Broj 11, Godina II, 8.

Svibnja 1992, Zagreb, Cijena 100 HAD

HRVATSKI VOJNIK JE VITEZ POSTENJA I CASTI

Razgovor s msgr. Jurajom Jezerincom

RAZLIKOVNI POPIS VOJNIH NAZIVAKA

PRVA HRVATSKA SNAJPERSKA PUSKA EMM-992
SVE O TENKU ABRAMS M 1
VOJNA TEHNIKA
 HRVATSKI
~
VOJNIK- kaza10
8. Svibnia 1992

ustroj hrvatske vojske

Seminar o ratnom pravu ·. . . . . . . . . . 4

1•
Odgovorni urednik: Vojni sudovi - potreba vremena .. : ......••................. 5
brigadir Ivan Tolj Brigada u.napadu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Glavni urednik: Vasa ce zrtva biti olaksana .... · .... .'. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
pukovnik Krunoslav Matesic Branitelji Hrvatske u hrvatskoj diplomaciji . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . 9
lzvrini urednik: Sustavno zbrinjavanje branitelja domovine 10
Vidmir Raic
Likovni urednici:
Nenad Martic
Tihomir Bajtek
aktualnosti
Urednik fotografije: t)

Stanko Herceg
Ureduje kolegij uredniitva
Financije i marketing:
Gordan Bajtek
Adresa uredniitva:
Zvonimirova 12, Zagreb
Hrvatski je vojnik vitez postenja i casti
f
Razgovor s msgr. Jurajom Jezerincem · . . 11
Pobijediti iii umrijeti
Obljetnics urote Zrinsko-Frankopana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
lstrijani na llckorn ratistu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

Telefoni: Telefax:
467-562 451-852
467-092
vojna tehnika
Dlzajn »Hrvatskog
vojnlka« i dodatka
Tihomir Bajtek. Zrakoplov Pucara IA-58 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
Graflcko-tehnicko uredenje: EMM-992, prva hrvatska snajperska puska . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . 28
Graficko-tehnicka reda kcija Ciljnicki sustavi za nocno osmatranje 33
Hrvatska tiskara KTS
Tenk Abrams M1 35
Tlsak: Bestrzajna protuoklopna sredstva : 39
Hrvatska tiskara, Zagreb
PA puska M 82 Al : . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
Godlsnja pretplata 2400HRD
Dolar za tenk · 43
Sve promjene tiraze slati na Vjesnik
Tuzemna prodaja Slavonska avenija
I 4 tel. 341-256.
, Uptata pretptate na racun
TRGOSTAMPA 30101-601-32111
(s naznakom za •• Hrvatski Vojnik«) magazin
lnozemna pretplata: Zagrebacka
banka broj deviznog racuna:
30101-620-16-25731-3296911
(s naznakom za •Hrvatski Vojnik-) Dvije varijante springstinizma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
Cijene polugodisnje pretplate: Jazzeri za Hrvatsku .' , ·. •. . . . . . . 49
Njemacka 33 DEM. Austrija 234 ATS. Prljavi igraju prljavo . . . . . . . . . . . . . ~ . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
Kanada 26 CAD (avionom 48,90).
Australija 30 AUD (avionom 61,40). Vojnici divljeg zapada ·, ·. . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . 50
SAD 22 USO (avionom 41,60), Svi-
carska 28 CHF Nizozemska 37 Militaria , 51
NLG. Francuska '111 FRF, Svedska Hrabri hrvatski ratnici ·. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
125 SEK. Belgija 680 BEF. Danska
ILUSTAACIJA: Vl§ESLAV AAALICA
126 DKK. Velika Britanija 11 GBP,
Slovenija 500 SLT. ltalija 2470~ ITL
Rukopise i materijale ne vracamo Fotografiju na naslovnicl snimio Zeljko Hanich
HRVATSKI VOJNIK
1992
 ustroj hrvatske vojske ustroJ hrvatske voJske

SEMINAR 0 YOJNI SUDOYI•

RATNOM PRAW POTREBA YREMENA
Postivenje neeele humanitarnog prava pokazuje visoku
uljudbenu svijest hrvatskog vojnika
Krajem prosle godine, Uredbom predsjednika Republike,
Hrvatska je dobi/a. vojno sudstvo i tuiite/jstvo. To se

