2.

Senadin Lavić -Metodološke rasprave

UVOD - OSNOVNE EPISTEMOLOŠKO - METODOLOŠKE CRTE U

DRUŠTVENIM ZNANOSTIMA

-metodologija mora biti živo polje promišljanja o najaktualnijim problemima znanstvene prakse i
iz toga može crpiti vlastitu vrijednosti,a nikako iz vječno važećih ili univerzalno postavljenih
istina u nadvremenoj orbiti koju bi neka znanost trebala slijepo slijediti
-metodologija proizilazi iz rada znanosti i od njega je neodvojiva

ZNANOST,METODA I METODOLOGIJA

-zagovornici naturalističkih društvenih znanosti smatraju da oni drže ključ za dugo očekivanu
realizaciju problema ''the unity of science'' -(jedinstvena znanost) i da su oni postavili društvene
znanosti na izjednačeno postolje sa prirodnim znanostima
-gravna struja u društvenim znanostima je suprotstavljena samoj ideji naturalizacije polja
-put mogućeg racionalnog pristupa i suočavanja sa aktualnim problemskim okružjem mogao bi
imati svoje polazište u objedinjavajućoj kvantitativno-kvalitativnoj metodološkoj poziciji
-ako bismo u najopćenitijem smislu pokušali odrediti zadatak društvene znanosti,onda bismo
mogli reći da ona želi da spozna tj. razumije i objasni tokove,događaje,pojave ili stanja društvene
zbilje u kojoj smo zatečeni kao racionalna djelatna bića
-iz tog spoznajno objašnjavajućeg rada društvene znanosti izvode se mogućnosti za praktično
djelovanje čovjeka i konstruira se okvir znanja koje nam osigurava odnos prema toj zbilji te njeno
mijenjanje
-znanstvena forma saznavanja i objašnjavanja,naspram svakodnevnog saznavanja i objašnjavanja
se sastoji u tome da se proces iskustva sistematizira uz pomoć metoda istraživanja
-pojam metode - racionalna orijentacija i uzimanje u obzir pravila pri sprovođenju određene
aktivnosti
-metoda se katkad razumijeva kao specijalna vrsta sredstva za rješavanje problema,ili
primarno,kao sredstvo za dostizanje specifičnih ciljeva znanosti
-metodologija u znanstvenom smislu predstavlja bavljenje problemima i mogućnostima različitih
načina pristupa (puteva ili metoda) u istraživanju da bi se unutar određene znanosti obrazovalo
argumentirano znanje o njezinom predmetnom području
-ona se pita o uvjetima mogućnosti
razumijevanja,objašnjenja,posmatranja,analiziranja,upoređivanja itd. kao i o valjanosti iskaza koji
su dobijeni putem istraživanja
-tradicionalna epistemologija - visoko individualistička , fokusirana na mentalne operacije
kognitivnog agensa u izolaciji ili apstrakciji od drugih osoba - individualna epistemologija;ona
zahtjeva svoj društveni dio - socijalnu epistemologiju
-socijalna epistemologija se fokusira na društvene puteve do znanja;ne ograničava se na to da
vjerujući uzima pojedinačno - fokusira se na grupe
-veritativna dimenzija soc. epistemologije-orijentacija na određenje istine - zaokupljena je
proizvodnjom znanja tamo gdje je znanje razumljeno u slabom smislu istinitog vjerovanja
-zanima se i za grešku (pogrešno vjerovanje) i neznanje(odsustvo istinitog vjerovanja)
-znanje je ''pouzdano proizvedeno istinito vjerovanje''
-verifobija - socijalni konstruktivizam,postmodernizam,pragmatizam - dijele konačno
nepriznavanje istine kao održivog kriterija za razmatranje epistemičkih problema
-naturalizacija epistemologije - ona se nužno nadovezuje na znanost - empirijski zasnovana
-znanstvena spoznaja je epistemološki relevantna i ona predstavlja jedan prirodni proces u kojem
sudjeluje ljudsko biće koje u sebi nosi prirodu ili se doživljava kao dio prirode
-spoznaja je prirodni proces u kojem sudjeljuje čovjek kao spoznavatelj i može se posmatrati kao
kontinuiran razvoj organizma u interakciji sa okolinom
- genetička epistemologija-naučno znanje je u perpetualnoj evoluciji - mijenja se od danas do
sutra
-genetička epistemologija pokušava objasniti primarno naučno znanje,na osnovu njegove
historije,njegove sociogeneze i posebno psihološko porijeklo pojmova i operacija na kojima je
zasnovano
-adekvatan pristup znanosti pokazuje nam da postoje tri ravni promišljanja znanosti kao
istraživanja i rješavanja problema koje ne možemo zanemariti:

