ZASTUPNIK ZA HAVATSKU:

11!~1 •• ,..". ~ ••
--~Vl~'-'•'-'A
Zagreb, Kneza Ljudevlta Posavskog 14
Tel. 041/442-050, Telefax 041/451-693

OLYMPUS
OLYMPUS OPTICAL CO., LTD.Tokyo,NewYork,Hamburg,London

41000 Zagreb, Jurjevska 15

Telefon: (041) 42 15 35, 42 15 22, 42 14 82 - Telefax: 42,08 88

-
HRVATSKI
,.VOJNI.K kazalo
m
@
6. studenoga 1_ 992.

ustroj hrvatske vojske

GLAS/LO M/NISTARSTVA Slobodan jug Hrvatske 4-
OBRANE REPUBLIKE Svijece za besmrtnost . . 6
HRVATSKE Demobilizacija dijela pricuve 7
Odgovorni urednik: Novaci u »sridu« . . 8
brlgadlr Ivan Tolj Prisega cetvrte generacije novaka 10
Glavni urednik: Uz prvu obljetnicu 10
pukovnik Krunoslav Matesic
Ureduje kolegij urednistva:
Tihomir Bajtek (vojna tehnika),
2:eljko Hanich (HRZ), Dejan Fri-
aktualnosti
gelj (HRM), Mirjana Kuretlc Snaga Like - 133. otocka 14
(ustro] hrvatske vojske), Boze
Simlesa (kultura i feljtonistika), Si- Pravo orude u pravim rukama 16
nlsa Haluzan, Vedran Kukavica, Samoborski ratnici 17
Tomislav l.ackovlc, Neven Va- Cob re 18
lent-Hribar Dubrovacki »Iavovi« 19
· Urednik fotografije:
Alojz Borsic
· Likovni urednici: dossier
Svebor · Labura
Nenad Martic Neostvareni san . . . . . . 20
L•tor: · Crna Gora - produzena ruka Srbije 22
2:arko Taras . Konavle - simbol hrvatske opstojnosti 24
Marketing: Dnevnik juznog bojista 26
Marina Pavicic
Adresa urednistva:
Zvonimirova 12, Zagreb
Brzoglasl:468-041 , 467-956
Dalekoumnozivac (fax):
F-15 Eagle 28
Jednostavno i djelotvorno 34
451-852
Sustav bugarske obrane 38
Graficko-tehnicko uredenje: Potpuna sigurnost 40
Graficko-tehnicka redakcija l.aserski izazov 42
Hrvatska tiskara KTS Priquseni pucanj 44
·Tlsak: T opnicko streljivo 46
Hrvatska tiskara, Zagreb Gospodari bojnog polja 48
Godisnja pretplata 10.400 HRD Snaga jezgre 50
Polugodisnja pretplata 5.200 HRD Peruanski karabin 51
Sve promjene tiraie slati na Vjesnik
Tuzemna prodaja Slavonska avenija 4
brzoglas 341-256 iii na MARKETING
Hrvatskog vojnika brzoglas 467-291;
brzoglas i datekoumnofivac 451-852.
- .
Uplata pretplate·na racun TRGO-
STAMPA 30101-601-32111 (s naz- Carolija finese . . . 52
nakom za »Hrvatsklvojnik-) lzbor noqornetnoq selektora 53
lnozemna pretplata: Zaqrebacka Bratovstine u Hrvata . . . . 54
banka broj deviznog racuna: 30101- Hrvatski konjanik u Krbavskoj bici 55
620-16-25731-3296911 (s naznakom Stepinceva katedrala '92 56
za »Hrvatski vojnik•) Batman se vraca 58
·cijena poluqodisn]e pretplate: Uvijek novi Peter Gabriel 59
Njemacka 54 DEM, Austrija 360 A TS, Hrvatski hram kniiqe 60
Kanada 42 CAD, (zrakoplovom 82,95),
Australija 48 AUD, (zrakoplovom
106,50), SAD 42 USO, (zrakoplovom
76,45), Svicarska 48 CHF, Nizozem-
ska 60 NLG, Francuska 21_6 FRF,
Svedska 216 SEK, Belgija 1080 BEF,
:HRVATSKI LIST.
Danska 216 DKK, Velika Britanija 20
GBP, Slovenija 1800 SLT, ltalija 39600
ITL, Norveska 212 NOK
· Rukopise i materijale ne vracamo
.VOJNIK NEPOBJEDIVIH !
HRVATSKI VOJNIK
broj 24, 06. studenoga 1992. 3
 ustroj hrvatske vojske

SLOBODAN JUG
HRVATSKE
Predsjednlk Republike dr. Franjo Tudman svojim je dolaskom na jug Hrvatske obiljeiio kraj
rata i pocetek obnove ·
aketnom topovnjacom

R Hrvatske ratne mornarice

-Kral] Petar Kresimir IV«,
na kojoj se uz driavnu viori-
la i predsjednicka zastava,
stigao je 29. listopada Pred-
sjednik Republike Hrvatske dr Franjo
Tudman u dubrovacku luku Gruz. Sve-
canorn smotrom postrojbi Hrvatske
pise: VEDRAN KUKAVICA
snimio: ALOJZ BORSIC

vojske koje su sudjelovale u borbarna

za oslobodenje juga Hrvatske obiljeze-
na je pobjeda i u ovom najjuznijern di-
jelu nase domovine nad srbo-crnogor-
skim okupatororn, Predsjedniku i
vrhovnom zapovjedniku oruzamh sna-
ga Republike Hrvatske je po dolasku
prijavak podnio bojnik Eduard- Arbuti-
er, a potom i zapovjednik Juznog sek-
tora general zbora Janka Bobetko. U
nadahnutom govoru general Bobetko
je kazivao o tijeku borbi na ovom bojis-
tu. Isticuci nepovoljne geostrategijske
uvjete koji su olaksavali neprijateljsku
obranu, a otezavali djelotvornost akci-
ja Hrvatske vojske, zapovjednik Juz-
nog sektora je kazao kako je postignu-
ta pobjeda kojorn se svi moramo pono-
siti, Ona je krupan korak na [acanju
autoriteta i zilavosti mlade hrvatske
drzave, njome je vracena slava i ponos
hrvatskom vojniku jer je pobijeden
brojno veci, bolje naoruzan, lukav i
podmukao neprijatelj. nastavio je ge-
neral zbora Janke Bobetko, zrtve, voditi racuna o njima, biti brizna
· Predsjednik Republike dr. Franjo majka svima onima koji su ostali iza
Tudman obratio se najprije pripadnici- nasih palih, kazao je Predsjednik Re-. .1.Jkazom Preds/ed1t/Jca &pub;
ma Hrvatske vojske - onima koji su u publike.
Bojnik.Andrija Popovic, pomo6nik za
like dr. Fl!an/e 'lbdinana ,svtni,
vojnfoima, d~niclma i t.snicF'
ovim prijepornim trenucima za Hrvat-
sku, hrvatski narod, izvrsili svoju povi- IPD zapovjednika Juznog bojista proci- m. a.Hrvatskevofskekojisu. se bo-
jesnu zadacu. Medu inim dr. Tudman , tao je promaknu6a i pohvale hrvatskih tlli na juznom bojljtu d.odiJeljena
je naglasio kako su tek nakon pobjede branitelja, a potom i zapovijed zapov- ,.je Spomenica domovln,s/IQ6 .rw.
nad [ugokomunistickom armijom, jednika Juznog bojista generala Bobet- 19IXJ-Ill92. Kao vrhovni tapo.vje.d-
srpskim oruzantm i cetnickim odredi- ka u cijoj je pratnji Predsjednik Tud- nik dr Tudman Je osobno u:ructo
ma bili spremnj da pregova5aju s na- man predao spomenice domovinskog spomemce;; predstavniclma. oko
ma i protivnici, ali i svjetski cimbenici. rata. stotinu postrojhl Hrvatske vojske
razlicife nanijene.
Oruzje je bilo ono sto je rjesavalo sud- Nakon ove svecane smotre dr. Tud-
binu hrvatskog naroda, To je bio rat ci- man [e obisao gradsku luku i Stari
Tifekom sve~osti minist-.r
tavog hrvatskog naroda koji je goloruk obrane. Gojko Susak spoinenice
grad te je otvorio u Zavodu za obnovu le u:ruC,io apovjednilru juznog
bio suocen s najve6om okupatorskom Dubrovnika sjednicu saborskog Odbo-
silom u Europi, rekao [e dr. Tudman. .,, bojista generalu zbora Jan}(u Bo--x
ra za obnovu Dubrovnika. Tocno u bel/m, generalu bo~ilru. ~dzl i.
Predsjednik Tudman se obratio i obi- podne oglasila su se zvona svih dubro- boiniku Andriji Popovii:u, po-
teljima poginulih hrvatskih branitelja vackih crkava kako bi simbolicno navi- rnotnlku 2l&Povjednika juzno_. ·
koji su prisustvovali svecanosti u grus- jestila dolazak mira kojeg je ova] grad boJista za lPD. ,
koj Iuci, Domovina ce vjecno pamtiti te cekao skoro cetristo dana, Ispred 1

HRV AT
SKI VOJNIK-=----------------
4 broj 24, 06. studenoga 1992.
 ustroj hrvatske vojske

crkve Sv. Vlaha prireden je bogat kul-

' Za junastvo i postignute rezultate u oslobadanjU juzne Hnatske, u pod- turno-umjetnickl -program. Nakon
rucju odgovornosti ju.inog bojista, PredsJed.nik'l\epubltke Hl'vatske, kao' dubrovackog gradonacelnika Pera Po-
vrh.ovn:izapovjednlk orui.anl11snaga J:\ff, donio Je ukaz o izvanrednom p~ · ljanica Dubrovcantma se obratio Pred-
m•ueu casnika lfrvaiske vojs~,e. sjednik Republike dr. Franjo Tudman:
Stvorili srno svoju oruzanu silu zato da
_ . '" U cin djelatnog brigadira promaknut je djelatni pukovnik Mari/an. M•- bismo sada u miru mogli izgradivati
leliovit, zapovjednik 1. brigade. U tin djelatnog- })\lkovn:ikaiz isle btigade bolji zivot i da bismo se mogli posveci-
prom$lmothu dtelatni boJnfci Marlo B&lfku,n,acelnik PZO--, E(lullrd Bt1U- vati njegovanju kulturne bastine u ko-
er, nacelnik operativno-nastavnog pr98)'am~S.t}eJHUJ Gas1Jevi4 nacelntk , joj ce Dubrovnik uvijek imati iznimno i
topnistv-., lv.n Korade, zapovjednik s. boJne, Bobert Kral/,, nacelnik obav., pocasno mjesto u povijesti i kulturi
jestafne slui.be t Milan Vikoc, nacelnlk topntstva iui.nog boJista. hrvatskog naroda pa i u svjetskoj povi-
Takoder 'su prom-1muti u ~ djelathih boJnika djelatni satnici Zl•tlto jesnoj bastini, kazao je toplo pozdrav-
DragovilJ i Ante Anic, dozapovjednlci $.;; odn0$no ~. boJ-,.e 1. l>rlgade. U ~ ljen dr. Tudman. •
djelatnog satnika p:romaknut je dtelatnl natporu9&lk ZelJlto SliP(&C, zaJJ()V"'•
jednik 1'. UJpnickebitnice t,brtgade. Prieuvni porocnicl Rudoll;Juti1111,i ~~
ha. Vidai;proma.ltnuti su u pricfuvne.natporoen.tke. lz govora dr. Franje
Tudmana na svetanoj
smotri Hrvatske vojske u
dubrovatkoj luci Gruz
Vt pripadnici Hrvatske vojske,
kojima je bila povjerena obrana
najjuznijeg dijela nase domovi-
ne, pod zapoviedntstvom genera-
la Bobetka obavili ste povijesnu .
zadacu, obranili ste podrucje od
Neretve do Prevlake, koje su ju-
gosrpska i crnogorska vojska i
cetntcki odredi htjeli osvojiti pod
svaku cijenu. Zahvaljujuci vasim
.pobjedama i naso] driavnoj poll-
tici - kojom smo tezil! da rat sto
prije okoncamo i pregovorima -
i posljednji [ugckcmunisticki
okupator morao je napustiti sve-
to_ tlo Dubrovnika i [uzne Hrvat-
ske.
Ne samo Dubrovnik nego i po-
sljednja tocka na Prevlaci danas
je slobodna i na njoj se vije
hrvatski barjak. No, da nije bilo i
vasfh pobjeda, pregovorima ne
bismo uspjeli postici da nas Eu-
ropa i svijet priznaju, niti bismo
na svojoj strani imali mirovne
snage. Tek nakon pobjeda nad
jugokcmunistickem armijom i
srpsko-crnogorskim cetnickim
bandama - i protivnici i svjetski
cimbenici bill su spremni na raz-
govor s nama. Oruzje je dakle bi-
lo ono koje je riesavalo sudbinu
hrvatskoga naroda! ·
Rat nismo htjeli. lzvojevali
smo pobjedu, ali iza nje zelimo
mir, izgradnju, obnovu svega
onoga sto su nam razorili barba-
ri 20. stoljeca, Hrvatska nema
.imperfjalistickih prohtjeva ni na
jednome dijelu svojih granica,
ali nece odstupiti ni od stope svo-
je zemlje. To smo dokazali i na
ovom bojistu kada su protivnici i
medunarodni cimbenici htjeli da
na vrhu Prevlake bude samo za-
stava Ujedinjenih· naroda, a mi
smo kazali, Ne. To je hrvatska
zemlja j tamo se mora viti i
Sa smotre branitelja hrvatskog juga .. hrvatski barjak.

HRVATSKI ·voJNIK
broj 24, 06. studenoga 1992.
5
 _ ~stroj hrvatske vojske

SVIJECE ZA BESMRTNOST

Predsjednik Republike dr. Franjo Tudman, ministar obra- Delegacija Hrvatske vojske, koju je predvodio nacelnik
ne Gojko Susak i nacelnik Glavnog stozera HY general Glavnog stozera HY Anton Tus, polozila je vijenac u spo-
zbora Anton Tus odaju pocast poginulim hrvatskim vojnici- men poginulim hrvatskim vojnicima u kapelici na groblju Mi-
ma ispred Vojnickoq kriza na Mirogoju. rogoj.

Pise: TOMISLAV LACKOVIC

Snimio: ALOJZ BORSIC

0
vogodtsn]i blagdan Svih svetih, kao i svi
dosadasn]i na koje smo godinama navika-
vani odrastanjem u toplom katolickom
okruzenju nasih predaka, bio je uistinu
pose ban. Dan· spomena na sve drage lju-
de kojih vise nema medu nama ove je godine obilje-
zen sjenom nametnutog nam rata i veliklrn brojem
novih knzeva i svjezlh humaka hrvatskih branitelja i
ljudi koji su postradali brane6i Hrvatsku Zemlju ..
Velika je cijena Slobode i mozemo se samo nadati
da u vremenima koja su pred nama vise nikada nece
biti potrebno da toliko mladih ljudi uzme pusku u ru-
. ke i stane na branik svoje zemlje, dovode6i u opas-
nost mlade zrvote koji su buducnost Hrvatske.
Njihova i nasa Mati, draga nam domovina, i
ovom je prigodom pokazala- da ne zaboravlja svoje
najbolje sinove.
· Mnogobrojnim komemoracijama i odavanjem po-
castl jos jednom im je zahvaljeno na doprinosu koji
su dali pri ostvarivanju slobodne i neovtsne Hrvat-
ske.
Ttsuce prognanika koji su htjeli obici grobove svo-
jih najblizih na ovaj sveti dan nisu u tome uspjeli -za-
. hvaljujuci- jos jednom dokazanom necoviestvu onih
kojima bas nista nije sveto. .
Bezbroj cvjetova polozeno je na grobove i bezbroj
svijeca upaljeno je za duse hrvatskih branitelja na - ·-·- ~---= -
Brojni Zaqrepcani posjetili su grobove palih hrvatskih
<!o,.lll•.,¥;

znanim i neznanim njihovim pocivaltstima za njiho-

vu besmrtnost, od svih nas, od Hrvats~e .. vojnika i zapalili svijece ispred Vojnickoq kriza.

HRVATSKI VOJNIK
6 broj 24, 06. studenoga 1992.
 ustroj hrva'tske vojske

DEMOBILIZACIJA
DIJELA PRICUVE
Demobllisireni vojnici mogu se prijeviti za gardijski sastav Hrvatske vojske

pisu: pukovnik BE~IR DEDI~

BORIS CURKOVIC
redsjednik Republike Hrvatske

P
u svojstvu vrhovnog zapovjed-
nika oruzanih snaga donio je
19. listopada 1992. godine Na-
redbu o demobilizaciji dijela
pricuvnog sastava Hrvatske voj-
ske, kojom je nalozio do.rs, studenog 1992.
godine demobilizaciju 40.QOO pripadnika pri-
cuvnog sastava. Sukladno receno] Naredbi
ministar obrane donio je zapovijed i proved-
beni plan u svezi s demobilizacijom pncuv-
nog sastava kojima je odredio dinamiku i fa-
ze provodenja postupka demobilizacije. U
svrhu operacionalizacije naredbe i zapovije-
di na razini Ministarstva obrane odrzani su
sastanci s predstavnicima zapovjednistva
operativnih zona i zapovjednicima jedinica
koje se demobiliziraju.
Bitno je istaknuti da se uporedo s provo-
denjem demobilizacije dijela pricuvnog sas-
tava HV provodi i postupak za prijelaz na
novi ustroj HV koji ce biti primjeren unut-
rasnjem i vanjskopolitickorn . polozaju Re-
publike Hrvatske. Naime, u tijeku je ustroja-
vanje i popunjavanje gardijskih jedinica, te
ustrojavanje i popunjavanje postrojbi roe- osposobljene da se u vrlo kratkom vremenu demobilizacije motornih vozila zapovjednis-
nag sastava HV sa cetvrtorn generacijom mogu ponovno dovesti u stanje pune borbe- tva su vec dobila detaljne upute od Ministar-
novaka. Pri tome je osnovni naglasak na sto , ne spremnosti prema zahtjevima koji proiz- stva obrane na koji nacin i koje vrste motor-
kvalitetnijoj popuni kako bi se dobila veca laze iz rhobilizacijskog razvoja. Bez obzira nih vozila imaju prednost pnlikom demobi-
razina borbene spremnosti HV u 'cjelint, ali i na dinamiku provodenja i opseg demobiliza- lizacije. Vazno je istaknuti da su zapovjed-
svake postrojbe posebice i ostvario najracio- cije u svakoj od nalozenih faza, borbe.na nistva i jedinice koje demobiliziraju motor-
nalniji pristup procesu razvijanja obrambe- spremnost postrojbi ni u jednom trenutku na vozila duzni ta vozila prethodno dovesti
nog sustava Hepublike Hrvatske. nece bit! smanjena, sto je osigurano plan- u tehnicki ispravno stanje i takva vratiti nji-
S obzirom na potrebu popune gardijskih skim pristupom demobilizaciji i vec poduze- hovim vlasnicima.
jedinica, svi vojnici iz postojbi iii njihovih di- tim pripremnim radnjama i postupcima na U postrojbama HV koje ostaju mobilizira-
jelova koje se demobiliziraju, mogu se javiti razini svih zapovjednistava. ne moguce je uzastopno obavljati zamjene s
na natjeca] za popunu gardijskih jedinica. U Prilikom demobilizacije sva zapovjednis- vojnim obveznicima i rnatarijalno-tehnickim
ostvarenju te zadace sva su· zapoyjednistva tva su obvezna vojnim obveznicima koji se sredstvima, ali pod uvjetima i na nacin da se
[edinica HV dobila od Personalne uprave demobiliziraju izdati uvjerenja o vremenu takvim postupkom ne narusava borbena
detaljne upute pa se svi zainteresirani pri- provedenom u HV. Uvjerenja su temeljni do- spremnost postrojbi. Zamjene odredenih ka-
padnici HV mogu izravnim obracanjem svo- kument svim demobiliziranim pripadnicima tegorija vojnih obveznika i materijalno-teh-
jim zapovjednistvirna obavijestiti o uvjetima HV .glede dokazivanja i rjesavanja bitnih nickih sredstava obavljat ce se iskljucivo te-
natjecaja, statusnih pitanja za vrijeme dok su bili u meljem odredbi navedene Uredbe i uz stro-
Sve postrojbe iii dijelovi postrojbi koji se HV. Zapovjednistva su takoder obvezna sas- go postivanje utvrdenog prvenstva i kriterija
demobiliziraju bit ce u pricuvi popunjeni 100 taviti cjelovite popise demobiliziranih vojnih u svezi s popunom.postrojbi HV. Ovu zamje-
posto s vojnim obveznicima i materijalno- obveznika po uredima za obranu i dostaviti nu obavljaju uredi za obranu uz izravnu su-
-tehnickim sredstvima, sukladno prioriteti- ih njima poradi azurnosti evidencije. - radnju s zapovtednistvtma postrojbi. Svi za-
ma i kriterijima sadrzanim u odredbama Demobilizacija postrojbi ili njihovih dijelo- interesirani koji imaju potrebu i opravdani
Uredbe o kriterijima za rasporedivanje gra- va podrazumijeva i demobilizaciju materi- razlog utemeljen na odredbama Uredbe mo-
dana i materijalnih sredstava za potrebe HV [alno-tehnickih sredstava, a posebice demo- gu se, ako zele, izravno obratiti uredima za
1 druge potrebe obrane. Te [edinice ce biti billzactiu motornih vozila. Glede postupka obranu kod kojih se vode u evidenciji.

HRVATSKI VOJNIK
broj 24, 06. studenoga 1992. 7
 ostroj hivatskv vojskv
\
NOVACI » U -SRIDU«
Nese izvjestiteljica posjetila Centar za odgoj i obuku hrvatskih vojnika u Sinju
entar za obuku i odgoj Hrvat-
C ske vojske u Sinju poceo je s
radom 2. kolovoza ove godine
i to primanjem jedne bojne
na temeljnu obuku u pjesa-
stvu Mada useljavanje prvih
novaka u sinjsku vojarnu -Kula- sim-
bolicno obiljezava rodendan ovog Cen-
tra, prve pripreme napravljene su pet
mjeseci ranije. Naime, Centar je ute-
meljen po zapovijedi Glavnog stozera
u ozujku 1992. zbog potrebe osiguranja
kapaciteta za obuku vojnika, a ustroj je
obavljen prema principima - domo-
branstva. Sinj je donedavno bila zona
viecitth provokacija, puskaranja i gra-
natiranja, te kojekakvih prijetnji agre-
sora, pa nas je prvo zanimalo kako je
uopce izgledalo stvaranje Centra u ta-
kvom okruzentu, Naso] [e znatizelu od-
Pise: VESNA BOZANIC-SERDAR
mah udovoljio pukovnik Ivan Gaspar
btvsi zapovjednik 126. brigade, sadasnji
zapovjednik Centra. -Startali smo od
nule. Trebalo je prvo osposobiti pro-
stor vojarne iz koje je iselila jugovojska
ostavivsi je u derutnom stanju. Drugo,
dosta unistenog je bilo i zbog cestih
napada. Trebalo je urediti zgrade, oko-
Hs, poligone za vjezbu, uglavnom, sve
objekte. Naravno, trebalo je izabrati
kvalitetan kadar koji ce vrsiti obuku.
Nije bilo lako, no pomogli su nam nasi
ljudi iz dijaspore, a mi smo dobrano
zasukali rukave. Najvaznije je da smo
u kolovozu uspjesno startali i dosada-
snie kontrole prosli s visokim ocjena-
ma, a to stno postigli upravo svojim ra-
dom.«
U jutru nase posjete u Sinju je puhao
HRVATSKI VOJNIK
8
hladan vjetar. Tri bojne su obavljale
svakodnevnu vjezbu, Dvije suvjezbale
za svecanu prisegu, a momci trece boj-
ne su vec stari vojnici koji su imali spe-
cijalisticku obuku. U Sinju je vladala
svecana atmosfera. Nacelnik Glavnog
stozera Hrvatske vojske general zbora
Anton Tus najavio je posjet. Zapovjed-
nika Ivana Gaspara pustili smo da u
miru doceka svoje goste, a duznost do-
macina preuzeli su casntci Filip Batko-
vic i Teo Rako, te psiholog Ivana Zulje-
vie, Od njih smo saznali osnovne po-
datke.
Centar za obuku i odgoj Hrvatske
vojske u Sinju ima prijem cetirl bojne.
Osnovan je za obuku mladica od Za-
dra do Dubrovnika, odnosno za pod-
rucje [uzne Hrvatske. Najmladi Centar
 ustroj hrvatske vojske

u Hrvatskoj slican je onima u Puli, Ja-
strebarskom i Pozegi gdje se tijekom
obuke prolaze kondicijski treninzi,
ustroj, rukovanje osnovnim oruzjem i
psiholoske pripreme. -Psiholoska pri-
prema traje 12 .sati. Razgovaramo o
strahu i kontroli straha, o stresu i kako
ga izbjeci, upoznajemo tehnike relak-
sacije itd.« potrudila se objasniti nam
psiholog Ivana Zuljevtc. Zajedno s ko-
legicom Snjezanom Poljak putem tzv.
ulaznih upitnika koji se primjenjuju
odmah nakon prijema vojnika dobiva-
Prisega druge generacije
ju se podaci o osobnim slikama vojske nevni izlazak u civilnim odijelima, na- jednik 113. brigade HV. General zbora i
i dozivljajima obuke. Pojedinacni rad s ravno ako nemaju neka zaduzenia-
mogucim problematicnim slucajevima
principu, sto znaci da su mladici sto'
blize svojim domovima. Zanimalo nas
[e, naravno, ono sto sve mlade vojnike
zanima - slobodno vrijeme, izlasci, vi-
kendi, .. -Hrvatska vojska ima sustav
obuke koji se bitno razlikuje od onoga
u bivse vojske-, objasnio nam je Filip
Batkovie. -Nas vojnik mora razmisljati
svojom glavom, mora obavljati svoje
zadace, ali i mi mu moramo dati sto vi-
se slobode. Uvjerili smo se da tada
maksimalno kvalitetno izvrsi sve dobi-
vene zadatke. Vojnici imaju svakod-
adni dan za novake poc:inje govarali s vojnicima koji su u vojarni
no se kontaktira i s donatorima. iz
Amerike, Australije i Njemacke, Centar
se opredijelio za obuku novaka po
ugledu na: NATO; rad je podijeljen u
cettri sektora. SI su OR MOB sluzbe
koje obnasaju duznosti mobilizacijskih
poslova, osigurava prijem vojnika, nji-
hov upis u registar, te sve popratne po-
slove koji uz to dolaze. S2 je sektor
IPSD koji obnasa poslove vezane uz
nastavu i informiranje. S3 je sektor koji
obavlja operativno-nastavne poslove,
koordinaciju nastave. Cetvrti sektor -
S4 je logistika. Svakog pripadnika HV
zeli se osposobiti za obavljanje svake
zadace, a u obavljanju svojih duznosti
mora biti pravi profesionalac.
Valja istaknuti da je 96 posto casnika
trenutno zaposlenih u Centru -izraslo-
kroz domovinski rat, tako da u · samoj
obuci mogu primijeniti prilicno svjeza
iskustva. Takoder je velika stvar sto je
stvaranjem ovakvog Centra u Dalma-
ciji rijeseno zaposlenje i egzistencija
nekoliko stotina ljudi. Zaposleni u Cen-
tru birani su po kriterijima koje je pro-
pisalo Ministarstvo obrane. Prednost
su imali ljudi iz domovinskog rata, in-
validi rata, clanovi obitelji poginulih
l;>ranitelja...
Zapricali smo se i gotovo zaboravili
na vrijeme, pa su nas dosli obavijestiti
da ce svakog trenutka stici visoki gosti ...
U obilazak Centra za obuku i odgoj.Hv
dosao je nacelnik Glavnog stozera HV
general zbora Anton Tus. Zajedno s
njim u posjetu su dosli admiral Sveto
Letica, zapovjednik HRM,brigadir Ma-
te Viduka, zapovjednik Operativne zo-
ne Split i brigadlr Ivan Bacio, zapov-
njegovi suradnici obisli su Centar, raz-

R
pociva na samoinicijativi vojnika ili na ustajanjem u sest sati, higi- -Kula- svega nekoliko dana i za dva
temeliu: zahtjeva zapovjednika. jenske potrebe i dorucak mo- dana ce dati prisegu. General Tus je
Razgledali smo Centar. Na razgovor raju obaviti do 7,25 sati, kada izrazio zadovoljstvo onim sto je vidio i
je svratio i satnik Ante Botto. -Te- se podize zastava i citaju tom prilikom rekao: -Zapovjedmstvo
meljna obuka traje dva mjeseca. Najvi- dnevne zapovijedi. Tada se Centra je veoma dobro obavilo pripre-
se sati provodi se prakticka obuka, toe- odlazi na obuku. Rucak traje od 12,45 me za ztvot i rad. Sve valjano funkci-
nije 130 sati, te tjelesni .odgoj 32 sata i do 14 sati, nakon cega slijedi popod- onira, a smjestajnt i radni uvjeti nova-
PNNG 37 sati-. Saznali smo dalje da u nevni odmor. U 15 sati pocinje popod- ka su zadovoljavajuci. Potrebno je jos
toku ta dva mjeseca momci stasali za nevna obuka, koja traje do 18,30. Na 0 sanirati ratna ostecenja i izgraditi
vojsku upoznaju Sluzbovnik HV, Vje- kon toga je vecera i odmor. Radnim odredene sadrzaje radi izvodenja obu-
zbovnik, te imaju tridesetak sati domo-·. danom je spavanje u 22 sata, a subo- ke. U razgovoru s vojnicima uvjerio
vinskog odgoja koji im pruza priliku tom u 24. Osim onih koji su rasporede- sam se da su zadovoljm.- ,
da obnove svoje poznavanje hrvatske ni na dezurstva, svi novaci vikendom Druga generacija sinjskih novaka
povijesti i kulture. . su slobodni, pa to vrijeme vecina kori- jos uvijek su dobrovoljci koji su se sami
, sti za odlazak kucarna, Centar jos pro- prijavili na sluzenje vojnog roka. Mno-
Nakon temeljne obuke slijedi speci- lazi kroz neke pocetnicke muke. Nedo- go ih ima s okupiranog podruc]a. Gle-
lalisttcka obuka, takoder u trajanju od staju vjezbovna i druga materijalno-te- damo ih dok vjezbaiu puni poleta. Voj-
dva mjeseca, te staziran]e sest mjeseci. hnicka sredstva, koja ce se s vreme- ni rok nije vise nuzno zlo. S ovakvom
nom nabaviti. Podrske ima sa svih mladoscu nasa zemlja mora i bit ce
Vojni rok se sluzi na teritorijalnom strana. Pored Ministarstva, svakodnev- slobodna. •

HRVATSKI VOJNIK
9
 ustroj hrvatske vojske
PR·ISEGA CETVRTE
GENERACIJE
NOVAKA
Pise: TOMISLAV LACKOVIC
·Snimili: ALOJZ BORSIC, DAVOR KOPANJI
S
ubota, 24. listopada bila je
dan prisege mladih vojnika
u svih pet centara za odgoj i
obuku vojnika koji su raz-
mjesteni sirorn Hrvatske.
Iznimno svecano bilo je i
u Jastrebarskom gdje se okupilo mnos-
tvo ljudi, uglavnom roditelja i rodbine
vojnika koji su ovim cinorn i formalno
oznacili svoju pripadnost mladoj
Hrvatskoj voisci.
Slijetanje padobranaca i zvuci domo-
ljubnih pjesama bili su uvod u sveca-
nost polaganja prisege. Uz nazocnost
brojnih uglednih gostiju, od kojih iz-
dvajamo gospodina generala Bozu Bu-
dimira, predstavnika Ministarstva ob-
rane Republike Hrvatske, predsjedni-
Sa svecane prisege u Centru za
odgoj i obuku hrvatskih vojnika u
Koprivnioi
- DZ
ka skupstine opcine Jastrebarsko gos~
podina Branimira Paseckog i drugih,
obavljena je prisega gotovo tisucu bu-
ducih hrvatskih vojnika, Poslije izvode-
nja driavne himne svi su oni izgovorili
tekst prisege.
Zapovjednik centra u Jastrebar-
skom, pukovnik Duro Ivanovic, cesti-
tao je vojnicima na upravo polozeno]
prisezi i upozorio ih na obvezu i cast
koje donosi pripadnost Hrvatskoj vo]-
sci izrasloj u domovinskom ratu, za-
hvaljujuci kojoj je Hrvatska ostvartla;
svoju stoljetnu drzavotvornu ideju,
Casntctma i docasnicima [e nalozena
duznost maksimalnog prenosenja ste-
cenog znanja na mlade vojnike, kako
bi oni, ako ustreba, bili u svakom tre-
nutku pripravni stati na branik domo-
vine. •
Parada padobranaca za novake koji
su dali prisegu u jastrebarskoj vojarni
HRVATSKI VOJNIK
10
PRVU
1}
'Pred,vama.,fe dra,gl cita.t&-:<1
TlV, 2~ ~t'QJ. •Hrva.tskog vqjni-
~ •• k<lt1m .na.vrsava.mo prvu
- · p:u_ izlaten,ia.. GQdul-e. da~
za jedan list. ne predsta.v·
QSGbito ;zna.ta.jan Jubilej,
n,Q s ob~rom na okolnosti
nastanka."..,.. Hrvatska. se na-
!1t u~re<:I krva.vog ra.ta. - go-
dtna. nije samo pukth 365 da.-
na!
0 da,nima. ka.daje srbocet-
rllcka a.nm.ta. ra.za.ra.la. nedos-
ititno na.oruzanu Hrvatsku,
Jfftvatskl vojnik.;. je trebao
',<:>dgovortti petrebama tog
izuzetnog trenutka. hrva.tske
povijesti.
"·· 4 Nasta.a na novtm
tiekim i etickim. zas&da.-
., •Hrva.tski vojnikc preu-
zeo je mi sebe zna.cajnu ulo-
gu d.a \i- hrvatskom medi1-
sko1n prostoru, ne samo pra-
tt i'az:\roj n¥e votske, uspjehe
@na ra.fi'stima, poduca.va. o
o~ju, fl:8g() i da afirmira
novE:t mora.lne vrijednosti
pJ;blza.sle iz najbciljih fra.dict7,
fa. hrva.tskog natoda.. Zada.:
·~'. slozit.~te se, nunalo la-
pn ni jetlnosta,van. K~o i
koliko smo u tome µspjeli,
prosudi.te . sa.mi, a mi eemo
nastojati da nM i VM •Hrvat-
ski vojnik• bude jos sadrza.j~
niji i ~fiyiji. .
Za.hy.al1u1emo % svima koji
su svojim doprtnosom po-
mo.gu ;da •ffrvat.ski vojn1k•
bua:e,LIST N'EPOBJEDlVIH. ,
UREDNlSTVO
broj 24, 06. studenoga 1992.

STVARAMO
VOJSKU
ZA·MIR
0 razvoju Hrvatske vojske, njenom novom
ustroju za mir, skolovanju cesnike i
djelovanju UNPROfOR-:arazgovarali smo
s necelnlkom Glavnog stoiera Hrvatske
vojske genera/om zbora ANTONOM
TUSOM .
razgovarali: KRUNQSLAV MATESIC
MIRJANA KURETIC
snimio: ALOJZ BORSIC
HV: Gospodine generale, razgovara-
li smo u prvom broju -Hrvatskog vojni-
ka- i razgovaramo danas kada obilje-
zavamo prvu godisnjicu tzlazenla, U
ovu godinu dana zbilo se mnogo toga.
Mozemo Ii ponajprije cuti Vasu otjenu
razyoja Hrvatske vojske u proteklom
razdoblju?
-=- Prvo hvala Varn sto ste dosli da
razgovaramo za nas list -Hrvatski voj-
nik-, kojeg mi, u Hrvatskoj vojsci,
smatramo ne samo korisnim vec i ne-
ophodnim da pruzi potrebne informa-
cije o HV, nasim borcima i gradanima
Hrvatske i da zblizi nasu mladost na
fronti i u vojarni s mladoscu u nasim
domovima, skolama i poduzecima,
. Stoga vam zahvaljujem na ulozi koju
vrlo uspjesno obavljate i cestitam vam
prvu obljetnicupostojanja lista -Hrvat-
ski vojnik-.
Razvoj Hrvatske vojske je u potpu-
broj 24, 06. studenoga 1992.
interview
nosti uskladen sa stanjem mira i rata
na nasim prostorima i prioritetima
razvoja Hrvatske. Do proljeca ove go-
dine Hrvatska vojska je na svim bojistl-
ma zadrzavala dostignutu (u prosincu
1991. godine) operativnu sposobnost
snagom od 200.000 boraca. Sijecanjsko
primirje, priznanje hrvatske drzave u
njenim granicama i posebno dolazak
snaga UNPROFOR-a u zone UNPA ut-
[ecu da Hrvatska brojno smanji svoje
operativne vojne snage. Prvom demo-
bilizacijom 20.000 boraca u mjesecu
ozujku obuhvaceni su prioritetno stu-
denti i gospodarstvu neophodni struc-
njaci i djelatnici. Drugom demobiliza-
cijom, izvrsenom u mjesecu svibnju i
lipnju, ostvarili smo smanjenje HV na
·100.000 boraca uz istovremenu opera-
tivnu preobrazbu HV za uspjesno iz-
vrsavan]e zadataka na liniji zona UN-
PA i ratnih zadataka na aktivnim bojis-
. tima [uzne Dalmaciie i Istocne Posavi-
HRVATSKI VOJNIK
11
ne. I ovt zadaci SU uspjesno izvrsavani.
Jugo-vojska je, u skladu sa planom
UN, napustila zone UNPA. Vojna moc
neprijatelja u zonama UNPA znatno je
smanjena i ne predstavlja nam vecu
opasnost.
Oslobodena je [uzna Dalmacija i si-
gurno su zaposjednute grantee Hrvat-
ske izvan zona UNPA.
Formirali smo centre za obuku i od-
goj vojnika-novaka i u mjesecu veljaci ·
primili vise tisuca novaka. Sada [e na
obuci u centrima vec cetvrta partija
novaka, a njihovi prethodnici su na
obuci u borbenim postrojbama i uklju-
ceni u izvrsavanje borbenih zadataka.
Sada kad su smanjena aktivna bojis-
ta na teritoriji Hrvatske i kada bi tre-
balo da s vectm i odlucnijim utjecajem
medunarodne zajednice (Europe i UN)
rijesimo svoj potpuni suverenitet nad
zonama UNPA, dolazimo do nove situ-
acije da mozemo.ici na dalje smanjenje

vojnih snaga i uci u trecu demobiliza-
ciju dijela HV. Na taj nacin Hrvatska
pokazuje svijetu svoju opciju mira i
prioritetno okretanje gospodarskom
razvoju. Ova demobilizacija je u fun-
kciji okretanja HV ka mirnodopskom
ustroju uz postojanje snaznog djelat-
nog i rocnog operativnog dijela te viso-
ka stupnja mobilizacije brojnijeg pri-
cuvnog - ratnog dijela HV. Ne treba
misliti da, ako smanjujemo vojsku,
smanjujemo i njenu borbenu sposob-
nost. Naprotiv, u nasern slucaju mi [a-
camo operativnu sposobnost (vatrenu i
manevarsku) da bismo mogli u odre-
denom vremenu i na odredenom pro-
storu biti [act i ofenzivniji nego sto smo
sada. U sadasnjo] preobrazbi HV i de-
mobilizaciji njenog dijela pridrzavamo
se dvaju osnovnih kriterija, kriterija
ratne opasnosti i kriterija ekonomic-
nosti.
Za nas bi bilo najbolje da suverenitet
u UNPA zonama rijesimo planom i
snagama UN, ali drzava i njena vojska
interview
ne moze planirati i zavisiti samo od ' ·staviti neprijatelju s mnogo vecom sna-
jedne opcije. Zbog toga se i HV mora gom tehnike.
organizirati i obucavati za sve moguce
opcije, kako u odnosu na zone UNPA, · - Za bitku na zemlji i sve ono u do-
tako i u odnosu na ratne situaci]e u na- meni operacija na kopnu mi imamo
sem okruzenju, naoruzan]e i u ratu obucenu vojsku.
Taj dio ratnih zadaca mozemo uspjes-
HV: Poznato je da se javljaju nespo- no voditi. Tu ukljucujem i vrlo sigurnu
razumi s UNPROFOR-om.Oni ne dje- i uspjesnu nisku protuzrakoplovnu ob-
luju u svim sektorima podjednako us-
pjesno. Kakvu suradnju ostvarujete s
pojedinim sektorima?
- Tocno je da nismo zadovoljni s os-
tvarenjem Vanceova plana. Proslo je
pola godine od kada su snage UN po-
cele preuzimati odgovornost u zonama
UNPA. Dosla je zima i priblizava se
ozujak, a jos se nije izvrsila faza demi-
litarizacije i stavljanja pod kontrolu
UN postojecega naoruzanja kojeg ima
za vise tisuca ljudi u svakom sektoru,
ukljucujuci i tenkove i topove. Ocekiva-
lo se da ce 'najpnje u ruzicastim zona-
ma UNPROFOR izvrsitt zadatak i da
cemo do zime vratiti dio nasih progna-
nika. To se nije ostvanlo, jer snage UN
nisu ni · preuzele vlast da bi je mogle
prenijeti hrvatsklm institucijama. Pro-
blem je u tome sto srpska vlast ne zelt
realizirati plan, a UNPROFOR
ih na to ne moie prisiliti.
Znaci, prva i druga faza, a to je po-
vlacen]e jugovojske i stavljanje tesko-
ga naoruzanja pod kontrolu UN, u ve-
cem su obimu zavrsene, iako sve tesko
naoruzanje nije pod kontrolom UN-
PROFOR-a ni u jednom sektoru. Treca
faza, demilitarizacija raznih milicija i
vojske Tb, nije ni otpocela, Kada se ni-
je odmaklo dalje od druge faze, a osta-
ju nam jos cetiri, Hrvatska i svijet u cje-
lini moraju tzvrsttt snazan pritisak na
srpsku stranu da dode do potpunoga
ostvarenja Vanceova plana u narednih
sest mteseci.
Snage UN koje su sada na podruqu ranu i vrlo dobru topnicko-raketnu
Hrvatske morat ce dobiti zadatak bez- podrsku i protuoklopnu obranu. Za
uvjetne demilitarizacije svih zona UN- borbu sa zrakoplovstvom na vecim vi-
PA, ili ce morati doci neke nove snage sinama mi jos nemamo dovoljno pro-
- UNPROFOR 2 - koje ce moci taj za- tuzrakoplovnih · raketnih sredstava.
datak izvrsitt. Hrvatska ce, sto nam je Nemamo odgovarajuce zrakoplove za
poznato i iz izjava Predsjednika Re- ofenzivna djelovanja, iako smo u ratu
publike, Inzistirati da se plan UN u os- uspjesno upotrijebili vise desetina la-
novi ostvari u narednih sest mjeseci. kih aviona za napadna djelovanja na
bojlsnlct. Za bitke na morn u povoljnoj
Razumljivo je da ce povratak progna- smo poziciji. Nasa obala l brojni otoci
nika potrajati duze. nam to omogucu]u. Posjedujemo odgo-
HV: Kako je opremljena Hrvatska varajuce topnicke i raketne jedinice na
vojska danas? Poceli smo obranu do- kopnu te ratne i naoruzane brodove.
movine s minimalnim naoruzaniem, a Dobrom organizacijom topnicko-ra-
I danas smo vojska koja se mo:ie suprot- ketnog. sustava obale, otoka i brodova
'
HRVATSKI VOJNIK
12 broj 24, 06. studenoga 1992.

