broj 13. godina II. 6. Upnja 1992.

Zagreb cijena 160 HAD

OSJECKE RATNE SLIKE

V

CIVILNO SLUZENJE VOJNE OBVEZE

-- --- - - - _ .... _ .

FLOTNI LOVAC PRESRETAC F~14 TOMCAT

,--- -- - - --- ---- ·-- --- -~-- -- --

BERETTE 92 F NAJBOUI VOJNI PISTOU SVIJETA

I ·- - -- - - - . -· -

SVE O TENKU M-84

 IIRVATSKI
,VOJNIK- kazalo
5. lipanj 1992.

'
· GLAS/LO MINISTARSTVA
OBRANE REPUBLIKE
HRVATSKE
Odgovorf)i urednik:
brigadir Ivan Tolj
Hrvatska vojska - nosilac drzavotvorne ideje
lzobrazba prve generacije hrvatskih vojnika
Civilno skolovan]e casnlka i docasnika . .
Civilno sluzenje vojne obveze
4
6
8
9
Voznja po punoj cijeni 1
10
Glavni urednik:
pukovnik Krunoslav Matesic

lzvrsni urednik:
· Vidmir Raic
Likovni urednici:
Nenad Martic
Tihomir Bajtek Zblizirno domovinsku i iseljenu Hrvatsku
Urednik fotografije: Razgovor s dr. Zdravkom Sencevicem, ministrom iseljenistva 11
. Stanko Herceg Osjecke ratne slike . 14
Baranja uskoro slobodna 16
Ureduje kolegij uredniitva lstra se brani u Lici _ . . 18
Financije i marketing: Hrvatska u svjetskom okruzju 20
Gordan Bajtek
Zanimanje ..:..... ratni izvjestitelj . . 22
Raspad srbijanske vojne industrije 24
Adresa urednistva: ·
Zvonimirova 12, Zagreb

Telefoni: Telefax:
467-957 451-852 vojna tehnika
467-956
Dizajn »Hrvatskog Tomcat F-14 . . . . . . . 28
vojnika« i dodatka . Beretta 92 F - pistol] devedesetih 32
Tihomir Bajtek. Tenk M-84 . . . 40
Graficko-tehnicko uredenje: Dvoboji oklopnjaka 44
Graficko-tehnlcka redakcija
Hrvatska tiskara KTS

Tisak:
Hrvatska tiskara, Zag_reb
Godisnja pretplata 3 000 HRD
Sve promjene tiraze slati na Vjesnik
Tuzemna prodaja Slavonska avenija Po:z"ega- tu je moj dom 52
4 tel 341·256.
Zagrebacka bojisnica 53
Uplata pretplate na racun 54
TRGOSTAMPA 30101 -601-32111 Mac Julija Cezara
(s naznakom za »Hrvatski Vojnik«) Zvuci ohrabrenja . . . . . 56
loozemna pretplata: Za~rebacka Mali i veliki sportovi . . . . 58
banka broj deviznog racuna:
Cudesni ratnici baruna Trenka 60
30101-620-16-25731-3296911
(s naznakom za »Hrvatski Vojnik«)
'
Cijene polugodisnje pretplate:
Njemacka 33 OEM, Austrija 234 ATS,
Kanada 26 CAD (avionom 48,90), CJENIK OGLASAVANJA: 112 CRNO-BIJELA STRANICA 65 000 HRD
Australija 30 AUD (avionom 61,40), 1/3 CRNO-BIJELA STRANICA 40 000 HRD
SAD 22 USO (avionom 41,60), Svi-
1/1 COLOR ZADNJA STRANICA 120 000 HRD 1 cm U STUPCU 2 000 HRD
carska 28 CHF Nizozemska 37 1 / 1 CRNO-BIJELA STRANICA 100 000 HRD
NLG, Francuska '111 FRF, Svedska
125 SEK, Belgija 680 BEF, Danska
126 DKK, Velika Britanija 11 GBP,
Slovenija 500 SLT, ltalija 24700 ITL
Rukopise i materijale ne vracamo Fotografije na nas/ovnici snimio Damir Ka/ogjera
HRVATSKI VOJNIK
!._l'Oj 13. 5. '"'la 1992. 3
: I i I
 ustroj hrvatske vojske ustroj ·atske vojske

ske. bilo u vrhovnim_tijellma Min_istarstva

obrane i Glavnog stozera, ali skrecem vam
pozomost da nas i dalje cekaju veoma ozbil-
[ne zadaoe u izgradnli Hrvatske voiske. kop-
nenih snaga, mornarice, zrakoplovstva i os-
tallh oruialiih snags. kakve ce biti potrebne
Hrvatskoj za obranu cjelovitostl svoga. teri-
torija. slobode i demokracije Hrvatske, za
obmnu buducnosti hrvatskog naroda.
Pritom rnorarno bitl dovoljno razboriti i
mudri da lzgradulemo ta.kvu vojsku i oruza-
ne snage koJe su nam zatsta potrebne za iz·
vrsavanie svete zadace obrane buducnosti i
slobode hrvatskog naroda, au isto ta.ko mo-
ramo Imatt na umu da sa izgradnjom vojne
sile nepotrebno ne opterecujemo hrvatsko
gospodarstvo. Stoga mourn va.s koji radite u
vrhovnim tijelima Mfmstarstva obrans I
Glavnog stozera da tmate na umu da smo
sada vojska svoga naroda, kojem morarno
osigurati normalan gospodarski zivot, nje-
govu slobodu i mir, all ga ne smljemo opte-
recivati nepotrebnim i suvisnlm Izdactma,
[er vojska je ipak teret za drzavm proracun i
gospodarstvo. U izgradn]t nasth postrojbi
treba imati na umu da se ne dopusti rukak-
va nepotrebna birokraclla, [er je u vojsci to
na svo] nactn laganile postici nego na nekim
drugim podructima zivota....
Oslm poziva na racionalnost u izgradnji
hrvatske oruzane sile, posebno va.m skre-
cem pozornost i na potrebu tzgradnje novog
duha vojske.
Hrvatskl vojnici, hrvatski casnici i voisko-
vode tijekom dugih devet stolteca borili su
HRVATSKA VpJSKA • se u postrojbama vojske zajednlckih postoje-
cth drzava, prisizuci stranlm vladartma, a i Svt mi, gospodo, svaki od vas kao pojedi· Gospodo casnici, docasnici i vojnici, iivi·
mo u danima kojih obican covjek i sudionik
NOSILAC HRVATSKE DRZAVOTVORNE IDEJI onda kada su bili u vlastitim postrojbama u
tim vojskama opet nisu bili vojnici svoje
dri.ave. Prema tome, mi irnarno vojne tradi-
nae i vojska u cjelini, mozemo biti ponosnf
sto smo s_udjelovaliu ovom obrambenom ra·
tu, sto smo bili sudionici stvaranja samostal·
cak i nije do kraja svjestan. DoiiVjevsitaj os-
. tvareni san stvaranja samostalne suverene
clje, a.Ii je nemamo dovoljno u novtio] povt- ne suverene i nezavisne hrvatske drzave hrvatske drzave na.kon punih devet stoljeca,
jesti iii gotovo ntkakve sa etanovtste vojske Ali iz toga ponosa moramo izvlaciti i svoje ostva.rili smo ono sto Jedan narod najvi.se ,
red predsjednikom Republike vlastitoga naroda. obveze u daljnjem radu, a one nisu nimal6 moze. Dozivjeli smo ovih dana i odlaza.k ju·

P
Hrvatske i vrhovnim zapov-
jednikom Hrvatske vojske dr.
Franjom Tudmanom, u volar-
ni na Borongaju 27. svtbnja
polozlli su svecanu prisegu
pripadntct Minista.rstva obrane, Glavnog
stozera, Zapoviedrustva Hrvatskog ratnog
zrakoplovstva i protuzracns obrane, te cas-
nlci, docasruct i vojnici zrakoplovmh postro]-
bi tz zagrebacke regtie, Logistlcke baze Bo-
ronga], Odreda za studije i razvoj hrvatskih
oruzamh snaga i Casntckog centra Hrvatske
vojske. Svecano] prisezi na vjernost dornovl-
ni HrvatskoJ bili su nezocnt potpredstednik
Vlade Republike Hrvatske dr. Zdravko To-
mac, mlnlstar obrane Gojko $usak i zamje-
nik Ivan Milas, minlstar vanjskih poslova dr.
Zvonimir Separovic, ministar informiranja
Branko Salaj, nacelnik Glavnog stozera ge-
neral zbora Antun Tus, glavni inspektor
Hrvatsks vojske general zbora Martin Spe-
gelj i drugt visoki predstavnici Mtnlstarstva
obrane.
Nakon cestitke i zahvale generala zbora
Antuna Tusa svima koji su i prije ove prise-
ge na bojistlme branili Domovinu, nazocnl-
Djelatnici MORfi cesnici i
s/uibenici Glavnog stoiera
HV i HRZ po/oiili su svecenu
prisegu pred vrhovnim
zapovjednikom Hrvatske
vojske - dr. Fran/om
Tudmanom
ma se obratio predsjednik dr. Franjo Tud-
man. Donostmo sire lzvode iz · njegovog go-
vora.
-To sto danas polazete prisegu octto je
zbog okolnosti u kojima smo se nash u obra-
ni Hrvatske, zbog okolnosn u kojima smo
stvarah nasu, Hrvatsku vojsku. Normalno bi
bilo da ste prtsegu polozlli na pocetku sluz-
be, medutim, vi ste kao pripadnict Zbora na-
rodne garde a prije toga i kao redarstvenici,
od kojih je pocela nase vojska, kao i citav
hrvatski narod poloi.ili prisegu u svom srcu
za obranu svo]e domovine, kada je blla ug-
rozena od [ugokomumsucke armije i srpskih
imperijalista.. Upravo zbog toga sto su hrvat-
ski ljudt, hrvatski volnlct i ratnlct n
prisegu u svom srcu, sto to nije bila fo
na prtsega nego ona koja Je proizlaz
vjekovne teznje hrvatskog naroda da
nom bude svoj na svome, da jednom
vlastitu drzavu, mogli smo pobijediti u
sa daleko nadrnccnljtm protlvnikom
raspolagao sa svtrne sa eime mi nismo
polagali ...
Pobijedili smo u tom ratu iako su svi
stratezi racunalt da necemo moci i
da ce nas porazitiAli pokazalo se opet
ne moze slomiti duh i volja naroda koJ
spoznao da je dosao povijesni trenutak
ostvart svoju slobodu i svoju nezavlsnost
Primanjem u clanstvo Organizacije
njenih naroda Hrvatska je postals. ra·
· lustoljetnog sustava, koji nam je osta.vio na-
rava.n clan slobodnih, suverenih i n
nib drzava svijeta. I sa tih osnova cemo
laganije dovrsiti rat koji nam je blo
nut i u medunarodnom pravnom smt
ne samo vojnom. S tih osnova moct cerno
od sutra posvetiti izgradnji domovine,
Gospodo casnlci, docasnlcr, vojnici, u
izgradnji vi l nadalje imate zadacu. Ja
se zahvaljujem za ulogu koju ste do
odigralt, bilo u postrojbama Hrvatske
Pred svima varna, a posebno pred Minis·
tarstvorn obrane i svirn njegovim tijelima,
stoji zadaca tzgradn]e duhovnog lika Hrvat-
ske vojske. Iz hrvatske povtjestl trsba izvuci
sve one borbene :zasade na kojima treba.
graditi Hrvatsku vojsku u duhu suvremenih
vojski demokratskih zemalja da nasa vojska.
u cjelini, a osobito njen casnicki kor, bude
nositelj hrvatske drzavotvorne ideje, neraz·
djeljivog zajednistva. Hrvatske vojske sa
hrvatskim narodom, da bude primjer prav-
nog poretka - pri cemu se razumijeva prije
svega izgradeni vojni ustroj.
Mi se nala.zirno pred mnogim problemima
koji proizlaze iz ra.spada socijalistickog po·
slage, koje moramo prebroditi ne samo u
gospodarskom nego i duhovnom smislu.
Mora.mose vratiti moralnim vrijednostima i
hrvatskog naroda i civiliziranog krscanskog
svijeta... . na postojanje bilo kakvih ostataka, cak i na
Taj duh sasta.vnog dijela vlastitog naroda
mora biti nazocan prije svega u ovim redovi-
ma, a posebno u vrhovnim tijelima vojnog
ustroja: u Minista.rstvu obrane i Glavnom
stoi.eru.
Jake.
Trebamo dernobilizirati znata.n, cak i naj·
veci dio Hrva.tske vojske, vodeci pri tome ra.-
cuna o interesima drzave, gospodarstva u
cjelini au i o interesima vojnog ustroja - da
nam ostanu sposobne vojne postrojbe ...
Trebamo se u okviru nase djelatnosti bavi-
ti rjesavanjem skolovanja. naseg kadra i to
skolovanja prije svega ljudi proizaslih iz
ovog rata., kojima treba osnovna vojna izob·
ra:z.ba i skolovanje. Moramo l duhovno pre·
oblikovati one koji su dugi vijek proveli u
sasta.vu bivse jugoslavenske vojske i koji su
nuzno bili prikraceni u hrvatskom odgoju
kakav trebaJu imati nasi vojni djelatnici. Mo-
Um va.s da u to uloiite vece napore od onih
koje smo mogli ulagati u ratnim uvjetima.
Vodite ra.cuna da je nas narod, kao pojedi·
nae i kao cjelina, s obzirom na sve patnje i
zrtve koje je morao podnositi pod nenarod·
nirn, velikosrpskim reiimom, vrlo osjetljiv
rjecnik i vladanje iz starog reiima.
To cesto mogu biti samo formalne r1atru·
he koje ne odrazava.ju ljude, a.Ii vodite racu·
na o tome da ucinite napor da i u formal-
nom smislu postanete nova Hrvatska vojska.
gookupatorske i srpske soldateske. Preosta.-
je nam jedino da budemo svjesni te izvrsene
povijesne zadace, ali i novih zadaca koje sto-
je pred nama u izgradnji i obnovi Hrvatske,
u lijecenju rana. Pri tome va.s molim kao pri-
padnike oruzane sile, kao djelatnike Minis-
ta.rstva obrane i Glavnog stoiera da svi za-
jedno posebnu pozornost posvetimo zbrinja-
vanju svih pripadnika obrambel)og rata, od
dodjele cinova priznanja i odlikovanja. oso-
bito ranjenicima. Normalno je da se vojska
na svoj nacin, barem u drustven.om smlslu,
ako ne izravno, brine da svi budemo jedno
tijelo koje ce se brinuti i posvecivati paznju i
obiteljima poginulih boraca. Znajte da su ra-
njenici dali na.jvise,a i obit.eljikoje su izgubi·
le svoje najmilije mogu osjecati vise teskoca
i pre ma tome vecu potrebu za skrbi.•
Svecanost prisege uvelicali SU svojim sko-
kovima. padobranci Hrvatskog ratnog zra-
koplovstva, dok je jedan od hrvatskih ratnih
zrakoplova izveo ogledan prelet nad vojar-
nom. Dodajmo na kraju da je ovo posljednja
prisega onih koji su od ranije u redovirna
Hrva.tt,ke vojske i djelatnika Ministarstva
obrane, te da ce ubuduce prisezati novae! i
novi casnlci i docasnicl Hrvatske vojske.

HRVATSKI VOJNIK HRVATSKI VOJNIK

i-1 13. 5. ~ 13. s. ipnla 1n2.
 ustroj hrvatske vojske ustroj hrvatske vojske

IZOBltAZBA PRYE GENERACIJE

HRYATSKIH YOJNIKA
ada su prije puna dva mje- nuznosti obrane domovine i odlucnost voju i sto duzern ocuvanju funkcio

K
seca pripadnici prve gene-
racije vojnika Hrvatske vo]-
ske, polazuci svecanu prise-
gu izreklt. -Prisezem se da
cu, vjerno i casno izvrsavati
duznosti koje se od mene, pripadnika
HV zahtijevaju i da cu se savjesno i od-
govorno pokoravatl sluzbenim nared-
bama i zapovjedima, Prisezern da cu. i
uz zrtvu vlastitog zivota. stititi i braniti
svoju domovinu Hrvatsku, njezin suve-
renitet, teritorijalnu cjelovitost i sve
njezine gradanel-, znali smo dace to i
ostvariti. I ostvarili su! Prva generacija
Hrvatskih vojnika uspiesno je zavrsila
prvi terneljni dio vojne izobrazbe,
Od golobradih diecaka, pomalo zbu-
njenih i nesigurnih. sada susrecemo
otresite mladice-vojnike sigurne-u ~o-
je znanje i voinicke vjestine, sposobtnr
da pobjede okupatora, zahvaljujuci vr-
da se domovina brani.
Svjesni nacionalne tradicije, izuca-
vajuct povijest Hrvata i hrvatske dr.
zavncsti u viecito] borbi Hrvata za sa-
mobitnost i neovisnost, te spoznavsi
ulogu Srba i Srbije u sadasnjim doga-
dajima, nasi vojnici su primjereno za-
htjevima i zadacama koje su im po-
stavljene, u ovoj fazi izobrazbe uspie-
sno svladali sluzbovnik Hrvatske voj-
ske i naucili nactn ponasanja u HV,
spoznali svoja prava i duznosti, stekli
navike i izgradili osobni vojnicki
tzgled, cvrstinu, okretnost, brzinu i
snalazljivost!
Sve te vojnicke odlike doprinosile su
uspiesnosti u izucavanju posebnih voj-
nickih znanja i vjestina u rukovanju s
najmodernijim oruziern i opremom,
bojnim sustavima i sredstvima, te djs-
nih i motorickih sposobnosti!
Ova generacija voinika, usptesno
svladala novi program temeljnog ~
benog uvjezbavania, a sportskorekn
acijske i izvannastavne sportsks akti·
nostl ucinkovito su utjecale na razvtJ
nje i odrzavanje funkcionalnih i mo·
rtckib sposobnosti, te pobolis
uvjeta zivljenja u HV.
. \
Prelazeci u slledecu fazu struko·
izobrazbe, ove vojnike ocekuie stj
nje novih posebnih znania i vjeilti
koje ce im omoguciti uspjesno obn
nje bojnih zadaca, Vrhunska osp
bljenost u rukovanju i uporabi sJ,
nib bojnih sustava kojima je opskrblj,
na nasa voiska, rnoralno cvrst i fizi,-
vrhunski sprernan vojnik, u zaj
stvu sa svirn gradanima •lijepe n
jedina su prava garancija naseg s jeniti fotoaparatom ili video kamerom.
alerija -Zvonlmir- u Zagre- brigade zapocela je prosle jeseni kada

hunskoj osposobljenosti u rukovanju
modernim oruziern i opremom kojom
su opskrbljeni.
U tijeku izobrazbe, psiholoske pri-
preme vojnika znacaino su utjecale na
djelovanje jedinica HV, stjecanje pot-
rebite ra.zine samopouzdanja, sigurno-
sti 1 povjerenja u osobne mogucnostt i
jacinu i bojnu spremnost [edinice,
Kroz izucavanje predmeta -Dorno,
vinski odgoj-, razvijali su i ucvrstrli
ljubav prema domovini kao i svijest o
lovaniu u boju i izvrsavanju slozenih
bojnih zadacal
Posebna briga posvecena je stieca,
nju i iacaniu psihofizickth sposobnosti
vojnika! Pvijesna ie cinienica da je psi-
hofizicka pripremljenost vojnika i ca-
snika bitan cimbenik uspjesnosti u re-
alnim ratnim i mirnodopskim akttv,
nostima. Zbog toga se u svim zemljama
svileta i njihovim vojskama posebna
pozornost posvecuje una.prijedenju po.
stupaka priprema namijenjenih raz-
reniteta, neovisnosti i teritorijalne
lovitosti Republike Hrvatske!
Stoga im porucujerno. -Gospodo
nici, Vi koji ste prvi pod stijegom
movine svojom cascu prisegli da
vjerno i odano braniti ime i vjeko·
djelo Hrvatsko. slobodu i mir n
naroda i svih gradana, pripravnl
prtnosenie svake zrtve i u obranl
movtne i zrvot svo] dati, - budite s1
ni i ponosni svi smo s Vamal«
MlADEN FIJEM
G
Tako je biljezena povijest brigade od
bu, bila je dornacin jos jed- je oformljena na zagrebackoj Pesceni-
no] uspjesnoj izlozbi ratne ci. Obisla je mnoga ratista. ali je najdu- njezinih prvih dana.
fotografije. Pripadnici 00. ze Qoravila na onom novogradiskom. s Otvaranjem izlozbe, zaokruieno je
brigade Hrvatske vojske kojeg i potjece najveci dio snimljenog jedno razdoblje ratnog puta oo. briga-
prikazali su javnosti zanim- , materijala. Prosavsi kroz mnoge bor- de. Dosadasnji trud njezinih boraca.
ljivu zbirku fotografija, dijapozitiva i be. ratujuci vrlo cesto u izuzetno te- amatera-snimatelja urodio je plodom.
video zapisa, nastalih tijekom njezinog skim uvjetima. njezini su foto i video Na prvim bojisnicama. izlazuci se opa-
borbenog puta. amateri obavili svoj posao vdo profe- snosti, zabiljezeni su rrinogobrojni mo-
U na.zocnosti generala zbora Antu- sionalno. Probijajuci se kroz snijeg i tivi iz zivota boraca na ratistu. No, bri-
na Tusa, i.zlozbuje otvorio saborski za. blato, prkoseci hladnoci i kisi, bilo je gada nastavlja svoj put. .
stupnik, gospodin Ivan Milas. Povijest trenutaka kada se puska mogla zami- S. H.

ka.zuju i ovi turniri. Medusobni sus

kao i susreti s najblizirna, najdjelot· PRYA
TURNIR niji su lijek.
U nazocnosti Nacelnfka stozera
vatske vojske. genera.la zbora Antu
DOMOBRANSKA: PRISEGA
DOMOVINSKIH Tusa, koji se svojim vojnicima obra
prigodnim rtjecima, zapocela su natj,
cania, Sam general se ukliucio u •."' biljezavajuci godisnjicu osnivanja Odreda narodne

I s INVALIDA
ada vec tradicionalno, natie-
l canje ratnih. invalida odrza.
no je sredinom svibnja u Stu-
l
l
bickirn toplicama. pod nazi-
vom Turnir domovinskib in-
valida -Svibanj 92«·.
Invalidi i ranjenici domovinskog ra-
I ta, odmjerili su snage u plivanju, stre,
ljastvu, pikadu i visecern kuglanju.
Smtesteni u liectlisnim toplica.ma Hr-
vatskog Zagorja, Stubickim, Krapin-
skim i Varazdinskim, Invalidl sportast
oporavljaiu se od ozljeda i rana uz vr-
hunsku medicinsku njegu. No, fizick]
oporavak podrazumijeva i njihovo po-
stupno uklapanje u normalnu zivotnu
sredinu. Kao pripadnici Hrvatske voj-
ske nisu zaboravlieni. sto upravo do-
stoke borbe-, koje su se vodile ·,duz
te Sportske fronts- za svaki obore
cun], za svaki krug u meti. Zaista, us
da] pravi sportski. Klicanje gledatell
stva podsjeca na velike derbije. A o
natjecanja to zaista i [esu,
Pobjednici ipak ne slave eufortc
0 zastite opcine Ogulin i djelatnog ukljucivanja u
obrambeni sustav Republike Hrvatske, Zapovjedni-
stvo Domobranske bojne· organiziralo je krajem
travnja 1992. godine prigodnu sve~anost. .
Nakon odriane prigodne sjednice, postrojba I.
satnije domobranske bojne Ogulin dala je svecanu prisegu ispred
spomenika hrvatskom kralju Tomislavu.
U pozdravniin besjedama uzvanika jednu od riajljepsih izre-
pobjedu, a pobiiedeni previse ne t
ju.
Mnogi se uskoro vracaju kuc
kao je gospodin Zvonimir Cervenko kada je rekao:
- »Postrojba I. satnije Domobranske bojne Ogulin, prva je u
Republici Hrvatskoj koja svojoj domovini i hrvatskom narodu
ali mnogi nazalost i dolaze. A njih tre-:l daje svecanu prisegu. a taj ce dogadaj biti upisan zlatnim slovima
ba pripremiti za naredni turnir, u hrvatsku povijest, kao I zauzimanJe pet neprijateljskih vojarni
u opcini Ogutin«.

HRVATSKI VOJNIK HRVATSKI VOJNIK

6 1992. 7
 ustroj hrvatske vojske ustroj hrvatske vojske

CIVILNO SKOLOVANJE CASNIKA I DOCA5NiKA

HRVATSKE VOJSKE
zgradnia sustava izobrazbe kadrova
I
zasigurno je je.dnood temeljnih pita-
nia svake, pa tako i Hrvatske voiske,
0 sadasniem i budueem nacinu sko-
lovanla razgovarali smo sa prof. Vje.
koslavom Kriiancem iz Uprave za
Sustav skolovenje kadrova
· Hrvatske vojske bit ce
Informatfvno-psfhotosku djelatnost Mini-
starstva oorane Republike Hrvatske,
postavljen na necelime civllne
Hrvatska vojska stvarala se tijekom do.
movinskog rata, a kako se rat blizi kraju,
Hrva.tska volska gradeci svo] ustroj uspore.
do definira i sustav izobrazbs vojnika. ca-
. snika i docasnika, U sadasnto] fazi Izobra.
zba se odvija na dva nacina, Jedan je odgoj i
izobrazba hrvatskih vojnika u nastavnim
sredistima gdje vojni rok sluze novaci, Oni
prolaze dva rnjeseca temeljne vojne Izobra,
zbe, isto toliko speciialisticke vojne izobra,
1·
CIYIJ.NO
SLUZENJE
6etrdeset mjerodavnih adrssa, od svih u1 YOJNE
va u Ministarstvu obrane do Minis
prosvjete. kulture i sporta, Minista.rstva
nosti tehnologije i informatike, Sveucil
Zagrebu i drugih, Zatra.zena su mislj,
prijedlozi. Vecina je uglavnom pozitivno
OBYEZE
jenila predlozenl materiial, pa le odl
da se izradi projekt Sustav izobrazbe
driave ske vojske. ciji narucitelj je Mini
Obveznici civilne sluibe imaju jednake
obrane RH a nositelji izrade Minis1
prcsviete, kulture i sporta, Ministarstvo obveze kao i vojni obveznici, a/i ne nose
nosti tehnologije i informatike i Sveuct
u Zagrebu. Zadatak projekta le da defi oruije i ne moraju primjenjivati silu prema
razradi sustav skolovanja voinih drugim ljudima
Hrvatske vojske. Treba reci da je ovako
htjevan zadatak prethodne prosao l svu
izbieinu formalnu proceduru
demokratskim drzavama, gdje se svim grada-

zbe. te sest mjeseci zavrsne izobrazbe tije-
kom koje uvjezbavaju stecena znanja u post.
roibarna,
Izobrazba casnika i docasnika predstavlia
drugi dio sustava skolovania vojnih kadro-
va. U ovom prijelaznom razdoblju easnici i
docasnici pohadaju jednomjesecne tecaieve,
a nakon demobilizacije oni prelaze u pricu-
vu.
Za djelatne .casnike i docasnike, koji ne-
maju voinu izobrazbu, organizirat oe se za
sve potrebne specijalnosti od rujna ove go.
dine tecajevi od tri do sest mjeseci. Uvjeti za
odabir kadrova za ove tecaieve su sudielo-
vanje u domovlnskom ratu i obnasanjs
odredene duznosti u postrojbarna, Vrijeme
pohadanja tecaieva ovisi o strucno] spremi
polaznika, sto znaci da ce oni sa srednjom
spremom ill mzom imati duie tecajeve, a onl
kandidati koji imaju visu iii visoku spremu
krace,
Za zapovijedne duznosti casnika i doca-
snika od razlne brigade navise otvara se Za-
povijedno-stozerska skola, koja takoder po-
cinje s radom u rujnu ove godine.
Uporedo s organizacijom ovih teealeva
radila se i koncepcija dugorocnog redovitog
skolovania casnika · i docasnika Hrvatske
vojske, Prve ideie rodile su se u listopadu
prosle godine a u izradi koncepcije skolova-
nja hrvatskih vojnih kadrova radilo je poje-
dinacno i grupno vise strucnjaka, Razliciti
prijedlozi su uskladeni, a rezultat le radni
materijal pod nazivom Koncept sustava izo-
brazbe Hrvatske vojske, za sada jos kao pri-
jedlog potpisan od grupe strucnjaka iz Glav.
nog stozera i suradnika iz Uprave za IPD
Ministarstva obrane. Prijedlog ovog matert.
jala je u ozujku ove godine poslan na vise od
Osnovno obiljezje i polsziste u izradi
proJekta je da se skotovanie casntka i
snika temelji na civilnorn sustavu ob
nja i na razmi srednje i visoke izob
kako bi se istodobno stjecala temeljna
obrazovna, drustveno-humanisticka I
na znania, dok bi se opca i specijali
voina znania i viestine stjecale u vojnirn
listirna Hrvatske vojske,
Sve u svemu, sustav skolovanja k
Hrvatske vojske bit ce, a vee djelomi,
jest, postavljsn na sasvim novim temeij
a ponajprije na nacelima civilne · ·
Vojna odora vise nece znaciti usko
obrazovanje osobe koja je nosi, vec ce u
biti covtek stroke op6e kulture i ob
nla, all i sa znanjima i vjestinama .
nim za obnasanie vojnih zadataka i d
sti.
V ze. Prilikom rjesavanja zahtjeva, Komisija pro\l'jerava sve
DUSA HRVATA
U organizaciji Mtntstarstva obrane, Hrvatske televizije i Croatian Music Aida od-
rzana je u Domu Hrvatske vojske 29. svibnja, u povodu Dana drzavnostl, poetsko glaz·
bena predst.ava pod nazivom Dusa Hrvata. U nazocnosti najvisih predstavnika Vlade
Republike Hrvatske, Ministarstva obrane, Hrvatske televizije i drugih uglednika poll·
tickog i javnog zrvota Hrvatske stotinjak umjetnika izrazilo je na najvtso] umjetnickot
raztnt pokretom, rijecju i glazbom ljubav i odanost domovmt, kroz tekstove i note po-
znatih zivucih i pokojnih hrvatskih pjesntka, knjiievnika j skladatelja,
U
ntma [arnce ljudska prava i slobode, vojnim
obveznicima, koji poradi pngovora savjesti ne
iele nositi oruzje i sudjelovati u ratnim opera-
cijama, dozvoljava se ctvilna sluzba. I Ustav
Republike Hrvatske u clanku 47, stavak 2, jamci vojnim ob-
veznicima ovo pravo. Zakon o obrani Republike Hrvatske
razradlo [e kortstenje prava na prigovor saviesti. Pod prtgo-
vorom savjesti podrazumijevaju se vjerski i moralni nazori
koji vojnom obvezniku prtiece nosen]e oruzia I obavljanje
vojnlckih duznosti u oruzanim snagama. Tim osobama se
dopusta obavljanje drugih duznosti, pa postaju obveznici-
ma ctvtlne sluzbe. Obveznici civilne sluzbe za vrijeme sluz-
be imaju iste obveze kao i vojnt obveznici, osim sto ne nose
oruz]e i ne koriste nikakvu silu prema drugim ljudima, a
njihove zadace odreduje Vlada Republike Hrvatske.
Prema sadasnjtm odredbama Zakona o obrani Bepub-
like Hrvatske, novak upisan u vojnu evidenciju u roku od
90 dana od dana uplsa, ukollko smatra da tspuntava uvjete
za civilnu sluibu, treba podnijeti zahtjev Komisiji za civilnu
sluzbu u Ministarstvu· pravosuda i uprave. Novak treba u
zahtjevu navesti doista uvjerljive moralne, odnosno vjerske
raz}oge za civilnu sluzbu, te se obvezati da 6e, ukoliko za-
htjev bude povoljno rijesen, savjesno ispunjavati sve obve-
navedene razloge a posebice vodi racuna o prijasnjem po-
nasanju podnositelja zahtjeva. Komisiju .imenuje Ministar-
stvo pravosuda i uprave a cine je socijalni radnik, psiholog,
lijecnik i predstavnik Ministarstva obrane.
Iz razgovora sa gdom Justinom Bajt iz Uprave za us-
troj, saznali smo da je u pripremi prijedlog izmjene Zakona
o obrani u dijelu koji regulira prigovor savjesti Naime, oci-
Jenjeno je da bi ~e pravo na zahtjev za. civilnu sluzbu trebit-:
lo produziti na cijelo vrijeme vojne obveze, jer se misljenja i
stavovi ljudi tijekom zivota mijenjaju. Opravdano se smatra
da je ogranicenje prava na zahtjev za civilnu sluzbu na sa-
mo tri mjeseca u neskladu sa Ustavom i ljudskim pravima
uopce. Osim toga, svim vojnim obveznicima, pa i onima ko-
Obveznik civilne sluzbe - kompjutor namjesto puske
ji su odsluzili vojni rok, dala bi se mogucnost koristenja
prava na prigovor savjesti i u pricuvi.
U nadleinosti Komisije za civilnu sluibu bit 6e i rjesa-
vanje zahtjeva za prestanak civilne sluzbe onima koji su
vet dobili takvo rjesenje, a promijenili su misljenje. Time bi
se svi oni koji zele preispitati svoju savjest stavili u jedna-.
kopravan polofaj. ·
Komisija za civilnu sluibu je do sa.da razmotrila sve
prispjele zahtjeve i polovinu rijesila pozitivno, dok je za os-
tatak zatrazila dodatne dokumente i dokaze. Ukoliko pod-
nosilac zahtjeva nije zadovoljan rjesenjem Komisije, moze
se zaliti komisiji drugog stupnja koja je ustrojena pri Vladi
Republike Hrvatske.
Zahtjeve za civilnu sluzbu najcesce daju oni novaci ko-
je moralni razlozi prijece da obavljaju vojnieke duznosti, a
cesto I pripadnici razlicitih vjerskih skupina koje nisu
obuhvacene Zakonom o obrani, u clanku u kojem su nave-
deni oni koji su oslobodeni sluzenja vojnog roka. Prema
tom clanku oslobodeni su, ako pismeno iskazu da ne zele
sluziti vojni rok, izmedu ostalih, posveceni svecenici, osobe
koje su zavrsile teoloski studij i nalaze se na dusebriznickoj
sluzbi u duhovnoj skoli, te redovriicl koji su se zavjetovali.
U pripremi su i druge izmjene Zakona o obrani koje re-
guliraju novacenje i sluzenje vojnog roka, o cemu cemo pi-
sati u sljedecim brojevima Hrvatskog vojnika. . .
IVAN STARCEVIC