a) ovisnost znanosti od njenih prirodnih i društvenih osnova;psihičke i socijalne okolnosti njenog

otkrića,nastanka;geneza stavova znanosti
b)unutarnja povezanost znanosti i njenih metodoloških orijentacija;kognitivni zahtjevi za
važenjem znanosti;važenje stavova znanosti
c)djelovanje znanosti na prirodu i društvo;efekti znanstvenog istraživanja

-znanost -racionalna mreža institucionaliziranih procesa rješavanja problema

-društvena znanost- djelatnost znanstvenika u kojoj se on bavi rješavanjem problema i
primjenjuje postojeća metodska sredstva na njih u nekom konkretnom povijesno-društvenom
kontekstu

ZNANSTVENO-TEORIJSKE OSNOVE METODOLOGIJE

a)empirijsko -analitička teorija

b)hermeneutičko-duhovnoznanstvena teorija
-razlike među njima na sljedećim razinama:
*u spoznajnom zahtjevu(cilj i interes saznanja)
*u sredstvima spoznaje,tj. metodologiji(vrsta,značenje i primjena metoda mišljenja i istraživanja)
*u pozicijama koje ih utemeljavaju(vrijednosti,pretpostavke)

Empirijsko analitička postavka

-empirijski postupati znači sabrati iskustvo o realitetu i ovu sistematiku primjenjivati na

predmetno područje društvenih znanosti
-pritom se postupak dokumentira na taj način da se intersubjektivno može provoditi i da se time
principijelno od strane drugih istraživača može ponoviti
-''empirijsko'' - primjereno iskustvu
-''analitičko''-na sastavne dijelove razložiti - matematika (statističke metode)kao pomoćno
sredstvo
-metode prirodnih znanosti - ''nomotetske'',a metode duhovnih znanosti - ''idiografske''

Naivni empirizam

-empirijsko analitičko shvatanje se razvilo iz empirizma

-odbija se um ili razum kao osnova spoznaje
-znanost treba biti jedna čista empirijska znanost(iskustvo kao izvor spoznaje) koja isključuje
metafiziku kao neznanstvenu(F.Bacon,D.Hume,J.Locke,G. Berkeley)
-temeljna tendencija empirijske postavke sastojala se u radikalnoj kritici neograničenih
sposobnosti ljudskog razuma,kritika tog ''čistog razuma'' iz kojeg se bez iskustva izlila sva
spoznaja svijeta,kritika svake forme aprirornog znanja
-spoznaja se treba izvesti iz ideja koje počivaju na čulnom iskustvu
-naivni realizam - ljudi na osnovu subjektivnih doživljaja ili privatnih iskustava,donose zaključke
koji nisu u skladu sa znanstvenim uvidima i saznanjima
-znanost u svom poduhvatu ima zadatak da dezavuira (razotkrije) slike koje nam nameće
razum,odnosno neznanstvene spoznaje koje se zasnivaju na prividu koji obmanjuje većinu