· osigurali smo da flota jugoslavenske
vojske ne bi mogla bez vecih gubitaka
prodirati u nase teritorijalno more.
. Znact, bitka na zemlji i bitka na mo-
rn nisu za nas problem. Problem je jos
bitka u zraku i cifenzivna djelovanja iz
zracnoga prostora. · Ratni dio Hrvatske vojske obunvaca
No, za nas rat i nase uvjete bila je
sudbonosna bitka na zemlji i na moru.
Zrakoplovstvo JNA nije odigralo svoju
ulogu onako kako bi je u vojnom smis-
lu trebalo odigrati. Ono je razaralo
gradove, unistavalo gospodarstveni
potencijal i sluzilo zastrasivanju ljudi i
etnickorn ciscenju, cineci time civilne
zlocine. Malo je nasih boraca stradalo
od zrakoplova, ali je stradalo mnogo
gradana.
HV: Hrvatska ide polako u mirno-
dopski :iivot. U svezi s tim preustrojava
se i Hrvatska vojska. Moliino Vas, gos-
podine generale, da kazete nesto vise
od onoga sto je dato u javnost, o tome
kakve se promjene provode i kakva ce
biti u_ buducnosti Hrvatska vojska?
- Sada se nalazimo u trenutku kada
oblikujemo Hrvatsku vojsku koja ce
moci odgovoriti mimodopskim potre-
bama.
To znact da moze odgovoriti na
moguca iznenadenja na podrucju
Hrvatske, od bilo kakvog napada ili
agresije, da obavi one 'zadace koje su
joj preostale u odnosu na nase dijelove
teritorija nad kojima jos nemamo puni
suverenitet, te da obucavamo i uvjez-
bavamo mimodopski i ratni dio Hrvat-
ske vojske.
Da bismo udovoljili toj za-
daci mi .smo prislt preoblikovanju
Hrvatske vojske kako bismo imali je-
dan vrlo operativan, manevarski i vat-
reno jaki dio djelatnih vojnika, docas-
nika i casnika u gardijskim brigadama
i dijelovima Ratnog zrakoplovstva i
protuzrakoplovne obrane i Hrvatske
ratne momarice, koji ce svakoga tre-
nutka biti spreman da na odredenom
prostoru ostvari takav odnos snaga ko-
ji ce odvratiti i spnjectti napadaca u
prvim danima rata. U okviru ovoga
mimodopskog dijela su i brigade i ro-
dovski sastavi koji ce biti popunjeni
vojnicima - vojnim obveznicima. Taj
kontingent godisnje iznosi oko 30.000
vojnih obveznika. U cetiri kopnena
centra za odgoj i obuku te [ednom
mornarickom i jednom zrakoplovnom,
broj 24, 06. studenoga 1992.
interview
'I primamo novake i upucujemo ih na-
kon zavrsene osnovne i specijalisticke
obuke u brigade rocnog sastava. Posli-
je obuke od pet mjeseci i oni su sprem-
ni i za borbene zadace, ukoliko se uka-
ze potreba.
18 do 10 posto ukupnog stanovnistva
Hrvatske. Jedan dio ratnih jedinica ci-
ni manevarsku strukturu sposobnu za
akcije na svim prostorima Hrvatske.
Brojnu prostomu strukturu HV cine
domobranske jedinice. Taj dio ce se na-
laziti na prostoru na kojem se i formi-
ra. Na taj nacin ce se posttci da na cije-
lom prostoru Hrvatske, a prema stup-
nju ugrozenosti, imamo brzo narasta-
nje manevarskih i prostomih snaga
HV. Dakle, da u mimodopskom dijelu
imamo minimum snaga potrebnih za
sprecavanje iznenadenja, obuku nova-
ka i pricuve i za brzu mobilizaciju i
razvoi ratne vojske.
HRVATSKI VOJN·IK
13
Zelim naglasiti da formiramo gardij-
ske brigade u kojima ce gardisti biti
djelatni vojnici, -docasnici i casntct.
Gardisti ce sklapati ugovor na pet go-
dina. Primat ce se svi sadasnji i demo-
bilizirani pripadnici Hrvatske vojske i
novaci po zavrseno] vojnoj obvezi, s
tim da udovolje potrebnim zdravstve-
nim i psihoflzickim kriterijima, te da
nemaju vise od 35 godina. Neke od po-
godnosti su dvostruki radni staz u ra-
tu, a u miru, godina uvecana za cettn
mjeseca, povecana primanja u skladu
sa zahtjevima koje trazt poziv gardista.
Imat ce, nadalje, povoljnosti u rjesava-
nju stambenog problema. Vazno je na-
glasiti da ce gardist imati mogucnost
daljnjeg vojnog skolovanja za docasni-
ka i casnika HV.
HV: Kako ce se skolovatl brvatski
easnici?
- Formirali smo jos prosle godine
Casnicki centar Hrvatske vojske. Sada
se u centru obucava preko 400 djelat-
nih casnika i docasnika koji su u ratu
postali casntci, a nisu imali vojno obra-
zovanie.
Takvo skolovan]e zavrsit ce
svi nast djelatni i pncuvnt docasnicl i
casnici domovinskog rata. Na mjesec-
nim tecajevirna provedenim utoku ra-
ta obucavano je preko 1800 pricuvnih
casnika i docasnika zapovjednika vo-
da, satnije, baterije i bataljuna. Izvrsili
smo pripreme i iduce ce godine otpo-
cetl obucavanje casnika za najvise za-
povjedne i stozerne duznosti u HV. U
narednoj godini otpocinjemo i sa re-
dovnim skolovanjem studenata budu-
cih casnika HV u okviru integriranog
studija na fakultetu i vojne specijaliza-
cite u Casnickorn centru HV.
Dio casmka zavrsavat ce i visoke voj-
ne skole i specijalizacije u inozemstvu,
kako bi Hrvatska vojska mogla pratiti
razvoj i dostignuca vojne misli i tehni-
ke u drugim zemljama.
Novi casnici, kojt ce tek narastati u
nasem sistemu integrirane obuke, sko-
lovat ce se za casnicka zvanja nakon
zavrsenog fakulteta kroz specijalizaci-
ju za odredene vojne duznosti, Tako ce
nas casnik imati diplomu odgovaraju-
ceg fakulteta i diplomu dostignutog
vojnog zvanja, tj. specijalizacije, uz do-
bivanje odgovarajuceg ctna casnlka
Hrvatske vojske. Taj integrirani sustav
skolovania je natracionalni]i i najprih-
vatljiviji za Hrvatsku. •
 postrojbt hrvatske vojske
Zapovjednik pukovnik Davor Peitel
tocka 133. brigada Hrvatske
O
vojske uspjesima na iznimno
teskoj i izoliranoj fronti, hra,
broscu i dobrom organizira,
noscu Hrvata -' Licana doni-
, jela je slobodu ovom dijelu
domovine. Polovicom listopada. briga-
da je obiljezila sluzbenu godisnjicu
svoga postojanja, iako je u obrani Hr -
vatske aktivna jos od pocetka ljeta
1991. godine.
Pukovnik Davor Peitel zapovjednik
je ove brigade i od njega smo saznali
da je otocka brigada utemeljena u jeku
silovitih borbi na ratistu koje sada po-
kriva. Formirana je od dijela sastava
118. gospicke brigade kada je cijela Hr-
vatska bila izlozena nasrtajima tada
tehnicki nadrnocnije JNA i velikosrp;
skih snaga.
Na otockorn podrucju otpor je otpo.
ceo bez znacajnijeg · naoruzanja, Sta-
novnistvo je posjedovalo svega nekoli-
ko lovackih pusaka i nesto trofejnog
.
oruzja iz drugog svjetskog rata, a o te-
skom naoruzanju moglo se samo sa-
njati. · lizacija artiljerijskog diviziona haubi-
Tijekom visemjesecnih minobacac,
kih, topnickih i tenkovskih kanonada
po gradu Otoccu i naseljima s hrvat-
skim pucanstvorn iz velikosrpskih
uporrsta Staro Selo, Podum, Glavace,
Skare i Zaluznica kao i ucestalih de-
monstracija sile JNA koja se ocitovala
u voznji oklopnim vozilima po presto, ·
ru koji je bio pod kontrolom nasih sna.
ga, kao spasonosna pomoc doslo je iz
Senja 110 automatskih pusaka s nesto
streljiva.
Povremene diverzije· nasih snaga .!
stalne izmjene ljudstva koje je imalq
automatsko oruzje omogucila su zel]e-
no djelovanje. Naime, cetnici i JNA kao
i njihovi jataci u samom gradu nisu
mogli ustanoviti kolika je zapravo sna,
SNAGA.LIKE'
"'
-
. .
133. OTOCKA
U obrani Like veliki doprinos dataje
prosloqe mjeseca obiljeiila prvu qodisnjicu osnivenje
Pise: TOMISLAV LACKOVIC
Snimio: ALOJZ.BORSIC
ga pruzanog im otpora i to je stvaralo
zabunu u njihovim redovima.
Najveci problem, jos od pocetka dje-
lovanja brigade, bio je uspostaviti sta-
bilnu bojisnicu na podrucju Otocca i
Brinja, te uspostavljanje komunikacije
Otocac - Zuta Lokva - Brinje - Kar-
lovac i pravca Otccac= Zuta Lo-
kva - Senj - Rijeka. To je bila nuznost
kako bi se sprrjecilo okruzenje samoga
grada i ovog dijela Hrvatske.
Odlucujuci koraci poduzeti su 14.
rujna 1991. kada je blokirana vojarna
»Vladimir Cetkovic - Vladoe i tako
sprijecena daljnja komunikacija izme-
du vojarne i cetnickih uporista na sa-
moizolacijskom podrucju, Skladiste
vojne opreme na Spilniku zapaljeno je
·'
. ca 105 mm, dvije bitnice minobacaca
Topnici 133. brigade na vjezbi
HRVATSKI VOJNIK
14
.
133. brigada,koja je
·15. rujna a 16. rujna osvojeno je skladi-
ste goriva i maz1va u vojarni Ramljani
i tada je u ruke branitelja' doslo pet i
pol milijuna litara goriva, a konacno,
17. rujna nakon cetverodnevnog opsje-
danja i borbi osvojena je vojarna s ve-
likom kolicinom naoruzanja i opreme
te je zarobljeno i 120 neprijateljskih
vojnika i oficira. ·
Agresor se nije mogao pomiriti s pr-
vim vojnim porazom na ovom presto-
ru, te su stoga Otocac kao i okolna hr-
vatska naselja pokusavali unistiti uce-
stalim nadlijetanjima zrakoplova iz
kojih su mitraljirali, raketirali i born-
bardirali uglavnom civilne ciljeve.
Osvajanjem vojarne u Otoccu, visak
opreme i naoruzanja odmah je ustu-
pljen drugim postrojbama na ratisti,
ma sirorn Republike, a po nalogu Glav-
nog stozera • i nadredenih vojnih ko-
mandi Hrvatske vojske. ·
lapovijescu ministra obrane
Z od 2; listopada 1991. godine od
drugog bataljuna 118. brigade
kojeg su cinile dvije satnije iz
Otocca i jedna iz Brinja ute-
meljen je 62. samostalni bata.
ljun u Otoccu, Padom vojarne, mobili-
zirane SU [os jedna piesacka satnija iz
Otocca i dvije iz Brinja te jedna satnija
iz Lickog Lesca, Ustanovljena [e mobi-
120 mm kao i dvije bitnice topova pro-
tuzracne obrane. Obavlja se opsezna
mobilizacija i posebno je vrijedno pri.
pomenuti da je odaziv .boraca s pod-
rucja opcine bio stopostotan. Zahvaliu-
juci tome, bez obzira na mali broj sta-
novnika, brigada ubrzo broji 1300 ljudi,
a 27. rujna skupa sa snagama MUP-a
iz Otocca, Senjskom satnijom i Brm].
skom bojnom krecu u osvajanje Brloga
i okolnih cetnickih uportsta, Akcija je
uspjesno okoncana. Osvojerri su Brlog,
Rapain Klanac, Rapain Doi, Bjeljevine
i Srpsko Polje. Pristupa se ciscenju te-
rena, a 13. listopada pocinje akcija
osvajanja Drenova Klanca i Starog Se-
la. Nazalost ova akcija nije uspjela u
broj 24, 06. studenoga 1992.
 postrojbe '1rvatske vojske
/ cijelosti i nisu ostvareni svi planirani
ciljevi.
Konacno, zapoviiescu -od 19. listopa-
da 1991. i formalno pocinje djelovati
133. Otocacka brigada koja u daljnjim
akcijama u zajednickom djelovanju sa
111. Rijeckom brigadom 4, studenog
izvodi uskladenu akeiju na Drenov
Klanac i Staro Selo. Nakon petodnev-
nih jakih borbi, neprilateli je napustio
svoja uporista koja konacno dolaze
pod kontrolu hrvatske civilne i vojne
vlasti.-
Primirje koje je neprijatelj -prihva-
cao- iskljucivo radi 'pregrupiranja
svojih postrojbi i popune nacetih sna-·
ga, 133. Otocacka je postivala u cijelo-
sti, no Otocac, kao i ostala hrvatska
nasella: Prozor Gornji i Donji, Covi6i,
Sinac, Svica, Licko Lesce, Kuterevo,
Linija razqranlcenja
Kompolje, Brinje, Jezerane i Stajnica
bili su neprekidno raketirani i grana-
tirani tako da je, po grubim procjena-
ma, na ovo podrucje palo oko pedeset
tisuoa raznih projektila.
Jos jednu presudnu bitku na ratnorn
putu ove brigade treba izdvojiti. To je
bitka koja je vodena 11. i 12. prosinca '
na Ramljanima kada su dijelovi 133. i
111. brigade zaustavili nadiranje cet-
nickih snaga iz pravca Bunica, Kozja-
na i preko spaljenog i unistenog Can-
ka prema Otoccu. I ta je bitka dobive-
na bez znacajnijih gubitaka u ljudstvu
i tehnici, dok su neprijatelju naneseni
osjetni gubici, a zaplijenjen je i jedan
oklopni transporter.
broj 24, 06. studenoga 1992.
Veliki doprinos ratnim uspjesirna
dali su i njeni topnici. Zapovjednik ha-
ubickog diviziona 133. brigade, bojnik
Franjo J ankovic nam · je rekao da su
jos prije osvajanja vojarne u Otoccu
uspjeli pribaviti dva minobacaca, tako
da je prva topnicka postrojba u Otoe-
cu upravo vod ovog oruda.
Osvajanjem vojarrie u ruke branite-
Jja je doslo 18 haubica 105 mm i sest
minobacaca 120 mm nakon cega dola-
zi do formiranja pravih topnickih
postrojbi. Podosta za.robljenog oruzja
ova [e brigada ustupila drugim post-
rojbarna, a posebno 111. rrjeckoj brtga-
di.
Danas su topnici u stanju obaviti sve
zadace koje im mogu biti nalozene, bez
obzira radi Ji se o podrsci ofenzivnog
djelovanja brigade iii o obrani postole-
cih polozaja, Kako navodi bojnik Jan-
kovic, haubicka baterija dala je veliki
doprinos u obrani ovog dijela Hrvat-
ske.
Jedini problem bio im je manjak
streljiva. Snalazljivost je opet, kao sto
se cesto dogadalo u domovinskom ra-
tu, bila presudna. isto kao i pomoc
Glavnog stozera Hrvatske vojske.
Kako navode topnici ove postrojbe,
haubicka baterija kojoj pripadaju pr-
va je orgamzirana topnicka postrojba
koja je pocela djelovati u obrani Repu-
blike Hrvatske. U srpnju 1991. ispaljen
je prvi minobacacki, au rujnu prvi ha-
HRVATSKI VOJNIK
15
ubicki prqjektil na podrucju ove opci-
ne. ·
I rijec-dvtje ..o izvtdactma 133. briga-
de ciji je zapovjednik zastavnik Zeljko
Valincic, i ciji su zadaci bili od iznimne
vrijednosti u ovom brdovitom kraju.
Izvidanjem prvih Jinija neprijatelja i
analizom njegovih postupaka, obavili
su niz uspjesnih diverzantskih akcija
prije stupanja na snagu Sarajevskog
primirja te nanijeli demoraliztrajuce
gubitke neprijatelju u ljudstvu i mate-
r-ijalno.tehrrickim sredstvima. Nisu
imali gubitaka sto proizlazi iz iskustva
i znanja za.povjednickog kadra koji je
skupa s borcima boravio na prvim
borbenirn linijama.
Ovih dana, osam mjeseoi nakon pri-
rim,,;·--
Legendarni »krnjo« kojeg su borci
osposobili za borbu
mirja, nema [acih provokacija neprija-
telja na bojtsnioi dugoj 38 kilometara
koju osigurava ova brigada, U mirnom
razdoblju, njeni pripadnici rade na
daljnjem [acanju borbene gotovosti i
provode Intenzivnu skrb za osigurava-
nje normalnog zivota svojim ranjenim
borcima kao i obiteliima poginulih i
ranjenih hrvatskih ratnika.
Otocka brigada je na svom ratnom
putu zauvijek izgubila cetrdeset brani-
telja a 130 ih je ranjeno, a -to je velika
cijena slobode ovog dijela Like. •
 post.rojbe hrvatske vojske

PRAVOORUDE
U PRAVIM RUKAMA
11. mjesoviti heubicko
artiljerijski divizion u godinu
dana uspjesno djelovao bez
poginulih i ranjenih na svim
· ratistima u Hrvatskoj

Pise: VESNA PUWAK

Snimio: DARKO VEZMAROVIC

K
ao 1 sve postrojbe hrvatske voj-
ske i haubicki divizion stvaran
je u teskirn ratnim uvjetima.
Ovih se dana navrsava godi-
snjica formiranja prvih dviju
bitnica (baterija), a tijekom vre-
mena postepeno je oformljena logisticka
baza i zapovjednistvo diviziona te jos tri bit- Haubica 203 mm
nice. S nastankom i borbenim putem divizi-
ona upoznao nas je zapovjednik diviziona,
ogisticki vod i zapovjednistvo divi-

L
bojnik Antun Sablic, oruda dosao na istocno, slavonsko boiiste
Prve haubice nasle su se u rukarna' hrvat- pod zapoviednistvo 108. brigade. Svega ne- ziona stvoreno je krajem listopada
ske vojske padom vojarne u Selskoj cesti koliko dana kasnije stvara se druga bitnica sa sjedistern u vojarni u Selskoj ce-
sredinom rujna prosle godine, no bile su, (prva po nazivu) i odlazi na podrucje Kra- sti, odakle organizira i prati rad
· kao i sve sto je jugoarmija ostavila iza sebe, varskog gdje uspjesno djeluje pod zapovjed- bitnica te formira i trecu bitnicu
neupotrebljive. Da bi se osposobile za borbe- nistvorn 153. Velikogorlcke brigade. Pocetni Ova bitnica odlazi u Karlovac gdje
no djelovanje bilo je potrebno uloziti i truda problemi s nedostatkom tablica za gadanje 'je, pridodana za borbenu upotrebu Opera-
i vremena. Niz dijelova od neophodne va- postupno su' otklonjeni no pojavljuje se novi, tivnoj zoni Karlovac. Cetvrta bitnica, stvore-
znosti za borbenu uporabu haubica, kao a to je problem nabave topnickog streljiva. na krajem studenog, zauzima polozaje .na
udarni mehanizam, panorama, kvadrant itd. Vaznu je ulogu ovdje odigrala logisticka ba- podrucju Siska gdje djeluje odredeno vrije.
bili su unisteni. Vaznu je ulogu u nabavlja . za koja uz pornoc zapovjednistva ZNGkami- me pod zapovjednistvorn OG Sisak i Banija,
nju i izradi svih potrebnih dijelova i strelji- onima razvozi streljivo po polozajirna, Uz a zatim jedan vod odlazi na juzno bojiste,
va, kako bi se haubice sto prije nasle u obra. ogromne fizicke napore, jer tijelo projektila dok drugi ostaje u vojarni -Precko-. Dal]-
ni domovine, odigrao dio ljudi dobrovoljno tezi 93 kg, a prebaceno ih je preko ruku oko njim razvojem diviziona stvara se ipeta bit-
pristiglih u vojarnu -Selska- zajedno sa ta- 2800komada, pojavljuje se dodatni problem nica sredinom svibnja 1992.
dasnjim zapovjednistvom ZNG. u tome sto se.ono nalazilo na raznim mjesti- Veliku ulogu u pocetno] fazi stvaranja di-
Prva oformljena bitnica, u punom sastavu, ma: Delnice, Precec, Duboki Jarak, Varazdin viziona odigrao je logisticki vod pravovre-
vec pocetkom listopada 1991. odlazi na teren i drugdje. Nedostatak kapsula bez kojih ne- menom opskrbom svih bitnica topnickirn
na podrucje Pisarovine i svoj borbeni put . ma opaljivanja u pocetku se izradivao u pri- steljivom, sanitetskim i intendantskim ma-
zapocinje pod zapoviednistvom 149. tresnje- vatnim radionicama, pa iako su one u pocet- terijalom, pokazujuci izuzetnu snalazljivost i
vacke brigade. Djelovanje potom nastavlja ku imale dosta nedostataka s vremenom zalaganje.
na Baniji, da bi nakon toga dio ljudstva i i ovaj je problem rilesen. U sastavu diviziona je i vrlo dobro organi-
ziran sanitet, te svaka jedinica na terenu
irna i medicinsku ekipu. Zahvaljujuci dobroj
organizaciji divizion do sada nije imao ni
jednog poginulog, a ni ranjenog pripadnika
u borbenim akcijarna, iako je kroz divizion
tijekom rata proslo preko tisucu ljudi.
Od sredine kolovoza ove godine u sastavu
diviziona nalazi se i pedeset vojnika - no-
vaka koji su na specijalistickoj obuci. Ovi
novaci formiraju dva vatrena voda i dodije-
ljeni su 4. bitnici u okviru koje se provodi
·obuka i osposobljavanje. Zivot im [e-organi-
ziran kao i u svim centrima za obuku, uz
obavezene slobodne vikende i izlaske u
grad.
Pripadnici 11. MHAD 203/155 na svim
uzgrozenirn podrucjirna Hrvatske na kojima
su se nalazili djelovali su vise nego uspiesno,
unistivst velike kolicine materijalno tehnic-
kih sredstava, neprijateljskih vojnika kao i
vojnih objekta.
Iako su ova oruda vrlo slozena za rukova.
nje, uz velik domet tocnost pogadanja vrlo je
visoka. To nije slucajno naglasio je zapov-
Svecano postrojen 11. MHAD prilikom obiljezavanja prve godisnjice postojanja jednik Sablic.sprecizna su jer se nalaze u
strucnim rukama-, •

HRVATSKI VOJNIK
16
 postrojbe hrvatske vojske
SAMOBORSKI
RATNICI
Pripadnici 151. brigade nakon zauzimanja vojarne u
Samoboru branili su zapadnu Slavoniju
oziv na mobilizaciju, koji je uslije.
P dio u noci od 17. na 18. rujna, Sa-
moborce nije zatekao nespremne,
jer se sa pripremama za formira-
nje brigade zapocelo dva mjeseca
ranije. Samoinicijativnim organi-
ziranjem pojedinaca u pocetku, a' kasnije
pod nadzorom Sekretarijata za narodnu
obranu i tadasnieg gradskog staba TO obav-
ljale su se prve pripreme. Bilo je odredenih
problema prilikom formiranja, no pripreme
koje su se provodile od srpnja 1991. rezulti-
rale su time da je brigada od prvog dana bi-
Dio pripadnika 151. brigade
la spremna za' borbu. S njenim borbenim
putem upoznao nas je zamjenik zapovjedni-
ka 15L brigade natporucnik Josip Mahovic,
Prvi je zadatak brigada imala na cuvanju
objekata bivse JNA, i to vojarni Precko i Se-
njak, a dva dana nakon formiranja dozivjeli
su i svoje prvo vatreno krstenje prilikom ra-
ketiranja aerodroma Lucko. U prvi stvarni
borbeni zadatak krece krajem kolovoza [ed-
na satnija 151. brigade: odlaze u selo Lasinje
dok je paralelno s tom akcijom jedna bojna
drzala u okruzenju samoborsku vojarnu te
pozicije na cesti Jastrebarsko - Zagreb. Ka-
ko pregovori sa samoborskom vojarnom ni-
su isli zeljenim pravcem, postojala je jos sa-
mo jedna mogucnost - zauzimanje vojarne. ,.
U ovoj akciji, koju su izvele specijalne jedini-
ce MUP-a iz Luckog, 151. brigada je davala
topnicku i PZO podrsku, PZO po prvi put po-
kazuje i svoju spremnost i to vrlo ucinkovito,
Pise: VESNA PUWAK
Snimio: MLADEN NORSIC
,
Padom vojarni Jastrebarsko i Samobor
brigada dobiva novi ratni zadatak u zapad-
noj Slavoniji, gdje se pod zapovjednistvorn
pukovnika Antona Paara nalazi od sredine
kolovoza do srpnja 1992. drzeci polozaje u
. selima Lipovljani, Novi Grahovac, Bajer, Po-
povac, Subocka, Korita, sve do Lipika. Redali
su se uspjesi, no bilo je i teskih trenutaka.
Prva akcija na selo Baier, iako uspjesno
izvedena, odnosi i prve zrtve. Tijela mrtvih
suboraca pronadena su i prenesena u Sa-
rnobor tek tri rnjeseca kasnije. Slijedi ulazak
u selo Subocka i drzanje ovog polozaja se.
snaest dana, unatoc danonocnim granatira-
njima i raketiranjima polozaji nisu izgublje-
ni. Na ovom je podrucju zaplijenjena i velika
kolicina naoruzanja, streljiva i motornih vo-
zila, -jer da nas u pocetku cetnici nisu na-
oruzavali ne bismo imali cime ratovati-, u
sai'i govori zamjenik zapoviednika, Samo-
borci su se prvim puskama opskrbili padom
vojnog skladista u Dubokom Jarku, te su od
pocetka relativno dobro naoruzani. Jedini je
problem tada bio nedostatak streljiva i in-
tendantskih sredstava, pa je dio boraca u
borbu krenuo u trapericama i tenisicama.
Stupanjem na snagu primirja, pocetkom
ozujka, brigada je u ulozi strategijske rezer-
ve Operativne grupe Posavina. Povuceni s
HRVATSKI VOJNIK
17
Mjesto pogibije svakog suborca pri-
padnici brigade su dostojno obiljezi-
li, a ovih · dana U+ duznu pocast i
upalili svijece
prve linije, pokrivaju prostor oko Banove
Jaruge, sve do Kutine gdje djeluje kao inter-
ventna jedinica u slucaiu neprijateljskog de-
santa.
Vrlo vazan psiholoski ucinak na borce,
pruzajuci im osjecaj sigurnosti koji je ovdje
bio tako krhak, irnao je dobro osposobljeni
sanitet s obaveznim lijecnikom u svakoj bo]-
noj. Gubici su ipak -bili neizbiezni, te je tije-
kom borbenih .dielovanja postrojba izgubila
devetnaestoricu pripadnika, a tridesettroie
je ranjenih.
Boraveci na zapadnoslavonskom ratistu
gotovo ,devet mjeseci, na zasluzeni odmor
dio brigade odlazi tek nakon tri i pol mjese-
ca, kad je intenzitet borbi poceo opadati. Od
formiranja pa do demobilizacije 12. srpnja
1992. kroz brigadu je proslo oko 2600 ljudi, a
gotovo 600 boraca bilo je na bojisnici od pr -
vog do zadnjeg dana. • ·
 postrojbe. hrvatske vojske
COB RE
66. bojna Vojne policije
dobila je visoke ocjene
zepovjednlke
pise: GORDAN LAUSIC
roticie godina dana kako je stvo-
P
rena Vojna policija Hrvatske vo].
ske, a nesto kasnije, u prvoj polo-
vini prosinca 1991. godine forrni-
rana je Uprava Vojne policije
MORH.I Vojna policija kao. i cita-
va Hrvatska vojska prosle godine, bila je tek
u fazi nastajanja, bez dovoljno sredstava i
tehnike, ali s velikim entuzijazmom i ljubav.
lju za poziv vojnog policajca. Rijetko je tko
od tih momaka imao policijskog znanja, uct-
lo se kroz rad. neprestano usavrsavalo, a po-
stepeno je pristizala oprema, sredstva i obu.
ceniji kadar.
Jedna od postrojbi Vojne policije je 66. bo]-
na, izravno pod nadleznoscu Uprave Vojne
policije Min'istarstva obrane, a djeluje svug-
dje u Republici Hrvatskoj gdje to prilike na-
lazu. To su vec svima znane -Cobre-. Posla
za -Cobre- i njihove kolege uvijek ima i to
napretek. Zapovjednik 66. bojne satnik Ante
Pavlovic i dozapovjednik satnik Dinko Bar-
baric s ponosom isticu da se njihova post-
. ru Hrvatske vojske moraju se casno ponasa,
Vojni policajci u patroli
rojba ubraja u vrhunske postrojbe Hrvatske
vojske, a to su potvrdile i ocjene najviseg
vojnog rukovodstva. Iza te ocjene stoji godi-
na mukotrpnog rada i zalaganja svih pri-
padnika bojne. Veliku pomoc pruzio im je
zapovjedni kadar Vojne policije, a posebice
-Djed Mraz- svih vojnih policajaca, referent
za nabavu satnik Ramadan Beganovic i
-niegove dvije desne ruke-: stozerni vodnici
Pesa i Papa. Trebalo je sve ustrojiti i opre-
miti, a i smjesta] u Studentskom domu -La.
scina- nije bio adekvatan za vojnu postrojbu
ovakvog tipa. Tek nedavnim preseljenjem u
vojarnu -Jakusevac- do izrazaja je dosla
Smotra 66. bojne u vojarni »Jakusevac«
rnogucnost daljnjeg razvoja postrojbe. -Cc»: gospoda Stjepan Markovic i Branko Glavas,
bre- u svojem sastavu irnaju i vod motocikli- clanovi komisije za prijem u redove Vojne
sta koji izvrsavaju bezpoteskoca svaki za- policije. Rad i samostega - njihov je moto, a
datak zahvaljujuci nesebicnoj pomoci radio- kod toga potpuno su u pravu. Vecina sada-
nice gospodina Vilka Severa. Imaju i borbe- snjih -Cobra- nisu prije nikada bili vojni
na oklopna vozila, te BROM, kao osnovu policajci, no posao su nauoili, Da Ii prirnaiu i
skorasnie oklopnomehanizirane satnije. zene u svoje redove, nase je sliedece pitanje.
Uskoro im se prtdruzuieI vod zastitno.tra- -Svakako, zasto ne, ako .su sposobne i posie-
gackih pasa, takoder buduca eatnija, ciji pri- duju sve odlike potrebne za ovakav posao
padnici trenutno obavljaju svoje zadace u postat ce dio 66. bojne. Neke su to vec odav-
sklopu vojne policije pri II. A brigadi. Viesti- no i dokazale-, rece gospodin Markovic,
nu vodica i njihovih ljubirnaca imali smo Razgledali smo i nove prostore i uvjerili se
prilike vidjeti na nedavno odrzano] inter'na- da zaista sve odise redom 'i disciplinom.
cionalnoj izlozbi pasa u Zagrebu, a i svakod- Buducnost -Cobrr- svakako je i dalje rad
nevno pri izvrsavanju redovnih vojnopolicij- te samostega i nabavka nove opreme. Ova
skih zadaca, . · postrojba je u razvoju, a osnivanjem antite-
Da bi sami iskusali kako iigleda jedna tortsticke jedinice i ostalih pratecih sluzbi
klasicna patrola krenuli smo u srnjenu s An- bit ce jos djelotvornija i bolja a ocjena vr-
tom ·i Tihomirom, veteranima domovinskog hovnih zapovjednika . Hrvatske vojske nije
rata, Vee na pocetku nailazimo na grupu previsoka. po onome . sto srno vidjeli i culi.
vojnika na Kvaternikovom trgu, Tihomtr im Telefon 46 79 88 i -Cobre- su uvijek u vaso]
polako pr ilazi, Ante za njim, uvijek na opre" sluzbi. •
zu. Slijedi pregled dokumenata, upozorenje
na izgled i ponasanje. -Nema nekih vecih
problema, to su mladi vojnici ~ novaci. Ima-
ju slobodan vikend, no kad na sebi nosi odo-
tr- - kaze Tihomir, inace trener te-kwon-
doa. Na nas upit da Ii to svoje znanje i upo-
trebljava, s osmijehom odgovara: -Zaista
rijetko i to u krajnjoj nuzdi, jer mi kao vojni
policajci moramo biti uzor, a svaka nasa re-
akcija izaziva pozor. Posao smo pravilno
obavili tek kad svojim autoritetom razrijest.
mo konfliktnu situaciju, a ne grubom silorn-.
To potvrduje i Ante, Vukovarac, koji kao sta-
ri borac zasigurno takav autoritet i posiedu-
je. -Uz redovne kontrole, veliku paznju po-
svecuiemo i izgledu vojnika, Nisu samo do-
kumenti u pitanju, vec i vanjski izgled i
ponasanje. Veliki problem su nam i civilna
lica koja nose dijelove maskirnih odora, ma-
da je to zabranjeno. No, svakim danom na-
ilazimo na sve bolje i bolje stanje-, govori
Ante, pazljivo odrnjeravajuci dvojicu vojnika
koji su prolazili mimo nas. ·
Kako postati Vojni policajac, pitamo. -Jed,
nostavno morate biti stari iskusni borac, ca-
stan i posten covjek prije svega, a poslije to-
ga ocjenjujemo sve ostalo-, odgovorise nam
HRVATSKI VOJNIK
18 broj 24, 06. studenoga 1992. ·
 postrojbe hrvatske vojske
DUBROVAtKI
))LAVOVI((
Pripadnici 163. dubrovecke
brigade cvrsto i sigurno su
driali poloiaje nad
\ Dubrovnikom
Pise: SINISA HALUiAN
snimio: MILO KOVAC
0
d pocetka neprijateljske agresi-
je na grad Dubrovnik,.sire] je
javnosti malo poznato koliko je
tih prvih dana i tjedana bila
uspjesno organizirana obrana
grada. Organiziralo se i radilo
u najveco] tajnosti. Popisi dobrovoljaca, koji
· su se spontano poceli okupljati po dubro-
vackirn mjesnim zajednfcama i kriznim sta.
bovima, nerijetko su zavrsavali u rukama
neprijatelja koji [e. bio na samom pragu gra-
da. Crta bojisnice je bila na samom ulazu u
grad, a podrucje Rijeke Dubrovacke je bilo
danonocno na udaru topnistva [ugo.vojske,
Mokosica je pod okupacijom, a Sustjepan je
opustio. Nekolicina boraca, koji su hrabro u
tim trenucima drzali obrambene polozaje,
bili su prethodni:ca stvaranju 163. dubrovac-
ke .brigade.
lJ jedno] od najljepsih kuca.u danas oslo-
boctenoj Mokosici smjesteno je zapovjedni-
~•..,,»'J'!'•'t 4 '-i;:.;
Uvijek sprernni topnici 163. brigade.
broj 24, 06. studenoga 1992.
Dubrovackibranitelji uzvracaju vatrom za vrijeme jednoq od brojnih napada
Srbo-cetnika na Zupu dubrovacku
stvo 2. bojne 163. brigade. U toj zgradi, koja
na neki neobican nacin odise duhom tradi-
cije i povijesti ovog kraja, upoznajerno ljude
koji su svojim sudjelovanjem i doprinosom
borbi za obranu svog grada i sami postali
dio nje same. Porucnik Ante Fragic, zapov- zajirna s tri glavne strane. Danju je bio ne-
jednik 2. bojne. Mario Maruslc, pornocnik
zapovjednika za IPD, i IvkoMaractc, refe-
rent opcih poslova, postaju nasi sugovornici
od kojih saznajemo sto se -ovdjedogadalo u
tim prvim danima. Okosnicu 2. bojne saci-
njavali su dobrovoljci iz MZ Gruz. Pomalo se polozaje u Sustjepanu, na Kabogi,Kantafigu
stvaraju vodovi i cete, ali nema naoruzanja,
Sakupljeno je sve sto se od osobnog naoru-
zanja u gradu moglo naci, ali to nije bilo do- rnraka, odlazilo uGruz iii cak u grad po hra,
statno za aktivniji otpor. Zajedno s prtpad-
nicima MUP-a drze polozaje na pravcu Bo- bila unistena, Ti hrabri mladici popularno
sanka-Brgat da bi se kasnije, nakon borbi
na Osojniku, povukli na pravac Sustjepan-
grad. Zanimljiv je detalj kako je dopremana
hrana borcima na polozaje o kome najvjer-
HRVATSKI VOJNIK
19
\
nije govori isjecak iz ratnog dnevnika jed-
nog od pripadnika 163. brigade. -Sustjepan
je oko pola godine bio nulta crta dubrovac-
ke obrane i jedna od bitnih prvih bojisnica
Dubrovnika, okruzen neprijateljskim polo-
pristupacan i veoma opasan za bilo kakvo
kretanje jer ga je agresor ucestalo provoci-
rao otvaranjem vatre iz raznih oruzja i oru-
da. No, mora se naglasrti da su nasi hrabri
. hrvatski · branitelji cvrsto i sigurno drzali
i na istur'enirn polozajima predjela Nuricija-
te ... • Nebrojeno puta se nocu, pod okriljem
nu. Islo se pjesice, jer·su vozila u Sustjepanu
su nazvani -Deve-.
U • Viii Dubrovnik-, gdje je srnjesteno za-
povjednistvo brigade, upoznajerno satni:ke
Luksu Glavlnju, pomocnika zapovjednika za
IPD, koji nas upoznaje sa sadasnjim ustro-
jem brigade kao i njenirn borbenim putem.
Zapovjednik brigade, brigadir Veselko Ga-.
brli:evlc je zauzet i nalazi se na jednom od
polozaja u okolici Srda. Iako je stvorena da-
leko ranije, kao datum osnivanja se uzima 1.
veljace ove godine. Jos u lipnju 1991. godine
organizirana je jedna satnija koja je djelo-
vala u sklopu 116. brigade Hrvatske vojske, a
kasnije je prerasla u bojnu. Pocetkorn pro-
slog ljeta, uktda se Zapovjednistvo obrane
grada, pa od tada brigada postaje glavni
oslonac obrane grada. Saciniavalu je, u nai-
- vecern postotku, zltelit opcine Dubrovnik.
Potrebno je naglasiti da su borbe na prilazi-
ma gradu vodene u izuzetno teskirn uvjeti-
ma. Razlika u snazi i opremljenosti izmedu
agresora i braniooa bila je vise nego ooita.
Pridodamo Ii tome i konfiguraciju terena,
na kome je upotreba bilo kakve tehnike vrlo
ogranicena, postaje potpuno jasno s koliko
je zara brigada sudjelovala u borbama.
Danas. kada je sire podrucje Dubrovnika
potpuno oslobodeno,pripadnici 163. brigade
i dalje cvrsto drze svoje polozaje jer neprija-
telj je i dalje vrlo blizu.•
 dossier

