxy s mal odgov or (PPR) . T o može bit i ogranič ena
na okc ipit alnog područ ja ili bit i oč it o generalizirat i. Različ it e reakc ije mogu
s e pojav it i u is t og pac ijent a ov is no o s t imulat or korist i, s t imulac ija
prot okola, dob i lijekov e ef ekt e. U neliječ enih is pit anika, s amo generalizirani
paroks izmalni epilept if orm ispuš t anja u odgov oru na IPS (š iljc i, poly s pikes, i
S pike- a- v al kompleksa) jas no s u pov ezani s epileps ijom: Os im onih s
idiopat s kom f ot osenzit iv nu okc ipit alnog epilepsije ( IPOE), manje je poznat o
o bolesnic ima s klinič ki oč it a v izualno pokreć u napade, ali koji imaju samo
žariš ne okc ipit alnog PPRs. T e reakc ije s u najč ešć i sa s t imulac ijom 10- 30
bljes kov a u sekundi.

Epidemiologija Visual Sensitivity

V eć ina s t udija su ret rospekt iv ne i c iljane s pec if ič ne s kupine pac ijenat a.
163
Nakon napadaji pokreć u v ideo igre Mario World u 1992, Quirk s ur.
pros pekt iv no s t udirao
P.2561
Uč est alos t v izualno- induc irane napadaja i PPRs u nov odijagnost ic iranih
epileps ije pac ijenat a u Velikoj Brit aniji. Za s v e uzrast e, konzerv at iv na
proc jena je bila da je inc idenc ija epileps ije s PPRs je 1,1 na 100.000, oko
2% s v ih nov ih s luč ajev a epileps ije. Uč es t alost porasla na 5,7 na 100.000,
odnos no 10% sv ih nov ih sluč ajev a, u bolesnika 7 do 19 godina s t aros t i.

PPRs i klinič ka os jet ljiv os t pokazuju znač ajan dobna ov isnos t . Oni s u v rlo
rijet ki prije nav rš enih 2 godine. U Drav et sindrom (t eš ka epilept ič ki
epileps iju od djet injs t v a) , odgov ora može bit i nenormalan prije nav rš enih
dv a, ali bez poveć anja napadaja, a Oguni sur. 1 4 8 izv ijes t io pods kupinu u
kojima epilept ič ki napadaji i at ipič ne izos t anc i mogla bit i pot aknut a s t alnim
os v jet ljenjem, a ne IPS , ov is no o sv jet lini s v jet lu. Ov a osjet ljiv ost obič no
nes t aju prije nav ršenih pet godina. S amo jedan s luč aj je prijav ljen za dijet e
u dobi od 15 mjes ec i koje s u doživ jele oko 20 napadaja u t ri t jedna kada je
dov eo u kupaonic i s a s v ijet lim bijelim zidov ima i s jajnom sv ijet lu kromiranog
v odov od, a on je pokazao s ljedeć e simpt ome: Mot ion uhić enja, dev ijac ija
glav e i oč i na lijev oj s t rani, t rzaja oč nih kapaka, u pot razi bojat i, i des nog
okc ipit alnog oduzimanje na EEG- u. On je imao daljnje napade dok je bio 11,
172
kada zat iljne napadaji v rat io.

Oba PPRs i v izualno izazv ane napadajima pokazuju jas nu žens ki prev age oko
60% s luč ajev a, a f ot oosjet ljiv ost i č ini dosegnut i oko pubert et a. Bilo
os jet ljiv os t opada s dobi boles nika je rasprav ljalo;. Nekoliko izv ješć e da
opada u t reć oj dekadi, dok drugi nis u naš li pad s dobi 1 1 1 PPRs pojav it i u
normalnim t emama, os obit o u djec e do 16 godina, u kojima prev alenc ija 1,3
% je prijav ljen, a t o f ot oos jet ljiv os t i opada s godinama. St udije u mladih
odras lih muških pos ada kandidat a u nekoliko zemalja dala PPR st ope od
0,5% do 0,7%.

Genetika Photoparoxysmal Odgovori

Genet s ki st udije os jet ljiv os t s u ot ežano razlika u s t imulat iv nih met odama i
klas if ikac iji EEG odgov ora. Smanjenje os jet ljiv os t i s dobi, os obit o u
as impt omat s kih djec e, t akođer č ini t rans generat ional s t udije nemoguć e ili
t eško prot umač it i. Jednojajč anih blizanac a s u pokazala got ov o 100%
podudarnos t za PPRs. V alc er i S t ephani izv ijes t io da f ot oosjet ljiv ost i je
znat no č eš ć i u 5 - do 10- y ear- old brać e i ses t ara u proband pot oms t v o od
f ot osenzit iv nu rodit elja ( 50%) nego u brać e i s est ara u f ot oosjet ljiv i djec e
bez rodit eljskog osjet ljiv ost (14%). Najv eć i rizik od napadaja (33%) je u
f ot oosjet ljiv i brać e i s est ara jedne proband s rodit eljs kog osjet ljiv ost , a
najniža (4%) u nonphot os ens it iv e siblings probanda bez rodit eljs kog
196
os jet ljiv os t .

Jedan gen za os jet ljiv os t još nije ident if ic iran. T ri različ it a lokus a s u
pronađeni, jedan na s v akoj od dv iju kromosoma ( u jednoj obit elji), 7q32, a
16p13, a pos ljednja dv a u obit eljima s is t aknut om epilept ič ki epileps ije. 1 5 8
phot osens it iv it y jav ljaju u nekih boles nika s prepoznat ljiv e epilept ič kih
s indroma ( npr. maloljet nik epilept ič ki epileps ije [JME]) je nas lijedio odv ojeno
od druge epilept ič nih poremeć aja.

Klinički aspekti Visual Sensitivity

Predložio klasif ikac ija prepoznaje idiopat ski f ot oosjet ljiv i okc ipit alnog režnja
epileps iju i "druge" v izualno- osjet ljiv e epileps ija kao ref leks nih epileps ijom
s indroma, zaht ijev ajuć i da s v i napadi s e akt iv ira. Os t ali sluč ajev i su
klas if ic irani kao ov ršnih t ipov a, koji s u č ešć e, i t o nije nav edeno da li oni
preds t av ljaju generalizirani ili žarišne epileps ije.

Čista fotoosjetljivi epilepsija

Čis t a f ot oos jet ljiv i epileps ije karakt erizira napadima is ključ iv o izazv anih
t reperenje. Ov i boles nic i nemaju s pont ane napadaje. Čet rdes et pos t o
bolesnika s napadajima i os jet ljiv os t s t udirao po Jeav ons i Harding, Binnie
et al., I Kas t eleijn- Nols t T renit é et al. s u izv ijest ili da s padaju u ov u grupu.
U jednoj s t udiji, 84% pac ijenat a imao napadaje prijav ljen kao generalizirani
t onič ko- klonič ke, dok izost anc i dogodio u s amo 6%, djelomič no mot ornih
napadaja (ev ent ualno asimet rič ne mioklonus u nekim s luč ajev ima ili
nepriznat og idiopat s kom f ot os enzit iv nu okc ipit alnog epilepsije) u 2,5%, i
epilept ič ki napadaji u . 1,5% boles nika 1 0 4 Međut im, ov i omjeri su podložni
prist ranost i; pac ijent i ć e doć i do liječ nič ka pomoć nakon grč u pred
t elev izorom, ali možda s u v eć imali mnoge supt ilne neprimijeć en ref leks ne
napadaja s krat kim epilept ič ki ili odsut nost poput događaja. Pac ijent self -
izv ješ ć iv anje t ih pokreć u napadaja mogu bit i v rlo neprec izna: . Preko
polov ic e poznat ih f ot oos jet ljiv i epileps ije boles nika is pit iv ali odmah nakon
s t imulac ije demant irao da je imao krat ak, ali jas an napadaje izazv ane IPS i
110
dokument irano put em v ideo- EEG monit oring U laborat orijskim s t udijama
s v ideu monit oring, v eć ina događaja s u epilept ič ki t rzaja 1 1 0 i pac ijent i
obič no izv ješ ć e bol u oku i os jeć aj naprezanja oč iju. Razv ojne i neurološ ki
pregledi s u normalni.

Idiopatska epilepsija fotoosjetljivi Zatiljna

IPOE 8 4 je prepoznat kao ref leks na epilepsija s indrom u predloženom
dijagnos t ič ke s heme. IPOE je relat iv no benigna, s enilne s indrom bez
s pont anih napadaja. Napadi izazv ana v izualnih s t imulans a nekad su mislili da
s e got ov o isključ iv o generalizirat i unat oč jas nim okc ipit alnog lokalizac iju
v idne f unkc ije, iako as imet rič ne mioklonus moglo dogodit i. Indukc ijs ka
parc ijalnih napadaja po v izualnom st imulac ijom, uključ ujuć i t ipič ne složenih
parc ijalnih napadaja, s ada je dobro prepoznali. 9 2 Int ermit ent na phot ic
s t imulac ija može izazv at i jas ne parc ijalne napadaje podrijet lom iz
okc ipit alnog režnja. 8 1 , 9 2 Kao iu v iše t ipič nih f ot oosjet ljiv i predmet a,
okoliša akt iv ira uključ uju t elev iziju i v ideo igre. Simpt omi mogu ost at i
lokaliziran okc ipit alnog područ ja za nekoliko minut a, č ak i nakon š t o je
pres t ao pot ic aj: Vis ual zamuć enje, sljepilo, ili os novne v izualne haluc inac ije
može dogodit i. 8 1 , 1 6 9 , 1 8 8 klinič ka oduzimanje uzorak ov is i o obras c u
š irenja. Poč et ni ref leks v izualni simpt omi mogu s lijedit i v ers iv e pokret a i
mot ornih zapljena. Mioklonus nije t ipič an, ali migrene poput s impt omi
lupanje glav obolje, muč nine i, ponekad, pov rać anje s u č est i može dov est i
do odgode ili pogreš ne dijagnoze.

Fotoosjetljivi Epilepsija sa spontanim napadajima

Preos t alih 60% bolesnika s epilepsijom i osjet ljiv ost t akođer imaju s pont ane
napadaje, a f ot oos jet ljiv os t i dov odi do napada ubrzao okoliš a v izualne
s t imulac ije u 33% ukupno. Dodat no 7% imat i dokaziv ih napadaja t ijekom
IPS , ali nema izv ješć a v izualno t aloži napade u s v akodnev nom živ ot u.
Dakle, 80% f ot os enzibilne osobe s epilepsijom imaju neki oblik v izualno
t aloži napadaja. T o se č es t o pov ezuje s idioopat s ka generaliziranih
epileps ija i pos ebno s maloljet nom epilept ič ki epilepsije, u kojoj 30% do 48%
s u f ot oos jet ljiv i i djet injst v a odsut nost i epilepsije, u kojoj 18% su nav odno
125 , 208
f ot oosjet ljiv i. T ipič ne izost anak napadaji mogu bit i izazv ani IPS:
 10
T o su rijet ki i može bit i ot poran na liječ enje.

Osjetljivost u drugim epileptičnim poremećaje

Os jet ljiv os t može s e nać i u nekoliko epilept ič nih poremeć aja. T o je rijet ka u
s impt omat s kih okc ipit alnih epileps ija, ali je opisao pokreć u žarišnih
okc ipit alnih napadaja u boles nika s
P.2562
4
okc ipit alnog. kalc if ikac ija i c elijakije T o t akođer može pojav it i s
s impt omat s kih generaliziranih epileps ija kao š t o s u t eš ki epilept ič ki
epileps ije u ranom djet injs t v u ( SMEI, Drav et sindrom) ; s progresiv nim
mioklonus epilepsija kao š t o Laf ora boles t i, Unv erric ht - Lundborg bolest i,
Kuf s boles t i; ili neuronski c eroid lipof us c inos es , u kojem f ot oos jet ljiv os t i na
niskim f rekv enc ijama bljesak, kao št o su 1 / S je t ipič an. Ov i s indromi su
pov ezani s phot ic kort ikalnih ref leks nih mioklonus , a pac ijent i t akođer imaju
jas ne akc ijs ke mioklonus.

Uzorak osjetljive Zapljene

Uzorak os jet ljiv a epileps ija s ast oji od napadaja pokreć u gledanja uzoraka,
obič no pruge. Napadi s u generalizirani konv ulzije, izos t anc i, ili krat ki
epilept ič ki napadi izazv ani gledanja uzorc ima poput uzorkom s adržaj v ideo-
22
ekrana, indeks nim korake, prugas t e t apet e, ili uzorkom odjeć u. T elev izija
165
je s ada najč eš ć i nagao, izv ijes t io je u 41% boles nika 73.

U poč et ku je opis ano u jednom djet et u Bic kf ord, s mat ralo s e kako je
zanimljiv o rijet kos t . Bic kf ord s ur. 1 7 prijav ljena nisku st opu EEG os jet ljiv os t i
na s t ac ionarni uzorak od 0,25% u 40.000 boles nika. Chat rian pokazali da
priroda uzorak ut jec ao na njenu epilept ogenos t , a klas ič ni s t udije Wilkins i
s ur. 2 2 dodat no opisao karakt eris t ike epilept ogenic uzoraka. S podražaje
dizajniranih za maksimalni uč inak, uzorak osjet ljiv ost je č eš ć i nego ranije
izv ijes t ili, pronađen u 17% do 54% od f ot oosjet ljiv i is pit anika s s t at ič nih
obrazac a. 2 1 , 1 0 9 , 1 4 4 , 1 6 0 uzoraka os c ilirajuć i ort ogonalna na njihov u
orijent ac iju linije s u v iš e prov okat iv na i izaziv aju osjet ljiv ost u 60% do
21
70%. Klinič ki uzorak os jet ljiv os t je mnogo rjeđi, nalazi s e u oko 2%
104
ispit anika f ot oos jet ljiv i s t rane Jeav ons i Harding i 6% do Kas t eleijn-
109
Nols t T renit é. Neke t eme os jet ljiv i na obras c u nis u osjet ljiv i na
90
t reperenje . Radhakris hnan s ur. 1 6 5 napomenut i t o u 11% is pit anika 73,
ali s u njihov i prv i EEGs s u prov edena u 1950 i t o može djelomič no bit i
pov ezani s različ it im met odama IPS i dobne promjene u os jet ljiv os t .

Int erikt alnog epilept if orm EEG akt iv nos t je prijav ljena u 84%. Dv ije t reć ine
imali generalizirani epilept if orm akt iv nost s uzorkom s t imulac ije, a t reć ina,
t o je ogranič ena na pos t eriori glav u regije. 1 6 5 Ov i aut ori t akođer pokazalo
da 14 od 73 ( 19%) je imao JME, t ri s u progres iv ni mioklonus epilepsiju, a
jedan je imao SMEI.

Drugi
Neki f ot oos jet ljiv i pac ijent i su os jet ljiv i na oku zat v aranja sama. Ref lex
izos t anc i ili krat ki epilept ič ki napadi, i v izualni poremeć aji ("s c ot os ensit iv e
napadaji") može s e pojav it i s oko zat v aranja ili u t ami pac ijenat a nije
os jet ljiv a na int ermit ent ni phot ic st imulac ije i smat ra s e da s e t aloži u
nekim od ukidanja središnje v izije i f iks ac ija. 1 5 1 , 1 5 2 ost alo ne može
zaht ijev at i pot punu t amu ili ukidanje f iks ac ija. Međut im, v eć ina ispit anika s
rumen s t ražnje epilept if orm EEG akt iv nos t i ukida f iksac ija, a t ipič an
Panay iot opoulos i Gas t aut v rst e idiopat skom djet injst v a okc ipit alnog
epileps ije, nemaju ref leks ne napadaja.

Oč nih my oc lonia s izos t anc ima, opis ao Jeav ons 1 0 3 i pregledao Gobbiju, 7 5
odlikuje s e oč ni kapak t rzaja s oko zat v aranja u f ot os enzit iv nu pac ijent a, s
bilat eralnom brzo š iljak- a- v ala EEG akt iv nos t i. Napadi se mogu dogodit i č ak
iu mraku. Neki nemaju s pont ane napadaje. Čes t o, s amo EEG promjena može
s e v idjet i. Nis u sv i pac ijent i imaju izos t anke i nisu s v i f ot oos jet ljiv i. T o još
uv ijek nije jasno hoć e li t o č ini dis kret nom klinič ki ent it et : okidač mehanizmi
s u s loženi i nisu dobro def inirana, a mnogi bi mogli imat i drugu epilept ič ki
poremeć aj, kao š t o s u JME. Harding i Jeav ons 9 0 sugerirao da v eć ina t akv i
s luč ajev i s u primjeri s amoindukc ija, ali det aljni def inic ija s indroma oč ni
153
kapak my oc lonia s izost anc ima je predložio Panay iot opoulos.