M
inistarstvo obrane Re-
publike Hrvatske i Hr -
vatska voiska organizi,
rali su zaledno s Medu.
narodnim komitetom
Crvenog krlia iz Zeneve seminar o
ratnom pravu, namijenjen visim casnt-
cima Hrvatske vojske. Seminar je odr-
ian od 21. do 23. travnia u Casniekom
centru u Zagrebu. Slicni jednodnevni
seminari bit ee odrzani i u Splitu, Kar -
lovcu i Osijeku.
Na pocetku rada seminara nazocnl-
ma su se obratill general Josip lgnac,
studenoga prosle godine pod pokrovi-
teljstvom Medunarodnog komiteta. Cr-
venog kriza, Hrvatska vojska je pre-
uzela sve obveze meduna.rodnog pra-
va, pa je stoga postivanie humanitar,
nog prava stvar reda i stege vojnika..
Zbog toga su kao polaznici prve grupe
alusatelja odabrani zapovjednici i oni
casnioi koji rade na obucavanju voini-
ka.
Cilj medunarodnog humanitarnog
prava je obuzdavanje ljudi u vodenju
rata, odnosno da se u ratu, ako je vec
pridrzava tih obveza i nacela, svakod
nevno se uvjeravamo.
Medutirn, uz velike napore i porno
Medunarodnog komiteta Crvenog kri
za. od pocetka rata je razmijenjeno tr
tlsuce hrvatskih zarobliemka, a postig
nut je i dogovor o prekidu sudskih pro
cesa koje je neprija.telj vodio protiv hr
vatskih vojnika.
G. Pierre-Andre Conod je nagiasio
izmedu osta.loga, da je odrzavanje ovo
seminara dokaz o svijesti Hrvatsk
vojske. Izrazio je zelju da poznavanj
medunarodnog ratnog prava ostan
desilo u vrijeme ratnog stanja i neposredne ugroienosti
neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske. Ubrzo
je svaka operativna zona Hrvatske vojske dobi/a vojni
sud. Zanimalo nas je sto i kako rade vojni sudovi. To je
bio povod za razgovor s lvanom Saricem, predsjednikom .-'.!!:
.111111
zagrebackog Vojnog suda. Ivan Saric, predsjednik zagrebackog
Vojnog suda
rema njegovom misljenju, jedan od stru obrane predloii imenovanje jos trojice lieu mjesta rjesava problem, jer se u nasim

general-bojnik dr. Ivo Prodan. te sef
delega.ciie Meduna.rodnog komiteta
Crvenog kriza Pierre-Andre Conod.
Seminar su vodili Thomas Bollinger,
kapetan svicarske vojske i Thomas
Rudin, strucniak za ratno pravo.
neizbjezan, u naJve6oj moguco] mjeri
sprije6e patnje ljudi. Cilj svakog rata
smio bi biti, po osnovnom nacelu
medunarodnog humanitarnog prava,
unistenle odnosno slabljenje vojne
snage neprijatelja.
samo teorija koja se neoe imati potre
be primjenjivliti u praksi, G. Conod j
kazao da se Medunarodni komitet Cr
venog kriza od pocetka rata na tlu Hr-
vatske iz prve ruke osvjedocio o stra-
daniima i patnjama pucanstva Hrvat,
P
g)avnih razloga osnivanja voinih sudaca Okruznog suda u vojne suce. Naime, vojnim sudovima postuje procedura po Za-
sudova je zelja da se predmeti iz oni imaju vise iskustva s tezim krivicnim konu o krivicnom postupku.
nJihove nadleznosti rjesavaju brze djelima kalrva ugl~wnom dolaze na zagre- Zagreba6kom Vojnom sudu podneseno je
sto dotada nije bilo rnoguce. Po- ba6ki Vojni sud. i dosta zahtjeva.za pckretanje istrage protiv
znato je, natme, da su civilni sudovi zatrpani zasad nedostupnih pocinitelja kojl su u bije-
poslom,a u posliednie vrijeme je bilo sve vi- a Ii ce osudeni do pravomo6nosti gu iii na. neprijateljskoi stra.ni na privreme-