HRVATSKI VOJNIK HRVATSKI VOJNIK

8 !i!_oj 13. s. lipnja 1992. 9
 ustroj hrvatske voJske razgovor

voiNJA PO ·PUNOJ ·CIJENI ZBLIZIMO DOMOVINSKU

Zesto hrvstskivojnici nemaju popust na
I ISEUENU HRVATSKU
vozne karte? ·

P
rije samo nekoliko mjeseci, u vrije.me nasta.janja prvih jedinica
Zbora narodne garde, Hrvatska nije imala organiziranu vojsku.
Razurnljivo je, da sva pitanja vezana uz Hrvatsku vojsku nisu
mogla biti odmah rijesena. Jedno ed tih phanja je i prijevoz
vojnika koji ne putuju s postrojbom, vec idu kuci s ratista, na
odmor i u slicnim slucajevirna.
Zanimalo nas je, imaju Ii hrvatski vojnici povlastice u prijevozu auto-
busom iii vlakom. lzgleda <la je 10 pitanje najbolje rijefio Zagrebaeki elek-
tricni tramvaj. Pripadnici Hrvatske vojske mogu se voziri besplamo svim
linijama Zagrebackog elektricnog tramvaja, Valja napomenuti da ZET nije
poznat kao poduzeee.koje odlicno posluje, vec je, naprotiv, jedan od gubita-
§a. To nam govori da je postojala dobra volja i smisao za zbiljnost trenutka
u kojem se nalazimo.
Prilikorn prUcvoza zeljeznicom hrvatski vojnici nernaju olaksice. Sa-
znali smo da se 1cdino karta mote kupiti preko narudzbenog naloga nadle-
znog zapovjednistva. .
S aurobusnim prijevozom stvar je unekoliko drukcija. Svi su prijevo-
znici do 4. veljace 1992. davali povlastiee pri prijevozu hrvatskih vojnika, a
tada su od Ministarstva prorneta i veza zatrazili nadoknadu za daljnji takav pomoglo tim ljudima. Kazu <lase ne bune kada trebaju platiti kartu,
prijevoz vojnika koji su mobilizirani. Ministarstvo obrane je 10. veljace se mogli vidjeti sa svojima iii da bi se vratili na bojiste.
1992. poslalo dopis u kojemu kazu da se ne mogu obvezati da nadoknade Osim toga. hrvatski vojnici su svjesni da sada svi za Hrvatsku daju
prijevozne troskove. To je i razumljivo, jer se nesurnnjivo, sva noveana liko mogu i svi se pripremaju kako bi odmah po zavrserku rata mogli
sredsrva sto stoje na raspolaganju trose la sto bolje i suvremenije oprerna- stupiti obnovi zernlje. A sada, tijekorn ovoga rata, mnogi su prijev<
nje Hrvatske vojske. izgubili svoje radnike, koji su se borili za Hrvatsku, neke prometne pr:
Razgovarali smo s nekolicinom pripadnika Hrvatske vojske, koji brane m noga sredstva za rad.
nasu dornovinu vec duze vrijeme i koji na dopust svojim domovima putuju Nase drustvo polako rjcsava sve probleme u svezi s stvaranjern j
!eljeznicom iii autobusom. Svi su oni svjesni u kakvim se sudbonosnirn i nove, moderne i snazne vojske i za vjerovati je da ce u buducnosti, u
odlucujucirn trenucima nalazi Hrvatska. Vidjeti su sela i gradove koje je novljenoj, demokratskoj Hrvatskoj, i problem prijevoza pripadnika H
zloeinacka srbocetnicka horda zla sravnila sa zernljorn. Pomagali su izbje- ske vojske, bilo autobusorn bilo zetjeznicom, biti rijeseno na najbolji
glicarna i prognanicima. Nekima su od njih porodice medu tirn nesretnim guci naci n. · ·
obiteljima i dobro znaju koliko truda, dobre volje i novca odlazi da bi se ALA

PRISEGA DRUGI
GENERACIJE NOVAKA 0 u/ozi iseljene Hrvatske u domovinskom ratu
razgovarali smo s dr. Zdravkom Sancevicem,
ministrom iseljenistva Vlade Republike Hrvatske

V liko se mnostvo ljudi okupilo u

uneanu subotu 23. svibnja u vojar-
ni u Jastrebarskom koja je, prije
nego sto je dosla u ruke Hrvatske
vojske, dugo bila prijeinja za ovaj
kraj, a ugrozavala je i sam Zagreb. Novaci, ko-
jima je dosla rodbina, djevojke i prijarelji kako
bi svojom nazocnoscu osokolili ove mlade ljude
te im olaksali prve dane vojnoga roka, polagali
su sveeanu prisegu.
Vidjeti toliko mladih vojnika, koji ee nakon
zavrsene obuke i usavrsavanja biti pripravni
stati na branik dornovine, ne mote eovjeka ko-
jernu je stale do Hrvatske ostaviti ravnodu-
snim.
Sama vojarna Jastrebarsko. velik je kom-
pleks, kao stvoren za namjenu koju mu je data
Hrvatska vojska - u njenom krugu izvrsian je
raspored ob)ekata koji ce posluziti za izucava-
nje terneljnih vojnih vjestina koje mora nauci-
ti svaki vojnik koji se ovdje nalazi. Spavaonice
s novim'parkerima, izvrsno opremljena foaoni-
ca. kantina, cista blagovaonica te drugi prateci
sadrzaji bit 6e od velike koristi svim njezinim
korisnicima. ·
, Uz sportske terene, posjetitelja posebno mo-
te dojmiti obilje zelenila i prirode, pa neki dije-
lovi kornpleksa ostavljaju utisak kao da se nala-
zite na izleru. a ne u vojnom objektu.
Ne koliko grupa novaka vec je pros lo obuku
u ovo j voja rn i, a danas je prisegu dala tzv. dru-
ga partija novaka Hrvatske vojske, To su mla-
diei iz svih krajeva Hrvatske I bez prerjeriva-
nja; premda su tek nekoliko dana ovdje, mote
se reci da su vet sklopljena mnoga prijateljstva
i da su vrlo ugodno iznenadeni uvjetima koji su
ih ovdje zarekli.
'Svoje slobodno vrijeme mogu provoditi u
krasnorn gradicu Jastrebarskom tije je srediste
Lek desetak minuta hoda od u laza u vo jarn u, a
HRVATSKI VOJNIK
10
!_
do Zagreba mogu stici w manje od sata vol1
autobusom.
Svetani program polaganja prisege bio
kratak i jezgrovit, a po njegovom wvrsetku, 1
vaci su sa svojim najbli!ima podijelili radolt.
kojom se obiljetava pripadnost ponosnoj H
vatskoj vojsci. ·
Zapovjednik nastavnog centra vojarne J,
strebarsko, pukovnik Ouro lvanovic te gost pri-
redbe, general-bojnik Josip lgnac su nakon !JO'.,
zdravnog govora prosetali vojarnom i sa sV.:
kim su roditeljem koji im je prisao srdaaio'
popricali, izmjenjujuci dojmove i da se sada
njihovi sinovi nalaze na pravom mjestu i u si:
gurnim rukama koje ce ih svojim iskustvom I
potrtvovanjem utiniti sposobnima da i za bu,/
duca vremena jamce mir i sigurnost svakom hl',;j
vatskom gradaninu.
HV, Hrvatska je emigracija bila u
prijelomnlm trenutclma hrvatske po-
vljesti uvij.ek u tijeku poUtlcklh zblva-
nja u domovini. U cemu se ogleda uce-
sce Hrvata iz dljaspore u domovin-
skom ratu kojeg danas vodlmo?
. - U ratu je, pa i u ovom koji sad vo-
d1mo, najznacajniji doprinos u ljudstvu
za borbu. Vee i prije pocetka otvorenih
oruzanih sukoba s velikosrpskim tero-
r_i~tima, sirom svijeta Hrva.ti su osjeca.
h sto se sprema. Od hrvatskih vojnika
koji vuku porijeklo iz hrvatske dija-
spore ili su :iivjeli u emigraciji, a sada
se nalaze u postrojbama Hrva.tske voj-
ske, jedni su orga.nizira.no dosli da
brane domovinu, dok su drugi dosli sa-
moinicijativno. $to se tioe njihove voj-
nicke izobrazbe vecina ih je pristigla.
sa.mo puna srca ljubavi za Hrvatsku,
bez ikakvih narocitih vojnih znanja. To
pokazuje neugaslo hrvatstvo u tim lju-
dima. neugaslu ljubav prema domovini
koju su u odsutnom trenutku dosli
braniti. Isto tako, agresija naHrvatsku
potakla je Hrvate iz dijaspore koji su
sudjelovali u raznim stranim vojska-
ma, ljude s velikim vojnim iskustvom,
da se prikljuce obrani domovine. U pr-
vim danima re.ta. kada je cita.va Hrvat.,
ska de facto bila okupirana, njihova su
vojna znanja bila dragocjena. Mnogi
HRVATSKI VOJNIK
11
od njih su se istakli u postrojbama hr-
vatskog redarstva i Zbora narodne
garde, a kako su to organizacijski obli-
ci iz kojih je stvorena Hrvatska vojska,
mozemo reci da su Hrvati iz dijaspore
koji su imali ratnih iskustava s ratista
sirom svijeta. odigrali znacajnu ulogu
u stvaranju oruzane sile Republike Hr-
vatske - hrvatske vojske.
Sto se tice socijalne i dobne struktu-
re Hrvata iz dijaspore koji su se pri-
kljucili postrojbama Hrvatske vojske
rijec je, uglavnom, o ljudima mlade i
srednje zivotne dobi iz svih socijalnih
staleza. Zanimljivo je da postoji rela-
tivno veci broj ljudi hrva.tske emigra.-

cije poznije zivotne dobi koji takoder
ucestvuju u domovinskom ratu. Svi
oni, naravno, nisu mogli biti poslani na
bojisnicu, all su angazirani u pozadin,
skim sluzbama, Nakon rata nuzna je
demobilizacija tih ljudi i Ministarstvo
Iselienistva priprema programe zbri,
niavanja tih startjih boraca.
HV: Oslm direktnog uceM:a u post-
rojbama Hrvatske vojske hrvatski
iseljenici su i na d.ruge nactn, dali
potporu u domovlnskom ratu?
- Da. Hrvatska diiaspora je svim
svojim mogucnosttma uvelike porno.
gla svekolike obrambene napore Hr-
vatske, Prije svega, iseljenistvo ie dalo
veliku materijalnu pomoc, Premda jos
ne postoje sve statistike, ier se podaci
jos prikupljaju i obraduju, slobodno se
rnoze reel da je hrvatsko tsellenistvo
svojim materijalnim prilozima znatno
doprinjelo pobjedi u domovinskom ra.
tu. Osim toga, takoder je vazno napo.
menuti organiziranje humanitarne
pomoci od strane hrvatskih i stranih
drusta.va, udruzenja i organizacija. Ta
humanitarna pomoc je bila vazan cim.
benik zbrinjavanja i brige za progna.
nike. kao i svekolikim obrambenim
naporima Hrvatske tijekom protekle
godine dana. I na kraju, osim ukljuci.
vanja u postrojbe Hrvatske vojske. po.
stoji i treci, promidzbeni aspekt ucesca
hrvatskog iseljenistva. Naime, u svim
za.mlja.ma gdje zivi i djeluje hrvatska
dijaspora, nasi su !Judi svojim raznim
akcijama dali ucinkovitu potporu hr-
vatskoj diplomaciji. Taj je doprinos
razgovor
znacajm]! u onim zemljama koje su
imale -rezerviranljt, stav spram hr.
vatske drzavne nezavisnosti. Iseljeni
Hrvati su svojom upornoscu, u sredi-
nama gdje nismo staiali bas najbolje,
uspjeli doprinjeti promjeni javnog
mnijenja glede pravedne hrvatske bor.
be za neovisnost, slobodu i demokract.
ju. Uz ucinkovitu hrvatsku diplornaci,
ju, Hrvati rasuti po svijetu, sir-ili su isti.
nu· o pravednosti hrvatske borbe za
slobodu i drzavnu neovisnost.
HV: Ogleda ll se u takvom sveobu-
hvatnom angazmanu hrvatske dija-
spore tljekom rata u Hrvatskoj jedin-
stvo domovinske i iseljene Hrvatske,
odnosno rea,lizacija koncepta nact-
onalnog izmlrenja?
- U domovinskom ratu le doslo do
izrazaja to jedinstvo, ali aspekt naci-
onalnog pomirenja izrazeniji je u Hr-
vatskoj nego u dijaspori. Jer, zna.mo da
je osnivanjem Vlade demokratskog je-
dinstva, kojoj su pristupili ljudi koji
pripadaju razlicitim stran.kama i ide-
ologijama, stvoreno neophodno jedin.
stvo napora koji vode prema slobodi i
neovisnosti Hrvatske. Sto se dijaspore
tice, mogu reci da je hrvatska dijaspo.
ra oduvijek, na jedan osoben nacin, bi.
la oporbom. Uvijek je bila u nacional-
noj borbi protiv stranih i diktatorskih
rezima u Hrvatskoj, a njih je, na nasu
nesrecu, u posljednjih stotinjak godina
bilo puno - pocevsi od Bacpovog ap.
solutizma i Khuena Hedervariya, pre.
ko diktature Karadordevica, pa do
titoisticke diktature. Premda se. s obzi-
· HRVATSKI VOJNIK
12
rom na motiv iseljenja iz Hrvatske,
vatski tsellenici dijele na politicke,
ekonomske emigrante. drzim da su Cl
svi, ipak, bili politicki emigranti. Ji
iseljavanje iz ekonomskih razloga
mnogih djelova Hrvatske posljedica
ugnjetavanja Hrvata kao slobodne
cije. Zato se moze reel da su u iselje:
stvu uvijek bili prisutni zajednicki e
menti borbe za slobodu Hrva
usprkos prisutnosti raznih svjets
ideologija i medu Hrvatirna u dijas:
rt, Isto tako, unatoe raznih ideol
koje su se reflektirale na politicke s,
vove medu hrvatskim iseljenistw
svi veliki hrvatski politicki pokreti,
cev od starcevicevsttna, radtcevs
pa do danasnjih dana i HDZ-a, dob
dijelom su se odrazavali na hrva
isellenistvo kao rnasovniji pokreti
hrvatskoj dijaspori.
HV: Koji su osnovnl obllcl orga
ranja Hrvata u lselJenistvu?
- U prvom redu postoje drustve
ustanove, udruzenja stvarana s cilj,
da Hrvati suraduju medu sobom i
imaju drustveni zivot u okruzjima
kojima su inace stranci. Zatim pos
tzv. interesna drustva kao sto su
sportska i folklorna drustva. Kon
postojale su organizacije sa cisto
tickom. nacionalnom namjenom borl
za slobodu. neovisnost i demokracij
Hrvatskoj. Moze se otvoreno reci da
u hrvatskoj dijaspori svi, pocevsi
ljevice do desnice. bili jedinstveni
opredjeljenju da je nuzno stvoriti
mostalnu i demokratsku hrvatsku
zavu. Kako je rijec o ljudima koji
uglavnom, emigrirali u zapadne ze:
lje, gdje su zivjeli u stabilnim de
kratskim porecima i slobodi. Prir,
je da su isto htjeli za svoj narod
spadom kolonijalnih imperija stvo:
je velik broj manjih nezavisnih drial
a Hrvati iz dijaspore su uvidjeli
oni, narod u srcu Europe, pogla·
zbog duge i slavne povjjesti, autoh
nacionalne kulture i pripadnosti
padnoeuropskom civilizacijskom
gu, takoder imaju pravo na vlastitu
cionalnu drzavu.
HV: Uloga katolicke crkve u or1
ziranju hrvatskog iseljenlstva Je
prijeporna •..
- Da, ali upravo u razmatra.nju
ge Crkve u hrvatskoj dijaspori zel
bib naglasiti Jedan aspekt koji se c
previda. Naime. usprkos cinjenice
je hrvatski narod u svojoj vecini pri
da krscanstvu i katolickoj crkvi. svi
vatski nacionalni pokreti, pocevsi
star6evicanstva, preko radicevs •..•
pa do danas, zastupaju tezu da su
vati visevjerska nacija Za razliku
nasih susjeda Srba koji su svi j
srpske pravoslavne vjere. U nasim
cionalnim pokretima jasno se vidi
znaci biti Hrvat, sto je nacionalna,
sto vjerska pripadnost. ZnacaJ katol
ke crkve za · ocuvanje nacionaln,
identiteta medu Hrvatima u iselie
razgovor
stvu je ogroman, no [a ga vidim prven-
stveno u tome sto je omogucio Hrvati-
ma. cija je kultura nastala na razme-
du razlicitih vjera i civilfzacija, orijen-
taciju prema zapadnoi civilizaciji.
Dakle, vjerom potaknut, hrvatski je na-
rod predominantno orjentiran prema
zapadu k . . ct·. . .
U hrvats 01 je uaspori svecens vo
t
odigralo veliku ulogu posredstvom du-
sebriznistva za nase radnike na prtv-
remenom radu u inozemstvu i to ne
sarno na uscuvanju religijskih osjeca-
[a, vec i na njegovaniu nacionalnih
osjecaja hrvatske emigrantske pastve,
HV: Da li stvaranjem demokratske
samostalne hrvatske driave i njezl-
nlm medunarodnim priznanjem pre-
staju razlozt za postojanje hrvatske
politlcke emtgracije?
- Sigurno je da onog trenutka kad
je doslo do ostvarenja hrvatske slobo-
de. stvaranla drzave, te njenom neovi-
snoscu, prestaju razlozl postojanja hr-
vatske politicke emigracije. Jer, sada
svaki Hrvat se moze, kada to pozeli,
Istog trenutka vratiti u zemlju i slo-
bodno ukljucit! u polittckt zivot, biraiu-
ci politieku opciju koja njemu osobno
najvise odgovara, U takvol situaciji,
koja je danas stvarno stanje u Hrvat-
skoj, on automatski prestaje biti hrvat-
skim politickim emigrantom. Osnovna
znacalke, hrvatske politicke emigract-
je bila je njezina borba za hrvatsku
slobodu i drzavnu neovisnost, sto je u
Hrvatskoj na sve nacme onernoguca-
sarn u emigraciji proveo punih 46 go. nactn moze se protumaciti herojska i
vano tijekom citavog ovog stoljeca, junacka obrana nasih gradova.
Diktatorske vlasti su u bivso], drugo] dina, nisam razumio. Cesto nasi ljudi
ne shvaca.ju koliko je, de facto, teska HV: Hrvatskoj je danas meduna-
Jugoslaviji nastojale na sve nacine rodno-pravno prlznat drzavni subjek-
ocrniti hrvatsku emigraciju, te na sva- sttuacija bila u Hrvatskoj na pocetku
domovinskog rata. prije nepunih godi- tlvltet. Da li je time lzmijenjena pozlci-
ki nacin razdvojiti hrvatsko iselient- ja hrvatskog lseljenistva?
stvo od pucanstva dornovinske Hrvat- nu dana. Jer. dok je zapocinjao rat na
vise frontova istovremeno, citava je - Da, svakako, i to u boljem smislu.
ske. Nakon sto je uspostavom visestra- Za cijelo vrijeme duge hrvatske emi-
nacja i stvaranja hrvatske drzave Hrva.tska bila okupirana. Kada sam se
vratio i dragovoljno prijavio u postroj- gracije, sva tezina borbe za nacionalnu
ostvarena sloboda potrebno je raditi slobodu odgledala se, izmedu ostalog,
na zblizavaniu iseljene i dornovinske be Zbora narodne garde. zaprepastio,
sam se koliko je stotina vojarni, baza i jer nas svijet nije poznavao kao Hrva. •
Hrvatske. Jedan od bitnih ciljeva na- te, vec kao nekakve »Jugoslavene• iii
seg Ministarstva je, s jedne strane, da uporista tzv. JNA razasuto po Hrvat..
skoj. Neprijatelj je pocetkom rata imao slicno. Danas. nakon svega sto se do-
prenesemo hrvatsku domovinsku re. godilo posljednji par godina. Hrvati
alnost iseljentstvu i s druge strane, da u nasoj zemlji tisuce oficira i podofici.
ra, gomile i brda streljiva. i oruzja. Zato konacno imaju svoje priznato ime, svo-
domovinska Hrvatska sto belie upozna ju drzavu. Vla<lu. Sabor. . . Dakle, sve
hrvatsko Iseljenistvo. Je i stvaranje Hrvatske vojske pravo
cudo. Iz da.ljine koju nuzno namece di- prerogative koji ih cine potpunom na-
HV: Kojl su aspekti tog zblliavanja i cijom. To je velika stvar. Cinjenica da
upoznavanja? jaspora sve se to ne moze odmah uoci-
ti. Zato u svojim kontaktima s hrvat.. se danas o Hrvatskoj vise zna, da je
- Prije svega, nuzno je prevladatl ona priznata drzava, Hrvate u dijaspo.
nerazumijevanje i stereotipije. Unatoc skom dijasporom neprestano nasim
ljudima ponavljam da se tijekom do- ri ispunjava ponosom. Kada su Hrvate
sto unutar hrvatske dijaspore postoji iz dijaspore tjerali da budu nekakvi
puno vrlo uspjesnih i dobrostojecih movinskog rata u Hrvatskoj dogodilo
nesto cudesno. Rijec je o hrvatskoj »Jugoslaveni•, tada je hrvatski covjek
ljudi, to ne znaci da oni moraju neinte- naprosto bio prisiljen bjezati u hrvat-
resno slati svoj novae u domovinu. Oni mladosti, mladim ljudima koji nisu
imali srecu da odrastu u demokrat.. ske enklave sirom svijeta. Danas on
trebaju ulagati na osnovi trztsnih moze s ponosom reci da je Hrvat, jer
principa, na osnovi nacela na kojima skom rezimu, koji cesto nisu dobivali
ni minimum domovinskog odgoja gle- svatko zna tko su Hrvati i gdje je Hr-
su svoj imeta.k i stvarali, Osim toga, vatska. Smatram to vrlo znacajnim jer
kao i kod ostalih vecih socijalnih gru- de hrvatske povijesti. a uskracivani su
i za religijski odgoj, preko noci su poJ se time usporava proces odnarodava-
pa i u hrvatskoj dijaspori ima i hrvat- nja, odnosno asimilacije hrvatske emi-
ske sirotinje. Na zalost, tu hrvatsku si- stali fantasticni, veliki i hrabri borci
za hrvatsku slobodu i drzavu. Na nji- gracije. Hrvati u dijaspori su s pravom
rotiniu nitko ni ne spominje, a.Ii ona ponosni na svoj narod, svoju drzavu,
1tekako postoji. S druge strane, nasi hovim bezbrojnim primjerima se vidi
da je u hrvatskom narodu duboko sto znaci da ce se teze asimilirati u
lludi u sviletu cesto ne razumiju situ- druge. dominantne, u zemljama gdje
aciiu u domovini. Potaknut osobnim ukorjenjen Jedan gotovo arhetipski
osjecaj za domovinu. Upravo na takav iive domicilne nacije. VIOMIR RAIC
iskustvom, mogu reci da je niti [a, koji
HRVATSKI . VOJNIK
broi 13. S. Ii; 1992. 13

OSJEC:KE RATNE SLIKE
Hoce Ii UNPROFOR donijeti mir Osijeku, Slqvoniji?
,.
trenucima kad ovo budete
U Z
citali, bivse -Jugoslovenske
voiske- vise ne bi trebalo
biti na podruetu istocne
Slavonije. Sve bi se njezine
postrojbe - prvo oklopne i
topnistvo, a potom i ostals, trebale na,
laziti daleko od hrvatskih granica, sva
njezina utvrdenja, bunkeri i rovovt tre-
ball bi biti napusteni. U punom bi Jeku
trebalo bitl i razoruzanjs srpskih pa-
ravojnih snaga teritorijalaca, milicaja,
ca i slicnih naoruzanih grupa koje su
mjesecima terorizirale vukovarsku i
belomanastirsku opcinu te velike dije.
'love ostiecke i vtnkovaeke - tzv, »E«
zonu djelovanja zastitnih snaga Ujedi-
njenih naroda, Uskoro potom, u pita-
nju su. vjerojatno, tiedni, trebao bi za,
pocetl i organizirani povratak progna,
nika,
Sve navedeno, trebalo bi se dogoditi
po odredbama. davno utvrdenog spo-
razuma o uspostavlianju mira. i prav-
nog poretka na citavom podrucju Re-
publike Hrvatske, sporazum cijih se ·
odredbi nasa Vlada obvezala pridrza,
vati, Do sada, ona je to u potpunosti ci-
nila, Vee tjednima hrvatsks snage u
Slavoniji ne samo da ne otvaraju vatru
na neprijatelja, vec cak ni ne odgova.
raiu na njegove provokacije. U skladu
s rokovirna, povukle su predvidene
postrojbe na dogovorenu udaljenost
od linije razdvajanja .. S neprijateljem
je pak situacija sasvim drukcija, Zbog
izuzetno sporog izvlacenia njegovih
postrojbi, povremenih topnickih i mi-
nobacackih. napada i sve veceg terora.
nad preostalim Hrvatima na privre,
meno okupiranom podruclu, zasad se
ne moze sa sigurnoscu odgovoriti kad
ce u istocnoj Slavoniji, u prvoj zoni u
kojo] je UNPROFOR preuzeo -kontro,
Iu-, sve odredbe plana biti u potpuno.
sti provedene.
Podsjetimo se. jos 15. svibnja zastitne
su snage UN preuzele odgovornost na
podruciu okupiranih dijelova istocne
Hrvatske. zoni •E• (east - istok], Uspr-
kos svim dogovorima tzv. JA nije u
predvidenom roku povukla svoje tesko
naoruzanje, pa je tako datum za povla.
cenje produzen do 20. svibnJa I do toga
se dana, usprkos svim jamstvima, iz
istocnog sektora povuklo samo 100 od
reportaia
I
/ se i ne spomtnie problem oruzia koje
~ .~ ;ft~·-
;, ,
,... •:,,,./
-:.. .•... -"
300 topova i haubica, U meduvremenu.
nastavljeni su i topnickt napadi nepri-
jatelja, pa je tako u Osijeku i drugim
slavonskim gradovima poginulo neko.
liko, a ranjeno vise desetaka civila i
hrvatskih vojnika, Lokalnt cetnici su
prionuli i prisilnorn iseljavanju i onih
rijetkih Hrvata, Slovaka i Rusina koji
su od prosle jeseni zivotarili u svojim
sellma, okruzent neprijateljskim sna-
gama. Nekoliko se posebno drastlcnth
slucajsva odigralo pred ocima pripad;
nika ruske postrojbe u sluzbt UN.
Sve to ozbiljno je ugrozilo eitav plan
Ujedinjenih na.roda, ne samo ova] koji
je u toku, na tzv, sektoru -Istok-, vec i
na -jugu- i -sieveru-, na podrucju ju-
zne i sredisnie Hrvatske. Hrvatske vla-
sti bile su prisiljene na poduzimanje
odsovaretucth diplomatskih koraka,
Njihov odlucan stav prisilio je visoke
organe svjetske organizacije da se po-
HRVATSKI VOJNIK
. 14
report~ia
jenjen je nacin djelovanja policijskih
snaga i vojnih snaga UN kako bi se
smanjila mogucnost novog istjerrva-
nia, ali I unistavanja materijalnih do-
bara. a donesena je i odluka da se po-
veca bro] polictjskog osoblja. Osnaze-
ne su, vec priie utvrdene, izricite upute
da UNPROFOR ne smije dozvoliti pro-
tjerivanje stanovnistva, od izbjeglica
mor'a uzeti detaljne izjave, a zatim ost.
gurati njihova boravtsta od unistava-
nja iii sprtjeciti njihovo zauzimanje.
ahvaljujuci svim tim kora-
cirna, povlace.nje j•e donekle
ubrzano, a prisilno iseljava-
nje zaustavljeno. pa je dr.
Milan Ramljak, potpred-
sjednik vlade Hrvatske i
predsjednik drzavne komisije za UN-
PROFOR, mogao izjaviti da se do 24.
svibnja. Iz podrucja Belog Manastira
povuklo 90 posto, a iz [uznog, podrucja
vukovarske i dijelova vinkoval'ke opci-
ne, 60 posto snaga bivse tzv, JNA
Medutim, jos uviiek ima vojnih snaga,
a neizvjesno ie kako ce teci razoruza-
vanje paravojnih cetnickih grupa: da
brom dijelu prognanika morat ce se
je bivsa JA ostavila teroristima. Nema
nikakve sumnje da je mnogo ostalo
osigurati ·privremeni smjesta]. U mje-
skriveno kako bi se, u pogodno vr'ije-
sovitirn selima, pogotovo onlrna gdje
SU Srbi u vecini tesko ce biti pruziti
me. opet iskoristilo za borbu protiv potpunu sigurnost Hrvatima. Tu je, ta-
Hrvatske. koder, i veliki broj naseljenih Srba, za
Ako se vojska i doista povuce i cetni- koje je dvojbeno kako ce postupiti kad
ci razoruzaju, slijedi najteza faza - se Hrvati vrate. Vee sada, iz okupira-
povratak Hrvata na ognjista, Uz to je nih kraieva, od zvanicnika -krajin-
povezan niz problema cije je riesava- skih- vlasti stizu vijesti da o odlasku iz
nje, Hrvatska vlada organizirala na zaposiednutth krajeva ni ne razmislia-
odgovaraiuci nacin, Primjerice. do- ju. Stovise, prijeti se i dolaskorn novih
zabave analizom dosadasnjeg djelo·
nja snaga UN. Kako su javila inoze;
na sredstva priopcavanja, pozivaj
se na obavjestajne izvore u svje
organizaciji, ostro je upozorenje up·
ceno ruskim snagama na cije je po
sanje bilo najvise prtmjedbi. Kako naselienika, uzurpatora hrvatskih do-
mova.
se razrijesile sporne tocke i ubrza.
provodenje sporazuma, prvenstv, Nasrecu, posljednjih dana stizu i ne-
odlazak jugovojske, u nekoliko su ke ohra.brujuc'.:e vijesti. Kako saznaje-
navrata predstavnicima vojnih i d mo. pripadnici UNPROFOR-a sprijeci-
li su protjerivanje 22 Hrvata iz Tovar-
nih organa Hrvatske sastali puko
Hromcenkov, zapovjednik UNP nika, stovise namjeravaju ih vratiti
FOR-a za Istocni sektor; Jim Lubin, njihovim domovima i pruziti im sigur-
nost. Ako se tako bude postupalo i u
duzen za pitanja civilne uprave u zo:
•E«; Cedric Thornberry, zaduzen drugim slicnim slucajevima. nade za
iste poslove na cijelom podrucju mirovni proces ima. Nama ostaje vje-
PROFOR-a; kao i sam zapovjed . rovati da ce 1:>rvi dani lipnja napokon
Medunarodnih snaga, general Sat oznaciti pocetak »pravog• mirovnog
Nambiar. Predstavnici UN su se ob procesa. u istocnoj Slavoniji, procesa
zali da ce uciniti sve sto se moze koji ce biti put i pokazati primjer za
ubrzavanja mirovnog procesa Pre ostale hrva.tske krajeve.
rijecima Cedrica Thornberryja., pro ZDENKO KACU! MOVRIC
HRVATSKI VOJNIK
~ 13. 5. lipnlo 1992. 1S