Napadi nav odno pot aknut a pokret a oč iju 1 8 3 , 1 9 1 s u het erogena skupina.
Neki mogu predst av ljat i s c ot os ensit iv it y , a drugi mogu bit i s luč ajev i
s amoindukc ija. Drugi pokreć u konjugiranog pokret a oč iju može ov is it i o
proprioc epc ije ulaz, a prednji, zat iljni i parijet alni EEG ispuš t anja s u
izv ijes t ili s t im.

Self-indukcija Visual osjetljivih napadajima

Pac ijent i s a sv im v rs t ama v izualno izazv ane napadaja mogu izazv at i napade
s v izualnom s t imulac ijom, a može prisilno bit i izv uč eni na izv orima
t reperenje ili uzorak s t imulac ije, kao št o su t elev izijskim ekranima. Pac ijent i
os jet ljiv i na oku zat v aranja može koris t it i kompulziv no ponav lja oka v aljanje
i kapak t reperenja pokret samouprav e s t imulirat i. 4 7 Nadzor je pokazao da
s t imulirajuć em ponašanja dois t a pokrenut i napadaja, nego s e manif es t ac ije
napadaja. Int enziv no ugodne s enzac ije s u izv ijes t ili s t im, a neki pac ijent i
188
izazv at i napadaje za ublažav anje s t res a ili da s e dobije pozornos t .
Prać enje pokazuje da 24% do 30% 2 1 uključ e u s amoindukc ija kada je
pos t av ljen u dobro os v ijet ljenim okruženju, os obit o ako naglas io.
19
Dijagnost ič ke znač ajke s u:

1. Ey e mov ement pret hodi epilept if orm EEG is c jedak.

2. Oc ulographic art ef akt je v eć i i s poriji od t og prat eć eg normalne

spont anog oko zat v aranja i č es t o pokazuje nadodat im oč nu t remor na
oko 6 Hz.

3. Manev ar se prov odi rjeđe u t ami, gdje s e ne proizv odi epilept if orm
is c jedak.

4. Ponašanje je pov eć an s t res .

5. Pac ijent i prikazat i kriv ic u kada f enomen je objaš njeno.

6. Pac ijent i priznat i da obav ljanje manev ra, različ it o opis uju ga kao
 dobrov oljno ili prinudna.

7. Ugodan os jeć aj č est o je izv ijes t io, t o može imat i s eksualnu

komponent u dov odi do orgazma, u nekim predmet ima.

8. Post oji sv ibanj bit i pov ijes t napadaja izazv anih rukom maš uć i u
prošlost i, ili pac ijent i mogu koris t it i ruke mahanje u kombinac iji sa
sporom oko zat v aranja kako bi s e poboljšala ili produžit i is c jedak, kao
5
dokument irano na f ilmu A mes.

T o se može razlikov at i po EEG prać enja od nonepilept ic Paroks izmalna oč ni

kapak pokret a koji s e mogu pojav it i kod djec e i odraslih s generaliziranim
f ot osenzit iv nu epileps ije. T o može bit i u zabludi za odsut nost napadaja. T u
29
je č es t o obit eljska pov ijest oč ni kapak pokret a.

Napadi pokreću televiziju i video prikazuje

Ref lex napadaji pokreć u t elev iziju, rač unala ekranima, i v ideo igre s u
pos t ale zloglas ne. Crt ić Poc ket Mons t ers epizoda koja pokrenuo zemlje
izbijanja f ot oos jet ljiv i napadaja u Japanu je poznat o, na primjer, 8 7 , 1 0 2 ,
ali emit iranje opas nog zaslona sadržaja v eć dov ele do izbijanja f ot oosjet ljiv i
napadaja i s mjernic e kako bi s e s priječ ilo emit iranje zas lona s adržaja
v jerojat no pokrenut i napadaje su v eć na s nazi ​u Velikoj Brit aniji. T o s u
pos t ali v iš e raš irena od epizoda Poc ket Monst ers. Mnogi od t ih događaja
preds t av ljaju č is t u f ot oos jet ljiv i epileps iju s a ili bez uzorka os jet ljiv os t i.
Neki su s e dogodili u is pit anika nije ranije je poznat o da imaju epileps iju, a
drugi su s e dogodili u poznat im f ot oos jet ljiv i boles nika. Neki su v jerojat no
žariš ne okc ipit alnog v izualni ref leks napadaji s aut onomne manif es t ac ijama
( v idi IPOE gore). F errie s ur. 5 9 ot krili da 29% od s kupine ispit anika s v ideo
igra induc iranih napadaja imala f ot os enzibilne parc ijalne napadaje. U
bolesnika s napadajima ponav ljajuć i nakon poč et ne Poc ket Mons t er
zapljene, maloljet nik epilept ič ki epileps ija je najč eš ć i dijagnoza kod onih koji
nisu poznat i da imaju epileps iju prije pokrenula događaja, dok su oni s
pov iješ ć u epileps ije i uč es t ale napadaje č es t o imao f ront alnom epilepsiju.
149

P.2563
S mjernic e u Japanu i Velikoj Brit aniji s ada zabranjuju t akv u programsku
91
mat erijal. T o s u pokazala da uspješ no kont rolirat i pot enc ijalno š t et ne
186
s adržaje T V ekrana. Pos ebni elekt ronič ki f ilt er uređaji su t akođer
uč inkov it i u s manjenju PPRs izazv ane t elev iziji. 1 8 5 Napadaji pov ezane s
v ideo zas lonima t akođer može doš lo s luč ajno ili u nonphot osens it iv e
pojedinac a u odnos u na ost ale ref leks nih ov rš nih akt iv ira, kao š t o s u
razmiš ljanja, sa ili bez manipulac ije objekt ima ( akc ija programiranje ili
praks a, v idi dolje) t ijekom uporabe rač unala ili igranja.

Mehanizmi Visual osjetljivih napadajima

Nekoliko pris t upa su poduzet i kako bi s e prouč av anjem ljuds kog osjet ljiv ost
i napadaje uzrokov ane v izualnih s t imulansa. V izualna st imulac ija nalik
izv ijes t ili okoliša s t imulansi poput v ideo igara može s e mijenjat i i odgov ori
s t udirao. Nekret nine os nov nih i s ubt hres hold v izualnih podražaja može
manipulirat i kako bi s e omoguć ilo zaključ c i bit i izv uč eni o f iziološ kim
mehanizmima okidač iu EEG i ev oc irao pot enc ijalnih s t udija i v iš e nedav no u
magnet skoj rezonanc iji i magnet oenc ef alograf ija s t udija.

T elev izija izazv ani napadi i drugi pokreć u v ideo prikazuje može s e s hv at it i u
odnos u na s v ojs t v a v ideo zas lonima i slike na zas lonu. Vizualna ref leks
napadaji i obilježja uč inkov it ih akt iv ira nedav no su pregledani. 2 1 4
t reperenje s t opa, uzorak, s v jet los na jakos t , v elič ina, položaj, i t rajanje
podražaja t reba uzet i u obzir. T elev izijski ekran proizv odi t reperenja na
izmjenič ne s t ruje (AC) f rekv enc ije, uč inkov it o generiranje IPS na 60 Hz u
S jev ernoj Americ i i 50 Hz u Europi. Os jet ljiv os t je č eš ć i na nižu f rekv enc iju,
s got ov o 50% boles nika osjet ljiv ih na 50 Hz prekidima phot ic st imulac ije,
104
i t elev izijs ke os jet ljiv os t je dois t a bio v eć i problem u Europi nego u
S jev ernoj Americ i. T elev izija izazv ani napadi, međut im, nis u s amo v ezana za
A C f rekv enc ija t it ranja. Wilkins i s ur. s t udirao pac ijenat a koji nis u bili
os jet ljiv i na ov oj t reperenje, ali koji s u odgov orili na v ibrirajuć u uzorak
preplit anje linija u pola AC f rekv enc ija (25 Hz u Europi i 30 Hz u Sjev ernoj
A meric i) na koje se oko 75% is pit anika f ot oosjet ljiv i su os jet ljiv e i št o može
bit i pros uđiv at i ​s amo zat v orit i na zas lonu. 2 0 5 Pos ebne 100 Hz t elev izijs ki
ekrani, prodali u Europi, s manjit i rizik od t elev izijs kih induc iranih napadaja.
169
Boja je v ažno č ak i bez osv ijet ljenost i promjena; phot oparoxy smal EEG
odgov ori mogu izmamio u osjet ljiv im t emama koje ne- boji - prot iv nik pot ic aji
č ak i ako oni s u is oluminant . 8 8 Osjet ljiv ost je v eć a s c rv enim s t imulac ije na
v alnim dužinama v eć im od 700 nm, i c rv ena s t imulac ija je v ažno u
87
japans kom c rt ani inc ident a. Crv eno- c ijan t reperenja, č ak i kada
isoluminant , nav odno je č ak i v iš e od prov okat iv ne epilept ič ki is c jedak. 1 8 0
Dakle, napadaji mogu bit i izazv ani č ak i na v eć im udaljenos t ima i 100 Hz
t elev izora i modernim nonint erlac ed ekranima bez unut arnje t reperenje.
T reperi ili uzorkom s adržaj zaslona je bio uplet en u t o. Iako 50- Hz T V ekran
je v ažna odrednic a ekrana os jet ljiv os t i i 100 Hz ekrani smanjit i moguć nos t
zas lonu izazv at i napadaje, v ažno je imat i na umu da su s v i s us t av i s u
jednako opasno ako opasan ekran s adržaj emit ira.

V eć ina boles nika osjet ljiv ih na IPS može s e pokazat i da je os jet ljiv a na
uzorak, a st udije na uzorak osjet ljiv ih pac ijenat a omoguć ili s u nekoliko
zaključ aka koji se može izv uć i, t akođer t emelji na živ ot injs kim st udijama
203
pojedinih jedinic a odgov ora. T o s u nedav no pregledao Wilkins i s ur. i
mogu s e s ažet i kako s lijedi:

Oduzimanje okidač uključ uje kort ikalne s t anic e. Paroksizmalne EEG reakc ija
događa u v eć ine bolesnika s pov iješ ć u f ot oos jet ljiv i napadaja kada s u
izloženi IPS. U oko 30% bolesnika, s v ijet le, v elike, st alno os v ijet ljena
obras c i v isokog kont rast a prugama izazv at i s lič nu, iako obič no manje
izražen, odgov or. Odgov or je v jerojat na i ov is i o pros t ornim i v remenskim
s v ojst v ima v izualne podražaje koji ga ev oc iraju. St udije duljine linije
kont ure uč inkov it ih obrazac a, uzorak orijent ac ije, i uč inak binokularnog
pokazuju kort ikalnu okidač . Daljnji dokaz dolazi iz s t udija ut jec aja
pros t ornih f rekv enc ija i uzorak pokret a: Ov o sugeriraju da okidač uključ uje
neurone č iji prost orni t uning je neov is an o položaju u v idnom polju, i prv a
t oč ka na kojoj s e jav lja t a neov is nost je na razini složene s t anic a u
v izualnom kort eks u. EEG s t udije koris t e obras c e prikazane s amo u dijelu
v idnog polja, kao š t o hemif ield s t imulac ije, t akođer s u u s kladu s
okc ipit alnog kort eksa događaja, a t akođer pokazuju da oduzimanje napad
uključ uje jedan moždani hemis f eru ili obje hemis f ere s amos t alno. Čest o je
odgov or generalizirat i, koji uključ uje mnoge područ jima mozga, osim
v izualnom kort eks u, ali č ak iu t akv im okolnost ima okidač može bit i kort ikalne
i jednos t rana jer kada odgov or je pot isnut s nat rij valproat a, žariš na zat iljni
akt iv nost može os t at i. 4 8 Sv i su u s kladu s epilept ič ki is c jedak akt iv irat i u
v izualnom kort eks u, koji ponekad os t aje u v izualnom kort eks u, a ponekad se
š iri uključ it i druga područ ja.

Pokreć e mehanizam zaht ijev a f iziološ ki akt iv ac iju krit ič nom područ ju
kort ikalne t kiv a. Sv aka regija u v izualnom kort eksu može izazv at i
epilept if orm is c jedak, pod uv jet om dov oljno v eliko područ je je s t imulirana.
Wilkins 2 0 1 napomenuo da v jerojat nost odgov or na obras c ima razlikuje u
s v akom pac ijent u, ali na t akav nač in kao da upuć uju na t o da s v akog
pac ijent a prag može izrazit i u smislu područ ja kort eksa pot rebnih za
pokret anje is c jedak.

S inkronizac ija f iziološ kih akt iv ac ije je pot rebno za epilept ogenes is . Uzorc i
koje v ibriraju nat rag i naprijed, ort ogonalna na njihov u liniju orijent ac ije,
pos t aju epilept ogenic , ali uzorak koji se nanos i s t alno u ist om smjeru
pres t aje bit i epilept ogenic . T a razlika s ugerira v ažnu ulogu za sinkronizac iju
v elikih neurona agregat a u indukc ije pražnjenja. Kada uzorak naizmjenc e
mijenja s mjer, neuroni os jet ljiv i na jednom s mjeru kret anja t reba ot pust it i,
us lijedilo je razdoblje u kojem s t anic e osjet ljiv e na suprot nu s mjeru kret anja
t reba v at ru. Vrlo označ ena razlika u epilept ogenic s v ojs t av a s plav arenja i
v ibrira obras c e sugerira da s inkronizac ija koja s e javlja s v ibrira ili f aza
unazad uzorak je krit ič na u pokret anju epilept ič nih pražnjenja.

Okidač uključ uje magnoc ellular put ov e, ali je rezult iralo isc jedak može bit i
v iše dif uzno i ​u ključ iv at i ​o bje magnoc ellular i parv oc ellular podjele. Nekoliko
obilježja epilept ogenic uzoraka pokazuju ov aj angažman. Pruge razlikuju u
s v jet lini, nego boje, t e su v iše epilept ogenic ako s e oni kreć u na određene
nač ine i os igurač u binokularni v id. Oni imaju v rlo nis ku pros t ornu
f rekv enc iju. Magnoc ellular neuroni ne opć enit o kod za boje, s u us mjerav at i
kodirane, i podeš en za binokularni disparit et . Oni imaju manju prost ornu
rezoluc iju i v eć i v remenskom rezoluc ijom od parv oc ellular neurona.
Magnoc ellular s ust av je mislio da s e dio "leđne pot oka", i uzorak- os jet ljiv ih
bolesnika, izolirane šiljc i u odgov oru na obras c u imaju t endenc iju da se
najv iš e obilježili preko parijet alni elekt roda. Kort ikalna preuzbuđenost i ne
t reba bit i ogranič ena na ov om sus t av u, ali is c jedak može poč et i t amo.
88
Harding i F y lan t akođer pružaju dokaze za s udjelov anje parv oc ellular
s us t av a.

V izualni s us t av u v izualno- osjet ljiv im epilepsija je normalno s obzirom na

oš t rinu, prost orni i boje v izije. Međut im, dokazi o v izualnom kort ikalne
abnormalnost i s e nalazi u uzorak obrat a v izualno- ev oc iranih pot enc ijala, t o
pokazuju nedos t at ak s v jet line kont role kont rast a pojač anja na nis kim
pros t ornih f rekv enc ija u is pit anika s IPOE. 1 5 9 T o s e v idi s amo na
v remens ke f rekv enc ije niže od onih koje su obič no epilept ogenic .
94
F unkc ionalna magnet ska rezonanc ija (f MRI) i magnet oenc ef alograf ija
P.2564
( MEG) 1 5 4 , 1 6 8 t akođer s ugeriraju regionalne okc ipit alnog kort ikalnu
preuzbuđenos t i regionalne Akt iv ac ije i abnormalne neuronalne s inkronizac iju
u f ot oosjet ljiv i is pit anika. MEG u f ot oos jet ljiv i ispit anika pokazalo je
poboljš ane f aze s inkronija u gama benda (30- 120 Hz) koji pret hodi one
phot ic s t imulac ije s uđenja da se razv ije u PPR us poredbi sa s uđenja ne
s lijedi PPR i us poredbi s f aznim s inkronija u nonphot os ensit iv e kont role,
ev ent ualno odražav a pat ološ kog s inkronizac iju gama osc ilac ija da pos reduje
154
prijelaz na PPR.