D
Program seminara predstavlia po- Hrvatska vlast suraduje sa Meduna- ske, te da je zadovoljan uskom ' se krivicnih.djela koja su cinili predstavnici presu. de biti u pritvoru iii privre- no okupiranom teritoriju Hrvatske, a uglav-
cetak sirenia poznavania i prornicanja rodnim komitetom Crvenog kriza od plodnom suradnjorn Hrvatske i Komi- Hrvatske vojske sto je dodatno otezavalo . meno pusteni na slobodu, prema nom se radi o krivicnim djelima oruza.oe
postivanja naoela i pravila rneduna- pocetka domovinskog rata, naglasio je teta.. rad civilnih sudova, jer su takvi predmeti Saricevim rije¢ima.,ovisi o visini pobune. Protlv takvih se re.splsuje tjerallca,
rodnog humanitarnog prava za sve general-bojnik dr. lvo Prodan. Nasa U saopceniu za tisak Uprave za IPD morali imati prednost, kaze sudac Saric. izrecene kazne. Ali ve6ina ce, sasluse.vaju svjedoci i prikuplja.ju dokazi ka-
one koji bi mogli aktivno sudjelovati u vojska se u vodenju rata. prtdrzava receno je da Medunarodni komitet Cr- Vojni sudovi su. nastavlja on, nadlezni za najvjerojatnije, ostati u pritvoru kako ne bi ko bi pocinioci, cim budu dostupni hrvat-
neprijateljstvima. Na postivanja tih svih prihvacenih dokumenata i ako se venog kriza nastojt provesti program i krivicna djela ~oja cine vojne osobe kao i za ponovili krivicno djelo iii pobjegli poput Ar- skim organima vlasti, zavrsili na sudu. Kod
nacela obvezuje nas Memorandum o hrvatski vojnici o niih ogrijese. bivaju s bivsom jugoslavenskom vojskom. neke, Uredbom tocno propisana, krivicna kana. Prema Konvenciji o zamjeni za.roblje. toga je oajvise problema s dolaskom svjedo-
razumijevanju, potpisa.n u Zenevi '2:7. kaznjeni, Kako i koliko se neprijatelj M. K. djela koja cine civili: primjerice, za krivicna nika pcstoji i mogu6nost njihove za.mjene,a ka na raspravu jer ih je vecina na ratistu, a
djela protiv oruzanlh snaga i slicno, Tako- tko ce biti zamjenjen ovisi o Komisiji za _ dosta predmeta s podrucja koja-su na samoJ
der oni sude civilima.i za krivicna djela pro- razmjenu. liniji fronta. Ze. ve6inu krivicnih djela. vojni
tiv imovine, ako se radi o oruzju. streljivu iii Na sve presude Vojnog suda postoji mo- sudovi i tuziteljstva jos prikuplja.ju dokaze, a
eksplozivu za potrebe obrane, civilima koji gu6nost zalbe. Kod presuda koje je donio su- sve je vise i svjedoka koji su ocevici strasnih
OSNOVNA PRAVILA MEDUNARODNOG PAAVA rade u oruzanim snagama i krivicno djelo dac pojedinac o za.lbama odlucuje Okruzni zlocina pa znaju tko ih je pccinio. tako da 6e
ucine u 'Sluzbi. Sudenje ratnim zarobljenici- sud, a Vrhovni sud alro je presudu donijelo vojni sudovi imati sve vise posla, a posebno
PRIMJENJiVA U ORUZANIM SUKOBIMA ma za sva krivicna djela koja su ucinila kao suda6ko vijece sastavljeno od tri suca profe- ce se, ka.iu u zagrebackom vojnom tui.itelj-
ratni zarobljenici te za krivicna djela protiv sionalca., buduci da na Vojnom sudu nema stvu, paziti da neka.injeno ne promaknu .ve-
1. Osobama onesposobtjenim za borbu i onima koje izravno se mora stititi od bilo kakva nasilja iii odmazde. lmat ce pravo na covje¢nosti i medunarodnog prava te jos ne- sudaca porotnika. Na presude Vrhovnog su- llke ribe«. To se odnosi na neke tzv. progna-
ne sudjeluju u neprijateljstvima treba postivati zivot kao i njihov dopisivanje s obiteljima i na primanje pornocl, · ka, takoder su nadlezni vojni sudovi. da nema zalbi pa postoji jedino mogucnost nike. za koje se zna da su bili na drugoj stra-
fizicki i moralni integritet. U svim okolnostima treba ih zastititi i s 5. Svatko ima pravo na osnovna sudska jamstva. Nikoga se ne- Dosad je zagreba6ki Vojni sud dobio 142 trazenja pomilovanja. ni. ali se zbog trenutnog nedostatka dokaza
njima postupati humano, ne praveci nikakve razlike. ce smatrati odgovornim za cin koji nije poelnio. Nitko ne smije biti predmeta kod kojih je tek pocela istraga i 94 Postoji Ii mogu6nost preklapanja vojnib i pokusave.ju vratiti s laznim e.Jibijem.
izlozen tjelesnim iii dusevnim mukama, tjelesnim kaznama iii okrut- krivicnih kod kojih je istraga zavrsila i pcd- cMlnih sudova., te mogu Ii se vojni sudovi