BARANJA USKORO SLOBODNA
Hrvatski vojnici na liniji baranjske fronte sigurni su u brzi povratak kuci
D
ok se -Land Boverom- vozimo
-bentom-, jednim od mnogih
nasipa koji presijecaju Kopa.cki
rtt, mocvarnl prostor iuzne Ba.
ranle izmedu Drave i Dunava.
tza nasih leda, u daljini, odjeku,
ju eksplozije. Gade.ju Osijek, oblasnjavaju
nam hrvatski vojnici koje susre6emo uz put.
Pred nama, naoko, mlr. Samo trenutak ka-
snije, tz udaljenog vrbika sa sjeverne strane,
puscana paljba. Meci zuje vlsoko Iznad nas,
no, za svakt sluca], spustarno se niz desnu.
zasncenu stranu nasipa. Nije to nista ozbil].
no. Tako oni svaki dan, da se ohrabre, govort
nam u zaklonu vojnik koji u govoru pomalo
zavlaci, bas po -baranjskt-.
I on. i niegovi suborci su prtpadntci 135.
brigade Hrvatske vojske, postrojbe ciji su
pripadnjcl Baranjcl, izbjegli Iz svojih domo.
va i sela nakon upada srbocetnicke vojske.
Ovdje, na samome obodu Baranje, tako blt.
zu, a tako daleko od domova, brane sjeverne
prtlaza Osijeku. Iza njihovth leda su Drava i
slobodni hrvatski teritorij; ispred njih, plod-
na baranjska zemlja kojom jos harace cetnt.
ci..
Sluzbeno, 135. baranjska brigade. le osno-
vana I. studeoog prosle godine, u jeku najze,
scih napada na Osijek i druge istocno sla-
vonske gradove, Njezini zacecl, medutim se-
zu jos u proslo ljeto, tocnile 26. kolovoza,
kada je osnovan samostalni baranjski bata-
ljun. U njegove su redove stupili prvenstve,
no Baranjct, no irna i boraca iz drugih dije,
lova Slavonlje i Hrvatske, objasnjave, nam
Stipan Saslin, nacelnik operativne brigade.
Drugi je bataljun osnovan u rujnu, i opet,
uglavnorn, od boraca Izbjeglth iz okupirano
Baranje. Isprva se nalazlo u Valpovstini,
izmedu Petrijevaca i Narda, nasuprot [aklm
cetntckim uporistima u Bolmanu i Jagod,
njaku. Potom, svagdje gdje je trebalo ...
U pocetku postojanja postrojbe problems.
je bilo mnogo. Najvec:1 [e, kao i svagdje drug.
dje, bto nedostatak oruzja, Snalaztti se mo-
ralo na sve moguce nacine. Srecom, u tome
su Baranjci imali iskustva, Prije rata su bili
prisiljeni nabavhatt sredstva za obranu od
cetnistva koje je jos od proslog proljeca
otvoreno prijetilo svima koji nisu bili Srbi
[sellma sa srpskirn stanovmstvom, podsjeti-
mo se,prolazili su koiekakvi Seselit, Paroskt,
sarnozvane cetnicke voivode i generali] S
vremenom. situacija se pobol] sa vala, pose bi.
ce nakon pada okupatorskih vojarni u ru],
nu, a znacajnu su pornoc pruzil: i Medimur-
ci koji su opremili cttav iedan bataljun. Da-
nas je naoruzanje, kako ocjenjuju sarnt
Baranjci, zadovoliavajuce. Sto, opet, ne znaci
da ne bi moglo biti bolje. No, ono sto brtgadu
krasi nije samo -svijetlo oruzje- vec i -srce
u junaka-.
Svi Baranjci, s kojirna srno razgovarall, ce-
znu za povratkorn svollh domova, A veceg
rnotiva za borbu, priznat cete, tesko da i mo-
ze biti. Upravo zbog svoje odlucnosti. disci-
pline i -drskostt-, nuzno potrebne dobrom
vojniku, a do jucer nespojive s uvrtjezenorn
predrasudom o -mlrnom Baranjcu-. Ova
u iariitu
135. brigade. je znana kao postrojba koja
-ide naprtjed-. Svoj glas zaradila ie ios pro-
sloga prosinca, u vrijeme kada je neprijatelj
bio najjact. U to vrijeme, prvi su polozaii
okupatorsks vojske ponegdje bili samo ne.
koliko stotlna metara daleko od Dravs i
Osijeka. Uvjeren u brzi uspjeh, okupator je
pokusao stici i na samu rijeku. Prisullao se
pod okriljem mraka i magle. i u rnocvarnom
podrucju, izmedu Bilja, Kopaceva i Drave,
krenuo u izgradn]u utvrdene linije.
-Eto, ove su bunkere podizall preko noci-,
objasnjava narn Damir Zdravec iz Zapovjed-
nistva brigade. Betonske konstrukcije, slicne
slovima •L• I •U•. gotovi su elementi pri,
premljeni za brzinsko podizanje utvrdenja,
Da je Iintja bile. zavrsena i opremljena te-
skim naoruzanjem, hrvatske bi snage na Ii-
jevoj obali Drave dospjele u smrtnu opa.
snost. Dovrsena, medutim, nije! Dijelovi ba-
ranjske brigade, u suradnji s dielatrnctma
policijske uprave Belog Manastira, krenuli
su u protunapad. Nakon nekoliko dana te-
skih borbi, neprijatelj je prisiljen na povla-
cenje. U bezglavcm bljegu, za sobom je osta-
vio mrtve i ranjene, voztla, oruzle. streljivo.
Niegova . su nedovrsena utvrdenja zauzeta,
bojtsntca Ie odbacena u Kopackl rit. A los da
le u to doba bilo vise teskog naoruzania ...
I ovako, postignuto Je vrlo mnogo. Bojisni,
ca je pomaknuta duboko u unutrasnjost Ba-
ranle, Danas su, tako, prednji poloza]t Hr-
vatske voiske na tzv, -staro] Dravi-, nepo.
sredno ispred Bilja i Kopaceva. Tamosnje
jedinice okupatora i njegovih domacih po.
HRVATSKI VOJNIK
16
magaca prisiljene su da, umjesto na nap,
razmisljaju o obrani. Sto je najvaznije, na:
ceni je Osijek be.rem donekle odahnuo.
•Uskoro.! Vracamo se, to je sasvim-'li,
no. Nista nas nece zaustaviti. Prvo mi, a
slije, kada se prilike •normaliziraJu• in.
obitelji•, uvjeren .je Drazen iz Popovca.
Proslog ljeta, Hrvati nisu ni sanjaU da
se susjedi Srbi okrenuti protiv njih. Ima
manje od cetvrtine, no driali su svu vlt
Na.ma to nije smetalo, be.viii smo se svojl
poslom i mirno zivjeli. Odmah nakon izbo
poceli su se naoruzavati. Vojska im je da·
la sve sto im je trebalo. Automatske pus
minobacace. streljiva •kol'ko volis«. Mi s
imali samo love.eke puske.
A kada je u ljeto, mostom preko Dunava,
Baranju stlgla bivsa jugo-vojska i zauz:e
sve strateske tocke, mogu6nosti za otpor •
bilo jo~ i manje. Iako su se u trenutku otv1
rene cetnicke pobune slabo naoruzani Ba- 1
ranjci, tu i ta.mo, soprotstavili neprijatell~
vecina je pred nadmocnom sllom bila prisi
ljena na bijeg preko Drave, u Slavoniju, iii u
Madarsku.
Danas su spremni za povratak. po moguc-
nosti uz pomoc UNPROFOR.a, jer mirno bi
rjesenje svim razumnim ljudima najvise od-
govaralo. S druge strane, Oil, z.alost, ne nala-
ze se razumni ljudi. Upravo zbog toga, bud-
nost i 135. brigadi ne popusta. U slues.ju da
UNPROFOR (ne daj Boze!) ne uspije, oni te
sigurno biti prvi koji 6e b!ti spremni krenuti
naprijed, sve do konacne pobjede. Ka.ko za
Baranju, tako i za cijelu Hrvatsku.
ZDENKO KACIC MOVRlt
razgovor
HRYATSKA YOJSKA
V
POSTUJE DOGOYOR
O situaciji u istocnoj S/avoniji i pov/acenju neprijateija
razgovarali smo s general-bojnikom Josipom Lucicem
azgovarali smo s general- .to pridrzavanje dovelo do priznanja i
R
bojnikom Josipom Lucicem, bitno povoljnije situacije u odnosu na
zapovjednikom operativne prijasnju.
zone Os1jek Hrvatske voj- P: Ljudi su nezadovoljni sporim pov-
ske. Na podrucju te zone lacenjem a.gresora?
nalaze se sva okupirana 0: Povlacenje se ne odvija u predvi-
podrucja Istocne Slavonije, takozvane denim rokovima, ali se ipak polako
zone •istok•, kako je zovu UNPRO- odvija; a odvijat ce se i dalje. Tosto ono
FOR-ovci. ne ide u precizno oznacenim datumi-
P: Gospodine generale, svoju ste du- ma, plod je odgadanja druge strane.
znost preuzeli pocetkom travnja. $to Ipak, prva ce faza zasigurno biti ostva-
se u ova dva mjeseca promijenilo na rena, a zatim slijedi razoruiavanje pa-
podrucju operativne zone Osijek? ravojnih postrojbi, razminiravanje i
O: Mislim. da se m<Yi:e reci da se situ- uk.lanjanje svih eksplozivnih sredstava
acija polako. ali sigurno popravlja. Ka- i potom, povratak ljudi otjeranih iz do-
ovim podrucjima. Posljedice •gazenja«
da sam preuzimao zapovjednistvo nad mova. · mirovnih snaga bile bi vrlo, vrlo teske.
zonom, 7. travnja, stanje je bilo posve Ne mislim dace se druga strana pri- Kazete da je upravo to ucinio Izrael
nejasno i nepredvidivo. U to vrijeme drzavati dogovora •Sama od sebe•. No, 1967. godine u ratu s Arapima, i tone-
Hrvatska je vojska neprestano napa- na to ce biti prisiljena. Citav ovaj plan kaznjeno. Mozda, no Srbija nije IzraeJ. i
dana od snaga tzv. JNA, a mi nismo UN ne ide joj u korist. Jasno je da bi nema iza sebe Sjedinjene drzave. Ako
znali hocemo Ii krenuti u protunapad oni najradije djelovali po svojim zelja-
to pokusa, zadesit ce je neusporedive
iii cemo cekati razmjestanje UNPRO. ma, kako su to vec navikli. Medutim, gore posljedice.
FOR-a. Incidenti su bili svakodnevni, svjetska organizacija i medunarodne P: Kako ocjenjujete odnose sa UN-
nasi gradovi su napadani. zrtve medu institucije zahtijevaju strogo provode-
civilnim pucanstvom su bile teske. nje plana i vjerujem da; ce tako i biti. PROFOR-om?
0: Dobrima. Ljudi pod opterecenjem
Razmotrili smo situaciju i donijeli
P: Nasa vojska i t;zv. JNA imaju obve- ovoga rata ne mogu shvatiti da mirov-
odluku da od nasih postrojbi zahtijeva- ne snage moraju neprestano obavljati
mo vrhunsku stegu, kako bi izbjegli zu pomaknuti se 5 km od bojisnice s
poslove koji su im povjereni. Valja uze-
svaku mogucnost da neprijatelj prona. pjesastvom te 30 km sa topnistvom i
ti u obzir neophodno razdoblje njiho-
de mogucnost za nove napade. Vojnici- •Oklopom•. Kod dijela gradana, pose- vog prilagodavanja i ispitivanja prili-
ma je zabranjeno svako otvaranje va. bice stanovnika Osijeka, postoji boja-
tre osim u slucaju neposrednog napa- zan da neprijatelj ne iskoristi povlace- ka. Oni su vec sada Jako dobro utvrdili
tko je ovdje posten, tko je dobronamje-
daja i pokusaja mijenjanja bojisnica nje dijela Hrvatskih snaga za nove
udare? ran i suraduje u provodenju mirovnog
Moram reci da su postrojbe to narede- plana, a tko ne. To se moze uvidjeti iz
nje postivale. a relativno zatisje, koje je 0: U gradu Osijeku ostat ce Hrvat-
ska vojska naoruiana lakim pjesac- njihova razmisljanja, ali sve vise i iz
nastupilo. re~ultat je ·svijesti i savjesti njihovih postupaka. Mislim da je njima
nasih ljudi. Zrtava je bilo i dalje, no kim naoruzanjem. Znaci, grad nece
sasvim jasno da je ona. druga strana u
· manje nego u prote'klom razdoblju. ostati bez obrane. lsim toga. nase sna-
Ono sto je najva.znije, jest da se situ- ge koje se povlace u skladu sa spora- biti zlocinacka i da u pravilu jedno go-
vori a drugo radi.
acija pocela mijenjati u nasu korist. zumom odlaze ritmom koji osigurava P I, na kraju, kako ocjenjujete stanje
Usli smo u ostvarivanje mirovnog pla- stabilnost fronti i ne daje mogucnost
na UN, a to je bilo nemoguce uciniti iznenadenja. Razdoblje izvlacenja voj- postrojbi Hrvatske vojske na podrucju
dok su trajali medusobni napadi. Mi- ske na jednu i drugu stranu doista pri- Operativne zone Osijek?
0: Zadovoljan sam. moral postrojbi
slim da je primanje Hrvatske u UN jeti odredenim rizicima, no, s obzirom · je zadovoljavajuci. Osposobljene su za
najbolji dokaz da je primjenjivanje na kontrolu od strane snaga UNPRO-
ratovanje u svim uvjetima i rukovanje
zdruzenih vojno politickih rjesenja FOR-a, mislim da opasnosti nema a ·ni
suvremenim oruzjima i orudima. Radi
1spravno. Upravo vodenje ovakve poli- druga strana nije tako •brza«. Vratiti se na stezi. na ustrojstvu, izobrazbi i
tike i ratovanja, postujuci medunarod- se natrag sa cjelokupnom tehnikom i
stalnom usavrsavanju. Kada kazem i
ne norme i prihvacajuci uvjete koje zauzeti ponovno polozaje nije ni malo
svijet postavlja, omogucilo nam je pot- jednostavno. Takav bi potez predstav- to da je naoruzanje sve kvalitetnije,
mislim da se moze reci, da je svakoga
poru medunarodne -javnosti. Mnogi se ljao strasan meduharodni incident jer
dana, u svakome pogledu, nasa vojsk.a
1pak pitaju ne bi Ii vise postigli da te bi njihov napad morao proci preko je-
sve bolja i bolja.
norme, utjecaje i zahtjeve iz svijeta ni- dinica UNPROFOR-a, koji je vec pre-
smo postovali. Smatram da je upravo uzeo odgovornost i rasporedio se u Z.K.M.
HRVATSKI VOJNIK
~ 13. 5. lipni! 1992. 17
 linija razgranlcenja
' sjeta poloza.Jima154, brigade, u razmaku od
ISTRA SE BRANI U LICI
' -
lzvjestitelj naseg li§ta na lickom je ratistu upoznao neformalno imenovane )>Cmrcice«,
)>Sajete«, »Batifljake« i ostale hrvatske vojnike iz Istre
P
ocetkom prosinca prosle godi-
ne. zapovijescu Vrhovnog stoze-
. ra Hrvatske vojske osnovana je
154. bl)igada Hrvatske vojske. sa
sjedistern u Pazinu i sastavom
vojaka iz 6etiriju sjevernoistar.
skih opcina: Pazlna, Buja, Buzeta i Poreca
Time je Istra dobila svoju drugu brigadu Hr-
vatske vojske, nakon 119-te koja pokriva op.
cine Pula, Rovinj i Labin. Nakon izobrazbe,
od travnja ove godine i 154. brigada je anga-
zirana na ratistu; kao i vecina postrojbi s
ovog podrucja - u Lici.
Od tog vremena, u emisiji •S domovinskih
bojista•, kao i na valovima Radio-Pule i
Radio-Rijeke, zaredali su podzravi upuceni
vojacima u postrojbama neobicnog nazivlja.
Slijedeci obicaje ratno iskusnijih kolega, i
lstrani su s jednakom originalnoscu nadje-
vali imena svojim odjeljenjima, vodovima,
satnijama i bataljunima.. a zbog dijalektiza-
ma; ovi nazivi bivaju jos zanimljivijima. Me-
du ostalima, 154-tu brigadu cine postrojbe
•Cmrcici •, • Prosvikani«, • Puntaroli•, • Bati-
fjake«, •Hlapci«, •Gad!«,•Sajete«, •Svikatici•,
,Crna glad• i mnoge druge, jednako privlac-
nih naziva Zaista, poslije rata, trebat ce sa-
staviti popis, pa cak i rjecnik, naziva kojima
su se koristili nasi vojnici. a izlozba njihovog
znamenja koja su resila njihova ratna pre-
bivalista ta.koder bi bila za.nimljiva..U osmi-
sljavanju svoga ratnog identiteta, neke su
postrojbe prosle Jos dalje - na ratistu su
nastajale pjesme. himne (ali o tome malo
kasnije).
Podrucje razmjestaja postrojbi 154. briga.
de Hrvatske vojske na lickom ratistu obu-
hvaca jedan od najljepsih dijelova sredisnje
Like. Neposrednih ratnih djelovanja 04 tom
podrucju,dosad nije bilo, pa je odgovornost
za zadace, povjerene 154. brigadi, tim veca i
s obzirom na tamosnje mijesano stanovni-
stvo, i s obzirorn na ukupnost strategija
.
postrojbi Hrvatske vojske na tom podrucju.
Ovaj kraj redovito obilazi promatracka mi-
sija Evropske zajednice, uvijek odnoseci po-
zi tivne utiske, as takvom je ocJenom poloza-
je 154, brigade nedavno obisao i general An-
ton Tus. Od velike je vaznosti i uspostavlja,.
nje veza s lokalnim stanovnistvom i
svojevrsno odrzavanje mira djelatnom na-
zocnoscu. U uspjeh ove misije uvjerio sam se
i osobno. tijekom nekdliko novinarskih po.
HRVATSKI VOJNIK
18
linija razgranicenja
, nace, za posjetu polozajima 154, briga-
I
nekoliko dana, U prvim danima mjestane de trebaju vam dobri refleksi i do.bre
0
~e gotovo i nije vidjelo, kapci na prozorima gume. Uske i zavojite ceste vode od se-
bijahu zatvoreni, polia pusta, Svakim sljede- la do sela, od polozaja do polozaja, i za-
cudo, vrlo je mnogo asfaltiranih kilo-
cim dolaskom, vidjelo se da mJesta ti blizinl metara. Medu vojacirna raspoloienje
kojih se nalaze pripadnici 154. brigade. oziv- je dobro, a izmedu zadataka i duznosti, lzna.
ljuju, mje~tam vec !l~n.nalno r~e svoje po- laze se i mnogi naetm da se prekrati vrtie-
sJove druze se s vojmcima, uzaiamno se po. me.
mazu.'la moje posljednje posjete lickom ra- Posjet svako] postrojbi treba poceti od ku-
ustu, od Milana Basta, predsjednika Kri- hinle, tamo se najbolje ocltuie raspolozenje
znog staba za dio opclne Gospic na kome se voinika, a od kuhinje poeinle i stvaranje sli-
nalazi 154, brigada. cuiem i sliedece -Momci ke o organizacijskim sposobnostima zapov-
su izvanredni. srodili smo se s njima. osieca- [ednistva, •Sef kuhinie- Miljenko Kotiga
mo ih kao sami sebe. Imamo isti cilj i iste za-nam ka.ie da ntcega ne manjka, naprotiv; da
dace, a sla.zemo se jako dobro, imamo isti je opskrbljenost namirntcama boha nego
mentalitet, cak su nam i prezimena ista-. kod nekih tstarskih ugostitelja. Obroci su
solidni, a cesto ima prilike i za -dah zavica.
Sam primiecuiern da, i u govoru ljudi iz ja« u tanjuru, kroz Istarsku manestru i dru-.
tog dijela Like ima mnogo cakavskih izraza, ga istarska jela. Glavni bataljunski logisti-
bliskih i razumljivih Istranima. Tako i Milan car, Veljko Bravar, za dobru opskrbu istice
Rast, opisujuci svoj kra], koJi su svi dosada, zasluznost onih , koii su ostali kod kuce -
snji reiimi zanemarivali, kaze da Je zadnje pazinska poduzeca ne stede paketa i,posiljki
ulaganje na ovom podruciu zabiljezeno 1937. za svoje vojnike, a posebno je odusevljenie
godine kada ie izgradena •sterna«. odnosno ocltovano o Uskrsu. kada su se iz Pazina po-
ctsterna Uz svakodnevne kontakte s vojni- brinuli da vojnicima na ratistu ne uzrnanjka
cima, razmjenu viskova i uzajamnu pomoc, ni bakalara, ni prsuta, Iuka i jaja.
kazuie dalje Milan Rast. uspostavllaiu se i
veze s civilnom vtascu u opcinama lz kojih Nedaleko kuhinje nalazi se Iambulanta, a
bolnicarsko Je odjeljenje vec dobilo naziv njeri-, sto na cakavskom dijalektu znaci •Ce-
dolazi 154. brigada, Dogovara se gospodar- •Spuntari« [spunta je injekcija). -Dezurni- stari•, su svoje ime takoder odabrali prema
ska suradnja, a za trajanja mandata 154, bri- lijecnici, Dino Lovrinlc i Vlado Bjelajac kazu svojim zanimanjima, a •C:rna glad•, to ba,.
gade na ovorn dijelu lickog ransta, dogovo-
rena je i zajednicka izgradnja 11 kilometara
da sa zdravljem vojaka nema vecih proble-
ma, tek poneka prehlada, all da mnogo po-
ceste koja bi osigurala, bolju prometnu vezu sla imaju s domacim stanovnistvom. Ovaj je
rem nije tesko pogoditi, naziv je kojim su se
okitili kuhari. Kako se na ratistu smjenjuju
postrojbe, tako se iz dana u dan pojavljuju i
prerna Senju. Za ulaganje u poljoprivredne krai naime zdravstvenom zastitom vrlo lose novi nazivi, koji se koriste i kod kuce kad su
programe zainteresiran je pazinski -Puris-, pokriven. pa su lilecruc! 154. brigade mno- vojaci na odmoru.
danas Jedan od naivecih proizvodaca hrane gim mjestanlma prvo medicinsko osoblje s
u Hrvatskoj, Mnogi njegovi radnici, ali i ru- kojim se nakon dugo vremena susrecu
kovoditelji,nalaze se na ratistu, pa je u raz- Upravo su Lovrinic i Bjelajac u velikoj rnjert jestine s radnog m
. jesta. primje-
V
ojuju se i na polozajima Neve-
govorima s domacinlma zapoceto i dogova- uspjeli prvi -probiti led• u uspostavljanju na i Gorana zaticemo u •izumi-
ranje poslova koji bi u buducnosti mogli biti veza s mjsstanlma, a uvidjsvs! potrebe mie- teljskom« poslu: na strazar.
obostrano korisni. stana, u suradnji sa zapovjednistvom pokre-
nuli su inicijativu da se putem Caritasa iz skom mjestu nalazi se rampa, a
Istre dopreme neophodni lijekovi i druga · svaki prolazak mora biti pod
pomoc za potrebe mtestana, nadzorom. Kako se ne zna uvijek tko nailazi,
Neven i Goran konstruiraju uredaj za podi-
Obilazeci polozale 154. brigade, koje smo zanje rampe sa sigurne udaljenosti. a pri-
vec navikli nazivati prerna nazivima spome-
rucni reflektor osigurava i nocni nadzor,
nutim na poeetku, zarnlecuiemo i susrecemo
mnoge detalje uredene u namjeri da podsie- Oni skloniji elektronici, trude se da priruc-
caju na zavicaj, a vidni su i mnogi element! nim antenama pojacaju cujnost Radio-Pule
tipicne, ali i duhovite vojnicke ikonografije. koji im prenosi poruke njihovih najblizih.
Primjerice, •Gadi• su na ulazu u svoju spa-
vaonicu postavili -gadolendar- na kojemu •Ponasanje vojaka 154. brigade na lickom
ratistu Je odlicno; a zadaci se shvafaju
krizaju svaki istekli dan, Mjesto na kome se
-olaksavaiu- nazvali su -Zelena laguna-, a ispravno i savjesno•, rekao je zapovjednik
154, brigade bojnik Milorad Alic na jednoj
mnogo maste pokazali su i u uredenju okoli-
sa, Medu -Gadlma- zancemo i pjesnika Ma- konferenciji za novinare u Pazinu. Uz uspje-
rina Goloba, koji je svojoj -kompanili- ispje- sno izvrsavanje postavljenih zadataka. naj-
vao i pjesmu. -Nismo start, ntsmo mladi, al' vise se vodi racuna o siguroosti, tako da ni-
smo zato' svi mi Gadi-, ka.ie se u toj pjesmi. kakvih nesretnih slucajeva ili nezgoda nije
na kraju koje stoji i jasna poruka: -Pazi-
njanke, da ste pronte, kad se Gadi vrate s
bilo«, nastavlja Alic.zahvaljujuci se svima. u
Pazinu i drugim opcinama. koji su omoguci-
li normalan boravak i izvrsavanje zadataka
fronte-l
154. brigade na rat.istu.
Svoju pjesmu imaju i -Svikatici-. a koje
stihovi opisuju zgode i nezgode gotovo sva- Od mnogih vojaka 154. brigade .srno culi
koga od njih. Zanimljivo je bilo razgovaratls da bi voljeli u isti ovaj kraj doci i u vrijeme
vojnicima o podriletlu naziva koja si nadiie- mira. Zelja da im se namjera obistini sto
vaju.• Buldozeri• mi tako ka.iu da medu nji- prii~-
ma ima onih koji su radili na buldozerima.
ali i onih koji prilicno glasno hrcu. ,Kantu- OAVOR SISOVIC
HRVATSKI VOJNIK
~ 13. 5. lipnja 1992. 19

HRYATSKA
U SYJETSKOM OKRUZJU
Hrvatska je ulaskom u UN izbacila »Jugoslaviju« iz okupiranih dijelova S/avonije, Baranje,
Banije, Kordune i Dalmacije
P
osljednji dani svibnja
protekli su u Hrvatsko]
u slavllenickorn ugoda-
ju: kako zbog primanja
u Ujedinjene nacije, take
i zbog trijumfalnog ulaska Ttgro-
va u Dubrovnik, cime je napokon
otpoceo proces oslobadanja oku-
piranih dijelova zemlje.
Izmedu ta dva dogadaja, koja su
domlnirala zadnjom trectnom na]-
Ijepseg proljetnog mjeseca, u [av-
nostt je prtlicno blijedo zabiljezen
visednevnt boravak predstavnika
Medunarodnog monetarnog fon-
da i Svjetske banke, koji su s vtso-
u iariitu
kim duznosntclma Vlade i Narod-
ne banke razgovarali o nacmima
novcane pomoct Hrvatskoj. Jedan
Pred ssm tissk nsseg lists sa-
zns/i samo za izglasavsnje De-
klaracije 757. Vijeca sigurnosti
UN-a kojom su uveden« stroge
sankcije protiv SRJ. Ova vijest
potvrduje tvrdnje iznesene u
ovom napisu.
UREDNISTVO
HRYATSKI VOJNIK
20
V
od konkretnih zakljucaka s togs,
stanka jest da Hrvatska vrlo b
moze ocekivan novcanu pom
uz prtdrzavanjs stanovitih uvje
(ogranlcenje rasta placa i tlskan]
novca). Ako je vijest o povoljni
zajrnovtma koji nas uskoro oceku
ju tocna, ona je barem jednako va·
zna kao i oslobodenje Dubrovntka
te pokazuje puno znacenje prima-
nja Hrvatske u UN.
Naime, ono sto se na East Rive-
ru dogodilo 22. svtbnja bilo je tek,
svecano urucrvanje diplome koju
je Hrvatska zaVrijedila tijekorn
proteklih mjesect, a konacno osi-
gurala barem x:i.e~olik? tje~~na
prile datuma .koji ce, s1~bohcno,
ostati zapamcen kao Jedan od
kljucnih dana u povijesti naseg
naroda.
Pravo znacenle primanja u Uje-
dinjene narode pokazat ce se u
iducih sest, natvtse dvanaest mje-
sect, kada Hrvatska koja izlazi iz
rata, mora tskortstiti sve prednosti
sto ih pruza clanstvo u Ujedinje-
nim narodima. Mogucnost dobiva-
nja novca od ustanova poput
MMF-a (Hrvatska se prije toga uz
stanoviti polog u gotovini i zlatu,
mora uclaniti u MMF) jedna je od
privilegija/mogucnosti obnove za
razrusenu drzavu cije je gospo-
darstvo u katastrofalnom stanju.
Osirn financijske i gospodarske
pornoci Hrvatska clanstvom u UN
stjece pravo prtstupa i u mnoge
druge organizacije, izvan kojih
moderna europska i svjetska drza-
va uopce ne moze postojati. Jedna
od njih je ICAO, organizacija civil-
nog nadzora leta, u koju je Hrvat-
ska primljena prije formalnog prt-
stupa Ujedinjenim narodima, Prt-
stup ICAO-u omogucio je obnav-
ljanje civilnog prometa nasim
zracnim prostorom i naiavio, po-
cetkorn svibnja, skoro primanje
Hrvatske u Ujedinjene narode,
Osim MMF-a, ICAO pa i UNE-
SC-a, ko]e su sad za Hrvatsku naj-
vaznije, nasa ce se zemlja uskoro
-automatizrnom- (kao sto je to re-
kao sjatm Zvonimir Separovtc, je- .
dan od trojice natzasluzmlth polt-
ticara za medunarodno priznanje
Hrvatske) uclantti u jos dvadese-
tak organizacija Ujedinjenih naro-
da, ali i u mnoge druge, tek na-
izgled nepoliticke udruzbe, poput
svjetskog nogometnog saveza FI-
FA-e.
Za Hrvatsku je, dakle, primanje
u UN stvorilo pretpostavke za
usplesno koristenje i Inace blago-
naklonog medunarodnog okruzja
sto ce, ponovtmo jos jednom, naj-
bolje koristtti iscrpljenom gospo-
darstvu.
Medutim, uz ponos zbog samog
· akta primanja u UN (kao konac-
nog ispunjena drzavotvornog nag-
nuca naseg naroda], valja upozori-
ti i na dva druga, gotovo podjedna-
ko vazna vida ulaska Bepublike
Hrvatske u svjetsku organlzactju,
Prvo, rtjec je o sporazumu dr-
~ 13. 5. lipn.ja 1992.
u iariitu
zavnog vrha s Ujedinjenim narodi-
ma glede djelovanja UNPROFOR-
a. U intervjuu koji je tiskan pocet-
kom svibnja, dr. Milan Ramljak re-
kao je da [e Hrvatska zasad odbila
potpisati sporazum s UN u vezi
akcije plavih kaciga (dodavsi da se
akcija maze odvljatl i bez takvog
ugovora) zbog nekih nejasnoca u
predlozenom tekstu. Cini se,
medutim, da nije blla rijec jedino o
neiasnocama, Natme, dok nije bila
clanica UN, Hrvatska nije imala
pravo potptstvatt dokumente sa
snagom drzavnog ugovora s Uje-
dinjenim narodima.
Jugoslavija [e, tako, jos prije ne-
koliko mjeseci potpisala ugovor s
UN, dok su Hrvatsko] ponudeni
razni drugi nacini poput sporazu-
ma ili aranzmana, sto nema samo
sttlisticku, nego i stvarnu pravnu i
polittcku tezinu, Hrvatska je ne-
potplsujuci nista prije prirnanja u
UN, sada u mnogo povoljnijem po-
lozaju naprosto zato sto su okupi-
rana podrucja, i s motrista UN, u
njenom posjedu, i sto Hrvatska ne
mora sklopiti niti Jedan ugovor u
kojem se status tih podrucla odre-
duje negativno za nase drzavne
interese. Do naseg ulaska u UN,
Jugoslavija je [edina imala pravo
potpisivanja drzavnog ugovora sa
svjetskom organtzacriom, sto znaci
da je suodlucivala o statusu okupl-
ranlh podrucja, To je sada pravno-
formalno nemoguce.
rvatska je, dakle, ulazeci ·
H
u UN, izbacila Jugoslavi-
ju iz okupiranih dijelova
Slavonije, Baranje, Bani-
je, Korduna i sjeverne
· Dalmacije. Nova Jugoslavija vise
nije ni na [edan nactn pravno po-
vezana s oetnickom vlascu na tim
podrucjlma, vise ne moze traziti
da se ta podrucla pripoje SRJ I, sto
je najvaznije, vise se uopce ne mo-
ze govortti o uporabi bilo kakvih
saveznih zakona na zaposlednu-
tom teritoriju, .buduci da za Ujedi-
njene narode, dakle i za UNPRO-
FOR, primanjem Hrvatske u UN,
savezne drzave (Jugoslavije), pa ni
njenih zakona, ondje vise nema.
Naravno, ne treba se zavaravati
da ce u Kninu ili Borovu Selu ad-
mah vrijediti hrvatski Ustav, bu-
duci da je UNPROFOR obvezan
suradivati s lokalnim vlastima, sto
god vecina gradana Hrvatske mi-
slila o tim vlastima. Bitno je,
HRVATSKI VOJNIK
21
medutim, da se lokalne vlasti vise
ne mogu pozivati na jugoslaven-
ske zakone i odluke jugoslaven-
skog drzavnog vrha, dok je pak taj
isti vrh duzan {naravno, nesluzbe-
no) utjecati na Knin da se ponasa
suradnicki, s obzirom na prijetnju
gospodarskim sankcijama pa i
vojnom prisilom Saveznoj Repu-
blici Jugoslaviji.
Primanje Hrvatske u Ujedinjene
narode ponistilo je svaku mogu6-
nost pravnog prisvajanja trenutno
odsjecenih dijelova nase zemlje
Beogradu.
Druga cvorna, takticka prednost
Hrvatske, koja se pojavila ula-
skom u Organizaciju ujedinjenih
naroda, jest mogucnost pozivanja
na sedmo poglavlje Povelje Ujedi-
njenih naroda. Sedmo se poglavlje
odnosi na zastitu koju svjetska or-
ganizacija pruza zemljama izloze-
nim napadaju. Sve daljnje rezolu-
cije UN o Bosni i Hercegovini i Hr-
vatskoj donosit ce se, najvjerojat-
nije, u kontekstu sedmog poglav-
lja.
Sto to, konkretno, znaci? Primje-
na nacela iz tog dijela Povelje
svjetske organizacije podrazumi-
jeva preciznu odrednicu krivca za
rat. Poglavlje sedmo »tjera •. UN, a
time i medunarodnu javnost, da
jasno i nedvosmisleno imenuju i
osude napadaca. A onoga trenut-
ka kada Srbija bude javno osude-
na, sve su varijante raspleta rata u
bivsoj Jugoslaviji u igri, osim do-
bitka za sadasnju Jugoslaviju.
Primanje Hrvatske i Bosne i
Hercegovine u Organizaciju ujedi-
njenih naroda nije, dakle, samo
ispunjenje drzavotvorne ideje.
Ono omogucuje gospodarski opo-
ravak Hrvatske, a na vojno politic-
kom podrucju korijenito. preokre-
. ce postojecu situaciju. Rat Srbije i
Crne Gore protiv Hrvatske i Bosne
i Hercegovine razvijat ce se odsad
u samo dva pravca. Rijec je ili o
gospodarskoj katastrofi Srbije
(koja uvozi preko 900/o nafte, na-
ftni bi je embargo dakle unistio) ili
o blitzkriegu medunarodnih voj-
nih snaga (vjerojatno Amerikana-
ca i Turaka, poduprtih novoosno-
vanom europskom sredozemnom
flotom sa sredistem u Napulju)
protiv Srbije i Crne Gore. Oba qu
rjesenja za Hrvatsku podjednako
povoljna.
OAVOR BUTKOVIC
 susreti voJno ·nazivlje

ZANIMANJE • STOiER, VJEiBOVNIK

. '
I TOPNIK ~

RATNI lZVJESTITEU Razlikovni rjecnlk .vojnih nazivaka (VII.)

Profesionalni fotograf Toni Hoojcl« pokazao je kako se kamerom brani Domovina

R
atna povitest grada Da-
ruvara i cijele zapadne
Slavonije vezana je za ime
Tonija Hnojcika, fotore-
portera lista -Jednota-,
glasila Ceha i Slovaka.
Svojlm Iotograruame i video zapisima
je zabthszto sva najvazoija zbivanja za-
padnoslavonskog ratista. U listopadu
prosle godine zagrebackr je Vjesnik za-
biljezto: -Otkako se zarattlo, daruvar-
ski reporter Toni Hnoicik nema mira.
Danonocno registrira sto se zbiva na
potezu tzmedu Virovitice i Okucana, a
najvise u Pakracu i nJegovu Daruvaru,
nekad mirnom ljecilisnom 1 kupalis-
nom sredistu, Pritom se Izlaze pogibe-
ljl, [er napadac ni ovdje ne postuje na-
tpis »PRESS•, naljepljen na njegov au-
tornobil. Pucalo se na njega lz mitra-
ljeskog gnijezda u Omanovcu, kada se
u par navrata probijao kroz cetntcko-
-armtjskt obruc do hrabrih branitelja
Pakraca-.
Prvi put ga susrecerno na njegovoj 6.
sarnostalno] tzlozbi fotografija, odrza-
no] od 6. do 13. svibnja u Zagrebu. Ot-
varan]u tzlozbe, uz veliki bro] uzvant-
ka, prisustvovaU su gospodin Jan Fur-
dika, generalni konzul Cesko Slovacke
Republike u Zagrebu kao I gospoda
Lenka Janeta, predsjednica Saveza Ce-
ha i Slovaka u Republic! Hrvatskoj. U
dvorant -Ceske besede- na zagrebac-
korn Dolcu, mnogobrojni uzvaruct nisu
krill odusevljenje Tonijevim djelom, all
ni ogorcenje i tugu koji su lzvirah Iz
njegovih fotografija. Stravtcni prlzort
ratnih razaranja i sokantnost ljudskih
sudbma, malo koga je mogla ostavttl
ravnodusnim.
Posiecujerno Tonija u nlegovu rod-
nom Daruvaru, u kome [e proveo na]-
vect dio svog zivotnog i radnog vijeka.
Kao rnladtc, Toni Hnojcrk odlazi na
. dvogodtsnn studij fotografije u Prag,
• da bi se nakon visegodisnjeg -pecenja
zanata •. diljem Europe vratio u Daru-
var i za stalno zaposlio u uredmstvu
ceskog tjednika -Jednota-. Na tom je
poslu docekao i rat. Zbivanja y srpnju
prosle godine, kao i prvi mtnobacackt
napad na grad 21 kolovoza, usmjeruju
njegov rad u vode ratnog tzvlesctvanfa.
Mali -voznt park- Izresetanth autcmo-
bila pred njegovom kucom, kao i stott-
ne fotografija objavljeruh u mnogob-
rojnim novinama i glasthrna u zemljl I
svijetu, dokaz su njegovog humanistic-
kog i profesionalnog pristupa ratu I
ratnim zblvanjirna. Preko obronaka
Papuka i Btlogore, Liplka, Pakraca,
Grublsnog Polja i Daruvara njegovl
sntmct ostaju kao vlecan dokumenat
ljudskih stradanja,
Kroz razgovor s Tonijem, mace Ce-
hom, doznajemo mnostvo lzuzetno za-
nimljivih detalja _o povtjestt Daruvara,
kao i povijesti Ceha i Slovaka ovog
kraja, Prema posljednjem poplsu, Cesl
sacinjavaju 14% pucanstva, all fe njihov
odaziv u postrojbe Hrvatske vojske, u
nekim trenucima, dosizao i do 75%.
Okupljeni oko svog tjednika -Jednota-,
dali su veliki doprinos domovinskom
ratu. Svojim objektivnim pristupom
ratrum zblvanjlrna ostavili su jak utje-
caj na javno mnijenje u svojo] prado-
movini.
Niegova sljedeca lzlozba, posvecena
Danu drzavnostt, nesumnjivo je jos I~
dan doprinos domovinskojn ratu .•
SINISA HALUZAN
sacekati - pricekati; docekati; pocekati sema - shema (ocrt, nacrt, raspored)
saciniti - naciniti, napraviti; stvoriti; sastaviti sematski - shematski
sadejstvo - sudjelovanje; sudioniitvo; suradnja sljem - kaciga
sadejstvovati - sudjelovati; suradivati stab - stoier
sagledati - spoznati, uvidjeti; primijetiti, utvrditi, zamije- stabni - stoierni
titi stambilj - iig, pecat
sagorijevati - izgarati; dogorijevati
saobrace] - promet
saobracajac - prometnik
saobracati - voziti; prometovati
saobrazam - suktadan, podudaran, jednak
ssopcenje - priopcaj, priopcenje
savladavanje - (ptepreka) - svladavanje
savladavati - svladavati
saopctti - priopciti
sistem - sustav; (ustroj, sklop, uredaj)
sistematski - sustavni
skracenica - {skracena rijec) - kratica
sledovanje - pripadak, pripadanje; potraiivanje
sledovati - pripadati; primiti
sljedstveno - prema tome; dosljedno; susljedno
takrnicenje - natjecanje, utakmica
snabdijevanje - opskrba, opskrbljivanje takmicar - natjecatelj
takrnicarka - natjecateljica
snabdijevati - opskrbljivati
takrniciti se - natjecati se
spoljni - vanjski
talas - val
spo1jni saradnik - vanjski s.uradnik tane - metak, hitac
srazmjer - razmjer; omjer tecnost - tekucina
tobdfl]a - topnik
stepen - stupanj
tovar - teret
sticaj - stjecaj tovarni - teretni
sticati - stjecati trebovanje -' zahtjevnica; potraiivanje, traienje; narud-
strazara - straiarnica iba
trebovati - zahtijevati, traiiti
stroj (vojn.) - postrojba

HRYATSKI · YOJNIK
strojeva obuka - vjeibante, uvjeibavanje
strojevi korak - vjeibovni korak, postrojbeni
strojevo pravilo - vjeibovnik
susretna borba - izravni boj, srazni boj
svrsishodno - svrhovito
korak