V ažno obilježje v eć ine v izualno- os jet ljiv im napadaja i uzorak os jet ljiv os t i
pos ebic e je t o pot ic aj da akt iv ira dobro def inirane područ je kort eksa
s ubs erv ing određenu f unkc iju ć e proizv odit i napadaja obič no mis li kao
generalizirani i č es t o s e jav ljaju u t ipič nom generalizirani epilepsije s indrom,
kao š t o s u JME. Ov a paradigma ć e se s us rest i s a složenim ref leks nih
napadaja, objašnjeno u nast av ku, i č ini s e da djeluju u napadaja izazv anih
razmiš ljanja i praks e t e u mnogim sluč ajev ima č it anja epileps iju. St udije
ref leks nih napadaja upuć uju na t o da kognit iv na pokreć e se događa
uglav nom s idiopat s kom generaliziranom epilepsijom (IGE). Ov e i druge
primjedbe u oba ref leks a i s pont ana epilept ogenes is 2 0 , 5 8 s ugeriraju da
pos t ulirao kort eks a preuzbuđenost i u IgE nije nužno jedins t v en: Određene
akt iv nost i mogu akt iv irat i određene kort ikalne s us t av e i proizv ode žariš ne
ispuš t anja ili djelomič ne napadaje, koji mogu generalizirat i. T o ne izgubit i
dijagnozu t emeljni generaliziranu epilepsiju, ali pokazuje da biološ ki s upst rat
generalizirani epilepsije može bit i komplic irano.

Liječenje Vizualno-osjetljive napadajima

S v i ref leks napadaji mogu bit i t ret irane od s t rane izbjegav ajuć i akt iv iranjem
pot ic aj. T o nije uv ijek prakt ič no ili moguć e, ali modif ikac ija s t imulans može
s manjit i ili eliminirat i s v oje epilept ogenost . Pov eć anje udaljenos t i od
t elev izijs kih prijemnika, gledajuć i mali ekran u dobro osv ijet ljenom sobi,
pomoć u daljinskog uprav ljač a, t ako da skup ne mora bit i prilazi, i jednook
gledanja ili koriš t enje polarizirane naoč ale za blokiranje jednog oka t reba
204
pružit i zašt it u. Obojeni naoč ale mogu bit i koris ne u odabranim
s luč ajev ima. 3 2 , 2 0 2 prev enc iju napadaja izazv anih v ideo zaslonima je
uč inkov it , ali zaht ijev a pridržav anje s mjernic a koje smanjuju v jerojat nos t
v izualno pokreć u zapljene ili korišt enje pos ebnih elekt ronič kih uređaja f ilt er,
š t o je manje prakt ič no, jer t o ć e bit i pot rebna na s vim ekranima. Nedav ni
91
nac rt kons enzus razv ijen od st rane epileps iju F oundat ion of A meric a
napomenuo:

"Uzorak s pot enc ijalom za izaziv anje napadaja s adrži jasno

prof ilirane pruge, broje v iše od pet sv ijet lo- t amne parov a
pruge u bilo kojem smjeru. Kada s e sv jet lo- t amne pruge
bilo uzorkom kolekt iv no nas praman na oku od minimalne
oč ekiv ane udaljenost i gledanja s olidan kut > 0,006
s t eradians , osv jet ljenje od najlakših prugom je> 50 c d/ m2,
a uzorak je predst av ljen ≥ 0,5 e, onda je uzorak t rebao
prikazat i v iš e od pet s v ijet lo- t amne parov a prugama, ako
je smjer pruge promjena, os c ilira, bljes kalic u, ili obrnut o,
za razliku, ako uzorak je nepromjenjiv a ili glat ko
 s plav arenja u jednom s mjeru, ne v iše od os am pruge . "

Droga je pot rebno liječ enje ako prev ent iv ne mjere s u neprakt ič na ili
neus pješan, ako f ot oos jet ljiv os t i je t eš ka, ili ako s pont ani napadi jav ljaju.
Lijek izbora je v alproat , koja je u jednoj s t udiji 8 9 ukinula f ot oos jet ljiv os t i u
54% boles nika, a znat no je s manjen u daljnjem 24%. Lamot rigin, t opiramat ,
34 111
et hosuximide, benzodiazepini kao š t o c lobazam, i lev et irac et am
t akođer može bit i korisna. Ques ney sur. 1 6 2 predložila dopamins ke
mehanizam u ljuds kom epilept ič nih os jet ljiv os t na t emelju prijelazne ukidanju
os jet ljiv os t s apomorphine, i bromokript in i parent eralnu L- dopa s u izv ijest ili
da razriješ i os jet ljiv ost . 3 7 , 1 3 9 Odgov arajuć i t ret man za osjet ljiv ost je
opć enit o us pješ an i neis punjav anje ili s amoindukc ija t reba uzet i u obzir, ako
t o nije.

Uplašiti epilepsija
T rglo epilepsije karakt erizira napadima pokreć u neoč ekiv anih os jet ilne
podražaje, obič no audit iv nom. T rglo epileps ija je opis ano u 1989
Međunarodnoj klasif ikac iji epilepsije i epilept ič nim s indroma kao
s impt omat s ke epilepsije u kojem napadaji jav ljaju s pos ebnom nač inu
55
oborina. Najnov ija predložena klas if ikac ija uključ uje uplaš it i epileps iju kao
ref leks na epilepsija s indrom. Uč inkov it pot ic aj je obič no nagli zv uk. 3 Već ina
pac ijenat a su os jet ljiv i na jednom s enzornih modalit et a ali naglost od
s t imulac ije, koja mora bit i neoč ekiv ano, je presudno. Napadi obič no t raju
<30 sekundi, a s ast oji se od uplašit i odgov or s lijedi krat ak t onik držanje,
š t o je obič no as imet rič na. Mnogi predmet i padaju, a klonič ke kret enima
može dogodit i. Ozljeda je uobič ajeno kada s e napadaji jav ljaju u boles nika
koji s u st ojeć i ili moguć nos t i da padne dok s jedi ili dok s u u kadi ili s lič nim
rizič nim lokac ijama. Napadi mogu bit i č es t i, ali nav ikav anje je t ipič no: Ako
pot ic aj put a je preds t av ljen t ijekom nekoliko minut a, ona post aje
priv remeno nedjelot v ornim. Boles nic i s epileps ijom uplašit i obič no imaju
s t at ič ke moždane lezije proizlaze prenat alno ili unut ar prv ih dv ije godine
živ ot a i int elekt ualnog hendikepa. Mnogi s u hemiparet ic , u t o, s laba s t rana
pret ežno je uključ en u zarobljav anju. Spont ani napadaji jav ljaju, nav odno u
s v im s luč ajev ima, ali može bit i rijedak. T rglo je epilepsija obič no t v rdoglav .

Mozak slikanje može pokazat i lokalizirane lezije ( mezijalni hipodenzit et a) ili

dif uznih lezija. 2 , 8 2 T he lat eralized lezije obič no uključ uju s enzorimot orič ke
i premot or kort eks i bijele t v ari, ali normalno s kenovi su izv ijes t ili bez
neurološkog def ic it a. 1 2 8 T akv i pac ijent i imaju prec ent ral ili peris y lv ian
displast ič nog lezije na MRI. Sc hizenc ephaly T akođer je ut v rđeno. T rglo
epileps iju č est o događa s Dow nov im sindromom.

S kalp EEG ic t al snimak pokazuje poč et ni v ert ex is c jedak s lijedi dif uzno
relat iv ne rav nanje ili nis kog napona rit ma na oko 10 Hz. Ic t al dubina
elekt rode snimke pokazale su poč et ni high- amplit ude ev oc irani odgov or nad
mot ornim područ jima odgov araju t jemena v lasišt a akt iv nost i, nakon č ega
s lijedi ic t al EEG is c jedak, koji poč inje u les ioned mot ora ili premot or kort eks
i širi s e mezijalnoj f ront alni, parijet alni, i kont ralat eralnim f ront alnim
12 , 13 , 192
regijama. subduralnih s nimke u boles nika s malom lezije pokraj
des ne dopuns kog s enzomot ornom područ ju pokazali pljenidbi napad u
prav om dorzolat eralnom premot or kore i prav o dodat nog s enzorimot orič ke
178
pros t or.

Napadi nalikuju dopunske mot orna napadaja. Lokalizirani lezije i oduzimanje

odgađanje č es t o uključ uju u t aj pros t or ili njegov e okolic e: epilept ogenic
lezija može bit i u dorzolat eralnom f ront alnom ili u perirolandic područ ju ( za
146
nedav nog primjer s a v ideo s lic i v idi Nolana et al. ).

6
Dif erenc ijalna dijagnoza uključ uje uplaš it i boles t ( hiper- ekplexia) . T ouc h
ev oc irao ili dot aknit e napadaja u djec e 5 0 , 2 1 2 može imat i uplaš it i
komponent u, ali nis u uplaš it i epileps iju kao t renut no def inirana. T rglo
pot ic aji mogu uzrokov at i nonepilept ic pada u lijes - Low ry s indrom. T rglo
mioklonus, iako nije jasno uplašit i epileps ije, je bio prijav ljen u s uradnji s
143
GM2 ganglios idos is i uplaš it i epilepsija je prijav ljen s
as part y lgluc os aminuria. 1 1 9 Napadaji izazv ane iznenadnim dous ing s t oplom
v odom t akođer može imat i uplaš it i komponent u u nekom t renut ku u njihov om
narav no, ali s u ne t reba brkat i s uplaš it i epileps ije. 1 5 , 1 7 4 Ost ale ref leks
napadaji, produc ed by kožne ili proprioc ept iv ni st imulac ije, t akođer t reba
107 , 192
razlikov at i od uplaš it i epileps ije.

T rglo epilepsije mogu bit i t ret irani s odgov arajuć im lijekov ima za žarišnih
napadaja. Izv ješ ć a rasprav ljat i karbamazepin, lamot rigin, c lobazam, i
2 , 41 , 56 , 119 , 171
klonazepam. Ps ihološ ka int erv enc ija T akođer je
136
predloženo. uplaš it i epilepsija je obič no
P.2565
t v rdoglav , međut im, i kirurgija je prijav ljen za kont rolu uplaš it i epilepsiju
33 , 131 , 147
pov ezan s inf ant ile hemiplegia.

Čitanje epilepsije
Primarni č it anje epilepsije ( RE) s ast oji se od napadaja izazv anih is ključ iv o
č it anju, bez s pont anih napadaja. 1 7 t renut na Predloženi dijagnos t ič ki s hema
def inira ga kao ref leks na epilepsija s indrom bez nav ođenja generalizirani ili
žariš na podt ip. 5 5 Napadaji obič no poč inju u adolesc enc iji. Pac ijent i
izv ješ ć e č eljust i jerking ili klikom i drugi os jeć aji ili pokret i u orof ac ijalnih
mišić a, obič no nakon č it anja za neko v rijeme, š t o predst av lja parc ijalne
napadaje ili lokalizirane mioklonus. T ako s e može pojav it i muc anje. 1 3 8 Ako
oč it anje onda dalje, č ak i za v rlo krat ko v rijeme u nekih boles nika,
generalizirana konv ulzije može dogodit i. Napadi nis u izazv ane ment alne
akt iv nost i bez č it anja. Razv ojna pov ijes t , neurološ ki pregled, EEG
int erikt alnog, i kompjut ors ka t omograf ija (CT ) s u normalni. Obit eljska
pov ijes t epileps ije je zajednič ko, a obit eljs ka č it anje epileps ija može
pojav it i. 1 3 4 , 2 0 9 sindrom je relat iv no benigni i č es t o ide nedijagnos t ic iran,
pogreš no bezopas ne t ikov ima ili muc anja.

Oba jednost rani i bilat eralni orof ac ijalnih mioklonus može bit i uzrokov ana
č it anjem i bilo može s e v idjet i s jednost ranim ili dv ost ranim EEG ispuš t anja.
209
U v rlo v ažnom pregledu 111 pac ijenat a od s t rane Wolf i Inoue, 2 0 9 77%
je pokrenula epilept if orm is puš t anja koja s e sas t oji od krat kih raf ala oš t rih
v alov a , šiljc i, ili šiljak- i- v al kompleks a koji s u bilat eralna i s imet rič no u
32%, bilat eralna ali asimet rič an u 38%, t e jednos t rana ili žarišna u 30%.
Lat eralizac ija je č eš ć e na jezik dominant ne hemis f ere ( 78%) , pret ežno
preko t emporopariet al regiji ( 80%) .

Radhakris hnan sur. 1 6 4 pronađen uopć enih i s imet rič no ic t al ispuš t anja u 15
od 20 bolesnika (75%) s RE i as imet rič ne ili jednost rani is pušt anja u pet
( 25%) s lat eralizac ije na dominant noj polut ki. Oni s u predložili da s e RE
s v rs t at i među idioopat s ka generaliziranih epileps ija. May er i Wolf 1 3 5 ut v rdio
da akt iv ira perioralnim ref leks mioklonus mislio da s e eks kluziv no RE je
t akođer naš ao s bilat eralnom šiljak- a- v ala EEG akt ivnos t i u maloljet nič kom
epilept ič ki epileps ije, a t akođer je zabilježio, pot aknut a gov ori v iš e od
211
č it anjem, u bolesnika s Razne epilept ič kih poremeć aja. Kout roumanidis
s ur. 1 1 7 prat i 17 bolesnika s RE. T ijekom pokreć u epilept ič ki t rzaja, os am je
imao bilat eralne sinkrone epilept ič ne is pušt anja. Dv a bolesnika imala Alexia
ili ev ent ualno gov ora uhić enje kao jedini ic t al manif est ac ije, pov ezane na
EEG s žariš nim abnormalnos t i preko lijev og st ražnjeg t emporalnog područ ja.

Koepp s ur. 1 1 5 izv edena [11C] - diprenorphine pozit rons ka emisijs ka

t omograf ija (PET ) u bolesnika s RE i pronaš ao s manjena peri- ic t al opioidni
v ezanje u oba t emporalnog režnja i lijev om f ront alnom režnju, regijama koje
s u prikazane PET akt iv ac iju t ijekom normalnog č it anja. A rc her i s ur. 7
izv edena peč eno pokreć u f MRI u boles nika s č it anjem epileps iju. T ijekom
akt iv ac ije zadat aka, peč eno pov ezane akt iv nos t i pronađena je u lijev om
prec ent ral gy rus i bilat eralno u s rediš njem s ulkus a i Globus pallidus .
Usporedba f MRI akt iv ac ije v idio t ijekom režim puls ac ije s t im t ijekom č it anja
pokazuje preklapanje u st ražnjem dorzolat eralnom pref ront alnom kort eksu.
Ov o područ je je pokazala da se akt iv ira u određenim kognit iv nim zadac ima s
radnog pamć enja komponent e, a dokazi za s udjelov anje u ov oj regiji RE
t akođer dolazi iz pac ijent a koji je razv io RE nakon uklanjanja lijev e premot or
art eriov ens kim malf ormac ija. 1 7 0 Arc her pret pos t av io da ic t al djelat nost RE
proš irila iz radne memorije u blizini mot orne kore. Lic a mioklonus t ipič ni RE
t akođer može bit i uzrokov ana jezič nim zadac ima u simpt omat s kih epilepsija.
30

Dakle, č ini s e da je č it anje može akt iv irat i uopć enih epileps ije, s lič ne
akt iv ac iju uzorak osjet ljiv ost i s a sv ojim okc ipit alnog okidač . RE nije,
međut im, is ključ iv o generalizirani epilept ič ki f enomen, ali uključ uje
f unkc ionalan sus t av preko obje hemisf ere. Čit anje zaht ijev a bihemis pheric
s uradnju, s dominant nom hemis f ere prev las t za f onološki obradu i
nedominant noj hemisf ere prev aga za s emant ič koj reprezent ac iji. Pegna sur.
155
izv ijes t io je s luč aj RE i predložio leks ič ke i nonlexic al oblike RE, i RE č ini
manje č es t u japans kom jeziku, koje koris t i logographic s ust av pis anja.

Jezik epileps ija izazv ana uključ uje oduzimanje oborina po gov oru, č it anju i
pisanju. 7 1 Napadi su s lič ni onima od primarnog č it anja epileps ije, a
pac ijent i mogu prijav it i jednu ili v iše oduzimanje akt iv ira s e odnos e na
jeziku (npr., rec it ac ije ili pisat i s amo). 8 , 9 3 nos ologic položaj jezik
induc iranog epileps ije nije jasno: prijav ljenih s luč ajev a najv iš e nalikuju
č it anje epileps iju, ali s u v iš e het erogeni od onih primarne č it anja epileps ije,
č iji je def inic ija v jerojat no bi t rebalo bit i proš iren kako bi ih uključ it i.
RE može s e liječ it i djelomič nog izbjegav anja pot ic aja, os obit o ako pac ijent
ne razv iju uopć enih napadaje ili ima koris ne odgodu prije jednog događa.
Prekid ili ogranič enje č it anja onda može bit i uč inkov it a. Manev ri da nakrat ko
poremet it i razumijev anje ili pov eć at i uzbuđenje može bit i koris no, ali
s oc ijalne i prosv jet ne hendikep mogu nas t at i od sv ih njih. V rpc u t ekst ov i
može bit i koris na. T eks t mas kiranje može pomoć i onima u kojima uzorak ili
ey e mov ement doprinijet i napadaja pojav u. 2 0 6 Wolf i Inoue 2 0 9 izv ijest io je
da v alproat je lijek izbora i da c lonazepam može bit i koris t an dodat ak.