2. Zabranjeno je ubiti iii ozlijediti neprijatelja koji se predao iii nim ponizavajucim postupcima. nesena optui.nica iii optuzni prijedlog od ce- usporediti s nekadasnjim, iii s nekom vr - Puno ce posla vojna tui.ilastva i sudovi
je nesposoban za borbu. 6. Sukobljene strane i ctanovi njihovihoruzanih snaga nemaju ga Je dqsad rjeseno oko 20 takvih predmeta. stom prijekog suda? - upitali smo Ivana imati i u Hrvatskoj voJsci, gdje ce energicno
neoyraniceno pravo da biraju metode i sredstva ratovanja. Zabra- Pritom valja napomenuti da, prema Sarice- Sarica. Prema. njegovim rijecima, Jasno su sprijecavati i ka.inje.vati kra.de. napade na
3. Ranjenike i bolesnike treba sakupiti i za njih se pobrinutiona njeno je ·upotrebljavati orufje iii ratne metode koje izazivaju ne- vim rijecima.,Vojni sud rjesava samo krivie- odvojene nadleznosti vojnih i civilnih sudo- civile, ostecivanje imovine. napustanje pclo-
strana u sukobu u cijoj se ovlasti nalaze. Zastita takoder obuhvaca potrebne gubitke i prekomjerne patnje. ne predmete dok prekrsajne rjesavaju ovla- . va pa nema mogucnosti prekle.pe.njakao sto zaja., neode.zivanje na vojne pozive i slicna
medicinsko osoblje, ustanove, prijevoz i materijal.Zastitni znak er- 7. Sukobljene strane moraju uvijek razlikovaf civilno pucan- steni.casnici u briga.dama. U natoc tome za- se ni sada.snji vojni sudovi ne mogu uspore- krivicna. djela. Na vojnim sudovima 6e, pre-
venog kriza iii crvenog polumjeseca znak je takve zastite i mora stvo od borca kako bi se postedjele civilne osobe i imovina. Niti grebacki je Vojni sud. kao i ostali, zatrpan divati s bivsima. Oni su sudili po posebnim ma najavama, zavrsiti i ratni profiteri, kao i
se postivati. civilno pucanstvo kao takvo, niti civilne osobe ne smiju biti pred- Poslom. Kako ga ooekuje jos vise posla, nJe- zakonima. i drugacije su bili organizirani pa osobe koje su nasilno i neovlasteno uselje.-
4. Zarobljenim borcima i civilima u ovtasti suparnicke strane metom napadaja. Napadaji se smiju usmjeravati iskljucivona vo]- gov je predsjednik, uz pcstojeca cetiri suca, je, primjerice. visi oficir mogao ne.rediti ni- vale u tude stanove. Sve to dokazuje da jos
treba postivati zivot, dostojanstvo, osobna prava i uvjerenja. Njih ne ciljeve. koji su prema vojnoj obvezi s Opcinskog zem ca.k i kalro oe presuditi sto je kod nas dosta dugo ne6e prestati potreba za vojnim
Privremeno preba6eni u Vojni sud, od Mini- nemoguce. Takoder, dodaje Saric, nije mo- sudovima.
\
starstva pravosuda, vec zatra.iio da mini- guca ni usporedoa s prijekim sudom koji na iEWKO BUKSA
HRV.ATSKI VOJNIK
HRV.ATSKI VOJNIK
4 1992 s
 ustroj hrvatske vojske
BRIGADA U
NAPADU
Pripadnici 148. brigade
Hrvatske vojske izveli su
tekticku vojnu vjeibu s
forsiranjem vodene prepreke.
tmula grmllavina topnickih
anata i mitra.ljeski rafali na-
sili su tog iutra uobtcaieni
ir malog moslavackog sela,
nostvo vojnike., u maskirnim
odorama Hrvatske vojske, pod
punom ratnom opremom, koji su se
kretali. u pravcu obl.iinje riectce, iza-
zvalo je nedoumicu mtestane .•• $to se
to dogada?« - pita.Ii su se oni zbunie-
no. Zar je rat stigao i u njihov miran
kra.j? No hrva.tski ih vojnici umiruiu i
sa smrleskom objasnjava.ju da se radi
o vojnoj vjezbi.
I zaista toga su dana pripadnici 148.
brigade Hrvatske vojske odrzavali vje-
zbu oragade u napadu torsiranjem vo-
dene prepreke. To je bila prva takva
vjezba Hrvatske vojske. Zapovjednik
148. brigade, gospodin Tomlslav Jan-
tot, ooijemo Je vjezbu vrio usptesnom, lom, inaee sveucilisnim profesorom,
Ostvareni su planiranl zadaci, a najva- dozna.jemo nesto o povijesti brigade. U
zniji dio vjezbe. forsiranje rijeke, izve. jesen prosle godine u zagrebackom
den je na Inace neuobicaien nacin, Na- naselju Trnje formirana le 148. briga.da
ime, u tu operaciju su ukljucene i Jedi-
nice kojs'planom nisu bile predvidene
za prijelaz prekb rijeke. Naravno, nije
se radilo o gresci, vec o simuliranju
stvarnih i nepredvidivih uvjeta koji se
pojavljuju u ratu. Istog su dana pripad-
nici 148. brigade polozili svecanu pri-
segu u nazocnosti genera.la zbora
Martina $pegelja.
,USKRS NA VNRVATSKIM
RATISTIMA
skrsn]! po~edjeljak 1992. godine.
U Posjecuiemo boroe na banij-
skom ratistu. Na putu do prvih