HRYATSKI YOJNIK·
•• ,
22 ~j 13. 5. liPl'jo 1992. 23
.,

EUROPEIZACIJA
I .
EUROPSKE . SIGURNOSTI
Proces konstituiranja udruiene europske vojne sile ce biti okoncen krajem 1995. godine
rornten a na politicko] karti
P
Europe dovode do promje-
na uvjeta u kojirna ce se
graditi sigurnost europ-
skog prostora, Sadasn]t od,
nosi u svijetu bitno su druk-
ciji od onih kada je stvaran svjetski
poredak u godinama iza drugoga
svjetskog rata. Subjekti medunarodnih
odnosa nasli su se u novo] situaciji s
novim ulogarna, Raspad SSSR-a zna.
cilo je i rastakanje jednog vomog blo,
ka koji je bto okosnicom obrane istoc-
ne Europe. To naravno nije umanjilo
opasnosti od novih vojnih sukoba u
Europi, niti opasnosti od uporabe nu-
klearnog oruzja, Posebice je ta moguc.
nost prisutna na dodirima novonasta,
lih drzava,
geostrategija
Novi svjetski poredak stvara se na
greskarna i slabostima koje je pokazi-
vao i pokazao ona.j -start-. Spremoost
da se odrzi svjetski mir svim sredstvi.
ma sve vise [aca, dijelom i zato sto se
smanjuju iii su u potpunosti uklonjene
suprotnosti koje su postojale medu dr-
zavarna svrstanim u dva ideoloski i
vojno suprotstavljena bloka. Time do-
lazi i do promjena u pristupu sigurno.
sti. Ovo je posebice lzrazeno u Europi,
jer su na tome prostoru dva vojna blo-
ka, posjedujuci ogromne vojne moguc,
nosti bila u dodiru, U temeljima novo-
ga europskog sustava sigurnosti je za-
htjev za mirom, suradnjom i procesi-
ma integracije. Uz to se veze i teznia
da se suprotstavljeni interesi i sporna
pitania razriesavaju u okvirima nor-
HRYATSKI VOJNIK
24
NATO-pakt. 4. travnia ove godine pro-
slo je 43 godine od potpisa sporazuma
osnivanju Sjevernoatlantske vojne
0
organizac~je (North Atlantic . Treaty
organization). Sve ove godine NATO Je
bio stupom vojne oorane zapadne Eu-
rope. U njegovu sastavu nisu bile samo
postrojbe zernalja zapadne Europe, ne-
go i snage drzava . izvaneuropskoga
kontinenta - SAD 1 Kanade.
U ovorne trenutku na podrueju vojne
sigurnosti u Europi djeluju transe-
uropske (NATO, KESS) i paneuropske
organizacije (EZ i WEU). Svaka od tih
organizacija ima odredena ogranice-
nja koja ih sprijecavatu u preuzirnanju
vodece uloge u europsko]. sigurnosti.
Za.to svaka od njih nastoji odredenim
promjenama u strukturi i prtstupu eu-
ropskoj sigurnosti zauzeti sto bolji po-
Ioza]. Ne radi se, naravno, samo o pre-
tjeranoj brizi za europsku sigurnost,
vec o stvarnim interesima pojedinih
drzava koie zauzirnaju u tim organiza-
cijama vodecu ulogu.
'ove godine.
rh NATO-a, nastoji sada-
V
snju europsku situaciju
S
iskoristiti kako bi barem
privremeno preuzeo ulogu
vodece organizaciie u eu-
ropsko] sigurnosti. U po-
sljednjih nekoliko godina. a posebice
nakon raspada Varsavskog ugovora,
unutar NATO-pakta su zapocete ra-
sprave o njegovoj novoj ulozi. Na Kon-
ferenciji na vrhu NATO-a. odrzano] u
Londonu 5. I6. srpnja 1990. godine prvl-
put SU iasniie naznacene politicke i
strategijske promjene. Primierice, ta-
mo je odluceno da NATO uvede manje
aktivne konvencionalne snage, te da se
u vojnom djelovanju zapocne oslanjati
na visenacionalne snage, sto bi sma-
niilo bro] arnerickih vojnika u Europi.
Neste manje od godinu dana kasnije,
tz vrha NATO-a stize vijest o uspostav-
ljanju konvencionalnih snaga koje bi
mogle djelovati u spriiecavanju lokal-
nih sukoba. U strukturi NATO-a uspo-
stavlleni su posebni organi sa zada-
com pracenja lokalnih kriza i dava-
njem prijedloga za njihovo razriesava-
malnog politickog dielovanja, kad
nje. Naravno. u to vrijeme jos nije
ne smije dopustiti da neki dogadajl dolazilo u obztr djelovanje NATO sna-
procesi kretanja ugroze integraciju
ga izvan teritorija drzava clanica,
sigurnost cijele Europe. Ipak, jos uvij
ne postoje dovoljno cvrsti dokazi da
Upravo ovih dana zbivaiu se neke
promjene koie ce otvoriti tu rnoguc-
premoscens sve tradicionalne razlike nost. To znact da tesnage mogu sudie-
sukobi medu europskim drzava
lovat] u mirovnim akcijama na tertto-
Zato je prisutna od strane razllcl :lJU bivse Jugoslavije i teritorijima Za-
subjekata vrlo iiva aktivnost da
l~dnioe neovisnih drzava [bivsi SSSR).
suprotnosti rijese sto prije i u okvi
1,.astoje se stvortti, prije svega, mirov-
ma politickih razgovora i pregovo ne snage, a ne borbene, kako to Isticu
Glavni oslonac sigurnosti u svijetu
visoki duznosnici NATO-a. One se ne
danas je vojna obrana, Vojne su prije1
bi mtiesate u -tude- ratove, ali irn isto
nje jos uvijek u svijetu prisutne. Tako; tako, jedini zadatak nece biti samo cu-
se i razmislianja o europsko] sigurno-
vanje i odrzavanje mira, Vrlo je viero-
sti uglavnom ogranicavatu na trazenje
iatno da ee u odredenim slucaievima
riesenja koja se temelje na vojnoj Si• po~uzimati upozoravaluce akcije s od-
gurnosti. U vojnoj obrani zapadne Eu-
sto1anja, a glavnu bi zadacu obavljale
rope sada sredisnje mjesto zauzima
zrakoplovne snage. Uostalom, poshed-
~E. s. lip11jo 1992.
geostr~teg.ija
nia vojna viezba [uznog krrla NATO-a
je pokazala da se proigravaiu prilike u
koiima se neprijatelju zadaje uctnkovit
udarac s odstojanja.
Politicko i vojno vodstvo NATO-a (i
SAD-a) je odlucilo Konferenciji o eu-
ropskoi sigurnosti i suradnji (KESS)
-ponudtti- kortstenie voinih postrojbi i
sredstava NATO-a za misije odrzava-
nja mira, odnosno za razdvajanje zara-
6enih snaga kako bi se: prvo, sprijecio
sukob, drugo, sprijecilo njegovo sire-
nje. i trece, odrzao mir u Europi. To ne
znaci dace se postrojbe NATO-a stavi-
ti pod potpuno politicko i operativno
zapovjednistvo KESS-u. S takvim odlu-
kama o promjeni uloge NATO-au eu-
ropskoj sigurnosti suglasne su sve nje-
gove clanice ne racunajuci stanovitu
suzdrzanost Francuske spram takvoga
rjesenja.
Planira se da odluku o promjenama
prihvate ministri vanjskih poslova dr-
iava clanica NATO-a na redovitom
proljetnom vijecanju u Oslu 4. lipnja
voju suzdrianost prema ta-
kvom modelu evropske si-
gurnosti, Francuska je obja-
snjavala nepotrebnim pro-
duienjem boravka americ-
kih vojnika u Europi i time
povecanjem utjecaja SAD na ovom
prostoru. Francuzi drze da je Europa
sama sposobna graditi svoju sigurnost
vlastitim snagama, bez pomoci sa stra-
ne. Zalaganju Fraocuske za -europe-
iza-Oijom« sigurnosti u Europi pridru-
iuje se Njemacka. Zanimljiva je podu-
darnost u vremenu promjena u NATO-
u i nastojanjima Francuza i Nijemaca
za stvaranjem temelja nove europske
vojske, koja bi se izgradivala u okviru
Zapadnoeuropske unije (WEUi Uspo-
redo s najavama i stvarnim potezima
na promjenama uloge NATO-a. nje-
macki kancelar Helmut Kohl i francu-
ski predsjednik Francois Mitterrand u
francuskom ljetovalistu La Rochelle
okvirno su dogovorili osnivanje zajed-
nickog njemacko-francuskog korpusa
(Europski korpus) koji 6e u pocetku
brojiti izmedu 40.000 i 50.000 vojnika.
Zajednicke vojne postrojbe Francuske
i Njemacke postoje vec duie vrijeme,
ali se sada njihova struktura dize na
razinu korpusa. Njegov stozer ce zapo-
ceti s radom 1. srpnja u Strasbourgu:
To je samo pocetak osnivanja europ-
ske oruzane sile (cija ce uspostava za-
vrsiti krajem 1995. godine) koja bi tre-
bala imati ulogu kakvu danas imaju
mirovne snage UN. Prema tome. nove
europske oruiane snage i NATO-pa.kt
zajedno preteodira.ju na ulogu mirov-
nih snaga u Europi.
Zalaganje Francuske i Njemacke·za
»europeizacijom• sigurnosti i obrane
potaknuto je iskazanom nemoci Euro-
pe u jugoslavenskoj krizi. Danas se ta
nemoc posebice ociti,tje na vojnom pla-
HRVATSKI VOJNIK
25
nu. Europa u ovome trenutku nema
snaga kojima bi mogla vojno interve-
nirati na kriznim podrucjima. makar
to bilo samo u mirovnim opera.cijama.
Stvaranje europskih oruianih snaga
znaci preuzimanje odgovornosti za si-
gurnost na kontinentu od strane eu-
ropskih driava, bez uplitanja SA,D.
Upravo je jugoslavenska kriza i agre-
sija na Hrvatsku pokazala koliko su
razliciti interesi Evrope i SAD-a na
Balkanu, te koliko je vremena proslo
da SAD promijeni svoju politiku
spram ovoga .prostora.. Ono sto je za
Europu bio problem od prvora.zrednog
znacenja, za SAD je bio oa po6etku u
drugome planu, sto je posredno jedno
vrijeme poticalo Srbiju na agresiju.
Tek u zadnje vrijeme SAD svoje poteze
protiv Srbije i Crne Gore uskladuje s
Europskom zajednicom. Promjena po-
nasanja SAD-a dobrim dijelom je uvje-
tovana upravo nastojanjem da sve ev.
ropske drzave prihvate postrojbe NA-
TO-a kao okosnicu evropske sigurno-
sti i tako produze americku vojnu
prisutnost u Europi.
Da taj proces nece ici lako govori i
cinjenica stvaranja europskih oruza-
nih snaga. Uz Francusku i Njemacku
svoju suzdrzanost prema prisutnosti
ne-europskih snaga u Europi izraza-
vaju i druge drzave. Nedavno je to po-
sredno iskazao i austrijski ministar
inozemnih poslova Alois Mock javnim
zahtjevom francuskim snags.ma da
posreduju u Bosni i Heroegovini.
No, buduci da se dogadaji u Europi ·
odvijaju isuvise brzo i svaki dan se po-
vecavaju opasnosti od izbijanja novih
sukoba. NATO-pa.kt ce vjerojatno vrlo
brzo preuzeti ulogu mirovnih snaga
Europe, jer ima jedini spremnu vojnu
strukturu za vojno djelovanje i mirov-
ne operacije. U kojem ce omjeru ici za-
misao europskih oruzanih snaga i ko-
jom 6e se brzinom razvijati za sada je
tesko reci. Vaino je reel da je jedna od
glavnih zadaca integracije Europe ja-
sno odredivanje zajednicke obrambe-
ne politike, cija ce okosnica vjerojatno .
biti oruzane snage Europe. Prema to-
me, pitanje je samo za koje ce se to vri-
jeme i ostvariti.
, Sadasnja situacija vjerojatno nece
dovesti do stvaraoja hijerarhije europ-
ske sigurnosti, vec ce se ta struktura
sljedecih godina graditi na medusob-
noj suradnji svih zajedno sve dok Eu-
ropa u potpunosti ne preuzme odgo-
vornost za vlastitu sigurnost. Upravo
posljednji potezi na preobrazbi NATO-
a i stvaranju oruzanih snaga Europe
to i potvrduju. Naravno i dalje ostaje
velika opasnost da pojedinacni intere-
si nekih zemalja mogu usporavati, pa
cak i prekinuti mogucnost za odlucno i
pravovremeno djelovaoje na ocuvanju
mira i stabilnosti u Europi. Takvi pro-
cesi mogu ugroziti integraciju Europe.
VLATKO ,CVRTILA
 raiclamba raiclamba
tndustrila radila sa svega 44 posto ras-
rodne bank~ Jugos.lavije~. postojao. je je podilazlo vojno] industriji, pace tako polozivih kapacite~.
pdsebni -Vojnt s~rv1s• kOJ!.le vojnu in- ostati zapamcena njegova izjava tz

RASPAD _SRBIJANSKE prosinca 1985. godine, kad je u povodu otpuni raspad vojne in-

P
dustriju opskrbl11vao SVJez1m novcem,
brinuo za naplatu njenlh potraztvante •Dana Armije• bez sustezanja glorifici- dustrije na djelu je od tre-
i isplacivao dugovanla. rao »uspjehe« vojne industrije, kao naj- nutka kad je Srbija napala

YOJNE INDUSTRIJ.E znacaJnijega •)ugoslovenskog izvozni- Bosnu. Prvi su znacajni

ovako koncipirana vojna industrija
rnogla je funkcionirati u vrijeme u ko-
me je cjelokupna btvsa Jugoslavila bez
pogovora u savezni budzet uplacivala
sredstva. za -svoju narodnu armuu-.
[ako je vojnt proracun, kao, uostalorn i
Cinjenica da neprijetelj vise nema vlastite proizvodnje oruzje i stretjlve, a ni sredstava z sve drugo vezano uz •jugoslovensku
armiju•, bio crna kutija, ipak se sazna-
uvoz vojne opreme, fr!Ogla bi ubrzati njegov potpuni poraz · [e da [e cak 40 posto vojnoga budzeta
tzrevno odlazilo u fondove vojne in-
dustrije. Oko pet posto svojih prlhoda
vojska je tnvestirala u razvo] naoruza-
eprijateljska srpska nja i vojne opreme, a 35 posto odlazllo
ka• i naglasio da su devizni prihodi od
izvoza. oruzja dvostruki u odnosu na
devizni priliv od turizma..
Nakon 1986. godine i za vojnu je in-
dustriju za.pocela kriza. Malo je vreme-
na trebalo da na povrsinu izbije apso-
lutna poslovna neucinkovitost koja od-
likuje svaki drzavno-planski sustav, a
narocito ovakav u kome su vtsoka teh-
nologija i visok stupanj kapltalske in-
tenzivnosti, koji iziskuju narocite me·
nadzerske sposobnosti i veliko znanje,
problem! s bosansko-her-
cegovackom vojnom in·
dustrijom zapoceli u trenutku kad su
branitelji Travnika blokirali odvoienje
novoproizvedenoga naoruzanja iz
tvornice »Bra.tstvo• u Travniku. Srpska
je vojska, nakon toga, u svojim okupa·
cijskim akcijama posebnu paznju po-
svetila tvornicama Pobjeda, Pretis, Fa-
mes, Soko, iz kojih je organizirano
pljackala opremu I odvozila je put Sr-
bije. lpak, proizvodnja u repro-lancu
vojne industrije posve je stala. Buduci

N
ska svoju je razornu
dugo zasntvala i na clnl
nlci da je tza nje stal
znacajan -industrijskt
tencijal-. Naime, »jugos
vensku- vojnu industriju ctnilc je
poduzeca, sa cak 70 ttsuca zaposle
Radilo se o dotsta golemome' ind
trijskom potencijalu, pogotovo vodt
li racuna o tome da je nekadasnja
goslavtja blla lndustrijski slabo razv,
• na zemlja. Vojna [e industrlla, n
no, blla locirana u skladu s velikos
janskom ratnom doktrinom, pa je
40 posto njena potencijala btlo loci
no u Srbiji, a 35 posto u Bosni i He
govtnt. Ne morarno naglasavatl da
golema veclna vojne industrije u B:
bila u onome dijelu te zemlje koji je
da pod cetnickorn okupacijom, u o
me sto Karadzic i nJegovi hajducl n
vaju -Srpskom Republikom Bosno
Hercegovmom-, a Banja Luka, [e,
mo, bila [edntm od nalznacalntlih v,
nomdustrtiskih srediste,
Cjelokupan korpus vojne indust
bio je posve izdvojen iz privredn
sustava nekadasnje Jugoslavije, pa
ko, na primjer, kad je Markovi6eva v.
da, donljevst Zakori o poduzecima,
nila nevaie6im samoupravni Zako
udruzenome radu, i kad se u os
privredi pocelo sporrnnjati rnoguen
privatizacije, vojna je industrija IS:
-zasticena- od djelovanja tog zako
To Je, na primjer, znacilo da je tih 70
.sucazaposlenih u vojno] industriji i
lje uzlvalo zurovske privilegije.
Vojna [e industrija bila okupljen
[e za nabavu oruzia u domacim tvornt-
cama. Za vojnu je industriju prijelom-
na bila 1986. godlna. lako je raspad
gospodarstvenoga sustava blvse Ju-
goslavije maha uzeo vec 1980. godine,
vojna industrija sest godlna nije osje-
cala socijalnu krtzu tz okruzenia. Vojni
se proracun punio dovoljnom koltct-
nom sredstava, pa se za cijenu prolzvo-
da vojnoga sektora nije pitalo. Tako je
ova] nauctnkovitt mastodont rnogao is·
kazivatt povoljne -rezultate poslova-
nja• i knjigovodstveno biljeiiti znatnu
-akumulacllu- (1986. na prirnjer, 1200
US po radruku).
Vojna [e industrija bila i znacajan tz-
voznik. Naime, u danasnjim uvjettma
industrijske proizvodnje nt [edan pro-
izvod, zapravo, nije problem pro1f:ves-
ti. Pitan]e Je sarno ~oji ga gospodarski,
sustav rnoze protzvesti uclnkovtttle i
jertinlje. Za »jugoslavensku• vojnu in·
dustriju cijena prolzvoda uopce nije bi·
la bitna, [er svi su se troskovi kornpen-
zlralt drzavrum budzetom. U takvim
uvteuma, vojna se lndustrtla mogla po-
[avitt na svjetskome trzlstu oruzte, i on-
dje biti konkurentna. Vojsci le, nalme,
bilo bitno da dode do deviznoga prtho-
da, koji nitko izvan sustava ne moze
kontrolirati, i tako stvort •izvanbudi.et-
ske prlhode- potrebne za Itnanciranle
~ta)nih poslova-. od lzdrzavanja spi-
lunskth mreza u zemlji i tnozemstvu,
do kupovlne nekonvencionalnih bor-
be.nih sredstava (kao sto su, na pri-
~Jer, kasetne bombe strane protzvod-
rue, kojima i danas obastpa hrvatske i
bosansko-bercegovaeke gradove).
povezane sa zastavnicko-opancarskim
mentalitetom nekadasnje jugovojske.
AkumuJacijske i reprodukcljske stope
brzo su pale na razinu ispod prosjeka
u ostaloj industriji, a gubici rapidno
rastu, pa vec u 1989. godini dosizu 3500
US po zaposlenome, dakle, ukupno 2:7
·milijuna dolara.
Gospodarstveni procesi pratili su po-
liticke odluke hrvatskoga i slovensko-
ga politickog naroda da krenu put
drzavne samosta.lnosti, i ono malo voj-
ne industrije locirane u ovim zemlja-
ma pocelo je ispadati iz .reprodukcij-
skoga lanca• Zajednice industrije nao-
ruzanja i vojne opreme, a to je ipak bl-
lo dovoljno da ubrza njen kolaps. Nai-
me, u ovim su dvjema. zemljama bill lo-
cirani pogoni koji su izradivali dijelove
naoruzanja za koje Srbija i Bosna jed-
nosta.vno nisu bile tehnoloski dorasle.
U Sloveniji su se proizvodili pretezito
elektronicki dijelovi opreme, a hrvat-
ska je metalska industrija radila dijelo-
ve za koje su potrebna posebna preclz-
nost i finoca obrade. Brzim uvozom te
dijelove nije bilo moguce nadoknaditi,
a i deviznih je sredstava bilo sve ma.-
nje. Istina je da je Markovlc vojsci omo-
gucio da se domogne deviznih rezervl
bivse Jugoslavije, da. ju je opskrbio na.-
ftom i tako joj omogucio pocetak rato-
vanja. lpa.k, vojnoj je industriji u van-
jskotrgovinskom poslovanju i te kako
nedostajalo onih 530 milljuna dolara
koje Markovic i njegova vlada nisu us-
pjeli naplatiti od ·Iraka, najvecega
uvoznika •jugoslavenskog• naoruza.-
nja.
lako je generalska klika zajedno s
Milosevicem dugo pripremala sve za
pokusaj okupacije zemalja. bivse Ju-
da je cijeli proces proizvodnje u vojnoj
industrijl pretpostavljao da svaki final-
nl prolzvod u toku proizvodnje po p_va
iii tri puta prijede Drinu, dakle drzav-
nu granicu, iako je ve6ina industrije u
dijelovima Bosne pod srpskom okupa-
cijom, iz transportnih razloga daljnja
proizvodnja vise niJe moguca.
Iako je vojna industrija u blvsoj :Ju-
goslaviji razvijana tako da Srbija nad
njom osigura potpumi kontrolu, ne-
stankom bivse Jugoslavije, zapravo,
nests.la je i njena vojna industrija. Srbi-
ja sama nikada nece biti sposobna da
razvije onaj dio sofisticirane tehnologj-
je koji bi joj bio potreban da dovrsi slo-
iena oruzja. Ca.k i kad bi to mogla, s
takvom vojnom industrijom opet ne bi
mogla nista.. Sredsta.va za flnanciranje
takvih mastodonata Srbija jednostav-
no ni od kuda ne moze namaknuti. lz-
voz oruzja iz .Jugoslavije• definitivna
je proslost, jer vise nema mogu6nosti
da se hrva.tskim i slovenskim novcem
pokrivaju gubici u takvu •poslovan)u•.
Skupi sloieni pogoni vojne industrije
razasuti po Srbiji sada su samo hrpa
zeljeza, koje nesposobna srbijanska
privredna struktura ne moie preori-
jentirati za bilo kakvu ciVllnu proiz-
vodnju. To znaci da je oko 40 tisuca
radnika u Srbiji definitivno osta.lo •na
cesti•, a to je znacajna socijalna bom-
ba. Radi se, naime, o ljudima navikli·
ma na lzuzetno visok stupan) socijalne
sigurnosti, malo rada i visok standard.
Kad privilegirana skupina doi.iVljava
duboku deklasifikaciju, njezina socijal-
na reakcija moze biti i snaznija od one
•Oblcnoga svijeta.•.
I na kraju, all ne manje vaino. Srbija

I
-Zajedntci industrije naoruzanta i
ne oprerne-. Poduzeca koja su cinila
zajednicu nisu imala nikakve poslo
autonomije, vec su se proizvodnt pl
grami izmedu poduzeca distribui
na razini zajednice, a svtm komercl
nim poslovlrna upravljalo se tzravn
»SSNO•. Flnancljsko servisiranje
slova vojne industrtje takoder je bilo
[eseno na izdvojen nacm, odvojeno
ostaloga gospodarstva, i naravno, Jl
vilegirano u odnosu na n], Unutar ,N,
zvozn.e -sposobnosn- vojne in-
dustrije bile su posebna -dika-
srpske politlke, prtje svega zbog
toga sto su od srpske tndustrtje,
zapravo, jedino poduzeca vojno-
-tndustrijskoga kompleksa btla
sposobna da se uopce pojave sa svojim
proizvodima na svjetskorne tri.istu, na-
ravno samo,zbog financijskoga -kisob-
rana, koji je ostguravao drzavni prora-
cun:. Ivan Stambolic, tada partijskt sef
Srb11e, ko]! je slovio kao liberalan, rado
goslavije, ipak im pred rat nlje uspjelo
pokrenuti vojnu industriju. Jedini pro-
izvod koji su u pogonima svoje vojne
industrije mogli bez problema prqizvo-
diti bio je revolver Crvene zastave, a u
milita.riziranoj Srbiji za njim je bila to-
lika potraznja da ga Zastava nije mog-
la proizvesti u dovol1nim kollcinama.
U listopadu prosle godine, medutim,
iako je vojska bila i te kako zainteresi-
rana za nove vojne isporuke, vojna je
raspadom vojne industrije posta.je i
vojno manje opasna. Znamo Ii da su
prije svega hrvatskl branitelji, tijekom
rata unistili veliku kolic~nu vojne teh-
nike, Srblja bi, nastavi Ii ratovau, mo-
rala. obnavljati svoju vojnu tehniku. lz
domacih tvornica na ta.ko sto vise ne
moze ni pomisliti. Tek ce sada, dakle,
medunarodni veto na izvoz orui.Ja Sr-
biji dobitl nekakav smisao.
DAVOR GJENERO

HRVATSKI VOJNIK HRVATSKI VOJNIK

26 27
 zrakoplovi
F•l'.4 · TOMCAT
Prvi dio price jednog od
nejmocnijih lovscs-
presretece denssnjice
vjetskim morskim · pro-
S
stranstvima danas u poipu,
nosti, suvereno vlada jedan, _
jedini gospodar. 1 Ratna
mornarica Sjedinjenih
Amertckih Drzava svojim .
enormnim borbenim potencijalima i
vojnom moci koncentriranom u flot..
nim sastavirna sposobna je u svakorn
trenutku Izuzetno ucinkovito zastititi
interese SAD u bilo kojem dijelu svije-
ta. Samu srz, udarnu ostricu flotnih
grupa cine ploveci aerodromi, brodovi
nosaci aviona cija ogromna poletno-
sletna paluba i brojni potpalubni han-
garski prostori omogucavaju -sku-
cen-, do ma.ksimuma racionallziran
smiesta] citavog zrakoplovnog puka.
sastavljenog od dvije Iovacko-presre-
tacke eskadrile, dvije [urtsno-Iovacke i
jedne iurisne eskadrile. Borbeni -kom.
plet- je upotpunjen s cetiri avio.tanke,
ra, cenrt aviona posebno opremljena
kompleksnim radarskirn sustavlrna za
motrenje i rano uzbunjivanjs, cetirt
aviona za aktivno elektronsko ometa,
nie, kao i zna.tan broj protupodmornic-
kih aviona i helikoptera. Tako velika
koncentracija borbenih efektiva na
malom prostoru, osigurava nosacima
aviona Ratne mornarice SAD neprt-
kosnoven prioritet na listi ciljeva po-
tencijalnih neprijatelja. Ranjivost kop-
nenih zrakoplovnih baza rnoguce je
dielornicno umanjiti raspresenoscu vi-
ta.lnih objekta.ta i izgradnjom posebno
utvrdenih hangara, ali ta mogucnost
ne stoji na raspolaganju konstruktori-
ma nosaca aviona, Te velike plovne je-
dinioe nisu sposobne podnjeti razara,
nja veceg obima, te njihova sposobnost
-prezivljavania- ovisi jednim dijelom o
protuzrakoplovnoj zastit! koju im pru-
zaju pratece plovne jedinice flotne
grupe, a nalvise o vlastitoj sposobnosti
da stvore ueinkovit zrakoplovni stit,
Osnovna, vitalna znacajka tog stita
upravo je duboka zona prostlranja, pri
HRVATSKI ·V'OJNIK
28
zrakoplovi
cemu se prijetnja neprijateljskog bor-
benog djelovanja na nosace avtona i
ostale plovne jedinioe nastoji neutrali-
zirati prue nego se flota nade u pod-
rucju dometa neprijateljskih borbenih
sredstava. bilo da [e rijec o krstarecim
protubrodskim raketama iii dielova-
nju jurisno-bombarderskih zrakoplov-
nih grupa, Napadac rnora biti otkrt.
ven, na.padnut i unisten rra sto veco]
·udaljenosti i da bi se po potrebi moglo
na vrijeme izvesti dodatno presretac-
ko borbeno djelovanje ako prvo nije u
potpunosti ucinkovito, Tu izuzetno od-
govornu i nadasve zahtijevnu duznost
vec punih dvadeset godina vrsl flotni .
lovac-presretac F-14 TOMCAT pro-
izvodaca Grumman proslavljenog ci-
tavirn nizorn uspjesnih projekata zra-
koplova smjestenih na nosacima avt-
one. Arnertcke ratne mornarice, od
vremena II. sv, rata [kada je Hellcat, je-,
dan od poznatijih zrakoplova iz poro-
dioe Grummanovih -rnacaka- znatno
doprmio porazu Japanske carske rat-
ne flote i pripadaiuceg joj pomorskog
zrakoplovstva pa. sve do danasniih da-
na, Iako veteran po stazu, F-14 TOM-
CAT i danas predstavlja najmocmjl lo-
vacko.presretacki .zrakoplov. a njime
opremljene eskadrile smatraiu se elit-
nim jedinicama koje s iznimnim sarno-
pouzdanjem Ispunjavaju zadane im
zadatke. Oviencan filmskom slavom
stecenorn zapazenom ulogom u filmu
-Top Gun- (koji je dobrtm dijelom fi-
nancirala sama Americka ratna mor -
nartca] taj je zrakoplov zauvljek osigu-
rao mjesto sebi i svojim posadama u
srcima ne sarno ljubitelja. borbenih
zrakoplova, Posiieduiuci u svom bor- praksi vec dokazani kao izuzetno po- danjem isporuke ugovorenog broja
benom arsenalu optimalnu mjesavinu novih mornarickih zrakoplova vitalno
uzdani oruzani sustavi, pruzali dodat-
naoruzanja predvidenog iskljucivo za no jamstvo dace iz eventualnib dvobo- potrebnih za zamjenu tada vec umor-
zracne borbe na rnalim, srednjim i ve- ja posada. Tomcata izaci uzdignute gla, nih veterana F-4 Pbanton II. Stalni
Iikim udaljenostima i voden sigurnom ve. Iako bi, vjerojatno, F-14 Tomcat bio, izvor nezadovoljstva i problema pred-
rukom najelitnijib letackih kadrova suocen u bliskoj borbi s na.jnovijom stavljali su pogonski motori kod prvih
koji su rezultat iznimno rigoroznog i generacijom ex-sovjetskih lovaca pre- inacica F-14A, a prikladoo rjesenje
nadasve z.abtijevnog sustava strucnog problema nije realizirano cijeli niz go-
sretaca MiG-29 Fulcrum i Su-27 Flan-
osposobllavanja u za to posebno osno- ker, u znatno teioj poziciji, nadmoc- dina upravo zbog nedostatka razumi-
vanim letackirn skolskim sredistima nost njegovib sustava za radarsko pre- jevanja unutar Ministarstva obrane
(Miramar »Top Gun-] F-14 TOMCAT sretacko osmatranje i upravljanje bor- SAD, a narocito Americkog Kongresa,
svoiom kombinacijom brzine. agilnosti benim djelovanjem AN/ AWG-9 kao i sto je onemogucilo financiranje razvo-
i borbenog doleta pruza dodatnu dozu rakete zrak-zrak srednjeg (AIM-7 ja novih pogonskih motora za inace
samopouzdanja zapovjednicima flot. Sparrow) i dugog dometa (AIM-54 Pho- izvanrednu osnovnu konstrukciju i
nib sastava Ratne mornarice SAD. enix} pruzaju mu, za protivnika nena- ostale optimalno dimenzionirane su-
doknadivu prednost u biranju mjesta i stave novog flotnog lovca-presretaca.
Od samog zacetka projekta. razvoja
novog flotnog lovca-presretaca Grum- vremena borbenog okrsaja. Tek je preina.kom postojecib i pro.
arijera F-14 Tomca.ta. kao izvodnjom novib Tomcata F-14A (Plus)
manov projektni tim je znatnu pozor-
K
uostalom i svakog borbe- F-148 i F-14D u potpunosti iskoristen
nost posvetio odgovaraiucim kon-
strukcijskim rjesenjima koja su treba. nog zrakoplova. pa i manje ogroman potencijal Tomcata. Sam
slozenog borbenog stroja, proizvodac Grumman privatnom ini-
la novom zrakoplovu ornoguclti znat,
nu agilnost u velikom rasponu rezima nije bez uspona i padova, cijativom nastoji produziti aktivnu
leta, te time i sposobnost da se ravno- kako u strucno-tehni¢kom vojnu sluzbu Tomcata da bi na taj na-
pravno nosi s tada aktualntm lovac- tako i u financijskom, a narocito pilot- cin osigurao nove narudzbe za potrebe
kim neprijateljskim zrakoplovima tipa skom smislu. Sukladno potpisanom Ratne mornarice SAD. Inicijativa se
MiG-21 i MiG-23 u eventualnim zrac- ugovoru Grumman je neko vrijeme sastoji u pomladivanju vitalnih Tom-
proizvodio F-14 Tomcat po fiksnoj, catovih sustava. kao i u osposobljava-
nim okrsajima na bliskoj udaljenosti,
pri oemu su Tomcatove IC navodene ugovorenoj cijen.i, te je zahvaljujuci nju tog rasnog lovca-presretaca. z.a Ju-
rakete zrak-zrak kratkog dometa stalno narastajucoj inflaciji americke risne borbene za.datke, ne bi Ii se na taj
~IM-9 Sidewinder i sestocijevni top ro- valute gubio i po 1 milion USD po zra- nacin Tomcat nametnuo Ratnoj mor-
tirajuce konstrukcije M61Al Vulcan. u koplovu, sto je umalo rezultiralo preki- narici SAD kao logicni n~sljednik vec
----------=-"=-=Rc.:..V.;..;A;..:.T-=---=-S_K:..::..I_V-=--=O-=J-=-N=-=lc.:..K"----------------
~ 13, 5. lipnja 1992. 29
 •
zrakoplovi

F-lllA. za potrebe zrakoplovstva, k,

se i danas, nakon brojnih preina
/
nalazi u operativnoj upotrebi US.
Inacica F-11 !B, razvijana za mor
cu SAD nikad nije uvedena u opera·
nu upotrebu. Znatan dio problema
kom reali.zacije TFX projekta pro
sao je iz ctnjenice da su specifikaci:
predvidale upotrebu enormnog b
novih konstruktorskih rjesenja i n
materijala, sto je rezultiralo katas
falnim nizom kvarova, odlaganja,
micanja rokova i podiglo troskove
voja TFX projekta, a narocito inaci,
F-11 lB na neprihvatljiv nivo. Prvl
je znatno primjenjen titan kao ko
strukcijski materijal. promjenjiva
ometrija krila, uvedeni su prvi put
boventilatorski motori s dodatnim
gorijevanjem, radar sa sposobn
pracenja konfiguracije nadlijetan,
terena, kao i izuzetno slozen radarsld'
sustav i sustav za upravljanje vatrom t
nova generacija raketa zrak-zrak
(AIM-54 Phoenix) za zracne borbe n~
ekstremnim udaljenostima. Mornarie,
pomalo umornog [urtsnika A-6 Intru- zrak, Slaba manevarska sposobnost · ka tnacica Je poletJela prvi put 18. s.
dera, a kao dopuna lovcu-jurtsniku Missileera onemogucavala je pilotu da 1965. godine. vrsena su i ispitna slijeta-
Fl A-18 Hornets, koji u posljednje vrije- se uspjesno upusti u zracni dvoboj na nja na nosace aviona, ali se F-ll!B po-
me ugrozava Tomcata cak i u njegovoj bliskoj udaljenosti, a pojavili su se i kazao apsolutno neprikladan za specl-
do sada neprikosnovenoj ulozi zasttt- znatni problemi tokom razvoja rakete ficne potrebe americke mornarioe,
nika flotne grupe. Naravno, opet je rt. XAAM M-10 Eagle. tako da je uskoro rocito zbog izuzetno velike poletno-
jec o financijskim problemima, jer je · cijeli projekt prekinut u prosincu 1960. sletne tezine, velike sletne brzine 1
odri.a.vanje kompleksnih zrakoplova godine. Pokazalo se kasnije da ipak ni- neprilagodenosti specificnim uvjetima
poput Tomcata izuzetno skupo i sloze- je sve bilo uzalud, posto se nastavilo sa manipulacije na palubi i u potpalublju.
no. te se radi na razvoju nove inactce razvojem spomenutog revolucionar- Pentagon je konacno prekinuo tu ne-
F-18 Horneta veceg borbenog doleta i nog radarskog sustava i sustava za slavnu epizodu, F-1 llB Je otisao u povi-
vatrene rnoci, koji bi navodno zadovo- upravljanje vatrom koji je niz godina jest. a vitalnije tnactce u sluzbi USAF
liavao sve trazene zahtjeve kao i -sta- nakon zacetka nasao odgovaraiucu F-11 lA, D, E i F su oak ostvarlle zavid-
ri« F-14 Tomcat. all uz znatno nize tro- primjenu upravo u Tomcatu, pod nazi- nu karijeru, te uspjesno sudjeluiuci u
skove odri.a.vanja tokom 'operatrvne vom AN/ AWG-9 cinecl sarnu bit njego- napadu na Libiju 1986. godine, a kasni-
upotrebe. Prije godinu dana prekinut vog znatnog borbenog potencijala. je i u Zaljevskom ratu 1991. godine.
daljnji razvoj novog mornartckog -ste- Ustrajalo se i s razvojern rakete M-10 U listopadu 1967. godine, tijekom naj-
alth- jurfsnika A-12,kao i problemi pri Eagle, ali pod nazivom AAM-N-11 Pho- zesceg razdoblia zracnih okrsala nad
razvoju novog -super- Horneta ipak enix (kasnija oznaka AIM-54). Vijetnamom. Grumman je ponudio
pruzaiu Grummanovim projektantima okom ranih 60-ib Ratna Arnericko] ratnoj mornarici prijedlog