Musicogenic Napadaji
Indukc ijs ka od napadaja na ljude koje nes t rukt uriranih zv uka osim uplaš it i
podražaja je jako neobič no. Music ogenic epilepsije karakt erizira napadaja
izazv anih s luha određene zv ukov e, obič no glazbe. 9 , 4 6 bolesnika s
mus ic ogenic napadaja s ama može imat i ref leks epileps ije s indrom, ali v eć ina
t akođer imaju s pont ane napadaje. Ref leks napadaji onda č es t o poč inju v iš e
od godinu dana nakon poč et ka s pont anim napadima. 1 9 8 Napadaji su
t akođer izv ijes t ili dok subjekt izložen na glazbenu okidač za v rijeme
s pav anja ili dok razmiš ljam o t ome. Uč inkov it pot ic aj može bit i st ereot ipno
za s v akog pac ijent a. T o može bit i ogranič ena na jednu glazbenog djela, ali
ne pos t oji jas na zajednič ki uzorak među pac ijent ima. Af ekt iv na komponent a
pot ic aja mora bit i prisut an u nekim, ali nonmus ic al zv ukov i, poput w hirring
s t rojev a, mogu bit i uč inkov it i akt iv ira u drugima. Napadi s u jednos t av ne ili
s ložene parc ijalne t ipa, s int erikt alnih i ic t al epilept if orm akt iv nost i
s nimljenih iz bilo t emporalnog regiji, 1 7 6 obič no u prav u. Čes t o, oduzimanje
ne poč inje odmah, a pac ijent mora bit i izložen na okidač u za nekoliko
s ekundi ili minut a. Mus ic ogenic napadi zabilježeni s u u pov ojima. 1 2 2 Neki
bolesnic i s aut osomno dominant nim lat eralnog epilepsije t emporalnog režnja
26
s u izv ijes t ili pokreć e zv ukom ili slušajuć i gov or.

Prav o v remens ka prev aga za mus ic ogenic napadaja je prijav ljen nekoliko
aut ora. 6 9 , 7 0 , 1 9 8 Oni t akođer dokument irano prav o prednji i s rediš nji
hy perperf us ion t ijekom ic t al jednog f ot ona emis ije kompjut ors ka t omograf ija
( SPECT ) od music ogenic napadaja.

Mehanizam mus ic ogenic napadaja nije jasno. Iako kort eks a obrada glazbe je
ops ežno st udirao, is pit anic i s u bili normalni kont role ili bolesnika s lezijama
ili t v rdoglav s pont anih napadaja. Kronič ne s ljepooč nom režnju dubina
elekt rode st udije u epilept ič kih is pit anika bez mus ic ogenic epilepsije
s ugeriraju različ it e lat eralizat ions za različ it e komponent e glazbeni pot ic aj.
199
Creut zf eldt i Ojemann pokazali da glazbeni podražaji mogu imat i š iroke
pos ljedic e na neurons ku akt iv nost u ljudskim t emporalnog režnja š iri dobro
P.2566
izv an primarnog s luš nog područ ja, 4 4 , 1 2 1 da različ it i dijelov i glazbe imaju
različ it e uč inke ev ent ualno sa s pec ijaliziranim lat eralizac ije i lokalizac ije, t e
da s u uč inc i glazbe s u drugač iji od onih gov ora. St udije moždane
reprezent ac ije i obradu glazbe s u proš irena, i da s u pregledani u Peret z i
Zat orre. 1 5 7 PET s t udije u boles nika i os t alih 1 0 6 s erija prev ladav a
uključ iv anja desne hemisf ere s t rukt ure u mrežama uključ enih u obradu
glazbenu inf ormac ije, š iri i izv an klas ič ne audit iv nog kort eks u Hes c hl gy rus .
S t udije u is pit anika s glazbenim haluc inac ija pokazuju da je primarni s luš ni
79
kort eks nije "dovoljna podloga za v išeg reda uzorak perc epc ije."

Primas s luš ni kort eks s as t oji s e od središnje jezgre primarne kore koja prima
t halamic projekc ije, pov ezane s nekoliko "pojas " područ jima. Primarna kora
ima v iš e t onot opic ally organizirane područ ja i pos ebno osjet ljiv i na č is t e
t onov e. Pojas regije su os jet ljiv iji na složene podražaje i manje
t onot opic ally organizac iji. 1 0 6 Zif kin i Zat orre je t akođer napomenuo da
s loženije glazbene obrade zadat ke akt iv irat i v iš e kort ikalne i s ubkort ikalnih
t erit orij bilat eralno, ali s desne hemisf ere prev last . 2 1 5 Dakle,
hy perexc it able kort ikalne područ ja mogu bit i st imulirana da razlikuje
s t upnjev a i ext ent s po različ it im glazbenim podražaja u boles nika osjet ljiv ih
na glazbenim akt iv ira. Gloor sugerirao da odgov ori na limbič ki st imulac ije u
epilept ič kih predmet a ov is i o ras prost ranjenih neurona mat ric a pov ezanih
kroz v eze koje su pos t ale ojač ao s t alnim korišt enjem, od int eresa u s
obzirom na odgodu od napadaja poč et ka do razv oja osjet ljiv ost i na glazbu.
73

Mus ic ogenic napadaji mogu bit i t ret irane od s t rane pot ic aja izbjegav anja ili
izmjene u mnogim s luč ajev ima, pogot ov o ako je koris no lat enc ije od
pot ic aja poč et ka do oduzimanja napad ili ako pot ic aj je v rlo spec if ič an. Ako
t o nije moguć e ili s nazi, ili ako spont anih napadaja dogodi, lijekov i za
žariš nih napadaja su označ ene i t v rdokornim sluč ajev ima t reba proc ijenit i za
kirurš ko liječ enje.

Reflex Zapljena vrste obično povezuje s

generaliziranim epilepsije
Touch-evocirani ("Tap") Zapljene
Inač e normalne bebe i mališ ani mogu razv it i konv ulzije izazv ane dodirom,
č es t o jednim dodirom na glav i ("t ap epileps iju") ili nagli zv uk. 5 0 , 2 1 2 Dob
poč et ka je obič no od š est mjes ec i do t ri godine. T o s u obič no manif est ac ije
u epileps ije idiopat s kom generaliziranom i sas t oje s e od poč et ne t ren s lijedi
bilat eralnih epilept ič ki t rzaja uglav nom uključ uju ruke, s f leks ija glav e i gore
dev ijac iji oč ima. Ako int enziv no, š t o može uzrokov at i pad. Oni se mogu
pojav it i izolirano ili u s kupinama. Int erikt alnog EEG je obič no normalan i
nema f ot oosjet ljiv os t i. U ic t al EEG pokazuje bilat eralni šiljak- a- v ala EEG
ispuš t anja obič no prev ladav a ant eriorno. Dif erenc ijalna dijagnoza uključ uje
hy perekplexia, s impt omat ič an boles t i poput epilepsije i uplašit i žariš nih
ref leks nih napadaja izazv anih kožne s t imulac ije, i benigne epilept ič ki
epileps ije u ranom djet injs t v u, koja se ne akt iv ira i ima neš t o kas nije napad
i duže t rajanje poremeć aja s drugih ov rš nih v rs t e. 5 4 f ot ograf iju je
normalno. Ov i napadaji pojav ljuju se preds t av ljaju rano- napad idiopat s ki
generaliziranu epileps iju, i mnogim t akv im s luč ajev ima doznač it i bez droga
t ret man. Valproat a može s e koris t it i kada lijek je pot rebno liječ enje. T i
napadi nis u znakov it o razlikuje od benignih ranih inf ant ilnih ref leks nih
194
izos t ajanja napadaja ilust riranih s v ideo s nimanja Vos kuil.

Napadi izazvana razmišljanja i praksa

Napadi izazv ane razmiš ljanja 2 0 7 pojav it i u odgov oru na v iš oj kort ikalne
f unkc ije, t e s u izv ijest ili s raznim podražajima, uključ ujuć i i arit met ike,
c rt eža, kart anje ili šah, donoš enje odluka, rješ av anje Rubikov a koc ka, i
koris t eć i soroban (japans ki abakus ). Gooss ens sur., 7 6 u ops ežnom
pregledu, predložio je ov o kao zasebna epilept ič kog s indroma. Ov i pac ijent i
nisu os jet ljiv i na č it anje. Iako pac ijent može prijav it i s amo jedan okidač ,
det aljno is pit iv anje pokazuje da oko 80% ima v iš e od jednog uč inkov it u
pot ic aj. Za razliku od onih s primarnom č it anja epilepsije, najv iš e s u
s pont ane napadaje, a ref leks i spont ani napadi uključ uju bilat eralnih
mioklonus, izos t anaka i uopć enih t onik- klonič ke napadaje. Parc ijalni
napadaji s u izv ijest ili, ali s u iznimka. Napadi se odnos e na "praks i", klinič ki i
elec t roenc ephalographic ally s lič an t ih, 9 8 s u izv ijes t ili, snažno pov ezana s
maloljet nom epilept ič ki epilepsije ( Herpin- Janz s indrom) i na v rijeme s
drugim opć im epileps ija. Boles nic i s napadajima uzrokov anih mis leć i got ov o
uv ijek imaju idiopat ski generalizirani s indrom epilepsije, ali bez ikakv e
pos ebne različ it im pov ezane.

Napadi izazv ane razmiš ljanja obič no s u pov ezane s oba spont ani i izazv ali
opć u bilat eralno s inkronog s pike ili v iš e šiljak- a- v ala kompleks a. T o s e može
pojav it i t ek nakon s manjenja lijekov a u nekih bolesnika. Iako boles nic i č es t o
nav ode ment alnu arit met iku kao okidač , drugi djelot v orni pot ic aji su
uključ eni dijelove s t andardne Neuropsihloš ki is pit nih bat erije, kao š t o s u
blok dizajna. Iako pov remeni pac ijent i imaju t emporopariet al ili f ront alni
s pont ane nes pec if ič ne EEG abnormalnos t i, obič no preko des ne st rane, t e s u
s v remena na v rijeme pomiješana s generaliziranim epilept if orm akt iv nos t i.
76
Jasno je lokaliziran induc irana epilept if orm akt iv nost je v rlo neobič no.

Bit na komponent a u zarobljav anju okidač Čini s e da je nev erbalna misao,

obrada numerič kom ili pros t ornim podac ima, a možda i s ekv enc ijalno
odluč iv anje. Nedav na is t raživ anja dat i v iše pojedinos t i o c erebralne
reprezent ac ije izrač una i pros t ornog misli i dokument irat i bilat eralni
181
f unkc ionalnu mrežu akt iv ira t akv e zadat ke.

Pojam pr aks a indukc ija je uv edena od s t rane japanskih aut ora koji s u opis ali
napadaje pokreć u kad s u predmet i "dužni s u razmat rat i komplic irane
pros t orne zadat ke u sekv enc ijalnom modu, donos it i odluke, t e da prakt ič no
99
odgov orit i koris t eć i dio sv og t ijela." Pisanje je izvijes t ila da s e č est a
kondenzac ije f akt or 9 8 iako č it anje ne. Ruč ni ili prs t pokret i bez "akc ije
programs kog djelov anja" (def inirana kao "v iš oj ment alnoj djelat nost i
zaht ijev a pokret a ruke" i oč it o sinonim prakse) nis u uč inkov it i akt iv ira.
Mat suoka s ur. 1 3 2 , 1 3 3 nav edeno, "ov isnos t pokret ima ruku u oduzimanje-
induc ing zadat aka razlikuje akc ije programiranje akt iv nost i iz razmiš ljanja
akt iv nost i." Ref lex gornji ud mioklonus događa i mogu se š irit i. Ov aj obrazac
s e događa v rlo dominant no u maloljet nič kom epilept ič ki epileps ije. T o ne č ini
ist aknut i u boles nika s razmiš ljanje induc iranih napadajima koji ne t akođer
imaju ist aknut e epilept ič ki ref leksne napade. U sv ojim blažim ili v eć ina
ogranič ena oblic ima, poput jut arnje epilept ič ki t rzajem ruke manipulira i
pos uđe, ov aj f enomen pods jeć a kort ikalne ref leks ne mioklonus kao dio
"kont inuum epilept ič nih akt iv nos t i usmjeren na s enzomot ornom kort eks u",
192
i bac k- us rednjav anje šah - induc irana šiljc i s jednos t ranom my oc lonia u
bolesnika s JME pokazala lokalizac iju bilat eralnim f ront oc ent ral regijama. 1 2 9
mot or komponent a, bilo zamis lit i ili izv rš it i, od presudne je v ažnos t i u praxis
indukc ije, dok s u napadi izazv ane razmiš ljanja akt iv ira zadat ke kao š t o s u
č ist o ment alno izrač un us meno prezent irani arit met ič ke zadat ke bez
mot ornih komponent u u bilo pot ic aj ili odgov or.

P.2567
Napadi izazv ane razmiš ljanja i prakse, mnogi sluč ajev i č it anja epileps ije, i
f ot osenzit iv nu epileps ije s u sv i primjeri s pec if ič nih moždanih akt iv nost i
uključ uju odrediv i kort ikalnih područ ja pokreć u uopć enih napadaje ili
epilept if orm EEG akt iv nos t , č es t o u kont ekst u poznat og idiopat s ke
generalizirane epileps ije. Inoue i Kubot a 9 7 pos t ulirao na t emelju MEG i
s enzorno- ev oc iranih pot enc ijalnih st udija da pov eć ana, ali pros t orno
različ it i kort eks a preuzbuđenos t i djeluje u os jet ljiv os t i praxis os jet ljiv os t i.
Binnie 2 0 je objaš njeno implikac ije t akv ih st udija refleks nih napadaja za
razumijev anje opć eg epileps ije.

Liječenje napadajima Induced by razmišljanje i

praksa
Izbjegav anje pokreć e podražaje obič no neprakt ič no. Ov i napadi su got ov o
uv ijek nać i kao dio epilepsije idiopat s kom generaliziranom, os obit o
maloljet nič kog epilept ič ki epilepsije, droge i prikladno za ov e s indroma s u
t ret man izbora.

Reflex Zapljena vrste obično povezuje s Focal

epilepsije
Napadi izazvana jede
S met nje epileps ije karakt erizira napadima us ko v ezanih za jedan ili v iše
dijelov a jes t i. Iako opis an kao jelo epileps iju, konv ulzije pokreć u jede č est o
s e jav ljaju u boles nika koji t akođer imaju spont ane napadaje i s ada ne
klas if ic ira kao zas eban epilept ič kog sindroma, ali kao v rst i napadaja u
55
najnov ijem prijedlogu. Neki sluč ajev i se može opis at i kao epilepsija
43
karakt erizira s pec if ič ni nač ini oduzimanja oborina. prev alenc ija od oko 1
142 , 193
po 1.000 do 2.000 epilept ič nih pac ijenat a je prijav ljen.
neuobič ajeno v isoke brojke prijav ljenih za Šri Lanka 1 7 7 može bit i pov ezano
s ut v rđiv anje met oda. Napadi izazv ane prehranom su izv ijes t ili u
djet injs t v u, mlados t i i odras loj dobi. Klinič ki pokret ač i napadaja obič no
s t ereot ipno za sv akog pac ijent a, ali može imat i nekoliko zajednič kih t oč aka.
Dakle, neki pac ijent i imaju napadaje na samom oč ima ili miris hrane, dok
drugi mogu ih imat i odmah nakon t eških jela. V eć ina obič no, oduzimanje
jav lja ubrzo nakon poč et ka jest i i ne ponav ljat i u is t om obroku. U nekim,
napadaji mogu bit i pov ezane s emoc ionalnim ili aut onomna s as t av nic a
prehrane, a na drugima do želuc a razv lač enje ili s t imulac iju us t a ili ždrijela i
moguć em s udjelov anju aut onomne, somat osenzorna, ili proprioc ept iv ni
podražaja.