Logički neopozitivizam

- E.Mach,M.Schlick,R.Carnap,O.Neurath
-istraživač već mora unaprijed znati šta želi posmatrati,mora imati kriterije prema kojima će
izabrati iz beskonačnog mnoštva opaženog
-znanost ne počinje iskustvom već sa teorijskim koncepcijama
-neopozitivizam - gradnja cjelokupne spoznaje događa se prema logičkim zakonima i bazira se na
iskustvu
-znanost je forma spoznaje koja se zasniva na provjerljivim činjenicama
-teorije kao sistemi znanstvenih iskaza moraju zadovoljiti sljedeće uvjete:

a) teorije se moraju upravljati prema zakonima logike tj. moraju biti formalno-logički
tačne(postulat racionalnosti)
b)teorije sadržavaju općenito valjane iskaze o području realnosti (postulat općevaljanosti)
c)znanstveni iskazi mogu sadržavati samo vrijednosno-slobodne iskaze;teorije su kauzalno-
objašnjavajući,a ne normirajući sistemi iskaza (postulat vrijednosne neutralnosti)
d)svaka znanstvena teorija mora biti provjerljiva u zbilji ili se mora verificirati u njoj (postulat
provjerljivosti)

-logički empirizam raskida predstavu naivnog empirizma da se iz posmatranja pojedinačnih

slučajeva može izvesti zaključak o prirodnom zakonu

Kritički racionalizam

-Karl Popper
-znanstvenici ne trebaju pokušavati da teorije i hipoteze potvrde(verificiraju),već trebaju da ih
opovrgnu
-važnost kritičkog racionalizma je sadržana u zahtjevu da se svi rezultati znanstvene spoznaje
stave u pitanje

Hermeneutička postavka

-glavni pravci u okviru hermeneutičkog utemeljenja:

*utemeljenje hermeneutike od strane Wilhelma Diltheya početkom dvadesetog stoljeća kao

metode duhovnih znanosti
*hermeneutika u različitim disciplinama duhovnih znanosti
*odnos kritičke teorije i hermeneutičke metode
*prelaz od hermeneutičkog u fazu ''kvalitativnog istraživanja'' kako se on etablirao od 80tih
godina dvadesetog st.

-principijelna posebnost predmetnog okrućja društvenih i duhovnih znanosti leži u tome da stvari
prirode nisu ovisne neposredno od čovjeka,one su ''izvanjske'',invarijantne i same se ne zasnivaju
na ljudskim spoznajama,nego su mnogo već prije postojeće u odnosu na ljudsku svijest o njima
-zbog toga se svijet u filozofiji i društvenim znanostima uvijek samo interpretira i razumijeva,a ne
samo spolja spoznaje
-dualizam metoda

Kritička teorija društva

-Institut za društvena istraživanja u Frankfurtu 1923.

-prosvjetiteljsko povjerenje u mogućnost spoznaje društvenih fenomena i smisljenost ljudskog
djelovanja i napora u kontekstu emancipatorskog duha
-dostizanje slobode i samouspostava ljudskog roda putem uma predstavljaju platformu
intelektualnog napora kritičkih mislilaca
-osnovne postavke kritičke teorije društva:

*ishodište za kritičku teoriju je teza da je znanost dio sistema društvenog rada

*cilj kritičke teorije je da doprinese promjeni društvenih odnosa pomoću prosvjetljivanja o
nastanku društvenih činjenica u društvenom kontekstu
*metodološki osnov kritičke teorije je ''objektivno razumjevanje smisla''
DVA DRUŠTVENO-ZNANSTVENA TEORIJSKA STAVA

Biheviorizam

-John B. Watson
-psihološko istraživanje se treba ograničiti na opažljivo ponašanje
-psihologija se isključivo bazira na načinima posmatranja koji su ustanovljeni od posmatrača koji
stoji spolja
-kritički napad na metod introspekcije (samoopažanje)

Akcijsko istraživanje

-Kurt Lewin
- osnovne oznake akcijskog istraživanja:

*iz adekvatne društvene potrebe događa se izbor i definiranje problema istraživanja u

znanstvenom radu,a ne prvenstveno iz konteksta znanstvene spoznaje
*cilj istraživanja ne sastoji se isključivo u tome da se provjeravaju teorijski iskazi ili da se dođe
do takvih iskaza,već u tome da se istovremeno zahvati u društvene sklopove koji se mogu
praktično promjeniti
*društvena situacija koja se uzima kao problem,posmatra se kao cjelokupnost(kao socijalno
polje) iz koje se ne mogu izolirati pojedine varijable na osnovu promišljanja koja su imanentna
istraživanju
*u suprotnosti prema tradicionalnom socijalnom istraživanju,ovdje ne ostaje istraživani više samo
objekt istraživanja,već također stupa u proces istraživanja kao subjekt
*u akcijskom istraživanju,svaki čovjek i grupa ljudi koje istražuju znanstvenici,nisu više puki
izvor informacija istraživaču,već individue s kojima se istraživač pokušava zbližiti na putu
saznavanja