T
realnu nadu da se Tomcatova aktivna mornarica SAD je jos uvi- projekta razvoia nove aviokonstrukci-
sluzba protegne znatno u 21. stollece, A jek tragala za prikladnim je koja bi sadrzavala avioniku, raketno
zaceci koncepcije flotnog lovca-pre- projektom, sto je iskoristio naorui.a.nje, pogonske motore (Pratt &
sretaca datiraju jos od 50-ih godina novi ministar obrane SAD WHitney FG30 turboventilatorske) l
kada je Arnericka ratna mornarica Robert S. McNamara ustra- AN/ AWG-9 radarski sustav i sustav
tragala za obecavajucim projektom Javajuci na tom da Ratna mornarica i upravljanja vatrom, sve nasljedno od
koji bi posluzio kao kvalitetna osnova Ratno zrakoplovstvo SAD prihvate -ugasenog- F-ll!B projekta. Ponudena
za razvo] presretackog zrkoplova spo- razvoj zajednickog projekta TFX (Tac- aviokonstrukcija predstavljala je zna-
sobnog da djelotvorno untstt neprija- tical Fighter Experimental], Voden na- tan korak naprijed u odnosu na F-11 IB
teljsku prijetnju na sigurnoj udaljeno- ivnom idejom da se znatna materijal- i nudila je izuzetne performanse u Ai-.
sti od flotne grupe. Razmatran je Do- na sredstva ustede time sto ce na rokom rasponu rezirna !eta i brzine.
uglasov projekt F6D-l Missileer, pod- osnov! TFX projekta za mornarlcu biti Ponuda Grummana se u stvari poklo-
zvucni zrakoplov, koncepcijski slican razvijen (od strane Grummana) novi, pila s ponovnim zahtjevom Americ'.:ke
svom pretbodniku F3D-l Skynightu. dugo ocekivani flotni lovac-presretac, ratne mornarioe za uvodenje (ko.
Novost kod F6D-l je predstavljao revo- a za potrebe zrakoplovstva (od strane nacno] novog flotnog lovca-presretas
lucionarni radarski sustav sposoban General Dynamicsa) novi taktick! juri- u operativnu upotrebu. Kada je u srp-
za istodobno pretrazivanje i pracenie sn! bombarder, McNamara je prouzro- nju 1968. godine izdan sluzbeni zahtjev
vec uocenih ciljeva, kao i za simultano cio jednu od najneugodnijih epizoda za ponudom razvojnog projekta, na-
borbeno djelovanje radarski navode- (blago receno] u povijesti arnericke zvanog VFX program, kojim je odrede-
nim raketama zrak.zrak na vise cilje- ratne avioindustrije. Od predvidene no da zrakoplov mora biti dvomotom
va, Za tu namjenu razvijana je raketa silne ustede novcanih sredstava iz dze- dvosjed, naoruzan AIM-54 Phoenix ra-
XAAM M-10 Eagle s dvostupnim po- pova poreskih obveznika SAD nije ketama zrak-zrak, nadmetanju su pri-
gonskiin raketnim motorom. a bilo je ostalo nista, Iako Je nakon pocetnih stupili Grumman, North American.
predvideno da F6D-l nosi u borbenom problema, pa i katastrofalnih ishoda, General Dynamics, LTV i McDonnell
kompletu do osam tih raketa zrak- uspjesno dovrsena inacica, nazvana ZEWKO HANICH

HRVATSKI VOJNIK
30
FLOTNI LOVAC PFIESRETAC F-14-TO

IIRVATSKI
~ 1•,•11,11;-11----------
AUTOMATSKI PISTOLJ
BERETTA MODEL 92 S

G) PREDNJI CILJNIK @ UDARAC @ ONO SPREMNIKA

@ CIJEV (125 mm) @ SPREMNIK STRELJIVA @) VIJAK DRSKE
@ SPIRALNI ZLIJEB @ SIGURNOSNA IGLA @ STITNIK OKIDACA
(SEST ZLJEBOVA, @ POTPORANJ UDARNE @ OKIDAC
ZAOKRETANJE NA IGLE @ IGLA OKIDACA
DESNO) @ UDARNA OPRUGA @ OPRUGA OKIDA
© STRELJIVO 9 mm @ METALNO TIJELO DRSKE @ VODIC POVRATN
PARABELUM @ LIJEVA STRANA DRSKE OPRUGE
@ UDARNAIGLA @ STEZNA RUCICA @ POVRATNA OPR
@ OPRUGA UDARNE IGLE @ DUGMEZA
0 ZADNJI CILJNIK OSLOBADANJE
@ POMICNI ZAKLOP SPREMNIKA

18
AUTOMATSKI PISTOLJ
BERETTA 92 F osobno pjeiacko oruije

BERETTA"-92 F-
PISTOLJ DEVEDESETIH
Serija inecice revolvera Beietta fyf odel 92, koji se nalazi u
operativnoj uporebi u mnogim vojskama svijeta ujedinjuje u sebi
oruiarsku tradiciju i zahtjeve suvremenog oruiarskog triiste

taltjansko] pokrailni Lorn-
bardiji, pokraj grada Bres-
cia, nalazt se gradlc Gra-
done, mjestasce s vrlo du-
gom oruzarskom povijes-
cu. Sluibeni dokumenti govore da [e u
njemu daleke 1526. godine Bartolomeo
Beretta (1490-1567) zapooeo s manu-
fakturnom prolzvodnlom puscanth cl-
[evi,
Gotovo pet stolieca kasntte, Beret-
ta je jedno od najcjenjenijih imena suv-
.remene oruzarske tndustnte, porodic-
ni biznis koji se razgranao u vise ze-
malja i na vise kontmenata, Dva Pietra
bila su kliucna za razvoj posla. Prvi Pi-
etro Bereta je, u doba zarnaha Indus- i ptstol]! bili su osnovica prolzvodnog
trijske revolucije, uveo novine u oru- programa.
iarskoj produkcili i primjentvsi ele- MODEL 1915.
mente serijske proizvodnje, osvojio do-
mace triiste osobnog oruzja. Njegov Izbijanjem rata 1914. go-
sin Giussepe bto je uspjesan trgovac, te dine, u interegnumu talijansklh kalku-
je uspio prosintt poslovanje obiteljske lacija o tome kojoj ce se od zaracenth
tvrtke van granica Italije. No, tek je strana prikloniti, tvrtka Bereta se pre-
njegov nasljednik, koji [e ime dobio po bacuje na vojni proizvodni program.
djedu, Pietro Beretta (1870-1975), orga- Da je to bila dobra poslovna odluka
nizirao proizvodnju po suvremenim pokazuje i odustajan]e talijanske voj-
nacelima, Potpuna automatlzaclja pro- ske od operativne uporabe torinskog
izvodnog procesa, oslonjena na dugu -Gltsentia-, dotadasnjeg sluzbenog
oruzarsku povijest, omogucila je izrad- pistolla talijanske vojske, Opremanje
bu velikih serija istovrsnog oruzta viso- talijanskih vojnih postrojbi osobnlm
ke kvalitete. Lovacke puske i sportski pjesackirn naoruzamem bio je zamas-

HRVATSKI VOJNIK
HRVATSKI
,,,,,,;,1;1 - ~ 13. 5. lpnja 1ff2. 35

osobno
Beretta Model 1934.
njak u daljem razvoju Berette. Model
1915. je prvobitno izveden kao poluau-
tomatski ptstol] -blowback- sustava
promjera 7.65 mm, da bi kasnije blo
preinacen u kalibar 9 mm. Osnovna
znacajka ove poboljsane verzije je da
moze samo upotrebljavati kratki me-
tak.
MODEL 1934.11935.
Ni Mussolinijeva Italija nije odustala
od usluga tvrtke, tako da je i tijekom
drugog svtetskog rata Beretta sluzbe-
no oruzje talijanske armije. Nije nepoz-
nanica da je vojno partnerstvo talijan-
ske s njemackom vojnom industrijom
tokom osovinske koalicije u osvit i za
vrijeme drugog svjetskog rata redovito
lzaztvalo podsmjeh kod njemacklh
strucnjaka, Produkti Berette, bilo da [e
rijec o pistoljtma, strojnicama ili pus-
kama, bili su tzuzetak, Beretta 1934. od-
likuje se ispupcenom ctievt u bocnom
presjeku u odnosu na tijelo navlake-
/zatvaraca, sto je ostao konstrukcijski
image Berettinih pistolja sve do danas.
Uspiesnost ovog pistolla ogleda se, iz-
medu ostalog i u tome da je on bio sre-
Beretta Model 1935.
pjesacko oruije
dinom tridesetth proglasen za najbolji
pistol] s slobodnim zatvaraoem. Kon-
kurencija mu [e bio jedino pistol] • Wal-
ther PP«. Model 1935. konstrukcijski [e
gotovo identican modelu Iz prethodne
godine, samo sto [e izmijenjen promjer
streljiva. Ponovo je upotrebljen stan-
dard 7.65 mm. Oba modela su osim u
postrojbe talijanske vojske (zbog svoje
kompaktnosti naroclto su btli omllleni
kao casntcko oruzje u mornarickim i
zrakoplovnirn postrojbama), uvedena i
u operativnu uporabu u talijanske re-
darstvene postrojbe.
M 51 - BRIGADIER
Strucne analize uclnkovitostt osob-
nog pjesackog naoruzanta u borbama
drugog svjetskog rata pokazale su da
streljivo promjera 7.67 mm nema do-
voljnu uctnkovitost zbog male zaustav-
ne meet i u strucnlm je krugovima ko-
nacno prevladalo misljenje da je 9 mm
Beretta Model 92 S
dugi (9 x 19,9 mm para) kalibar koji u
potpunosti odgovara zahtjevima vojne
uporabe osobnog streliackog oruzta.
Berettin odgovor na nove izazove voj-
nog trzista je poluautomatski pistol]
Beretta M 51, populamo nazvana -Bri-
gadter-. Promjenjeni kalibar je donio i
druge novostl. Prije svega, rijec je o
prvom Beretnnom pistolju s ugrade-
nim sustavom za zabravljivanje cijevi,
konstrukcijskim rjesenjem kocnice u
tzv. -falltng block- sustavu (tzv. pada-
ju6eg bloka). Isti je sustav upotrebljen i
u konstrukciji njemackog pistolja Wal-
ther P 38. -Brigadier- je usao u opera-
tivnu uporabu u mnoge vojne postroj-
be svijeta, a svakako [e svojevrsnl kuri-
ozum da su ga istovremeno prihvatili
kao sluzbeno casnicko oruzje vjerski,
Ideoloski i vojru suparntcl - Izrael i
Egipat. No, osnovna mana ovog revel-
HRVATSKI VOJNIK
36
vera bio je spremnik relativno mal
kapaciteta (svega 8 metaka).
SERIJA92
Nova serija Berettinih pistolja p
movtrana Je sredinom sedamdesetih
osnovntm modelom Beretta Model
Sve inacice ovog · ptstolta koje su
kasnne polavile predstavllalu os
ljen pristup izradbi i plasmanu os
nog oruzja s kraja dvadesetog stolj
Berettu Model 92 S ubrzo pnhvaca
[anska policija i zamjenjufe dotadasn1
pistolje Model 1935. i 1937. Berettini
zenjert su polucili potpun uspjeh .•
rija 92« porodica je revolvera u kojt
se sjedinjenje tradictia i kvalitet izrad,
be, te preclznost-i uctnkovitost u ope
tivno] uporabi. Zahvaljujuct svoj
znacatkama ti su se pistol]! tijekom
damdesetih i osamdesetih godina
svojim mnogobrojnim inacicama nai
u operativnoi uporabi mnogih vojni
postrojbl svijeta.
Nakon osvajanja europskog triis
(Berettini pogoni su osim Italije i
Grcko] i Francusko], a brazllska t
• Tarus- proizvodi vjerne kopije po
rettinim licencama) uslijedilo je
stupno osvajanje amertckog oruz
skog trzista. Prvi je korak bto pre
vanje proizvodnje preko Atlantika,
ko 1977. godine osnovana tvornlca
retta USA u Accokreek Maryla:
Washington D. C. Proces mukotrpne
osvajanja najzahtjevnijeg, all i naj
dasnijeg oruzarskog trzista okrume
je pocetkom 1985. godine kada su am
rtcke vojne vlasti obznanile da je no·
sluzbem pistol] americklh vojnih
strojbi Beretta Model 92 Inacica F kol
je dobio i sluzbenu oznaku amert
vojske - M 9.
Pomenuta odluka relevantnih c'
benika amertcke vojske, sto je
tvrtku -Beretta- znacilo trenutnu
osobno pjeiacko oruzJe
rudzbu za 315 930 pistolja i neogranice-
ne perspektive razvoja na drugim oru-
zarskim trzistima, izazvao je kosterna-
ciju prvenstveno medu amenckim pro·
izvodacima oruzja, Nadalje, ovakav
razvoj dogadaja ukazuje na dva vrlo
vazna trenda u americko] i svjetskoj in·
dustriji osobnog pjesackog oruzta,
Prvo, rigorozni testovi kojima se
podvrgava moguce naoruzanje za
amertcku vojsku potisnuli su dotadas-
nju americku oruzarsku legendu Colt
45, pistol] koji ima iza sebe 75 godina
operativne vojne i redarstvene upora-
be, dva svjetska i par lokalnih ratova
[Koreja i Vijetnam), te vise od tri miliju-
na proizvedenih primjeraka. Ovakav
razvoj dogadaja, unatoc brojnih pro-
svjeda americkih proizvodaca, pokazu-
,.
Beretta 92 F: Prva i najbolja - promidzbeni letak
je novt nacin mlsllenja prilikom tzbora
oruzja za arnericku vojsku. Protekcio-
nistick! i Izolacionlsticld mentalitet u
oruzarsko] sferi je dio proslosti.
Drugo, strukturne znacaike plstolja
kao vojntckog osobnog pjesackog
oruija optimalizacija su klastcnih fun-
kcija pistolja: sigumost . rukovanja,
uctnkovttost, robusnost i [ednostavnost
odrzavanja,
s
igurnost uporabe polua-
utomatskog plstolja.Beret-
ta Model 92 Inacica F za-
snovana je na kocnlci s
obaranjem kokota koja,
srnjestena u mehanizam za okidanje,
prekida vezu okidaca i sustava za oki-
danje, zatim na automatskoj kocnici
(kada 'okldac nije povucen do kraja
blokiran je udarac, ctme se spnecava
samoopaltenje oruzta prilikom pada
na cvrstu podlogu), te pokazivaoem
metka u cijevi, tako da potvrda o pri-
sutnosti streljiva moze biti vtzualna i
taktilna. ·
Otvorenost zatvaraea ne umanjuje
. robusnost ovog ptstolja. lspitivanja su
pokazala da ne gubi na uctnkovttostt
niti nakon uranjanja u blato i pijesak.
Takva konstrukcija zatvaraca omogu-
cuje pojedinacno ubacivanje streljlva u
cijev, zatim lakse rjesavanje problema
zaglavlllvanja metka u cijevi, a i hlade-
nje nakon ispaljenja je ucinkovitije,
1,
HRVATSKI VOJNIK
37
V•
Kapacitet spremnika od 15 metaka-
zahtijeva nesto siru drsku, no to nije
nikako mana, [er time pistol] dobiva na
robusnosti. Bucica kocnice nalazi se
na obje strane, tako da je Beretta M 92
F pogodna i za strijeloe koji su ljevoru·
ki.
Proporcije i izvedba oruzja udovolja-
va kriterijima vojne i redarstvene ope·
rative. Jastucici drske su fino obrade·
ni, a udubine gornjeg dijela su ergono-
metrijski oblikovane, sto osigurava
stabilnost pistolja u rukama strijelca
prilikom opaljenja u izvanrednim situ-
acijama (brzo opaljenje, instinktivni hi·
tac, vlaznost ruku od znoja itd.) Prostor
izmedu vanjskog dijela branika i oki·
daca dovoljno je sirok za okidanje i u .
situaciji kada strijelac ima navucene I
rukavioe.
Berettina robusnost nije izvedena
naustrb funkcionalnosti. Metalni dije-
lovi pistolja izradeni su od najboljih
vrsta metala. Legura iznimnih termic·
kih i mehanickih znacajki izradena je
od krom-molibden-nikl legure, a sve
ugradene cijevi su prethodno provjere-
ne na za trecinu vecim pritiscima od
standardnih. Za izradbu rama pistolja
upotrebljava se legura iznimne cvrsto·
ce (alumij-zircon) koja se odlikuje ma-
njom tezinom, sto Berretti Model 92 F
omogucuje da bude neproporcionalno
lagan pistolj s obzirom na svoju robus·
nost (tezina 0,96 kg).
Nakon americke narudibe, usljedile
su i druge od kojih svakako treba iz·
dvojiti francusku. Gandarmerie Natio-
nale je za svoje kratko oruzje izabrala
upravo Berettu 92 F, ciroe povlaoi iz
operativne uporabe svoj domaci za-
starjeli pistolj MAC 50.
Narudzbe za desetke tisuca novih
Beretta bjelodano kazuju da ce inacice
ovog poluautomatskog oruzja defini-
tivno obiljeziti osobno pjesacko oruzje
tijekom ovog desetljeca.
ZDENKO MUH~R

DO
. Morskl je:i, jezinac karnenjar obitava i uz
PRVA ·JAVNA·STRELJANA
,,,. •• • ' I '
U HRVATSKOJ
* MOGUCNOST PUCANJA IZ VLASTITOG I
IZNAJMLJENOG ORUZJA· U· 30-METARSKOJ
ZATVORENOJSTRELJANI
* VELIK IZBOR- MUNICIJE .I META PO
NAJNIZIM ·CIJENAMA
* SERVIS I C1S€ENJE .ORUZJA
* GLEDAL1srE,··cAFFE BAR
ZA PRVE GOSTE I CLANOVE POSEBNI·P.OPUSTI
RADIMO SVAKOG DANA OD 09 DO 22 SATA
Informacije na tel. 041/156-659
ADRESA: SAMOBORSKA 258 (preko puta Gajnica)
JESTIVE ;MORSKE ZIVOTINJE
U moru i na obali obitava obllje iivotinjskin vrsta pogodnih
za ljudsku prehranu
aravno, ovdje necemo navoditi I
[astoge, skampe, prstace. lignje,
hobotnice I ostale poznate -ple-
menite« ribe. Skupe SU i teze se
love.Za ovu priliku navest eemo
neke rjede iii uopoe nekortste.
ne morske vrste, koje su jestive. a ima ih sa-
mo uz morsku obalu i lako se hvataiu
Prlljepak se nalazi gotovo na svakom dije-
lu nsse obale, na stijenama uz more, u zoni
plime i oseke. Prilijepljen je za stijenu i lako
se skida nozem Hi drugirn ostrim predme-
tom. U krajnjem slucaiu mote se razbiti ka-
menom, odvojiti meso od skoljke i jesti. Nai-
cesce se jede sirov, ali se moze priprerniti
kao rizoto i brodet na uobicaien nacin,
sarnu obalu, Skuplja se oprezno rukama iii
•.• ;
oekim siljatim predmetom. Otvori se nozem
horizontalno iii razbije kamenom, U unutra-
snjosti je:ia [zenke] nalazi se pet zrakasto
polozenih jajnika izrazito narancasts bole,
Ako su bjelkaste boie, radl se o muziaku, ko-
ji nisu [estivt, Jajnici sazrijevaju od travnja
do solovoza, sadrze bjelancevine i jedu se si-
rovi [moze i s limunovim sokom i zacinime]
Najbolji se smatraju oni veci s buelim vrsci-
ma.
U povodu Prve svjetske konferencije o rt-
barstvu organizacije FAO u Rimu, na pri-
manju kole je priredila [apanska delegacija.,
najveca [agrna bila je za specijalno priprem-
ljenom ikrom Uainici)od morskog jeza. Ova
ikra ubrzo je nestala, a kavijar je ostao. Sto
jos reci? Uostalom na svjetskom tr:iistu cije-
na jezeve ikre krece se oko 500 dolara,
Na Korculi i u Rovinju jezeva se Ikra kon.
.v
POOUZECE ZA TRGOVINU NA MALO I VELIKO, UGOSTITELJSTVO
marketing sektor
teL (043) 751-037, 751-659
dlrektor poduzeta
(043) 751-661
CQ CQ CQ-,-· -·-·-·
TELEGRAM: fw~ano:
Jilje.m tq~ nau!
BRZO, J<YALJTETNO, JEFTINO!
~j 13. s. lipnja 1992. ·
V
sti i nudi turistima,
Kosmelj, :ibirac [e smede-zeleni do zeleno-
crni rak sa iutim dlakama koji obitava u
plitkorn moru, u zoni plime i oseke, Hvata se
rukama iii nabada siljatim predmetom.
Ovaj se rak moze kuhati, peci, prirediti na
brodet ili rizoto kao i skarnp,
Ogre, ugrc je mali pu:iic pricvrscen za ka-
menje uz samu obalu Lako se skuplja, Ogrci
se kuhaju u vodi iii moru, vade iz kucice
iglom i jedu. Od njih se moze pripremiti i ju.
. proviztrentm sredstvom. Trp se otvori no-
ha [postupak je isti kao i kod riblje [uhe],
Dagnja, pedoe je skoljka tamno-modre do
crne bole, koja se u skupinama nalazi uz sa-
mu obalu, i pricvrscena na stijenama, hrldi-
ma, plutacame i sl. Dagnje se skupllaiu
oprezno rukama iii odvajaju od stiiene ne-
kim ostrim predmetom. Ra.di trovanja treba
izbjegavati skupljanje u blizini izljeva kana-
lizacije, sa sidrenih lanaca i dna brodova
Dagnje se jedu strove s limunovim sokom,
pecene i kuhane [u soku] .
Kozica oblcna je mali, njezni, zuckast] i
prozirni ractc koji zivi uz obalu medu'karne.
njem. Lovi se [teze] rukama i -sakom-
[lakse] Jede se sirov ili przen.
S
meda vlasulja obitava na sunca-
nim kamenitim mjestima uz oba-
lu Prepoznaje se po smedim po-
micnim kracima, koii tare i mogu
izazvati povrede sltene opekoti-'
nama, Bukavicama iii nekim bvataljkama
skida se s kamene podloge, Stavlja se u neku
kosaru iii posudu s morskim kamenjem i
snazno tress, Tim se nacinom odstranjuje
:iarenje krakova. Umjesto toga, moze se po-
soliti i ostaviti o~o pola sata, te zatim opra.ti
PROfflET f U/LUGE
f1 nan cijsko- ra¢u n ovodstven i
sektor
tel. (043) 751-819, 751-408 ·
!iro ra¢un broj: 31230-60·1-5556
PODRUCJE
II
II
II
II
II
II
HRVATSKI VOJNIK
39
u moru iii nekoliko voda. Priprsma se prze-
njem ill pohanjem.
Trp oblcni, morskl krastavac je tarnne,
gotovo crne boje, bradavicast i nalikuje
obtcnom krastavcu lako vrlo neugodnoga i
odbojnoga izgleda, u nekim [kriticnirn] situ.
acijama moze posluziti za prshranu. Prete-
mo se nalazi uz obalu na pieskovitom i mu-
lievitom dnu Hvata se rukama iii nekim tm-
zem i iz njega se izvadi bijelkasti sloj ispod
koze, nalik na slaninu. Ovi komadi jedu se
peeeni, kuhani Hi suseni na dimu Mogu se i
pohati. Na Dalekom istoku trp se smatra
specijalitetom.
sim navedenih primjera, u
0
moru se nalaze jos brojne
skoljke, zivotinjske vrste i or-
ganizmi koie se mogu koristi-
ti za jelo. Mo:idaje za pocetak
· i navikavanie i ovo dovoljno.
Sve predhodno navedene mogucnosti pre-
hrane u prirodi mogu se koristiti I u nekim
izvanrednim - krtttcntm [ratnim] situacija-
ma. Mnogi su nast gradani i gardlsti, opko-
ljeni ili u proboju ostali bez ikakvih pre-
_ hrambenih srsdstava po desetak i vise dana,
Tako je [edan gardista kod Slanog u blizini
Dubrovnika prezivio 35 dana bez brane i vo-
de. Samo zahvaliujuoi svojo] snala:iljivosti.
izdrz!Hvostii ,volji za :iivotom,uspio je, uz gu-
bitak .16 kilograrna, prezivjeti,
Ovaj primjer nesumljivo pokazuje koliko
je optimlzam i snala:iljivost u svim. pa i u
najtezim okolnostima,
No, ni u kolem slucaju ne treba ovo shvati-
ti kao poziv na gladovanje. ~aprotiv, da se
nebi gladovalo u ovim prijelomnim i nadaj-
mo se kratkim trenucima., treba koristiti sve
moguce izvore prehrane i razumno ih kori.
stiti. Po uspjesnom zavrsetku rata, za slobo-
dom docl ¢e i blagostanje.
I .TURIZAM
pravno-kadrovskl sektor
tel. (043) 751-649, 751-222
telex: 23301 yu pik pu
telefax: (043) 751-045
ZAG~B TEL 041/ 256-193
VAR.AZDIN TEL. 042/ 41-330
RIJEKA TEL. 051/ 443-215
ZADAR TEL. 057/ 24-161
SPLIT TEL. 058/ 551-420
KARLOVAC TEL. 047/ 32-406
SLAV BROD TEL. 055/ 233-373

LR',ucffi4J
STVARNOST I MIT
Tenk M - 84, kao i drugi suvremeni tenkovi u svijetu nema moqucnost automatskog otkrivanja
ciljeva i automatskog okretanje kupole u smjeru cilja.
natoc detaljnim objasn]e-
U nima o slabim tockarna
tenka M-84 u nasem llstu
br. 3., kod hrvatskih vojni-
ka postoji strah od tenka
M-84. Naime, kruze price
da tenk M-84 ima posebne elektronske
uredaje koji mu ornogucava]u otkriva-
nje polozaja oruz]a s kojih je izvrseno
gadanje na tenk, na temelju loplotnog
tenkovi
CJ
zracenta tog oruzja. Po istim pricarna,
kupola se zajedno s topom autornatskt
okrece u pravcu toplotnog zracenja
oruzla s kojeg je izvrseno gadanje ten·
ka, i za 3·4 sekunde tenk otvara preciz-
nu vatru po nasirn protuoklopnim po-
. lozaiima,
Takoder, postoje i price da je okloo
ovog tenka gotovo neprobojan ..
I Odmah na pocetku treba reci da u
tenkovi
- okretanje kupole od strane vozaca i.t.d.) u racunalo automatski iii rucno u
nostima trnaiu relativno mala znania o
zbog pokretanja topa iznad poklopca svrhu izracunavanja baltsttckih poda-
tenku M·84 i ne znaju koje mogucnosti
otvora vozaca, taka i pretjecanja (automatsko izracu-
[ma elektronika i racunalo tenka, od
navanje kuta topa po pravcu i visini),
velikog je znacaja pojasniti navedene
- unosenje podataka (daljina do ct- etrne se postize postavljanje topa u to·
nepoznanice. can poloza] za naikrace vrijeme.
Za razliku od tenka T·55, tenk M-84 lja, vrsta streljlva, meteoroloski podaci
tma sljedeca poboljsanja: TEHNICKI PODACI SUV-a:
- puno vecu vatrenu mot (top 125 a} Opel tehnlcki podaci:
mm s glatkom ciievi, 3 vrste streljlva, - tip ..........................................................................•............................ elektrohidraulicki
veca brzina gadanja), sa stabilizacijom u
- vecu pokretljivost (specificna sna- dvt]e ravnine
ga 13,97 kW/t) - temperaturni opseg : . -30°C do + 55°C
- puno bolju oklopnu zastitu, - vrijeme neprekidnog rada .. . 4 sata (u borbenim
· - uredaj za autornatsko punjenje to· uvtettma neogra-
pa (3 clana posade}, niceno)
- laserski daljinomjer, (tocnost mje- - tocnost.
- po visini . 0,2 mrad
renja udaljenosti ± 5 m], 0,25 mrad
- meteoroloski senzor, - po pravcu : .
- ballsticko racunalo s elektronl- - brzina navodenja topa po vistni.
. - najmanja ......................................................................•...., . I rnrad/s
kom za prijenos 1 obradu signala (2 73 mrad/a
mikroprocesora MOTOROLA 6802, - najveca , .
aritmeticki procesor AMD 9511, I k - brzlna navodenja kupole po pravcu.
- najmanta . 1,2 rnrad/s
RAM memorije za smjesta] podataka, 300 mrad/s
EPROM memoriju za smjestal progra- - najveca .
- brzina okretanja kupole upravljanjem zapovjednika i 357 mrad/s
ma, AID i DI A pretvarace, itd.],
- pasivne uredaje za promatranje vozaca .
- vnteme spremnosti za rad . 0.5 - 2 minute
nocu (vozac i zapovjednik) i gadanje -5°C do + 15°C
nocu (operator} - grantcni kutovi elevacije topa .
- tekucina u htdraultckom sustavu .. . .. . HUNT·S
Ocigledno je da u sustavu za uprav-
ljanje vatrom nema nikakvih dodatnih b) Tehnii:ki podaci dnevno-nocne ciljnii:ke naprave DNNS-2
taint, niti senzora za otkrivanje ciljeva - tip · . pasivna, s nezavts-
na temelju njihovog toplotnog zrace- nom stabilizacl-
nia ili bilo koje druge vrste zracenja. [om vidnog polla u
Kao operator tenka otkrije cilj gleda- dvije ravnine s la-
njem kroz okular dnevno-nocnog ctl- serskim daljmom-
[ntcnog uredaja, elektronika sustava jerom
za upravljanje vatrom omogucava ten· - opseg mjerenja dalline . 200-10000 m
ku -sarno- brzo i tocno postavljanje cl- - dallina gadanja : , . 200-6000 m
[evi topa u poloza] koji omogucava si- - opseg pretjecanja po pravcu :............ . . +I.:_ o - 40 tis.
gurno pogadanje cilja. - opseg pretjecanja po visini .. . +I- O - 20 tis.
Takoder, nitl jedan suvremeni serij· - opseg rektifikacije po pravcu i visini ...........•........................•.... +I- 0 - 05 tis.
ski proizveden tenk u svijetu nema mo·
gucnosti automatskog otkrivanja cilje-
va i automatskog okretanja kupole u
- vidno polje:
= ~~~~~~f~~~~.:::::::::'.::::!:::::::::::::::::::::;:::::::::;::::::::::::::::::::::::::::::::::: ;~;o; g•
pravcu cilja.
I. NAMJENA SUSTAVA I TEHNICKI
PODACI
, - uvecanje:
- dnevna grana
- laserski daljinomler- •
3x, 7x
- tip , . Nd-YAG
Sustav za upravljanje vatrom (SUV) 1,06m
tenkovskog topa i vezanog mitraljeza - valna duljina : .......................•....:. .
- impulsna snaga . l,SMW
je elektrohidraulickt sustav koji omo-
- trajanje impulsa . 15-20 ns
gucava postavljanje 'cljev! topa za nat-
krace vrijeme u polozal koji osigurava c) Osnovni tehnii:ki podaci racunala
maksimalnu vjerojatnost pogotka cilja - daljina izracunavanja za projektile-
200-6000 m
I tim pricama ne postoji ni djelic tsune, prvirn zrnom. SUV osigurava: -TF : : .
- stabilizaciju i navodenie topa i ve- -PK · . 200-4000 m
te je zadaca ovogclanka strucno i ar-
zanog mitraljeza u horizontalnoj i ver- -KM : . 200-4000 m
gumentirano, jednom i zauvijek, opov-
tikalno] ravnini, pri kretanju po nerav- - spregnuti mitraljez ..............................................................•........ 200-1500 m
rgn~ti ove neistine koje su nastale kao
rezultat nepoznavanja sustava za up· nom terenu, Sustav za upravljanje vatrom sastoll se od,
ravljanje vatrom i optoelektronike ten· - kontlnuiranu promjenu brzine
- upravljackog dijela SUV-a,
navodenla:
ka M-84, kao i neprijateljske propagan-
de.
Buducl da vojnici nasih postrojbt za
- pokazivanje ciljeva od strane za-
povjednika tenka operatoru, t.z.v, akvi-
- izvrsnog dijela za vertikalno navodenje i
- izvrsnog dijela za horizontalno navodenje.
Smjestaj sklopova sustava za upravljanje vatrom tenka M-84 prikazan je na slici.
protuoklopnu borbu na malim udalje- zicija zapoviednika.
HRVATSKI VOJNIK
1992. 41
 tenkovl tenkovi

Pri ukliucenom sustavu za upravlia-

deci podaci:
nje vatrom u rei.imu •STABILIZACIJE• - upravltackt signali s upravljackog
zapovjednik tenka i operator, neovlsno
jedan o drugom, gledaluct kroz okula-
re svojih dnevno-nocnih ctljnlckih ure-
data, promatraju bojiste i uocavaiu cl-
ljeve (kupolica zapovjednika (turela)
moze se neovisno okretati u odnosu na
kupolu tenka).
Kad zapovjednik tenka izabere ell]
koji ce se gadati, on pritisne dva taster-
-prekidaea na svom ctljnlckom ureda-
ju, kupola se okrece najve6om brzinom
sve dok se ne poklope ctlinicke linije
ciljnlckih uredaja zapovjedntka tenka i
operatora,
Time je zapovjednik tenka pokazao
operatoru cilj koji on treba gadati (ak-
vizicija zapovjednika).
Operator, pomicanjem rucica uprav-
ljackog bloka, upravlja vrh glavne
strelioe koncanice (u okularu ciljnic-
kog uredaja operatora) na cilj 1 vrst la-
seriranje. Od dviiu prikazanih laser-
skih udaljenosti na pokazivacima, ope-
rator vrsi izbor jedne.
U racunalo automatski dolaze slje-
F-------------------------1-2------,
IS
----
--
ll
bloka operatora,
- elektricni signal· o laserskoj udalje-
nostt do ctlla,
- rneteoroloskt podact s meteorolos-
'kog senzora · (temperatura zraka, ·
brzina bocnog i uzduznog vjetra 1
· tlak zraka),
- podatak o temperaturi barutnog pu-
nlenja (sa senzora u kutiji zapovjed-
nika tenka],
- signali o polozaju cijevi topa pri kre-
tanju tenka po neravnom terenu (zi-
ro-blok],
- signal o balisttci •TOP-MITR«,
- signal o vrsti streljiva (PK, KM, TF,
vezani mitraljez).
Na osnovi svih ovih podataka, racu-
nalo izracunava poloza] (kongtrant
tablicni kut i kut pretjecanja) u koji se
cijev topa mora postaviti da bi doslo do
pogadanja cilja.
Signali s racunala dolaze u kutiju
pojacala, gdje se vrst njihova obrada i
poiacante. Tako pojacam elektricnt sig- ,
·-
23.
II
Bocni presiek kupole tenka M - 8
nali se preko razvodne kutije Kl-M
vode na tzvrsne dijelove sustava za
ravljanje vatrorn, koji postavljaju
zadanl poloza] za gadanje.
Ako se projektil vec nalazi u ctj,
nakon ukllucivanla zelene . sl
lampice (uvjeti gadanja i -prozor-
re ispunjeni) u okularu ciljnickog
data, operator prittsne taster za el1
tncno okidanje topa na upravljae
bloku.
Pntom dolazi do zatvaranja struj
kola okidanja topa i akttvtranja baJ
nog punjenja, te projektil polijeee k
lju, a u kupoli tenka se tstovrem
ukljucuje kompresor za stvaranje
tpritiska.
Sve navedene radnje operators i
Vodoravan presiek kupole tenka M- 84
povjednika tenka, od uocavanja
mjesto valja gadatl,
pane c!>l1k I! P • 4 · OKLOPNAZASTITATENKA Sa slika je octgledno da tenk M-84
{ U0 • 32;))
., U napislma -Ahilova peta tenka M- ima vrlo dobru oklopnu zastitu; pred-
nja ploca tenka je izradena od viseslo]-
,',,<l'c ·84• i -Kumulativnl prolektlli- naseg
glasila, brojevi 2. i 3., vrlo su tocno ob- nog oklopa, dok je kupola izradena od
kvalitetnog homogenog celika koji je
jasnjene slabe tocke tenka (debljina
oklopa), s kojtm ga oruztem i na koje najdeblji s prednje strane kupole.
Oklopno tijelo:
- vrsta matertlala. s prednje strane viseslolnt oklop, s ostalih strana homogeni
celtk
- debljina ploca i nagiba [mm/"].
.- sprtjeda . 206(80+ 53+ 53+ 20)/68
- sa strane . 80/90 (70/90 motornotran-
smtstono odjeljenje)
-odzada , . 40/60
- krova , . naprijed 30/1°13', odzada
20/1°13'
20/0
-poda .
55.Q_
KUPOLA,
- vrsta materijala . panclrni celicni odljev
Presjek prednje ploce tenka M - 84 - .deblji~~ i nagtb (mm/"]: · ,
- sprijeda : . 410/60
promjenjivo od 410/60 do
- sa strane , .
65/70
- odzada : . 65/70
- krova :.......................................•............................ 45/15
Debljina kupole se bitno smanjuje
na bokovima, zadnjem dijelu i krovu
neracije 600 mm, •AT-4« probija oklop
debljine 450 mm, •panzerfaust-3• 700
kupole. Pod kupole je razmjerno ta- mm, Carl Gustaf M3 900 mm, a ERYX
nak. probija oklop debljine vece od 900 mm.
Dakle, prilikom gadanja tenka M-84
Poznato je da se probojnost izrazava mora se voditi racuna, da oruzjem koje
u debljini homogenog oelicnog oklopa imamo na raspolaganju tenk gadamo
sto ga projektil moze probiti pri kutu na mjesto koje se moze probiti. Na taj
udara od 90 stupnjeva. nacin 6e i protuoklopna borba na ma-
Sukladno tomu ,.zolja• probija oklop lim udaljenostima protiv tenka M-84
debljine 300 mm, •OSa• 400 mm, »ar- biti mnogo uspjesnija.

i3
~
do tspaljlvanja projektila (ako je
vec prije napunjen) doista mogu t
samo 3-4 sekunde kod dobro uvj
Zapovjednik tenka i operator otkri-
vaju ciljeve na bojtstu same na osnovt
promatranja kroz cihnicke uredaje i
mbrust• I. generacije 300 mm, a II. ge- MATO RAGUi

ne posade tenka.. Dakle, pretposta· dodatne periskope na kupoli tenka i

je da je top prethodno napunjen sto
za oeekivati kad se tenk nalazi na
jistu.
Medutim, ako je top prazan, za a
matsko punjenje topa potrebno je od.i
do 14 sekundi sto ovisi o polozaju
htijevane vrste streljiva u okretn,
transporteru koji je predviden
srniesta] 22 projektila s barutnlm
Smiestaj sklopova sustava za upravljanje vatrorn njenjem.
1 -hidropojacalo; 2 -ziro-blok; 3-upravljacka ploca racunala: 4- uredaj za dovodenje Ovo vrijeme od 8 do 14 s se trost
topa na kut punjenja; 5-rucni mehanizam za elevaciju; 6-utvrdivac kupole; 7-mehanizam dovodenle topa na kut punjenja, p:
za okretanje kupole; 8-blok releja KP-1; 9-druga razvodna kutija K2; 10-pumpa s elek-
tromotorom; 11 -spremnik horizontalnog navodenja; 12-hidromotor; 13 - upravljacki blok nalazenja zahtijevanog streljiva. u
operatora; 14-ciljnicka naprava DNNS-2; 15-davac brzine po pravcu; 16-pogonski ci- retnom transporteru, punjenje
lindar; 17 -;-metereoloski senzor; 18 -spremnik vertikalnog navodenja; 19-kutija pojacala; projektilom i barutnim punjenjem,
20-kutija zapovjednika; 21 -taster za akviziciju zapovjednika; 22 -taster elektromagneta odvodenje topa s kuta punjenja u
kardana; 23- kardanski pogon kupolice; 24- elektromagnet kardana; 25 - preklopnici za po- ni poloza] za gadanje,
kazivanje smjera okretanja kupole; 26-prva razvodna kutija; 27 -racunala; 28 -cep za Znact, za ponovno gadanje i najbol,
Ispustanje vode; 29- nosao meteo -senzora; 30-gumena navlaka; 31 - uie; 32- oslonac; uvjezbano] posadi tenka treba naj
33 - rucica za izvlacenje meteo - senzora; 34 - zakacka,
nje 10 sekundi.
poklopcima svojih otvora (operator
ima 2 periskopa a zapovjednik 4). Za-
povjednik tenka moze, neovisno o
smjeru okretanja kupole, okretati svo-
ju kupolicu u drugu stranu i time pove-
cavatt ukupno vtdno polje.
Znact, tenk M-84lpak pruza operate-
ru i zapovjedniku vrlo solidne rnoguc-
nostt vizualnog otkrivanja ciljeva, a
nema nikakve dodatne senzore za au-
tomatsko otkrivanje ciljeva. Osim toga,
dnevno-nocni ctljntcki uredaji operate-
ra i zapovjednika tenka imaiu pasivne
naprave (rade na nacelu pojacanla
svjetlosti) za promatranje bojista i ga-
danje ciljeva nocu na udaljenostima
do 1200 m, sto ovtst o mateorolosktm
uvlettma.
Samo operator tenka moze gadati,
dok je zadaca zapovjednika promatrati
bojiste I pokazivati ciljeve operatoru.