NEOSTVARENI · SAN
Hrvatska vojska pobijedivsi agresora, prisili/a ga je· da se povuce s dije/a jadranskog
· procetje, gdje je po svaku cijenu ielio ostati

P
ovlacenje srpske vojske iz oku-
. piranih dijelova opcine Dubrov-
. nik rezultat je uspjeha Hrvatske
vojske na tom podrucju i politi-
ke pregovora u medunarodnoj
zajednici koju podrzava Hrvatska. Formira-
njem Juznog vojista 10. travnja ove godine,
jasno je izrazena namjera Hrvatske da istje-
ra okupatora s-podrucja koje je zauzeo. To je
bio tezak zadatak, jer su hrvatske postrojbe
iz blata slavonske ravnice, sumovitih predje-
la Banije, Korduna i Like bile prebacene u
potpuno novo borbeno okruzje, u druge
strateske, operativne i takticke situacije. U
to vrijeme spremala se ofenziva srpskih sna-
ga, s ciljem da se Hrvatsku presiece napola.
Medutim, ne samo da je Hrvatska vojska to
sprijecila, vec je i potjerala okupatora s vaz- 3. prijedlog Nikole Pasica (prije 1926.),
nih strateskih tocaka koje je zauzeo, oslabiv-
si ga do te mjere da vise nije mogao drzati to 5. prijedlozi iz 1990. u tri varijante.
podrucje, U rasclambi ciljeva i sadrzaja veli-
kosrpskih pretenzija za teritorijem susjed-
nih naroda, a posebice za teritorijem Hrvat-
ske, mozemo vidjeti namjere agresora i pro-
cijeniti sto danas za njega znaci povlacen]e s
juga Hrvatske. Posebice je to vazno jer se ag-
. resor povlaci s dijela [adranskog procelja,
gdje je po svaku cijenu zelio ostati.
Kada promatramo izvore velikosrpske ag-
resije, zamjecujemo da je njezina povijest
obiljezena nastojanjima da se stigne do izla-' na taj prostor znacio bi ovladavanje [uznim
za na more. Postojali su razliciti prijedlozi i Jadranom od Bara do Oraca, 0 sirenju sje- da je sadrza] velikosrpske agresije 1990. go:
pokusaji. Oni su bili usmjereni prema neka-
dasnjim jugoslavenskim i prema nejugosla-
venskim teritorijima. Za nas su danas poseb-
no zanimljivi pokusaji koji su ukljucivali os-
vajanje teritorija Bosne i Hercegovine i ,
Hrvatske.
Srbija je znakovit primjer drzave koja ne-
ma izlaza na more (Land Locked Country).
Izolacija je sprecavala njezin razvoj, tako da slije sloma Austro-Ugarske. Smatrajuci se bi u svom mogucem prosirivanju nisu drzali
se pitanje izlaza na more pokazalo posebno
vaznim, Ona ima -pnrodan- izlaz na Jad-
ransko i Egejsko mote preko Albanije, te
preko Makedonije do Soluna. No, na tim
prostorima su se tsprijecili etnikumi s koji-
ma je Srbija bila u dobrim odnosima [grcki]
ve - Garesnica - Banova Jaruga - Nov-
pise. VLATKO CVRTILA ska - Jasenovac - dolina Une - Knin -
Sibenik, Srbija time dobiva cjelokupni terito-
rij Bosne i Hercegovine i jadransku obalu do
iii nije bila dovoljno vojno i politickf jaka da Sibenika. Hrvatski izlaz na more sveo bi se
ostvari svoj cilj (preko sjeveme Albanije). na prostor od Sibenika do Rijeke, koja [e u
U planovima teritorijalnog prosirenja Sr- sastavu Italije.
bije na racun susjednih etnikuma uvijek su Nakon stvaranja Jugoslavije, Srbija je, kao
predlagani nacini rjesenja pitanja izlaza na balkanski Piemont, dominacijom u novoj
more. Uvjetno mozemo te.prijedloge podije- drzavi dobila i izlaz na more, ali to nije zado-
liti prema glavnim predlagacima, odnosno voljavalo velikosrpske interese. Znajuci da
zagovomicima i nositeljima takvih ideja. joj je Hrvatska najveci protivnik u novoj
Basclanjujemo samo neke od njih. To su. drzavi, svim je silama nastojala podijeliti i
ograniciti, unistiti ekonomski i politicki, gur-
1. prijedlozi Jovana Cvijica za izlaz na Jad- nuti u drugi plan. Srbi su smatrali da to mo-
ransko more preko sjeveme Albanije, gu ostvariti amputacijama hrvatskog terito-
2. prijedlozi pukovnika srpske vojske Simo- rija i potiskivanjem Hrvatske s jadranskog
vica i Antonijevtca iz 1918'., procelja. Kada promatramo prijedloge Si-
movies i Antonijevica, zamjecujemo da oni
4. prijedlozi kralja Aleksandra iz 1928., idu za suzavanjem Hrvatske oduzimanjem
njezina teritorija, ali ne namjeravaju, harem
u pocetku, unistiti njezin nacionalni i politic-
A) ne ukljucuje teritorij Hrvatske,
ki identitet. To je svojim prijedlogom poku-
B) ukljucu]e teritorij Hrvatske [opcine s
sao Pasic (negdje izmedu 1920. i 1926.). Hrvat-
vecinsktm srpskim stanovnistvom],
sku svodi samo na zagrebacku oblast i Me-
C) ukljucuje sva podrucia Hrvatske na
dimurje (podrucje izmedu Mure na sjveru i
kojima se nalaze Srbi. ·
Kupe na jugu, te izmedu slovenske granice
Pravac kroz sjevemu Albaniju omeden je na zapadu i priblizno Moslavacke gore i rije-
Prokletijama na sjeveru i rijekom Mati te ke Cazme na istoku). Hrvatska gubi cijelo
Jadransko more i vise nije na jadranskom
cestom za Debar na jugu. Njegovu okosnicu
cini zetski put Skadar - Prizren. Izlaz Srbije procel]u. Tim prijedlogom postaje prava
Land Locked Country. Moramo spomenuti
verozapadnije nije se u to vrijeme razrnislja- dine (»Hrvatska ce se vidjeti prostim okom
lo, jer je taj teritorij pripadao mocno] Aus- sa Sljemena-], zapravo utvrdivanje te linije i
tro-Ugarskoj. No, nakon njezina nastajanja; potpuno nacionalno, ekonomsko, politicko i
geopoliticko slamanje Hrvatske. '
porasle su srpske zelje za -zapadnim- pro-
storom. Srbija se svojom politikom u okvirima
Nakon prvog svjetskog. rata Srbiji su otvo- prve Jugoslavij.e -Srbija je tamo gdje ima Sr-
rene velike mogucnosti za ostvarenje svoga ba- nastoji prosiriti na stetu drugih naroda
sna. Zahtjevi Srbije postaju sve izrazeniji po- u toj tvorevini. Svakako je vazno to da se Sr-
drzavom-pobjedntcom u ratu, Srbija se na- samo spomenute maksime, nego je i prosi-
stofi prosirtti na teritorije jugoslavenskih na- ruju: -Srpsko je sve ono sto mi smatramo
roda. Tako dolazi do prijedloga dvojice pu- srpskim-. Na toj maksimi temeljen je i pri-
kovnika srpske vojske, Simovica i Antonije- jedlog kralja Aleksandra iz 1928. godine o
vtca, koji 1918. predlazu liniju amputacije . amputaciji dijelova Hrvatske. Taj prijedlog
I
Bare - Virovitica - pravac do Ilove-tok Ilo- je trebao konacno razrijesiti srpsko-hrvat-

HRVATSKI · VOJNIK
20 · broj 24, 06. studenoga 1992.
 dossiczr
ske sukobe u prvoj Jugoslaviji, koji su kulmi-
nirali ubojstvom hrvatskih duznosnika u ta-
dasnjo] skupstini. Kralj ·je_ smatrao dace se
time zauvijek osloboditi Hrvata i Hrvatske i
njihove drzavotvorne ideje, Njegova linija
vecim se dijelom poklapa s linijom Sirnovic
- Antonijevic i proteze se pravcem Bare -
Virovitica - Daruvar - Pakrac - Novska
- usce Une - Una - Butiznica - Krka -
Sibenik. Ona donosi neke male korekcije u
korist Hrvatske u odnosu na liniju Stmovtc
- Antontievic u podrucjima danasnjih opci-
na Grubisno polje, Daruvar i Pakrac.
Planovi za ostvarenje Velike Srbije osam-
desetih i pocetkom devedesetih godina ug-
lavnom se poklapaju s dosad iznesenima.
Ovdje ih mozemo promatrati u tri varijante.
Prva varijanta sadrzi pripojenje Bosne i
Hercegovine Srbiji, bez Hrvatske i Slovenije
u njihovim granicama. Srbija time ostvaruje
bitne geostrateske prednosti, dolazi na [ad-
ransko procel]e u Crnogorskom primorju i
podruclu Neuma (bosansko-hercegovacki iz-
laz na more). Ovaj plan podrazumijeva i od-
vajanje dubrovackog teritorija od Hrvatske,
koji bi postupno -presao- (milom iii stlorn] u
sastav Srbije. Takvi su pokusa]i bili u ovome
granlce blv§e SFRJ
ratu. Uz uporabu sile stalno su iz beograd-
ske propagandne masinertie lansirane po- granlce republlka I pokraJlnabivse SFRJ
ruke Dubrovcanima o njihovoj posebnosti. izlaz Srblje preko Vellke Albanlje
Postojao [e i okupatorski pokusa] osnivanja 1a izlaz Srbije na Jadransko more
marionetske -Dubrovacke Hepublike-. 2 linija pukovnika srpske vojske Slmovlca,i Antonijevica
2a izlaz Srbije na more linljom Simovica i Antonljevica
Druga varijanta ukljucuje amputaciju cije- 3 prljedlog Nikole Paslca
le Bosne i Hercegovine. i dijelova teritorija 3a izlaz Srbije na more po Pasicu
[opcina] Hrvatske gdje je srpsko stanovnis- 4 prlJedlogkralJa Aleksandra 1928.
tvo u vecini, Time se pocinje ostvarivati po- 4a izlaz Srblje na more po kralju Aleksandru
znata teza o Bosni i Hercegovini kao -sredis-
5 prijedlozi iz 1990. u trl varljante:
njoj srpskoj zefnlji-. Srbija u ovoj varijanti iz-
lazi na Novigradsko more, priblizava se Jad- 5A ne ukljuOujehrvatskl teritorij ,
ranskorn moru izmedu Zadra i Sibenika, 5B ukljufuje opeme s veclnskim srpsklm stanovntstvom
ima izlaz u prostoru Neuma i Crnogorsko 5C makslmalistlfka varljanta
primorje. U svakom slucaju racuna se na to sea izlaz na more prema "makslmallstlfkoj"varljanti
da te tocke budu osnovom za neko buduce
-pornlcanje- i prosirivanje pre-ma Jadran-
skom moru (milom iii silom) i osvajanju [ad-
ranske obale od Crne Gore do Sibenika. na opet postaje -sredisnjom srpskom zem- Srbije, koje se u posljednje vrijeme zaostra-
Ovim planom Srbija prakticno dijeli Hrvat- ljorn-. Na prostoru Srbije zivjeli bi samo Srbi vaju. U svakom slucaju, u Srbiji se [os uvijek
sku na dva dijela,. sto je za Hrvatsku izuzet- pravoslavne, katolicke' i muslimanske vjero- ne definira sto znaci povlacen]e s Prevlake.
no nepovoljno. Hrvatska geopoltticka potko- ispovijesti. Je Ii to 'nova -velika pobjeda- iii veliki po-
va suzava se na dva mjesta: kod Karlovca (33 Promatrajuci sve izlozene (ali ne i sve po- raz? Procjena povlacenja u Srbi]i ovisit ce u
km), i kod Benkovca na samo nekoliko kilo- stojece] prijedloge o teritorijalnom prosire- velikoj mjeri o potrebama Milosevica u poli-
metara. Kninska vrata pripala bi Srbiji. nju Srbije, zamjecujemo da se u sadrzaju tickim borbama protiv Cosica i Panica, U
svakoga nalazi zahtjev za izlaskom na more. ovome ce trenutku povlacen]e biti u medu-
Trecu varijantu mozemo nazvati -rnaksi- narodnoj zajednici Iskoristeno kao -novt
malistickom-, jer ona oduzima Hrvatskoj ve- Pocevsi rat 1990. godine [pocetak oruzane
agresije su -krajinski balvani-] Srbija je [as- srpski doprinos miru-, ne bi Ii se svijet po-
liki teritorij i u mnogim trenucima pribliza- novno zavarao i poceo razgovarati o preki-
no zacrtala ciljeve teritorijalnog prosirenja i
va se prijedlozima Nikole Pasica, Ukljucu]e du sankcija, -Sukob- Milcsevtca i -saveznog
-srpski Dubrovnik, srpsku Dalmaciju, izlaska na Jadran. Medutim, te ciljeve nije
ostvarila. Ponovno se njihovo osvajanje su- vrha- [Cosica i Panica] postojat ce vjerojatno
srpsku Liku, srpske opcine Ogulin i Vrbov- dok medunarodna zaiednica ne odustane od
kobilo s hrvatskom snagom i voljom da se
sko, srpski Kordun, srpsku Baniju, srpsku cvrste politike koju je pocela provoditi protiv
brani vlastiti teritorij. Posebice je to vidljivo ·
Slavoniju, srpsku Baraniu-. Hrvatskoj bi os- Srbije. U tom politickom okruzju valja i pro-
na primjeru Dubrovnika i povlacenja srpske
talo oko 34,55% teritorija (oko 1/3), a ostalo bi matrati -odustajanje- Srbije od jadranskog
vojske s okupiranih dijelova dubrovacke
pripalo Srbiji. U ovoj varijanti lstra nije uk- procelja, Ona [e bila prisiljena ucinit! taj po-
llucena u Hrvatsku, kojoj Srbi predlazu neki obale. Bez obzira na to sto je svijet Srbima
sve dozvoljavao 11a Balkanu, oni nisu osvoji- tez, s jedne strane, [er ga vojno vise nije
poseban status, iii je nude Talijanima. Preos- mogla drzati pred naletima Hrvatske vojske,
tali teritorij Hrvatske bio bi podijeljen na li ono sto su namjeravali. Njihovim povlace-
njem s dubrovackog podrucja Srbija se pola- i s druge strane, [er je nesto morala -ponudi-
dva dijela sa Zagrebom i Rijekom kao glav- ti- svjetskoj [avnosti, U svakom slucaju, ne
nim sredistern. Hrvatska ima izlaz na more, ko povlaci tamo gdje je i bila.
Povlacenje s hrvatskog [adranskog proce- treba nikad zaboraviti, Srbija nije odustala
ali preko Srbije. Hrvatska time prestaje biti
jadranskim cimbenikom. Bosna i Hercegovi- lja pokrenut ce velike pohticke borbe unutar od svojih nakana. •

HRVATSKI VOJNIK
broj 24, 06. studenoga 1992. 21
 dossier

CRNA- GORA -·
PRODUZENA RUKA SRBIJE
Crna Gora je bi/a i osta/a samo jedna ma/a sila saveznica koja je
ponejvise koristila Srbima i Srbiji...

ajnovija vojna agresija Crne

N
Gore zajedno sa Srbijom protiv
Bosne i Hercegovine i Hrvatske
nije ni najmanje slucajna, Radi
se o jednome povijesnom konti,
nuitetu sirenja granica Crne
Gore ratnim pohodima na stetu njezinih
susjeda. Povijesna jezgra crnogorske drzavs
obuhvacala je samo Cetinje s blizorn okoli-
com. Danasnji_glavni grad. Podgorica [bivsi
Tltograd], tek je poslije 1878. godine usao u
sastav Crne Gore. ·
Crnogorska opstojnost u novije vrijeme
pocinje djelovati pocetkom XIX.stolieca. Za-
pocelo je s uspjesnorn politikom vladike Pet-
ra Petrovica Njegosa I., rekao P. P. Njegosa
II. sve do Danila Petrovica Njegosa, koji se
proglasava knezom i nakon sto uspijeva slo.
miti otpor razjedinjenih plemena uspostav-
lja svjetovnu vlast. Danilo poslije pobjede
nad Turcima 1858. godine na Grahovu dobi-
va medunarodno utvrdene granice prema
Turskoj. Trebalo je proci dvadeset godina
da bi Crna Gora bila medunarodno prizna.
ta na Berlinskom kongresu 1878. godine.
Prije samoga priznanja Crnogorci su vo-
dili nekoliko osvajackih ratova protiv svojih
susjeda. Tako su pod vodstvom Nikole Pet-
rovica I. prosirtli svoj teritorij prema istoku,
prema Hercegov'ini (Grahovo i Trubjela).
prema sjeveru [Ozrinici i Savnik] i prema
sjeveroistoku (Komovi).Najveci dio tudega
teritorija Crna Gora je osvojila 187_8. godine
kada je od Albanije pod turskom vlascu odu-
zela podrucje Ulcinja, Bara [prvi izlazak na
more), Zabljaka, Podgorice i Fundina. Na
sjeveru se Crna Gora prosirila na racun
Hercegovine [Dobricevo, Velimlje, Goran-
sko i Zabljak) i Bosne (Sinjajevina, Kolasin i
Andrijevica). Tijekom balkanskih ratova
1912. i 1913. godine Crna Gora se dalje sir],
Sada joj pripada veliki dio Metohije [Dako-
vica, Decant, Pee, Zlokucani i Istok], sjever-
ne Albanije [Plav i Gusinje] i Sandzaka (Bo-
ljanici. Pljevlja, Mojkovac, BijeloPolje, Bera-
ne, Trpezi i Ro:iaj). Iako je Crna Gora od
1918. godine dobila cijelu Boku Kotorsku i
cijelu jadransku obalu sve do zaljeva Spic
nedaleko Bara, godine 1913, bila je najpros-
tr.anija, jer joj je Srbija kasnije oduzela naj-
veci dio Metohije. Treba spomenuti da je
1913. godine Crna Gora okupirala :i granicni
pojas uz Albaniju [juzno od Skadarskog je-
zera i Tuzi s okolicom).
Kada je rnali Bulatovic podrzavao Milose. osvajacki rat u velikosrbijanskom i velikoc-
vica •i slao svoju vojsku u rat protiv Hrvat- plse: MARIJAN MAJSTOROVIC rnogorskom interesu zavrsiti za nekoliko
ske i Bosne i Hercegovine, samo [e sliiedto tjedana. Istocna Hercegovina nije posebno
jedan vec uhodani povijesni niz na temelju da granice bivsih republika nisu delimitira, interesirala Crnu Goru iz nekih gospodar-
kojega je rasla i [acala crnogorska drzava. ne i demarkirane, slijedila se vozdova politi- skih razloga. Istocna Hercegovina je bila po-
Kako je trenutno nernoguce sirenje prerna ka i logika vojnog osvajanja. trebna iz cisto strateskih razloga kako bi se
istoku i sjeveru [Srbija] i prerna j\1goistoku Jedini pravac koji je ostao Crnoj Gori bio nesmetano mogao kontrolirati uski hrvat-
(medunarodno priznata Albanija pribjeglo je zapad. Tu su se nalazile nenaoruzane biv- ski pojas izmedu granica J3iH i Hrvatske na
.se vec uhodanome lovu u.. mutnorn. S obzi. se republike koje su morale postati lakim prostoru od Peljesca do Prevlake. Ali, piano-
rom na to da je Jugoslavija .bila u raspadu, a plijenom naoruzane [ugo-soldateske koja ce vi su se izjalovili. Hrvatska vojska je pruzila

HR'VATSKI VOJNIK
22 I broj 24, 06. studenoga 1992.
 dossier

s kontrolom cijeloga Bokokotorskoga zalje- lopoljski (s bivsim lozanskim 'kotarom] pri-

neocekivano jaki otpor i uspjesno zaustavi;
Ja nepriiatelisku vojsku. Propao je san o dal-
jnjem sirenju Crne Gore.
Poseban problem u odnosima Crne Gore i
Hrvatske javlja se u vezi s Bokom Kotor,
skom i poluotokom Prevlaka. Sve je to povi-
jesni hrvatski teritori] koji je Beograd dije-.
Jorn poklonio Crnoj Gori (Boka) iii joj je htio
pokloniti (cijele Konavle s poluotokom Pre-
vlakom). . je to ponajprije Hrvatska i Hrvati koji su iz- lokupnost i dovedeno u pitanje njegovo dal-
Bokokotorski zaljev kao prirodno prista-
niste privlacilo je razne pomorske sile. Po-
morska tradicija Bokelja pocela je jos u vri-
jeme Ilira, koju su nastavljali Grci i Rirnlja-
ni. Od IX. do XII. stoljeca Bokom vlada Bi-
zant. Sve do dolaska Bizanta, Boka je slicno
kao i Dubrovnik imala svoju samoupravu,
komunu, kneza i druge oblike samostalnos-
ti. To je doba postojanja Crvene Hrvatske.
Veci utjecaj Bizanta na Boku osieca se do-
Iaskom Nemanjica µ Duklju 1185. godine,
kada je i ukinuta Crvena Hrvatska. Po-
voljna je bila okolnost u tome sto je Bizant
tolerirao lokalnu samoupravu svojih osvoie-
nih teritoriia.
anasnji, a i prijasnji -velikosrp- pod
va, kao i ulaza u njega. To sto je Boka s oko- pali su Crnoj Gori.
Jicom, pa [ugoistocno sve do Budve fzaljev • Tako je Sandzak podijeljen.bez pitanja sto
Spic) povijesni hrvatski teritorij, to Srbe i zeli njegovo pucanstvo. Nad njegovim naro-
Crnogorce ni najmanje ne uznemirava. U dom uspostavljen je pravni poredak u prvoj
svojim duboko ukorijenjenim bizantinskim i drugoj Jugoslaviji bez sudjelovanja tames,
smicalicama jednostavno zaboravljaju kako njeg naroda u stvaranju sandzacke politike.
nemaju nikakvo pravo potrazivati poluotok Sandzak, kao jedinstvena vjerska, politicka,
Prevlaku iii bilo koji metar hrvatskih Koria- [ezicna i kulturna cjelina podijeljen je um-
vala. Ako postoji netko tko je ostecen onda jetnim putom. Tako je razbijena njegova cje-
gubili svoje povijesno podrucje i svezu s ma- jnje postojanje kao podrucje, tampon-zone
ticom. izmedu srbijanskoga i crnogorskoga pra-
Nastankom Kraljevine SI:IS· 1918. godine, voslavnoga etnikuma, na stetu ne samo
dolazi do raskidanja prirodne sveze izmedu. Sandzaklija.
Boke i matice Hrvatske. Po dobro znanom Podijeljeni Sandzak se prostire na pod-
srbijanskom diktatu Boka je dodijeljena rucju od nekih 8.200 km', sto iznosi oko 8 po-
Crnoj Gori. Takvo neprirodno stanje okupa. sto ukupnoga teritorija Srbije i Crne Gore. I
cije hrvatske Boke navodi vodu hrvatskoga nakon stalnog asimiliranja i zatiranja au-
naroda Vladka Maceka da 1939. godine za- tohtonih Muslimana, uz protjerivanje izrne-
trazi povratak Boke u krilo maticne drzave, du dva rata, pa i u Titovo doba, preko pede-
u Banovinu Hrvatsku. U pogadanju s beog- set posto sandzackoga pucanstva su Musli-
radskom dvorskom kamarilom tada nije us- mani. Sandzak je prostor koji se prirodno i
pio povratiti hrvatski narod Boke pod okri- vjerski nadovezuje na maticu Bosnu i Her-
lje hrvatske drzave. , . cegovinu. U XV. i XVI.stoljecu Sandzak ima
Izbijanjem II. svjetskog rata Boka potpada ofanzivni znacaj prema sjeverozapadu, a u
talijansku upravu. Za hrvatski vecinski XIX. i XX. stoljecu u doba Austrije taj je

D
narod toga kraja to znaci privremeno oslo- ofenzivni pravac okrenut prema jugoistoku.
ski- elementi upravo na dolas- hodenje od srbijanske kraljevske vlasti. Ko-
ku Nernanjica iz Raske u Duk- andzak je nastao ·kao politicka

Jju zasnivaju svoie aspiracije
prema tome i dijelu povijesno-
ga htvatskoga teritorija. Medu-
nm. dinastija Nemanjica nikada nije bila
apsolutnim vladarom Boke i Bokelja. Boka
je i tada imala punu samoupravu, svoga
kneza i svoj novae.
Boka je takav oblik samostalnosti zadrza.
la sve do 1918. godine, kada je kao konstitu,
tivni dio Dalmacije, odnosno Hrvatske i usla
u Kraljevinu SHS.
Istina je, a i nesreca, sto je dolaskom Ne-
manjica u Duklju nestala Crvena Hrvatska,
a njezino je katolicko pucanstvo promijenilo
vjeru. Jedino je pucanstvo Boke zadrzalo ka-
tolicku vjeru.
Propascu drzave pod dinastijom Nemanji-
ca, Boka dolazi pod vlast ugarsko-hrvatskog
kralja Ludovika, punih trinaest godina, do
1384..godine. Sljedecih sedam godina Bokom
vlada bosanski kralj Tvrtko. Sljedecih tride-
setak godina Boka je potpuno samostalna.
Dolaskom Turaka u XV. stoljecu u hrvat-
ske zemlje, Boka se 1420. godine stavlja pod
S
muntsticko vodstvo jugoslavenskih naroda
smatralo je da narod Boke mora imati u no- · tvorevina, siroka oko 50 km. To
je islarnska spojnica izmedu
voj jugoslavenskoj zajednici autonoman sta-
tus. To se, odrazava u svim proglasima KPJ turske Rumelije na jugoistoku i
za Crnu Goru i Boku tijekom rata. Bosne na sjeverozapadu, odnos-
no diobena zona izmedu pra-
SANDZAK voslavnih zemalja Crne Gore i Srbije. Ni u
jednoj od dosad poznate tri Jugoslavije nista
Do 1878. godine Bosnom je preko 400 godi- nije ucinjeno na povezivanju Sandzaka na
na vladala Turska. Mirom u San Stefanu tome prirodnom i pragmaticnorn pravcu ju-
Turska je morala Bosni i Hercegovini dati goisto){-sjeverozapad. Dapace, gradila se
autonomiju. Sanstefanskim mirorn nije bila 1976. godine pruga Beograd - Bar (486 km)
zadovoljna Austro-Ugarska, pa je na kon- koja je zapravo, nastojala podijeliti vec pod-
gresu velikih sila u Berlinu, tri mjeseca kas- ijeljeni Sandzak, A prva nepravedna dioba
nije, od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine, Sandzaka izvrsena je 1913. godine, tocno po
revidiran Sanstefanski ugovor. Clanorn 25. sredini. Da je Sandzak namjerno ostao za-
Berlinskoga ugovora priznato je pravo Aus- postavljen potvrduje i podatak da je jos 1873.
tro.Ugarsko] na zaposjedanje i upravljanje godine izgradena zeljeznlcka pruga Kosov-
Herceg-Bosnom, formalno pridrzavajuci su- ska Mitrovica - Solun. Samo pet godina
verenitet turskome sultanu. Zajedno s cije- kasnije Bosna je izgubila.Sandzak, as njime
lom Herceg-Bosnom i Sandzak je ostao u i takozvana -vrata Bosne- pa je geoprornet-
sastavu Herceg-Bosne, a time i pod upra- ni prioritet dobila dolina lbra i Kosovo, a
vom Austro-Ugarske, koja je potrajala do I. Sandzak je ostavljen izvan svih tijekova. To
svjetskoga rata. dovodi do pravoga egzodusa Muslimana,
osltje Austro-Ugarske okupaci- koji su prinudeni da se kao muhadziri pri-

P
zastitu Venecije, sve do 1797. godine. Naza- je od sedam bosanskih vilajeta silno isele u Tursku.
lost, Turci zauzimaju Herceg Novi 1463. i s preostali su samb pljevljanski i Nesreca je Sandzaka da se nalazi na prav-
manjim prekidima vladaju punih 200 godi- novopazarski Sandzak. Nakori cu povezivanja tzv. -zelene transverzale-
na. U XVIII. stoljecu Kotor postaje vaznorn balkanskih ratova i odluke veli- Cazin - Sandzak - Albanija - zapadna
rnletackom ratnom lukom. To je zlatno doba kih sila da raskomadaju Tur- Makedonija - Rumelija - Turska i dalje
Boke Kotorske. sku, Sandzak je zajedno s Kosovom pripojen prema istoku. Srbija uz pomoc Crne Gore
Nakon Mlecana Boka postaje zanimljivom Srbiji. Tijekom I. svjetskoga rata, 1915. godi- sada kontrolira sve vazne tocke na prostoru
i Austriji, koja tu ostaje sljedecih devet godi- ne, Sandzak ponovno potpada pod austr ij- bivse Jugoslavije. Tako se muslimansko pu-
na, sve do dolaska Napoleonove vojske 1807. sku vlast, da bi poslije rata, 1918. godine, na- canstvo Sandzaka, pa i Kosova, uz vec po-
godine. Prije dolaska Francuza kratko se kon nastanka Kraljevine SHS, formalno znatu situaciju u Herceg-Bosni, nalazi u pot-
vrijeme µ Zaljevu zadrzava i flota carske prestao postojati. punom okruzenju i prinudeno je na iseljava-
Rusije. Zbog bezobzirnoga postupanja Fran- Ponovno aktualiziranje posebnoga statu- nje. To je ono sto Srbi i zele. . ..
cuza s Hrvatima Boke, oni prvi puta sklapa- sa Sandzaka potencira KPJ tijekom II. svjet- Iz svega iznesenoga vidljivo je kako je Sr-
ju saveznistvo s Crnogorcima kako bi _pro- skoga rata. U. Pljevljima je 20. studenoga bija uvijek igrala istu ekspanzionisticku ig-
tjerali oslabljenu francusku vojsku. To im je 1943, donesena Rezolucija o organizaciji ze- ru na Balkanu s jednim jasnim i otvcirenim
i uspjelo 1813. godine. Tada dolazi do ujedi- maljskoga antrfasistickoga vijeca narodno. ciljem, a to je osvajanje tudih teritorija svim
njenja Boke i Crne Gore, po kojemu je vla. ga oslobodenja Sandzaka (ZA VNO Sandza- sredstvima. Crna Gora je bila i ostala samo
dalo do devet pripadnika iz svake oblasti. ka). U tocki 5 spomenute Rezolucije odrede- jedna mala sila saveznica koja je ponaivise
Takav ravnopravni savezni odnos potrajao no je kako ca i Sandzak • ... zauzeti ravnop- koristila Srbima i Srbiji kao brojcano pokri-
je samo devet mjeseci, do Jipnja 1814. godi> ravno mjesto izmedu ostalih pokrajina Ju- . ce. Ista je politika vodena i tijekom okupaci-
ne, kada je Beckim kongresom Boka pripala goslavije«. Medutirn, Sandzaklije su bile izig- je Sandzaka i Boke. Srbi i Crnogorci su jed-
Austriji. Pod Austrijom, ali u sastavu Dal- rane. Na skupstini Antifaststickog vijeca nostavno naviknuti u proteklih stotinjak go-
macije, Boka ostaje sve do 1918. godine. narodnog oslobodenja Sandzaka (AVNOS) dina da okupiralu susjedna podrucja susjed-
Ovaj povijesni pregled je nuzan kako bi se · od 29. ozuika 1945. godine u Novom Pazaru, nih zemalja, neovisno o tome sto im nikada
shvatila vaznost i znakovitost ovoga Zaljeva Sandzak je podijeljen izmedu Srbije i Crne nisu pripadala. Zato se danas i cude otporu ·
za koji su se stoljecirna borile razne vojske. Gore. Pribojski, milesevski, zlatarski, sjenic- Hrvata i Muslimana na vojnom polju i ver-
Zato nije nikakvo cudo sto se i danas vodi ki, dezevski i stavacki kotari pripali su Srbi- balnoj osudr medunarodnih politickih cim,
ne samo vojni nego i diplomatski rat u svezi ji, a pljevljanski (s bivsim boljanickirn] i bje- benika. • ·

HRVATSKI VOJNIK
broj 24, 06. studenoga 1992. 23
 ·dossier

Tijekom povijesti mnoge su vojske prolazile konavoskim krajem, no pravi su

barbari dosli tek potkraj dvadesetoq stoljeca · ·

KONAVLE - SIMBOL OPSTOJNOSTI

Za Konavle su se borili mnogi ... a/i je bio i ostao samo hrvatski

a prijelazu iz stare u novu

N
krscansku eru Konavle su nase-
ljavali Iltn. Danasnji Cavtat je u
staro doba nosio ime Epidaur,
Taj [e naziv sastavljen od staroi-
lirske rijeci deuro sto znaci su-
ma i od prijeldoga epi koji se prevodi s iza. U
okolici Epidaura jos uvijek se nalaze ilirske
gomile iz broncanog i zeljeznog doba i one
potvrduju da je on tada postojao,
Pocetkom Kristove ere na ta podrueja od
Neretve do rijeke Voiuse u Albaniji dolaze
Rimljeni. U IV. stoljecu u Epidauru i Konav-
lima krscanstvo je postalo dominantna vjera
u odnosu na staru ilirsku i mitraisticku (rim-
ska vjera). Pretpsotavlja se da je vec u V. sto-
ljecu u Epidauru bila utemeljena biskupija,
premda zapisi o prvim poznatim epidaur-
skim biskupima potjecu iz VL stoljeea (530.
la. Otad su Dalmacija, a ~ njom Epidaru i
pise: MARIJAN MAJSTOROVIC Konavle potpali pod vlast Bizanta, Takvo
stanje traje do pocetka VIL stoljeca kad se
Hrvati naseljavaju na zapadni dio Balkan-
godine je bio biskup Fabricijan, a 592. godine skog polutoka. Godine 614, zauzeli su Ko-
Florencije], navle i Epidaur.
Epidaur i Konavle su bili u sklopu Rim- Kad su Hrvati i Avan prodrli i srusili Epi-
skog carstva, Kad se ono 395. godine podije- daur prezivjelo protjerano pucanstvo po-
lilo na Istocno i Zapadno carstvo, Konavle bjeglo je u Zupu Dubrovacku i hridinu Ra-
su uglavnom bile u sastavu Zapadnog Car- gusium, Na to] su hridini utemeljili novu na-
stva, Nakon pada Zapadnog Rimskog Car- seobinu - Dubrovnik. Kasnije im se pridru-
stva 476. godine, Konavle i Epidaur dijelili su zuju izbjeglice iz Zupe Dubrovacke pridono-
sudbinu ostalih hrvatskih krajeva, posebice seci tako njegovome ucvrscenju i kasnijem
Dalmacije. Od 493. godine do 535. godine na- razvitku. Epidaur je gotovo nestao, Bijegom
sli su se u vlasti Istocnih Cota. Tijekom akci- starosjedilaca zapocela je hrvatska povijest
je bizantskoga cara Justinijana u istjeriva- u Konavlima koja nikada nije prekinuta.
nju Istocnih Cota, njegova se mornarica za- Rijec Konavle - Konavljani javlja se prvi
drzala 535. godine u epidaurskoj luci i odatle puta polovicom X. stoljeca, ali se moze sa sl-
otplovila prema Visu i Solinu, koji je zauze- gumoscu reci da je ta] kraj tako nazivan jos

HRVATSKI VOJNIK
24 broj 24, 06. studenoga 1992.