OSNOVE EMPIRIJSKOG DRUŠTVENOG ISTRAŽIVANJA

-metodologija trasira put ili osigurava valjan način dolaženja do znanja i sudjeluje u njemu kao
kritička analiza postupaka koji su sprovedeni
-na pitanje s čime treba početi u znanosti i znanstvenim istraživanjima,možemo odgovoriti u
skladu sa savremenim shvatanjima koja kazuju da znanstveno istraživanje započinje s određenim
problemom koji se pokušava riješiti u korist teorijskih i praktičnih ciljeva
-na osnovu već postojećih znanja i povijesno društvenih konteksta možemo procijeniti šta valja
postaviti i odredit kao problem
-znanstveno istraživanje je specifično po svojoj strukturi,budući da mora biti
sistematično,objektivno,kritično,kontrolirano,replikativno itd., s ciljem zadobijanja novih
informacija neophodnih za pravovaljano razrješenje problema zbog kojeg je i pokrenuto
-''empirijsko socijalno istraživanje podrazumijeva sve naučne metode u spoznaji društvenog
,koje,nasuprot spekulaciji,za svoju osnovu uzimaju iskustvo ''postojećih činjenica''
-17. i 18. stoljeće -apsolutizam- razvoj statistike
-19. stoljeće - socijalna statistika
-uticaj pozitivizma je bio odlučujući za razvoj empirijskog društvenog istraživanja
-20. stoljeće -društveno istraživanje/anketa/socijalni pregled - studija o zajednicama
-uticaj biheviorističke psihologije i kulturne antropologije je bio isto tako odlučujući za razvoj
empirijskog društvenog istraživanja

LOGIČKO -ISTRAŽIVAČKI ALGORITAM - FAZE ISTRAŽIVANJA

- Giddens navodi sljedeće faze istraživanja:

1.definiranje problema
2.pregled literature koja se bavi istim problemom
3.preciziranje problema putem hipoteze
4.izbor metoda za prikupljanje podataka
5.sakupljanje podataka
6.interpretacija ili izvođenje zaključaka iz prikupljenih podataka
7.predočavanje rezultata posredstvom znanstvenog izvještaja

-tri problemske oblasti oblikuju refleksivne ravni znanstveno-teorijskih promišljanja osnova

empirijskog društvenog istraživanja:kontekst otkrića ili nastanka,opravdanja ili obrazloženja i
vrednovanja ili učinka
-oni predstavljaju struktuirane elemente u odnosu na konkretno empirijsko istraživanje,pri čemu
tri refleksivne ravni s jedne strane vremenski markiraju odvijanje toka istraživačkog projekta,s
druge strane problemi pojedinih razina pokazuju se međusobno isprepleteni
-pod kontekstom otkrića treba razumjeti povod koji je doveo do istraživačkog projekta
-u ovo područje pripadaju ideje,razgovori ili eksploracije koje nam pomažu da strukturiramo neki
problem
-tri vrste povoda koji vode do istraživačkog projekta:-društveni problem koji se treba
istraživati,teorija(problem oblikovanja teorije) i nalog(zahtjev od nekoga)
-pod kontekstom opravdanja razumiju se metodološki koraci pomoću kojih se treba istraživati
problem
-provjerava se,prije svega, da li postoje i koja istraživanja o nekom problemu,da li već postoje
neke hipoteze i teorije koje se mogu koristiti
-nakon što su određene pouzdane metode za prikupljanje podataka i istraživački nacrt koji
odgovara problemu,slijedi operacionalizacija varijabli
-onda se odluka o problemima,metodama i istraživačkim nacrtima prepušta odlučivanju o uzorku
i primjeni statističkih modela i postupaka provjere
-slijede faza prikupljanja i analize podataka odnosno interpretacija rezultata
-kontekst opravdanja odgovara na pitanje kako i tu se radi o metodama i tehnikama,o smislenom
odvijanju istraživanja
-pod kontekstom vrednovanja razumijevaju se efekti ili učinci istraživanja na društvene strukture
-u ovaj kontekst spada i promišljanje o oblicima predstavljanja rezultata
-istraživačko logički tok empirijskog istraživanja oblikuje jedinstvo sva tri konteksta