HRVATSKI VOJNIK HRVATSKI VOJNIK

42 broi 13. 5. Ii 1992. 43
 oklopna borba oklopna borba

gadanja prvim projektilom za nove uvjete. Gornja krivulja pokazuje vjerojatnost po- na zemljtstu, vidi mu se samo kupola iii sa-
gadanja prvim prolektilom kada se koristi mo top [svedski lovac tenkova UDES XX20).

DVOBOJI
Naprlmjer, moze se naciniti anahza djelo-
vania protiv NATO cilja od 2.3 m' i protiv
manjih ciljeva kao sto je tenk koji se nalazt
iza prirodnog zaklona na zemljistu, a samo
mu se vidi gornji dio kupole, Program anali-
ze Ima mogucnost crtan]a krivulie kada se
potpun sustav za upravlianie vatrom.
Poslije prikuplianla dovoljno podataka za
gadanje, poslije ispaljlvanja velikog broja
projektila 105 mrn-moguce bi bilo nacrtati
stvarne krivulje vjerojatnosti pogadanja pr-
vim projektilom urnjesto teorijskih krtvulia
Drugi tenk u dvoboju se prtbllzava prvom
tenku i predstavlia standardni cilj velicine
2,3 m' Tenk u' obrani puca prvi,
2. Oba tenka su u pokretu, Jedan drugog
promatraju, dolazi do kratkog zaustavlianja
radi otvarania vatre i dvobola,

OKLOPNJAKA
paljba iZ tenka otvara s djelomlcno ne-
ispravnim sustavom za upravljanje vatrom.
Naprimjer. senzor bocnog vjetra moze biti
unisten potpuno iii djelornicno i da.je poda-
tak o nultom bocnorn vjetru iii pogresan po-
datak racunala,
Ucinci bojnih gadania su svakako bolji od
proracunatih, jer u statisticko] anallzi racu.
nalo prihvaca sve pogresne iZvore i izracu-
nava srednje kvadratno rjesente.
U toku bojnog gadanja sve greske nece bi-
ti na razini odredenoj u svrhu maternaticke
3. Jedan tenk napreduje, promatra i napa-
da drugi tenk na obrambenom polozaiu, koji
je zaklonjen prirodnom preprskom U ovom
slucaju tenk koji vrst napadaj i koji je pot-
puno izlozen puca prvi.
U sva tri soenarija tenkovskog dvoboja

·c
anallze, niti ce se sve greske sloziti kako bi razmatra se, kao osnovno, uclnak prvog
a grafikonima od l do 4 date dale ciljnicku tocku za najgori sluca], otvarania vatre [er o njemu najvise ovisi
su teorijske krivulje nacrtane Medutim, teorijski izracunata krtvulia na opstanak tenka u borbi,
za jedan tipicni sustav za sl, I (105 mm proiektil APDS ispaljen na cilj Matematickim putem je ornoguceno da
upravljanje vatrom, koji se ko- od 2,3 m'] uzima se kao referentna krivulja snage odrnjere top 105 mm protiv topa 120
ilj ovog napisa je ukazati na rojatnost unlstenja [ednom granatom za tipican suvremeni sustav za upravljanje m111. debeli celicni oklop protiv lakog oklo.
vjsrojatnost opstanka borbenih razllcite kallbre topa, risti s ozljebljenim topom 105
mm. koji ispaljuie potkalibarne vatrom, pa. tanke celicne ploce ili aluminijskog oklo-
tenkova u dvobojirna pojedi- U ovoj se analizi pretpostavlja da oba pa
nacnih tenkova u razlicitim uv- ka u medusobnom dvoboju ispaljuju po protuoklopne projektile {APDS) iii kumula-
U ovom ce se napisu razmotriti samo
jetima djelovanla, Kao prvo, barrio streliivo, ciji projektili imaju ve tivne projektile (HESH), protiv pokretnih i OPCI PLAN DJELOVANJA PRI ograntceni bro] slucaleva, bilo s topom 105
potrebno [e uzeti u obzir razlike brzinu 1 djeluju na c-ilj kinetickom ene nepokretnih ciljeva. TENKOVSKOM DVOBOJU mm iii s topom 120 mm. Ako cilj skriven iza
koje postoje medu tenkovirna, jer oni mogu [om, U svim slucajevima donia krivulja poka-
zuje unaprtied prognoziranu vjerojatnost Drzi se da postoje 3 osnovna plana djelo- prirodnih zaklona na zemljistu predstavlja
imati razlicite konstrukcije tijela i kupole, kupolu veticine tenkova LEOPARD-2 iii
pa se zbog toga javljaju i razlike u velfcini Suvremeni borbeni teukovi su opreml pogadanja prvim projektilom kada opera. vanja {scenarija) za tenkovski dvoboj:
suvremenim sustavorn za upravlianie tor raspolazs samo s Jaserskim daliinornje- I. Jedan tenk se nalazi na obrambenom CHALLENGER,tada se uzima dace kalibar
tenka kao cilia, topa koji ih gada biti 120 mm. U svim osta-
trom, koji se sastoji od balistiekog racun1 rom, bez racunala i ostalih senzora. polozaiu, zaklonien prirodnom preprekorn
Osirn toga. tenk mo:ie biti zaklonjen iza u koji se ulazni podaci mogu uvoditi
neravnina zemlilsta pa predstavlja manji matski iii rucno, .
cil]. u balisttcko] [ednadzbi najznaca.jnljl
clan daljlna do cilja, koja se kod suvre
· Vjerojatnost pogadanja prvim pogotkom i nib tenkova mjeri laserskirn daljinomje
vjerojatnost opstanka nakon prvog pogotka s toenoscu od ± s m. Dakle, preciznost g,
-~
15 cs I_L_+_,,q>~
q9
1
moraiu biti odredeni za svaki tenk u dvobo. nja tenkovskog topa najvise ovisi o toen ]O>OE 0,7 I
ju, a moraju se uzeti u obzir i brojke za vje- izmjerene daljine do cilla,
Za opstanak tenka u borbi, ' oa. roC: as I
.
pored niza cimbenika na <n ~ 0,5 I
TENK LEOPARD,ABRAMS I CHAL· g O)Q4 j
prvo mjesto dolazi Znacajke T-72 M-84 I 2 M1 LANGER
-~ § 0,3 I•
vjerojatnost pogadanja MST
Opseg mjerenja udaljenosti ~ ~ q2 ---.·- .,..
prvim pogotkom i laserskim daljinomlerom [m] 500-4000 t200- 1 OOOOl 200-8000 I 200-8000 > o,,
vjerojatnost opstanka nakon Tocnost mjerenja
0
0 q5 ,p \S 2,0 ·2,5 3,0 3.S ~.s \0 \S 2J:) 2,5. 3,0 3.S
± 10-15 ±5 ±5 ±5 ±10
prvog pogotka. udallenosti [m] Udaljenost (km) Udaljenost (km)
SI. 1. Grafikon vjerojatnosti pogadanja prvom granatom. SI. 2. Grafikon vjerojatnosti pogadanja prvom granatom.
Potkalibarska pancirna granata 105 mm, cilj nepokretan Potkalibarska pancirna granata 105 mm, cilj pokretan.
Ostali clanovi balisticke jednad:ibe koji I ka, temperaturi baruta, istrosenosti cij
utjecu na preciznost gadanja iz tenkova su. · topa, brzini cilja i u12ravljackom signal1
- nagib ramena kolijevke topa, Na osnovu svih ov1h p.odataka racun
- bocni vietar, izracunava balisticku jednadzbu za poseb1
·' tlak zraka, izabranu vrstu streljiva (korigirani tabli,
- temperatura zraka, kut i kut pretjecanJai te se top postavlja
- temperatura baruta. ))olozaj koji osigurava najvecu vjerojatn,
- istrosenost cijevi topa i pogotka cilja prvim projektilom.
- brzina cilja. Vjerojatnost pogadanja cilja prvim p1
Balisticko racunalo naicesce koristi mi- jektilom je vrlo vazna iz sljedecih razh
kroprocesorsa 16 iii 8 bita s odgovarajucim najekonomicnije trosenje streljiva. uci
programirna (software) za izracunavanje iznenadenja i osiguranje vlastitog opsta
ballsticke [ednadzbe, Obicno postoji kompleksan program
Bacunalo memortra podatke o streljivu u cunala koji omogucava sustavu za upravl:
obliku koeficijenata koji opisuju Jet svakog nje situacijeda
nje vatrom preko svog uredaja za unOI
(plotera) automatski nacrta k
tipa streljiva, a koje je memorirano u ROM vulju vjerojatnosti pogadanja prvim proje.
memoriji racunala
tilom na temelju daljine do cilja za svaki C;S 1,0 1,S i,o i:, 3,0 l5 l,0 \S 2,0 2.5 3,0 3,5
Kada je daljina do cilja izmjerena laser - streljiva. Udaljenost (km) Udaljenost (km)
skim daljinomjerom. ona se automatski uvo. Program se moze prilagoditi tako da SI. 3. Grafikon vjerojatnosti pogadanja prvom granatom. SI. 4. Grafikon vjerojatnosti pogadanja prvom granatom.
di u racunalo. u koje jos dolaze podaci o po. mogu izmijeniti odredeni ulazni uvjeti i 01 Granata kumulativna 105 mm, cilj nepokretan. Granata kumulativna 105 mm, cilj pokretan.
lozaju cijevi topa, bocnom vj,ru. tlaku zra. crtati krivu!Je za razlicit.e vjerojatnosti

___HRVATSKI VOJNIK HRVATSKI VOJNIK

44 1992. 45
 oklopna borba oklopna borba

Kada se usporede odnosi vjerojatnosti op- izlozena, tenk koji prvi otvori vatru ima do- S povecaniem udaljenosti do cilja, viero-
stanka oba tenka na grafikonu (st..9i pred- bru vjerojatnost opstanka kako je to prika- jatnost opstanka tenka u obrani iza prirod-
nost je uocljiva na strani tenka koji prvi zano na slici 10. nog zaklona. koji je drugi otvorio vatru, po-
vecava se do maksimuma do udaljenosti od
I•• Qat-~
"'<
-... otvara vatru.
Prednost je najveca na udaljenostima do
U trecern scenariju pretpostavlja se da je
oko 1500 m.
~ E 07 potpuno izlozeni napadacki tenk uctnio pro-
~o • 1500 rn, Na grafikonu se vidi da kupola tesko Iznad ove daljine vjerovatnost opstanka
matranje neprijateljskog tenka [nalazi se
~~ Q61 l~S~ •• oklopljenog tenka CHALLENGER sa svojim iza prirodnog zaklona] i napadacki tei'ik je se smanjuje. Tenk u obrani iza prirodnog
~oo~ cs topom 120 mm. ima vecu vjerojatnost op- uspio prvi otvoriti vatru. zaklona je naoruzan toporn 120 mm
Samo iste krivulje se dobivaju kada tenk u
stanka na svim daljinama do cilja nego dru-
Seo,,
§! ~ q31
, ,
\
~~
•
I l~~---
Kupola tanka »challenqer«,
'J ge kupole. uglavnom zbog vece rnogucnosti
topa 120 mm u odnosu na top 105 mm.
Izvrseni su proracuni za slucaieve kada je
protivnik iza zaklona (tenk CHALLANGER
obrani iza prirodnog zaklona izlaze kom.
paktnu kupolu iii kupolu vrlo niskog profila,

~
~' .,o.~ I I =:::::-- ' =:::, ~~:£ I i 1 ~ 0.-nEl
~! ·-~)~
o Q5 \0 1,5 ?,O ?,.S 3,0
Udaljenost (km)
3,.5
[1 ~~--3
Kupola vozila HSTV- L
1600 I
1

. Top iznad kuoole,

SI. 5. Grafikon vjerojatnosti pogadanja prvom granatom
za ciljeve razlicitih velicina. SI. 6. Dimenzije kupola (mm) koje se koriste u
analizama vjerojatnosti pogadanja prvom granatom.

lim slucajevima uzirna se u obzir top 105 I na rnedusobnom odstojanju od 1 do 2 km,
rnm.
SMANJIVANJE VJEROJATNOSTI
POGAOANJA
Na slici 5 pokazane su tri krivulje:
Gornja krivulja je pohavljanje krivulje iz ·
grafikona na sl. 1, a to je krivulja vierojatno.
sti pogadanja prvim projektilom za top 105
mm sa potpunim sustavom za upravlianje
vatrom protiv nepokretnog cilia velicine 2.3
rn',
Iscrtana povrsina u sredini grafikona s je
opseg krivulja vjerojatnosti pogadanja pr-
vim projektilom za situaciju kada je napa-
dacki tenk skriven iza prirodnog zaklona na
zemljistu u obrambenom djelovanju, a po-
gledu protivnika je izlozena samo kupola.
iznad kupole iii kompaktna kupola bez
! ovisno od toga da Ii je cilj kupola vece velici. sade.
I
ne iii manja kompaktna kupola.
Na st. 6 pokazane su dimenzije kupola ko-
Teorijski, cak i na maloj udaljenosti do
lja od 500 m, vjerojatnost pogadanja p QS \0 1,5 2.0 1,5 3,0 3.5
je su koristene za dobivanje krivulja viero- projektilorn ovakvog komapaktnog cilja
jatnosti pogadanja prvim projektilom u gra- , samo 15%, a na udaljenosti od 1500 m ona Udaljenost (km)
fikonu 5. , smanjuje na 5%.
SI. 8. Grafikon vjerojatnosti opstanka za razlicite tenkove
Do drugog stupnja smanjivanja vjerojat- Takoder je potrebno nacrtati krivulje SI. 9. Grafikon koeficijenta opstanka za protivnike iz
koj prvi otvore vatru iz zaklonjenog poloiaja protiv
nosti pogadania prvim projektilom d?Jaz~ \-ojatnosti unlstenja jednom granatom grafikona na slici 8.
kada se ~111 u_ ~bhku P.un~ kupole zarmjem razlicitim daljinama do cilia, za topove 1
potpuno izlozenoq tenka.
vrlo mahm ciliem koji bi predstavljao top 120 mm pri gadanju ciljeva s jakim celil:
ugraden iznad kupole, top koji se podize iii taki~ okloporn. ·
Takvi podaci su povjerljivi, pa se kri
na grafikonu 7 (koje nisu u potpunosti
10 ~lOO
cizne], mogu koristiti za Izracunavanje ro • C: I I I I ., !
>Cl) (1)
;::1-~~ nadzbe opstanka i mogu se dobiti brojke
opstanak koje se mogu upotrijebiti za us1
redivanje sansi tenka u tri navedena see;
rija.
~
i· ~~
0
0,9
1-----~-_-T_e_:n_k_k_o_1'i

iii Cpl-------"-
1
~p-rv-i -otv~?r-a_-':_-a-_t!:....____,-u---<I
• ,
(1)
iii
Q.
0
-~
90
110
70
I
\
\ I
I

'
I i l
--·-
I

i
0,81 '§ ~ ---4--4-- Moze se vidjeti da je od zivotnog zn iii 60
Na vrhu ovog opsega krivulja je krivulja
vjerojatnosti pogadanja prvim projektilom - O> prvi ispaliti projektil u tenkovskom dvo g 0,5 I
0
£ so \ :
. I

velike kupole kao sto je kod tenkova LE- o,7 I £ o

:g I
E -...:....-..i.-~-=~--'--.-J
120 mm protiv
-
'5' 0,4
! I I I
-~· 40
\; •
I

\ : ! . l
OPARD-2 i CHALLENGER, a donja granica sva tri scenarija se pre
.
U
-~~ teskog celicnog <i> 0,3 -~ )0
opsega krivulja predstavlja krivulju viero. 1\ I :
I
>-~~1~4 :~~.
stavlja da je tenk koji je I
jatnosti pogadanja prvim projektilom kom.
paktne kupole niskog profila kao sto je ku.
0,61 ~ -~ I
osi->·.105 mm protiv ' \ I
oklopa
I ispalio projektil to izveo
voljno prije protivnika, k
cQ) 10 I "-.. : I
I
I : .
·-
pola arnerickog vozila HSTV-L . teskog celicnog bi potkalibarni pancirni
'5'
0 I '?'-- I I I !
Na polovlni opsega krivulja bile bi"kupole o,, oklopa -:\..-"----l jektil (APDS) stigao do 0 0,5 1,0 \S 2,0 2.S ro l,S ~ 0 0,5 1,0 1,5 2,0 Z:, 3,0 as
0
srednjih vellcina, kao sto je kompaktna nje. prije nego sto protivnik ispali projektil Udaljenost (km) ~ Udaljenost (km)
macka kupola tvrtke -Bheinrnetall, sa ten-
kovskim toporn malog trzaja, posadorn od 2
·Q) . I :'\.~~ Ako oba projektila budu na putanji u
vrijeme, takva situacija se ovdje ne anal SI. 10. Grafikon vjerojatnosti opstanka dva potpuno
clans i uredajem za automatsko punjenje ra. izlozena tenka-s topovima 105 mm pri kratkom SI. 11. Grafikon koeficijenata opstanka za grafikon na slici
topa. Bez obzira sto dobar sustav za upravljan: zaustavljanju. 10.
vatrom povecava vjerojatnost pogadar
Najniza krivulja predstavlja vjerojatnost 0,11------+-----'-_..;.--~ prvim projektilom [grafikoni na st. 1 do
pogadanja prvim projektilom topa 105 mm.
kada on gada vrlo mali cilj, npr, tenk kojem o-------....___. .,__ ___, znacajnije je da brzo riesenje proble Pri ovoj analizi mora se voditi racuna da iii LEOPARD 2) i vidi mu se samo kupola: I Dakle. vrlo je vazno cinit! analize vjerojat-
se iza zaklona na zernliistu vidi samo top i
ciljnicki sustav.
Q5 \0 \S ~O 2,5 ),0 45
upravljanja vatrom ornoguci open
ispaljenje projektila za 2 puta krace vrije
nego bez pomoci sustava za upravljanje
le grafikon na sl. 7 hipoteticki postavljen, a
da tocnost grafikona na ·slikama 8 i 9 ovisi l
kada je to kompaktna kupola firme -Bhe-
inmetall-, kada je to kupola niskog profila I
nosti opstanka tenka u borbi i rezultate
analize koristiti za takticku izobrazbu posa-
Analiza pokazuje da do prvog stupnja
smanjivanja vjerojatnosti pogadanja prvim
projektilom dolazi kada se tijelo protivnic,
Udaljenost (km)
trom. sto predstavlja cirnbenik koji je naj
zni]! za opstanak u dvoboju.
od vjerodostojnosti grafikona na slici 7.
Kada se koeficijent vjerojatnosti opstanka
za oba protivnicka tenka ucrtaju na grafi- I
I
vo~ila HSTV-L iii te~ iza prirodnog zaklona
a ima top ·ugraden iznad kupole.
. .. . . . . .
j
•
I
da tenkova .':1 borbi. .
Na ta] nacm posada tenka uvida kako se
tenk treba kretati u borbi, kako treba kori-
kog tenka nalazi van vidnog polja. Promjene
SI. 7. Grafikon vjerojatnosti unistenja Stvarne velicine za vjerojatnost ops kon (sl 9i oclgledno je da sustav s topom Na vrlo maloj daliim potpuno izlozeni stiti prirodne zaklone i uocava sve vaine
oba tenka u dvoboju mogu se izracun 1 tenk ima manje od so% sansi da opstane u cirnbenike koji utjecu na opstanak tenka u
u velicini kupole daju razlicite krivulje vie- jednom granatom razlicitih
na grafikonu (sl. 8) su nacrtani rezultati
iznad kupole ima najbolji koeficijent op-
stanka. I dvoboju i ova je brojka neznatno povoljnija I borbi. ·
rojatnosti pogadanja prvom granatom, koje
se razlikuju za oko 10% za tenkovski dvoboj
vrsta ciljeva.
tenk, zaklonjen iza prirodnih zaklona
zernljistu, koji prvi otvara vatru.
U drugom scenariju tenkovskog dvoboia,
gdje su oba tenka izvan zaklona i potpuno I
od sansi J)rotivnika iza prirodnog zaklona,
ako otvon vatru kao drugi.
I
I
MARKO KRIZOVEC

HRVATSKI VOJNIK HRVATSKI VOJNIK

46 ~i 13. 5. lipnja 1992. 47

RAT U HRVATSKOJ
I, FRANCUSKA
V V
SKOLA MISUENJA
Kako je hrvatski domovinski rat rezrusio erheicne postavke
qeopoliticklh promistjenj«
svecano] dvorani muzeja
U
Mimara ugledni francu,
ski sociolog Alain Joxe,
sef katedre za sociologiju
obrane na EMESS-u i
CIRPES-u, odrzao je 25. i
26. svibnja predavanje na temu -Nove
dimenzije sigurnosti u Europi u nasta,
iantu- i -Strategija srednjih sila u Eu-
ropi-. Dvodnevno predavanje organi-
zirao je Francuski institut u Zagrebu, a
odrzano je pred nevelikim auditorijem
jednog broja hrvatskih intelektualaca,
sveucilistaraca i dielatnika Ministar,
stva obrane Republike Hrvatske.
Polazna teza u predavanju Alaina
Joxea posla je od konstatacije da je
voina komponenta zapadnog svijeta
ostala, isceenucem komunizma i Sov-
jetskog Saveza bez adekvatnog protiv,
nika. Nestanak protivnika Javlja se
kao problem koji Ima svo] sigurnosni
aspekt glede kolektivne sigurnosti Eu-
rope.
Osnovno pitanje naime glasi. Kako
definirati Europsku sigurnost? Ovo pi-
tanje moze se postaviti i obrnuto. Kako
zapravo definirati Europsku nesigur,
nost? Alain Joxe odgovor na ovo pita..
nje vidi u cinjenici otvorenosti Europe.
- Raspadom bipolarnog modela
svijeta otvorio se prostor za srednje Si-
le - Francusku, Njemacku, Veliku Bri,
taniju, Italiju, pa oak i Spanjolsku. Moc
ovih srednjih sila ipak je ublazena po-
stojanjem EZ.a., ali to nije dovoljno da
bi se u Europi zatvorio novi kolektivni
politicki entitet. Rezultat Je toga da t
dalje djeluju nacionalns politike zema-
lja, a sadasnji trenutak je zapravo pri-
jelazno razdoblje ka mogucnosti ostva,
renja. Europske politicke zajednice.
Otvorenost Europe izaziva dakle i st.
gurnosnu nelagodu koja nije gecpoli-
ticke prirode nego je izraz nedostatka
cvrstog identiteta Europe. Potrebna je,
dakle, nova definicija Europe. kola ce
se razlikovati od dosadasnjih dualnih
odnosno manihejskih podjela na istok
= zapad, sjever-jug. Europa ulazi u
raspra
. Joxeu ne proizlazi iz emocija nego iz
I Na pristojna ali i neizbjezna pitanja
novu slozenost i nije moguce ocekivati
· nove brze formule prtzeljkivanog i na-
viklog europskog politickog komfora.
Alain Joxe uoeava tri moguca srnje,
ra krize europske kolektivne sigurno.
sti, koja se kroz slczenost Europe mozs
sagledavati kroz vrijednosnu triadu,
sloboda, bra.tstvo i [ednakost,
Iz nesirnetricnog preferiranja neke
od ovih vrijednosti na kojoj bi se vrsila
nova integraoija i identifikacija Euro-
pe, proizlaze tri modelska tipa krize
. kolektivne slgurnosti.
Prvi Je Eu r oat I anti z am . koji
Ie projiciran iz iskustva i moci angle,
americkog svijeta, a njega vojno-poh,
ticki pokriva, sada jedina globalna
svjetska velesila SAD. Identitet Europe
definiran je geopolitickom slikom slo.
bodnog trzista. Ide se ka potpunoj de-
etatizachi, a sve oacije su jednake gle-
de trzisnih zakonitostt, a u kontekstu
trzisne razvijenosti, neke su ipak jed-
nakije, sto rnoze otvoriti nove cikluse
krize kolektivne sigurnostf.
Drugi je model Mi t t -
e I e u r op e.i z m a gdje procesu inte-
gracije umnogome proizlaze iz geopo.
litickog iskustva Njernacke. Istovrerne,
no su prisutni procesi autonomije i
spajanja zemalja. Takoder se. istovre,
rneno, uvazava pravo na secesiju i
agregaciju. U pozadini je dominantno
njemacko poimanje nacije kroz fede-
raciju za razlfku od francuskog po-
imanja nacije preko unitarne drzave,
Osnovni problem ovog modela je u to-
me sto je okupljanje laendera, tj. povi-
jesno oblikovanih zernalja nejasno gle-
de prostornih i vremenskih kriterija.
Javlja se pitanje sto je s demokracijom
u pojedinim zemljama? Odnosno pita-
nie. Da Ii u buduct -europski Raih«
rnogu biti agregirane i nedemokratske
zemlje odnosno rezimi?
Treci modelski tip integracije Euro-
pe koji rnoze otvoriti sigurnosnu krizu
je E u r o m e d it e r a n i z a m .
I
HRVATSKI VOJNIK
48
. prema njegovom misljenju defanzivan
u Je rijec o modelu m
T
ce integract je i defini
nta europskog identit.e·
preko povezane mre
formalnih i neformaln
grupa i institucija na t.e
lju njihovog grupnog interesa, 0
model najvtse je prisutan u talij
skom drustvu, ali uspjesno prodire i
ostala europska drustva, U europski
drustvirna, posebno na iugu Europe,
sada i na istoku, javljaj u se mocne gr,
pe kao svojevrsne sofisticirane mafil
koje imaju golemu moc i utieca]. U to
slucaju se i moraju redefinirati i :i:
movi korupciie i mita kao gospod
ske kategorije.
Sva trt modela dugorocno destabi
ziraiu Europu i time izazivaiu i kri
europske sigurnosti. Alain Joxe rje
nie vidi u francuskom modelu k,
proizlazr iz tzv-. francuske skole mislj,
nja. Prema Joxeu francuska skola m
sljenja Ima uvijek u vidu jedinstvo sl1
zenosn pa je ona prakticno naiprim]
renija europskoj sltuaciji, On smai
da ova] model uvazava iskustvo s
naroda kao znacajno, te da svaka ze
lja mora · promtshatt vlastiti mod
obrane u kontekstu europske sigurn
sti.
Joxe takoder srnatra da [e jedin
1
ovaj model geopolitickog promisljan]
u sigurnosnom pogledu defanzivni1
obrambeni model. Ovakav model pre,
ma Joxeu, iskljucuje pojavu rata koji,
se ne bi mogao kootrolirati iii razuml
jevati s pozicije neke •univerzalne eti-,,
ke«. Alain Joxe iznio je takoder stav da.1
cak i francuski nuklearni potencij&t
ima bitno drugaciju geopoliticku pa 1:
moralnu tezinu od ostalih nuklearnib
potencijala. na europskom tlu. Francu.
ski nuklearni potencijal iskljucivo je
i predstavlja samo odgovarajuci ekvi-
valent realooj opasnosti za kolektivnu
sigurnost Europe.
Zbog svega toga Mir je potrebno
octrediti teritorijalno. bas kao sto se i
Rat odreduje teritorijalno. lmajuci u
vidu univerzalnost nekih etickih prin-
cipa na kojima se mora temeljiti mir
iii kontrolirati i razumijevati rat, Alain
Joxe tvrdi da je europsku kolektivou
sigurnost mogu6e izgraditi preko spo-
menl!tog modela temeljenog na uni-
verzalnom principu i uvjerenju da je
moguce •bratstvo naroda u prostoru«.
Ovako shva6eno •bratstvo• prema
univerzalnog principa i postaje geopo-
liticka kategori]a.
z cjelokupnog nastupa i izlaga..
I
nja Alaina Joxea evidentno pro- o razlozima kasnjeoja europskih ze-
izlazi frankofonska geopoliticka
slika svijeta i Europe utemeljena
na vrijednostima francuske gra-
danske revolucije, i odredena
kasnijim idejnim geopolitickim i rat-
nim zbivanjima na europskorn konti-
nentu.
Vidljivo je nesnalazenje pa i odrede-
na nesigurnost nastala ocitim razbija-
njem ove geopoliticke slike, prvenstve- , vjesto je razotkrio njegov prethodnik u
no ratnim zbiva.njima u Hrvatskoj i Zagrebu francuski intelektualac Alain
Bosni Hercegovini. Rijec je, dakle, o po- Finkelkraut.
1991.
raspra
kusaiu da se u vojno-politickom smislu
ne izgubi dosadasnja pozicija Francu-
ske, sto ce ocito biti tesko, a cega je
svjestan i sam predava.c. 0 tome naj-
bolje svjedoci i odredena nesigurnost
u definiranju ovih sudbonosnih pita-
nja pa je primjerice i sam Joxe dopu-
stio mogucnost da je tu mozda ipak ri-
jec o francuskom •labudem pjevu« ge-
opolitickog promisljanja Europe.
Alain Joxe imao je_u Zagrebu doista
tezak i deUkatan posao. Trebao je, na-
ime, u glavnom gradu Hrvatske poku-
sa.ti objasniti sto se to zapra.vo zbiva s
Europom i kako je neocekivano krvavi
oslobodilacki rat Hrvata protiv veliko-
srpskog imperijalizma u potpunosti
razrusio vec 200 godina ustaljena ge-
opoliticka promisljanja tzv. •francuske
skole misljenia•.
malja i posebno Francuske u prizna-
nju Hrvatske i jasnoj' osudi agresora.
Joxe je posegnuo za francuskim ge-
opolitickim shemama i tzv. •univerzal-
nim etickim principima«. Da su price
o •univerzalnim etickim principima•
kojima se pokusala odrzati i Jugosla-
vija kao mini imperij velike Srbije, obi-
can politicki celofan u kojem se nalazi
lose prikriveni imperijalizam velikih,
HRVATSKI VOJNIK
49
Da bi se imperijalna svijest odnjego-
vana u velikim metropolama. u ozrac-
ju novih civilizacijskih stremljenja i
nagnuca malih zajednica, razotkrila u
svojoj povijesnoj potrosenosti. ovdje u
Hrvatskoj trebalo je golim zivotima i
potocima krvi zaustaviti jednu od naj-
razornijih ratnih masinerija suvreme-
ne Europe.
Sada kada je monstrum, proizveden
1918. godine u Versajskim geopolitic-
kim radionicama, zaustavljen od Hr-
vatske vojske i kada on sada. prijeti da
proguta citave narode Balkana. i pro-
izvede tragediju sirih razmjera. pot-
.rebno je stvar nekako raciona.lizirati.
Sada se prizna.je da je Jugoslavija
umjetna. konstrukcija no da je ona
ipak imala svoju geopoliticku tezinu,
vecu od manjih drzava koje ce nastati
na njenom .tlu.
Razara.nje i zlocini u Bosni i Herce-
govini ne mogu se razumjeti niti
opravda.ti nikakvim univerzalnim etic-
kim nacelima., pa je konacno sada i
ova skola misljenja. rezim u Srbiji na-
zvala. zastra.sujucim vojno-politickim
strojem.
Svjestan da tek oslobodilacki rat u
Hrvatskoj definitivno rusi njihovu Ju-
goslaviju, ova. skola misljenja pokusa.
va spasiti MIR, tj. ustaljeni europski
politicki komfor izgraden na cinizmu
tzv. »univerzalnih etickih principa«.
Samo veliki. dakle, mogu nesto podu-
zeti protiv .nereda svijeta• i sve njiho-
ve ra.tne akcije i geopoliticke kon-
strukcije mogu imati opravdanja uni-
verzalnih etickih principa.
Tu propalu geopoliticku i vojno-poli-
ticku sliku Europe srusio je na. nasem
prostoru nitko drugi nego ,Hrvatski
vojnik. To se desilo unatoc tome sto
nitko u Europi i svijetu. te ni jedna
mocna. institucija svijeta nije predvi-
djela dace goloruki Hrvatski narod bi-
ti spreman iznijeti vojnu pobjedu pro-
tiv do zuba. naoruzanog velikosrpskog
imperijalizma.
Zato otuzno zvuci i tvrdnja. Alaina
Joxea koji eticku univerzalnost fran-
cuskog strategijskog promisljanja do-
kazuje rijecima da su i francuski povi-
jesni junaci eticki junaci, a ne etnicki.
Tko se odmah nece sjetiti onog srp-
skog psihijatra.. ratnog zlocinca Jova..
na Raskovica koji je u predvecerje zlo-
cina i genocida u Hrvatskoj izjavio za
velikosrpski pOliticki pokret da je etic-
ki, a ne etnickt
Bilo je to doista korisno predavanje.
Sigurnosna nelagoda i geopoliticki
strahovi velikih, uvijek mogu biti zna-
koviti i u promisljanju sigurnosne bu-
ducnosti i malih zajednica posebno
onih koji su svojom oslobodilackom
borbom i kolektivnom voljom zauvijek
izmijenili europski geopoliticki pejzaz.
IVAN BES
 savjeti kemijski rat
/