Napadaji s prehrane s u obič no s ložene ili jednos t av ne parc ijalnog t ipa,

got ov o uv ijek s e odnose na s impt omat s ke lokalizac iju v ezane epilepsije.
Rémillard s ur. 1 6 7 sugeriraju da bolesnic i s t emporolimbic napadaja akt iv ira
jede imaju manje s pont ane napade i imaju v eć u v jerojat nos t da imaju t akv e
napade iz poč et ka njihov e epilepsije nego s u one s ext ralimbic , obič no
s upras y lv ian, oduzimanje napad koji imaju manje kons t ant an akt iv ac iju
jeduć i , v iše oč it o izv anv remenskog s t rukt urne lezije, a moguć e akt iv iranje
s pec if ič nim t halamoc ort ic al podražaja. Pot onji t akođer može imat i napadaje
s drugim oblic ima bukalne s t imulac ije poput pranja zuba ili ljubljenje i može
preds t av ljat i određene primjere osjet ljiv ost i na Somat os enzorni ili
proprioc ept iv ni st imulac ije. Kout roumanidis sur. izv ijes t io je s luč aj u
odras loj dobi os jet ljiv os t i pranja zuba samo s a normalnim s lika i int erikt alnih
lijev om f ront alnom epilept if orm akt iv nost i, t e predložio da je t o bio ref leks
118
kript ogene epileps iju. uloga Malf ormac ije kort ikalnog razv oja u ref leksnih
napadaja je nedav no ras prav ljalo Palmini s ur., 1 5 0 koji je pronaš ao
prehranom v ezane napadaja u bolesnika s peris y lv ian lezija i napomenuo
f unkc ionalnu anat omsku pov ezanost s ref leks nih oduzimanje v rst e.

S met nje epileps ija obič no je pov ezana s lokaliziranim ili regionalne
epilept if orm akt iv nost i ili iz t emporolimbic s t rukt ura ili iz s uprasy lv ian regija
u s uradnji s v eć im lezija. Pac ijent i s mat raju da imaju idiopat ska epilepsija
uopć enih su iznimne, i sluč ajev i u kojima napadi su pokazali da s e
60 , 116
generalizirat i od poč et ka s u rjeđe.

Napadi jeduć i epileps ije mogu bit i pogođeni promjenom okidač . T o je naš
dojam da pac ijent i s prehranom epilepsije i napadaja ext ralimbic pojav e su
v iše os jet ljiv i na bilo Somat osenzorni ili proprioc ept iv ni podražaje t ijekom
jela i imaju v eć u v jerojat nos t da izv ješć e koje oduzimanje indukc ija može se
s priječ it i promjenom s enzorskih karakt eris t ika njihov e hrane. Neki ć e pit i na
s lamč ic u nego iz š alic e ili ć e se izbjeć i oš t ar u c ijelom plodu ga rezanje na
male komade. T akv a modif ikac ija pot ic aj može s manjit i oduzimanje
f rekv enc iju u ono št o inač e može bit i t v rdoglav ili druš t v eno
onemoguć av anje st anje. Neki pac ijent i t akođer iskoris t it i v at ros t alnog
razdoblje nakon ref leks nom zapljene i da ć e izazv at i napad u priv at ni izbjeć i
napadaj kasnije u v iš e neugodnom okruženju. Neki pac ijent i imaju duljeg
razdoblja pov eć ane osjet ljiv ost i na ref leks nih napada i t ada može odbit i
jes t i adekv at no. Lijekov i na snazi ​z a parc ijalnih napadaja obič no je
pot rebno, ali medic inski t v rdoglav pac ijent i t reba priznat i rano i oc jenjuje
za kirurš ko liječ enje.

Napadi izazv ane jes t i u djet injs t v u s u neobič ni, mogu s e is poljit i kao
akut nih živ ot opasne događaje (A lt es ), a č ini s e da imaju lošu prognozu.
Nav elet s ur. 1 4 5 prijav ljena č et iri bebe s poč et ka prije 6 mjesec i, napadi
izazv ani obroka, c ijanoza, Hy po- ili hipert onije, a za v rijeme s pav anja slijedi
c lonic pokret a udov a. Gas t roezof agealna ref luks na (GER) bila je pris ut na u
č et iri s luč aja, ali napadi ost ao č est a unat oč ant i- GER liječ enja i sv im
dojenč adi razv ijenim t eš ke epileps ije. Prv i int erikt alnog EEG je normalno, ali
ponav ljani poly graphic EEG s nimke dokument irano napadaja. Okidač u ov ih
bolesnika je nepoznat , a odnos između GER, Alt es i epileps ije ost aje
nejas no. Jedan od nas ( PP) s t udirao t roje djec e s epilept ič nim grč ev a
poč inju u prv oj godini koja je razv ila napadaja s pris t upom ili gut anjem
hrane na t ri do č et iri godina s t ar. U pokreć u Napadi s u grč ev i u dv a s luč aja
i t onik zapljena u jednom. Pos ljednje dijet e imalo kript ogene epileps iju,
drugi je s impt omat ič no epilepsiju s poč et kom v elikih operc ular lezija, a sv e
je lat eralized ili regionalno dominant na ic t al i int erikt alnog EEG
abnormalnost i. Oni i dalje imaju ref leks ne i s pont ana napadaja. Moguć e je
da je mreža odgov orni za ref leks ne napada možda nisu dos pjele do nekoliko
godina.

Napadi izazvana propriocepcije podražaja

(Pokret Inducirani)
78
Ref lex napadaji oč it o pot aknut a pokret a s u izv ijest ili prije EEG ere. Prv a
123
izv ješ ć a naglas io indukc ije pokret om, ali kas nije eks periment i su
pokazali det erminant a ulogu proprioc epc ije podražaja. 3 6 , 7 2 Dakle,
napadaji izv orno opis ana kao pokret induc iranom ili držanjem pot aknuli s u
obič no v iš e t oč no opis ao kao "proprioc epc ije induc iranom." Ov e ref leksni
192
napadaji s u rijet ki i može s e najč eš ć e doživ ljav a kao prolazne pojav e s
23
nonket ot ic hiperglikemije.

Proprioc epc ije izazv ani napadi uključ uju s enzorimot orič ke područ je hemisf eri
kont ralat eralna na klinič kom napadaja napad. T o je pot v rdio s nimanje i
int enziv nog prać enja. Područ je dopuns ko mot ora t akođer mogu bit i
uključ eni. Maks imalna EEG elekt ronegat iv nos t Čini s e da je na s rediš njem
101
v rha elekt rode u objav ljeno EEG napadaja izazv anih hodanje. c erebralne
lezije s u č es t o v idljiv o i možda je doš lo do dugo
P.2568
prije poč et ka napada. Akut ni moždani lezije ili akut ne enc ef alopat ije
dif uznih t akođer može bit i poprać ena s elf - ogranič ena proprioc ept iv ni
induc iranih napadaja. U nonket ot ic hiperglikemijom ili drugih met abolič kih
enc ef alopat ije, neurološ ki def ic it odnosi na daljins kom lezije može bit i
prolazno ras krinkani u razdoblju od napadaja. 2 3 Novi- odgađanje
proprioc ept iv ni izazv ani napadi t ako zaht ijev aju brzu medic ins ku i
neurološka proc jena.

53
Ref lex kap napadi izazv ali hodanje s u v idjeli rijet ko u bolesnika s
ref leks nih int erikt alnog š iljaka ev oc iranih po udaraljke u podnožju. 4 9 , 1 8 7
T o mogu bit i različ it e od napadaja izazv anih proprioc epc ije s t imulac ije.
Međut im, pojedinc i s t im ev oc iranih š iljc ima, opć enit o se s mat ra benigni
nalaz, obič no nemaju epilepsiju ili ref leks ne napadaje. 1 2 0 Ov aj poremeć aj
v jerojat no predst av lja oblik idiopat s ke epileps ije žariš ne djet injs t v a,
razlikuje zbog sudjelov anja parijet alni režanj. Sudjelov anje v iš e razradit i
mrežu s u uključ eni u mot ornom programiranju ne može s e is ključ it i u nekim
s luč ajev ima, pogot ov o ako uč inkov it pot ic aj č ini ogranič ena na akt iv nos t i
101
kao š t o s u hodanje, iako je "hod epileps iju" je sada ne priznaju
oduzimanje put ov anja ili epileps ija s indrom.

Napadi izazvana Somatosenzorni podražaja

Napadi izazv ane S omat os enzorni st imulac ija obič no s e pokreć u put a
dodirom, t rljanje, ili boc kanje dio t ijela. T u je č est o lokalizirana ili
regionalne kožni okidač zona. Napadi poč et i s os jet ilnim aurom; senzors ka
jac ksonian oduzimanje č es t o jav lja nakon t onik mot ornih manif es t ac ija
ukazuju na područ ju napadaj dodat nu mot or. Generalizac ija s e može
dogodit i. S v ijest je s ač uv an barem na poč et ku. Ic t al bol i aut onomni
poremeć aji t akođer s u izv ijest ili. 1 7 5 prinudna s omat osenzorna s elf -
s t imulac ija s self - induc ed epilept ič kih grč ev a t akođer je pokazao u djec e s
t eškim razv ojnog odlaganja. 8 3 Somat os enzorni izazv ani napadi obič no
jav ljaju u boles nika s pos t rolandic kort ikalnih lezija koje mogu bit i s upt ilni .
192
Malf ormac ije kort ikalnog razv oja t akođer s u uključ eni. 1 5 0 Normalno MR
je bio prijav ljen u boles nika s "t rljat i" epileps ije, ali det aljni s likanje nije
107
opisao i sadaš nji imaging met ode su prec izniji.

Ov e žariš ne napadaja t reba razlikov at i od obič no v iše benignih

generaliziranih napadaja izazv anih ref leksnih dodirom u dojenč adi i male
djec e (v idi gore) koji nis u pov ezani s lezija. Pac ijent i s S omat os enzorni
ref leks nih napadaja t reba is pit at i zbog lezije i liječ enje je kao i za os t ale
s impt omat s ke ili kript ogene žariš nih epileps ija.

Topla voda epilepsija

Napadi izazv ane uranjanja u ili kont akt om s v ruć om v odom s u donedav no
bio prijav ljen pret ežno u s t arije djec e i adolesc enat a iz južne Indije, gdje
173 ,
rit ual kupanja put a uključ uje ulijev anja v ruć e v ode po glav i iz v rč a.
174
indijski pac ijent i su obič no dječ ac i, s mladost - napad kompleks
djelomič na ili generalizirani t onič ko- klonič ke konv ulzije t ijekom rit ualnog
kupanja. T opla v oda epilepsije ( HWE) je mis lio da s e relat iv no benigna
godina i s it uac ija s e odnose na poremeć aj s rodan f ebrilnih konv ulzija. T o je
č es t o pa kad napadaji poč et i u djet injs t v u ili ranom djet injs t v u. Ic t al
s nimke s u rijet ki i int erikt alnog EEG abnormalnos t i s u zabilježene t ijekom
t emporalnih područ ja u pola pac ijenat a. S nimanje je neprimjet an u v eć ini,
ali f okalne kort ikalne malf ormac ije s u izv ijes t ili. 8 0 Dif erenc ijalna dijagnoza
uključ uje nonepilept ic događaje kao š t o s u uplaš it i i v asov agal sinkope i
uplašit i epileps ije. Neki st ariji pac ijent i prijav it i ugodne os jeć aje s t im
događajima, i samoindukc ija je prijav ljen. Prof ilakt ič ko c lobazam je nav odno
pomogla. 5 2 St udije u ne- indijs ke subjekat a 1 5 , 1 0 0 Izv ješ ć e napad od
najranijeg djet injst v a do odraslog živ ot a i s pont anih napadaja u 62%
bolesnika u kojih je napad bio nakon djet injs t v a. Ov o serije uključ uju mlađu
djec u nego u Indiji, s a složenim parc ijalne konv ulzije jav ljaju č im dijet e je
uronjen u v ruć u v odu, nego kada s e v ruć a v oda s e izlije preko glav e,
100
os jet ljiv os t č es t o s manjuje s e s v remenom.

HWE poč et ak u djet injs t v u č ini se da imaju bolju prognozu. Napadi poč et i u
prv oj godini i uv ijek pokreć u uranjanjem u t oplu kadu v ode s t emperat urom
oko 37,5 ° C. Rodit elji opis uju neki nes pec if ič nu slabos t i kada zabilježila su
s ložene parc ijalne napadaje; opć i pedijat ri s v ibanj bit i upoznat i s t im
napadima u t akvim malom djec om.

U inf ant ilne HWE, neurološ kog i razv ojni pregledi s u uv ijek normalno. Nema
os obna ili obit eljs ka pov ijest epileps ije. Int erikt alnog EEG je normalno,
uključ ujuć i i v rijeme s pav anja. CT i MR s u izv ijes t ili kao normalne, a ne
int erikt alnog ili ic t al S PECT je prijav ljen u ov im dojenč adi. Liječ enje je
s puš t anjem t emperat ure kadi. Nema ant iepilept ike pot rebni s u i v iše od t ri
godine prać enja, nema daljnje napadaje razv ili u pet s luč ajev a koje s mo
oc ijenili ( PP), od kojih s u neki t akođer s u izv ijest ili Ioos s ur. 1 0 0
Dif erenc ijalna dijagnoza HWE u dojenč adi uključ uje gast roezof agealni
ref luks , koja je, međut im, bit i rijet ka u kadi, s inkopa; uplaš it i događanja, a
aquagenic urt ikarija. Os jet ljiv os t na v izualne podražaje poput s v jet los nih
odraza u kupaonic i ili boje kadi ne bi s e oč ekiv alo u inač e normalne djec e u
t oj dobi.

Mehanizam uključ uje neisprav ni t ermoregulac ija je predloženo.

Razni Reflex Napadaji

Ps ihogena napadaji s e pokreć u određene misli, bilo samoizazv anog napada
( npr., mis leć i t užne mis li) ili one nenamjerno pokreć u određene ment alne
akt iv nost i. 5 7 Ov a uporaba pojma ps ihogeni ne odnos i na nonepilept ic
napadaja. Izv ješ ć e t emporalnog režnja napadaja pot aknut a razmiš ljanja o
obit eljs koj kuć i dokument iranom t akv e napade t ijekom nadzora i supt ilan
130
malf ormac ija kort ikalnog razv oja u res ec iranog v remenit im st rukt urama.

Napadaji s izuzet no s pec if ič ne v izualne podražaje s u izv ijes t ili. Ponav ljajuć i
s elf - induc ed krat ki t onik napadaje pokreć u gleda okruglih predmet a dogodila
u 18- mjeseč nog dječ aka. Kas nije je razv io osjet ljiv os t na drugim uzorc ima i
s rednjih generaliziranih napadaja, koji s u t eš ko kont rolirat i. On nije bio
f ot oosjet ljiv i. 2 5 dijet e s opć im napadaja s elf - induc irana gleda s v oje st rane
bio prijav ljen. Do dobi od 4 godine, lijekov i su pov uč ene, a nema daljnje
114
napadaje, ref leks ili na neki drugi nač in, doš lo je u 26 godina prać enja.
62
EEG je rekao da se normalno. Slič an sluč aj je prijav ljen.

V est ibularni st imulans i, kalorija ili obrt ni, prijav ljeni su za proizv odnju EEG
ispuš t anja, uglav nom nes pec if ič ni, ali s v remena na v rijeme u suprot noj
t emporalne regije, 1 4 , 2 4 , 3 1 , 1 4 1 , ali zapljena izazv ane t im podražaje, za
razliku od uplašit i uč inaka ili s inkope događanja, pojav ljuju bit i v rlo rijet ki.
16 , 108

Miris ni podražaji izazv alo napadaje kod pokus nih živ ot inja. 1 4 0 S t ev ens 1 8 2
izv ijes t io je da jaki miris i pov eć ao int erikt alnog epilept if orm EEG akt iv nos t u
26% boles nika s epileps ijom t emporalnog režnja, ali je izazv alo napadaja je
184
mnogo rjeđi.

S mat rane ent eroc ept iv e napadaji su v rlo neobič ni. Pov remeno, napadaji
izazv ane prehrane može bit i prikazan ov is i o želuc a razv lač enje, 6 7 , ali t o
nije t ipič an. Defekac ijom je objav ljeno da uzrokuju napadaje, pot v rđena
86
EEG- u, ali ne odmah nakon pražnjenja rekt uma, i bio je najč eš ć i okidač
175
izv ijes t io Sc hubert a i Crac c o u sluč aju indukc ije t akt ilne podražaje.

P.2569

Sažetak i zaključci
Ref lex napadaji s u uzet i u obzir zanimljiv e rijet kos t , ali su v jerojat no č eš ć e
nego š t o s mo s vjes ni, pogot ov o u nekim relat iv no uobič ajena s indroma koji
s e s ada v jeruje da su generalizirane epilepsije. S t udija ref leksnih napadaja
je v ažno u razumijev anju neke os nov ne mehanizme mozga oduzimanja
pojav e. Neurolozi, pedijat ri i obit eljs ki liječ nic i opć e praks e ili mogu
oč ekiv at i ​d a ć e naić i na pac ijent e s t im napadima. Det aljan pov ijest je prv i
korak na prav ilnu dijagnozu v rst e napadaja i epileps ije sindrom, t ako da
uč inkov it o liječ enje može bit i propisan.

Zahvala
Mi smo zahv alni gđi F ay e Rourke- F rew za njezinu pomoć u pripremi ov og
rukopis a.

Reference
1. A drian ED, Mat t hew s BHC. Berger rit am: pot enc ijalni promjene iz
okc ipit alnog režnja u č ov jeku mozak.. 1934; 57:355- 384.