HIPOTEZA,VARIJABLA,INDIKATOR

-svaka hipoteza je hipotetički sud,jezička formulacija,odnosno misaoni iskaz koji govori o

obilježju jedne varijable ili o međusobnom odnosu među varijablama
-osnov kvantitativnog metodološkog pristupa jeste testiranje hipoteza
-razlikujemo hipoteze sa deskriptivnim,klasifikacijskim,eksplanacijskim i prognostičkim
sadržajem (hipoteze odgovaraju ciljevima istraživanja)
-hipoteza se mora odnositi na problemsko pitanje- tako što će biti pokušaj odgovora na to pitanje
-radna hipoteza-putokaz u istraživanju
-hipoteze sa deskriptivnim sadržajem - generalne
-hipoteze sa klasifikacijskim sadržaem - kolateralne
-istraživanje se nastavlja verifikacijom hipoteza
-istraživač polazi od nultih hipoteza koje je postavio na početku
-unutar kvantitativnog metodološkog pristupa postulira se testiranje hipoteza kao glavni smisao
istraživanja
-kriteriji koje moraju ispuniti hipoteze :valjana,pojmovno jasna,iskustveno
provjerljiva,specifična,povezana s teorijom
-u problemu istraživanja pitamo se o nekom obilježju ili o odnosu određenih obilježja -
hipotezom pokušavamo dati smislen odgovor o obilježjima - ta obilježja se nazivaju varijablama
-varijable su promjenjiva obilježja pojava ili procesa koja se mogu kvantitativno ili kvalitativno
mijenjati
-numeričke(5kg),kategorijalne (religijsko opredjeljenje),prekidne (ako može uzeti konačan broj
izolovanih vrijednosti ili prebrojivo mnogo vrijednosti) i neprekidne ( ako može da uzme bilo
koju vrijednost u nekom intervalu između dvije vrijednosti.
-zavisne varijable dovodimo u vezu s drugim varijablama koje ih opisuju,klasificiraju,ili
objašnjavaju - nezavisne varijable
-zavisna varijabla se uvijek nalazi u problemu istraživanja
-varijable možemo podijeliti na : eksplanatorne,intervenirajuće,specifikatorne
-indikatori-metodološko sredstvo ili instrument koji omogućava da se teorijske pretpostavke
provjeravaju na iskustvenoj ravni

VARIJACIJA OBILJEŽJA

-promjene i odstupanja u statističkim obilježjima pojava

-statističko obilježje - ona opća svojstva elemenata statističkog skupa po kojima ti elementi
međusobno jedni na druge nalikuju i po kojima se međusobno razlikuju
-nominalna,redoslijedna,numerička i vremenska
-nominalno - svojstvo elementa koje se izražava opisno
-redoslijedno - obilježje kod kojeg se modaliteti mogu poredati po intenzitetu ili rangirati
-numeričko obilježje - ako je obilježje izraženo brojem koji kao svoj početak ima nulu,te ako
odnos bilo koja dva broja ne ovisi o jedinici mjere i ako je taj odnos sačuvan kada se brojevi
pomnože bilo kojim pozitivnim brojem (može biti diskontinuirano ili kontinuirano)
-vremensko obilježje - trenutak s kojim je element osnovnog skupa u nekoj vezi.