DEZINFEKCIJA VODE SMRT-·IZ

Gospodarenje vodom i osiguranje dovoljne kolicine zdreve,
pitke vode za vrijeme posebnih -okolnostl, kao sto su rat i
KUiALICE
elementarne nepogode, postaje jedna od glavnih zedece
cjelokupnog stenovnistve. Razvoj kemijske industrije
prouzrocio je (zlo)uporabu
znanstvenih dostiqnuce u

S
va voda na zemlji dolazt
od oborina tj. klse, snijega,
leda, kao i faze zatvore.
nog ciklusa njenog vjec-
nog kretanja isparava-
Metode i sredstva dezlnfekcije vode:
Za dezinfekciju vode koriste se fizi- vojne svrhe
kalno kemiiske metode dezinfekcije.
Metode dezinfekcije vode rnozemo po-

K
njern, kondenza.cijom i precipitaciiom, dijeliti na: oristeci u pomorskim bitka-
ma protiv Perizilanaca
- terrnicke metode, -Orcku vatru-, start su Gr.ci, Izmedu dvaju ratova, :2:eoevskim protoko-
Voda je osnovna ztvotna namirnica - metode koje upotrebljavaju [aka bljavati bojne otrove. Vee 1916. godine. i sa-
neophodna za odrzavanie ztvota na oksidacijska sredstva (klor. ozon], dakako, potpuno nesvjesno veznici i centralne sile. bojne otrove masov- lom iz 1925. godine ponovo je zabranjena
zemlji. Ona je takoder jedan ekonorn- · - oligodinamske metode, bili zatocenici uporabe nece- no upotrebljavaju u bitkama kod Verduna i uporaba bojnih otrova. No, kao i mnogo pu-
ski resurs koji nam stoji na raspolaga- ga. sto se danas zove kemijski rat, odnosoo na rijeci Somi. Od otrova su koristeni fo. ta raoije, ona je izigrana od stra~e raznih
- fizikalne metode [ultrazvuk. jedan od najgrubljib i najnecovjecnijih obll- driava. Tako su u talijansko-etiopskom ratu
nju u ograni6enim kolicinama pa do- U'V-zracente, ultratiltractja] zgen i difozgen, ali ucinci nisu bili slicni oni-
bro gospodarenje vodom treba postati ka borbe izmisljeoih u ratnim Jaboratorija- ma iz Belgije, jer su zastitne mjere sada vec Mussolinijevi zrakoplovci doslovno unistili
opes pravilo prthvaceno od sviju nas. Medu sredstvima za dezinfekciju vo- ma do danasnjeg dana. U kemijskom se ratu kud i kamo kvalitetoije, a koncentra.cija par tisuca Etiopljana pomocu kemijskih
Gospodarenje vodom i osiguranje do- de, naicesce se upotrebljava klor. Klor: koriste,bojni otrovi, zapaljiva sredstva, dim- otrova nije uvijek bila dovoljoo velika. lpak. sredstava izbacenih iz zrakoplova. Slicnim
voljne kolicine pitke vode narocito do- i njegovi spojevi naicesce se upotre- ne materije i biljni otrovi. Ove pot-0nje su bojni su otrovi bili vrlo opasni za obitoog su se metodama koristili i Japanci tijekom
lazi do izrazaja za vrijeme posebnih .bljavaju kao sredstvo za dezinfekciju najuspjesnije koristila indijanska plemeoa pjesaka u rovu, topnika na vatrenom polo- desetgodisnjeg japanskog-kineskog rata.
okolnosti kao sto su rat i elementarne vode bilo da se radi o dezinfekciji ma- nu klora izrazenog: u mg/ I kojeg u borbi sa bijelim kolonizatorima. Neka su zaju i pucanstva u sklonistima otvorenog ti- (1931.-194lJ
nepogode (poplave, suse, potresi, epi- lih kolicina vode, u doma6instvu iii na potrebno dodati vodi do pojave rezid1 plemena, poglavito protiv Spanjolaca u Ju- pa Najcesce SU bojni otrovi pustani u valu, U II. svjetskom ratu bojni otrovi nisu upo-
demije, pozari]. terenu, bilo dezinfekciji velikih kolici- alnog klora, Rezidualni klor predsta.• inoj Americi. te Eogleza u Kana.di, koristila i ali se vremenom potioju koristiti i kemijske trebljavani, osim bitke na Kercu, od strane
na vode u vodovodima, lja koncentraciju klora izrazenog otrovni dim. l sve negdje do pred kraj pro- granate i kemijske mine koje se izbacuju iz Nijemaca, ali i ta<la u maojem obimu. Ni-
Za zadovoljenje covlekovlh potreba. mg/t klora koja je zaostala u vodi - sloga stoljeca, ovo su jedini primjeri upora- topova. odnosno minobaca.ca.Ovi izumi cine jemci su imali kemijsko oruzje, ali ga nisu
potrebne su velike kolicine vode. Na Na veliku primjenu klora i njegovih vtsak nakon reakcije klora s tvar ba bojnih otrova. No, krajem 19. i pocetkom koristili zato jer u prvoj fazi rata nije bio
spoieva utieoala je laka nabava ele- kemijsko oruzje jos opasnijim, jer vremen-
selu one iznose so litara po stanovniku, koje se dadu oskldirati u vodi i nak, 20. stoljeca, dolazi do naglog razvoja kemii- ske prilike vise nemaju utjecaja na njegovu potreban, a kasnije ga se nisu usudivali upo- 1'
dok u gradovima poput Zagreba one mentarnog klora i njegovih spojeva, zavrsenog procesa dezinfekcije v, ske industrije i raznih otrovnih materijala treblja vati, zbog saveznicke nadmoci. Jedino
mogucnost skladistenja potrebnih prt- uporabu. Cesto se, naime, znalo dogoditi da
se penju na 200 litara po stanovniku, Kocentracija- rezidualnog klora k koje neki vojni krugovi pokusavaju uporabi- se uslijed promjene vjetra. otrovni val vrati su se koristile velike i dugotrajne dimne
cuva za duze vremensko razdoblje. se u granicima od 0.3 mg/ 1 kod n, ti u ratne svrhe. Srecom, mooge su zemlje zavjese i pokriva.ci, prilikom forsiranja rije-
onima koji su ga poslali. Medutim, upora.- ·
Covjek upotrebljava tri vrste voda. mogucnost prilevoza, [ednostavnost malnih uvjeta do 0.5-0.8 mg/I u pose pravodobno spoznale opasnost koju pred- born minobaca.ca i topova, ovi su problemi ka i izvodenja pomorskib desanta. Takoder
atmosferske, povrsinske i podzemne, rukovanla (nije potrebna posebna nirn uvjetima (rat, epidemije, i dr], stavlja kemijsko oruzje. pa je na njihovu ini- su koristena i zapaljiva sredstva prilikom
Za osobnu upotrebu !Judi skoro uvijek strucnost], dozirania i• rnierenta njego, gotovo nestall. Ipak, do novih problema do- . saveznickih bombardiranja njemackih gra-
cijativu. Ha.skim konvencijama iz 1899. i 1907. lazi pojavom oajopasnijeg bojnog otrova to-
koriste povrstnske vode. Medutim, bas ve koncentracije. Rad postrojenja za Vrijeme potrebno za dezinfekci: godine. zabranjena uporaba kemijskog oru- dova. Tako. su krajem rata ovakvim borba.-
su one i najzagadenije na naso] plane- vode iznosi 30 mtnuta nakon cega ga vremena - iperita. lperit se dugo vreme-
klortranje ne ovisi o elektrtcno] ener- i.ja i ono se do pocetka I. svjetskog rata oije na zadrzavao u zraku, a i prodirao kroz ma, Arnerikanci, tijekom samo jednog dana,
ti. Tako se u potoke i rijeke slivalu raz- giji. vodi mora utvrditi odgovaraluca ko upotrebljavalo. No, konvencije se nisu odno- pogubili vise od 300 000 stanovnika Dresde-
ne otpadne vode, fekalije tz kanahzaci, centracna rezidualnog klora. Ako odjecu boraca. Koristili su ga i napadaci i
sile na dimna i zapaljiva sredstva pa se s branitelji. Prvi za zastitu krila, sprijecavanje na.
ta, sme6e, Iesevi liudi i zivotinja, Nije Dielovanje klora na bakterije poka- nakon 30 minuta ne utvrdi slobod njima cesto eksperimentiralo. posebioe u si- Poslije ll svjetskog rata smanjilo se zani-
potrebno biti strucnjak pa da se shvati zuje se ve6 poslije kontakta s vodom klor, potrebno je pove6ati dozu kloi prometa i prilazenje rezervi, dok bi ga bra- manje za koristenje i uporabu kemijskog
mula.ciji pomorskih ·bitaka. nitelji upotrebljavali za stvaranje otrovane
kolike su saase za nastanak i sirenje nakon jedne minute. Klor napada i ra- Godine 1914. Nijemci su odlucili da upora.- oruzja. Razlozi su razliciti. a osnovni je bila
zara enzimske sustavs u stanici. Dina- Nekoliko je klornih preparata k zone ispred poloza.ja. Krajem I. svjetskog ra-
zaraze, Posebno su ceste zbog neciste se koriste za dezinfekciju vode i to bom biljnih otrova neutraliziraju neprija- pojava i razvoj ouklearnih borbenih sred-
vode crijevne zarazne bolesti. Dokaze mika, mehanizam i biokemizam bak- teljsku i.ivu silu, sto je trebalo omoguciti pri- ta. uporaba bojnih otrova dostize svoj vrhu- stava. Medutim, tijekom posljednjih nekoli-
tericidnog dlelovanja jos nisu dovoljno klorni kree, parakaporiti, kaporit, nac. Posebno cesto ih koriste Nijemci, kod
o njima imamo u proslorn stoliecu, po- velova voda, kloraminl. Svi ovi pre ielaz na manevarski rat iz tadasnjeg rovov- ko desetljeca. dolazi do nove primjene boj-
glavito o koleri. Neste kasnije otkrive, raziasnieni i postoji vise teorija. Po skog. Ali ucinci kemijskih napada tih kojih kemijske granate i mine sa.cinjavaju nih otrova Tako su u rujnu 1962. godi9e
jednima dezinfekciona moo prepisuje ratt sadrze od 15-70% aktivnog klor1 500/o cjelokupoog streljiva. U ovakvim oapa.
no je da zarazena voda uzrokuje i ba, mjeseci nisu bili zna.cajni. tako da su ponovo Amerikanci,u Juznom Vijetnamu -ograni-
cilarnu dizenteriju, trbusni tifus i pa- se kisiku tzv. -I-n statu naseendl- koji S obzirom na potrebu dezinfekci] poduzete pripreme za novo djelovanje, pa su di.ma nanijeli su znatne gubitke saveznici- ceno• upotrijebili kemijsko oruzje. lako se
ratifus. Upravo zato je vectna zemalja se stvara kao rezultat velikog aftniteta vode u slozenim ratnim i drugim uvj cak i formirane posebqe kemijske postroj- ma. Tl;\ko je. recimo. svaki treci poginuli iii pod tim izrazom podrazumijevala uporaba
izgradila sredisnie vodovodne sustave, klora spram vodika, tima, uvazavaiuci zahtjeve koji su pri be. I tako su 22. travnja 1915. godioe u Be)giji. ranjeni americki vojak bio zrtva bojnih nesmrtooosnih bojnih otrova, ipak su sta-
kvalitetnije sanitarne cvorove, te pu- navedeni, na trzistu se pojavio prep, 1zmedu gradova Biksschotea i Langemarka. otrova. No. niti oni nisu uspjeli promijeniti novnistvu Juznog Vijetnama i Laosa nanijeti
tern filtriranja i kloriranja pocela vrsi. rat Izosan G u obliku granulata i pustili otrovni val klora. Iznenadenje je u tijek l. svjetskog rata. Spomenimo. da su se u veliki gubici clji se broj po nekim analizama

ti -popravku vode-, To je ve6 pocetkorn
ovog stolje6a dovelo do znacajnog po-
boljsanja opskrbe gradova vodorn, a s
druge strane do velikog broja zaraza
zbog njene necistoce.
Sada 6emo navesti poznate nacine
kojima se vrst dezinfekcija vode, sto je
i cilj ovoga teksta.
P
rilikom dodavanja klora i
nlegovih spojeva vodi, dio
klora trosi se na oksidaci-
ju organskih tvari prisut,
nih u vodi, ukljucujuci i
mikroorganizme, kao i na oksfdaciju
zeljeza i mangana prtsutnih u vodi, te
govorimo o potrebi vode na kloru. Pot.
reba vode na kloru pretstavlia kolici,
bleta. Izosan G je pakiran u kolicin:
ma od 100, 200 i 1000 grarna i sluzl
dezinfekciju vecth kohcina vode, pa
gradskih vodovoda, Za dezinfekcij
vode za osobnu upotrebu koristimo u
blete Izosan, koje su pripravljene tak,
da je jedna tableta dovoljna za dezin
fekciju 1 litre vode.
francuskim redovima bilo ogromno i za ve-
cinu njihovih postrojbi tragicno. Ukupno je
otrovano 15000 Francuza, a njih 5000 je umr-
lo. No, Nijemci, radi sporosti vlastitog na-
predovanja nisu uspjeli postici neku vecu
vojnu pobjedu Medutim, Francuzi iz ovog
poraza izvlace pouku Organiziraju protu-
kemijsku zastitu, uvode zastitne maske te i
sami pocinju proizvoditi. dakako. i upotre.
ratu koristile i dimne tvari radi stvaranja procjenjuje na vise tisuca poginulih. Tako-
dimnih zavjesa kojima bi se maskirale vla.- der. posljednjih smo godina svjedod upora-
stite postrojbe, kao i dimni pokriva.ci, kao be bojoih otrova u nekim lokalnim ratovi-
najdjelotvornija zastita od djelovanja zrako- ma. Najsvjeziji je primjer rat izmedu Iraka i
plovstva. Nesto rijede su upotrebljavana za- lrana, kada su u bici kod Basre. kao i u bit-
paljiva sredstva i to najcesce za unistavanje kama protiv Kurda. Ira.cani masovno kori-
neprijateljskih posada u bunkerima. Ovdje
se posebno isticu bacaci plamena kao i za. stiU b5>1ne otrove. OAUT BAJRUSI
paljive rucoe bombe. · ZEWKO ROMIC

HRVATSKI VOJNIK HRVATSKI VOJNIK

50 ~l 13. 5. li1 1992. 51
 vojno nakladnistvo

V V

PO ZEGA •
"
ZAGREBACKA V

TU JE MOJ DOM BOJISNICA

Dobrotvorni koncert u organizaciji Zevicejne zajednice Poiega
Prvih 1000 primiersk» svoje
obrotvorni koncert za Pozegu, kati; Elvira Voca, Zbor crkve Sv. Marka [edna divna slavonska vecer u kojoJ au
nove knjige knjiievnik Zvonimir

D
odrzan 26. svibnja u koncertnoj
dvorani -Vatroslav Ltsinskt- u
Zagrebu. zasigurno je uspio os-
tvariti sve zamlsli i zelje clano-
va i prijatelja Zavicajne zated-
nice Pozega, Bjelodana je to potvrda koliko
Pozezani vole, pace obozavaiu svoiu slavon-
sku Atenu, ovaj barokni grad koji je, zahva-
ljuj uct posebice 123. brigadi HV. uspio ostati
nedirnutim od srpskih zlocinaca i njihovog
-ugrozenog- naroda.
Koncert ie ios jedan dokaz naglasena za-
jednistva zagrebackih Pozszana sa zavtea-
jem, i potvrda njegove kulturne tradicije i
povijesti te razvitka Pozege i njezinih puca-
na. Dojmljiv nastup sudiontka dobrotvornog
konoerta za Pozegu jos jednom je dokazao
spremnost hrvatskih umjetnika da svollrn
plesom, rjecju i plesmorn lskazu svoje osje-
caje, svoie radosti i tuge. Bili su ovdje urniet-
met: Cecilija Car, Sofila Ahmed. Neven Be-
lamarte ko]! [e prekrasno otpjevao Roman-
cu Zrinskog iz opere •Nikola Sublc Zrinskic,
Ivo Robie, legenda hrvatsks zabavne glazbe
s himnom slavonskih festivala -Kukuruz; se
njisu-. Stjepan Mihaljinec i Josip Klima;
Krunoslav Cigo]. Tamburaskt orkestar
HRTV pod ravnaniem Sinise Leopolda: Vice
Vukov: Vera Svoboda. koja je otplevala pre-
krasnu pjesmu -Dan plavetan kao lan-:
Mladen Kveslc. Drago Mlinarec; Zlatni du-
-Cantores Sancti Marci-: ansambl narodnih
plesova, igara i pjesma Hrvatske -Lado-. Ex
Panonia: glumci rodorn iz Pozege. Tomislav
Ralis i Nada Gacesic: te pozesk] ansambli
- HKUD •Vijenac•: Slavonski biseri: Crni
6; a najvsct pljesak su dobili deckt iz banda
123. pozeske brigade HV koja je svoiom
nrabroscu i velikom pozrtvovnoscu ocistila
Pozegu i okolicu od srpskog okupatora, a
bori se i sa drugim slavonskim bonsntctma
za obranu Hrvatske. I sto na kraju reel.
Hvala Pozegt, hvala Slavoncima. Bila le to lo
NOYA, TISKOYINA
MORN
prvoj knjlzi ove biblloteke na pregledan i popularan naeln prtkazano je or
okupili svi narasta]i Pozege. baroknog
da u srcu Slavonije i Hrvatske. Da, tu je
dom, tu je Pozega, Na ovom dobrotvo
Milcec poklonio je hrabrim
koncertu su bili nazocni i gospoda Bo hrvatskim braniteljima
Petrac, Neven Jurica; brigadir Ivan T4
Ivan Milas. zamjenik ministra obrane,
ko Susak, mtnistar obrane Republike H
ske i Vladimir Seks koji su zajedno s
kim domacintma uvelicalt ovaj dan I
u Zagrebu, glavnom gradu svth Hrvata.
btcno se kaze da novtnskl
clanci iive sarno Jedan
dan, osirn ponekih za koje
se slobodno moze reci da
su vjeran dokurnent odre-
denog vremena. Tako I biljeske koje
donosi ratrio (ne)vrijeme lmaju trajniju
vrijednost kola se obicno1 otkriva tek
nakon normalizacije zrvota, kada se s
vremenske udaljenosti prisjetimo jos
relativno svjeiih dogadaia. Pogotovo
kada su ukoricene u zantmllivu knjigu
kao sto je -Ratm dnevnik - zagrebac-
ka linija f'ronte- poznatog zagrebac- podrucla Dubrovnika, veJike zas1uge
pomaze dovoljno ratom zahvacenim imaju •Tigrovi•, prva brigada ZNG-a
kog novtnara i knjizevnika Zvonimira podrucjima Hrvatske.
Milc':eca. dobrim dijelom sastavljena od Zagrep-
cana. Puno govori podatak Glavnog
U knjizt su sakupljeni njegovt teksto- Iako je, kao i svuda, nekih propusta sanitetskog stozera da su Zagrepcani
vi koji su tzlazilt u .vecernjem llstu- bilo 1 u Zagrebu, istina je, ustvari, ipak cak na drugom mjestu medu svim
od sredlne 1990. do polovtce sijecnja drukcija. Treba samo podsjetiti da je u hrvatskim gradovima po broju poginu-
1992. godlne. Tekstovi su upotpunjeni Zagrebu okupatorska vojska imala tri-
desetak vecih i manjih vojami i vojnih lih i ranjenih boraca. ·
pazljtvo odabranim dokumentarnim skladista s vise desetaka tisuca dobro Na koncu. zahvaljujuct s(p)retnoj
fotografijama medu kojima se poseb- naoruzanih oficira i vojnika. Zagrepca- okolnosti da je, unatoc bombardiranju
no istice fotograftla na koricama knjl· ni su se na vr'ijeme organizirali i djelot- i pucnjavi iz vojarni, izbjegao veca rat-
ge fotoreportera .Vjesnika« Jadrana na razaranja i, zahvaljujuci na vrijeme
Mimice pod nazlvom -Stup sigurnosti-. vorno zaprijecili sve vojarne prisilivsi
tako pripadnike okupatorske vojske na razvijenoj ratnoj industriji, Zagreb je
nesumnjivo jedna od najboljih doku-
rnentarnih fotografija ovog rata,
Milcec je napisao mnogo knjiga o
odlazak i predaju dijela naoruianja.
Ali ni to nije islo lagano, sto su najbolje
po svojim razorenim stanovima osjetili
brojni stanovnici oko dvije najve(;e vo·
tijekom cijelog rata slao veliku pomoc
ratom jos vise zahvacenim podrucji-
ma, od oklopnih vozila, zaplijenjenog i
proizvedenog oruija i streijiva do odo·
Zagrebu, no tek kad upoznamo Zagreb
u ratu, mozerno se nadati da smo taj
grad sasvlm razumjeli, napisao je u
svojo] recenziji knjige hrvatski knjizev-
Jame neprijateljske vojske .Marsal Ti-
to• u Novom Zagrebu i one na Boron-
gaju, a bilo je i dosta poginulih i ranje-
ra, hrane, ljekova i pricuva krvi. Po-
tvrdi9 nam je to i generaJ-bojnik Zvoni-
mir Cervenko, zamjenik genera.la zbo-
ra Antuna Tusa, n1;3.celnika Glavnog
ntk Pavao Pavlicic. Na zalost, dosta na- nih gradana.
slh boraca nije upoznalo Zagreb u ratu stoiera Hrvatske vojske, koji je u vrije-
Osim toga, treba podsjetiti da je se- me zagrebackog rata bio gradski sek·

U
koje agresor upotrebljava protiv Hrvatske. Uz osnovne znacaike pojedl i doprmos njegovih stanovnika dorno- damdesetak kilometara duga bojisnica
vtnskom ratu pa su rattsttma pocele retar za narodnu obranu. ·
oruzia nalezi se i uputa o nedostacima tog oruzia. Knjiga zapoetnle streljatki na Kupi najvecim dijelom na zagre- Zato ce i ova knjiga pomoci da se do-
oruzjern, no tu su i prikazi topova, oklopnih voztla, zrakoplova, helikopter• , kruztt! price o Zagrebu koji usred rata backom podrucju i da su je od samog
brodova i podmornlca, zlvi normal no kao da ga se napada] na prinos Zagreba i njegovih stanovnika
Poseban dio odnosi se na mtnsko-eksplozlvna sredstva te kemijsko i bioloA Hrvatsku ne tice prevtse, dok su mlade pocetka dri..ali zagrebacki borci. Ali od u domovinskom ratu pravilno vrednu-
oruzje. . Zagrspcane mnogi unaprlied. i bez do- prvih ratnih dana bilo ih je i na broj- je. a tome ce nesumnjivo doprinjeti i ci·
Na kraiu su kratki i prakticnt savjeti kako se zastitit! sklanjanlem, oduprijett psiholo~ko.: nim drugim ratistima duz Hrvatske, njenica da je autor prvih 1000 primje-
voljno argumenata proglasavali smtn- od Slavonije do Dalmacije. Primjerice,
-propagandnom oruziu neprijatelja i pruziti prvu medicinsku pornoc, ~erima za koje se bojisnica proteze od raka poklonio hrvatskim borcima.
Ova knjiga dokument je rata, dokument o oruziu kojim nas agresor napada. Knjiga je rad 1 i za nedavno oslobadanje dijela Dal- ZEWKO BUKSA
na bez pretenziia da se prikaze i objasni sve alt s voliom svih suradnika i autora da se Jednog do drugog kafica. A mnogi su macije izmedu Peljesca i Slanog. te
ovim teskim vremenima sacmi praktican savjetnik kako se suprotstavitt i zastttiti. prigovarali i da hrvatska metropola ne

HRVATSKI VOJNIK HRVATSKI VOJNIK

52 !!!:!j 13. 5. lipnja 1992. 53
 militaria
Gravirar» noievi s prizorima iz lovackoq svijeta
Vjerna replika Cezarovog maca
V sarski nacin, nlthovo ucestalo spomt-
MAC JULIJA CEZARA
Replike osobnog oruije povijesnih licnost! u zblrkems
omiljeni su predmeti strastvenih hobista
ac kao simbol vojnickog pozi. canswom je azijsko carswo bilo obecano
va i njegove vrline, neustrasl.
onomu tko razrijesi zapleteni ever. Aleksan.
vosti i snage, cesto zauzima dar ga nije uspio razmrsiti svoiom glavorn
vrlo znacalno mjesto na pije- vee svojim macom, Postao je potorn gospo-
destalu obozavania ljubitelja i
darom jednog dijela Azije, ali je svoje -car.
_ __ sakupijaca oruzje, Njegove stvo- brzo izgublo.
dvije ostrice imaju i simbolickt dvostruki
znaca]: razorni :.. pri unlstavanju nepravde ·
Danas proizvodaci orui:ja, vvidajuci veli-
i zla i graditeljski - pri uspostavljanju mira ku -glad- za replikarna maceva slavnih llu.
i dijeljenju pravde.
di, izraduju iste koristeci se raznim materi.
U krscanskim predajama mac je plemeni. [alima, Jedna od najuspjelijih replika pro-
to oruzjs vitezova i krscanskih lunaka Ro- izvedenih u posllednje vriieme izuzetno je
landa, Karla Velikog, Genelona... vjerna kopija rnaca Julija Cezara. Mac je
Svi oni podarili su svojim macevirna tms.
izraden od srebra i 24-karatnog zlata, Duga,
na (Joyeuse,Corte, Bantraine) i time ih per- cak je 122 cm [sleeivo je dugacko 94 cm, a
sonizirali. U renesansnoj umjetnosti mac je stltnik 28 cm), a izradili su ga oruzan spa-
jedan od orniljenih motiva pri prlkazu prav- njolskog grada Toleda [inaee poznatog po
de, poroka, slave,pobjede,srdzbe,umlesnosti
svojoj bogato] tradiciji u izradbi hladnog
ratovanja, Unatoc privldu jedinog nacina oruzja] Zanimljiva je cinjenica da je i pravi
riesavanja problema i postizanja izvjesnog mac Julija Cezara izraden u okolici Toleda
cilja, mac je i varljivo oruzje, Rasijecsn ali koji [e u to doba bio - [edna od naseobina
nerazriiessn problem ponovo ce se pojaviti, Cezarovih rimskih provinctja Strucnlaci
Prisjetimo se sarno Aleksandra Makedon. Medunarodnog vojnog arhiva potvrdili su
skog koji je svoitm macem presjekao zamr-
da se mac podudara s originalom do po.
sent ever na kolima kralja Gordija, Proro.. sljednjeg detalja. Oruzari Toleda najavill su
HRVATSKI VOJNIK
54
da ce proizvesti -jeftiniiu« verziju pome
tog maca od neoksidiraJu6egcelika i s I
karatnom pozlatom,a cijena oe mu bit! ol
3.900 francuskih franaka (oko 120000 H
lsti distributer koji cs se baviti prodaj
Cezarovog macs, ponudit ce tri:istu i kol
ciju lovackih i r\bickih nozeva ciju je pl
izvodnju odobrila americka Nacionalna
bicka i lovacka zaklada,Iako ovi noi:evi ni
u izravno] svezi s voiskom i ratovanjem, 01
su kao i svako drugo oruzje, pa u kojE
svrhe slozllo, pobudili zanimanje svjets.
kolekcionara,
Zbirku sacinjava 12 nozeva i svaki je
njih lzraden od neoksidirajuceg cehka,
ostrice su rucno brusena i polirane. Drsk:1
su izradene od razlicltih materijala. jelenJ!
iii bivolji rogovi, ruzlno drvo ..., a neke
njih imaju i dijelove od srebra i 24-karatn
zlata, Svaki od nozeva posjeduje originalnu
gravuru s prizorima iz tovackogodnosnori-
bickog svtieta Cijena svakog pojedinacnog
noza iznosi 1200 FRF [oko 45.000 HRoi
SANJA CANAK
HRVATSKI CASNIK IZ
TRIDESETOGODliNJEG .RATA
dto Hrvata u trtdesetogodis-
U
njem ratu (1618-1648) po-
znata te. ali nikad do kraja
proucena epizoda hrvatske
vojne poviiesti. Angazman
Hrvata u njemu zapoceo je
u okviru insurekcijske vojske kraljev-
stva, opceg zernaljskog ustanka, koji [e-
diza.n 1619. i 1620. godine i od koje je sa-
mo jedan dlo sudjelovao u operactja-
ma u susjednoj Madarskoj. Ubrzo taj
angaiman dobiva iskljuctvo najamntc-
ki znaca], a kako hrvatski vojnici usko-
ro dolaze na glas po svojo] vojno] dje-
lotvornosti tako se njihov bro] nepre-
kidno povscava. Spominje se kako ih je
u odredenim razdobljima rata bilo tz-
medu 12.000 do 20.000. katkad i 30.000.
Ovaj Izuzetno velik bro] vojruka za on-
dasnje prilike tumact se uglavnom ne-
prijepornim zakliuckom da su pod
Hrvatima podrazumijevali i slicno op-
remlfene vojnike podrijetlom iz Ma-
darske i Poljske. Kako su Hrvati uglav-
nom bili konjanlci, opremljeni na hu-
njanje u izvorima koji se odnose na trt-
dssetogodtsn]t rat predstavlja istoznac-
nlcu za husarsku konjicu.
U citavorn nlzu bitaka Hrvati su
odtgrah znacajnu, katkad i presudnu
ulogu. Laka hrvatska konttca upotreb-
ljavala se za cuvanje krtla vecih voiruh
postrojbl, prodore u neprijateljsku po-
zadinu, za carkanje, ali i za pljacku te
zastrastvan]e stanovnlstva, Otuda i los
glas koji je u kolektivnom slecanju pro-
testantskih krajeva ostao o Hrvatlma i
koji je vtsestruko opetovan u kniizev-
rum djelima .. Navodno je u Svedskoj do
nedavno bila ziva uzrecica kojom su
plasilt malu dlecu, ako ne budu ,dobri
- uzet ce ih Hrvati.
Hrvatskim pukovnijama su zapovile-
dali brojnl generali i pukovnici, all je
od svih najpoznattli Ivan Ludvig Hek-
~or grof Izolant (1584-1640.), odvjetak
Jed ne ctparsko-talt j ansko-austrt j ske
volmcke porodice. Opisuju ga kao gru-
b?g, surovog i ruznog covjeka. ali i kao
v1estog vojnika.
. U _poznatim knjigama o tridesetogo-
d.1sn1em ratu, koje nose zajednicki na-
z1v • Theatrum Europaeum•. tiskanim
1zmedu 1662. i 1738. godine, navodi se
kako su Hrvati nosili modre iii tamne
dolame, crvene kabanice kao i crvene
h)ace, sve ukraseno srebrnim dugma-
du~a. te srebrnim. zlatnim i crnim gaj-
tann'I;a. Imali su siljaste krznene kape
ukrasene srebrom i perima iii celen-
kom. Katkad se spominju oklopi i kaci-
povJesnice
J
Husarska
sablja
iz prve
polovice
~ 17. stoljeca
ge, ali ovo obrambeno oruzje ocito nije
bilo masovno zastupljeno jer ih na iko-
nograf skim prikazima ne zaticemo.
Sto se oruzja tice, u to je vrijeme vat-
reno oruzje vec preuzelo primat i u na-
oruzanju konjice. Hrvatski konjanici
su nosili po dva pistolja, arkebuzu,
sablju te pa.las iii mac za probljanje ok-
lopa ovjesene o kolan. Takoder su ima-
li koplja, buzdovane i nadake.
asa slika prikazuje bogato
N
opremljenog casnika hrvat-
. ske konjice iz oko 1630. go-
dine. U ruci drzi arkebuzu
ciji tip odgovara tom raz-
doblju. Arkebuza je vrsta la-
HRViATSKI VOJNIK
55
ke i kratke puske s mehanizmom na
kolo koja je prije svega namijenjena za
konjicku uporabu. Jos se krajem 16 st.
kod nas spominju postrojbe konjanika
arkebuzira koji su bili smjesteni na
granici prema Turskom Carstvu, a isti
su odigrali znacajnu ulogu i u bici kod
Siska 1593. godine. Izgleda da su ovak-
ve puske kod nas radili majstorl spo-
ljari (bravari}; jer, prema propisu iz
1651. g. koji se odnosio na Gradecki
ceh ostrugara, bravara, kovaca i maca-
ra, kandidat za zvanje spoljarskog
majstora je mora.o, pored buzdovana,
konjskih zvala, stremena, kljucanice i
lokota, napraviti i •Jednu pusku znovic
i z k!Jucem•. Ono •Z kljucem« odnosi se
na mehanizam na kolo koji se navijao
posebnim kljucem.
Konjanicki pistolji su takoder s me-
hanizmom na kolo, a nosili su ih u po-
sebnim koinatim koricama objesenim
o unkas sedla. U to doba prevladavali
su pistolji s ravno odrezanim drskama
koji se prerna kolekcionarskom naziv-
lju nazivaju h1tzen tipom, a po cuvenoj
bici kod Lutzena iz 1632. g. u kojoj je
poginuo i svedski kralj Gustav II. Adolf
ubijen macem za probijanje oklopa,
navlastitim oruzjem husarske konjice
odnosno Hrvata.
Sablja na slici predstavlja raskosan
primjerak husarske sablje iz prve polo-
vine 17. st. Crtana je prema prim'jerku
koji se cuva u Gradskom muzeJu Sibe-
nik. Ta sablja je potpuno ocuvana, ima
lijepo denovesko sjecivo sa zigom na-
zubljenog Iuka, kao i srebrnu opremu
veoma kvalitetne izvedbe, pa spada
medu najljepse primjerke husarske
sablje Jz prve polovine 17. st. S unutras-
nje strane gornjeg okova korica nalazi
se naknadni turski natpis s godinom
po hidiri cije je citanje dvojbeno, a po
cemu se moze suditi kako je sablja za
vrijeme svog »radnog« vijeka visekrat-
no mijenjala vlasnika.
a krznenoj kapi nas konjanik nosi
srebrnu celenku ciji oblik oppnasa pe-
ra koja su nosUi obicni vojn'l'cl. Jedan
primjerak ovakove cekrkli celenke (ka-
ko su ih zvali u narodnim pjesmama)
cuva se u Zemaljskom muzeju Bosne i
Hercegovine u Sarajevu, a slican u
svojoj knjizi o oruiju starih Hrvata do-
nosi poznati sakupljac Milan Praun-
sperge11.Makar se obicno navodi da su
ove celenke dobijali junaci za svoje za-
sluge, prije ce biti da su one bile svo-
jevrsne oznake cina.
TOMISLA V ARALICA