2. A guglia U, T inuper P, Gas t aut H. uplaš it i izazv ani epilept ič kim

napadima. Epileps ia. 1984; 25: 712- 720.

3. A lajouanine T , Gas t aut H. La sy nc inésie- s urs aut et l'épileps ie-

s urs aut à déc lenc hement s ens oriel ou s ens it if inopiné. Ot k Neur ol.
1955; 93:29- 41.

4. A mbroset t o G, Ant onini L, T as s inari CA. Okc ipit alnog režnja napadaji
v ezani uz klinič ki as impt omat s ki c elijakije u odrasloj dobi. Epileps ia.
1992; 33:476- 481.

5. A mes F R. Cinef ilm i EEG s nimanje t ijekom "handw av ing" napada

epilept ič kog, f ot os enzit iv nu djet et a. Elec t r oenc ephalogr Clin
Neur ophy s iol. 1974; 37: 301- 304.

6 A ndermann F, A ndermann E. Pret jerano uplaš it i s indromi:. Uplašit i

bolest , skakanje, i uplašit i epileps ija adv Neur ol.. 1986; 43:321- 338.

7. A rc her JS, Briellmann RS, S y ngeniot is, et al. Spike- pokreć u f MRI u
č it anju epileps iju: ​u ključ iv anje lijev og f ront alnog kort eks a radne
memorije područ je neur ologiju.. 2003; 60:415- 421.

8. A sbury , Prens ky A . Graphogenic epileps iju. T r ans Am Neur ol izv .

pr of . 1963; 88:193- 194.

9. A v anzini G. Mus ic ogenic napadaja. Ann NY Ac ad Sc i. 2003; 999:95-

102.

10. Bay kan B, Mat ur Z, Gurses C, i sur. T ipič ni izos t anak konv ulzije
izazv ane os jet ljiv ost . Epileps ia. 2005; 46:159- 163.

11. Beaumanoir, Gast aut H, Naquet R. Ref lex Napadaji i epileps ija
Ref lex. Genev e: Édit ions Médec ine et higijene; ​1 989.
12. Banc aud J, T alairac h J, Bonis A. Phy s iopat hogénie des epilepsija-
s urs aut (A propos d'une épileps ie de l'aire mot ric e s upplément aire). Ot k
Neur ol. 1967; 117: 441- 453.

13. Banc aud J, T alairac h J, LaMarc he M, et al. Hipot eze

neurophy s iopat hologiques sur l'épilepsie- s urs aut c hez l'homme. Ot k
Neur ol. 1975; 131: 559- 571.

14. Barac B. Klinič ki v rijednos t v es t ibularne akt iv ac ije EEG.

Elec t r oenc ephalogr Clin Neur ophy s iol. 1977; 43:514.

15. Bebek N, Gurs es C, Goky igit , et al. T opla v oda epilepsije: klinič ka i
elekt rof izio rezult at i na t emelju 21 s luč ajev a Epileps ia.. 2001; 42: 1180-
1184.

16. Behrman S, Wy ke BD. Ves t ibulogenic napadaji: razmat ranje

v rt oglav om napadaja, s pos ebnim os v rt om na grč ev a proizv edenih
s t imulac ije labirint rec ept ora m ozga.. 1958; 81:529- 541.

17. Bic kf ord RG, Whelan JL, Klass DW, i s ur. Čit anje epileps iju:. Klinič ki i
elekt ro- enc ephalographic st udije nov og sindrom T r ans Am Neur ol izv .
pr of . 1956; 81:100- 102.

18. Bignall KE, Imbert M. Poly sens ory i c ort ic oc ort ic al projekc ije na
f ront alnom v jev eric a i rezus majmuna. Elec t r oenc ephalogr Clin
Neur ophy s iol. 1969; 26: 206- 215.

19. Binnie CD- a. Jednos t av ni ref leks napadaji. U: Engel J Jr., Pedley T A ,
ur. Epileps ija:. Sv eobuhv at na Udžbenik. Philadelphia: Lippinc ot t - Gav ran
nakladnika; 1997: 2489- 2505.

20. Binnie CD- a. Dokaz o ref leksnom epileps ije na f unkc ionalne sus t av e
u mozgu i "opć e" epilepsije. U: P Wolf , Inoue Y , Zif kin B, eds. Ref lex
Epileps ija:. Napr edak u r azum ijev anju. Mont rouge: John Libbey ;
2004: 7- 14.

21. Binnie CD, Darby CE, Kas t eleijn- Nolst T renit é DGA, et al.
F ot oosjet ljiv i epileps ije: Klinič ke znač ajke. U: Beaumanoir, Gas t aut H,
Naquet R, ur. Ref lex Napadaji i epileps ija Ref lex.. Ženev a: Édit ions
Médec ine et higijene; ​1 989: 163- 170.

22. Binnie CD, Wilkins A J. Vizualno izazv ane konv ulzije ne uzrokuju
t reperenje ( s prekidima s v jet lo s t imulac ija). U: Zifkin BG, Andermann F ,
Beaumanoir, et al, eds . Ref lex epileps ije i Ref lex napadaja... Napr edak u
neur ologiju. Vol. 75. Philadelphia: Lippinc ot t - Gav ran nakladnika;
1998: 123- 138.

23. Bric k JF , Gut rec ht JA, Ringel RA. Ref lex epileps iju i nonket ot ic
hiperglikemija u st arijih os oba: s pec if ič na neuroendokrini s indrom
neur ologiju.. 1989; 39:394- 399.

24. Brinar V, Barac B. Korelac ija ut jec aja is prekidanim sv jet lom
s t imulac ije (ILS) i v est ibularne s t imulac ije kalorija u žarišnim EEG
abnormalnost i. Elec t r oenc ephalogr Clin Neur ophy siol. 1977; 43: 515.

25. Broc kmann K, Huppke P, Karenf ort M, et al. Vizualno s elf - induc ed
napadaji os jet ljiv i na okruglih objekat a. Epileps ia. 2005; 46:786- 789.

26. Brodt korb E, Mic hler RP, Gu W, et al. Gov or- induc irane af azič nim
napadaja u epileps ije uzrokov ane LGI1 mut ac ije. Epileps ia. 2005;
46: 963- 966.

27. Brow n- Séquard E. Is t r aživ anja na epilepsije. Bos t on: Dav id Clapp;
1857.

28. Bus er P, As c her P, Bruner J, et al. As pekt i s enzorimot ornih odjec ima
na akus t ič nim i v izualne podražaje: uloga primarne s pec if ič nih
kort ikalnih područ ja. U: Moruzzi G, F es sard, Jasper HH, ur. mehanizm e
m ozga.. Napr edak u is t r aživ anje m ozga. A mst erdam: Els ev ier,
1963: 294- 322.

29. Camf ield CS , Camf ield PR, Sadler M, et al. Paroks izmalna oč ni kapak
pokret i: zbunjujuć i znač ajka opć e f ot os enzit iv nu epileps ija neur ologiju..
2004; 63:40- 42.

30. Canev ini MP, Vignoli, S gro V, i s ur. Simpt omat s ka epileps ija s lic a
mioklonus pokreć u jeziku. Epilept ič kih Dis or d. 2001; 3:143- 146.

31. Cant or F K. Ves t ibularni- sljepooč nom režnju v eze pokazao

induc iranih napadaja. Neur ologiju. 1971; 21:507- 516.

32. Capov illa G, Bec c aria F , Romeo, et al. Uč inkov it os t određenom plav e
leć e na phot oparoxy s mal odgov or na f ot oosjet ljiv i epilept ič nih
pac ijenat a. It al J Neur ol Sc i. 1999; 20:161- 166.

33. Caraballo R, Semprino M, Cers osimo R, et al. Hemiparet ic c erebralna

paraliza i uplaš it i epileps iju (na š panjols kom) . Ot k Neur ol. 2004;
38: 123- 127.
34. Chapman AG, Hort on RW, Meldrum BS. Ant iepilept ic i akc ija od 1,5
benzodiazepins ki, c lobazam, u ref leksnom epileps ije. Epileps ia. 1978;
19: 293- 299.

35. Chapman AG, Meldrum BS . Epileps ije s klone mišev i: genet s ki

određena zv uk izazv ani napadi. U: Jobe PC, Laird HE II, EDS
Neur ot r ansm it er i i epileps ije.. Clif t on, NJ: Humana Pres s, 1987.

36. Chauv el P, LaMarc he M. A naly s e d'une 'épilepsie du mouv ement '

Chez un s inge port eur d'un f oy er rolandique. Neur oc hir ur gie. 1975;
21: 121- 137.

37 Clemens B. Dopamin agonis t liječ enje s amoizazv anog uzorak

os jet ljiv om epilepsije: .. Sluč aja epilepsije Res . 1988; 2:340- 343.

38. Clement i A. St ric ninizzazione della S F ERA c ort ic ale v is iv a ur.

epiles sia speriment ale da s t imoli ac us t ic i. Ar c h F is iol. 1929; 27:388-
414.

39. Clement i A. St ric ninizzazione della S F ERA c ort ic ale v is iv a ur.

epiles sia speriment ale da s t imoli luminosi. Ar c h F is iol. 1929; 27:356-
387.

40. Clement i A. SF ERA gus t at iv a della c ort ec c ia c erebrale del c ane ur.
epiles sia speriment ale rif less a t ipo sens oriale gust at iv o. Boll Soc . It al
Biol. 1935; 10:902- 904.

41. Cokar O, Geliss e P, Liv et MO, et al. Uplaš it i odgov or: epilept ič ar ili
neepilept ič kih? Sluč aj za "Bljes ak" S MA ref leks nih napadaja. Epilept ič ki
Dis or d. 2001; 3,7- 12.

42. Komisija na Klas if ikac ija i t erminologija Međunarodne lige prot iv

epileps ije. Prijedlog za razv rs t av anje epileps ija i epilept ič kih s indroma.
Epileps ia. 1985; 26:268- 278.

43. Komisija o razv rst av anju i t erminologiju ILA E. Prijedlog za rev idirane
klas if ikac ije epilepsija i epilept ič kih s indroma. Epileps ia. 1989; 30:389-
399.

44. Creut zf eldt O, Ojemann G. neurona akt iv nost u ljuds kom lat eralnom
t emporalnom režnju. III. Djelat nost promjene t ijekom glazbe. Eksper t
m ozga Res. 1989; 77: 490- 498.
45. Cric hlow EK, Craw f ord RD. Epilept if orm napadaji u domać e peradi,
II: is prekidano s v jet lo s t imulac ija i elekt roenc ef alogram Can J Phy s iol
Phar m ac ol.. 1974; 52: 424- 429.

46. ​C rit c hley M. Mus ic ogenic epileps ija. I. Poč ec i. U: Crit c hley M,
Henson RA , ur. Glazba i m ozak.. London: William Heinemann, 1977: 344-
353.

47. Darby CE, De Kort e RA , Binnie CD, i s ur. Samoindukc ija epilept ič nih
s t rane oka zat v aranja. Epileps ia. 1980; 21: 31- 42.

48. Darby CE, Park DM, Wilkins AJ. EEG karakt erist ike epilept ič nih
uzorak osjet ljiv os t i i njihov a pov ezanost s prirodom uzorak st imulac ije i
uč inaka nat rijev a v alproat a. Elec t r oenc ephalogr Clin Neur ophy s iol.
1986; 63:517- 525.

49. De Marc o P, T ass inari CA. Eks t remni S omat os enzorni ev oc irani
pot enc ijal (ESEP) :. EEG znakov ni predv iđajuć i ev ent ualnu pojav u
napadaja u djec e Epileps ia. 1981; 22: 569- 575.

50. Deonna T . Ref lex napadaji s S omat os enzorni oborina. Klinič ke i

elekt roenc ef alograf ije obrasc i i dif erenc ijalne dijagnoze, s naglas kom na
ref leks nom epilept ič ki epilepsije u ranom djet injs t v u. U: Zif kin BG,
A ndermann F , Beaumanoir, et al, eds . Ref lex epileps ije i Ref lex
napadaja... Napr edak u neur ologiju. Vol. 75. Philadelphia: Lippinc ot t -
Gav ran nakladnika; 1998:193- 206.

51. DeSarro GB, Nist ic o G, Meldrum BS. Ant ikonv ulziv i s v ojs t v a
f lunarizine na ref leksnih i generalizirani modela epilepsije.
NEUROF ARMAKOLOGIJA. 1986; 25: 695- 701.

52. Dhanaraj M, Jay av elu A. prof ilakt ič ke uporabe c lobazam u t oplu

v odu epileps ije. J izv . pr of Liječ nic i Indija. 2003; 51: 43- 44.

53. Di Capua M, Vigev ano F , T as sinari CA . Kap napadaje ref leks ne za

hodanje. U: Beaumanoir, Gas t aut H, Naquet R, ur. Ref lex Napadaji i
epileps ija Ref lex.. Ženev a: Édit ions Médec ine et higijene; ​1 989:83- 88.

54. Drav et C, zav od M, Roger J. Benigna epileps ija epilept ič ki u

dojenč adi. U:.. Roger J, zav od M, Drav et C, et al, eds . Epilept ič ki
Sindr om i u r anom djet injst v u, djet injst v u i adoles c enc iji. 2. ed. London,
Pariz: John Libbey Eurot ext doo; 1992: 67- 74.

P.2570
55 Engel J Jr. Predloženi dijagnos t ič ki program za os obe s epilept ič nih
napadaja i epilepsije: . Izv ješ ć e ILA E T as k F orc e o razv rst av anju i
T erminologija Epilepsia.. 2001; 42:796- 803.

56. F aught E. Lamot rigin za uzdrht at i- induc ed napadaja. Oduzim anje.

1999; 8:361- 363.

57. F enw ic k P. Self - generac ija napadaja radnjom uma. U: Zif kin BG,
A ndermann F , Beaumanoir, et al, eds . Ref lex epileps ije i Ref lex
napadaja... Napr edak u neur ologiju. Vol. 75. Philadelphia: Lippinc ot t -
Gav ran nakladnika; 1998:87- 92.

58. F erlazzo E, Zif kin BG, Andermann E, et al. Kort ikalne akt iv ira u
generaliziranih napadaja ref leksnih i epilepsija. Mozga. 2005; 128:700-
710.

59. F errie CD, De Marc o P, Grunew ald RA, et al. Video igra izazv ani
napadi. ​J Neur ol Neur os ur g ps ihijat r ije. 1994; 57:925- 931.

. 60 F iol ME, Leppik IE, perec a K. jede epilepsiju: ​E EG- a klinič ka st udija
Epileps ia.. 1986; 27:441- 445.

61. F ors t er F M. Klas if ikac ija i uređaj obrada ref leks nih epilepsija. Int J
Neur ol. 1972; 9: 73- 86.

62. F ors t er F M. Ref lex epilepsija, bihev ior alne t er apije i Uv jet ne
Ref leks i. S pringf ield, IL: Charles C. T homas ; 1977:318.

63. F ulc hignoni S. Cont ribut o alla c onos c enza dell'epiles sia speriment ale
rif les sa po s t imoli luminosi. RIV Pat Ner v ment . 1938; 51:154.

64. Gast aut H. L'épilepsie phot ogénique. Ot k Pr at . 1951; 1: 105- 109.

65. Gast aut H. Ref lex mehanizmi u nas t anku epileps ije. Epilepsia. 1962;
3: 457- 460.

66. Gast aut H, Hunt er J. eksperiment alna s t udija mehanizma phot ic

akt iv ac ije u idiopat s kom epileps ijom. Elec t r oenc ephalogr Clin
Neur ophy s iol. 1950; 2: 263- 287.

. 67 Gast aut H, Poirier F . Eks periment alni ili "ref leks ", izaziv anje
napadaja:. Izv ješ ć e o s luč aju t rbuš ne (t if us) epileps ije Epileps ia. 1964;
5: 256- 270.
68. Gast aut H, Roger J, Gast aut Y . Les f ormes expériment ales de
l'épilepsie humaine. 1. L'épileps ie induit e par la st imulac ije lumineuse
int ermit t ent e rhy t hmée ou épileps ie phot ogénique. Rev Neur ol. 1948;
80: 162- 183.

69. Gelis s e P, T homas P, Padov ani R, et al. Ic t al SPECT u sluč aju č ist og
mus ic ogenic epileps ije. Epilept ič ki Disor d. 2003; 5:133- 137.

70. Genc BO, Genc E, T ast ekin G, et al. Music ogenic epileps ija s ic t al
jednog f ot ona emis ije kompjut orska t omograf ija ( SPECT ) : mogao ov i
s luč ajev i pridonijet i naš em znanju glazbene obrade Eur J Neur ol?. 2001;
8: 191- 194.