u VII. stoljecu kad su se Hrvati doseljavali.
Prema [ednima rijec Konavli znaci vodovod
iii vodovodna cijev (od rijeci canalis), jer je
kroz Konavle tekao vodovod prema Epidau-
ru. Prema drugima rijec conalis znaci rimski
put koji je prolazio kroz Konavle. Ima onih
koji misle da se u nazivu Konavle krije sta-
roturska rijec qanly, kako se nazivaju kola
na dva kotaca, Ima onih koji smatraju da
Konavle znace tovarna kola, jer je to ravan
kraj po kojemu su se Hrvati vozili na kolima.
Peti oblik je po nekima od rijeci canabula,
sto znaci odvodna iii drenazna cijev za isusi-
vanje konavoskoga polja.
Konavoski Hrvati uvijek su se bavili po-
ljodjelstvom, a ubrzo i pomorstvom. U XI.
stoljecu Konavle se nalaze u sastavu Duklje.
Potkraj XII. stoljeca prosiruje se vlast Raske
i na taj dio jadranske obale. Propascu Raske
(1371. godine) Konavlima su vladali velikasi
Nikola Altomanovtc i knez Durad Balsic. Se-
dam godina kasnije {1378. godine) Konavli-
ma je zavladao bosanski kralj Tvrtko. I .na-
kon njegove smrti Konavle ostaju pod bo-
sanskom vlascu, ali su podijeljene izmedu
nekoliko velikaskih obitelji.
ubrovacka je vlada bila vrlo za-
D
. interesirana da bi kontrolom
Konavala ujedno zastitila svoj
[ugoistocni bok. Zauzela je cje-
lokupni prostor od Zupe Dubro-
vacke do Sutorine na ulazu u
Boku Kotorsku. Za tim su je zacijelo vodili
strategijsko-pomorski i gospodarski razlozi.
Dubrovcani su znali da poslije ovladavanja
Koavlima njihovi brodovi mogu sigurnije
ploviti prema Jonskom i Egejskom moru,
kao i prema Levantu. Tako su sprijecili bilo
koju stranu silu da usidri svoje ratne brodo-
ve u Cavtatu i Moluntu i izravno ugroze
dubrovacku pomorsku sigurnost. Ovladava-
njem Sutorine Dubrovnik je kontrolirao ulaz
u Bokokotorski zaljev, to prirodno vojno i
trgovacko skloniste od strateskoga znacaja i
u to doba. Svojom nazocnoscu u zapadnom
dijelu Bokokotorskoga zaljeva Dubrovcam
su bili u stanju stalno kontrolirati dogadaje i
pokrete u njemu. Isto tako Dubrovcani su
ubrzo shvatili kako im je potrebna i Iuka u
Cavtatu, koja se moze iskoristiti kao druga
pomocna Iuka za rasterecenje prometa u
gradskoj luci i, s druge strane, preko cavtas-
ke luke obavljat ce se trgovina i razmjena
uzduznim i poprecntrn konavoskim putovi-
ma, koji su bili sigurni za opskrbu zaleda.
.Onaj tko drzi Cavtat korsiti i blagodati plod-
noga Konavoskog polja, ciji su prinosi osjet-
no poboljsali opskrbu Dubrovnika. A pas-
njaci omogucuju raznovrsniju ponudu sto-
carskih proizvoda. Sve je to dobro znala
Dubrovacka vlada pa je koristila sve svoje
moci da bi Konavle ostale u njezinom posje-
du.
Pocetkom XV. stoljeca Turci se nalaze
nadomak Dubrovacke Republike, i Dubrov-
earn nastoje na razne nacine da ih preduhit-
re kako bi se i nadalje zadrzali u Konavos-
kome polju sve do Boke i u cavtatskoj luci.
.Nakon velike diplomatske ofanzive na
hrvatsko-ugarskom i bosanskom kraljev-
skom dvoru Dubrovcani su uspjeli, od bo-
broj 24, 06. studenoga 1992.
dossier
sanskog velikasa Sandalja Hranica, steel is-
tocni dio Konavala. To je prostor koji je isao
na istok sve. do Sutorine i Ostrog rta na ula-
zu u Boku. Taj istocni dio Konavala Dubrov-
nik je kupio od Sandalja Hranica 24. lipnaj
1419. godine, dok je zapadni dio Konavala, s
Cavtatom i Obodom, dubrovacka vlada ku-
pila 31. prosinca 1426. godine od vojvode Ra-
doslava Pavlovica. I nakon kupovine Dub-
rovcani su godinama bili prinudeni pornocu
vojske braniti svoju stecevinu od pojedinih
razvlastenih vlastelincica,
Konavljani Su kao podanici Dubrovacke
Republike zivjeli prilicno mirno. Nicim nisu
oskudijevali. Bavili su se trgovinom putujuci
po sirokom prostoru svojega zaleda. Ukrca-
vali su se.na brodove i jedrili morima i ocea-
nima. Iako u konavoskoj povijesti u doba Re-
publike nije bilo gospodarskih, polttickih i
drustvenih potresa, na prijelazu XVIII. u
XIX. stoljece izbila je pobuna. Uzrok su bila
neprimjerena potrazivanja zemljovlasnika
od seljaka. Radilo se o prinudi drzave da
svaki Konavljanin stariji od 14 godina mora
kupiti 11 kg soli, koju je drzava prodavala
kao monopol. Konavljani su se pobunili, a
Dubrovnik je morao popustiti i ponistiti od-
luku od 10. svibnja 1799. godine .
Otkad je Dubrovacka Republika godine
1808. prestala postojati, Konavle su dijelile
sudbinu njezinoga teritorija u sklopu dalma-
tinske, odnosno hrvatske politicke i drustve-
no-gospodarske povijesti. Konavoska je gra-
nica ostala nepromijenjena sve do danas-
njih dana. Srbi i Crnogorci htjeli su je .sada
promijeniti, ali nisu uspjeli. Hrvatski se bar-
[ak slobodno i ponosito vije na obali Bokoko-
torskoga zaljeva.
Pocetkorn devetnaestoga stolieca na
hrvatske prostore dolazi francuska vojska,
pa tako i u Dubrovnik i Konavle. Francuzi
odmah po dolasku zapocinju gradnju cesta
prema Boki i dubrovackom zaledu. Narod je
bio nezadovoljan. Porazom od Rusije 1812.
godine slabi vlast i u [uzno] Hrvatskoj. Raste
nezadovoljstvo. naroda. To je vrijeme kad se
Englezi nalaze na Visu i budno metre na
razvoj situacije na kopnu. Raznim prijevara-
ma natjerali su Konavljane da protjeraju
Francuze iz Pridvorja [franjevacki samos-
tan), te da ce im onda Englezi priteci u po-
moc, Ostalo je samo na obecanju, Tako su
Konavle cetiri dana bile slobodne. lpak uz
pomoc Engleza protjerana je i francuska po-
sada iz Cavtata, gdje je 28. listopada 1813. go-
dine izvjesena dubrovacka zastava. Na poti-
caj · Engleza, konavoski ustanici _ krenu u
grad Dubrovnik, osvoje Bosanku i Zarkovicu
i stignu u Gruz. Usput im se pridruzise Brga-
cant i Rijecani. u oruzanom sukobu u Gruzu
bilo je mrtvih i ranjenih.
Konacno u sijecnju slijedece godine En-
glezi, ustanici iz Konavala i austrijska voj-
ska u kojoj je bilo puno Hrvata prisilili. su
Francuze na kapitualciju. Dubrovcani su za-
trazili da im se povrati Republika, ali Austri-
ja uz pomoc Beckoga Kongresa iduce 1815.
godine to im nije dozvolila. Tim su cinorn bi-
le zatvorene moguonosti za sjedinjenjem
hrvatskoga sjevera i juga sljedecih tridese-
tak godina.
HRVATSKI VOJNIK
25
ijekom austrijske uprave Ko-
navle s Cavtatom cine jednu ad-
. ministrativno-politicku cijelinu
u okviru dubrovackoga okruzja.
U Cavtatu je bilo sjediste tzv.
preture, koja je imala politicku i
sudsku vlast nad citavim podrucjem, U up-
ravnom pogledu stvorene su tri opcine, sa
'
sjedistirna u Cavtatu, Pridvorju i Plocicama,
Veze Konavala s Dubrovnikom i dalje su isle
preko . Cavtata. Ponovno se obnavlja jedre-
njacko brodarstvo, sto pospjesuje trgovinu.
Austrijska vlast 1824. godine otvara prvu
rnusku osnovnu skolu. U razdobljuod 1845.
do 1848. godine otvaraju se muske osnovne
skole i u Grudi, Stravci, Mrcinama, Plocica-
ma i Pridvorju. Iako su poslije revolucionar-
ne 1848. godine nakon najavljenoga ukida- ·
nja kmetstva i Konavljani culi za ideju o sje-
dinjenju sa sjevernim Hrvatima, jos uvijek
nije bilo realnih mogucnosti da se to i oztvot-
vori. Tako su na sjednici opcinskoga vijeca u
Cavtatu 1849. godine konavoski Hrvati upu-
tili pismo na hrvatskom jeziku opcinarna Za-
greb, Varazdin, Bakar i Jastrebarsko, koje je
glasilo -Mila Bracio Krovati-. U pismu su
medu ostalim napisali da ce se sjediniti on-
da kad se Dalmacija oslobodi od sveza s
Austrijom, a sjeverna Hrvatska rijesi ugar-
skoga tutorstva.
Na prijelazu stoljeca Konavljani su 1901.
godine izgradili zeljeznicku prugu. Pruga je
nastavak postojece pruge uskotracnoga ko-
losijeka Sarajevo- Dubrovnik', i dalje je na-
stavljala put prema Zeleniki u Boki Kotor-
skoj. Pruga je izgradena za vojne i strateske
potrebe austrijske uprave i koristila je raz-
voju Konavala. Jedino je negativno djelova-
la na privredni razvoj Cavtata, koji je ostao
izoliran, jer su sada trgovacka sredista po-
stala Dubrovnik, Trebinje i Herceg-Novi, a
tranzitne Juke Gruz i Zelenika.
Konavle su udolina koja je 22 km duga i
2-2,6 km siroka, Prostire se [ugoistocno od
Cavtata, izmedu Snijeznice i ogranaka Orje-
na na sjeveroistoku i nizeg primorskog gre-
bana na jugozapadu. Konavle leze na visini
od 60 do 95 metara. Vee u X. stoljecu Konav-
le spominje Konstantin Portfirogenet kao
posebnu teritorijalnu [edinicu. Da Konavle
imaju veliki geopoliticki i geostrateski polo-
za] svejdoci njegova burna povijest, Opstao
je usprkos uskoga zaleda sa sjeverne i otvo-
renoga i nerazvedenoga mora s [uzne stra-
ne. Za Konavle su se borili Iliri, Rimljani, Bi-
zant, Grci, Arapi, Turci; Mlecani, Srbi, Fran-
cuzi, Rusi i Crnogorci, ali je bio i ostao samo
hrvatski. Izgubio je svezu s Bokom i njego-
vim jugoistocnim zaledem do Bara, ali je os-
tala neprekinuta nit i veza s Dubrovnikom, a
preko njega i s ostalom Hrvatskom. Zadrzan
je pristup na kontrolu ulaza u Bokokotorski
zaljev. Zadrzana je Prevlaka i Ostri rt u vri-
jeme kad je hrvatski narod desetljecima pro-
tjerivan,' asimiliran i razoruzavan. Moramo
vjerovati da je proslo vrijeme nespremnosti
za obranu hrvatskoga teritorija, te da se vise
nikada nece dogoditi ovakvo razaranje
hrvatskih domova nasega prelijepoga kona-
voskoga teritorija. •
 dossier

" "
DNEVNIK. JUZNOG· VOJISTA
. Hrvatska vojska je pokazala i dokazala da je u stanju vratiti svaku stopu okupiranog
~ hrvatskog teritorija

cine i od vojnika se zahtijevaju veliki

U
laskom postrojbi Hrvatske
vojske na podrucja Dubrov- Pise: SINISA HALUiAN fizicki i psihicki napori. U uvjetima ra-
nika i Konavala, koja su pro- tovanja postoje velike razlike. Na
teklih godinu dana bila pod kva je konfiguracija terena u tim kra. primjer u zapadnoj Slavoniji, gdje je i
okupacijom neprijateljske jevima, Kakve su klimatske prilike i 1. brigada boravila bila je klasicna st.
vojske i sustavno podvrgnuta ono sto je najvaznije jugovojska je, tuacija da · se vodi borba za selo, za
raznim oblicima razaranja i pljacka- osim materijalne _pomoci,tu bila do bro mjesto, dok se na ovom terenu to u
nja, ostvareni su najvazniji preduvjeti _ -ukopana-. Posebnu pazniu treba pravilu ne radi, Ovdje se vode borbe za
za sigurno i ucinkovito ocuvanje ju- obratiti na cinjenicu da je vrlo malo -cuku-, tj. za najvisu kotu okolnih viso-
. znih granica Republike Hrvatske. Pro- primjera u svijetu iz kojih bi se izvukle va. Svaka -cuka- odnosno kota ima
blem granice na poluotoku Prevlaci pouke i iskustva vodenja rata u ova- svoju stratesku vrijednost pa se stoga

Hrvatski tenkisti na jednom od polozaja u okolici Dubrov-
nika
kojom Hrvatska granici s tzv. SR Jugo-
slavijom, odnosno Crnom Gorom bilo
je predmetom sporenja dviju drzava,
ali je zapravo taj problem osmisljen na
umjetni nacin .kako bi posluzio kao po-
krice za otvoreni napad. U planovima
stvaranja nekakve velike Srbije pod-
rucie [uzne Hrvatske zauzimalo je po-
seban polozaj,
Izvori velikosrpske agresije na to
podrucje dobro su poznati i hrvatskoj i
svjetskoj javnosti, no javnosti je manje
poznato kako su tekle borbe za oslobo-
denje tih podrucja. Pocetkom mjeseca
travnja kad je i sluzbeno organizirano
Juzno Vojiste zapocele su i pripreme
hrvatskih postrojbi za konacno oslo.
badanje okupiranih podrucja, Trebalo
je priprerniti -teren- jer poznato je ka-
X
{
..•
V
_ ..-t\ ·~
·.,t ~·,,.;.
.,.,, __
' / I
••
.•....•
~ • "\. . .,I ,r
..../ - ,.
~
Nepristupacan teren i velike vrucine iziskivali suod hrvat-
skih branitelja velike fizicke i psihicke napore ·
kvim uvjetima. Mnoge postrojbe vojski borbe za njih i oko njih ponekad mogu
u svijetu mjesecima uvjezbavaju takti, voditi satima iii danima a da se ne
ke· ratovanja u raznim klimatskim- i ostvari neki veci pomak. U takvim ak-
geopolitickim uvjetima. Pripadnici cijama uloga saniteta je od neprocje-
postrojbi Hrvatske vojske bili su aktiv- njivog znacenja. Bezbroj je , primjera
ni sudionici borbi koje su se vodile di- kad je sanitet izvlacio ranjenike do-
ljem hrvatskih ratista, od slavonskih slovno sa samih prvih linija jer izvla-
ravnica i Banije pa do krsevitih karne, cenje ranjenog vojnika sa -cuke- po-
njara Juznoga Vojista. To je za njih bi- nekad moze trajati satima i postoji ve-
lo jedno novo iskustvo, a kako su se . lika opasnost od iskrvarenja.
borci uspjeli u tako kratkom vremenu S obzirom na izrazitu premoc nepri-
prilagoditi na nove uvjete ratovanja jatelja zanimljivo je iskustvo boraca
razgovarali smo tijekom jednog od pr- koji su se sretali s raznim -mjesavina-
vih posjeta Juznom Vojistu sa zapov- ma- neprijateljskih formacija. Tako je
jednikom 1. A brigade Zbora narodne bilo i prilikom akcije oslobadanja Du-
garde Marijanom Marekovicem. Pre- brovnika na potezu od uvale Bistrina
ma njegovim rijecima ljudi su se dosta prerna Slanom i samom Dubrovniku
dobro prilagodili ovom podrucju iako kad su tu -mjesavinu- cinili jugovojni-
je teren izuzetno tezak. Velike su vru- ci i »teritorijalci-. To su etnicki uvijek

HRVATSKI VOJNIK
26 broj 24, 06. studenoga 1992.

bili cisto hrvatski krajevi pa nije mo-
glo biti ni spomena o domacim terito-
rijalcima koji samo -brane- svoja og-
njista, Bile su dvije jedinice srpskih do-
brovoljaca -·i dosta redovnih vojnika
bivse JNA. Prilikom zarobljavanja ne-
prijateljskih vojnika bilo je puno slu-
cajeva da su to bili mladici od 18 iii 19
godina. Primjer dvojice' zarobljenih
vojnika, inace vojvodanskih Madara,
najrjecitije govori koliko su oni bili
pripremani za taj rat. Toliko su se pla-
sili zarobljavanja da im je to ulijevalo
veci strah nego Ii je onaj od pogibije u
borbi, Nista im se nije dogodilo, no
ostalo je sviedocanstvo o tome koliko
je ta neprijateljska vojska imala pro-
blema s motiviranjem svojih vojnika.
svom povlacenju jugovojska
dossier
na, kad je Hrvatska potpisala obvezu zavatu plovidbu. Nakon jednosatne
da ce postivati _odredbe iz plana Cyru- plovidbe vrijeme se nesto proljepsalo i
sa Vancea u kojem je kategoricki sta- u daljini se vidi Cavtat. Odjekuju i prve
jala odredba o povlaceniu neprijatelj- detonacije., srecorn daleko od broda.
ske srpsko crnogorske vojske sa svih Zlokobni predznak onog sto ce se ka-
okupiranih podrucja Republike Hrvat- snije dogoditi, no iskrcavanje protice
ske. mirno.
Jugoslavenska je strana satjerana Na obali je mnostvo gradana a
u skripac i morala je prihvatiti odred- i hrvatska zastava je sprernna za podi-
be plana. Kao krajnji rok za povlace- zanje. Odjednom nova detonaciia i dim
nje jugovojske iz okupiranih Konavala izriad hotela -Croatia-, Direktan pogo-
i Prevlake odreden je 20. listopad .. dak i prvi ranjenici koji se brzim glise-
rima odmah prebacuju u bolnicu. Na
Od 18. - Iistopada na dubrovackom rivi nastaie kornesanje a -Peljescan-
podrucju pocinju uzurbane prtprerne ka- sa specijalcima vec uplovljava u
za ulazak Hrvatske vojske u Cavtat"I luku. Brzo iskrcavanje vozila i ljudi
zaposjedanje strateskih vaznih visova sprtjecilo je vecu tragediju. Na dva me-
koji grantee sa susjednom Bosnom i tra- od broda pada granata i ostecuie
Hercegovinom i s kojih su lokalni cet- ga.
nici samozvanog vojvode Bozidara Vu- Cetvero je ranjenih. No.vinari i gra-

U
je uspjela ostaviti mnogo tra-
gova svog divljastva, Razore-
no selo Siano i miniranje ce-
ste na mnogim mjestima pre-
- ma Dubrovniku dokazuju ko-
. curevica ugrozavali hrvatski teritorij i dani se sklanjaju od granata a vojnici
kretali u akcije pljackanja konavoskih uzurbano odlaze na okolna konavoska
sela. . , brda na kojima su cetnici, Kratko zati-
Cesta koja vodi od Kupara prema sje kao rezultat uspjesne akcne ctsce. ·
Cavtatu je na mnogim mjestima mini- · nja _i mogucnost za razgovor s mjesta-

lskrcavanje pripadnika MUP-a nekoliko trenutaka prije Brzim gliserom Odreda naoruzanih brodova ranjenici su
granatiranja broda prebacivani do bolnice

liko su se brzo morali povlaciti, rana i tesko ostecena pa je jedini put - nima i razgledavanje napacenog gra-
Ulaskom Hrvatske vojske u Dubrovnik vodio preko mora. Stanje pune pri- da.
zavrseno je jedno poglavlje Domovin- pravnosti i dugo, ali uzbudljivo isceki- Izjavorn zapovjednika [uznog Vojista,
skog rata u kome je ostvarena velika i vanje trenutka odlaska. Tenkovi se generala zbora Janka Bobetka kojom
izuzetno vrijedna vojna pobjeda. · prevoze prema luci Gruz iz koje treba je potvrdio da su hercegovacki cetnici
brodovima krenuti za Cavtat. Napeto izbaceni s hrvatskog teritorija i da nji-
No cijelo podrucie dubrovacke opci- se slusaju vijesti i konacno ono naiva- hovo topnistvo vise ne moze ugrozava-
ne nije jos bilo oslobodeno a ostalo je znije, ti Cavtat, prakticki je okoncan rat na
kao najvaznije rtjesiti pitanje _Prevla- Pripadnici Ministarstva unutar- ovom podrucju, Vojna opcija kojom je
ke. njih poslova usli su u Cavtat a za nji- uspjesno osloboden Dubrovnik ovoga
Vojna je opcija i dalje bita aktualna, ma treba krenuti i vojska. Srijeda, 21. je puta prepustila mjesto diplomaciji.
ali kao konacno rjesenje kome ce se listopada i dugo ocekivani trenutak. Tezak udarac za jugovojsku kao i za
pribjegnuti ako pregovort sa SR Jugo- Brodorn -Postira- u pratnji pripadni- one koji su je zloupotrijebili za ostvari-
slavijom, odnosno Srbijom i Crnorn ka MUP-a i boraca 1. brigade oko 10 vanje suludih planova o velikoj Srbiji.
Gorom ne urode plodom. Kljucni je sati ujutro krecemo. Za -Postirom- Postavljanjem hrvatske zastave na
trenutak bio susret na britanskoj fre- krece Ltrajekt -Peliescanka- prevozeci granicu s Crnom Gorom, ti su planovi
gati »Avenger- 29. srpnja ove godine pripadnike Antiterorrsticke jedinice. pali u more i to ono isto more o kome
izmedu predstavnika zaracenih stra- Uzburkano more, kisa i jak vjetar ote- su toliko sanjali.•

HRVATSKI VOJNIK
broj ~4, 06. studenoga 1992. 27
 zrakoplovi

·F-15 EAGLE
Postizanje i odriavanje totalne kontrole trece dimenzije bojisaice cini samu bit nastanka i
postojanja »petneestice« cija je terminatorska priroda uvjerljivo iskazana na nebu /raka 1991 .
. qodine

N
uzno je poznavati proslost htjev za ponudom (RFP)razvojnih pro-
da bismo shvatili sada- pise. ZEWKO HANICH jekata novog lovackog zrakoplova FX
sntost i predvidjeli buduc- (Fighter Experimental) kasnije oznace-
nost. McDonnell 'Douglas cima USAF se dizala kosa na glavi, jer nog kao F-15. U pocetku se inzistiralo
F-15 Eagle (Orao) svoje po- njima nije bio potreban jos jedan uni- na brzini od cak Mach 3,0 ali buduci da
stojanje -duguje mukotrpno verzalni zrakoplov, vec -cistokrvni- lo- je taj zahtjev u direktnoj opreci sa ma-
stecenim iskustvirna amertckih pilota vacki zrakoplov sposoban da u direk, nevarskom sposobnoscu, kriterij je ne-
koji su sudjelovali u zracnim dvoboji- tnom dvoboju -jedan na jedan- porazi sto ublazen, te je zahtjevana naiveca
ma tokorn korejskog i vijetnamskog svakog protivnika, te brzo ostvari pot- brzina od Mach 2,5 (2658 km/h). Uz to je
rata. Superiornost americkog zrako- punu nadomoc u zracnorn prostoru i zahtjevano da novi americki lovac bu-
plova F-86 Sabre nad sovjetskim zra- odrzi je koliko god je to potrebno. de dvomotorni jednosjed, poletne tezi-
koplovom MiG-15 jasno se ogleda u Upornost se na kraju isplatila, nakon ne od 18200 kg, s odnosom potisak/te-
omjeru pobjeda u medusobnim okrsa- cijelog niza pokrenutih pa zamrlih stu- zina gotovo 1:1, izvanrednih rnanevar-
"jima, 7:1 u korist americkog lovca. No dija o potrebama i mogucnostirna raz- skih sposobnosti, opremljen s pulsno-
zlatni trenuci arnerickog lovackog zra- voja novog lovackog zrakoplova, odlu- Dopplerskim radarom koji ce mu
koplovstva ostvareni na korejskom ne- ka-je pala, a ulogu katalizatora je izvr- omoguciti da otkriva i obara ciljeve i u
bu ubrzo su zaboravljeni u okrutnoj silo odrzavanie tradicionalnog aero- donjoj polusferi, a borbeni komplet mu
stvarnosti vijetnamskog sukoba. Om- mitinga na aerodromu Domededovo trebaju sacinjavati kako rakete zra-
jer je pao na -mrsavih- 2:1 kao poslje- kraj Moskve u srpnju 1967: godine, na k - zrak kratkog i srednjeg dometa, ta-
dica podudaranja vise nepovoljnih kojem je predstavljen cijeli niz novih ko i top visoke kadence pogodan za
okolnosti po americke pilote. upotreba
nove, nedovoljno provjerene elektroni-
ke, korrstenje raketnih projektila zra-
k-zrak punih -djecjih bolesti-, sto ih
je cinilo potpuno nepouzdanim u od-
sutnim trenucima [uspiesnost pogada-
nja svega 12 posto za AIM-7 Sparrow)
zracnog dvoboja, nepouzdanost IFF su-
stava za identifikaciju -svoj=tud- sto
je dovelo do nuznosti vizuelnog utvrdi-
vanja porijekla uocenog zrakoplova i
ponistavanja eventualne takticke
prednosti americkih pilota, a slabim
rezultatima je doprinijelo i nekvalitet-
no skolovanje americkih pilota s nedo-
voljnim naglaskom na vaznosti zracne
borbe na bliskim udaljenostima. Time·
je razbijena iluzija o zastarjelosti zra-
koplovnog topa i letnog manevra kao
punovrijednog borbenog potencijala.
Lovci bombarderi F-4 Phantom II i F-
·-105 Thunderchief posteno su odradili
svoju ulogu u tom sukobu, ali snazno t.ovacki zrakoplov F-15 Eagle - aerodinarnika i ubojitost
se osjetila potreba za istinskim lovac.
kim borbenim zrakoplovom koji bi
uspjesno nastavio sjajnu tradiciju svo- sovjetskih borbenih zrakoplova, od ko- borbu na b-liskim udaljenostirna. RFP
jih prethodnika P-51 Mustanga i F-86 jih je najvecu paznju privukao MiG-25· je poslan na osam adresa, a do 30. pro-
Sabrea. (NATO kodni naziv Foxbat). Taj dvo- , sinca 1968. godine svoje ponude su po-
Americkom ratnom zrakoplovstvu motorni (2 x Tumansky R-31)jednosjed slala samo tri proizvodaca: McDonnell
je predstojila duga i iscrpliujuca borba je postizao brzinu od Mach 2,8 (2978 Douglas, North American i Fairchild.
s Ministarstvom obrane SAD, cijelom 'km/h], borbeni radijus 1125 km i pla-
gomilom administrativaca koji su bili fon !eta 24500m sto ga je cinilo -imu. Nakon gotovo godinu dana vrednova.
uvjereni da najbolje znaju kakvi su mm- na postojece americke lovce i nja Zapovjednistvo sustava americkog
borbeni zrakoplovi za USAF najpo- lovce presretace. Panika se siriia Pen- ratno Zrakoplovstva (AFSC-Air Force
trebniji. Od administraciji tako drage gatonorn. I osjeca] inferiornosti. Stoga Systems Command) je 23. prosinca
rijeci -visenarnjenski •. , visokim casni. je u kolovozu 1967. godine izdan za- 1969. godine za pobjednika imenovalo

HRVATSKI VOJNIK
28 broj 24, 06. studenoga 1992.
 zrakoplovi

Ia njezinoj jednostavnosti da bi se
olaksalo redovno odrzavanje, servisi-
ranje zrakoplova, a ujedno i znatno po-
vecala sposobnost prezivljavanja letje-
lice u slucaju ostecenja tokom borbe-
nih zadataka. lako je po dimenzijama
nesto veci 'od svog prethodnika F-4
Phantom 'Il, Eagle je laksi za 2700 kg,
zahvaljujuci kako manjoj zapremnini
pogonskog goriva. sto mu ornogucuju
pogonski motori Pratt & Whitney F 100
(turboventilatorski) svojom ekonornic-
nom potrosnjorn, tako i znatnoj prim-
jeni titana u izradi osnovne konstruk-
cije (25,8%). Celik je zastupljen sa svega
5,5% a aluminij s 37,3%.Ostatak otpa-
da na kompozitne i druge materijale,
F-15 Eagle (jednosjed · i dvosjed) koji su koristeni za prekrivanje saca.
ste strukture manjih konstruktivnifi
projekt kompanije McDonnell Do-: godine je Eagle bio gost mnogobrojnih cjelina poput flapsova, ailerona, vrho-
uglas. · · . aeromitinga sirorn svijeta, preletjevsi . va vertikalnih repnih stabilizatora,
Pocetno je ugovorena proizvodnja 20 gotov 55000km, kako bi potencijalnim stabilatora. ledno smjestene zracne
zrakoplova F-15,od toga dvanaest pro- kupcima uzivo dokazao svoje fanta- kocnice .itd, Zrakoplov se izraduje .
po-
totipova (10 [ednosieda F-15A i 2 dvo- sticne letne .i borbene sposobnosti. stupno, tako da se pojedine cjeline for-
sjeda TF-15A)za istrazivanja koja ce lako prema danasnjim standardima
miraju odvojeno, a zatim integriraju u
provoditi sama kompanija, te osam aerodinamic:kih konstrukcija F-15 Ea- jedinstvenu konstrukciju ".
FSD (Full Scale Development) zrako- gle djeluje strogo konvencionalno, pri-
plova za ispitivanja koja ce- obaviti
strucni timovi Americkog ratnog zra-
koplovstva. No prije toga su izradena
tri umanjena modela (mjerilo 3/8) no-
vog lovackog zrakoplova, oznacena
kao RPRV (remotely piloted research
vehicles) daljinski upravljane probne
letjelice. Bile su izradene od aluminija,
drveta i fiberglasa, teske 1099 kg, a Ian-
sirane su u zraku sa zrakoplova NB-
;,2B Stratofortress. Upotreba tih lete-
cih modela u cilju skupljanja relevan-
tnih podataka o letnim karakteristika-
ma aerodinamicke konstrukcije pred-
stavlja jedinstvenu i vrlo uspiesnu
epizodu u'razvoiu zrakoplova F-1v ~ .•,_
gle. ·
ompanija McDonnell Do-

K
uglas je uprflicila prvi javni
nastup zrakoplova F-15 Ea-
gle 26. lipnja 1972. godine u
bazi Lambert St. Louis. Ea-
gle je zatim rastavljen ·i
transportiran zrakoplovom C-5A Ga-
laxy u zrakoplovnu vojnu bazu Ed-
wards AFB, u Kaliforniji, gdje je 27. je dvadeset godina je njegova pojava erodinamic:ka konfiguraci-

A
srpnja 1972. godine Izvrsio prvi probni bila izrazito osobena. Visoko polozen ja krila Eaglea. povrsine
let voden sigurnom rukom pilota korn- 56,51 m' je relativno jedno-
panije McDonnell Douglas lrwinh Bur- kokpit zatvoren jednodjelnim vjetro-
stavna, no izabrana je na-
rowsa, koji se afirmativno izrazio o branom i 'poklopcem izradenim od vi-
sokootpornog pleksiglasa pruza pilotu kon opseznih, godinu dana
letnim karakteristikama novog lovca. nesmetan pogled u svim smjerovfrna dugih ispitivanja, .Izmedu
Godinu dana potom, 7. srpnja 1973. go- sto je od velike vaznosti u zracnim stotina razlicitih konfiguracija, u ae-
dine poletio je dvosjed 1'F-15A,oznacen okrsajima na bliskim udaljenostima. U rodinamickom tunelu. Krila su visoko
kasnije kao F-15B.Uslijedili su brojni slucaiu krajnje opasnosti pilot napusta polozena, opremljena konvencional-
probni letovi tokom kojih su obavljena osteceni zrakoplov aktiviranjem kata- nim vanjskim aileronima, flapsovima,
ispitivanja pogonskih motora, radar- pultirajuceg sjedista ACES II (pro- i ne posjeduju druge kontrolne povrst-
skih i komunikacijskih sustava, avi- izvodac McDonell Douglas) koje svo- ne. napadni rub krila je ravan, zako-
onke, elektronickih taktickih borbenih jom 0-0 znacaikom garantira sigur - sen pod 45°, cirne je postignuta jedno-
sustava (TEW-8) te integracija raket- nost pilotu. stavnost konstrukcije koja bitno olak-
nog naoruzanja i topa sa zrakoplovom. - sava tehnicko odrzavanje, a ostvarena
U operativnu upotrebu je F-15 Eagle Tokom dizajniranja osnovne kon- je i usteda na tezini u odnosu na sloze-
nije konfiguracije kr'ila. Velika povrsi-
uveden krajem 1976. godine u sklopu .L strukcije novog taktickog lovackog na i malo optere¢enje krila Eaglea F-
taktickog lovackog puka USAF, a iste zrakoplova velika paznja se posveciva-

HRVATSKI VOJNIK
-~~~~~~~~~~~~~
broj 24, 06. studenoga 1992. 29
 zrakoplovi.

hidraulicki sustav, od kojih je svaki 15 Eagle, konstruktori kompanije

pojedinacno sposoban da osigura pu-
nu kontrolu nad upravljackirn povrsi-
nama, kormilima pravca, visine, flap-
sovima i aileronima, te da otkriju i izo.
liraju eventualna ostecenja u njima
pridruzenim podsustavima, cime je
znatno uvecan cimbenik sigurnosti. u
tu svrhu su i svi spremnici 'goriva izve.
deni kao sarnozaptivajuci i opremljeni
sustavom za samogasenje, kao i oba
pogonska motora P & W F 100.
McDonnell Douglas su kasnije iskori-
stili pri dizajniranju STOL zrakoplova
AV-BBHarrier cija su kri.Ja u potpuno-
sti izradena od kompozitnih materija.
la, kao i znatan dio osnovne trupne
konstrukcije. Radi prakticnosti i uste.
da u proizvodnji i odrzavanju su hori-
zontalni, kao i vertikalni repni ele-
menti, medusobno zamjenjivi. Kao i
svaka nova aerodinarnicka konfigura,
cija, i Eagle je bio izlozen -kozmetic.

Pojedine konstruktivne cjeline se for-

miraju odvojeno, a zatim integriraju u
jedinstvenu konstrukciju

15 omogucavaju Induciranje jake

uzgonske sile koja mu omogucuje
izvanrednu agilnost, tako potrebriu pri
obavljanju njegovog primarnog borbe.
nog zadatka ostvarivanja zracne nad-
moci u okrsajirna -jedan na [edan-.
Skladnu, profinjenu ' aerodinamiku
-petnaestioe- narusava tek -napuha-
ni- poklopac kokpita. Iza pilotskog sje-
dista nalazi se prostor za smjesta] avi-
onike, te cijeli kompleks trupnih
spremnika goriva, unutar kojeg je
-uguran- spremnik streljiva topa Vul-
can M61Al, i pripadajuci mu mehani-
zam za transport streljiva. Sam top je
smjesten u korjenu desnog 'krtla, a u Formacija lovaca F-15 Eagle naoruzanih punim borbenim kompletom raketa
korjenu lijevog krila se nalazi mehani- AIM-7 Sparrow
zam za primanje sonde prilikom dopu-
ne gorivom tokom !eta. Strukturne ele-
mente promjenjive geometrije na lov-
cu F-15 nalazimo samo kod otvora
uvodnika zraka za pogonske motore,
smjestenih uz bokove prednjeg dijela
trupa, u visini straznjeg dijela kokpita.
Buduci da je F-15 primarno narnije-
njen zracno] borbi, i manevarskom
-nadmudrivaniu- s protivnikom, koje
neizostavno obiluje naglim prornjena-
ma rezima rada pogonskih=rnotora, i .
dovodenjem letjelice u polozaj velikog
napadnog kuta, pri cernu su kompre-
sorski sustavi motora skloni zastoju
uslijed nejednolikog opskrbljivanja Srnjesta] topa Vulcan M61A1 20 mm
zracnom masom, konstruktorski tim
kompanije McDonnell Douglas su
otvore uvodnika zraka opremili meha.
nizmom koji ih tokom !eta stalno, ovi- Tokom razvoja, u posljednjoj projek- kim- zahvatima manjeg opsega. Ne-
sno o napadnom kutu, usmjerava tnoj fazi je F-15 Eagle opremljen dvo- ., znatno su korigirani oblik vrha krila,
izravno u zracno strujanje. Uvodnici strukim vertikalnim repnirn stabiliza- rep i zracna kocnica smjestena na -Ie-
se hidraulicki zakrecu od +4° do -11° torom, relativno velike visine, cime je dima- zrakoplova, Da bi se izbjeglo po-
u odnosu na horizontalu, a njihov polo- osigurana dobra upravljivost po prav- drhtavanje krila izrazeno tokom leta
za] stalno kontrolira i odreduje racu. cu i 'pri letenju pod velikim napadnim na visini iznad 9150 m, brzinom Mach
nalo, Neposredno iza otvora uvodnika kutem. Cjelokupna repna konstrukcija 0,85-0,95 uz opterecenje 6g, koso su
zraka su smjestene pomicne rampe (vertikalne i horizontalne repne povr- -odrezani- vrhovi izlaznog ruba krila.
koje stvataju udarni val, kako bi se prL sine) je metalna, i vrlo tanka zahvalju- Iz istog razloga je ubacen -zub- u na-
supersonicnirn brzinama ucinkovito [uci specificnoj gradi, koju cini sacasta padni rub repnih horizontalaca te po-
smanjila brzina dotoka zracne mase u nosiva metalna konstrukcija prevuce. vecana povrsina zracne kocnice s ·1,9
kompresorski sustav pogonskih moto. na boronkornpozitnim oplosjern. Zna. na 2,9 m' uz smanjenje kuta njenog
ra. nja stecena u koristenju kompozitnih izvlacenja u aktivnom polozaju. •
Lovac F.-15 Eagle posjeduje trostruki materijala pri konstruiranju lovca· F- [Nastavit ce se)

HRVAT~KI VOJNIK
3O broj 24, 06. studenoga 1992.
 ,rostorom raz-
[anla, Poletjevsi,
desetljeca, ame-
oplov McDonnell
gle, nazvan po moc-
jivcu bjeloglavom orlu,
,koji predstavlja samu personifikaciju
slobode, neovisnosti i snage Sjedinje-
nih Amertckih Drzava, i danas nepri-
kosnoveno v189a nebom Europe,
D, •. Izraela, Jpiia, spreID._Ej.l). da u
om trenutltiiu~v.itc?'. ~i 16-
o-presreta&u. ndsttii. ¢ijem.Je us-
om ~nJ,u ~imalno prt-
en i ~minomiji detalj njegove
,fistrukcije, avionike i naoruzenja,"
nosna kombin&Cija brzine, vi-
.sdkih manevarskih sposobnosti i po-
uzdanosti svih integriranih sustava
uvjetuje osjecaj inferiornosti kod pro-
tivnika, a dovoljno ludi ili dovoljno
hrabri da mu se suprotstave cesto ne-
maju priliku preprtcavatt svoja bor-
bena iskustva. Eagle voden rukom
ameril:kog ili izraelskog pilota rijet-
ko, gotovo nikada, ne ranjava zrtvu.
On je ubija. Iako je njegov nasljednik
vec roden (F-22 Lightning II) McDon-
nell Douglas F-15 Eagle ce jos niz go-
~ vl&dati u treco] dimenziji. Ostaci
injickih Miragea i Migova i njihovih
pilofa, zalosno razbacani po pijesku
trec:lfog tla nijemi su svjedoci snage i
vitalnosti ovog predatora .
•
Ml IC
 inobacaci (engl. mortar, fr.