POJAM DRUŠTVENE POJAVE

-''društvena pojava'' - ona vrsta pojava u društvu koja je izuzetno značajna za određeno društvo -
mže biti pozitivna i negativna
-masovna pojava određena ljudskim djelovanjem, koje može biti usmjereno ka drugim ljudima ili
prema prirodi
-četiri vrste pitanja o određenoj društvenoj pojavi prema Giddensu - pitanja činjeničnog
karaktera,komparativna pitanja,razvojna i teorijska pitanja
-da bismo uspješno interpretirali prikupljene podatke,neophodno je postaviti teorijska pitanja koja
će naše empirijsko prikupljanje podataka postaviti na mjesto koje mu pripada u istraživanju -
istraživač se mora rukovoditi teorijom u kojoj će činjenice dobiti znanstvenu vrijednost

UZROČNA VEZA IZMEĐU DRUŠTVENIH POJAVA

-odnos u kojem jedan događaj proizvodi drugi

-svi događaji imaju neki uzrok,društveno događanje se ne odvija po nasumičnom nizanju
događaja bez reda

TRI METODOLOŠKA PRISTUPA U ISTRAŽIVANJU -

KVANTITATIVNI,KVALITATIVNI I MIX METODA

-strategije mix-metoda prikupljanja podataka su takve da su eksplicitno dizajnirane da

kombiniraju elemente jednog metoda sa elementima drugih metoda
-mnoga istraživanja tendiraju da budu više kvalitativna nego kvantitativna ili obrnuto
-istraživanje mješovitim metodama se nalazi u sredini ovog kontinuuma jer uključuje elemente i
kvalitativnog i kvantitativnog pristupa
-prva karakteristika kvalitativnog društvenog istraživanja nas upućuje na analizu kvalitativnih
podataka
-kod ove odredbe o kvalitativnom istraživanju misli se o primjeni kvalitativnih postupaka za
dobijanje i prikupljanje podataka koji su se tradicionalno iskorištavali kvantitativno,tj. koji su
kvalitativnim postupcima dobijene kvalitativne podatke transformirali u kvantitativne podatke i
obrađivali ih uobičajenim statističko-matematičkim metodskim sredstvima.
-druga odredba kvalitativnog istraživanja misli eksplorativno predistraživanje za generiranje
hipoteza
-u specifična kvalitativna teorijsko-strategijska i metodska sredstva ili metodološke modele
uglavnom ubrajamo etnografski pristup u istraživanju,zasnovanu teoriju,studiju
slučaja,fenomenološko istraživanje i narativno istraživanje
-kad je riječ o etnografiji onda treba naglasiti da se radi o strategiji ispitivanja u kojoj istraživač
proučava nedirnutu kulturnu grupu u prirodnom okružju tokom produženog vremenskog perioda
prilikom prikupljanja opservacijskih i razgovornih podataka
-zasnovana teorija - ona u kojoj istraživač derivira opće,apstraktne teorije procesa,djelovanja ili
interakcija zasnovanih na gledištima učesnika istraživanja
-pristup u istraživanju koji je razvijen da odgovori na zabrinutosti oko predominacije
kvantitativnih metoda u društvenim znanostima i tendencije u istraživanju da se poduzme
testiranje postojanja velikih teorija
-pristup studije slučaja je takva strategija u istraživanju pri kojoj istraživač eksplorira,odnosno
istražuje događaj,aktivnost,proces ili jednog ili više pojedinaca
-slučajevi su povezani vremenski i aktivnošću a istraživač prikuplja detaljne informacije koristeći
raznovrsnost procedura prikupljanja podataka tokom postojanog perioda vremena
-fenomenološko istraživanje je strategija istraživanja u kojoj istraživač identificira suštinu
ljudskih iskustava o fenomenima koji su opisani od strane participanata
-narativno istraživanje je ono u kojem istraživač proučava život pojedinca i zapitkuje jednog ili
više pojedinaca da isporuče pripovjesti o njihovim životima,onda se te informacije prepričavaju i
ponavljaju od strane istraživača u narativnoj hronologiji
-kvalitativno istraživanje je sredstvo za istraživanje i razumijevanje značenja društvenog ili
ljudskog problema koji je pripisan individuama i grupama
-proces istraživanja uključuje pitanja i procedure koje se pojavljuju u toku istraživanja,tipično
prikupljene podatke u participantskom okruženju,analize podatka induktivno oblikovne od
pojedinačnih do generalnih tema i istraživačevo interpretiranje značenja podataka
-kvantitativni postupci su takvi načini postupanja u istraživanjima u kojima se empirijska
posmatranja o istraživanim obilježjima pokrivaju brojčanim vrijednostima i sabiraju na široj
osnovi koja se može mjeriti brojevima
-kvantitativno orijentirano društveno istraživanje u većini slučajeva znači istraživanje
standardiziranim prikupljanjem podataka i obradom podataka pomoću upotrebljivih statističkih
postupaka
-anketno istraživanje osigurava kvantitativne ili numeričke deskripcije trendova,stavova ili opcija
populacije pri uočavanju uzorka populacije
-eksperimentalno istraživanje nastoji determinirati kako specifični postupak utiče na rezultat
-istraživanje miksani metodi je pristup koji kombinira ili povezuje i kvantitativne i kvalitativne
oblike;ono uključuje filozofske pretpostavke,primjenu kvalitativnih i kvantitativnih pristupa te
miješanje oba pristupa
-u okviru mix metoda razlikujemo mnoge procedure :