71. Gesc hw ind N, Sherw in I. Jezik epileps ija izazv ana. Ar c h Neur ol.
1967; 16:25–31.

72. Giov anni Y , Ev eret t J, Lamarc he M. T he t ransc ort ic al ref lex

t riggered by c ut aneous or musc le st imulat ion in t he c at w it h a penic illin
epilept ic f oc us: relat iv e import anc e of regions 3a and 4. Exp Br ain Res .
1983; 51:57–64.

73. Gloor P. Experient ial phenomena of t emporal lobe epileps y . F ac t s

and hy pot heses . Br ain . 1990; 113:1673–1694.

74. Gloor P, Met rakos J, Met rakos K, et al. Neurophy s iologic al, genet ic
and bioc hemic al nat ure of t he epilept ic diat hesis. U: Brought on RJ, ur.
Henr i Gast aut i m ar s ejs ki š koli Dopr inos za Neur osc ienc es.. A mst erdam:
Elsev ier; 1982:45–56.

75. Gobbi G, Bruno L, Mainet t i A, et al. Seizures induc ed by ey e

c losure. U: Beaumanoir, Gas t aut H, Naquet R, ur. Ref lex Napadaji i
epileps ija Ref lex.. Genev a: Édit ions Médec ine et Hy giène; 1989:181–
192.

76. Gooss ens LA, A ndermann F , Andermann E, et al. Ref lex s eizures
induc ed by c alc ulat ion, c ard or board games, and s pat ial t as ks : a
rev iew of 25 pat ient s and delineat ion of t he epilept ic sy ndrome.
Neur ology . 1990;40: 1171–1176.

77. Gow ers WR. Epileps y and Ot her Chr onic Conv ulsiv e Dis eas es: T heir
Causes , Sy m pt oms and T r eat m ent . New Y ork: Wood and Co; 1885.

78. Gow ers WR. Epileps y and Ot her Chr onic Conv ulsiv e Dis eas es: T heir
Causes , Sy m pt oms and T r eat m ent . London: Churc hill; 1901.

79. Grif f it hs T D. Music al halluc inos is in ac quired deaf nes s.

Phenomenology and brain subs t rat e. Br ain . 2000;123: 2065–2076.

80. Gross o S, F arnet ani MA, F ranc ione S , et al. Hot w at er epilepsy and
f oc al malf ormat ion of t he pariet al c ort ex dev elopment . Br ain Dev .
2004; 26:490–493.

81. Guerrini R, Bonanni P, Parmeggiani L, et al. Induc t ion of part ial

s eizures by v isual st imulat ion. In: Zif kin BG, A ndermann F , Beaumanoir
A , et al., eds . Ref lex Epileps ies and Ref lex Seizur es . Adv anc es in
Neur ology . V ol. 75 . Philadelphia: Lippinc ot t - Rav en Publis hers ;
1998: 159–178.

82. Guerrini R, Gent on P, Bureau M, et al. Ref lex s eizures are f requent
in pat ient s w it h Dow n s y ndrome and epileps y . Epileps ia . 1990; 31:406–
417.

83. Guerrini R, Gent on P, Drav et C, et al. Compulsiv e somat osens ory

s elf - s t imulat ion induc ing epilept ic s eizures. Epilepsia . 1992;33:509–
516.

84. Guerrini R, Drav et C, Gent on P, et al. Idiopat hic phot os ens it iv e

oc c ipit al lobe epileps y . Epilepsia . 1995;36:883–891.

85. Hall M. Sy nops is of t he Diast alt ic Ner v ous Sy st em . London: Joseph

Mallet ; 1850:112.

86. Harbord MG, Mit c hell C. Ref lex s eizures induc ed by def ec at ion, w it h
an ic t al EEG f oc us in t he lef t f ront ot emporal region. Epileps ia .
2002; 43:946–947.

87. Harding GF A. T V c an be bad f or y our healt h. Nat Med . 1998;4: 265–

267.

88. Harding GF A, F y lan F . T w o v is ual mec hanisms of phot os ensit iv it y .

Epileps ia . 1999;40:1446–1451.

89. Harding GF A, Herric k CE, Jeav ons PM. A c ont rolled s t udy of t he
ef f ec t of sodium v alproat e on phot os ens it iv e epileps y and it s prognos is .
Epileps ia . 1979;19:555–565.

90. Harding GF A, Jeav ons PM. Phot os ens it iv e Epileps y . 2. ed. London:
Mac Keit h Press ; 1994.

91. Harding GF A, Wilkins A J, Erba G, et al. Epilepsy F oundat ion of

A meric a Working Group. Phot ic - and pat t ern- induc ed s eizures : expert
c ons ens us of t he Epileps y F oundat ion of A meric a Working Group.
Epileps ia . 2005;46:1423–1425.

92. Henness y M, Binnie CD. Phot ogenic part ial seizures . Epileps ia .
2000; 41: 59–64.

93. Herskow it z J, Ros man NP, Gesc hw ind N. Seizures induc ed by s inging
and rec it at ion. A unique f orm of ref lex epilepsy in c hildhood. Ar c h
Neur ol . 1984;41: 1102–1103.

94. Hill RA, Chiappa KH, Huang- Hellinger F , et al. Hemody namic and
met abolic as pec t s of phot os ensit iv e epileps y rev ealed by f unc t ional
magnet ic res onanc e imaging and magnet ic resonanc e s pec t ros c opy .
Epileps ia . 1999;40:912–920.

95. Hughlings Jac kson J. F it s f ollow ing t ouc hing t he head. Lanc et .
1895; 1:274.

96. Hunt er J, Ingv ar D. Pat hw ay s mediat ing Met razol- induc ed irradiat ion
of v isual impuls es. Elec t r oenc ephalogr Clin Neur ophy s iol . 1955;7:39–
60.

97. Inoue Y , Kubot a H. Juv enile my oc lonic epileps y w it h praxis - induc ed

s eizures . In: Sc hmit z B, S ander T , eds . Juv enile My oc lonic Epilepsy .
T he Janz Sy ndr ome . Pet ersf ield UK: Wright s on Biomedic al; 2000:73–
81.

98. Inoue Y , Seino M, Kubot a H, et al. Epileps y wit h praxis - induc ed

s eizures . U: P Wolf , ed epilept ič kih napada i sindr oma.. London: John
Libbey ; 1994:81–91.

99. Inoue Y , Zif kin B. Praxis induc t ion and t hinking induc t ion: one or
t w o mec hanis ms ? A c ont rov ers y . In: Wolf P, Inoue Y , Zif kin B, eds .
Ref lex Epileps ies. Cur r ent Pr oblem s in Epileps y . Vol. 19. Paris: John
Libbey Eurot ext ; 2004:41–55.

100. Ioos C, F ohlen M, V illeneuv e N, et al. Hot w at er epileps y : a benign

and unrec ognized f orm. J Child Neur ol . 2000; 15:125–128.

101. Iriart e J, Sanc hez- Carpint ero R, Sc hlumberger E, et al. Gait

epileps y . A c ase report of gait - induc ed s eizures . Epileps ia .
2001; 42:1087–1090.

102. Is hida S , Y amashit a Y , Mat suishi T , et al. Phot osens it iv e s eizures

prov oked w hile v iew ing “poc ket mons t ers ,” a made- f or- t elev is ion
animat ion program in Japan. Epileps ia . 1998; 39:1340–1344.

103. Jeav ons PM. Nos ologic al problemi epilept ič ki epileps ija iz
djet injs t v a i mladost i. Dev Med Dijet e Neur ol. 1977; 19:3- 8.

104. Jeav ons PM, Harding GF A. Phot os ens it iv e Epileps y . London:

Heinemann; 1975.

105. Johnson DD, Dav is HL. Drug res pons es and brain bioc hemis t ry of
t he Epi mut ant c hic ken. In: Ookaw a T , ed. T he Br ain and Behav ior of
t he F ow l . T oky o: Japan S c ient if ic Soc iet y Pres s; 1983: 281–296.

106. Johnsrude IS, Giraud AL, F rac kow iak RS. F unc t ional imaging of t he
audit ory s y st em: t he us e of posit ron emis s ion t omography . Audiol
Neur oot ol . 2002; 7:251–276.

107. Kanemot o K, Wat anabe Y , T s uji T , et al. Ut rljajt e epilepsiju: ​

S omat os enzorni ev oc irani ref leks epileps iju uzrokov anu duže kožne
s t imulac ije J Neur ol Neur osur g Ps ihijat r ija.. 2001;70:541–543.

108. Karbow s ki K. Pat hophy s iologie des V est ibularis - Sc hw indels. In:
Karbow s ki K, ed. Der Sc hw indel aus Int er disziplinär er Sic ht .
Heidelberg: Springer; 1981: 1–19.

109. Kas t eleijn- Nolst T renit é DGA . Phot os ensit iv it y in epilepsy :

elec t rophy s iologic al and c linic al c orrelat es. Ac t a Neur ol Sc and ( Suppl) .
1989; 125.

110. Kas t eleijn- Nolst T renit é DGA , Binnie CD, Meinardi H. Phot os ensit iv e
pat ient s : s y mpt oms and signs during int ermit t ent phot ic s t imulat ion and
t heir relat ion t o s eizures in daily lif e. J Neur ol Neur osur g Ps y c hiat r y .
1987; 50:1546–1549.

111. Kas t eleijn- Nolst T renit é DGA , Pint o D, Hirs c h E, et al.

Phot osens it iv it y , v isual induc ed s eizures and epilept ic s y ndromes . U:..
Roger J, zav od M, Drav et C, et al, eds. Epilept ič ki Sindr om i u r anom
djet injs t v u, djet injs t v u i adolesc enc iji. 4. ed. Mont rouge: John Libbey
Eurot ext ; 2005:395–422.
112. Killam KF , Killam EK, Naquet R. An animal model of light sens it iv e
epileps y . Elec t r oenc ephalogr Clin Neur ophy siol . 1967;22(S uppl): 497–
513.

113. Killam KF , Killam EK, Naquet R. Mis e en év idenc e c hez c ert ains
s inges d'un s y ndrome my oc lonique. CR Ac ad Sc i (Par is ) .
1966; 262:1010–1012.

114. Klass DW. Self - induc ed s eizures : long- t erm f ollow - up of t w o

unus ual c as es. U: Beaumanoir, Gast aut H, Naquet R, ur. Ref lex Napadaji
i epileps ija Ref lex.. Genev a: Édit ions Médec ine et Hy giène; 1989: 369–
378.

115. Koepp MJ, Hansen ML, Pres sler RM, et al. Comparison of EEG, MRI
and PET in reading epilepsy : a c ase report . Epileps y Res .
1998; 29:251–257.

116. Koul R, Koul S, Razdan S. Eat ing epileps y . Ac t a Neur ol Sc and .

1989; 80:78–80.

117. Kout roumanidis M, Koepp MJ, Ric hards on MP, et al. T he v ariant s of
reading epileps y . A c linic al and v ideo- EEG st udy of 17 pat ient s w it h
reading- induc ed s eizures . Br ain . 1998; 121:1409–1427.

118. Kout roumanidis M, Pearc e R, Sadoh DR, et al. T oot h brus hing-
induc ed seizures : a c as e report . Epilepsia . 2001;42:686–688.

119. Labat e A, Barone R, Gambardella A , et al. S t art le epileps y

c omplic at ing as part y lgluc os aminuria. Br ain Dev . 2004;26: 130–133.

120. Langill L, Wong PK. T ac t ile- ev oked rolandic dis c harges : a benign
f inding? Epileps ia . 2003;44: 221–227.

P.2571

121. Liegeois- Chauv el C, Musolino A, Chauv el P. Loc alizat ion of t he

primary audit ory area in man. Br ain . 1991;114: 139–151.

122. Lin KL, Wang HS, Kao PF . A y oung inf ant w it h mus ic ogenic
epileps y . Pediat r Neur ol . 2003;28: 379–381.

123. Lis hman WA , Sy monds CP, Whit t y CW, et al. Seizures induc ed by
mov ement . Br ain . 1962;85: 93–108.
124. Lloy d KG, S c at t on B, V olt z C, et al. Cerebros pinal f luid amino ac id
and monoamine met abolit e lev els of Papio papio: c orrelat ion w it h
phot osens it iv it y . Br ain Res . 1986;363:390–394.

125. Lois eau P, Duc hé B. Childhood abs enc e epileps y . U: Dunc an JS,
Panay iot opoulos CP, ur. T ipič ni Izos t anc i i Vezani Epilept ič ki s indr om i..
London: Churc hill Liv ingst one, 1995:152- 160.

126. Lös c her W, Sc hmidt D. Whic h animal models should be used in t he

s earc h f or new ant iepilept ic drugs: a proposal based on experiment al
and c linic al c ons iderat ions . Epileps y Res . 1988;2:145–181.

127. Los kot a WJ, Lomax P, Ric h ST . T he gerbil as a model f or t he st udy

of t he epileps ies : s eizure pat t erns and ont ogenes is . Epileps ia .
1974; 15:109–119.

128. Manf ord MR, F is h DR, S horv on SD. S t art le- prov oked epilept ic
s eizures : f eat ures in 19 pat ient s . J Neur ol Neur osur g Ps y c hiat r y .
1996; 61:151–156.

129. Mann MW, Gueguen B, Guillou S , et al. Chess - play ing epilepsy : a
c as e report w it h v ideo- EEG and bac k av eraging. Epilept ic Disor d .
2004; 6:293–296.

130. Mart inez O, Reis in R, A ndermann F , et al. Ev idenc e f or ref lex

ac t iv at ion of experient ial c omplex part ial s eizures. Neur ology .
2001; 56:121–123.

131. Mart inez- Manas R, Daniel RT , Debat is se D, et al. Int rac t able ref lex
audiogenic epileps y s uc c ess f ully t reat ed by peri- ins ular
hemispherot omy . Seizur e . 2004;13:486–490.

132. Mat suoka H, T akahas hi T , S asaki M, et al. Neurops y c hologic al EEG

ac t iv at ion in pat ient s w it h epilepsy . Br ain . 2000;123:318–330.

133. Mat suoka H, Nakamura M, Ohno T , et al. T he role of c ognit iv e-

mot or f unc t ion in prec ipit at ion and inhibit ion of epilept ic seizures .
Epileps ia . 2005;46(S uppl 1): 17–20.

134. Mat t hew s WB, Wright F K. Heredit ary primary reading epileps y .
Neur ology . 1967;17: 919–921.

135. May er T , Wolf P. Reading epileps y : relat ed t o juv enile my oc lonic

epileps y ? Epilepsia . 1997;38(S uppl 3): 18–19.

136. Mc Cusker CG, Hic ks EM. Ps y c hologic al management of int rac t able
s eizures in an adoles c ent w it h learning disabilit y . Seizur e . 1999;8:358–
360.

137. Menini C, Silv a- Barrat C. T he phot os ensit iv e epilepsy of t he

baboon. A model of generalized ref lex epilepsy . In: Zif kin BG,
A ndermann F , Beaumanoir A, et al., eds. Ref lex Epilepsies and Ref lex
Seizur es. Adv anc es in Neur ology . Vol. 75 . Philadelphia: Lippinc ot t -
Rav en Publis hers ; 1998: 29–47.

138. Mic hel V, Burbaud P, T aillard J, et al. S t ut t ering or ref lex seizure?
A c ase report . Epilept ic Dis or d . 2004; 6:181–185.

139. Morimot o T , Hay akaw a T , S ugie H, et al. Epilept ic s eizures

prec ipit at ed by c ons t ant light , mov ement in daily lif e, and hot w at er
immersion. Epileps ia . 1985;26: 237–242.

140. Moruzzi G. L'Epiless ia s per iment ale . Bologna, It aly : Nic olo
Zanic helli; 1946:128.

141. Münt er M, Göt ze W, Krokow s ki G. T elemet ris c he EEG:

Unt ers uc hungen w ährend rot at oris c he Ves t ibularis reizung. Dt s c h Z
Ner v enheilkd . 1964;186: 137–148.

142. Nagaraja D, Chand RP. Eat ing epileps y . Clin Neur ol Neur os ur g .
1984; 86:95–99.

143. Nalini A, Chris t opher R. Cerebral gly c olipidos es: c linic al

c harac t eris t ic s of 41 pediat ric pat ient s. J Child Neur ol . 2004; 19:447–
452.

144. Naquet R, Banc aud J, Bos t em F , et al. Ac t iv at ion and prov oc at ion
met hods in c linic al neurophy siology . In: Rémond A, ed. Handbook of
Elec t r oenc ephalogr aphy and Clinic al Neur ophy s iology . Vol. 3.
A mst erdam: Els ev ier; 1976: 89–104.

145. Nav elet Y , Wood C, Robieux I, et al. Seizures present ing as

apnoea. Ar c h Dis Child . 1989;64:357–359.