JEDYA SMIJEiNA
KOMEDIJA
eorge Banks (Steve Martin) obo-
G
zava svoju dvadesetdvogodis-
nju kcer Annie, (Kimberly Willi-
ams), all se, kao i mnogt ocevi,
ne moze porntrttt s tim da ona
vise nije tatina slatka dlevolctca
i da on vise nije jedini muskarac u njezinom
zivotu, Kad Annie izjavl da se narnjerava
udatl, tata zamalo dozivi srcant udar, lako
kcerklnog izabranlka proglasava potpunim
bezvezruakovlcsm i pronalazi bezbro] razlo-
ga da do viencanja ne dode, otac naposljet-
ku ipak pristaje dati svo] blagoslov. No. tek
tada za nlega pocinje prava nocna mora.
Upoznavanje s buducorn rodbinom, studloz-
ne pripreme za svadbu, silni Izdacl - sve to
izluduje gospodina Banksa, ali vise od svega
bolt ga Lo sto nlegova ljubimica zauvijek na-
pusta roditeljski dom,
-Otac moje nevjesta, I-Father of the Brl-
de-] remake je istoimene komedije koju je
1950 godine reztrao Vincent Minnelli, sa
Spencerom Tracijem u ulozl ljubomornog
oca i rosno mladom Elizabeth Taylor u ulozi
kcerke. Publiku je odusevtla izuzetno duho-
vita prlca o zajedljivom, ali brtznom americ-
kom ocu i njegovtm roditeljskim problemi-
ma, (Spencer Tracy je nominlran i za Oska-
ra), pa je sljedecs godine snimljen i nastavak
- -Ocev malt dobltak- - u kojem gospodin
Banks postaje djed. Cetrdeset godina kasnt-
je, Hollywood je ponovno posegnuo za sta-
rim hitom, [er se, pouzdano je. odnos oceva
prema kcerkama nije bitno promijenio, a i
publika jos uvijek voli obiteljske price koje
sllkopls
Ni simpeticns
pricica o ocinsko]
ljubavi nije spasila
»Ocs moje
nevjeste«
lstovrsmeno nasmijava;u i razmezuju. Da je
tome take svledocl i utrzak od 85 milijuna
dolara. Glavnu ulogu u novo] verziji -Oca
moje nevleste- dobio je sve popularniji ame-
ricki komtcar Steve Martin (•Roxanne«, -Slt-
ke rz porodice-, -Prtca iz Los Angelesa-],
Martin je svo] komicarskl stil tzgradio na
specificno] rrumlcl lica i gestikulaciji, sto izu-
zetno dobro funkctonira i u -Ocu ... •. Naime,
sve se oceve unutrasnjs bure duhovtto ocitu-
ju na njegovu lieu. Martin je takoder bio su-,
radruk pri adaptacijl scenanja. cijela je pri-
ca postavljena u moderniji kontekst i prila-
godena senzibilitetu devedesetih. Dodano je
nekoliko -smash- gegova, dok su pojedine
komrcne sttuacije dovedene gotovo do razi-
ne karikature. Ipak, -Otac moje nevteste- ni
izdaleka nije urnebesna komedija kako nas
reklamama nastole uvjeriti, jer nekoliko za-
ista duhovitih gegova (a vecinu njih vec smo
vidjeli na -forsparuma-] nije dovoljno da se
u kinu izdrzt skoro dva sata. Naroeito u dru-
gom dijelu (kad pocinju pripreme za vjenca-
njeJ tempo komedije splasnjava, pa se sve
cesce u publfci, umjesto smijeha.,cuje zijeva-
nje. Zavrsnl prizori viencanta mogu izmaml-
ti sarno jos kakvu suzicu kod poneke sentt-
mentalne duslce, Oslm toga, komtcarske
vratolomije Stevea Martina posve su Izbrisa-
le profinjenu ironiju kojom je bilo natopl]e-
no Minnellijevo djelo. Nova verzija -Oca mo-
je nevjeste- povrsna je, mlako rezlrana i na
trenutke neoprostivo dosadna kornedija, ko-
ju ni lnace simpaucna prtca o ocinsko] liuba-
vi ne moze spasiti,
MARINA DI.MIC
HRVATSkl VOJNlk
56
gresija jugovojske na H
A
uzaludno pokusava zatrti
Hrvata unistavanjem i
njem kulturne basttne, u
vanjern svjetskih rnuza k,
mogle oslusnuti i proni]
Istine, Pred topovima i granatama ust1
la su eminentna Imena svjetske g
scene. Pored svih barikada i blokada
la je i blokada akusticne komunikacij,
javljeni koncerti i ugovoreni termini,
vali bi se. Raskriljeni transparenti na
lju -Lisfnskog«, naglo bi iscezli,
Toliko zelien i vise puta najavljen ko:
Beckog djecackog zbora ipak je z,,
odrzan, Zbor diecaka prvi put je mpj,
1498. u beckorn Kofburgu Gledajuci na
vu tradiciju i skorasnju 1998, kada pro1
Jja.ju polumileniiskt jubilej, ova] rat nij,
vost za Becki dlecack! zbor, Prvi Becki
caci samo su ma.lo mladi od tornja Step
sdoma becke ka.tedra.le.Opstao Je zbo1
godinama gladi i kuge u Becu 1541. i
nalet Osmanlija 1529. opsadu pase Cup1
kada le ban Jelacic s hrvatskirn bano
spasio Bee. Tako iz stoljeca u stoljeee
sloma Austro-ugarske 1918, Zbor se po:
obnavlja 1924. kada pocinje svo] drugi
Dlecaci zive u internatima gdje se sk,
za plevace gimnazijskog uzrasta, Nj
redovito skolovanjs nadzlre, pored di
ra i urnjetnickog voditelja, stalna posta
sest zborovoda i trideset predavaca skol
gradiva, Poznate su njihove tromje:
turneje kroz SAD. a tijekom devet mj
nastupaju u britanskim, australskirn, ja1
skim gradovima, Becki djecacki zbor z
plja pozornost najsire publike. Poseb
za njih zanimaju fiziolozi jer pubertet p:
ne mnoge sjajne pjevacke karijere,
prirode uzdrrnaju i najsmisljeniju org:
. ciju Nesmiljena priroda stvara i iz
. .Merlin• ... ), uz zvuke harmonike i u atmosfe-
djecackog zbora. U konvikt zbora prima.ju
se djecaci tek po navrsenoi devetoj godini
iivota.. Za nastup na javnom koncertu, ~je.
cak pjevack1 potpuno dozre za dVJJe godine
metodicna rads, a za vrhunske umietnicke
dometepreostaie samo jedna godina, U zbo-
ru su pjevali i vrhunski skladatelji kao Jo.
seph Haydn (1732-1809), Franz Schubert
(1797-1828). Anton Brucner (1824-1896}
1 dok djecaci iz susjedne na.m drzave svo.
jim prisustvom da.ju jedno novo svjetlo sada.-
snjem i buducem hrvatskom kulturnom pu-
tu, u dalekom Los Angelesu odri.ace se veli-
ka dobrotvorna priredba. za djecu zrtve ra.ta
u Hrvatskoj i Heroeg-Bosni. Nastupit ce po-
,mata imena iz svijeta glazbe Phil Collins,
INXS, Julian Lennon, Ben E. King, glumci
Mel Gibson i Bruce Willis. popula.rni voditelj
Arsenio Hall, Johnny Carson. Dick Clark i
mnogi drugi protagonisti filmske i glazbene
tndustrije, Ova manifestacija s najistaknuti-
jim !menima iz svijeta show bussinessa odr-
zat ce se 6. lipnja na Beverly Hillsu u dvorani
•LA. Ballrom« hotela .century Plaza•. Glav.
ni organizator · je Hrva.tska udruga (•Cro-
atian National Foundation«) iz Los Angele-
sa. Potpredsjednik kalifornijske tvrtke
•Atlantic Records• Tony Mandich najzaslu-
iniji je za izbor zvijezda koje su se s mnogo
entuzijazma odazvale inicija.tivi -Croatian
National Foundation•.
Bez sumnje priredba ce osim materijalne
pomoci, imati i veliki medijski ucinak u
SAD. Poznata kalifornijska. grupa •The Let-
terman• cinit ce okosnicu glazbenog pro-
grama. Grupa je utemeljena pocetkom se-
zdesetih i postala omiljena. atrakcija Clan
- utemeljitelj •Lettermana• pjevac hrvat-
skih korijena Tony Butala jos predvodi ovu
pop grupu. Poznati su njihovi hitovi s ame-
rickih top-lista .The Way You Look To-
night«, •When I Fall in Love•,
MARIJA MIKULIC
glazba
Najbolje skladbe
popu/arne
zagrebacke grupe
napokon na istom
tonskom zapisu
BOA • URBANI %YUK
OSAMDESETIH
dmah na pocetku karijere.
0
prije jedanae.st godina, decki
iz zagrebacke •Boe• odlucno
su utisnuli europske glazbe·
ne, produkcijske i tehnologij·
ske standarde u temelje svog
muziciranja i od njih nikada nisu odstupili.
Klavijaturisl i pjevac Mladen Puljiz i gitarist
Slavko Remenaric, alfa i omega skupine,
oduvijek su nastojali biti na tragu recentnih
svjetskih zbivanja, ali nikad nisu bill pomod·
ni i povrsni •lovci na trendove•. Kokelirali
su s razlicilim pravcima (novi romantizam.
bijeli funk. ). pa cak is poetikama pojedinih
svjetski popularnih skupina (•ABC• ... I, no
oduvijek su znali odvojiti vanjske utjecaje
kao kreativne poticaje od nekritickog preu-
zimanja i izgraditi vlastiti izraz, prepoznal-
ljiv na kilometre. Stoga nije nimalo slucajno
sto je upravo zagrebacka •Boa« nastupala
kao predgrupa na zagrebackom koncertu
Davida Bowiea, rujna 1990. u samo predve-
cerje velikog i nepravednog rata protiv nase
domovine. Jer, ako je netko u sebi nosio •eU·
ropski slif•. neophodan za zagrijavanje ljudi
za Bowiev nastup. onda su to svakako bili
Puljiz, Remenaric i drustvo, Taj koncert je
zapravo bio i definitivni povratak •Boe« na
scenu, buduci da je skupina sredinom osam-
desetih prekinula svoje djelovanje. U doba
dominacije tzv. narodnjackog rocka na pro·
storima bivse Jugoslavije (•Plavi orkestar•,
ri sevdalinke. za sofisticirane. urbane zvu-
HRVATSKI VOJNIK
57
kove •Boe• nlje bilo mjesta. No, i narodnjac-
ki rock je •otpjevao svoje•. »prohujao s viho-
rom•, pa su se decki ponovno aktivirali i na·
stavili tamo gdje su stali. Koncert ispred Bo-
wiea i izvrstan album »Prvi val• potvrdili su
da •Boa• jos uvijek ima sto reci, tj. otpjevati.
U to nas uvjerava i kompilacijski album
(•81-92•) koji na jednoll) mjestu okuplja
, •Boine« najbolje skladbe i dokazuje da do·
bre pjesme doista nemaju rok trajanja. Kako
je skupina u svoje novo razdoblje usla i s no-
vim bubnjarom (Paolo Sfeci) i basistom (Zvo-
nimir Bucevic) stare su pjesme ponovno
snimljene. i to uzivo, sto im oduzima pro·
dukcijsku ispeglanost i monumentalnost po
. kojoj su bile poznate, ali im donosi zivotnost
i agresivnost. pa i dodatnu uvjerljivost u
ovim tmurnim1 ratnin;i vremenima. Na albu·
mu se nalazi i studijska snimka .zemlje•,
jedne od zasigurno najsnaznijih pjesama ko·
1e su inspirirane ratom protiv Hrvatske, koju
cemo pamtiti i kad rat prode. Polulagani ri·
tam, blagi funk - impulsi. mjestimicni ro-
kerski udari, k\avijature koje potcrtavaju at-
mosferu, narativni. nepateticni teksl koji se
obraca nasem mozgu a ne samo nasem osje·
tilu za pies, koncentrat su, sazetak, •Boine•
patetike i jamstvo za plodonosnu buducnost
u devedesetima,
Ukratko, kompilacija •81-92• jedno je od
najugodnijih pop-putovanja kroz vrijeme,
koje su nam posljednjih godina priustill do·
maci glazbenicL
NEVEN KEPESKI

MALI
V
VELIKI
SPORTOVI
Ko/ikogod je nogomet neveseo bez
gledatelja, toliko su gledatelji neveseli bez
· nogometa
trenutku pisanja ovog
U
naptsa preostala su jos
dva kola do svrsetka
hrvatskog nogometnog
ligaskog natjecanja. Mo-
ralo bi se dogoditi pravo cudo pa
da -Hajduk- ne postane prvtm
prvakom Hrvatske. No, za razllku
od nekadasnjth jugonatjecanja
(gdje su, primjerice, utakmice zna-
le potrajati I do stotinjak minuta,
poput one ljubljanske), u nasem
nogometnom takmicenju cuda se
ne dogadaju. Bolje receno. ne do-
gada se uglavnom nlsta. Naime,
-Hajduk« osvaja prvenstvo, no ne
zato jer igra najbolje, vec zato sto
naprosto igra. On je jedina mom-
cad koja u nas trenutacno nalikuje
nogometnoj ekipi kakvu Imamo
prtgodu ponekad vtdleti u prtjeno-
sima europskih nogometnih natje-
canja. Od dvojtoe pouzdanih vra-
tara, preko suvremenih branica i
iport
Dobro utvrdena
klupa jamci uspjeh
uvjezbane jake obrane, pa do no-
gometnih znalaca u sredini terena
i napadaca koji napadaju na pro-
tivnikov gol (ovo posljednje nije nt-,
pesto samorazumljivo za nase no-
gometne prilike), trener Poklepo-
vtc je sacmto morncad prejaku za
suparnike.
Dakle, -Hajduk je dograbio prvi
prvenstveni pokal nakon preselje-
nja na Pollud, Oni koji su ga u toj
nakani mogli omesti, nisu to uctni-
li iz razlicttth razloga. Neki su pre-
kasno shvatili da u nasern nogo-
metnom prvenstvu nerna -vellkih-
klubova (Zagreb, Inker), drugt pak
nt danas ne shvacatu da nema
-malth- (Hask-Gradanski), dok je
za veclnu preostalih samo sudjelo-
vanje u natjecanju, poradi ratnih
strahota kojima su njihovt gradovt
tzlozent, pravt pothvat.
Valla kazati kako je kakvoca po-
kazanog nogoloptanja popriltcito
HRYATSKI YOJNIK
S8
kadasnje stvaratelje medijskog
ugodaja nesto vise od sportskih
klubova (tj. u najmanju ruku polu-
politicki cimbenici), ako je okuplja-
nje stotinjak tisuca ljudi na -njtho- ,
vom najve!:em stadionu- predstav-
ljalo nesto vise od ovece skupine
sljedbenika nogometne igre, onda
bi se nama valjalo otrgnuti tomu
uzoru i prtvesn nasa nogometna
dogadanja njihovom stvarnom
medijskom znacatu.
Drukcije ctneci, cinimo neprav-
du. Primjerice, prije dvadesetak
da.na nase su se kuglacice i kugla-
ci vrattli iz Bratislave s nekoliko
svjetskih odllcla, Hrvatske kugla-
cice su osvojile zlatnu medalju na
prvenstvu svijeta. Nasa su sred-
stva prioptavanja tomu posvetila
neznatan prostor, lzvjestitelji su
prt izvjescivanju podsjecali na lju-
de kojima ponestaje zetona za te-
lefon. Da Ii je rijec o onoj neukoj
sumnucavostt spram sportskog
duha kuglaca koja je potaknuta ci-
njenicom da se uz kuglacku stazu
pocesto nalazi sank, tesko je pouz-
dano rect. No, za sve nas koji smo
makar jedanput vidjeli prijenose
natjecanja u bilijaru ili pikadu ]
suvremenih televizijskih postaia
ROBNI TERMINAL JANKOMIR
POOUZECE "lJ\ PRUtANJE VSLUOA I PROMET ~OBA D;O.O.
niska. Na to se obazrelo i gleda1
41090 ZAGREB
jstvo pa su gledalista bivala s
popunjena. Rijetkt su posjeti
nasll razlog obilazenja utak ROBNI TERMINAL JANKOMIR
vjerojatno u samozadovoljavaju JAVNO PODUZECE ZA PRUZANJE USLU-
cinjenict sto ljudi na travnjaku
rade ntsta povrh onoga sto bi i GA
sami znalt tzvestt. Tako je na I PROMET ROSA D.0.0.
sim nogometnim Igralistima
cin svrgnut i zamijenjen stvarn
ZAGREB, JANKOMIR 25
cu.
Pritom upada u oci nerazmJ
izmedu onoga sto se dade vidJ,
na travnjaku i prostora (i vre
na) koji nogomet zauzima u n
- CARINSKA ZONA
sredstvtrna priopcavanja. Nai
kao sto ne pristaje kakvom z
- SKLADISNO PRETOVARNA JEDINICA
stveniku obrazovatl se pred sl
teljstvom, tako je nedolicno i - KAMIONSKI KOLODVOR
lezbavati osnovne nogometas
poteze pred svekolikom javno _,. SPEDICIJA I TRANSPORT
Tu kao da zagavljasmo u s
medijski kalup. Naime, ako - FREE SHOP »FOR CROATIA«
-Zvezda- iii -Partizan- bili za n1
~ 13. s. lipnja 1992,
iport
neznacamo je svako obtasnjenje
kako [e kuglanje medijski (a napo-
se televizijski) nezanimljivo.
S nasim nogometom stvar stoji
drukcije. On doista jest trenutacno
medijski nezanimljiv. Dajuci mu
prednost u odnosu na druge spor-
tske grane mogli bismo namjesto
vracanja gledatelja u njegova gle-
dahsta, dovesti do smanjenja broja
onih koji ga jos uvijek prate. Koll-
kogod [e nogomet neveseo bez gle-
datelja, toliko su i gledatelji neve-
seli bez nogometa.
Zelimo li na nekom od buducih
svjetskih nogometnih prvenstava
vidjeti nasu hrvatsku momcad u
dobrorn izdanju (a to [e onaj doga-
daj s kojim svaki nogometni navt-
jac ne zelt ni usporedivati sve dru-
ge sportske usplehe), valja nam
uraditi sve da od hrvatske nogo-
metne lige uctnimo kvalitetno tak-
rntcenle kvalitetnih klubova, Uljul-
[kujuci danasnju nasu ligu u njezi-
nom sivilu prosjecnosti, ne prido-
nosimo ostvartvanju toga cilja.
Drukcije kazano. hrvatsko nogo-
rnetno nadmetanje nikako ne smi-
je postati cekaontca za tnozemne
ponude Igracirna,
St1_3!ica K~i.stof, prvakinja svijeta. Znaju Ii to
VEDRA~ KUKAVICA
nasi rnediji?
JANKOMIR 2~
NOVOOTVORENO FREE SHOP
»FOR CROATIA«.
VAM NUDI
SIROKI ASORTIMAN CIGARETA
SIROKI ASORTIMAN KUCANSKIH APARA-
TA
SIROKI ASORTIMAN VISKIJA
SIROKI ASORTIMAN KONJAKA
SIROKI ASORTIMAN PARFEMA
SIROKI ASORTIMAN MUZICKIH LINIJA
MARLBORO 16 DEM
RADNO VRIJEME FREE SHOPA
od 9 - 19 sati
SUBOTOM od 9 - 13 sati
HRYATSKI YOJNIK
59
 I

feljton feljton

sol KOO MONCHENA
Nekoliko dana kasnije, 22. sljecnja
l742 Trenkovi panduri bili su natzas-
luiniji za osvajanje Linza. Linz je bra-
nio francuski grof Segur. Hrabri pan-
cturi sami su usl; u predgra~.e Linz~ i
05vojili
ga, te su potom osvojlli 1 ursu-
linski samostan. To je prisililo Francu-
ze na predaju, dok je grof Segur dobio
dopustenje da s oruzjern napusti grad.
Zauzvrat je jamcto da godinu dana ne-
6e ratovati protiv kraljice Marije Tere-
zije. Prigodom osvalanla Linza pogtnu-
lo je sest, a ranjeno je petnaest Trenko-
vih pandura.
Nakon bola za Linz, panduri su na-
stavili ratovatt po Bavarsko], Posluiili
su se varkom [sto je njima bilo svol-
stveno) da prijedu rijeku Isar i zauzmu
Plattling, te su zajedno s 600 Hrvata-
-krajisnika osvojili utvrdu Deggendorf
na Dunavu. Kod Mainburga I Neustad-
ta zarobili su dvije neprijateljske zasta-
ve, da bi zatirn 30 ozujka 1742. godine
osvojili i utvrdu Reichenhall na granter
s Tirolom. U Reichenhallu su zapltjeni-
li golemu kollcinu kamene soli, vrijed-
nu 300 000 forinti.
Nakon tog velikog uspieha, Trenkovt
panduri poslani su u kaznenu ekspedi-
clju protiv bavarskih seljaka-dobrovo-
ljaca, koji su se borili na suprotnoj
strani. Trenk ih [e zarobio, oroblo i
uzeo irn nekoliko stotina konja, te
jenjale, ali je postalo bltno skrstti Ces- I
ku. Stoga [e vojskovoda general Khe-
venhuller trebao sa svojim snagama
uci u Cesku, pa je on barunu Trenku
zapovijedio da osvolt pogranicnu ut-
vrdu Cha'm.
Trenk [e pod svojim zapovjednis-
tvom imao 146 pandura, 300 granicara,
Hrvat.a, i dvije satnije Forgaceve pu-
kovnije. U Chamu je zapovjednik bio
bavarski pukovnik Kunigl s jednom
gardijskom bavarskom bojnom i dvije
satnije grenadira. Jedan se dio tih voj-
nika predao u sijecnju 1742. kod Linza,
obecavsi da se nece godinu dana boriti
protiv Marije Terezije. Stoga je Trenk
zatrazio da predaju grad bez borbe.
Pukovnik Kilnigl nije ielio predati
grad, cekajuci pojacanja, ali ga je
Trenk prozreo i osvojio Cham u jed-
noro naletu. Cubici neprijatelja bill su
strasni, a stradalo je i gradanstvo. Ra-
dilo se o vrlo bitnoj pobjedi austrijske
vojske, koja je poslije toga imala otvo-
ren put u Cesku.
U tom su pohodu Trenkovi panduri
bill prethodnica. Uz pandure, Trenk je
vodio jos 807 hrvatskih husara kojima
je zapovijedao Nadaidije, 600 njemac-
kih konjanika i 300 hrvatskih granica-
ra. Proctor u Cesku je uspio, pa su se
27. rujna sastali general Khevenhuller
i veliki vojvoda Franjo'Lotarinski kod
Hayda.
Zanimljiv se dogadaj zbio kod grada
Neuburga. Trenkovi su panduri imali
Politicka sllka Europe mijenjala se iz
mjeseca u mjesec. Kada je polovicom
1743. godine pruski kralj Fridrich odus-
tao od ratovanja protiv Austrije, ratni
plan se promijenio. Glavni oeprijatelji
postali su Francuzi, koji su driali Ces-
ku, a kasnije su usli i u Bavarsku. Aus-
trijanci su zauzeli i Prag,. i protjerali
Francuze iz Bavarske, i to pod zapov-
jednistvom princa Karla Lotarinskog.
ciji je savjetnik bio grof Khevenhuller,
u to doba .vet feldmarsaL St<:>ga. su i
Trenkovi panduri bili upuceni u Ba-
varsku, u Jogor kod mjesta Rain pokraj
Ounava.
Prvi tamosnji sukob s FrancHzima
vodio se oko mosta na Dunavu, kojeg
su cuvali francuski vojnici. Na njlh je
nasrnuo osobno ha.run Trenk, sa samo
dvadeset svojih pandura. Trenk je ras-
tjerao Francuze vlastitom sabljom. Pri·
nc Karlo Lotarinski bio je ushicen tim
uspjehom, pa je Trenka s jos nekoliko
pandura pozvao na veceru. Za vrijeme
vecere Trenk mu ;e obecao dace jos is-
te no6i zauzeti francuski Jogor na dru-
goj obali rijeke Lech, koja je na tom
mjestu utjecala u Dunav, sto je zatim i
ucini9. Tako je dobio pukovnicki cin.
Zbog poraza francuske vojske kod
Dettingena, gdje su ih skrslli austrijski
saveznici Englezi, njihove su se po-
strojbe povukle preko rijeke Rajne. Ta·
ko su snage Karla Lotarinskog zauzele
prostore do Rajne, a medu njima bill
su i Trenkovi pandurt Oni su 29.

CUDESNI 'RATNICI prtljag neprijateljskog generala Her-

bertsteina. Zatim, u svibnja 1742.godi-
ne, prvi su usli u Munchen,
Glavni grad Bavarske , branili su
zadatak izvidjeti koliko ima neprijatel-
jskih, francuskih vojnika, jer je dosao
glas da ih je cak 12 ooo. Trenk je do Ne-
srpn;a· 1743 usli u Alt-Breisach, a po-
tom i u Neuenburg. Od tamo su mogli
cesto kretati u akcije preko Rajne. Pan-
duri su uzimali i taoce s francuske

BARUNA TRINKA
Nemoguce je nabrojati sve ratne doziv-
ljaje i uspjehe najslavnijih hrvatskih
vojnika kroz poviiest, poznatih Trenko-
vih pandura. U proslom smo nastavku
naseg podlistka opisali osnivanje i zna-
caj vojnih postrojbi baruna Franje
Trenka, koje je nacinio od krsnlh sla-
vonskih mladica, napravlvsi od njih
najudarniju bojnu u citavoj kraljevskoj
vojsci Mariie Terezije.
atnt pohod Trenkovth pan-
Hrvatska ratna povijest (XI.)
kovi panduri uspjeli Izbortti pobjedu.
o, neki se od njih i nisu ponasali po
strogim vojnickim pravilima, pa je ba-
run Trenk skoro izgubio posao, dok su
dvojlca glavnih sroutnjivaca bill po-
gubljenL Veliki vojvoda Franjo Tos-
kanski cak je kao -kontrolora- Trenko-
vim pandurima dao izvjesnog pukov-
nika Menzela, ko]i je bio s njima sve do
napada na mjestasce Strehlen pokra]
Zoptena. . ratovali su kod Linza, a jednom su
Austriji i Bavarsko], Nakon poraza
Molwttza poloza] austrijske vojske I
me oartoe i kraljice Marije TerezlJe
bio lak. pa su cak Prust odlucth u
u Austriju, sto Im je uspjelo, te su o
jili cak i Linz. Ali, austrijska je vojsk
kojo] su bili i panduri, provalila u
varsku u kojoj je bilo teskth bi
Trenk i njegovi panduri branili su
mjeseci dunavskl most pred seeo
Francuzt, a napadali su ih, osim Tren-
kovih pandura, i hrvatski vojnici kra-
jisnici. Panduri su prvi uspjeli uci u
knezevski vrt pokra] dvora, sto je uzro-
kovalo predaju grada istog tog dana, 6.
svibnia 1742. Taj je ratni pothvat blo
vrlo znacaian za daljnji tijek rata.
Vrlo srmon (pisu vojni povjesnicarf
blo je napada] na utvrdeni grad Die-
senstein na granter Bavarske i Ceske.
Tu su utvrdu branili poznati bavarski
strtjelci, a napadali su ga Trenkovi
panduri i hrvatski beret tzv. Forgaceve
pukovnije. Opsada grada lzvrsena je
izmedu 20. i 22. llpnja, pa [e barun
Trenk pozvao branitelie na preda]u.
Ont su odgovorili topovskom vatrom,
na sto su reagirali Trenkovi topntct,
Drugo jutro su vet bile porusene grad-
ske zidtne, pa su panduri upali u grad,
·zarobivsi iii poubijavsi vecinu neprtja-
te(jskih strtjelaca, Vel!k je bio i ratni
uburga stiga-0 s 140 pandura i 180 kira-
sira, dok se u gradu nalazilo 500 fran-
cuskih vojnika s vojvodom La Crol-
xom. Lako su se predali. lza toga, Tren-
kovi panduri opet su osvojili Deggen-
dorf i to tako sto su slamnate lutk,e
obukli u pandurske odore, kako bi ut·
vrdeni branitelji,mislili da th je mnogo.
Deggendorf se predao nakon tri dana.
Doslo je vrijeme i za obnovu ljudstva
Trenkovih pandura. Ba.run Trenk isko-
ristio je odlazak u Slavoniju i Madar-
sku, gdje mu je 1743. godine umro otac,
kako bi unovaeio jos pandura. Valja
reci da je Trenk u to doba postao Jedan
od najbogatijih ljudi kraljevstva. Otac
mu je ostavio tri velika zemljoposjeda
u Slavoniji (Brestovac, Pleternicu i
Pakrac), a sam je kupio jot Veliku i
Nustar. Sveukupno je imao 150 sela.
Codisnji prihod bio mu je 60 000 forin-
ti.
strane Rajne, a rusili su im i utvrde.
0 tome je pisao i vojni historicar dr.
Slavko Pavicic: .Qni postaju najveti
strah Elzasa. Francuzi ih zbog crvenih
kukuljica naziVlju -crvenim kapucini-
ma•. ali i •divljacima«. Trenk je to uzi-
mao sa saljive strane pa je svakom
. zgodom govorio Fra.ncuzima, da je do-
sao. sa svojim zemljacima u njihovu
zemlju da se od njih nauci uljudbi i po-
nasanju.•
Austrijska. vojska pod princom Lota-
rinskim zeljela je prijeti Rajnu i zauze-
ti Alzas. No, iako su prethodnlce koje
su cinili Trenkovi panduri i hrvatski
krajisnici uspjeli prijeti rijeku i utvrditi
mostobrane, to nije uspjelo ostaloj aus-
trijskoj vojsci. Barun Trenk zatrazio je
zatim prolaz kroz svicarski grad Basel,
ali mu nije dopusten, pa se austrijska

R
dura po Europi poceo je
1741. godine. Prvi vect su-.
kob u kojem su sudjelovali
Trenkovi pandurt bto je kod
miesta Zoptenberg. Tamo
su se sukobili s Prusima (takoder do-
brim vojnlclma] te su im oteli i veliki
ratru plijen. Prusi su bih brojnijt, bilo je
oko 6000 husara i pjesaka, ali su Tran-
Taj se napad zbio 23. srpnja 1741. go-
dine. Trenkovi panduri osobito su se is-
takli hrabroscu i pozrtVOVOOSCU, pa SU
se tako rijesili i kapetana Menzela. Za-
tim su panduri na prepad napadalt za-
laznicu pruske vojske Fridricha Veli-
kog, kola je isla tz Schweidnttza prema
utvrdi Neisse.
Citave su se 1741. godine, kao i sllje-
dece 1742. Trenkovi panduri borili po
plijenili i pet velikih brodova na Ou
vu. Veliko su [unastvo iskazall i u siJ
nju 1742. godine, kada su zauzeli Si
vernostajerska mjesta Claus, Wind
chgarten i Spital. Prvo su zauzeli C
us, kada je barun Trenk sa svojim pe
durima tijekom noel likvidirao strai
dospto pred vrata tvrdave, gdje Je izJ
ra pozvao posadu na predaju. Zarobi
su 664 vointka i dva easntka.
P!IJen, a sam je Fran]o Trenk bio ra-
njen kad je pregledavao jednu zarob-
lJ~nu barutanu, Za uspjeh u zauzecu
Dlesenstetna barun Trenk dobio je cin
potpukovnika. · ljacke pobune, ali je dio seljaka-pobu·
PANDURI PRODIRU U CESKU
U srpnju 1742. sklopljen Je rnir izme-
du kraljice Marije Terezije i pruskog
kralja Fridricha. Borbe u Bavarskoi su
lUNASTVA NA RAJNI
Za vrijeme boravka u Slavoniji,
Trenk je sudjelova-0 i u suzbijanju se-
njenika. unovacio u redove pandura.
Angazirao je oko 2500 buntovnika; pa
je rukovodio s oko 3000 boraca, tj. p11n-
dura. Stavio se na raspolaganje kralji·
CL
vojska povukla na.trag u Bavarsku. Za
sobom su porusili sve mostove. U Frei-
burgu: je ostala vojnicka posada koju
su dobrim dijelom cinill Trenkovi pan-
durL Ostali panduri su s Trenkom otis•
Ii u Slavoniju.
Tu se prica o Trenk'ovim pandurima
nastavlja.
(Nastavit 6e se.)
Priredio: DUBRAVKO GRAKAUC

HRVATSKI VOJNIK HRVATSKI VOJNIK

60 61
 kriialjka

AUTOR:
I\JO
MARAS
PORAST
UTJECA•
JA VO-
l(UTNA
l<RUGU
HORIZ·
PROIZ·
VOOt
NA$
PJEV°i,t,
j AU!ANSKJ
GLAVNI
GRAD
I OMLAO-
INSKA
RADNA
JSKE Qf,(TA AKCIJA

TRCI 42
l(M 195M

--
Ir::
I!
--
••••
U9

=-
>U9

--=r• l(OJlbVI
&rt.tt
IZGUBm
1
sr.yijf.
Blit
ITTINE•
NATA
J UGAE>ATI

--•
IZA
GORJA

BOG
WUBAVI
==a
2lDINA

=-'
OCRTANA

ZAMAHI·
VATI NO-
GAMA
UZAI( NII
T"M

NAPOl<.A- VRSTA
ETNOST JEGUWA I 21DAK
TIJElA METAi.
ZAMJENI•
CA(DAT,) ' (11G)

IRVATSKA! INOIJ
NAFTNA IZVORNIK
1VRTKA ITALIJA

POCIVATI
\JOLT

VREME•
AMPER NSK! F'RI· NOVINAR·
LOG KAHTV·•

HRVATSKI VOJNIK
62
 Najuspjesnija Najuspjesnija
izdanja Znanja: izdanja Znanja:
IVAN AR ALICA: GORAN TRIBUSON:
Majka Marija Potonulo groblje
1 470 HRD 966 HRD
NEDJELJKO FABRIO: PAVAO PAVLICIC:
Berenikina kosa Rupa na nebu
1 029 HRD 1 029 HRD

KNJIGE IZ UVOZA:
1. The World's Elite Forces 7 140 HAD 20. Combat Arms Modern Attack Aircraft
2. The US War Machine 7 140 HAD 21. Combat Arms Modern Carriers
3. United States Military Almanac 7140 HAD 22. Combat Arms Modern Helicopters
4. Armoured Firepower 7140 HAD 23. Combat Arms Modern Fighters
5. Modern Commercial Aircraft 6 090 HAD 24. Combat Arms Modern Spyplanes
6. Aerial Firepower 7140 HAD 25. Combat Arms Modern Submarines
7. Aces Past 8190 HAD 26. The World's Major Military Jets
8. Strike Aces 7140 HAD 27. The World's Major Passenger Airliners
9. The World's Air Forces 8190 HAD 28. Classic Warplanes: F·16 Fighting Falcon
10. Naval Firepower 7140 HAD 29. Classic Warplanes: 8-2 Bomber
11. Space Warfare 2 940 HAD 30. Classic Warplanes: BAe/McDD Harrier
12. Modern Bombers 3 465 HAD 31. Classic Warplanes: F-15 Eagle
13. Modern Attack Aircraft 3465 HAD 32. Classic Warplanes: F-14 Tomcat
14. Modern Airborne Missiles 3465 HRD 33. Classic Warplanes: F-105 Thunderchief
15. Military Helicopters 3 465 HAD 34. Classic Warplanes: AH-64 Apache
16. Modern American Fighters 3465 HAD 35. Classic Warplanes: F-86 Sabre
17. Modern Fighters 3465 HAD 36. Classic Warplanes: B-17 Flying Fortress
18. Modern Naval Warfare 3465 HAD 37. Classic Warplanes: P-51 Musta~g
19. Electronic Warfare 2 940 HAD 38. Classic Warplanes: Spitfire

- - - - - - - - - - - ~-
Nakladnizavod Z N A N J E - Knjizarai papirnica A G M AT O S
- - - ---
Poduaeclma i ustanovamaknjige
41000Zagreb - Frankopanskaul. 5/a - Telefon:041/422-353Telefax:041/414-007 isporucujemonakon placenoq
predracuna. Ziro-racun:30105-603-1
NAR UOZBENICA
Knjige mozete pogledati i kupiti u n
Narucujemnavedeneknjige ---------------------- knjizaramau Zagrebu:

KnjizaraAUGUSTSENOA,UI. kralja
Zvonimira17
KnjizaraMIAOSLAVKALEZA,Trg ba1
Knjige su platiti P O U Z E C E M (postaru kod primitka) Jelacica 17
KnjizaraA. G. MATOS,Frankopanska
Prezime lme ------------ 5/a
Adresa -:---------------:---
.1 Potpis kupca