borbenih linija misli nam se
vracaju godinu dana unazad
Plitvicka jezera.. prvi sukob i pr-
va zrtva domovinskog rata.. ..
Godinu dana kasnlle, kada su se tamni
obla.ci rata nadvili nad cijelom Hrvatskom.
kada Hrvatska oplakuje svoje poginule, ra-
njene i prognane, deseci tisuea boraca pro-
slavilo je Uskrs na borbenim polozaiima, Ri-
jetke crkve, duz linije ratista, koje su ostale
neostecene, organizirale su Uskrsnje slavlje
za svoje borce, Tako su i pripadnici 100. bri-
gade Hrvatske vojske docekali svoj prvi, a
vjeruju i posljednji, ratoi Uskrs. Darezljivi
domactnt darovali su vojnicima tridesetak
HRVATSKI VOJNIK
8
I Kroz razgovor s gospodinorn Janto-
Hrvatske vojske. Zovu je i · Trnjanska
iako u svom sastavu Ima boraca iz ci.
jelog Zagreba. Borbeni put, brigada je
zapocela drzaniem obrambenih polo-
zaja uz rijeku Kupu, od Pisarovine do
Lijevih Stefanki. Bila je napedana od
strane okupatorske voJslte. i cetnika,
ali je i uzvracala vatru. lf,nisteni tenk,
bunker i mitraljesko gnij~zdo na.jbolji
sunk! i nekoliko · stotina jaja. Sva hrana,
ukljucujuci i odojka kupljenog vlastitim do-
prinosom, posvecena le u obliznjoj crkvi.
Borcima Sisecko-bamjskog podrucja, obra-
tio se Uskrsnjom porukom i cestitkom i uzo-
riti gospodin Kardinal Franjo Kuharic. U
poruci, izmedu ostalog, on porueuie. -Svim
braniteljlma na vasem i drugim bojistima
diljem Hrvatske cesdtam i zeltm sretan
Uskrs. Uskrs se slavi u dusi, Kad prijete na-
silje i smrt, .u Uskrsu otkrivamo svjetlost i
nadu. Veliki petak nije zadnja rijec. To je
Uskrs. On je novi pooetak, novi zivot i nova
stoboda,«
lstog su dana postroibe 120. 161. i 162. bri-
gade Hrvatske vojske, kao i postrojba Mje-
sovitog topnickog divizlona, polozile sveca-
nu prisegu. U nazocnosti zapovjednika bri-
ustroJ hrvatske voJske
su pokazatelji njene uspiesnosti, Kra.-
jem sijecnja 1992. godine brigada na-
sta.vlja borbeni put na podrucju Mosla.-
vine.
Una.toe krhkorn primirju i kratko.
tra.jnom predahu, rat jos trafe. Vrsi se
svakodnevna obuka, ali !takttcki opse-
znije vjezbe. Posljednjih tjedana, u
okviru OG Sisak. borci brigade zapo-
sjedaju vlastitu zonu odgovornosti. Ia-
ko je primirle. pale su i prve zrtve.
•Brigada je Izvrsila disciplinirano i
sutljivo dobiveni borbeni zadatak, bez
javne prezentacije«, naglasava njen za-
povtednik. Tijekom boravka. na. svim
podrucjima svog djelova.nja., uspostav-
ljen je izuzetno korekta.n odnos spram
lokalnog pucanstva i civilnih vlasti,
Jedna od glavnih odlika brigade, koju
ponosno istice gospociln Jantol, je dis-
ciplina i samozata.jnost. Zanimljiv je
podatak da u briga.di ima i relativno
visok postotak Srba. od kojih se pojedi-
ni lsticu na zapoviednicktm duznosti-
ma.
Poznato je da je veliki broj hrvatskih
intelektualaca dobrovolino uzeo oruzie
u ruke i otisao u borbu. Ipak zanima
nas kako se sveuctlisnt profesor snala-
zi na zapovjednickoj duznosti Hrvat-
ske vojske. Prema. osobnom uvjerenju i
iskustvu gospodina Jantola, nema sup-
rotnosti izmedu civilnog i voinog pozi-
va, -Puska koja za.mjerijuje olovku ima
puno ettcko opravdanje. Hrvatska je
zrtva agresije i ovo je opravdani rat. Ja
sam samo dobrovoljac koji, kada je to
moguce, uredno obavlia obveze profe-'
sora Fakulteta polittcklh zna.nosti u
Zagrebu-, kaze dr. Jantol..
SINISA. HALUZAN
gada OG Sisak i Banija, Qakon svecane
prisege, u crkvi Svete Marije Magdalene
odrza.no je svecano euharistijsko slavlje ko-
je je predvodio pomocni biskup za.grebacki,
preuzviseni gospodin Juraj Jezerinac.
S. H.
1992
VASA Ci -TVA
BITI OLAKSANA ·
U Zagrebu je osnovan $avez hrvatskih vojnih invalida
, domovinskog rats
I
kupina vojnih invalid& domovin-
S
skog rata koja se lije¢i i rehabilit.i-
ra u jednom od zagrebackih medi-
cinskih centara pokrenula je akci-
ju osnivanja. vla.stite organizacije.
Nakon priprema odrzana je 25.
travnja u Domu Hrvatske vojske osnivacka
skupstina.. kojoj su pored oko oetiri stotine
utemeljitelja bili nazo¢ni predstavnicl vlasti.
te politickog i drustvenog zivota Hrvatske.
Kao izaslanik predsjednika Republike dr.
FranJe Tudmana prenosim vam njegove po-
zdrave i obecanja dace uciniti sve kao pred-
sjednik i kao ¢ovjek da va.sa irtva bude