146. Nolan MA, Ot s ubo H, Iida K, et al. St art le- induc ed s eizures
as s oc iat ed w it h inf ant ile hemiplegia: implic at ion of t he s upplement ary
mot or area. Epilept ic Dis or d . 2005; 7:49–52.
147. Oguni H, Hay ashi K, Us ui N, et al. St art le epilepsy w it h inf ant ile
hemiplegia: report of t w o c as es improv ed by surgery . Epilepsia .
1998; 39:93–98.

148. Oguni H, Hay ashi K, Aw ay a Y , et al. Sev ere my oc lonic epileps y in

inf ant s —a rev iew bas ed on t he T oky o Women's Medic al Univ ers it y
s eries of 84 c ases . Br ain Dev . 2001; 23: 736- 748.

149. Okumura A , Wat anabe K, Negoro T , et al. Epileps ies af t er Poc ket
Mons t er s eizures. Epileps ia . 2005;46: 980–982.

150. Palmini A, Halas z P, S c hef f er IE, et al. Ref lex s eizures in pat ient s
w it h malf ormat ions of c ort ic al dev elopment and ref rac t ory epilepsy .
Epileps ia . 2005;46:1224–1234.

151. Panay iot opoulos CP. F ixat ion- of f , s c ot os ens it iv e, and ot her v is ual-
relat ed epilepsies . In: Zif kin BG, A ndermann F , Beaumanoir A, et al.,
eds . Ref lex Epileps ies and Ref lex Seizur es . Adv anc es in Neur ology . Vol.
75 . Philadelphia: Lippinc ot t - Rav en Publis hers; 1998: 139–157.

152. Panay iot opoulos CP. A Clinic al Guide t o Epilept ic Sy ndr om es and
T heir T r eat m ent . Chipping Nort on, UK: Bladon Medic al Publishing;
2002.

153. Panay iot opoulos CP. Idiopat hic generalized epilepsies. In:
Panay iot opoulos CP, ed. T he Epileps ies : Seizur es , Sy ndr om es, and
Managem ent . Oxf ord: Bladon Medic al Publis hing; 2005: 271–348.

154. Parra J, Kalit zin S N, Iriart e J, et al. Gamma- band phas e c lus t ering
and phot osens it iv it y : is t here an underly ing mec hanism c ommon t o
phot osens it iv e epileps y and v is ual perc ept ion? Br ain . 2003;126: 1164–
1172.

155. Pegna A J, Pic ard F , Mart ory MD, et al. S emant ic ally - t riggered
reading epileps y : an experiment al c ase s t udy . Cor t ex . 1999;35:355–
356.

156. Penf ield W, Eric ks on T . Epileps y and Cer ebr al Loc alizat ion .
S pringf ield, IL: Charles C T homas ; 1941: 28.

157. Peret z I, Zat orre R, eds. T he Cognit iv e Neur os c ienc e of Mus ic .

Oxf ord: Oxf ord Univ ersit y Pres s; 2003.
158. Pint o D, West land B, de Haan GJ, et al. Genome- w ide linkage s c an
of epileps y - relat ed phot oparoxy smal elec t roenc ephalographic respons e:
ev idenc e f or linkage on c hromosomes 7q32 and 16p13. Hum Mol Genet .
2005; 14:171–178.

159. Porc iat t i V , Bonanni P, F iorent ini A , et al. Lac k of c ort ic al c ont rast
gain c ont rol in human phot osens it iv it y epileps y . Nat Neur os c i .
2000; 3:259–263.

160. Port er AC. Pat t ern sens it iv it y t es t ing in rout ine EEG. J
Elec t r ophy s iol T ec hnol . 1985;11: 153–155.

161. Pumain R, Menini C, Heinemann U, et al. Chemic al sy napt ic

t ransmiss ion is not nec es s ary f or epilept ic s eizures t o pers is t in t he
baboon Papio papio. Exp Neur ol . 1985; 89:250–258.

162. Ques ney LF , Andermann F , Gloor P. Dopaminergic mec hanis m in

generalized phot osens it iv e epilepsy . Neur ology . 1981;31: 1542–1544.

163. Quirk JA , F ish DR, Smit h SJM, et al. F irs t s eizures as s oc iat ed w it h
play ing elec t ronic sc reen games : a c ommunit y - bas ed s t udy in Great
Brit ain. Ann Neur ol . 1995;37: 733–737.

164. Radhakris hnan K, Silbert PL, Klas s DW. Reading epileps y . An

appraisal of 20 pat ient s diagnos ed at t he May o Clinic , Roc hest er,
Minnesot a, bet w een 1949 and 1989, and delineat ion of t he epilept ic
s y ndrome. Br ain . 1995; 118:75–89.

165. Radhakris hnan K, St Louis EK, Johns on JA , et al. Pat t ern- s ens it iv e
epileps y : elec t roc linic al c harac t eris t ic s, nat ural his t ory , and delineat ion
of t he epilept ic sy ndrome. Epileps ia . 2005;46: 48–58.

166. Radov ic i A, Mis irliou V, Gluc kman M. Épileps ie réf lexe prov oquée
par exc it at ions opt iques des ray ons s olaires. Rev Neur ol . 1932;1: 1305–
1308.

167. Rémillard GM, A ndermann F , Zif kin BG, et al. Eat ing epileps y . A
s t udy of t en surgic ally t reat ed pat ient s s ugges t s t he presenc e of t w o
s eparat e s y ndromes. U: Beaumanoir, Gast aut H, Naquet R, ur. Ref lex
Napadaji i epileps ija Ref lex.. Genèv e: Édit ions Médec ine et Hy giène;
1989: 289–300.

168. Ric c i GB, Chapman RM, Erne S N, et al. Neuromagnet ic t opography

of phot oc onv ulsiv e respons e in man. Elec t r oenc ephalogr Clin
Neur ophy s iol . 1990;75: 1–12.

169. Ric c i S, Vigev ano F , Manf redi M, et al. Epileps y prov oked by
t elev is ion and v ideo games : s af et y of 100- Hz s c reens . Neur ology .
1998; 50:790– 793.

170. Rit ac c io AL, Hic kling EJ, Ramani V. T he role of dominant premot or
c ort ex and grapheme t o phoneme t ransf ormat ion in reading epileps y . A
neuroanat omic , neurophy siologic , and neurops y c hologic al st udy . Ar c h
Neur ol . 1992;49: 933–939.

171. S aenz- Lope E, Herranz- T anarro F J, Masdeu JC, et al.

Hy perekplexia: a sy ndrome of pat hologic al st art le res ponses . Ann
Neur ol . 1984;15: 36–41.

172. S ant anelli P. Idiopat hic part ial epileps y w it h ref lex v isual seizures
and bot h mult if oc al and generalized EEG c hanges . U: Beaumanoir,
Gast aut H, Naquet R, ur. Ref lex Napadaji i epilepsija Ref lex.. Genèv e:
Édit ions Médec ine et Hy giène; 1989: 229–232.

173. S at is hc handra P. Hot - w at er epileps y . Epileps ia . 2003;44( Suppl

1) :29–32.

174. S at is hc handra P, Ullal GR, S hankar S K. Hot w at er epileps y . In:

Zif kin BG, A ndermann F , Beaumanoir A, et al., eds. Ref lex Epilepsies and
Ref lex Seizur es . Adv anc es in Neur ology . Vol. 75 . Philadelphia:
Lippinc ot t - Rav en Publis hers ; 1998:283–293.

175. S c hubert R, Crac c o JB. F amilial rec t al pain: a t y pe of ref lex

epileps y ? Ann Neur ol . 1992;32: 824–826.

176. S c ot t DF. Mus ic ogenic epileps y . (2) T he lat er s t ory : it s relat ion t o
audit ory halluc inat ory phenomena. In: Crit c hley M, Henson RA , eds.
Mus ic and t he Br ain . London: William Heinemann; 1977:354–364.

177. S enanay ake N. Eat ing epilepsy —a reapprais al. Epilepsy Res .
1990; 5:74–79.

178. S erles W, Leut mezer F , Pat araia E, et al. A c as e of st art le

epileps y and SSMA s eizures doc ument ed w it h subdural rec ordings.
Epileps ia . 1999;40:1031–1035.

179. S ey f ried T N, Glas er GH. A rev iew of mous e mut ant s as genet ic
models of epilepsy . Epileps ia . 1985;26: 143–150.
180. S hirakawa S , F unat s uka M, Os aw a M, et al. A s t udy of t he ef f ec t
of c olor phot ost imulat ion f rom a c at hode- ray t ube (CRT ) display on
phot osens it iv e pat ient s: t he ef f ec t of alt ernat ing red- c y an f lic ker
s t imulat ion. Epileps ia . 2001;42: 922–929.

181. S t anes c u- Cos s on R, Pinel P, v an de Moort ele PF , et al.

Underst anding dis soc iat ions in dy s c alc ulia. A brain imaging s t udy of t he
impac t of number size on t he c erebral net w orks f or exac t and
approximat e c alc ulat ion. Br ain . 2000; 123:2240–2255.

P.2572

182. S t ev ens JR. Cent ral and peripheral f ac t ors in epilept ic dis c harge.
Ar c h Neur ol . 1962; 7:330–338.

183. T akahas hi T . EEG ac t iv at ion by mov ement of t he ey elids and ey es.

Clin EEG . 1976; 18:334–344.

184. T akahas hi T . S eizures induc ed by odorous s t imuli. Clin EEG

( Os aka) . 1975;17:769.

185. T akahas hi T , Kamijo K, T akaki Y , et al. S uppres s iv e ef f ic ac ies by

adapt iv e t emporal f ilt ering sy s t em on phot oparoxy s mal res ponse elic it ed
by f lic kering pat t ern s t imulat ion. Epileps ia . 2002;43: 530–534.

186. T akahas hi Y , F ujiw ara T . Ef f ec t iv enes s of broadc as t ing guidelines

f or phot osens it iv e seizure prev ent ion. Neur ology . 2004; 62:990- 993.

187. T ass inari CA, DeMarc o P, Plasmat i R, et al. Ext reme s omat os ens ory
ev oked pot ent ials (ESEPs ) elic it ed by t apping of hands or f eet in
c hildren: a s omat os ensory c erebral ev oked pot ent ials s t udy .
Neur ophy s iol Clin . 1988;18: 123–128.

188. T ass inari CA, Rubboli G, Rizzi R, et al. Self - induc t ion of v is ually
induc ed seizures . In: Zif kin BG, Andermann F , Beaumanoir A , et al.,
eds . Ref lex Epileps ies and Ref lex Seizur es . Adv anc es in Neur ology . Vol.
75 . Philadelphia: Lippinc ot t - Rav en Publis hers; 1998: 179–192.

189. T emkin O. T he F alling S ic kness . A Hist or y of Epileps y f r om t he

Gr eeks t o t he Beginnings of Moder n Neur ology . Balt imore: Johns
Hopkins Univ ersit y Pres s; 1971.

190. T erzian H, T erzuolo C. Ric herc he elec t rof isiologic he s ull'epiles s ia

f ot ic a di Clement i. Ar c h F is iol . 1951; 5:301–320.
191. V ignaendra V, Lim CL. Epilept ic disc harges t riggered by ey e
c onv ergenc e. Neur ology . 1978;28: 589–591.

192. V ignal JP, Biraben A, Chauv el PY , et al. Ref lex part ial s eizures of
s ens orimot or c ort ex (inc luding c ort ic al ref lex my oc lonus and s t art le
epileps y ). In: Zif kin BG, Andermann F , Beaumanoir A , et al., eds . Ref lex
Epileps ies and Ref lex Seizur es. Adv anc es in Neur ology . Vol. 75 .
Philadelphia: Lippinc ot t - Rav en Publis hers; 1998:207–226.

193. V izioli R. T he problem of human ref lex epilepsy and t he pos s ible
role of masked epilept ic f ac t ors . Epilepsia . 1962;3:293–302.

194. V oskuil PH. Benign early inf ant ile ref lex absenc e s eizures. Epilept ic
Dis or d . 2002;4:29–33.

195. Walt er WG, Walt er VJ, Gast aut H, et al. Une f orme
élec t roenc épha- lographique nouv elle de l'épileps ie, l'épileps ie
phot ogénique. Rev Neur ol . 1948;80:613–614.

196. Walt z S , S t ephani U. Inherit anc e of phot osens it iv it y .

Neur opediat r ic s . 2000;31:82–85.

197. Wies er HG. S eizure- induc ing and prev ent ing mec hanisms . U:
Beaumanoir, Gast aut H, Naquet R, ur. Ref lex Napadaji i epileps ija
Ref lex.. Geneva: Édit ions Médec ine et Hy giène; 1989:49–60.

198. Wies er HG, Hungerbühler H, S iegel A M, et al. Mus ic ogenic

epileps y : rev iew of t he lit erat ure and c ase report w it h ic t al s ingle
phot on emis sion c omput ed t omography . Epilepsia . 1997; 38:200–207.

199. Wies er HG, Mazzola G. Mus ic al c onsonanc es and dis sonanc es : are
t hey dis t inguished independent ly by t he right and lef t hippoc ampi?
Neur ops y c hologia . 1986;24: 805–812.

200. Wilkins AJ. Av ailable at : ht t p: //priv at ew w w .ess ex.ac .uk/

∼arnold/ epileps y . ht ml.

201. Wilkins AJ. T ow ards an underst anding of ref lex epileps y and t he
abs enc e. U: Dunc an JS, Panay iot opoulos CP, ur. T ipič ni Izos t anc i i
V ezani Epilept ič ki sindr om i.. London: Churc hill Liv ings t one; 1995:196–
205.

202. Wilkins AJ, Baker A , Amin D, et al. T reat ment of phot os ens it iv e
epileps y using c oloured glas ses . Seizur e . 1999; 8:444–449.
203. Wilkins AJ, Bonanni P, Porc iat t i V , et al. Phy s iology of human
phot osens it iv it y . Epileps ia . 2004;45( Suppl 1) :7–13.

204. Wilkins AJ, Darby CE, Binnie CD. Opt ic al t reat ment of
phot osens it iv e epileps y . Elec t r oenc ephalogr Clin Neur ophy s iol .
1977; 43:577.

205. Wilkins AJ, Darby CE, Binnie CD. Neurophy s iologic al aspec t s of
pat t ern- sens it iv e epileps y . Br ain . 1979;102:1–25.

206. Wilkins AJ, Lindsay J. Common f orms of ref lex epileps y :

phy s iologic al mec hanis ms and t ec hniques f or t reat ment . In: Pedley T A,
Meldrum BS, eds. Rec ent Adv anc es in Epileps y II . Edinburgh: Churc hill
Liv ingst one; 1985:239–271.

207. Wilkins AJ, Zif kin B, A ndermann F , et al. S eizures induc ed by

t hinking. Ann Neur ol . 1982;11:608–612.

208. Wolf P, Goos s es R. Relat ion of phot osens it iv it y t o epilept ic

s y ndromes . J Neur ol Neur os ur g Ps y c hiat r y . 1986; 49:1386- 1391.

209. Wolf P, Inoue Y . Complex ref lex epileps ies : reading epileps y and
praxis induc t ion. U:.. Roger J, zav od M, Drav et C, et al, eds. Epilept ič ki
Sindr om i u r anom djet injst v u, djet injst v u i adoles c enc iji. 4. ed.
Mont rouge: John Libbey Eurot ext ; 2005:347–358.

210. Wolf P, Inoue Y , Zif kin BG, eds . Ref lex Epileps ies . Cur r ent
Pr oblems in Epilepsy . V ol. 19. Paris : John Libbey Eurot ext ; 2004.

211. Wolf P, May er T . Juv enile my oc lonic epilepsy : a s y ndrome

c hallenging s y ndromic c onc ept s ? In: Sc hmit z B, Sander T , eds . Juv enile
My oc lonic Epileps y . T he Janz Sy ndr ome . Pet ersf ield, UK: Wright son
Biomedic al; 2000: 33–39.

212. Zaf eiriou D, V argiami E, Kont opoulos E. Ref lex my oc lonic epilepsy
in inf anc y : a benign age- dependent idiopat hic st art le epilepsy . Epilept ic
Dis or d . 2003;5:121–122.

213. Zif kin BG, Andermann F , Beaumanoir A, et al., eds . Ref lex
Epileps ies and Ref lex Seizur es. Adv anc es in Neur ology . Vol. 75 .
Philadelphia: Lippinc ot t - Rav en Publis hers; 1998.

214. Zif kin B, Inoue Y . Visual ref lex seizures induc ed by c omplex
s t imuli. Epilepsia . 2004;45(S upp 1):27–29.

215. Zif kin BG, Zat orre R. Music ogenic epilepsy . In: Zif kin BG,
A ndermann F , Beaumanoir A, et al., eds. Ref lex Epilepsies and Ref lex
Seizur es. Adv anc es in Neur ology . Vol. 75 . Philadelphia: Lippinc ot t -
Rav en Publis hers ; 1998: 273–281.

← ↑ →