M mortier de tranchee, tal. mor-

tario, njem. Minenwerl.er, ~
minomet), bacac miQaI
iii rovovsko ----~' ·

rom.
Mfnobacacke mine su uglavnom razor-
nog djelovanja za unistavanje iive sile (po-
glavito slabije zaklonjene iii otknvene], ali
se danas sve cesce koriste i kazetne mine s
bombicama, koje imaju kumulativno-ras-
prskavajuci ucinak, tako da je moguee i
unistavanje lako oklopljenih ciljeva.
Razvoj minobacaca zapoceo je u rusko-ja-
panskome ratu 1904-1905. godine, za vrijeme
opsade Port Arthura, kad su se prottvnlckt
polozaji toliko priblizili da topnistvo nije
moglo djelovati po prednjim rovovima ne-
prijatelja bez pogibelji za vlastite postrojbe. daljinu do 370 m i pod kutovima nagi
Tako su Rusi konstruirali narociti projektil, 45° do 65". Shcno su uradili i Japanci, s ob
tezine 11,5 kg i za njegovo izbacivanje, preu- rom na zadovoljavajuci uspjeh i ostale zem-
redfli brodsld top kalibra 47 mm. Ovako pre- lje u svijetu zapocele su s razvojem i uvode-
uredeno oruzje moglo je izbacivati minu na njem minobacaca u naoruzanje.

upaljac
kosuljica
eksplozivno
punjenje
dopunsko
punjenje
,stabilizator
osnovno
punjenje
Slika 1. Mina 82 mm
Potkraj prvog svjetskog rata minobacaci
se vec masovno proizvode, te su vec cinili 31
posto od broja svih topnickih oruzja, Izme-
du dva rata sporo su usavrsavani, da bi u
prvim godinama drugog svjetskog rata do-
zivjeli punu afirmaciju, koja se moze ilustri-
rati njihovom brojnoscu. Tako je npr. u biv-
sem SSSR-u tijekom II. svjetskog rata proiz.
vedeno 347.000minobacaca, a na jednom ki-
Jometru fronte bilo, je katkad 90 do 110 mi-
nobacaca,: Usavrsavanju minobacaca po-
sebna je pozornost posvecena nakon IL
svjetskog rata, a posebice u razdoblju od
1960. do 1975. godine i u novije vrijeme na-
kon so.th godina.
Danas su minobacaci najmasovniji u ka.
tegoriji sredstava za paljbenu podrsku, tako
da je u pjesackim brigadarna i divizijama,
broj minobacaca za dva do pet puta veci od
broja ostalih oruzja podrske, Zanimljiv je
podatak da su americke snage u Vijetnamu
na dan L kolovoza 1967. godine imale 208
oruzja klasicnog topnistva i 2427minobaca-
ca.
S takticko.tehnickog gledista minobacact
imaju slijedece odlike:
- mala masa (tablica 1] zbog: [ednostav-
nosti konstrukcije i malog broja sastavnih
dijelova;
, - laka i jednostavna mogucnost tran-
sporta, sto omogucuje brzu promjenu pal-
jbenog polozaja:
- jednostavno rukovanje, odrzavanje i
obuka vojnika;
- visoka djelotvornost mine na cilju, te
primjena mina s kumulativnim djelova-
njem, kao i primjena kazetnih mina kod mi-.
nobacaca katibra veceg od 81 mm;
broj 24, 06. studenoga 1992.
pJesacko oraiJe
L
prstenasto ojacanje
cijev zadnjak ·
+=
poluga za okretanje
ekscentra \
kuglasta peta
Slika '.3. Sklop cijevi
Top I 650 do 1.800 I 43 do 75 I 180 do 350
Minot>aaw 100 do 350 10 do 25 15 do 35
kao sto su. znatna osjetljivost na meteoro-
loske promjene [uvodenie popravki uslijed
utjecaja vjetra, temperature, gustoce, vlaz-
nosti zraka ... itd.]: [os uvijek relativna neu-
cinkovitost protiv oklopljenih ciljeva, kao i /
smanjena tocnost pogadanja ciljeva.
U operativnoj uporabi u svijetu nalaze se
minobacaci kalibra 51 do 240 mm, tako da je
uobicajeno da se minobacaci kalibra 5'1 do
82 mm smatraju sredstvima pjesastva, a mi-
nobacaci kalibra 107 do 240 mm sredstvima
topnistva. Najmasovniju uporabu imaju mi-
nobacaci kalibra 81/82 mm i 120 mm.
KLASIFIKACIJA MINOBACACA
A
nalizom takticko-tehnickih zna-
cajki suvremenih minobacac-
kih sustava, vodeci racuna o
kalibru i masi isti se mogu kla-
sificirati prema slijedecem.
- laki rrunobacaci. su kalib-
ra 51 do 60 mm, mase doza kg i dometa 50
do 5000 in. Minobacaci kalibra 60 mm su ti-
picni predstavnici oruzja ove klase, i nalaze
se u naoruzanju vecine zemalja Zapada. Na-
mijenjeni su za neposrednu paljbenu pod-
rsku vlastitih postrojbi na manjirn daljina-
ma. Posebnu grupu ovih minobacaca cine
Slika 2. Minobacac 82 mm minobacaci tipa -Cornmando- namijenjeni
diverzantskim postrojbama i grupama (ovi
1-sklop cijevi;·2-ciljnicka naprava; minobacact imaju smanienu podlogu, bez
3-dvonozni lafet; 4-podloga
Jafeta su, i koriste pojednostavljenu ciljnic-
ku napravu]:
- srednji minobacaci su minobacaci ka-
- velika brzina gadanja, koja se krece od libra 60 do 100 mm, mase 35 do 70 kg i naive-
6 do 30 mina u minuti; ceg dometa od 1800 do 6000m. Tipicni pred-
- kratko vrijeme izrade i niska cijena stavnici ove klase minobacaca su minoba-
proizvodnje, sto je narocito znacaino za rat- caci kalibra 81 i 82 mm, koji se rialaze u nao-
ne uvjete: · ' · ruzanju vecina armija svijeta. Usporedne
- uz naprijed navedeno rnoze se navesti takticko-tehnicke znacaike nekih od pred-
i Jako punjenje, kruzno djelovanje, znatno , stavnika ove grupe minobacaca dane su u
manje trosenje cijevi, i Jako upravljanje pal- tablici 2, Minobacaci iz ove grupe narnije-
jbom. njeni su za neposrednu paljbenu podrsku
Minobacaci imaju i neke nedostatke u od-
nosu na ostale sustave klasicnog topnistva. satnija i bataljuna.
HRVATS-S:I VOJNIK
35
 pjeiacko oraije
osigurai': poluge za
vijak sa se~tokutnom vijak
glavom • vijak. ·
f okretanje ekscentra
~ poluga za okretanje

~<
'<;(~ nosac udarne-.---...
ekscentra
ekscentii':na osovina

udarna igla .
~k
~

/cijev

Slika 4. Sklop zadnjaka s mehanizmom za okidanje Slika 5. Sklop dvonoznoq lafeta

rucica rebra

Slika 7. Podloga

- Britanski minobacac 81 mm LIA! ugra- sklopovi minobacaca mogu se podijeliti pre-

Slika 6. Mehanizam pravca s
oqrlicorn
- teski rninobacaci su kalibra veceg od
100 mm, mase vece od 100 kg i najveceg do-
meta do 13.000-m.U kategoriju teskih mino-
duje se na vozilo FV-232;
- Amertcki minobacac 81 mm M29 i M29
El ugraduje se na vozilo M125Al;
- Francuski minobacac 120 mm M0-
-120-LTugraduje se na laki tenk AMX-13.
TEHNICKI OeLS MINOBACACA
82mm
Minobacac 82 mm predstavlja pratece
oruzje pjesackih postrojbi, koje je konstrui.
rano prema nacelu maksimalne dielotvor-
nosti, u smislu osiguranja: velike brzine ga-
danja,. pokretljivosti, sigurnosti, vijeka tra-
janja i fizicloskog opterecenja posluge.
Domet suvremenih minobacaca kalibra
81 (•NATO«) i 82 mm [bivsi ,VARSAV-
ma sliiedecem. sklop cijevi (sl. 2/1). ciljnicka
naprava (sl. 2/2), dvonozni lafet s mehaniz-
mima pravca i nagiba (sl. 2/3).;i podloga (sl.
2/4).
Sklop cijevi (sl. 3) namijenjen je da se u
njemu izvrsi opaljenje i mini da pravac !eta.
U pravilu cijevi su s vanjske strane brunira-
ne, a. s unutrasnie strane tvrdo kromirane,
a izradene su od materiiala.visokih rneha-
nickih osobina [tako npr. zatezna cvrstoca
materijala dostize vrijednost i do 1700 N-
/rnm', a granica razvlacenja i do 1500 N-
/mm'], zivot cijevi kod suvremenih minoba,
caca moze iznositi i viseod 10.000opaljenja
mina s maksimalnim punjenjem. Na cijevi
minobacaca obicno je nacrtana bijela linija,
koja ornogucuje davanje pravca mini i bez
ciljnicke naprave uz pomoc piketa.

bacaca spadaju mmobacaci 'kalibra. 107,
120, 160 i 240 mm. U vecini armija svijeta ug-
lavnom su zastupljeni minobacaci kalibra
120 mm. Minobacace kalibra 160 mm u nao-
ruzanju ima Finska, Izrael i bivsi SSSR, koji
u bojevom kornpletu ovog minobacaca, kao i
minobacaca 240 mm ima i mines nuklear-
nirn bojevim glavama.
Minobacaci kalibra 60. 81/82 i 120 mm ug-
raduju se i na vozila tako su npr. poznata
slijedeca rjesenja za minobacace
- Francuski minobacac 60 mm Hot-
chkiss-Brand 60 mm ugraduie se na kupolu
H-60;
/
SKI«-blok)krece se od 70 do 6000m, i u novi-
je vrijeme povecanje dometa ostvaruje se
konstrukcijskim poboljsanjirna (smanjenje
mase mine, poboljsanjern aerodinarnickog
oblika mine, pojacanim barutnim punje-
njem i povecaniern duzine cijevi).
Primjenom visokokvalitetnih materijala,
suvremenih metoda toplinske i mehanicke
abrade, te povrsinske zastite znacajno je
produzen vijek trajanja oruzia, smanjena te-
zina i povecana brzina gadania, · janje cijevi s kuglastim lezistem podloge. U
Minobacac 82 mm (sl. 3) proizvodio se u
bivso] Jugoslaviji i ima sve odlike i kvalitete
minobacaca na svjetskoj razini, Osnovni
.z
adnjak (sl. 4) je navinut na za-
dnji dio cijevi i s njom cini je-
dinstvenu cjelinu. Namijenjen
je da omoguci opaljenje mine i
prijenos tlaka barutnih plinova
na podlogu, Zadnjak zavrsava s
kuglastom petom koja u sredini ima cilin-
dricni pojas postavljen pod kutom od 20° u
odnosu na os cijevi i omogucava cvrsto spa-
sredisnji otvor zadnjaka postavljena je
udarna igla (sl. 4) s mehanizmom za iskljuci-
vanie udarne igle, u slucaju da ne dode do

HRVATSKI VOJNIK
36 broj 24, ()6; .studenoga 1992.

aktiviranja barutnog punjenja mine. Udar.
na igla u polozaju .u. [ukljuceno] viri u cije-
vi za 1,7 do 2 mm sto je dovoljno za aktivira-
nje kapsule osnovnog punjenja mine .. U po-
lozaju •l•, udarna igla ne viri iz cijevi i ne
moze se izvrstti aktiviranje mine.
Dvonozni lafet (sl. 5 i 6) sluzi za. usmiera-
vanje cijevi u pravcu gadanja, zauzimanju
nagiba cijevi i otklanjanju utjecaja kosine
tla pri gadanju i stabilnom drzanju cijevi u
postavljenorn polozaju, Lafet irna: nozice,
naprave za davanje pravca i nagiba cijevi,
te napravu za otklanjanje utjecaja kosine
tla, kao i grivnu (ogrlicu) s amortizerom, ko-
. pjeiacko oroije
ja osigurava elasticnu vezu cijevi i lafeta, ci-
me se ublazuje udar cijevi na dvonozni lafet
pri ispaljenju mine. Premjestanjern lafeta
ornoguceno je kruzno dielovanie minobaca-
ca bez prernjestanja pod.loge.
Podloga (sl. 7) je namijenjena za oslanja-
nje sklopa cijevi, preko pete zadnjaka i ona
pri opaljenju prima i prenosi sliku djelova-
nja barutnih plinova na tlo, tako da se za-
jedno sa sklopom cijevi krece unazad. Kon-
strukcijsko rjesenje podloge ornogucava nje-
no lako postavljanje u borbeni polozaj i nje-
no vadenje iz zemlje nakon gadanja. Buduci
da pri opaljenju podloga prima velika opte-
recenia (do 45 tona), napravljena je od viso-
kokvalitetnih celicnih limova, i nakon zava-
rivanja toplinski obradena.
KOMPLET PRICUVNIH DIJELO-
VA ALATA I PRIBORA
omogucuje normalnu uporabu nosenja i
odrzavanja oruzja i streljiva, u postrojbama
do razipe lakog remonta.
Ledne nosiljke ornogucuju transport mi-
nobacaca i streljiva i po tesko pr istupacnim
terenima, a ciljnicka naprava znatno prtdo.
nosi tocnorn pogadanju cilja. •

·-o. . : pci zakljUGak o. znac.·eniu_ ulogei mj~sta
. minobacackihoruzja: u paljbenoj podrsci
ne mijenja se bitno u gledanf1111a vojnih
specijali.sJa na lsto!<v l Zapadu.
Na lstoku prevladava tendencija u raZV<>j~ tes-
kih minobaccica velike paljbene moci, uz izvjesna
ogran_iten. ja u po_gledu $ffl8njeme pokrel1jivo$li
(zbog re!ativno veli!c,e rnase), .
. Godine 1971. Zapovjednistvoamericke kopne-
ne vojske otpocelo je program razvoja ARMOP
(Army Mortar Programme) kojima treba definirati
kalibar bataljunskog rninobacaca. • paljbe;
Sudeci prema danasnjem.stanju za sredstvo
podiske satrilje usvojen .je 'mlhobacac 60 mm
M224, ll za bataijwski minobacac kalibra 8'1 mm.
Ratvoj minoba~aca na Zapadl.l krece se u
pra,vcu ratvoja malih kalibal'a j'mil)Oba¢aca male
ml)se, namijemjenih za naoruzavanje. pjesackih i
natopjesackihpostrojbi na ratini vopova i satnlja.
tJopce, u ratvoju novih i modemizacipu naQru-
fanju uvedenih minobaeaca javljaju se slijedece
tendencije: · ·
- povecavanjebrzine gadanja uvodenjem aut
tomatskog punjenja i brzinu odvodenja topline
nastale tijekom gadanja pri povisenom' rezimu
. '
"' - srnanjemje mase, upctrf!born telika ·vlsokih
mehanickih o$0bitia • Jakm legura;

HRVATSKI VOJNIK
broj 24, 06. studenoga 1992. 37
 sve vojske svijeta

SUSTAV BUGARSKE OBRANE

Vojnici u toki.J sluienja vojnog roka podvrgnuti su veoma napornim tjelesnim vjeibama
Bugarskoj su demokratske taliun. Pojedinacno izrazeno, tu se

U promjene, za razliku od dru-

gih bivsih istocnoeuropskih
zemalia, nekako bile najspo-
pise: MARIJAN MAJSTOROVIC

rije. Isto tako prillcno se spo- jednom, ali duze, po 90 km, ali zato u tri
ro odvija preobrazba ustroj- dana. Pripadnici bataljuna i samostal-
stva bugarske vojske koja je nastala ti-. nih pukova piesace pod punorn rat-
jekom II. svjetskog rata. Normalno, i nom opremom tijekom cijele godine, i
nalazi 1130 tenkova tipa T-54 i 55; 500
T-62; 330 T-72. Smatra se da Bugarska
ima najvise 1475 tenkova i oko 2401
transporter (140 komada BMP-l/BMP-
23; 400 BRDM-112,760 BTR-50/60; 1100
MT-1. Bugarska ima 1750 topnickog
oruda, od cega 10880od 122 mm i 320
prije komunista postojala je bugarska to u razmaku od po deset dana. U roku od 152 mm, 350minobacaca od 120 mm;
vojska, ali ovdje govorimo o ovoj suv- dva sata moraju propjesaciti najmanje 82 mm i 160 mm. Kopnene postrojbe
remeno] bugarskoj vojsci koja je godi- 16 km. Vrhunac svega su zimski pje- naoruzane su s vec'.:ifn brojem topova i
nama bila clan Varsavskog pakta. Jer, sacki maratoni od 60 km i dulji ljetni balistickih raketa zemlja-zemlja, se-
ne smijemo zaboraviti, gotovo pet de- od po 100 km. · dam komada SS-23,36 Frogg i 36 SCUD
setlieca bugarska je vojska bila instru- Sva ta navedena pjesacenja »oboga. sovjetske proizvodnje. Za protuoklop-
mentalizirana od strane jedine komu- cena- su orijentacijskim vjezbarna i nu borbu koriste se rakete SAGGER i
nisticke partije. taktickom obuko,m.Glede stjecanja sto SNAPPER, a za protuzrakoplovnu bor-
Iako je bugarska vojska bila podlo- bolje kondicije cesto se odrzavaiu i bu rakete zemlja - zrak SA-4, SA-6,
zna Moskvi i Sovjetskom Savezu, pa je kros-natjecanja (do 10 km), a svlada- SA-7 i SA-13,kao .i sovjetski [bivsi] to-
cjelokupno ustrojstvo unutar oruzanih vanje umjetnih i prirodnih prepreka povi od 57, 85 mm i ZSU-23-4.Sve je to
snaga bilo ustrojeno po ruskome mo- sastavni je dio programa za [acanje oruzje sovjetskoga podrijetla i pro-
delu, svejedno se moze govoriti da je tijela. · izvodnje. Iz ovoga se vidi kako bugar-
postojala i da posebno sada postoji Bugarska posebnu pozornost u voj- ska vojska nije naoruzana s puno
jedna prepoznatljivost bugarske voj- sci posvec'.:ujetecajevima plivanja i ski- novoga i modernoga naoruzanja, po-
ske, koja je proistekla na bogatim i janja. Gotovo svaka bugarska postro]- najvise iz financijskih razloga, kao i iz
slavnim tradicijama bugarskoga naro- ba ima bazen za plivanje. Svaki vojnik zasticenosti od strane vojske bivsega
da opc'.:enito. · mora za godinu dana nauciti plivati, Varsavskoga pakta.
Bugarska s vise od devet milijuna kako bi prije odlaska kuci ispunio do- Zato je danas glavni problem nove
stanovnika ima preko 106 tisuca vojni- movinsku normu - tj. preplivao 200 m demokratske vlasti u Bugarskoj kako
ka, sto se moze smatrati kao prrlicno pod punom ratnom opremom. Zato su uskladiti tesko gospodarsko stanje i
velika vojska. Bugarski vojnici sluze i poznati razni bugarski sportski klu- nasusnu potrebu osuvremenjivanja -i
vojni rok u kopnenoj vojsci i mornari- ,_ bovi koji su sastavljeni od onih sporta- moderniziranja oruzane tehnike. Uz
ci u trajanju od 18 mjeseci, dok u zra- - sa koji su u vojsci. stalnu inflaciju, koja je 1990. godine
koplovstvu dvije godine. Zanimljivost Kopnena vojska kao najbrojniji iznosila 64 posto, a prosle godine cak
bugarske vojske sastoii se u tome sto oblik bugarskih oruzanih snaga ima 339 posto, dok bi ovogodisnja trebala
su bugarski vojnici podvrgnuti veoma tri vojna podrucja u kojima se nalazi stati negdje ispod 100 posto, te uz vanj-
napornim tjelesnim vjezbama tijekom blizu 74.000vojnika, koji su formacijsk.i sko-trgovinski dug od 12 milijardi do-
trajanja vojnoga roka. To se posebice svrstani .u osam motoriziranih stre- Iara modernizacija ce morati priceka-
izrazava u dugotrajnim pjesacenjima. ljackih divizija, cetiri protutenkovske ti.
Forsirano pjesacenje, rie samo za one brigade, sedam pjesackih topnickih Oko 90 posto bugarskih vojnika i do-
vojnike koji se nalaze u pjesastvu, tije- pukova, jedan samostalni protuzrako- casnika ima zavrsenu srednju skolu, a
kom zime, koje svaka postrojba i vo]- plovni topnicki puk, cetiri brigade tak- vise od 80 posto casnika ima zavrsenu
nik u njoj moraju provesti, iznosi 50 tickih balistickth raketa zemlja - zem- visoku skolu, Samo skolovanje zapov-
km u roku dva dana. Ljeti se pjesaci lja, dva izvidacka i jedan planinski ba- [ednickoga kadra obavlja, se · na pet

ZSU-23-4

BMP-23, naoruzan topom 23 mm, mitraljezom 7,62 mm i

lanserorn za A T-5 SPANDREL

HRVATSKI VOJN·IK
38 broj 24, 06. studenoga 1992.
 · sve vojske svijeta
rantul po dva komada i jedan Pauk. Tu
su i minolovci i minopolagaci: 1 T-43,3
RUMUNJS~ Sonja (oba sovjetske proizvodnje], te 6
tipa Vanja i 2 Jevgenija. Od desantnih

. Ruse
brodova nalaze se dva broda tipa Pol-
nocny i 20Vidra klase. Tu su i patrolni
camel koji patroliraju Crnim morem
- ·20 komada tipa P0-2.
~ Osim mornara, zrakoplovaca i pje-
•
Gor. Orjahovlca

••
saka posebno mjesto zauzimaju oni
Tamovo koji danonocno cuvaju bugarske gra-
SOFUA nice. a to su granicart. Njih ima nekih
® Sliven petnaestak tisuca i svrstani su u 16
• BUGARSKA • •
.-
Pemk brigada koje su naoruzane i s teskirn
J,rnb/:,1 naoruzanjem, kao sto su tenkovi,
oklopna vozila i topnistvo. Jos treba
Hlllkovo spomenuti po 3,5 tisuca pripadnika taj-
• ne policije, 12 tisuca pripadnika grade-
vinskih postrojbi i oko 150 tisuca do-
brovoljnih narodnih milicionara.
TURSKA Osim regularne vojske Bugarsk€1,ra-
spolaze i s velikim brojem pricuvne
GRCKA vojske. Tako u pjesastvu ima vise od
200 tisuca pricuvnih vojnika, u morna-
r ici vise od 20 tisuca i u ratnom zrako-
OSNOVNI PODACI: plovstvu takoder oko 20 tisuca pr icuv-
Povrsine: 110.910 km'. Glavnigrad: Sofija: Pucanstvo: 9.000.000 Duiina oba/e: 354 km. nih vojnika. Svi oni imaju zadatak da
Obrana: 106.000 vojnika. Pricuvn« vojska 460.000. Grenicne postrojbe pod upravom cuvaju svoju domovinu od vanjskoga
Ministarstva za unutarnje _pos/ove: 12.500. · neprtjatelja, U ovome slucaju to je eks.
Snage driavne sigurnosti: 3500. Dobrovoljacke skupine: 150.000. Vojni rok traje 18 panzionisticka Srbija.
mjeseci. U mornarici i kopnenoj vojsci, dok u zrakoplovstvu 24 mjeseca. Tijekom protekloga komunistickoga
Kopnene vojska: razdoblja bugarska je vojska bila u
74.000 vojnika uz dodatnih 200.000 pricuvne vojske. Zrskoplovstvo: potpunosti u sluzbi politike. Slavili su
22.800 vojnika i 361 borbeni zrakoplov. Mornarica: se datumi kao sto je 24. lipanj 1941. go-
9QOO vojnika i 8000 pricuvne vojske. dine, kad je tadasnji Politbiro Bugar-
ske KP odlucio da se povede oruzana
vojnih akademija: u Tarnovu [pjesacki, miju koja je pripada1a vojnom podruc- borba protiv legalne vlasti i niemacke
tenkovski i inzenjer'ijski casnici], Su- ju Odese (6. vojno podrucje bivsega vojske. U ozujku 1943. godine KP je po-
menu [topnicki i casnici protuzrako- SSSR-a). Samo bugarsko zrakoplov- slije neuspjeha od prije dvije godine
plovne obrane). Dalnoj Mitropoliji stvo ima oko 22.800vojnika i casnika. ponovno kr.enula u stvaranje oruzanih
[casnici za ratno i civilno zrakoplov- Raspolaze s oko stotinu zrakoplova ti- formacija. Zato se i slavio 26. kolovoza,
stvo), Varni (pomorski casnici] i Sofiji pa MIG-21,25 MIG-23 i 20 MIG-ova 29. kad je 1944. godine Partija pozvala bu-
[naivisi trupni kadar se upravo skoluje U jednbj postrojbi nalaze se bornbar- garski narod na ustanak. Potpuna
u glavnom gradu sto iznosi 80 posto deri SU-25. Ima ih 40 kornada, U dvije· podredenost bugarske vojske dnevno
svih bugarskih zapovjednika). izvidacke eskadrile nalazi se oko 40 politickirn zbivanjima potvrduje i po-
U bugarske vojne skole odlaze djeca MIG-ova 21 RF i MIG-25.Za transport datak iz 1948. godine, kad je unutar bu-
od 15 godine. U Gornjoj Orjahovici po- se koriste slijedeci tipovi zrakoplova: garske vojske osnovana partijska or-
stoji srednja vojna skola za pjesake, po pet komada tipova An-12, 11-14 i . ganizacija. Od tada pa do pada komu.
tenkiste, inforrnaticare i inzenierce: u An-24, 1 An-26,TU-134i Yak-40.Bugar- nista 1990. godine nije se znalo gdje
Sumenu za topnike i veziste, u Dalnoj ska vojska raspolaze sa 128 helikopte- zapocinje vojska. a gdje zavrsava poli-
Mitropoliji za zrakoplovce i u Varni za ra. Tu se nalaze slijedeci tipovi: 40 ko- tika.
mornare. Samo skolovanje traje od mada Mi-2, Mi-4, Mi-8; 12 komada Mi- Bugarske oruzane trupe su 1955. go-

.
dvije do cetir'i godine. Prije su najbolji 24, 45 Mi-24 HIND i Ka-26~Zrakoplovne dine odmah usle u sastav Varsavskoga
daci dobivali nagradno putovanje u se baze nalaze u Balciku, Burgasu, Ig- ugovora, One su 1964. godine sudjelo-
-rnajcicu Husiju-. njatijevu, Sofiji, Plovdivu, Karlovu, vale na zajednickim manevrima sa
Sve donedavno Bugarska je imala Jambolu Tolbuhinu. sovjetskim trupama, kao i tri godine
ideoloske neprijatelje na jugu. Radi se ugarska ratna, mornarica kasnije s istim sudionicima na rnanev-

B
o Turskoj i Grckoj koje su pripadale ima oko devet tisuca vojnika. rima -Rodopi-. Godine 1970. bugarska
suprotnome bloku. S obzirom -da Bu- Glavne se pomorske baze na- je vojska sudjelovala na manevrima
garska ima granicu s Grckorn dugu laze u Varni, Burgasu, Atiji i -Oruzano bratstvo- u Istocno] Nje.
485 km. a s Turskom 220 km. glavnina Sozopolu. Brodovi su sovjet- macko], dvije godine kasnije zajedno s
bivse bugarske vojske bila je skoncen- ske proizvodnje. Isticu se rumunjskom i sovjetskom vojskom
trirana u tome podrucju. S druge stra- podmornice Romeo (klasa Pobeda . iz izvodili su vjezbe na Crnome moru. Ali,
ne, u novije vrijeme, glavna opasnost bivsega SSSR-a) tri komada, te laksi, najveci iskorak u negativnom smislu
dolazi sa zapada od najvecega i naj- ali brzi brodovi OSA I. i II. iz klase FAC imala je bugarska vojska kad je 1968.
trajnijega bugarskoga neprijatelja· - s projektilima - 7 komada. 4 SHER- godine 20 tisuca Bugara sudjelovalo u
Srbije. SHENA - torpedna carnca, 2 velika gusenju slobode u Cehoslovackoj. To je
Do prije dvije godine bugarsko je patrolna broda S0-1, te 7 ZHUKbrodo- jedino razdoblje bugarske vojske kad
zrakoplovstvo, zajedno s raketnim va sovjetske proizvodnje. Bugarska je poslije II. svjetskog rata aktivno su-
protuzrakoplovnim postrojbama, bila mornarica ima i dvije fregate Riga i djelovala u pravim ratnim operacija-
integrirana u 15. sovjetsku zracnu ar- Smeli, kao i patrolne camce Poti i Ta- ma. •·

HRVATSKI VOJNIK
broj 24, 06. studenoga 1992" 39

Ucesce zandarrneri]e u sklopu
francuskih vojnih postrojbi za vrije-
me zaljevskog rata
elitne postrojbe
· Frencuske iandarmerija u
potpunosti ispunjeve zahtjev za
unutresnjom sigurnoscu koja je u
nstitucije snaga koje se bave van]-
I skom i unutrasniom sigurnosti ni-
su bas svojstvene Francuskoj. Ipak,
one su jako razvijene, s korjenima
iz duboke proslosti, Posebno danas
u situacijama neodredena sigurno.
snog rizika, Narodna zandarmerija (Gen-
darmerie Nationale) ima vitalnu ulogu u
obrani zemlje.
Osam zemalja NATO-aimaju snage slicne
francuskoj zandarmeriii. Postojanje vojnih
institucija sa zadatkom obrane zemlje i ocu-
vanja javne sigurnosti u zemlji, nije .dakle
svojstveno samo Francuskoj. Rujna 1991., na
medunarodnoj konferenciji odrzanoj u Pa-
rizu, sudjelovale su delegacije 29 zandarrne,
rijskih snaga [organizacija) iz Europe, Afri-
ke, Amerike i Bliskog Istoka. Povratak 'des
mokracije u mnogim zemljama dovodi do
ponovnog stvaranja zandarmerija, koje su
bile ukinute za vrijeme diktatura npr. u
Kongu, Rumunjska, kao sto ohrabruje.stva.
ranje snaga temeljenih na zasadama raznih
svjetskih zandarmeriia,
U Francuskoj, Zandarmerija se temelji na
spoju vojnih i civilnih interesa. Sirek dijapa-
HRVATSKI VOJNIK
40
Francuskoj proglasena
· prioritetnom
pise: SINISA TATALOVIC
zon djelovanja cini je instrumentom koji je
stalno u funkciji obrane. Njezino svakod-
nevno iskustvo u odnosima s vojskom i
upravom, fleksibilnost i vojna moc, kvalitete
su na koje se vlada uvijek moze osloniti u
slucaiu krize.
Prikljucivanje Zandarmerije vojsci nije
samo naslijede proslosti, To je takoder ne-
ophodnost koja je diktirana unutrasnjirn i
vanjskim zahtjevima Francuske. Ako obra.
na mora biti sveobuhvatna, onda jednako
mora sadrzavati vojne, civilne i ekonomske
sastavnice. Unazad nekoliko desetljeca, te-
meljno nacelo je bilo vojno, uglavnom zbog
ofenzivnog stava snaga Varsavskog pakta.
lako prestanak konfrontacije Zapada i lsto-
ka ne znaci i nestanak svake opasnosti od
ponovnog konflikta, vanjskosigurli.osni za-
htjevi ipak postaju manje akutni, Vise nego
ikad, potreba za unutrasnjom sigurnoscu je
proglasena u Francuskoj prioritetnom. Da-
leko od mogucnosti pogranicne agresije, ri-
broj 24, 06. studenoga 1992.

zike s kojima se drustvo srece i!ustrira otva-
ranje granica, pojavu novih devijacija i
internacionalizacija kriminala. Unutrasnia
sigurnost postaje jednako vaznom kao i
vanjska akcija. Ova ravnoteza i sinergija
izmedu dvije vrste sigurnosti, dobro se ukla.
paju u misiju Zandarmerije i spajanje civil-
nog i vojnog aspekta obrane u Francuskoj.
Zajedno s policijom, Zandarmerija je jedna
od najvaznijih sastavnica unutrasnje sigur-
nosti, dok istodobno, zajedno s vojskorn pri-
donosi vanjskoj sigurnosti.
U normalnim okolnostima. broj unutra-
snjosigurnosnih misija je dominantan: osi.
guranje za potrebe Vlade i privatnih osoba
zauzima 90% ukupne aktivnosti Zandarrne-
rije. Dok se Republikanska garda i Mobilna
zandarrnerija bave ocuvanjern javnog reda,
zastitom vladinih i parlamentarnih institu-
cija. Podrucna zandarmeriia se bavi proble-
mima kriminala i prometa. U tom podrucju,
koje je znacajno za drustvenu stabilnost,
prema tome i za kredibilitet obrane, zandar-
merija djeluje u suradnji s policijom. Poseb-
no u zadnje dvije godine, ove dvije snage za-
[ednicki razviiaiu koncepciju unutrasnje si-
gurnosti. ·
Iako su vojne misije malobrojne, nisu bez-
nacajne kvalitetom. Zandarmerija je odgo-
vorna za kontrolu nuklearnog naoruzanja,
koje je temelj politike -ravnoteze straha-
[zastrasivanja] Ona sudjeluje u poslovima s
pricuvom i u pripremama za mobilizaciju.
Sudjeluje u ocuvanju discipline u vojsci,
obavlja funkciju vojne policije i vojnosudske
policije (potraga za dezerterima i prijestup-
nicima). Ove misije provodi u sklopu nor-
malnoga rada iii na zahtjev vojne policije u
uvjetima vanjskih intervencija. Konacno,
pridonosi i sigurnosti obrambenih infra-
struktura kao sto su tvornice oruzia, brodo-
gradilista, zracne Juke iii prometnice. Uz
odredeno preklapanje sa zadacima koje
izvode policija i vojska, uloga Zandarmerije
se rnoze shvatiti kao spojni element koji je
tos i vidljiviji u krizama iii ratu.
U razdobljima nereda iii sukoba, civilni
zadaci ipak ne otpadaju, vec postaju ovisniji ·
o okolnostima [odrzavanje reda, borba pro-
tiv terorizma i kriminala), iako se neki mo-
gu i privremeno odloziti zbog drugih priori-
teta. Vojna uloga Zandarmerije dobiva dru-
gu dimenziju s ci!jem oiacavania drugih
snaga i znacajnog doprinosa operativnoj
obrani zemlje, npr. obrani vitalnih strate-
skih tocaka zemlje. Ilustracija djelovanja
zandarrnerije u vojnim i civilnim aspektima
obrane vidljiva je i u sudjelovanju zandar.
merijskih casnika i NCO-a u sastavu UN-
PROFOR-a(u bivsoj Jugoslaviji) i UNPA-a(u
Kambodzi] U.oba slucaia Zandarmerija ima
vojnu ulogu (kao policija za francuske vojni-
ke], ali i civilnu (nadgledanje postivanja ljud-
skih prava od strane lokalnih policija). Ta
multidisciplinarnost, transponirana na pro-
bleme drzavne sigurnosti Francuske. ucvr.
scuje jedinstvenost, a posebno univerzalnost
obrane. To je, bez sumnje, najvaznija pred- darmerija je tako jedina sluzba koja je u
nost Zandarmeriie, ali naravno, nije i jedina. stalnoj vezi s raznim obrambenim instituci-
broj 24, 06. studenoga 1992.
elitne postrojbe
Patrolni carnac zandarrnerijska po-
morske sekcije
Zandarmerijski helikopter za vrije-
me odrzavanja zimskih Olimpijskih
igara u Albertvillu
.Zandarmerija obavlja i klasicne po-
licijske poslove. Kriminalisticko
ispitivanje nakon ubojstva
-
miru, rad Zandarmerije je sva- ·
U
kodnevno upucen na suradnju
sa svim vladinim sluzbama
(sudstvo, policija, lokalne orga-
nizacije, carina). Isto se odnosi i
na vojsku [oruzane snage). Zan-
HRVATSKI VOJNIK
41
jama, bilo da su civilne, ekonomske iii vojne
naravi. Ta se suradnja narocito pojacava u
razdoblju krize, npr. kada je potrebno pro- ·
vesti operativnu obrnau zemlje.
Pored zadataka o obrani koji joj daju [e-
dinstvenu ulogu u obrambenim organizaci-
jama, njena struktura i operativnost cimbe.
nik su koji Vladi omogucava fleksibilnost
djelovanja u raznim kriznim situacijama.
Zandarmerija s 3 600 postaja je vrlo rasire.
na po Francuskoj i prekomorskim zemlja,
ma. Zemljopisni raspored omogucava kon-
takte sa stanovnistvom i prikupljanje -zdra.
vog razuma-, sto je narocito vazno u
razdobljima napetosti. Ta blizina, potpomog-
. nuta s razmjerno gustom rasporedenoscu
omogucava da se pocetne akcije poduzima-
. ju brzo. Rasprsenost se kompenzira sposob-
noscu brzog narastanja, ovisno o okolnosti-
ma. Mobilizacija Zandarmerije je uspjesna
zbog uporabe vojnog modela organizacije.
Njena jedinica nije izolirana, rnoze se bez
suvisnih administrativnih formalnosti brzo
popuniti, drugim jedinicama iz odjela, a po-
sebice posebnim jedinicama (nadzorne,
interventne postrojbe, krirninalisticke, mo-
torizirane ). Ako to nije dovoljno, pozivaju se
i ostale formacije, kao Mobilna zandarmeri.
ja Hi istrazne sluzbe, Konacno, popunu
(potporu) Zandarmeriji mogu dati regional-
ne (helikopteri, avioni) iii nacionalne orga-
nizacije (CRI, GSIGN .. .].
U trenutku krize, snage Zandarmerije mo-
gu za 24 sata narasti s 95.000 ljudi na preko
225.000, jer pricuvni pripadnici zive blizu
mjesta mobilizacije. Bez obzira na okolnosti,
Zandarmerija se prilagodava dogadajima
bez velikih napora. Njeni resursi i snaga, ta-
koder potpornazu tome. Zandarmerija ima i ·
sirok dijapazon opreme, u skladu sa svojim
zadacima. civi!nu opremu slicnu policijskoj
(vozila, racunala, kartoteke ... ) ali i znacainu
vojnu opremu (337 oklopnih vozila, 47 heli-
koptera i lokalnih zrakoplova, teze naoruza-
nje... ), tako da moze voditi policijske akcije,
pa cak i ogranicene vojne akcije u cilju sto
duzeg odlaganja ucesca vojske.
Pored toga, Zandarmerija u mirnodop-
skim uvjetima ima puno vece ovlasti nego
ostale naoruzane formacije: provjera ljudi i
vozi!a, rekviriranje imovine i pravo nosenja
oruz]a, Na raspolaganju joj je niz zakonskih
instrumenata. .
Sada mozemo razumjeti vaznost Zandar-
merije za Vladu koja, suocena s ozbiljnom
situacijom, moze reagirati na dogadaje. Pi-
eree Joxe, francuski ministar obrane, ne-
davno je naglasio da je Zandarmerija glav-
na spona izmedu policije i vojske, posebno
dobro osposobljena za situacije koje nadila-
ze mogucnosti policije, ali jos ne opravdava-
ju uporabu vojske, dakle, za sukobe niskog
intenziteta koji se mogu razvijati nakon po-
pustanja napetosti izmedu Istoka i Zapada.
Vlada tako nije suocena s uskim izborom
izmedu samo dvije opcije - kao zemlje bez
trece snage - sto dovodi do mogucnosti da
se vojska preuranjeno sal]e u akciju. Zan-
darmerija znacaino pridonosi Vladinoj slo-
bodi djelovanja u kriznim situacijama.•