olaksana i da se sto prije uk1Ju¢ite u norma-
lan ztvot. rekao je mtnistar obrane Republi-
ke Hrvatske Golko Su!ilak. Ministarstvo
obrane, Vlad.a i hrvatskl narod. nastavio je
ministar Susak. 'u<'.:init ¢e sve da vas dopri-
nos borbi za slobodu domovine bude plaoen
ne samo mat.erijalno nego i nasom ljubavi
Dajte oam zaduzeoja..trazit.e sve sto trebate
da sebi olaksate zivot. zaklju¢io je g. $usak.
Dragi borci. obratio se nazo¢nima general
Zbora Antun Tus,vi ste sebe utkall u iz.grad-
nju slobodne i nezav:lsne Hrvatske i tesko je
prone.ti prave rijeci zahvalnosti koje smo
vam duzni uputiti. U ime Glavnog stoz.era
hrvatske vojske obecavam da cemo uciniti
sve sto mozemo da vam svima omogucimo
potpuno ukljuoenje u zivot.
Pomo¢nik ministra unutarnjih poslova
Republike Hrvatske Zellko Tomljanovi¢
podsjetio je da je vecina vojnika zapo6ela
borbu za oslobodenje u sastavu postrojbi
MUP-a.U ime svih pripadnika policije izra.-
zio je zahvalnost svima koji su stradali i na..
glasio da se policija trudila uvijek biti s voj-
skom pa tako i danas ostaJu s onima koji su
stradali.
Saborska zastupnica gda Gordana Turl¢
obratila se hrvatskim vojnicima koji su
strada.li posebno toplo i nadahnuto: •Ako
vas katkada. uhvati malodusje, nemojte do.
pustit.l da vas shrva. Sjetite se da vas Je Bog
dao za ovu povijesnu ulogu. Vi ste poruka
B0z1a.. na.dahou6e za. djecu, vi ste suze hrvat-
skih majki. Svojom zrtvom st.a.viii ste potpis
na povelju hrvatske drtavnosti.• · New Yorka darovao je u ime ta.mo osnova.
Jos Je mnogo gostiJu uputilo stradalim voj-
nicima iskrene rijeci za.hvale,Jjubavi i ohra.-
brenja, te obecanja za pomoc u uklju¢iva.nju
u iivot.
Skupstina je nakon pozdravnih govora ·
nastavila s radnim dijelom. Usvojena su
Pre.vile. po kojima je ova otganizacija slu-
zbeno dobila ime, Savez hrvatskih vojnih in-
valida domovinskog rata.. odnosno kraoe
HVIDR-a.To je dobrovoljna i izvanstrana.c-
. HRVATSKI VOJNIK
7
ka organizaclla.. ¢iii znak ce biti stilizirana
invalidska kollca prekrl.zena automatskom
puskom na kojoj je drzavni grb Hrvatske.
Zadacl saveza. •
Zada.cl organizacije hrvatskih vojnih in-
valida su,
. - za.stita i zakonska regulacija. socijalne 1
pravne za.stite,
- sudjelovanje u radu drzavne komisije
za pronalazenje i kaznjavanje ratnih zlo¢i-
naca.. zlo¢ina i ratnih profitera.
- kona¢no oslobadanje svih okupiranih
terioorija drzave Hrvatske,
- u¢yrs6ivanje i obrana hrvatske drza.ve
postivanjem ustavnosti i zakonitosti,
- predlaganje unapredenja. u casnike i
do¢asnike svih ¢1anova HVIDR-a koji su to
zasluzili,
- osiguranje uvjeta za reprofesionaliza-
ciju 1 prikladno zaposljavanje.
- zastuplJenost u drt.avnlm organima..
- osiguranje uvjeta za aktivno sudjelova-
nJe u svim vidovima drustvenog i politi¢kog
zivota.
- promicanje tjelesne kulture (sport i re-
krea.cija.) sa ciljem unapredenja opce spo-
sobnosti inva.Jida., te ·
- pruzanje stru¢ne i druge pomoci pod-
ruznicama HVIDR-a.
Najvise tijelo HVIDR-aje Sabor, kojeg ci-
ne delega.tipodruznioe koje ce biti osnovane
u opcinama.. odnosno zupaniJama. ovisno o
broju ¢le.nova.. Zadata.k Izvrsnog odbora..koji
broji 21 clana. je predlaganje i provodenje
programa i plane. rad.a. Predsjednistvo. koje
se sastoji od predsjednika i dva dopredsjed-
nika, je operativno-kolegijalni organ. Jedini
profesionalac u ovom Savezu bit ¢e za sad.a
tajnik. dok ce svi ostali raditi volonterski.
Sjedi(;teSaveza bit ce u Galovi6evoj10 u Za-
grebu. prostoru koji je za potrebe organiZ&-
clje uredilo 1 opremilo Minista.rstvo obrane.
HVlDR-a 6e ostvarivati prihode od clana.-
rine, darova, legata.. dobrovoljnih priloga i
drugih iZvora. U sklopu prostora u Galovi<'.:e-
voj bit ce ostvaren manji ugostiteljski objekt
koji 6e donositi Savezu prihod.
Po¢etna sredstva. Savez je vec dobio i to
na samoj Skupstini. Ortoped dr. Dobrovi¢ iz
nog fonda za porno<'.: ratnim vojnim invalidi-
ma. kojima su potrebne proteze ttsucu ame-
ri<'.:kih dolara. HVIDR-a je i prije svog slu-
zbenog osnivanja.,na. Veliki Peta.k, doblla od
radnika ,Montmontaze• u Njema.ckoj eek
oa 10.000 DEM
Nakon radnog dijela Sabora za sve nazoe-
ne je odrzan zabavni program.
MIRJANA KURETIC
 reportaia U· iariitu