a)procedure sekvencijalnih miksanih metoda u kojima istraživač traži elaboriranje ili proširivanje
na uključivanje jedne metode sa drugom metodom
b)procedure konkurentnih miksanih metoda,u kojima istraživač konvergira kvantitativne i
kvalitativne podatke u poredak da osigura komprehenzivnu analizu istraživačkog problema
c)procedure transformativnih miksanih metoda,u kojima istraživač koristi teorijsku optiku kao
krovnu perspektivu unutar nacrta koji podrazumijeva i kvantitativne i kvalitativne podatke

-tri komponente su involvirane u dizajn svakog istraživanja:filozofske pretpostavke,distinktivne

metode i procedure

INTEGRACIJA KVANTITATIVNOG I KVALITATIVNOG PRISTUPA U

METODOLOGIJI DRUŠTVENIH ZNANOSTI

-objedinjavanje kvalitativne i kvantitativne paradigme u društvenim znanostima pokazuje se kao

prirodan put razvitka metodološke misli
neophodno je uspostaviti saradnju između metodologa i saradnika koji vode empirijska
istraživanja i postavljaju teorijska pitanja o radu i sadržaju vlastite znanosti
standardi i kriterije dobrog istraživanja:

a)kvantitativna tradicija definira neovisnost posmatrača,odnosno objektivnost prikupljanja

podataka,teorijsko provođenje postupka i statističku poopćivost nalaza kao centralne ciljeve
istraživačkog procesa
b)kvalitativna tradicija i njezini predstavnici,tome nasuprot,postavljaju u središte njihovih
istraživačkih nastojanja propitivanje postupaka postavljanja smisla i tumačenja smisla učesnika u
istraživačkom polju,eksploraciju kulturnih praktika i pravila kao i tačne i dubinske analize i opise
pojedinačnih slučajeva
-istraživački dizajni ili nacrti su planovi i procedure za istraživanje koji obuhvataju odluke od
širokih pretpostavki do detaljnih metoda prikupljanja podataka i analize
-tri tipa nacrta:kvalitativni,kvantitativni i mix metod
-mogućnosti kombinacije kvalitativnih i kvantitativnih koraka analize pokazuju se na pet
različitih razina:
1.na tehničkoj ravni nudi se program kompjuterski podržane kvalitativne analize različitih
mogućnosti kombinacija
2.na ravni podataka posao sa kategorijama,naprimjer,pomoću analize sadržaja,stavlja na
raspolaganje mogućnosti kvalitativne i kvantitativne razrade
3.na personalnoj ravni omogućiti tipiziranja i induktivne slučajeve poopćavanja koraka
pojedinačnih slučajeva u kvantitativne generalizacije
4.na ravni istraživačkog dizajna može se različite modele diferencirati koji međusobno
kombiniraju kvantitativne i kvalitativne korake analize
5. na ravni logike istraživanja može se konačno pokazati da zajednički model izvođenja procesa
istraživanja može biti primjeren u jednoj proširenoj formi za kvalitativno i kvantitativno
istraživanje