LASERSKI IZAZOV
laser kao clljnicko sredstvo moie biti izvor ozljed« vojnika i
' . : . ostecenje ciljnicke opreme
anjtvost tenkovske opti-
.
R ke u uobicajenorn (kon-
vencionalnom) napadu,
niz godina je bila pred-
met rada mnogih kon-
struktora i korisnika.
Medutim, neki ukazuju
na iskustvo koje kaze da je jedna
motrilacka glava (dio ciljnika,koji
se nalazi izvan oklopa borbenog
vozila) izuzetno otporna na takav
napad, sve dok je pogodak potpu-
no ne razbije. Korisnik je moze
svojim radom zamijeniti i1i uma-
njiti i1i ukloniti stetu, Stovise, kom-
binacijom ugradene sigurnosti
tenkovskog ciljnickog sustava s
mogucnoscu jednostavnih popra-
vaka na bojistu, moze, kratkoroc-
no i1i srednjorocno, izaci na kra] s
problemom odrzavanja neke vrste
(kakve-takve) operativne sposob-
nosti (uporabljivosti). Pojava bojis-
nlckog lasera u mnogocemu je
promijenila taj nacin razmisljanja,
buduci da laser opcenito djeluje .
na korisnika ciljnika, a vecina
analiticara se slaze da [e s gubici-
ma ljudstva daleko teze izict na
kraj nego s ostecenjima opreme.
Laseri (LASER - Light Amplifi-
cation by Stimulated Emission· of
Radiation) su prvi put· uvedeni u
velikom broju kao daljinomjeri, ti-
[ekom 1960-ih godina. Do sredine
osamdesetih -problern lasera-
imao je vise veze s velikim brojem
uvedenih sustava nego s opasnos-
cu od njegove uporabe kao oruzja
(usprkos razvoju · mornarlckih la-
sera, poput sovjetskog · -Squeeze
Box- i1i britanskog Laser Dazzle,
ciljnik koji se prvi put u uporabi
pojavio tijekom Falkla,ndskog rata
u 1982. godini). Javno objavljeni
podaci (iz 1991.) govore da su Sov-
jeti imali oko 50.000lasera u upo-
rabi, a vjerojatno je da je broj lase-
ra koje rabi NATO znatno veci.
Buduci da se velictna problema vi-
di, mozda je iznenadujuce da su
nacini zastite ciljnika i osoblja od
vojna' tehnika
pripremili:
MARKO PARIZOSKI
DAMIR GALESIC
posljedica djelovanja energije la-
sera dugo drzani u strogoj tajnosti Odbojni (reflektivni) filteri (dielektricni iii
mnogih nacionalnih vlada. Laseri holografski) mogu proizvesti sjajno
se opcenito svrstavaju u opasna obojani odbljesak a'ko ih pogodi obicno
sredstva (kad ih rabe vlastite po- bijelo svjetlo ·
strojbe) ili kao prijetnja (kad ih ra-
bi moguci neprijatelj). Obavjesta]-
na vrijednost ovakvih podataka o be optiku s uvecanjem. Takva opti-
opasnosti od lasera, kao i podata- ka povecava gustocu energije la-
ka o sredstvima za zastitu od lase- serske zrake s kvadratom moci
ra ocigledna je. Kombinacija trzis- uvecanja pomnozenim s faktorom
nih (komercijalnih) i vojnih intere- (ciniocem) propusnosti optike. Mo-
sa ogranicila je objavljivanje poda- ze se pokazati da npr. nezasticeni
taka (informacija) koje -se odnose americki dvogled Ml 7 koncentrira
na buduce sustave zastite, kao sto (zgusnjava) energiju 24,5 puta vise
su -active-swttchtng- (aktivno uk- energije u korisnikovu oku nego
Ijucrva) sredstva (naprave) koja su sto je sluca] kod izlaganja -golog-
nuzna da bi se suprostavilo razvo- oka (jedan od nacina zastite od la-
ju lasera koji mogu raditi na vise sera u SAD je pokrivanje leca na
valnih duljina i1i se mogu podesiti dvogledu dok se ne obavlja motre-
na razlicite valne duljine. Pretpos- nje, kako 'bi se izbjegle nehoticne
tavlja se da su kako financijski, ta- ozljede). Opcenito, kako se snaga
ko i vojni zahtjevi za razvoj prvih lasera povecava, progresivno ce
aktivnih sustava, vrlo vjerojatno, se povecavati zasljepljenje oka, i
znatni. · njegovih osjetila, ostecenje oka,
Laseri proizvode energiju odre- ostecenje osjetila i ostecen]e optic-
dene .valne duljine- u obliku vidlji- kog ciljnika.
vih i1i nevidljivih stalnih· i1i impul- Valne duljine izmedu 40 i 140
snih zraka. Snaga lasera koji rade nm (a ukljucivsi i vidljivi spektar)
stalnom emisijom krece se od prodiru u uobicajene (normalne)
0,001W do mnogo tisuca Wata, opticke materijale i mogu se opisa-
dok snaga emisije impuslnih lase- ti izricanjem -in band- (•u podruc-
ra moze iznositi vise milijuna Wa- . [u-) i takve ce proci kroz ciljnike i
ta. lecu oka i mogu ostetiti .mreznicu.
U usporedbi s tenkovskim ref- (U lasere tih valnih duljina spada-
lektorom (koji je sposoban da oste- ju siroko uporabljeni No-YAG,val-
ti mrezniou-retinu ljudskog oka na ne duljine 106,4 nm i rubinski la-
udaljenosti od 200 m nocu), laser . ser duljine 69,34nm).
koji emitira vidljivo svjetlo moze ruge se valne duljine ka-
P
imati svjetlosnu snagu 100 miliju- tegoriziraju kao -out of
na puta vecu na istoj udaljenosti. band- (izvan podrucja).
Uz tu snagu laser moze privreme- Njihovo ce zracenje za-
no i1i trajno oslijepiti clana posade ·ustaviti opttcki materija-
oklopnog vozila koji rabi optiku za li kao staklo i1i tvar lece
motrenje okoline, a moze proiz- oka, a ukljucuju i za oko
vesti i [os ozbiljnije posljedice u ci- mozda neskodljiv co. laser valne
ljaca i zapovjednika vozila koji ra- duljine 1059 nm. Razina snage ko-
HRVATSKI VOJNIK
42 broj 24, 06. studenoga 1992.
 vojna tehnika
ja [e nuzna da bi se napala optika nomjere sposobni suostetiti unu- nje vrijeme razvijeni su IMO laseri
tenka, tolika je, da to jos uvijek ni- tarnju optiku ciljnika s uveca- s erbijsklm staklom i Raman Nd-
je isplativo ciniti, pogotovo stoga njem). Za posade tenkova postojeci -YAG laseri, i na trzistu se nude
sto bi izvor snage potreban za tak- CO2 laseri nisu opasni, no zato se kao, za oci sigurne alternative la-
vu namjenu bio toplinski uocljiv, a njihove valne duljine podudaraiu serima na osnovi CO2. Posto se
time i vrlo ranjiv cilj ne bojistu (da- s valnim duljinarna nekih -toplin- zna da se ti laseri mogu podesava-
nasn]t laseti .- ukljucivsi i dalji- skih- ciljnickth sustava. U posljed- ti na zeljenu valnu duljinu time za-
daca zastite ociju i optike postaje
[os slozenija.
Dio spektra elektromagnetskih valova OSTECENJA OCIJU
Ulj - ultraljubicasti UZROKOVANA. LASERSKIM
IC - infracrveni ZRACENJEM
--/ Ostecenja ociju nastala laser-
I
I
.ULj ULj Vidljiva· IC I IC. IC fl adio I skim zracenjern ovise o tipu lase-
X zraci ULj
\ C B A svjetlost A I B
I
C __ \ \
V alovi ra, atmosferskoj vodljivosti zrace-
nja (attenuation) i dijelu oka na ko-
100 280 31 S 400 760 1400 3000 (nm) ji zracen]e djeluje.
Konstruktore filtera naroctto
zanima duljina vala lasera, snaga,
trajanje impulsa i divergencija
zrake. Slike pokazuju kako razlicl-
te valne duljine laserskog zrace-
nja mogu prodrijeti kroz tkivo, sto
oslikava vrst ostecenja oka zrace-
nju izlozenog vojnika.
Vidljive i infracrvene »A« zrake
posebno su zanimljive jer djeluju
na posade. tenkova buduci da ih
staklena optika propusta. Postoje
tri glavna nacina ranjavanja: ionl-
zacijom, toplinskim djelovanjem i
fotokemijskim djelovanjem. Top-
linsko djelovan]e, jednostavno raz- ·
ara strukturu i zaustavlja procese
u oku, no ako se pojavi brzo zagri-
javanje (uzrokovano impulsnim
laserom) pojavljuju se termoakus-
ticna ostecenja pri kojima naglo
nastajanje para zagrijanih tjeles-
nih tekucina, sirenjem razara
strukturu oka.
Da bi doslo do fotokemijskih os-
tecenja oka nuzna je duza izloze-
nost djelovanju zracenja (10 se-
kundi ili duze) koja ce se rijetko [a-
viti u uvjetima bojisnice. Ionizacija
je proces koji se rabi u kirurgiji
oka, pri tom naglo nastaju mjehu-
rtci plazme i isto tako naglo implo-
diraju, a to stvara udarne valove
koji djeluju na velike povrsine tki-
va. Ako je roznica ostecena [avtt ce
se bol slicna boll koja se javlja pre-
vlacenjem brusnog papira po po-
vrsini aka. Ta se bol nece javiti ako
. je ostecena mreznica. U ovom,
drugom slucaju, su osjet titranja i
zaniagljen vid [ediria naznaka la-
serskog napada. Povrsinska se os-
tecenja roznlce mogu lijeoit], ali
Dio spektra elektromagnetskih valova i utjecaja na oko
•ostecenjlma mrezntce nema lijeka.
•

HRVATSKI VOJJUK
broj 24, 06 . .studenoga 1992. A3
 ·vojna tehnika

PRIGUSENI PUCANJ
Radi otklanjanja stetnlh posljedica opeljenje metka, stretjecks oruija koriste rezliclte
uredeje kao sto su: skriveci plamena, prigusivaci pucnja, plinske kocnice, kompenzatori ...

RAZLOZI POJAVE PUCNJA maciju, automatski pistol] 7,65 mm

oznato je da prilikom opa- pise: MIRKO KUKOL] M61 Skorpion ima razinu zvucnog tla-

P ljenja metka barutni plinovi

istiecu iz cijevi velikom brzi- . CIME SE IZRAZAVA KV ALITET
nom formiraju6i tako udar- PRIGUSIVACA PUCNJA?
ka 122 dB, a pistol] 7,62 mm Ms7. 126
dB. Gadanjem iz pusaka dobivaju se
naravno daleko vece vrijednosti zvuc-
ni val. Analogiju sa ovom · Pucanj koji nastaje nakon opaljenja nih tlakova. Montiranjem dobrog pri-
pojavom mozemo naei kod ispusnog metka kratkotrajna je zvucna pojava gusivaca moze se razina zvucnog tlaka
lonca automobila. To [e jedan od razlo- velike snage i strmog uspona. Smatra · smanjiti za vise od 20 dB.
ga pojave pucnja. Drugi razlog je nad- se impulsnom bukom jer je njegovo Vrlo vazan faktor u ocjenjivanju im-
zvucno kretanje zrna kroz zrak ukoli- trajanje kra6e od 200 ms. Osnovna veli- pulsne buke je frekvencija, jer ljudsko
ko mu je, pri temperaturi zraka od cina koju mjerimo kod zvuka je zvucni uho ima razlicitu osjetljivost na razlici-
20°c i tlaku od 1 bara, brzina veca od tlak. To je lzmjenicni tlak u nekoj tocki tim frekvencijama. Obicno se razmat-
344,4 mis. medija, koji se prilikom sirenja zvuc- 'ra samo frekventni opseg od 20 Hz do
nih valova superponira statickom tla- 20 kHz, koji predstavlja cujni opseg.
Nadzvucno kretanje projektila moze ku. Kako je podruqe zvucnih tlakova
se izbje6i na dva nacina. Jedan je buse- koje zamje6uje ljudsko uho ogromno, KRATAK POVIJESNI RAZVOJ
nje cijevi oruzja, a drugi upotreba spe- uvedena je logaritamska skala prikazi- PRIGUSIVACA PUCNJA
cijalnog streljiva sa smanjenim barut- vanja tog tlaka. Stoga se razina zvuc- rvi upotrebljiv pngusivac

P
nim punjenjem. U oba slucaja projektil nog tlaka izrazava u logaritamskim je- pucnja napravljen je u ozu]-
ce se po izlasku iz cijevi kretati brzi- ku 1908. godine. Konstrui-
nom manjom od brzine zvuka. Nega- dinicama razina
decibelima. To znaci da je
zvucnog tlaka relativna velici- rao ga je H. P. Maxim, sin
tivna posljedica obaju rjesenja je pro- jos poznatijeg Hiram S. Ma-
mjena _balistike samog metka, sto ima na, koja pokazuje koliko je puta pro- xima, tvorca legendarne strojnice
za posljedicu smanjenje dometa oruzja tnog. matrani zvucni tlak ve6i od· referen-
Raspon tlakova od 1 :1 000 000 sve- -Maksim- koja je bila inspiracija budu-
i manju ucinkovitost zrna na cilju. den je time naraspon od Odo 120 dB. U cim konstruktorima modernog auto-
Osim toga, ako se radi o automatskom tabeli su navedene razine zvucnog tla- matskog oruzja. Taj se model prigusi-
oruzju, prilikom busenja cijevi treba ka poznatih izvora buke. Za vasu infer- vaca nije·prodavao. Kasnije je naprav-
voditi racuna o mjestu, broju i velicini
otvora, kako bi stvoreni barutni plino-
vi imali dovoljno energije za pokreta-
nje automatike. U protivnom se moze
dogoditi da, usprkos postavljanju regu-
latora paljbe na pojedinacnu paljbu, is- \
\
palite kompletan spremnik u samo I
jednom rafalu. Smanjivanje razine \ I
zvuka na ustima cijevi zbog istjecanja
barutnih plinova postize se promje-
nom parametara struje plinova u pri- .
gusivacu (brzine, tlaka, temperature).
Potrebno je napomenuti da, kada po-
stoji udarni val i od projektila i od istje-.
canja barutnih plinova, strijelac moze
biti lako otkriven. Kada je prigusen
zvuk od usta cijevi, lociranje njegova I
polozaja je otezano, jer se u odrediva- Slika 1. Kad postoji udarni val i od projektila i od istjecanja barutnih plinova (lije-
nju smjera pokretnog zvucnog vala ko- va slika), strijelac moze biti lako otkriven. Kada je priqusen zvuk od barutnih pli-
jeg stvara projektil moze pognjestti za nova (slika desno), odredivanje polozaja je otezano
oo•.
HRVATSKI VOJNIK
44 broj 24, 06 •. studenoga 1992.

,1,~. ,., M \.'\i\f
Prvi upotreb(jiv prigusiva~ pucnja napravljen je 1908. godine.
Konstruktor Je H. P. Maxim
Popularni pistol] Walther P38 s priqusivacern pucnja
ljena poboljsana verzija pa je naredne
godine otpocela i prodaja. Najbolji
Maksimov prigustvac je onaj iz 1910.
godine koji se necentricno montirao
na pusku. To je omogucavalo njegovu
upotrebu bez dodatnih prepravki na
ciljnicima. U izvjescu o ispitivanju
Maksimova prigusivaca montiranog
na vojnu pusku pise da je prigusivac
bto vrlo dobar, ali da nije uklonjen ta-
kozvani -balisticki pucanj-, tj. prasak
zbog nadzvucnog kretanja projektila.
Otada je napravljen velik broj razli-
citih modela prigusivaca pucnja. Nji-
hove karakteristike su znatno pobol-
[sane. Danas, vecma oruzja s prigusi-
vacima koristi specijalne metke sa
smanjenim barutnim punjenjem i po-
sebno oblikovanim zmima.
PRIGUSIVACI PUCNJA iA
REVOLVERE I PISTOUE
Prakticna upotreba prigusivaca puc-
nja kod revolvera je otezana [er prili-
kom opaljenja dolazi do obilnog istje-
canja barutnih plinova izmedu bubnja
i cijevi. Samo kod nekih tipova revolve-
ra, kao sto je npr. sovjetski NAGAI'!',
broj 24, 06. studenoga 1992.
vojna t~hnika
,,\:,..\\t "'H \"'I \ 110 \1t\1
H.1,11 Ill;-,_\,_ t 11'
I IJ
·o
•- •• ,r· ,11''~. .._
'\fl 1 :", ·1
Autornatski pistol] INGRAM M11 i njegov prigusivac
pucnja
Pistol] WELROD ima vrlo dobro priqusenje, Rukohvat
pistolja ujedno je i spremnik metaka ·
moze se uspjesno primijeniti prigusl- ji za pricvrscivanje pngusivaca na-
vac [er je samom konstrukcijom oruzja pravljeni na unutamjoj povrsini cijevi.
i metka izbjegnuto istjecanje plinova.
Naravno, ovakav nacin prtcvrscivanja
Kod pistolja je situacija nesto povol- moguc je samo kod pistolja s debljim
jnija, iako nakon opaljenja metka dola-
zi i kod njih do istjecanja dijela barut- stijenkama cijevi. Vrlo je popularan i
nih plinova. Zbog zvuka kojeg uzroku- prigusivac za pistol] HI STANDARDu
kalibru 22 (5,6 mm). Ovakvim plstoljem-
je kretanje zatvaraca automatskog pis- s pngustvacern bio je naoruzan ame-
tolja, sto se narocito dobro cuie kada je
ricki .pilot Pauers, ciji su spijunski avi-
pucanj dobro prigusen, najpogodnije on U-2 Rusi oborili. Kinezi su takoder
su konstrukcije pistolja sa rucnim za-
razvili svoju verziju pistolja sa prigusi-
bravljivanjem zatvaraca, Takav je npr. vacem. Za njega se prvi put culo u Lao,
pistol] WELROD, kojeg su tijekom dru-
su 1967. godine gdje su Amerikanci za-
gog svjetskog rata koristili za obavlja- plijenili jedan primjerak. Zanimljiv je
nje specija1nih zadataka. Izradivan je u
po tome sto moze gadati poluautomat-
razlicitim kalibrima, a spremnik mu.]e ski, ili tako da se svaki metak ubacuje
istovremeno sluzio i kao rukohvat. Ci-
u cijev repetiranjem. lzbor se obavlja
jev pistolja bila je izbusena na vise pomocu posebnog regulatora na ru-
mjesta sto je znatno smanjivalo pocet-
nu brzinu zma. Ispred cijevi nalazile kohvatu.
su se komore s gumenim prstenovima.
Prigusenje je bilo vrlo dobro, ali su se
prstenovi morali zbog progorijevanja U SLIJEDECEM NASTAVKU
mijenjati svakih 15-20 metaka. Jedan U slijedecem nastavku upoznat ce-
od uspjesnijih progusivaca je i-onaj na mo vas sa najcesce primjenjivanim pri-
pistolju P 38 WALTER U kalibru 9 mm ncipima prigusenja, te opisati najpoz-
Para. Zanimljivo je da su kod verzije natije pngusivace pucnja za ostale-
WALTERPPK u kalibru 7,65 mm navo- vrste streljackog oruzja, •
HRVATSKI VOJNIK.
45
 vojna tehnika

TOPNICKO STRELJIVO
(I. dio)

Tijekom proslih ratova, granate i zrna sve su ~e vise usevrsevele u pogledu ucinkovitosti
dometa, vista i drugih osobitosti

. azvoj topnickog streljiva ve-

R
ili tempirnom nacelu. Postoje udarni,
zan je za pocetak 14. stolje- pise: JOSIP MARTINCEVIC tempirni, blizinski, upaljaci dvostru.
ca. kada se prvi put sporni, kog djelovanja i drugi. Od upaljaca se
nje upotreba paljbenog oru- trazi da pouzdano omogu6i djelovanje
zja. U literaturi se spominje [Francuska, 1888. g.J punile eksplozi- zrna ili granate na cilju, a da istodob,
da je u Dubrovniku 1351. go- vom, sto je znatno povecalo njihovu ra- no omoguci sigurnost pri manipulaciji,
dine bilo u uporabi dvodijelno oruzje zornu rnoc, transpertu i pri prolazu zrna kroz · ci-
malog kalibra, tzv. bombarda, a vec
1410. g. Dubrovnik ima lijevaonicu top-· Tijekorn proslih ratova, granate i zr-. jev oruzja,
nickih cijevi. Opasnost od Turaka ubr- na su se sve vise usavrsavale u pogle-
du ucinkovitosti, dometa, vrsta i dru- Kosuljica zrna sluzi za smjesta] eks-
zala je razvo] topnistva, pa Dubrovnik plozivnog punjenja i upaliaca, Ona stt.
od 16. stolieca, pored bombardi ima i gih osobitosti. Tako danas ima reaktiv- ti eksplozivno . punjenje od vanjskih
topove (kanone). Glatke cijevi tada- nih granata, granata s povecanirn
ostecenja, svojom masom postize ziro.
snjih topova koristile su streljivo u dometorn (ERfB-BB) s plinogenerato. skopsku stabilnost zrna na putanji i
obliku kugli, a naziv granata prvi put rom, zrna punjenih sub-projektilirna
se spominje 1536. godine. Do 16. stolie- (bombicama kumulativno.razornog na cilju djeluje rasprskavajuci se u ko-
ca paljenje granate se obavljalo fiti- djelovanja) i sl. madice. Izraduje se od celicnog lijeva
ljem, a kasnije stubicastirn upaljacem, ili granatnog celika valjanjem ili kova-
ELEMENT! TOPNICKOG METKA njem. Najcesce se koriste celiei s pove-
Iz tog razloga, primjena takvog strelji- canim sastavom ugljika i mangana,
va bila je iz kratkih cijevi (haubica). Topnicki metak sastoji se od upalja- koji pri eksploziji daju dovoljan broj
Kada je u 18 stoljecu omoguceno akti- ca, kosuljice, eksplozivnog punjenja, djelotvornih komadica, Osobitost ko-
viranje upaljaca barutnim plinovima cahure, barutnog punjenja i topovske suljice cine prednji ozivalni dio, sred.
koji prodiru izmedu zrna i stijenke ci- kapsule, a ti se dijelovi jednim imenom nji cilindricni, vodeci prsten, konusni
jevi, prislo se uporabi oruzja dugih ci- zovu elementi metka. dio iza vodeceg prstena i dno, a kod
jevi, dakle topova. Primjena glatkih ci- Upaljac je preoizni mehanizam koji novijih granata u dnu je otvor za poll-
jevi trajala je do polovice 19. stoljeca, aktivira djelovanje zrna na udarnom nogenerator (base bleed).
kada je zabiljezen znatniji razvoj upa-
liaca i pojava tempirnog upaljaca, Do>
met tadasnjih granata kretao se oko
1200 m.
Pojavom cijevi sa zljebovima, od sre.
dine 19, stolieca pocinje se koristiti du-
guljasta granata, koja je omogucila bo-
lje brtvljenje i manji otpor zraka, pa je
znatno povecana pocetna brzina i do-
met. Granata se punila kroz usta cijevi,
a radi ulaska u zljebove cijevi na njoj
su bila odgovarajuca rebra ili izbocine.
Granata je pri opaljenju i prolazu kroz
cijev dobila rotaciju potrebnu za sta-
bilnost leta kroz zrak.
Razvojem zatvaraca, oruzja se poci-
nju puniti sa zadnje strane, sto je ima-
lo utjecaja na razvoj granate. Granate
u pocetku imaju nekoliko bakrenih pr-
stena (do 4), a kasnije 1-2 koji se pod
1 2
djelovanjem tlaka barutnih plinova
urezuje u zliiebove cijevi. Slika 1. - l-zrno Kavalija; 2-zrno Dz. Vitvert; 3-granata s obloqornod olova;
U pocetku su granate bile punjene, 4-granata s vodecim i centrirajucim prstenom
barutom, da bi se krajem 19. stoljeca

HRVATSKI VOJNIK
46 broj 241 06. itudenoga 1992.

Radijus kruga kojeg cini ozivalni dio
vrha krece se od 6 do 11 kalibara, a
kod zrna za velike domete i do 15 kali-
bara. · njeno iii jednodjelno, polusjedinjeno i
Cilindricni dio krece se od 1 do 3 ka-
libara i sastoji se od kalibriranog pr -
stena za vodenje (1/5 kalibra], dok je
ostali dio od 0,1 do 0,5 mm manji od ka-
libra oruzja,
Vodeci prsten prenosi rotacijsko
kretanje oko uzduzne osi, brtvi cijev u
toku kretanja zrna i osigurava pocetni
[forsirnt] tlak barutnih plinova. Sma-
tra se najosjetljivijim dijelom u tehno-
loskorn procesu proizvodnje kosuljice.
Najcesoe se izraduje od bakra.
Dio iza vodeceg prstena se iztaduje
u obliku konusa, cirne se smanjuje ae-
rodinarnicki otpor. Dno granate mora
osigurati nepropusnost barutnih pli-
nova u unutrasnjost kosuljice, kako ne
bi doslo do aktiviranja eksploziva dok
je granata jos u oijevi,
Namjena eksplozivnog punjenja je
ta da kosuljicu granate dovede do ra-
sprskavanja na cilju. Ovisno o namjeni
granata, mijenja se i sastav punjenja.
Izraduje se od trotila, heksogena, arna-
tola iii njihove rnejsavine, te od poseb-
.·
nih materijala kod zrna posebne nam-
jene.
V .
ahura. k oristi za smjesta]
C
barutnog punjenja i topov-
ske kapsule. Pored toga, za-
daca cahure je da osigura
brtvljenje barutne komore,
ornoguci brzo i lako punje-
nje otuzja ida bude zastita barutnom
punieniu kod skladistenja i transporta,
Cahura Se izradUje od mesinga iii ce-
licnog lima. Mesingane cahure mogu
se koristit! 6-8 puta, dok se oelione ko-
riste za 3-4 opaljenja, · aima sa samounisttvaeem, pa do ra-
Barutno punjenie je tezinski toeno
odredena kolicina baruta tocno odre-
denih energetskth vrijednosti i ujedno
najosietljivi]] dio metka glede balistic-
kih znacaiki zrna.
Barutno punjepje moze biti od cije-
vastog, visekarialnog iii baruta u obli-
ku plocica iii stapioa, Punjenja mogu
biti stalna i promjenljiva s kojima se
moze mijenjati domet zrna,
Uz barutno punjenje dolaze tzv. po-
mocni elementi barutnog punjenja, a
to su sredstva za smanjenje bljeska,
flegmatizatort, sredstva protiv bakari-
zacije cijevi i razni kartonski poklopci
i cilindri.
. PODJELA TOPNICKOG STRELJIVA
Topnicko streljivo se, slicno kao i
pjesacko, moze podijeliti prema narn-
jeni, prerna nacinu kompletiranja ele-
mentima metka, prema -vrstama zrna,
broj 24, 06. stildenoga 1992.
vojna tehnika
'1• J
I ubacuje u cijev oruzja. Takvim strelji-
.Jill ..
2 nog punjenja, nego samo nagibom cije-
Slika 2. Elementi topnickoq metka; 1-
granata (zrno); 2-cahu_ra polusjedinje-
nog metka; 3-cahura dvodijelnog metka
te prema kalibru, Prema namjeni, stre-
ljivo Se dijeli na bojno, vjezbovno, ma-
nevarsko, skolsko i ispitno.
Bojno streljivo se koristi za unistenje
zivih eiljeva, i tehnickih sredstava, za
rusenje zapreka, zadirnljavanje, osvje-
tljenje podrucja, te stvaranje posebnih
udinaka na ciliu. · lov.a smjestenih . u odvojene vrecice,
Vjezbovno topnicko streljivo se kori,
sti pri vjezbanju gadania. Razlika u od-
nosu na bojno streljivo je u [ednostav-
nijoj izradi zrna, dok su oblik, tezina,
polozaj tezista i dr. identicni bojnom
zrnu zbog postdzania identicnih bali-
stiokih koefioijenata. Cahura vjezbov,
nog streljiva identicna je cahuri boj-
nog metka, a zrna se pune inertnom
materljom s inalom kolicinom obilje-
zavajuce smjese u vrhu zrna radi obi-
ljezavanja mjesta pada zrna. Vjezbov,
na zrna cesto su kompletirana upalja-.
sprskavanja zrna dolazi j-os na
njegovoj putanji,
Konstrukcija i uporaba manevar - ·
skog streljiva slicno je kao kod piesac-
kog [Hrvatski vojnik br. 22).
Skolsko topnioko streljivo koristi pri
vjezbanju punjenja oruzja tekao simu-
lacija rada pri ispitivanju sustava za
upravljanje paljbom i imitacija bojnog
kompleta oklopljenog vozila.
spitno streljivo se koristi za
I
ispitna gadanja, ispitivanje
. pojedinih elemenata metka,
provjere pravilnosti funkci-
oniranja novih iii remontira,
nih oruzja, tormentaciju cije-
vi i sl. Svi elementi metka identicni su
bojnom metku osim zrna koje je iner -
tno. Izuzetak je streljivo za tormentaci-
ju kod kojega je barutno punjenje vece
za 15-'2.0% u odnosu na bojni metak.
Podijela topnickog streljiva prema
nacinu upotpune elementima metka.
HRVATSKI VOJNI_K
47
Glede upotpune topnickog streljiva ca-
hurom, barutnim punjenjem, kapsu-
lom i zrnom, streljivo moze biti sjedi-
dvodijelno.
Kod [ednodijelnog metka svi ele-
rrtenti su cvrsto spojeni u jednu cjelinu .
Metak se kao cjelina pakira, skladisti i
vom je sigurnija i pouzdanija rnariipu-
lacija i uporaba, a zastita barutnog pu-
njenja ucinkovitija, Nedostatak ovog
streljiva je, sto se ne moze regulirati
domet zrna primjenom kolicine barut-
vi oruzia, pa je cijev pri gadanju uvijek
izlozena maksimalnom tlaku.
Jednodijelni metak, se koristi kod
protutenkovskih, protuzrakoplovnih,
tenkovskih i samovoznih oruzia do ka-
libra 100 mm.
Kod polusjedinjenog metka omogu-
ceno je podesavanje kolicine barutnog
punjenja, a tirrte i domet zrna. Metak
se pakira, cuva, transportira i ubacuje
u cijev pri gadanju kao cjelina. Cahura
metka je slobodno navucena na zrno,
tako da se moze lako odvojiti. Barutno
punjenje je podijeljeno u nekoliko dije,
Izborom odgovarajucih vrecica bira se
daljina gadanja sukladno tablicama
gadanja. Nedostatak ovih metaka je u
_losijoj hermetizaciji barutnog punje,
nja. Streljivo ovog tipa koriste brdski
topovi 75 i 76 mm, ·kao i haubice 105
mm americkog i ex YU porijekla.
Dvodijelni metak moze biti s cahu.
rom i bez nJe.Dvodijelni metak s cahu.
rom ima barutno punjenje smjesteno u
cahuri. Izborom odgovarajucih vrecioa
promijenljivih punjenja moze se mije-
. njati domet zrna. Zrna i cahure paki-
raju se u isti sanduk, a punjenje oruzja
se obavlja u vise faza sto se smatra ne-
dostatkorn ovog streljiva. Ucinkovitu
zastitu barutnog punjenja tesko je
ostvariti, a dobra strana je mogucnost
izbora punjenja u odnosu na domet.
Dvodijelni metak s cahurorn prtmije-
njen·je kod oruzja 122 mm do· 152 mm
proizvodnje ex SSSR.
Dvodijelni metak bez cahure izradu,
je se za oruzja velikih kalibara
(155-203 mm). Metak se pakira tako
da se granata bez upaljaca pakira u
drvene okvire, upaljaci u posebne san-
duke, a barutno punjenje s topovskom
kapsulorn u metalne sprernnike [fu.
trole). Pri punjenju oruzja, granata se·
upotpunjuje upaliacem, ubacuje u cijev
oruzja, a zatim se u barutnu komoru
stavi barutno punjenje. Nakon zatva-
. ranja zatvaraca u leziste dijelova za
opaljenje na zatvaracu stavlja se to-
povska kapsula. Dobra strana je mo-
gucnost izbora punjenja, a losa je u
sporom punjenju oruzja i otezanom
nacinu skladistenia, transporta i ma-
nipulacije streljivom. •

GOSPODARI ·BOJNOG
POLJA
Snagu topnistve neke zemlje
omoqucevele je iii
ogranicavala njena
industrijska beze, preciznije
njena metalurgija...
KRUPPOV poljski top M1906 od 77 mm -
kao i kod svih onodobnih konstrukcija,
izvedba jednokrakog lafeta oqranieavala je
elevaciju, a time i domet. Kalibar: 77 mm; du-
zina cijevi u kalibrima: 27,7; masa oruzja:
980 kg; masa projektila: 6,9 kg; pocetna brzi-
na zrna: 465 m/s; domet 8400 m; elevacija:
od Odo + 16'; brzina paljbe: 6-8 zrna u mi-
nuti
·Na pise: BORIS SVEL
pocetku naseg stoljeca citav
je niz dogadaja, ponajvise tzv.
kolonijalnih kriza, upucivao na
skoro izbijanje rata izmedu eu-
ropskih nacija. Lokalni ratovi
su bjesnjeli od [uzne Afrike,
·preko dalekog istoka do Balkana, a nasi su
preci bili svjedoci prave utrke u naoruzava,
nju, ciji je simbol bio bojni brod, drednot, sa
svojirn rnocnim topovima. Opcenito, topovi
su svojom kakvocom i kolicinom,uz odgova-
rajucu taktiku pri uporabi i uviezbanosti
topnika, temeljili oruzanu moc nacije na
moru, ali i bili bitnim cimbenikom njene
· moci na kopnu. Snagu pak topnistva neke
zemlje·omogucavala je iii ogranicavala nje-
na industrijska baza, preciznije njena meta-
lurgija, tj. kolicina i kvaliteta proizvedenog
celika, U topljenju celika prednjacile su Ve-
lika Britanija, koju je Njernacka uporno su-
stizala da bi je bas pred sam rat i prestigla,
te Francuska. Te su zemlje imale i najbogati-
ju tradiciju izrade teskog naoruzanja, Engle-
ske tvornice • Vickers- i -Arrnstrong- na-
oruzavale su najmocniju flotu svijeta, fran-
cuska tvrtka -Schneider- radila je izvozne
poslove po cijelom svijetu, a Kruppovi pogo-
ni u Essenu bili su olicenje njernacke gospo-
darske i vojne snage u usponu. Imati jaku
industriju naoruzanja bila je stvar prestiza
medu drzavarna, a biti tvornicar oruzja zna-
cilo je biti i zasluznim gradaninom: izrada
topova zacijelo nije bila posljednjim razlo.
gom koji je ponukao njemackog Kaisera da
obitelji Krupp dodijeli barunski naslov.
Bilo kako bilo, oruzje se proizvodilo, stre-
ljivo gomilalo u sprernistima (ipak .u nedo,
voljnoj kolicini, kako se pokazalo],pa izbija-
vojna tehnika
nje rata nije nikoga iznenadilo. U rat su prvi
odjahali konjanici - pukovnije husara, dra-
guna, ulana, kozaka, a na zeljeznickim ter.
minalima okupljale su se mase mobilizira-
nih pjesaka, Polako su se pripremali i topni;
ci, uglavnom nesvjesni da ce uskoro postati
gospodarima bojnog polja.
Vodecorn topnickom silom smatrana je
Francuska. Zernlja.sjajnih tradicija (i sam
Napoleon bio je topnik!),ponosila se svojim
konstruktorima i tvornicama oruzja, a prva
je u naoruzanje uvela brzometni poljski top,
svoj cuveni Ml897 od 75 mm, cime su arse-
nali ostalih zemalja zastarjeli doslovce pre-
'ko noci, Pod geslom -l'audace, toujours l'a-
udace- [-amtonost, uvijek smionost-], fran-
cuska se vojska, prozeta navalnim duhom,
pouzdavala u ucinak brze paljbe ovih topo.
va (6-8 hitaca u minuti), no nedostajala joj je
laka poljska haubica. Stoga je narucen
probni primjerak, ali se pokazao tako losim
pri eksperimentalnim gadanjima da su kon,
. struktori bili smjesta poslani natrag na po-
sao.
Dogodilo se, medutim, da je francuski par-
lament upravo tada raspravliao o cijeni no-
vih haubica. Jedan od zastupnika, stanoviti
Malandrin, zamislio je nesto cirne je zadivio
svoje kolege politicare. Ukoliko se na vrh
granate topa od 75 mm postavi plosnati
disk, on ce kociti projektil i time njegovu pu-
tanju, osobito na padajucem kraku, uctnitl
strmijom. Da bi postigli isti domet, topnici
ce koristiti vecu elevaciju, zrna ce padati
ubacnom putanjom i - eto haubice! Vojska
nije bila odusevljena pr'ispjecem Malandri-
novih diskova (izradenih u dvije velicine],ali
protiv -kresanja- vojnog proracuna nije se
HRVATSKI VOJNIK
48
moglo nista uciniti. Zbog toga nam se valja
zapitati nije Ii vjera Francuza u moc brze
paljbe njihovih topova bila kompromisom
izm,edu njihove ofenzivne doktrine i po-
manjkanja · financijskih sredstava. .
Tako su francuske pjesacke divizije doce.
kale rat sa po jednom topnickom pukovni-
jom sastava tri diviziona, po tri bitnice, po
cetiri cvijevi svaka. Dvije divizije tvorile su
zbor, kojemu je pripadala i samostalna pu-
kovnija od cetirt diviziona. Ukupno je zbor
irnao trideset bitnica sa po cetirt poljska to-
pa, sto ne samo da se pokazalo nedostatnim,
vec se nedostatak haubice narocito pogub-
no osvetio Francuzima, buduci da im je ne-
dostajalo oruzje kojim bi -iskopali- dobro
utvrdeno njemacko pjesastvo iz njihovih za-
klona. Tek na razini armija nalazile su se
haubice od 155 mm, a u prrcuvi glavnog sto-
zera bilo je pet pukovnija teskog topnistva,
Postojale su i dvije pukovnije brdskih topo.
va kalibra 65 mm, sustava Ducrest,
Ovaj top je bio zanimljiv zbog nacina
ublazavanja trzaja. Prije pocetka paljbe ci-
jev bi se privukla u polozaj koji bi kod sva-
kog drugog topa izgledao kao krajnja tocka
trzanja. Kad bi se povukla uzica, snazna bi
opruga gurnula cijev naprijed. Malo prije
krajnje prednje tocke, top bi opalio. Sila tr-
zaja bi se tako apsorbirala kroz svladavanje
kretanja cijevi prema naprijed te iskoristila
za ponovno -zapinjanje- topa. Time se ste-.
djelo na masi protutrzajuceg sustava, kao i
oruzja u cjelini, sto je bitno za brdsko oruzje,
Naizgled jedini nedostatak je bio u tome sto
bi se top prevrnuo ukoliko ne bi doslo do
opaljenja, no kako je cijeli sustav zahtijevao
od konstruktora pazljivo podesavanje odno,
broj 24, 06. studenoga 1992.