BRANITEUI HRVATSKE
U HRVAISKOJ DIPLOMACIJI
U stvaranju hrvatske driave mnogo
je novih poslova koji se moraju obaviti.
Jedan od njih Je stvaranje dlplomatske
sluzbe koja ce u inozemstvu predstav-
ljati nasu driaw. Koga odabrati na te
vrlo osjetljive i vaine poslove i kakvi to
kadrovi moraju biti upitali smo za si·
gurno najkompetentniju osobu - po·
mocnika ministra in02emnih poslova
203 MM· ZA HRYATSKU dr. Miomira tuzula.
r. Miomir Zuzul idealnog
odlucttt na. kompromis iZmedu na.sih
stvarnih mogucnosti i potreba.. To zna·
61 da ne6e biti striktnih diferencija.cija
u peslovima. Za.jednicko i na.jvaznije
bit 6e za sve koji 6e ra.diti: predstavlJa·
nje Hrvatske.
Na.sa diplematska. predstavnistva
imaju dvostruku funkciju. Ona pred·
sta.vlja.ju Hrva.tsku kao sa.mostalnu
drzavu u svijetu, as druge strane i na-
se ljude koji zive u tim temljama.
cija.ma. i potencijalima. pokazuju da
mogu nauciti taj posao. Poslovi u dip·
lomatskim predsta.vnistvima su poslo-
vi koji se takoder mogu na.uciti, iako su
mozda nesto atraktivniji i slozeniji.
I ljudi koji su sudjelova.li u domovin·
skom ratu, bile na prvoj lin1Ji bojista Hi
su djelovali na mnogim poslovima u
pozadini, ima.ju priliku i ·pravo javiti se
za obavljanje poslova. u konzula.mim
sluzba.ma. Domovinski rat bie je prili-
ka ne sa.mo da. se iskaze domoljublje,