Njemacki se topnici spremaju otvoritipaljbu iz svoje lake poljske ha-
ubice M98/09 kalibra 105 mm. Slika je vjerojatno pozirana, na sto
ukazuju posluzltelji koji puse lulu
sa snage opruge i barutnog punjenja, nije
bio uspjesan, · koristili oruzja s rudimentarnim protutrza-
[emacka je takoder razvijala
N
bogatu topnicku tradiciju, a u
izvozu naoruzania zestoko je
konkurirala Francuskoj.
Osnovno je oruzje bio poljski
top M1906,kalibra 77 mm, koji
je bio odgovor na francuskci brzornetno oru-
zje od 75 mm i nije ni po cernu zaostajao za
njim, osim svojim slabijim opruznim povrat-
nikom (francuski top imao je hidropne-
umatski povratnik). Zatvarac je bio klina-
stog tipa, sto je, buduci Kruppov izum, posta,
lo zastitnim znakom njemackih konstrukci-
ja. Koristio je -univerzalnu- granatu,
takoder Kruppove konstrukcije, koja je bila
krizanac izmedu strapnela i trenutno - fu-
gasne granate, 'i koja je, iako kompromis,
prtlicno zadovoljavala Nijemce.·ovaj top je
dosta usavrsavan tijekom rata.
Njernacka pjesacka divizija raspolagala je
· topnickorn brigadom sastava dvije pukovni-
[e. Prva je bila cista topovska, s tri diviziona
sa po tri bitnice, po sest cijevi svaka. Druga
pukovnija je bila mjesovita, s divizionom
poljskih topova i divizionom lakih poljskih
haubica M98/09 .od 105 mm. Dvodivizijski
zbor je raspolagao jos i samostalnim divizi-
onom od cetirt bitnice sa po cetirt srednje
haubice od 150 mm. Zbor je, dakle, ukupno
imao 108 poljskih topova, 36 lakih, i ·16 sred-
njih haubica. Kao sto vidimo, njernacki, Ge-
neralstab, proucivsi iskustva rusko.japan-
skog rata, nije dvojio o vrijednosti haubica,
Na razini armije postojali su -merzeri- kali-
bra 220 mm, a u dubokoj tajnosti cuvale su
se -Debele Berte- od 420 mm, narnijenjene
rusenju kopnenih utvrda. Sve u svemu, nje-
rnacko je topnistvo otislo u rat yjerojatno
najbolje opremljeno i uvjezbano, u uspored-
bi sa svim ostalim vojskama.
Velika Britanija je drzala malu, ali profe-
sionalnu vojsku, cije su postrojbe nerijetko
imale visestoljetni kontinuitet postojanja.
Vecina ovih snaga bila je u metropoli, tvore-
ci novoosnovani -ekspedicitski zbor-, dale-
ku pretecu modernih jedinica za brze inter-
vencije. Ostatak je bio rasut sirorn imperije,
a jedini ozbiljniji prekomorski oruzani po-
tencijali bili su u indijskoj vojski.
----
broj 24, 06. studenoga 1992.
vojna tehnika
Britanski 13-funtas iz sastava konjanickoq topnistva
(HORSE''ARTILLERY)
Britanct su u burskom ratu (1899. - 1902.J
[ucim sustavima, a zatirn su nabavili brzo.
metne topove od njernackog proizvodaca
Erhardta. Nakon stjecanja potrebnih isku-
stava s brzometnim topovima, osnovan je
odbor koji je imao razraditi specifikaciju za
domace oruzie, koje je trebalo zadovoljiti
potrebe kako poljskog, tako i konjanickog
topnistva [topnistvo koje je pratilo konjanic-
ke postrojbe - brigade i divizije],
Pojavila su se dva modela : 13 - funtas
kalibra 3 palca (762 mm; palac iii inch iznosi
25.4 mm) i 18 - funtas kalibra 3.3 palca (83.4
mm). Englezi su po svom obicaiu radije
oznacavali oruzje pribliznom masom zrna
negoli kalibrom (funta iii libra ima oko 453
grarna]. Odmah su izbile burne rasprave
glede izbora oruzia, Stvari su postale toliko
slozene da je Ministarstvo rata iznijelo ovaj
problem pred samog premijera, pa neka on,
bez ikakva predznanja, odluci. Ovaj je donio
solomonsko rjesenje: usvojena su oba topa!
Ovaj je tipicno engleski kompromis, izgleda,
u praksi sasvim dobro funkcionirao. 13 -
funtas je, kao laksi, usvojen kao konjanicko,
a 18 - funtas kao poljsko oruzje, Oba su to-
/'. I .1. ik ··
;::,ra~ne - ~m()eno stre 1..JIVO top_rn a pnje .f?'"':09 _svJ~ts og ra.ta. t-tempirni upa Jae; 2-
glav1ca;3-kosu111ca;
4-olovne kuglice; s-sredlsnja cjevcica s crrum barutom; 6-d11afragma;
7-izbacno punjenje od crnog baruta; s-vodscl prsten
HRVATSKI VOJNIK
49
pa dobro izvrsavala svoje zadace, premda je
zbog staticne naravi rata 18 - funtas po-
stao daleko brojniji. Nemamo zapisa o tome
sto su mislili lcgisticart, iako se cini da dva
kalibra nisu isuvise opterecivala opskrbu,
upravo iz navedenih razloga.
ritanska pjesacka divizija ima-
B
la je tri topnicke brigade [za-
prayo divizionaJ sa po tri bitni-
ce, sa sest 18 - funtasa svaka,
te -brigadu- s tri bitnice lakih
haubica od 4,5 palaca.(115 mm),
te samostalnu bitnicu s cetirt teska topa 60
- funtasa, Zbor sastava dvije divizije ni.je
raspolagao nekim posebnim topnistvom,
vec je u pricuvi bila kolekdija topova od 4.7
palaca (120 mm, preradena mornarrcka oru-
zja] i haubica od 5,6 i 8 palaca (127, 152 i 203
mm; vece kalibre je bilo neprakt:ft::noobilje-
zavati u funtama). Uz to, treba 'spomenuti [a-
ko obalsko topnistvo,
Topnistvo spomenutih triju europskih
velevlasti odigralo je kljucnu ulogu na svim
bojistirna, a njihovi casnici i proizvodaci
oruzja, cinili su pomake u taktici i konstruk.
cijama sto je oblikovalo topnistvo sve do na-
sih dana.. ·
· k · · 1· •
·
I i"
I

d otkrica radioaktivnosti pro-
0
teklo je jedva 40 godina a vec
je doslo, neposredno pred po-
cetak drugog svjetskog rata,
do otkrtca fisije urana. Burna
ratna zbivanja i borba protiv
fasizma ubrzo je dovela do otkrica lancane
reakcije i vec do kraja rata su se te spoznaje
pretvorile u zastrasujuce oruzje - atomsku
(nuklearnu) bombu. Tako je svijet spoznao
ogromnu destruktivnu snagu jezgre atorna,
ogromnu energiju koja u odredenim uvjeti-
ma moze biti oslobodena. No, odakle ta
energija i koji je mehanizam. pod kojim uv-
jetima. oslobada? · na.
Poznata je cinjenica da jezgra atoma
predstavlja nakupinu odredenog broja pro-
tona i neutrona koja moze biti stabilna iii
nestabilna. Nestabilne jezgre prelaze u svo-
ja energetski' stabilnija stanja emisijom ne-
ke od cestica (alfa, beta, neutron iii foton),
dakle zracenjern. Medutim, krajnje nestabil-
ne teske jezgre s kraja periodnog sustava
elernenata mogu prelaziti u svoja stabilnija
stanja cijepanjem na obicna dva fisiona
fragmenta uz emisiju nekoliko [obicno dva
do trt] neutrona. To [eslucaj s npr. "'U. Dak-
le. ako se uspije postici da "'U uhvati jedan
neutron i postane "'U, novonastala ce se
jezgra odmah raspasti, odnosno- podijeliti
na dva fragmenta i nekoliko neutrona.
Ukoliko se izmjere mase noyonastalih
cestica nakon reakcije i usporede s masama
cestica prije reakciie, moze se utvrditi da
ukupna masa prije i poslije reakcije nije
jednaka. Razlika u tim masama se naziva
-defekt mase- koji u slucaju "'U iznosi pri-
blizno 0,203 nuklearne masene jedinice [jed-
na nuklearna masena jedinica ie definirana
kao 1/16 mase jezgre izotopa kisika "O i iz-
nosi 1,66x 10- •• kg). Ta se masa naravno nije
-izgubila- vec se pretvorila u enetgiju. Dak-
le, -defekt mase- je u ovom slucaju jednak
oslobodenoj energiji jednakoj priblizno 200
MeV (MeV je nesistematska jedinica cesto
koristena u nuklearnoj fizici a iznosi 1,60219
J). To je energija koja je nastala, odnosno os-
lobodila se prilikom cijepanja jedne jedine
jezgre atoma "'U.
U procesu cijepanja iii· fisije jezgara od
posebnog je znacenja nastanak odnosno os-
lobadanje nekciliko neutrona po reakciji. Ta
nukleernl rat
pisu: ZEWKO RADAW
DAUT BAJRUSI
cirijenica ornogucava da ovi neutroni poten-
cijalno butu uhvaceni od obliznjih jezgara
npr. atoma "'U pri · cernu se sada stvaraju
nove jezgre (dvije do tri) "'U, koje se narav.
no odmah raspadaju i oslobadaju svaka sa
po prlblizno 200 MeV energije ali i sa po no-
. va dva do tri neutrona. Dakle, u drugoj ge-
neraciji imamo u procesu od 4 do 6 neutro.
Proces se nastavlja pa tako iz generacije
u gerieraciju raste broj novooslobodenih ne-
utrona i to geometrijskom progresijom. Ta-
ko u priblizno osamdesetoj generaciji nasta-
je oko 10" neutrona sto je dovoljno da sve
jezgre u jednom kilogramu mase urana bu-
du podvrgnute fisiji. Cijeli proces zoverno
lancanorn reakcijom fisije. Raimjerno je
_mali broj izotopa koji mogu ostvariti lanca,
. nu reakciju fisije. To su uz vec spomenuti
"'U jos "'U i "'Pu te neki izotopi kalifornija,
amerioija i drugih transurana ·s neparnim
masenim brojem.
Lancana reakcija fisije u nekontroliranim
uvjetima traje vrlo kratko. Jedna generacija
neutrona od oslobadanja pa do ucesca u
stvarariju novih fisija traje sarno oko 10 "'
(nanosekunda iii 10-• s) tako da cijeli proces
lancane reakcije zavrsava za manje od 1 µs
(mikrosekunda iii 10-• s). Dakle, sva se ener-
gija oslobada u tom kratkom vremenu sto je
svakako jedan od uzroka razvijanja nukle-
arne eksplozije.
No, da bi lancana reakcija mogla teci ne-
smetano do kraja potrebni su [os neki uvje-
ti. Naime, svi neutroni jedne generacije ne
moraju (a najcesce se to i dogada) sudjelova-
ti u nastavku procesa- Osnovni je uvjet da
lancana reakcija tece do kraja, bez prekida
i -gasenia-, da broj fisija u jednoj generaciji
bude veci iii harem jednak broju fisija pre-
thodne generacije. Time [e definiran cimbe-
nik multiplikacije kao omjer tih dvaju broje-
va fisija u susjednim generacijama. ·oa bi
bio zadovoljen uvjet neprekidnog tijeka Ian-
cane reakcije taj cirnbenik mora biti veci iii.
harem jednak jedan.
HRVATSKI VOJNIK
5O
Grani6na vrijednost cirnbenika multrpli-
kacije, iznad koje dolazi do burne, nekon-
trolirane lancane reakcije pracene eksplozi-
jom, krece se izmedu 1,2 i 1,4. Prema tome,
za cimbenike multiplikacije koji se krecu iz-
medu 1 i 1.2 rnoze se reel da omogucavaiu
mirnodopsko iskortstavanje nuklearne
energije pornocu nuklearnih reaktora.
Cimbenik multiplikacije odreduje i tzv.
kriti6nu masu nekog fisionog mater'ijala ko-
ja je potrebna da se razvija lancana reakci-
ja. Kriti6na masa je dakle najmanja kolicina
fisionog materijala potrebna da se lancana
reakcija [os odrzava, Drugim rije6ima. to je
ona kolicina fisionog materijala kod koje je
6imbenik rnultiplikacije jednak jedan.
Krtticna masa nije stalna za dani izotop.
Ona ovisi o obliku fisionog materijala, gus-
toci, izotopskoj cistoci itd. Zbog toga, krrtic-
na masa rnoze varirati u sirokirn granica.
ma. Tako je npr. kr iticna masa "'U jednaka
45 kg (uz uvjet da je fisioni materijal oblika
kugle, normalne gustoce te oistoce oko 94%
"'U uz 6% "'U). No. ako se gustoca fisionog
materijala udvostruci iii se postigne izotop.
ska cistoca od 99%, kriticna se masa srna-
njuje osam puta. U tim je dakle, uvjetima do-
voljno samo oko 6 kg "'U za razvijanje Ian-
cane reakcije.
Na sprecavanje -bijega- neutrona iz mase
fisionog materijala rnoze se utjecati i porno-
. cu tzv. reflektora neutrona. To je oklop oko
fisionog materijala napravljen od lakih ele.
menata kao sto su berilij, aluminij, grafit i
sl. Tako reflektor od berilija debljine osam
centimetara smanjuje krtticnu masu "'U na
samo oko 12 kg iii prtblizno 6etiri puta.
Sva navedena nacela nasla su svoie mjes-
to u konkretnim konstrukcijskim rjesenji-
ma pomocu kojih se izborom fisionog mate-
rijala. njegova oblika. gustoce, cistoce. koli-
cine te izborom materijala reflektora neut-
rona rnoze napraviti nuklearna bomba. s
unaprijed predvidenom kolicinorn oslobode-
ne energije, a na osnovi toga, uz odgovara.
juci nacin primjene, i s unaprijed plariira-
nim efektima. Takve rnogucnosti cine ovak-
vo oruzje za masovno razaranje i unistava-
nje zaista zastrasujucim. No, u isto vrijeme,
ta ista nacela omogucavaju nalazenje opti-
malnih konstrukcijskih rjesenja i kod rnir-
nodopskih nuklearnih reaktora radi sigur-
ne kontrole te ogromne energije. •
broj 24, 06. studenoga 1992.
 •
PERUA.NSKI ~ARABIN
Mauser puske zepoceleje svoj pohod u Latinsku Ameriku
krajem XIX stoljece da bi ga uspjesno nastavila i poslije l.
svjetskoq rata
daljnjem razvoju svojih brzo-
U
metnih pusaka, Mauser je pri-
premio novi sustav, koji je ka-
snije primijenjen kod vecine
njegovog dugog oruzja i kod
-repetiranja- je stedio vrijeme i
energiju. Raniji zatvarac napinjao je rneha-
nizam za okidanje tek kod zatvaranja cije-
. log mehanizma, dok je kod novog sustava
bio dovoljan samo brzi pokret rucice zatva-
raca gore-dolje, bez otvaranja zatvaraca,
Odmah na pocetku 20. stolieca takav su za-
tvarac, osim Turske, preuzeli i Juznoameri;
kanci: Mauser je 1907- g. isporucio Paragva-
ju i Brazilu 7600,odnosno, 2000 pusaka 98,
kod cega se puska za 'Bazil razlikovala od
njernacke pjesacke izvedbe samo kalibrom
7 x 57 i ciljnickirn sustavom, Tri godine ka-
snije Cile je prvi dobio model 1912, koji se
razlikovao od Brazilskog M 1908 u gravuri
na kucistu zatvaraca. Doduse, sadrza] te
oznake nije upucivao na Mauserwerke iz
Oberndorfa, nego na Oesterreichische Wa-
ffenfabrik iz Steyr-a, Nijeci su izmedu 1905. i
1907. godine napravili s Austrijancima i
DWN sporazom kojim su podijelili trziste.
DWMje izradivao jedan dio brazilskog mo-
dela 98 i opskrbljivao Argentinu. Argentina
je kupila samo dio svojeg novog modela 1908
u udaljenom Berlinu i ubrzo osvojila pro-
izvodnju te -ordonanc- puske (karabina) u
Fabrica Militar de Armas Portatiles (F. M. A
P.), Rosario.
Tehnifki podaci Ju!noamerikanaca
::1•1•1ii~ii11•1•111&1i:;~illltl~::::11•-1
--- - -
broj 24, 06. studenoga 1992;
,
militariq
pripremio:
ZEWKO MEDVESEK
Osim u kalibru, njihova se je inacica razli-
kovala od ostalih [uznoamertkanaca [os u
dva druga detalja. nije imala drzac boda
(bajoneta) direktno ispod cijevi. a osim toga
dno spremnika za streljivo na M 1909, kao i
kod lovacke puske, moglo se pritiskom na
polugu otvoriti prerna dolje - rijetkost kod
vojne izvedbe 98. Konjicka inacica imala je
produzeno tijelo kundaka sve do usta cijevi i snom polozaju pokazivala je spremnost oru-
najvise se razlikovala po izgledu od uobica- zja za opaljivanje - neuobicajeno kod mo-
jenog karabina 98:ta -iahacka- izvedba pr i- dela Mauser. Neke od tih eruanskih pusaka
je je nalikovala na lovacko nego navojnicko
oruzje. dobile su 50-tih godina nove cijevi NATOka-
libra 7,62 X 51.
Kod ispitivanja upotrijebljen je karabin M
-Mauser puske nastavile su "svoj pohod u 1935 u originalnom kalibru i dvije inacice M
Latinsku Ameriku i poslije L svjetskog rata. 1909 iz Argentines mecima 7,65. Nijedna od
Peru je 1935. g. uveo sustav 98, koji se terne- ta tri vatrena nije pokazao previse dobre
ljio na modelu FN,'razvijenorn 1924. godine, osobine kod opaljivanja, Sa silom okidanja
Ta inacica karabina, duga samo 950 mm i u od 26 n peruanska puska ima nesto bolje
kalibru 7,65, imala [e tri kopce za remen (za znacajke od argentinske duge i kratke. s 29
pjesaka i za konjanika),-kao sto je to bilo uo- N odnosno 31 N. Rezultati gadanja su izne-
bicaieno kod oruzrnstva, Jedna stabilna nadujuce dobri. Povratni udarac kod opalji-
kopca na desnoj strani kundaka sluzila je za vanja iz sve tri puske vrlo je jak, dok je pla-
pricvrscenie karbina na sedlo. Kao i neke men na ustima kratke cijevi vrlo dug. •
druge inacice pusaka FN, Modelo 1935. imao
je i neuobicajeno osiguranje: kocnica u de- - nastavit ce se
1 1 1:'
-·--· -·-· FN FN STEYR DWM
HRVATSKI, VOJNIK
51

V"
'CAROLIJA
FIN ESE
Oqrenicenje predstavija
samo vese meste
dluka je pala, Kupujete
0 zracni kist i sve ostalo sto
vam je uz to potrebno, ka-
ko biste u potpunosti isko-
ristili vas kreativni make-
tarski potencijal, a niste
dovoljno bogati da kupujete jeftine
stvari (engl. umotvorina). Izabrat cete
skuplji model zracnog kista kod kojeg
se fino atomizitanje cestica boje u
mlazu postize unutarnjim miiesanjem
jake struje komprimiranog zraka i bo-
je. Vrlo precizna izrada sastavnih dije-
lova i detalji konstrukcije visokokvali-
tetnog zracnog kista ornogucavaju
potpunu kontrolu nad mlazom boje,
njegovom sirinom kao i mjestu aplika-
cije i njezinom obliku, te je moguce
iscrtavanje pojedinih fi9i-jih detalja
maskirne sheme mlazom" sirtne svega
maketarstvo
Kod takvog zracnog kista s [ednostru-
kom kontrolom, postoji samo moguc-
nost kontrole ventila za propustanje
stlacenog zraka tokom botanta, a sirt,
na aplikacije boje je stalna, dakle, ne
mozete varirati debljinu linije u konti-
nuitetu. Tu mogucnost pruza -double
action- model zracnog kista s dvostru.
kom regulacijom, kako toka stlacenog
zraka, tako i sirine mlaza boje pomica-
njem igle naprijed ili nazad tokom bo- ·
janja. Zracni kist se snabdijeva bojom
iz spremnika koji moze biti izveden na
vise nacina, Interno, malog kapaciteta
u samom tijelu zracnog kista, u bocno
smjesteno] zdjelici, ili u zamjenjivim
staklenim bocicama razlicitih zapre-
mina, koje ornogucuju da se u jednom
Visokokvalitetni »single action« (gore) i
»double action« (dolje) zracni kistovi
-potezu- obojaju velike povrsine, kao i
da se tokom -seanse- maskiranja ma-
kete brzo prelazi s boje na boju. Ovaj
brzi prijelaz ne shvacajte doslovno.
Nakon kortstenja jedne boje potrebno
1,0 mm, ali i regulacija sirine mlaza do je na zracni kist ucvrstiti bocicu s ra>
30 mm, za prekrivanje bojom jednolic. zriedivacem cijim ce se prolaskm kroz
nih vecih povrsma. Spomenut · cemo sve kanale u njegovoj unutrasnjosti on
dva osnovna tipa kvalitetnih zracnih dobro procistiti, te ce sve cestice pret-
kistova koji se donekle razlikuju po · hodno upotrebljavane boje biti uklo,
konstrukciji i upotrebi, no oba ornogu- njene. Budite oprezni s metalik boja-
cavaiu postizanje izvanrednih rezulta- ma, jer su njihove cestice vrlo tvrdo-
ta. Kod -single action- -zracnog kista glave i tesko se uklanjaju. Cistoca
tokom bojanja je moguce kontrolirati i zracnog kista, uz njime pazljivo ruko.
odredivati samo dotok komprtmira.. vanje, zalog su njegove trajnosti. U
nog zraka, a poloza] igle u zracnorn ki- kracim razmacima izmedu bojanja
stu kojom se odreduje sirina mlaza bo- preporucljivo je da mu vrh bude uro-
je, odredi se i igla ucvrsti u odgovara- njen u bocicu s razriedivacem [cuvajte
jucem \polozaju prije samog bojanja. osjetljivi vrh igle], da se zaostala boja
ne bi osusila na mlaznici i drasticno
narusila geometriju mlaza boje. Po ko-
nacnorn svrsetku bojanja zracni kist
pazljivo rastavite, temeljito operite u
razrjedivacu, osusite i. spremite na si-
gurrio. Budete Ii je dobro odrzavali ta
skupa - precizna maketarska -igrac,
ka- ce vam vjerno sluziti do mirovine, ·
k'o stvorene za vitalne maketare.•
Razliciti oblici spremnika boje kod zrac-
nog kista
HRVATSKI VOJNIK
52 broj 24, 06. studenoga 1992.
r·
IZBOR. NOGOMETNOG
Sl:LEKTORA
L
lako Stnr"6na kornisi]a jos nije izradila kriterije za izbor nogometnog selektora, u javnosti se
toliko zahuktala »predizborna kampanja« za prvog covjeka reprezentacije, iznose se
prljavstine, vode nesportske igre da se normalnom covjeku srnuci
akon sjajne nogometne pred-
N stave na prepunom maksimir-
skom stadionu kada je nedavno
reprezentacija Hrvatske uvjer -
ljivo nadigrala nogom_ etnu rep-
rezentaciju Meksika sa 3-0, pa-
ralelno s tom nadahnutom . .igrom na nogo-
metnom terenu za bolje upucene bila je vi-
dljiva i igra oko izbora novog saveznog ka.
petana. Nasa posla! U predivnom spor-
tskom ambijentu umjesto da se dostojan-
stveno slavi sportski, ine sarno sportski do-
gada], nasi nogometni uglednici i tom prigo-
dom, a osobito nakon gasenja maksimirskih
jakih reflektora, pcceli su zakulisno, ali i
sasvim otvoreno poigravanje s ugledom i
imenima poznatih i priznatih nogornetanih
ucitelja. Prvi je tu nelagodu osjetio na svojoj
kozi sadasnii v.d. selektora Stanko Poklepo-
vie, jer je bilo funkcionara Hrvatskog nogo-
metnog saveza koji mu nisu - cak ni forme
radi, kamoli od srca - cestitali na maksi-
mirskoj pobjedi. Tako je i sveprisutni Zoris-
lav Srebric. inace poznat kao onaj tko ne
prigovara, bar na javno, na selektrorov iz-
bor procijedio kroz zube. -Zar samo jedan iz
Dinamav!-
Poklepovic, tvrd, do kraja i nesavitljiv, os-
tao je to i u Zagrebu, zasladivsi svoj izbor iz-
vrsnom igrom i izvrsnim rezultatom, vjeru-
[uci da mu maksimirski kredit moze u sko-
roj buducnosti nesto i znaciti. Mada se nika-
da javno nije, -gurao- da bude savezni se-
lektor, nakon svega sto se oko reprezentaci-
je dogadalo i ios uvijek dogada, dosao je cov-
jek do zakljucka: zasto i njegovo nogometno .
Noqornetasi h rvatske reprezentacije u Zagrebu
kako se bori za boje domovine
broj 24, 06. studenoga 1992.
sport
pise: BOiE SIMLESA
ime, dosljednost i rezultati ne bi bili u igri za
saveznog?!
I sada, prije nego Strucna komisija izradi
kriterije za izbor selektora i objavi do kraja
godine natiecai za to nezahvalno, ali pri-
mamljivo mjesto, u javnosti se vec zahuktala
-predizborna karnpania- za prvog covjeka
nogometne reprezentacije, koji se bira na
ciklus od cetirr godine, ukljucujuci i kvalifi-
kacije za europsko i svjetsko prvenstvo,
mnogi pozvani i nepozvani nude prava rie-
senja, dizuci naravno, svoga kandidata u
nebesa, a ostale ...
Tako se vec duze vremena u najozbiljnijoj
igri vrte imena Vlatka Markovica, Drazana
Jerkovica. Cire Blazevica, Jeska Skoblara,
nije iskljuceno da i sadasnji v.d. pozeli 'biti i
-pravi savezni-, a vjerojatno jos iskoci koje
ime (Ivie je slobodan, treneri iz Slavonije se
bune da su i ovaj put jednostavno preskoce-
ni...) Dobro je da ima vise kandidata, odlic-
no je da je u igri vise poznatih imena, doka-
zanih strucniaka i u Europi priznatih i sto-
vanih nogometnih ucitelja, pa nek se izabe-
re za hrvatski nogomet najbolje rtesen]e.
No. zlo je sto se vec sada iznose tolike
prljavstine i vode nesportske igre da senor-
malnom covjeku sve smuci. U igru se svies-
no pustaju neprovjereni podaci, blate se
imena i rezultati, javno navija za svoga kan-
didata dodaiuci uz njegovu kandidaturu toli-
ko bizarnosti da zasigurno i doticni kandi-
dat pocrveni, ako irna obraz, kad procita o
sebi i protivnicima toliko toga -ekskluzivno-
HRVATSKI VOJNIK
53
ga-. Cudno je vec bilo kako je preko noci ne-
stao s tog mjesta Drazan Jerkovic, iako je u
toj prvoj, najtezoj godini djelovanja hrvat-
ska nogometna reprezentacija ostvarila
prave sportske, a i sire. podvige. Danas se
nesto slicno vrti oko Poklepovica, sutra oko ·
Markovica, Skoblara, Blazevica... Citati -bi.
sere- u novinarna, sto Blazevic kaze o Vrdo-
ljaku, sutradan sto Tonci -zakucava- Cirt,
ovaj iii netko treci Marku iii Josku, u sve se
na nedostojan i nesportski nacin uplice i
privatnost, rodoljublje, -zasluge drugova i
gospodma-, tajne i javne veze i one svemoc-
ne rekla-kazala. Nas ce nogomet, unatoc
vrhunskim talentima i vise nego solidnim .
temeljima, igrackorn i ljudskom htijenju i
silnoj zelji da se bori i gine za boje svoje do-
movine·nakon svega, i usprkos svemu. tap-
kati u mjestu. Treba glasno i jasno kazati
svirna. Gospodo, ne svojatajte nam repre-
zentaciju. ugled i ponos, a svoje privatne
prcije ostvarujte na svojim privatnim igra-
listima. Reprezentacija Hrvatske mora biti i
ostati - ni manje 'ni vise - nego reprezen-
tacija Hrvatske! A prvi covjek mora [ednos-
tavno biti - prvi covjek: sve drugo [e -
drugo!•
%
"~1kutak
~A.(LJiH1, MATOVI
,Reti "'7Tartak.over
Bee~ .1910.

Oltarna pregrada iz porusene starohrvatske crkvice sv. Nediljice u Zadru.
1:$.RATOVSTIN·E U HRVATA
Prva steleske korporacija u Hrvatskoj spominje se u jednom
zadarskom dokumentu iz 1056. godine, u kojem se uz ostale
darovatelje crkve sv. Grizogona spominju i domeci »riberi« ...
od imenom bratovstine (latinski
P
- confraternitas, fraternitas.
schola, cakavski- brascina, sku-
la) podrazumijeva se stanovito
drustveno i religiozno udruzi-
vanje svjetovnjaka. dakle laika,
na staleskoj osnovi. Ovaj oblik udruzivanja,
s naglasenim religioznim i socijalnim cilje-
vima, javlja se jos u. razdoblju ranog sred-
njeg vijeka. Inace, kad je o bratovstinarna rt-
iec, zanimljivo je da crkvene vlasti nisu irna-
le obieai sudjelovati u osnivanju i organizi,
ranju bratovstina, Kad kazerno da su· u
pocetku one uz religioznu imale i naglasenu
socijalnu komponentu. onda se misli na ci-
njenicu da su one. pojednostavljeno govore- ·
ci, nesto poput danasnjih sindikata nastoja.
le odgovortti.zivotnim potrebama ondasnjeg
drustva, Bratovstine na taj nacin pruzaju
svojim clanovirna duhovnu i materijalnu si-
gurnost. pomoc u bolesti, utjehu u smrtnom
casu, te medu ostalim punu pornoc u odgoju
i skolovanju pokojnikove djece. Tako je vri-
jeme pokazalo da preminuli clanovi bratov-
stine kao i svi dobrocinitelji crkvenih usta-
nova imaju svoj udio u duhovnim zaslugama
Crkve..
Kad je o Hrvatskoj rtjec, tu se prva stale-
ska korporacija spominje u jednom zadar-
skom dokumentu iz 1056. godine, kojem se uz
ostale darovatelje crkve sv. Grizogona spo-
minju i domaci -ribari.. [, ..) Suspano, Petu-
lel, Podbai i. ..•, koji su spomenutoj crkvi
obecali davati dio od ulova ribe.
Inace, Zadar je poznat po brojnim bratov-
stinama, pa tako vec u 12. stoliecu zadarski
zlatari imaju svoju bratovstinu. Tako prim-
duhovn·ost
...,.
pise: TIHOMIR J)UJMOVIC
jerice u Zadru djeluje i Bratovstina sv. Jako-
va, koja zajedno s istoimenorn bratovstinorn
· iz Sibenika i drugih nasih prirnorskih gr a-
dova povezuje hodocasnike i organizira ho-
docasca u brojna svetista, Oct 13. stoljeca u
nasim krajevima, vecirn dijelom uz [adran,
sku obalu nastaiu bratovstine s izrazito reli-
giozno - socijalnim obiljezjirna. Bratovstina
Gospe od Milosrda u Sibeniku (1208. g.), Sve-
toga Duba u istom gradu, Blazene Djevice
Marije na otoku Bracu (1228. g.). sv. Mihovila
u Gruzu, sv. Marka u Dubrovniku (1306. g.),
Majke Bozje u Zagrebu, samo su neka od
bratovstina u Hrvatskoj. Inace, u nasirn su
krajevima bratovstine rasirene s imenom
zastitnika lokalne crkve, a bratovstine sv.
Nikole nesumnjivo su nairasirenije stalesko
udruzenie u Hrvatskoj. Nalazimo ih gotovo u
svim vecirn mjestima uz jadransku obalu te
kao izrazito stalesko udruzenje ribara i po-
moraca, Bratovstina sv. Nikole stit! protest.
onalne interese svojih clanova, utvrdujuci
medusobne poslovne odnose, riesava sporo-'
ve i sl. Kod crkvenih i gradanskih svecanosti
bratovstine sv. Nikole nastupaju kao zajed.
nica u posebnoj odjeci i pod zastavom bra-
tovstine. Tako ce primjerice clanovima krc,
ke Bratovstine sv. Ivana Krstitelja zbog turn-
ke s kukuljicom [cappa] napravljenom od
bijelog domaceg platna, do danas ostati na-
ziv - kapari. Za razliku od ovih bratovstina
postoje, i neka pobozna udruzenja koja od
HRVATSKI VOJNIK
54
svojih clanova traze iznimno strogu askezu,
javne pokorriicke procesije, te onu mjeru dr.
zanja koju mozerno vidjeti kao pretjeranu.
Inace, kad govorimo o bratovstinama koje
nose ime zastitnika lokalne crkve valja spo-
menuti Bratovstinu sv. Kristofora na Rabu,
sv. Duje u Splitu, sv. Vlaha - Blaza u Dubrov,
niku i druge. Uloga koju su bratovstine odi-
grale u povijesti mozerno s razlogom vidjeti
kao pohvalnu. Naime, ostali su nam na parn-
cen]e stanoviti povijesni dokumenti koji rje-
cito govore o utjecaju ovih organizacija na
drustveni, kulturni pa i politicki napredak
svojih gradova. Nairne, upravo su bratovsti;
ne pomagale u brojnim sporovima i u. odr,
zavanju reda. S druge strane, organizirali su
i drzali hospicije, prebivalista za siromahe, i
uopce materijalno su pomagale sir.omahe.
Napose je do toga dolazilo prtgodom velikih
krscanskih svetkovina Bozica, Uskrsa i pro-
slave mjesnog zastitnika, S druge strane, po-
vijesni dokumenti govore o isticanju u radu
bratovstina za vrijeme turskih ratova, kada
je vidljivo da su pojedine bratovstine uz sve
ostale svoje aktivnosti, organizirale i otkup
ratnih zarobljenika. Ove organizacije su uz
sve navedeno pazile i na zastitu moralnosti
zivljenja svojih clanova pa su uz narocita
pomaganja za vrijeme elementarnih nepo-
goda posebno vodile racuna o kradama, kao
sto su se osobito protivili lihvarepju. Na taj
nacin, pomno pazeci na siromahe, unapre-
dujuci kulturni i drustveni zivot sredina u
kojima su djelovale, bratovstine su povezu-
juci socijalnu komponentu s religioznim ti-
jekom povijesti pruzale covieku duhovno i
materijalno utociste, •
broj 24, 06. studenoga 1992.

HRVATSKI KONJANIK
u·KRBAVSKOJ BICI
Pod utjecejem turske vojne kulture na velikom podrucju dodire-
/sfioka i Zapada, od Jadrana do Baltika, nastaje speciticne
J _ mjesavina turske i zapadnof!.._Uropske kulture
itka na Krbavskom polju u hr-
B
vatskoj historiografiji imade
stozerni znaca] oznacavajuci
pocetak perioda izrazite
osmanlijske vojne prernoci koja 15. st. Valja istact kako je u prvo vrijeme po-
je trajala narednih sto godina. stojala konjica opremljena zapadnoevrop-
U ljeto 1493. godine bosanski sandzakbeg
Jakub-pasa poduzeo je veliki akindzijski po- turski nacin. Njihovu razliku nam vrlo zor-
hod na zapad, pljackajuci po Hrvatskoj, Sla-
voniji, Stajerskoj i Koruskoj. Na povratku
presrela ga je zdruzena vojska hrvatskih i
slavonskih-feudalaca na celu s banom Erne-
rikom Derencinom, madarskim velikasem
iz Dereczenya. Do bitke je doslo ujutro 9. ruj-
na 1493. godine na Krbavskom polju ispod
grada Udbine, kojom prilikom je hrvatska
vojska hametice potucena.
Uzrok poraza je visestruk, a ponajvise mu
je pridonijela nesloga u krscanskim redovi-
ma, Naime, bana Derencina turski je pohod
zatekao usred opsade grada Sokolca u Bri-
nju gdje se sklonio Bernardin Frankopan,
nakon neuspjesnog pokusaja da se dokopa
Senja u cemu ga je barr spr ijecio. Za vrijeme
opsade cak je poginuo i Derencinov suban
Ivan Bat. Tek na pojavu turske vojske dolazi
do privremene koalicije antagoniziranih
strana. Bernardin Frankopan za vrijeme
bitke napusta bojiste, a neki ga optuzuju da
je sam pozvao Turke kako bi ban digao op-
sadu Brinja.
Osim toga, kronicari opisuju kako je tur-
ska vojska bila vrlo dobro naoruzana i po
svojprilici, makar su.izniiete brojke kontra.
diktorne, imala je brojcanu prernoc, osobito
u konjici.
Na naso] ilustraciji pokusali smo rekon-
struirati izgled jednog prosiecno oprernlje-
nog konjanika, vazala knezova Frankopana.
U nedostatku .preciznih ikongorafskih po-
dataka posluzili smo se analogijarna, pret-
postavkarna, te nekim pismenim vijestima.
Postoji znatan broj ikonografskih prikaza
hrvatskih krupnih feudalaca iz kraja 15. i
pocetka 16. st. na kojima su oni prikazani u
punom viteskorn oklopu zapadnoevropskog
tipa. Broj tako opremljenih vitezova sigurno
nije bio velik. Kako zbog visoke cijene punog
oklopa, tako i zbog postupnog preuzimanja
elemenata turske vojne kulture pr'evladavali
su razni tipovi lakog oklopa: brigantini,
panciri te kombinacija pancira i plocica,
od utjecajem turske vojne kul-
P
ture 'na velikom podrucju dodi-
ra Istoka i Zapada, od Jadran.
skog mora pa do Baltika, nasta-
je specif'icna mjesavina turske i
zapadnoevropske vojne kulture
koja se odrazava u prihvacanju sablje kao
osnovnog oruzia, nastajanju kacige zvane
~!saka, upotrebi laganijih vrsta oklopa, i u
cttavom nizu drugih stvari. Taj proces je na
nasem prostoru zapoceo u drugoj polovini
broj 24, 06. studenoga 1992.
povjesnice
no docarava slika koja prikazuje poljsku
vojsku u bici kod Orszae iz 1514. godine. Iii u
hrvatskim okvirima: plemicki nadgrobni
spomenici predstavljaju opremu zapadno-
evropskog viteza dok bi Burgkmairov drvo-
rez prikazivaohusare. Nesto kasnije dolazi
do njihova sazimanja odnosno razlikovanja
po drugim osnovama.
Nas konjanik ima brigantinski oklop tali-
janske forme. Sastoji seod niza plocica pric-
vrscemh s unutarnje strane koznate kosulje.
Zbog svoje rastresitosti i krhke strukture
sacuvao ih se mali broj, u Hrvatskoj niti [e-
dan. Ali zato postoji citav niz dokumenata
koji spominju majstore oklopare u nasim
gradovima. U Zagrebu ih je tijekom 15. st.
evidentirano osam, dok ih je u dalrnatin-
skim gradovima bilo [os i vise. Analiza rado-
va jednog dubrovackog oklopara pokazala
je kako se on bavio upravo izradom brigan-
pise: TOMISLAV ARALICA tina. Sporninjuci oklopare valja naglasiti da
se oni u dokumentima javljaju pod raznirn
imenima odnosno nazivima, koji osim kultu-
roloskog utjecaja ukazuju i na njihov osnov-
ni proizvod.
ski i ona, zvana husarska, opremljena na U drugoj polovini 15 st. u Italiji su bile
omiljene kacige radene po antickirn uzori-
ma i poznate pod nazivom venecijanske ce-
late.'Nosili su ih kako pjesaci tako i konjarii-
ci, dok ih u Veneciji u ceremonijalnu svrhu
nose [os tijekom 18. st. Znajuci kako su se hr-
vatski feudalci tijekom 15. st. oruzjern snab-
dijevali dobrim dijelom u ltaliji, Veneciji i
dalmatinskim gradovirna mozerno pretpo-
sta viti siroku upotrebu venecijanskih celata
u nasim kraievirna, Nazalost, osim dva
primjerka u Zemaljskom muzeju Bosne i
Hercegovine u Sarajevu, drugih sacuvanih
kaciga ove vrste u nas nema. .
. Stit kog nosi nas konjanik zove se tarca,
vrsta osobito rasirena u Madarskoj, iz kojeg
se poslije razvio poznati husarski stit s
uzdignutim gornjim lijevim krajem. Hrvat-
ski konjanici na spomenutom Burgkrnairo-
vom drvorezu nose tarce. Tarca je cetvrtasti
zaobljeni stit manjih dimenzija koji s gornje
lijeve strane ima udubljenje za oslanjanje
koplja. _
U Ugarskoj i Hrvatskoj tijekom druge po-
lovine 15. i pocetkorn 16. st. najomiljenija vr-.
sta maceva imala je cetvrtastu glavicu dr-
ske, dugu krtznicu savinutu u obliku slova S
[hortzontalno na os sjeciva] i dugo siroko
sjecivo.u pravilu s vise zljebova,U literaturi
se ti macevi cesto nazivaju venecijanskim i
to zbog toga jer ih se u arsenalu Duzdeve
palace sacuvalo nekoliko stotina dok su
drugdje rijetki. Prema Oakeshottu radi se o
tipu XXI.Z, 12. Ova vrsta maceva je zapadno-
evropskog podrijetla i upotrebljavana je si-
rom Evrope da bi horizontalno savinuta S
kr iznica, njen najprepoznatljiviji element,
postala najzapazenija na macevima nje-
mackih najamnika iz 16. st: Medu macevima
sa S krtznicom izdvaja se grupa koju sa si-
gurnoscu mozemo povezati s Ugarsko-Hr-
vatskim kraljevstvom zbog znatnog broja
i.skopina takvih maceva na ovom podrucju,
Postoji i varijanta ovog oruzja sa sjecivorn
sablie, a [edan takav primjerak nalazi se u
Ugarsko-hrvatski mac i sablja s Muzeju grada Koprivnice. U Hrvatskoj je
pocetka 16. stoijeca nadeno vise takvih maceva, pa kad znamo
njihovu teritorijalnu rasprostranjenost nije
nam cudno sto u venecijanskom arsenalu
ove rnaceve zovu -spade schiavonesche-,
pod kojim nazivom su poznati cak i u Spa-·
njolskoj. Naime, u inventaru oruzarnice
Karla V iz 1557. godine spominju se dva ma-
ca -anche come eslavonas-. Pod slicnim na-
zivima spominju se i u domacim dokumenti-
ma iz pocetka 16. st, a zapazeno j_El_ i nekoliko
njihovih prikaza na steccirna, •
HRVATSKI VOJNIK
55
 glazba

"'
STEPINCEVA
KATEDRALA "'92
Prva imena hrvatske glazbene
estrede, pojecene pjevacima
iz dijaspore: pjesmom ze
obnovu domovine

pise: BOZE SIMLESA

elebna dvorana -Philips Halle•

V u Dusseldorfu vec dva sata pri-

je koncerta bila je puna, Dosl!
su Hrvati i njihovi prijatelji iz
obliznjih gradova Njemacke, ali
je bilo ljubitelja dobre pjesme i
iz drugih drzava, pa i s one strane oceana.
Festival -Stepinceva katedrala '92• svecano
je otvorio nadbiskup Marijan Oblak, pred-
sjednik Vijeca HBKza dusobriznistvo iselje-
nika, a vise od 6 tisuca posjetilaca dugim
pljeskom je pozdravilo voditeljicu Kseniju
Urlicic i prvu ligu hrvatske estrade.
Dragi hrvatski puce, postovani prijatelji
Hrvatske, ispunjava nas neizmjerna sreea i
ponos sto smo opet s vama, s nasirn estrad-
nim umjetnicima, s nasom pjesmom, da za-
[ednickim snagama i odlucnoscu i na ovaj
nacin pomognemo ranjenoj. poruseno] ali
nikada pokorenoj domovini. Svi izvodati
nastupaju bez honorara, a sav prihod s pri-
redbi u Dusseldorfu, Ludwigsburgu,Canber-
ri, Melpurnu, Sydneyu,Zagrebu ide najugro-
zenijim zrtvama rata u Hrvatskoj! Nek
odjekne nasa Pjesma istine i zapljusne cijeli
svijet. Jer dok je nas. dok je srca - kako A
G. Matos zapjeva - bit ce i Croatia!
Nakon ovih toplih Ksenijih rijeci dogodila
se PJESMA... ~
Valja naglasiti da je proslogodisnji cisti
prihod Festivala bio 110.000 DEM. iako se
priredba odrzala samo u Ludwigsburgu i
Zagrebu, ove godine ce zasigurno promasiti
i najoptimistickija predvidanja. · .
- U ovim trenucima kada se HrvatskoJ
cini toliko zla, kada su nam rusili crkve, bol-
nice, skole, nase domove i dusu, nuzno je da
svatko od nas da sve sto maze za obnovu do-
movine i njen preporod. To je i bio nas nel-
veci motiv ovogodisnjeg Festivala, sve je na-
mijenjeno Hrvatskoj koja sirnbolieki pred-
stavlja katedralu koju zele srusiti a Hrvat-
ska se nije dala i nitko je vise nece, niti moie
srusiti, Stepinac i njegova katedrala znakovi
su naseg jedinstva, nase patnje i zebnje, na-
se nade i pobjede. Porusene domove tre~
obnoviti, hrvatsko bice sacuvati. Od pomoci

HRVATSKI VOJNIK
56 broj 24, 06. studenoga 1
 glazba ·
svih nas ovise zivoti stotina tisuca djece i
prognanih s opustosenih ognjista, Oni znaju
da nas ima i da ih necemo nikada razocara-
ti. Svaka i najmanja pornoc - velika je! Na
pitanje sto bi ucinio nakon svih patnji kroz
koje je prosao, -veliki kardinal Alozije Stepi-
nae je odgovorio. Najradije bih pomogao si.
romasima - pa taman to bili moji zatvorski
cuvaril A crkva je oduvijek bila vjeran su-
putnik i supatnik hrvatskog naroda. Zar je i
mogla u ovim povijesnim trenucima za Hr-
vatsku ne biti kao svi mi u domovini i diljem
svijeta - Hrvatska! - istakao je u uvodnom
govoru fra Nedjeljko Brecic, dusobriznik
Katolicke misije u Dusseldorfu, koji je skupa
sa fra Petrom Vucemilorn iz Katolicke misi-
je u Ludwigsburgu, najzasluzniji za radanje i
odrzavnaje ovog jedinstvenog festivala.
U ime Sabora i hrvatskog naroda sve su-
dionike i posjetitelje u Diisseldorfu pozdra-
vila je Katarina Fucek, potpredsjednica Sa-
bora, a biranim rijecima vrsnoga znalca i
stovaoca lika i djela kardinala Stepinca
obratio se kolnski nadbiskup Joachim Me-
isner. Drugi veliki Nijemac i veliki prijatelj
Hrvata i Hrvatske Hans-Dietrich Genscher
se pismeno ispricao sto nije mogao doci jer
je toga dana bio posmrtni ispracaj W. Bran-
dta, ali je na sam spomen Genscherova ime-
na cijela dvorana dugim spontanim plje-
skom izrazila najrjecitiie kako parnti'i cijeni
prave hrvatske prijatelje ...
mjetnicki direktor Festivala ne-
U
umorni Adonis Dokuzovic, iako
se iz Zagreba putovalo 22 sata
do Diisseldorfa (4 sata trajao je
zastoj ispred Niirnberga!) u ime
svih izvodaca i suradnika na
ovom grandioznom pothvatu i sveukupnoj
organizaciji sto je iziskuje ovakav festival,
nije krio zadovoljstvo sto zajedno s tako
· misije u Ludwigsburgu i Diisseldorfu da Fe-
f!. 1 www.,
Kad cuje pravu nasu pjesmu i mlado i staro da oduska srcu i dusi - detalj s koncerta u
Diisseldortu · Marijan Oblak
HRVATSKI VOJNIK
broj 24, 06. studenoga 1992. 57
brojnom 'publikom i uzvanicima moze kaza-
ti bez ikakvog pretjerivanja, punim ustima i
srcem bravo izvodacil Bila je to nezaborav-
na vecer i Pjesma za Croatijul
0 posjetiteljima ne treba mnogo trositi ri-
[eci. Jedan sedamdesetogodisnji krsni Dal-
matinac sazeo je sve sto nasi ljudi u dijaspo-
ri osjecaiu u takvim trenucima:
- Ovo je praznik za sve nas ovdje. Pra-
znik za srce i dusu. I nije nam zao prevaliti
stotine kilometara, drzave, granice, rijeke i
mora, samo da dodemo cuti nasu pjesmu i
da i na ovaj nacin pomognemo svojoj napa-
ceno] domovini. Nema toga sto nismo kadri
uciniti za obnovu i potpunu slobodu nase
Hrvatske. Nije mi zao ni urnrijet kad dozi-
vim ovakvu pjesmu ... - Suza radosnica kli-
zila je niz obraz, rijeci vise nisu bile potreb-
ne ...
Udubio se duboko u rijecki Matka Jelavi-
ca koji je upravo nastupao i dirao nabrekle
strune dusa svih prisutnih:
-Svugdi pojdi, dorna dojdi, tu je najlipse,
tu . me jutron tice bude a kruv mirise ... •
A onda je i nas sugovornik i cijela dvora-
na zajedno zapjevala nastavak Jelaviceve
pjesme:
-Neka zivi Lijepa nasa ... •
Stepinceva katedrala-katedrala glavnoga
grada Hrvatske - oznacuje i ujedinjuje sve
katedrale i sve crkve diljem Hrvatske. To se
zajednistvo proteze i na sva posvecena mie-
sta gdje se Hrvati, rasijani sirorn bijeloga
svijeta, sastaju na Bogosluzna slavlja. Boge-
slavlja u nasim katolickirn misijama u inc-
zemstvu njeguju _i cuvaiu nase katolicko i
domoljubno zaiednistvo,
Kardinal Stepinac je ponio jedno tesko,
mucenicko razdoblje nase nedavne domo-
v.inske i crkvene povijesti. Posljedice toga
vremena i sad prozivljavarno u nametnuto-
me ratu Hrvatskoj. Rat narn je Domovinu
iskrvario iz nebrojenih rana. Nase su oste-
cene i porusene crkve - ti spomenici vjere i
kulture - samo jedan od znakovitih poka-
zatelja tih nam zadanih ratnih dana. Nase
crkve u sebi ujedinjuju sveto i kulturno. One
obiljezavaju nas narodni identitet koji nam
je ovaj nesmiljeni rat htio izbrisati.
Plemenita je zamisao Hrvatske katolicke
stivalom zabavne glazbe i ove godine upri-
sutni ratna stradanja i da prisutnici u Festi-
valu prema svojim mogucnostima, doprine-
su obnovi nase porusene Hrvatske i pornog-
nu zrtvarna domovinskog rata.
Organizatorima, svim djelatnicima i sudi-
onicima u ime Vijeca Hrvatske biskupske
konferencije za dusebriznistvo iseljenika,
kao njezin predsjednik i ovogodisnji pokro.
vitelj Festivala -Stepinceva katedrala' 92•
izricern duboku zahvalnost i molim od Sve-
visnjega blagoslov i uspjeh. Ova] Festival je
susretiste domovinske i iseljene Hrvatske.
-Stepinceva katedrala '92• je trenutak do-
brote i ljubavi prema naso] mucenicko] do-
movini Hrvatskoj. Nadbiskup

BATMAN
SE VRACA
Film na svoj necin
(batmanski) nudi
keoticnu.
dehumaniziranu,
otudenu. u zlu
ogrezlu viziju nase
stvarnosti
pise: MARINA DIMIC
ozic u Gotham Cityju. Dok
B
gradani slave, pokvareni
industrijalac Max Shreck
(Cristopher Walken) kuje
. nove prljave planove kako
da iz Gothama izvuce sto vi-
se novca. On, medutim, nije jedini zli-
kovac koji caruje tim mracnim i bez-
nadnim gradom. U kanalizaciji zrvi
nakazani covjeculjak Pingvin (Danny
De Vito) kojeg su, nakon sto su ga rodi-
telji prije trideset godina bacili u r'ije-
ku, spasili i odgojili pingvini. To ne-
sretno stvorenje srnislja krvavu osvetu
stanovnicima Gothama. Ali ni to nije
sve. na drugom kraju grada Shreckova
neugledna tajnica (Michelle Pfeiffer)
otkriva sefove prevare i zbog toga je
izbace ne samo s posla, nego i s najvi-
seg kata nebodera. Ona cudom prezivi
i pretvara se u opasnu Zenu - Macku.
Ulice Gothama preplavljuje zlo,ali sre-
com tu je Batman. . . · kreacija dijabolicnog pingvinskog vo-
Srecom, tu [e i Tom Burton, redatelj
koji je prije nekoliko godina izazvao
pravu -sisrmsomaniju- svojom neobic-
nom ekranizacijom pola stoljec':asta-
rog stripa. I dok je u prvoj verziji -Bat,
maria- Burton jos uvijek bio sputan
pravilima koja SU mu nametali produ.
centi, u nastavku -Batman se vraca-
kompanija -Warner Bros- dala mu je
slobodne ruke. Bilo bi zaista cudno da
coviek kojeg smatraju najoriginalni-
jim mladim hollywoodskim redateljem,
kojeg kriticari nazivaju -Waltom Dis-
neyem otkvacenosti- i -Stevenom Spi-
elbergom nastranosti- nije do kraja
iskoristio priliku. U studiju je izgrade,
na posve nova scenografija Gothama,
korrstena je najmodernija filmska
kompjuterska tehnologija, uz zvijezde
Keatona, De Vita i Pfeiffericu angazi-
rano je i bezbroj akrobata, kaskadera,
gutaca plamena, bacaca nozeva i tisu-
pvriskop
ce pingvina. A upravo su pingvini na]- konstelacija odnosa izrnedu pozitivnih
fascinantniji dio price ufflmu. Stvore- i negativnih likova i inventivna. vizu-
nja koja su u uobicajenorn shvacanju alno krajnje promisljena rezija orno-
olicenja ljupkosti i bezazlenosti posta- . gucavaju da se film odgleda i na druk-
la su u Burtonovoj verziji orudem zla. ciji, znatno slozeniji nacin, Drugim ri-
On ih je pretvorio u prograrnirane ko- jecima, kao kaoticna, dehumanizirana.
mandose spremne za izvrsenie i najlu- otudena, u zlu ogrezla, vizija moderne.
de zapovijedi svoga vode. U filmu se· stvarnosti. Mozda je upravo u tome taj-
pojavljuje veliko jato zivih kraljevskih na vise nego pozitivne recepcije ove
pingvina, ali i trideset pingvinskih lu- ekranizacije i medu publikom i medu _
taka - robota, cetir'ivelika carska pin- kritikom. U svakom slucaju, bez obzira
gvina, cije su kostime odjenuli glumci na koju se optiku gledanja odlucite, ne-
niska rasta, te sjajne trodimenzional- cete biti razocarani, •
'ne, kompjutorski izvedene prikaze
pingvina. No, i pored grandiozne te-
hnike, najdojmljivijom ostaje izvanred-
na gluma Dannya De Vita. Njegova
de najkompleksnija je i najmarkantni-
ja u filmu, jer kod publike uspijeva iza,
zvati sasvim oprecne emocije, od saza-
ljenja do krajnje odvratnosti. Jadni
stari Batman ostao je u sjeni kar izma-
ticnih negativaca, pa cak i njegov -bat-
mobil- ima znacajniju ulogu od njega
samoga. Uloga Michelle Pfeiffer zasi-
gurno je najspornija u cijeloj prici. Ia-
ko glumacki. besprijekorno izvedena.
njezina Zena= Macka zapravo je suvi-
sari dramaturski element. Uvodenje
jos jednog snaznog i ortginalnog nega,
tivca 'bilo je nepotrebno, jer se time
razbila cjelovitost price i bitno suzio
glumacki prostor briljantnog De_ V~ta.
-Batrnan se vraca- je mracan [cak i
doslovno, jer se radnja odvija nocu] i
uznemirujuc':i film koji nadrasta razi-
nu zabave za strip-publiku. Gotham
kac grad zlocina, mitsko mjesto, te .
HRVATSKI VOJNIK
58 broj 24, 06. studenoga 1992.
 ·periskop

UVIJEK NOVI PETER

GABRIEL
Na Gabrielov novi album >~Us« ljubitelji popularne glazbe
cekeli su punih sest godina. Cekanje se isplatilo - dobili su
· izvrsno ostvarenje!
nogi kriticari smatraju engle-

M
skog izvodaca Petera Gabri-
ela istoznacnicom za inovaci-
ju u popularnoj glazbi. Zapo-
ceo je svoju karijeru ranih
sedamdesetih kao sef i pjevac
-Ceneslsa- zaludievsi svjetsku publiku uno-
senjem elernenata simfonijske glazbe u ba-
zicnu rock strukturu, te prornisljene kazali-
sne znakove u scenski nastup skupine. Kada
su -Genesisi- bili na vrhuncu slave (koja za-
hvaljujuci Phillu Collinsu nije prestala ni do
danas], Peter se Gabriel, na sveopce cudenje,
okrenuo samostalnome radu. Na svojim al-
bumima nastavio je s mnogovrsnim ekspe-
rimentima. Obogacivao je dobro nam po-
znate pop-ritmove, · melodije i produkcije
-zacinima- glazbenih tradicija izvan angle-
americkog prostofa npr. ritmovima americ-
ke indijanske i africke glazbe. Istodobno, u
suradnji s takoder respektabilnirri pop-
istrazivacima Brianom Enoom i Robertom
Fripporn, podizao je standarde suvremenoj
tehnologiji snimanja zvuka i produkciji. Ne-
.ka .od njegovih rjesenja pocivaju u temelji-
ma svekolike popularne glazbe koju danas
slusamo. Takoder, Peter Gabriel se bio izu-
zetno angazirao i izvan glazbe. Zalagao se
za napredak nerazvijenih africkih zemalja,
za zastitu progonjenih africkih politickih
pise: NEVEN KEPESKI
prvaka, za zastitu coviekove okoline ... I to se
dakako osjeca u njegovim pjesmama. Ni tu
se ne iscrpljuju, sve Gabrielove aktivnosti.
Vjerujem da vam je dobro poznat njegov vi-
deo-spot ,Sledgehammer«, snimljen 1987. go-
dine, koji je izveo pravu malu revoluciju u kog izrazitijeg drustvenog angazmana, a sve
toj vrsti vizualnog iskaza. Zbog svega toga, to obogaceno je mnogobrojnim simbolima,
svaki se Gabrielov novi album nestrpljivo najcesce biblijske provenijencije. Gabrielov
iscekuje. Pogotovo kad se zna da Gabriel glas, kojemu su mnogi - kad vec nisu imali
svoje nove pjesme snima izuzetno rijetko. sto - zamjerali na pomanjkanju sugestiv-
Tako smo na njegov novi album -Us-, koji se nosti, na ovom je albumu u punom sjaju.
nedayno pojavio, cekali punih sest godina! Odlikuje ga izvrsno pogodena ravnoteza ·
Od posljednjeg, briljantnog albuma -So- Ga- izmedu snazne emocionalne izrazajnosti i
briel je radio na glazbi za kontroverzni film povremene, tvrdo] vrsti popa·svakako prim-
-Posljednje Kristovo tskusenie-, u kojoj je jerene, grubosti i zestine, U ovom je projektu
sintetizirao sva svoja znanja i stvorio veli- Gabrielu pomogla kontroverzna pjevacica
canstveni gotovo simfonijski spoj tradici- Sinead O'Connor i njihovi vas dueti doista
onalnog poimanja popa i tradicionalne gla- ostavljaju bez daha. Naravno, bit ce onih
zbe raznih africkih naroda. Najnoviji album . kriticara koji ce Gabrielu zamjeriti premali
vraca ga u klasicnile pop.vode, nazad na li- odtnak od njegova prethodna albuma, no-to
niju albuma -So-, To zapravo znaci da jos je, cini se, njihov problem. -Us- je [ednostav-
jednom slusamo vrhunski produciranu gla- no zbirka izvrsnih pjesama koje ce svakom
zbu cvrstih, plesnih ritmova koja u sebi, da- radoznalom slusateliu ornoguciti gotovo sat
kako, objedinjava najrazlicitije pop-zanrove. vremena vrhunske auditivne naslade. Uz taj
,Us« tematizira pojedinacne, osobne odnose zadovoljeni uvjet, sva ostala naklapanja pa-
1 izmedu muskarca i zene, dakle, odrice se ne- daju u vodu. •

Donosimo"na}zanimljiWjedijelove7ir}knjigr:,:
>>Pn1og hrvatskom vojngrn nazivlju i oruiju,,
Ca.kavsko je prema tome i vojno nazivlje stb trtma- trefse~a, dakle trtrna,vodnicl•
Ce. btti ovdje izniJeto. Napomtnjem: kako mi ma odnosno vodovima. ·
jenavede~ jp>dine 1,ao mladu profesoru se- 2. SAtnlk -:: porucnik, vodio satnifu, tj~tu.
da vec,pok;ojhi Ivan Harabajic: velikodusno 3. To5satnik ~ kapetan. Trisita se tmeno-
dao svojpopi& na jeztcnu obradbu te koriste- vala je<Unica kojom. z.apoVijeda$e. Trisa-
nje ta objavu. Na zalost, svoje obecanje ne tac odgcvara bojni (b&.talloriu). Trosatnlk
moga.h ostvariti sve do sada, Nazive c:e pre- je lrriao yla.st ®d troJicorn .&Atnika.
nijetj izvorno, potom 1!1, protumaciti. 4. VJJ(>rni tr&atnlk - vtsi opskrbni casnlk,
Docasnicld cino.t ·· opskrbnlk.
Docasnicki cinovi jesu! s. BoJnlk - major, z.apoViJedao bojnotn; ·
1. Desetlc - ifesetnik, deseta.t. 6. ViJorni bojnik - potpukovnik
2. 'IW!jsetl\c ...:. vodik, zapovtJed.ao tnma de- 1. Trobojnik - pu}.(ovnlk,
setinama. dakle vodu, · a. Vijoini. trobojnik - natpukovnik. Ctn iz~
a. Vij6rni trejseW: - opskrbnlk, opskfbni medu pukovnlka i generala.
<locasnik·(intendant). 9. Kostz - general-major.
10."V~li kostz - gen~ral-pukovnlk, inai:e za-
Casnicld cbiQ.i
~;. P&isitnik - potporucnlk, zapoVljedao povje<lt;ik sve hrvatske vojske. •

HRVATSKI VOJNIK
broj 24, 06. studenoga 1992. 59
 feljton

Nova zgrada Biblioteke u ulici Hrvatske bratske zajednice

~acionalna .'i sveucilisna biblioteka ( 1 )

HRVATSKIHRAM
KNJIGE
/ako nigdje nema sluibenog zapisa o osnivanju Biblioteke, smatra se
da ona zapravo datira od 1606. godine, kada su isusovci osnovali
svoju rezidenciju, a godinu dana poslije toga i javnu gimnaziju

Original »Judite« pise: BOiE SIMLESA

, Neprocjenjivo bogatstvo lezi pod krovom Nacionalne i sveucilisne bib6oteke. Tesko je spome-
vaka nacionalna biblioteka

5
nuti sve najvredniie, aij neka imena i datumi ne mogu.se preskocitl. Tu su pohranjena vrijedna djela i.
originali Marlia Marulica, Ljudellita Gaja, Rudera Boskovica, nasi najsta~ji rukopisi: »Vinodolski zsko- odraz je kulture i povijesti sa-
1 nt'kt, •Razvod istafski~. ,Glagolsld'misal«, original'~)udite•. Godinama je stvarana 1 obogacivana z\)ir-
mog naroda, zrcalo njegova du-
ka ogromne vrijednosti - Croatioa "" stotine tisuca svezaka k.njiga i dokumenata tiskanih na hrwt- ha i uma, Narod bez svoga [ezi-
.skome i na drugim jezlcima koji $e ticu Htvata i .hrvatske povije_sti. Tu je •pohranjeno« i 186 knjiga ka i svojih knjiga - narod je
tisl<anih uz 16. stoljecu, medu kojima i najstarijeiiskanodjelo hrvatskoga pisca >iOratio« {1474.) Niko- bez povijesti! Nije stoga cudo da
le Modruskog, pa najstariji casopis u Htvatskoj (•Agramer Zeftschrift« 1286.1, zatim partiture' »LJu· se svi narodi ponose svojim nacionalnim bi-
bav!.1 zlqbek i»Porina• V. Usinskoga•.. Tu su rukopisi Kopitara,'l<aradzica,Preserna, prvo izdanje. bliotekama. Nacionalna i sveucilisna bibli-
Cer-,imtesova~Don Kihota,, jedap od tri oajstarija casopisa na sllijetu »Acta eruditorum« od 1682.• oteka u Zagrebu po svojim vrijednostima i
godine ,~lje. . . · bogatstvu prva je na ovom dijelu Balkana,
poznata i priznata u Europi i svijetu kao [e-
dinstven hram kulture,

HRVATSKI VOJNIK
60 broj 24, 06. studenoga 1992.

U posljednje vrijeme dosta se pisalo o pre-
seljenju barem dijela knjiga i vrijednih povi-
jesnih dokumenata iz Nacionalne i sveucili-
sne biblioteke, gradnji nave zgrade, o staroj
i novoj lokaciji, velicini i funkcionalnosti
zgrade, strucnjacirna i kompjuterizaciji. ..
Nova zgrada vec je stavljena pod krov, mo-
derno veliko zdanje budi pozornost i divlje-
nje, ogromne staklene plohe simbolicno go-
vore o novim slapovima svjetla i duhovnog
bogatstva hrvatskog kulturnog i povijesnog
danas i sutra, a istodobno nas svi ti dogadaji
oko zdanja, knjiga i cjelokupnog kulturnog
blaga i nacionalnog bogatstva odvode u da-
leke godine podizanja temelja stare monu-
mentalne zgrade, na Marulicevom trgu. Ot-
krit cerno oitaocima bar djelic te bogate
knjige Iistajuc! stranice povijesnih dogadaja
i burnu proslost te iznimne kulturne ustano-
ve...
Iako nigdje nema sluzbenog zapisa o osni-
vanju Biblioteke, smatra se da ona zapravo
datira od 1606. godine, kada su isusovci
osnovali svoju rezidenciju, a godinu dana
poslije toga i javnu gimnaziju, pa nema sum-
nje da se tada morala -roditi- i pocetna
knjiznica koja je sluzila predavacima i daci-
ma. Vee 1612 godine rezidencija je pretvore-
na u kolegij - cvrsti temelji su udareni, ..
Pisati podrobnije o svim pojedinostima izi-
skivalo bi mnogo vise prostora nego sto nu-
de dva-tri nastavka naseg feljtona. pa cemo
rasvijetliti barem neke datume i povijesne
dogadaje.
Nacionalna i sveucilisna biblioteka
na Marulicevorn trgu
. Snimio: Alojz Borsic
broj 24, 06. stuclenoga 1992.
,eljton .
Prve,novine na hrvatakom
u tiskarsk6j prQdukciji (oe racunajuci kfijige) posebno mjesto med:u .blagotn« zauzimaju-no,-
vineJ Bibliotaka 1e stvorila najbogatlji ne ~ J;laCionalni fsmd nego i fond drugih naroda 1t
bivse Jugoslavlje. Tako u tom fundusu imamo prve. novine i)a htvatskom jetiku (zapr. .aw
•v,
aw d\Jojezio:
nom) •tvagli ~lmatln - U regio Dalmata~, koje su se pocele tiskati 1806. godine u Zadru. l>o krooo-
loglji 1zlazenja za ·njima dolaze »Serbskifa noviny« (s pocetkom izlaztmia od 1879. godirle), •• Agra-
mer Zeitung• iz 1820.. godine; ~LunaK fzab,vnl casopis)iz 1826. godirle, tatim Gajeve •Narodne no-,
vjne•, pooevsi od 1835. godine. Tu su j<lS I •lot$ Dalinatlnska,, Zadar 1844. godine4 dubrov¢ke
. . .• ~Rlrnemranza della. settimana« i »A.w-enlre (list slavenskih intelektualaca)koji su pooeli izlazhi 1848.1
t godlne te prvi stranacki fist u Hrvalskoi *Saborske novine«, takOtter iz 1848. godirle. Otada datira 1
p!V~ glasllo demo_krac1Je u Hrvatskoj~Stavenski jug« i tjednik ;.f>tijatelj pukat<, te prvi dom$Ci isl na
njetnael<om ~spctslavische leitu,ng« 18'19, ~ipe. olkada datil'<1 i dvojezicni slozbeni ll$t •l' -Osser;
vatore Dc1lmato«. . . ·
Krcelicev dar visine, tek je prednje krilo, predvideno za
radne prostorije radnika Biblioteke i Arhi-
.. .Treba svakako znati da je 1773. godine va Hrvatske, razdijeljeno u polupodrumske
ukinut Isusovacki red, time i zagrebacki ko- prostorije, prizemlje i prvi kat: prostor u
legij, a knjiznica je zaplijenjena. Tri godine ostala tri krila zgrade razdijeljen je u pet
poslije toga, u Zagrebu je osnovana tzv. aka- katova, tako da se prizemlie spremista nala.
demija znanosti, zapravo visa skola prava, zi na razini polupodrumskih prostorija
filozofije i teologije, a knjiznica 1776. godine prednjega dijela zgrade, a preostala cetir!
ulazi u sastav Akademije. Nazalost, zagre- kata spremista u visini prizernlja i prvoga
backa je Akademija morala uci · u .sastav kata prednjega dijela zgrade. Spremiste s
ugarske vise vrijednih knjiga i dokumenata ugradenim metalnim policama proracuna-
otpremljeno-ie u Pestu... I u tom crnom raz- no je na 500 000 svezaka. Prednja i straznja
doblju zabiljezeno je i svijetlih trenutaka: u strana zgrade spojene su zdanjem iznad ko-
skolsko] osnovi od 1777. godine pdreduje se jega se dize 28 metara visoka kupola. Sredi-
da knjiznica Akademije sluzi -javno] pora- snje zdanje dijeli unutarnji slobodni prostor
bi-, ali najprije mora zadovoljiti potrebe na dva krila a u njemu su: velika citaonica
profesora i daka. Upravo to i takvo izrazeno nadsvodena kupolom, Profesorska i tzv. Ma-
javno znacenje zagrebacke Akademije.i oce- la citaonica, prostorija za kataloge i presto-
kivanje da ce njena knjiznica sluziti javnoj rija za posudivanje knjiga... Cjelokupno
koristi, ponukali su zagrebackog kanonika i zdanje djeluje zaista monumentalno, cita-
povjesnicara Baltazara Adama Krceliea da onice i vestibul bogato su ukraseni slikama
1777. godine oporucno ostavi svoje -bolje i reljefirna hrvatskih umjetnika, a zgrada je
knjige i rukopise- Akademiji, obrazlazuci zasticena kao spomenik kulture.
· taj cin -okretaniem Akademije javnosti s vr-
snim uciteljima za odgoj mladezi domovine i Za ilustraciju navest cemo popisano sta-
dobrim i korisnim naucima i pesto je po- nje u Biblioteci 1965. godine, iz kojeg se vidi
znato da su knjige sredstvo nauka rnuzevi- da je zgrada vec tada bila pretijesna za sve ·
ma koji ce 1ednom obnasati javne sluzbe-. knjige i dokumente, iako su u pocetku grad-
Krcelicev dar ubraja se medu najvrednije nje tako velebnog zdanja mnogi prigovarali
darove knjiznici u cjelokupnoj povijesti, ka- da je to preveliko i preraskosno za Zagreb. ..
ko po velicini i vrijednosti, tako i po narnje-
ni, a bio je i svijetli putokaz mnogima da sli-
jede taj primjer ... U Biblioteci je te godine bilo 690 000 sveza-
S 'obzirorn na ogranicenie prostora. spo- ka knjiga (od toga 186 inkunabula), 110 000_
svezaka periodike, 4 809 rukopisa, vise od 5
menut valja da se dah ilirizma itekako osie- tisuca nota, gramofonskih ploca, 2 876 mi-
tio u i oko Biblioteke,a 1829. godine Ljudevit krofilmova, 6 952 zemljopisne i' ostale karte,
Gaj se vec bavio mislju o osnutku Drustva 4 800 grafika, 28 630 razglednica, nekoliko
prijatelja narodne izobrazenosti ilirske, a stotina tisuca plakata, letaka i slicne vrijed-
1836. godine Sabor odobrava utemeljenje ·
drustva, ali ono nije osnovano jer je izostala ne grade. Vee 1968. godine knjiinica je imala
vise od 900 000 svezaka knjiga, casopisa i no-
kraljeva privola. Ipak su ilirci 1838. godine vina bez duplikata i nekih drugih odvojenih
osnovali u Zagrebu citaonicu, jer -glavni va- zbirki. Te godine u Biblioteci je bilo 180 770
.
ros Zagreb jos nijedne obcinstvu otvorene citaca, posudeno je 49 655 svezaka, a ugovo-
knjiznice iii druge podobne prilike nema- rom od 1966. godine nalazila se tu i Metropo-
Pretijesni zidovi litana, a ona je te godine imala oko 56 000
svezaka (od toga 253 inkunabule, 197 kodek-
\noge zasigurno zanima sa, 225 rukopisa ... ).
M kada je sagradena -dana-
snta zgrada knjiznice na
Marulicevorn trgu? Podig-
nuta je 1911/1912. godine, a
vec sliiedece godine use-
ljena. Zgrada ima ·oblik pacetvorine, duga je
osamdesetak, a siroka 46 metara. Jednake je
Navedene brojke slikovito govore kako je
stvarnost brzo prerasla velebnu zgradu na
Marulicevom trgu, a u slijedecem nastavku
otkrit cemo barem dio onog najvrednijeg i
najzanimljivijeg sto se cuvalo i jos cuva u
tom hrvatskom hramu kulture. •
HRVATSKI VOJNIK
61
 kriialjka

I)?:?\} KLASKW. VRACATI STEZATI .ANTICKI VRSTA MffSi<I SIOWI..NA NE008RO- OOSTRA- NAPRAVE
::;,,~0/\::: FllMSKA U llVOT, SE, SAVI• NA OVU GRAD NE- LIKOVNIH HERO.,, NAPRAVA NAM.JEANA • • ZI.OBA. NJENJE, ZA VIJA.
:i::.~~.:.:: KOMEOUA OllVWA· JATI SE STRANU, OAL.B<O SPUT UMJE1NI. PRAOTAC JAKA I $AL.A, OPSEO ZAVIST U<LA,- NJE l!TA. I NAZIVI
~ JA~~A VATI O~A OVA>N:J %~,fil" KA,T~:P· TALI.JANA P~RNA NE[~P- NJANJE ~~~·

U3Ul<OVI
SPOJEVI
ulrvM
ORGANIZ·

;;1 I I I I I I I I I ~·
OSTAR- ,
JELILI
.:LIO
I I I ~
PtfJ..~

MAOAR. tE-
I I I I I
SVITANJA

tAK LJEZNICA
PRLIO.O ENO. OTOK
OSOBNA
ZAMJENCA
I I I I
MAI.ENO
IZETOVA ~
u IRSKOM

IMINJA. SI.OVENSKI
KNJA >J.P. KAAJ
¢OVJE1< PERZUSKA
U ORONJ- VOOENA
CIMA, ~
AfTAMA

lENABCZ
PONOSA
I KAFW<·
TERA,
- -
UGLJIK

I IOUOORAZ-1
OOBl.JE,
VIJEK,
VJEalOST
I I I I
'
OCENJE
SVECENIKA
ARIJA 1Z
AL.EKS-
PUZAVICA _ _ (MNOl.) . ORIJE
RIJEKA
UFRAN-
CUS,KOJ, PATKA
F'RITOK
SENE
VASTA
SUSRET, Tl~og:r:-
SRETN4.JE RADNIKA
JETl<At.

PANAMA I I

KARIKA-
1'.IRIST
REISINOER
I I •
I ~~;~
VRUEst l.JA.
tE, S1.E¢
EI..JE~TA-
VLO
(t.NOl.)

~=1
PAFLO
I
REOATa.J
I I =·
TAOPSKA

-
ZAKOSU

ZIEFF
ITAL.IJA I I ow., Ko.JI
POTitE.

I I
ANIMIRA

STARA
JAPAl"9<A
PAI.JES·
TOLNtCA

TVROI HRVATSKI
UETOPIS,
OOOISNJAK
I I I I I STAAi.Ji
NEOtE-
NJENI I
SI.OVA
ISPREO
-p• I 'O"
~EZOESET
~NUTA
(MNOl.)
TA.J.....AN:>
~ AL.UII.S
NUSKJ
MNERAL.,
LNGVIST,
IVN-4
JELA
"4U$KARc KORtN> CO RltE
OSOBINA SP RAM,
ONOO NASPR>M
Ko.JI SE <ll..UMAC I
PRETY.ARA, DRAMA.TIK
HINt
FRAN::USK MAI. TA
Zf'W\IJA UNOVIST, ISTI.J<A
VJESTNE J. J. MARIE LI

I
ATUA ARISTEJA
OOMILA <X»AILA

<lf..ASN<JE
PASA
I I I I I JEZII(
TAI.la.A
U WI.JI
MJESEC
I NASTAMSA
ZA STOKU,
OBOR
SVIBANJ
OOAS1.A-
lENSKO

(O::.euA) ~e:::
NOST

PAOPA-
OANJE
U VOOU,
MlJRTIC
I I I KOJE JE
KAOU
KRAVE
TOIIUCE

I I I I I I I
(MNOl.)

~!t~~
STANOVNI-, I o?~l
ALS.\l&<I

HRVATSKI VOJNIK
62 l>r'oj 24, 06. studenoga 1992.
 11,rbatskt Uojntk
u Jsrbabskoj btct · . · fob
A II .t d.\f.i.PS J1.