Hrvatski SU topnici vrlo brzo ovlaaali feskim da/ekometnim

»Iako smo prlje nekollko mjesecl o ova-

kvom oruiju mogU samo sanjat~ ubno smo
se tollko uvjeibaU da gadamo puno bolje od
protivnlka kojl ga lmaju vec godlnama.,
kazu nasl topnlcl koje smo posjetlU na va-
trenom poloiaju haubica promjera 203 mi-
Umetra. Nakon visecijevnog raketnog ba-
caca »Orkan• to je oruzje s najveclm kali-
brom na clJelom hrvatskom ratlstu.
orudima
tistima po Hrvatskoj, a posebno su dobre
uspjehe postigli na boiistima oko Karlovca
Cesto mijenjaju vatrene poloia.je kako ih ne
bi otkrilo neprijateljsko zrakoplovstvo iii
topnistvo, Ali, da su sanse ze to Ionako mini-
malne uvjerili smo se i sami jer smo dolaze-
ci na vatreni poloza] unatoc vellcin! haubica
tek u posljednjem trenutku primijetili da
smo vec stigl; Ogromne haubice su. naime,
vrlo. vjesto ukopane i maskirane granama i
zeleojem pa se i iz blizine vide same vrhovi
kosti pa najoes6e samo iz sigurne udaljeno-
sti tuku po vec srusenim sellma, Jer, elm
pridu blize, nasim topnicima treba svega ne-
koliko minuta da otvore vatru A, gdje padne
granata od 203 milimetra tu vise ni trava ne
rastek - ka.zu po_n~s~o._ . .
Da su spremni za oajiesce bitke. dokazuju
i dobro skriveni broint projektili i jaka vozi-
la pomocu kojih vrlo brzo mogu haubice
prebaciti na sljedeci vatreni poloza], -Jos
prije posljednjeg primirja, bUi smo spremni
D hrvatskeg diploma.tu pred·
stavlja. kae oovjeka keji pe-
sjeduje visoki stupanj op6e
kulture i ep6e inteligencije,
dobro 0brazevanog koji odlicno pozna·
Je vlastitu drzavu, njenu pov1Jest, civili·
zaciju i kulturu te da. se zna. pona.sa.ti u
na.jra.zlicitijim situa.cija.ma.. Osoba. koja.
6e obavljati taj posao mora poznavati i
svjetsku kulturu, svjetsku povijest i Ci·
vilizaciJu, politicke odnose i u svakom
slucaju mora poznavati svjetske jeZike.
Nase ambasade, odnosno konzulama.
predsta.vtJ.istva, bit 6e ma.la jer smo se
U opredjeljenju da ti se odluciti za
zaposljava.nje onih koji su taj posa.o ra-
nije oba.vljali pa. ga prema tome znaju,
iii za ljude koji ce raditi na. novi nacin,
a trenutno to ne znaju, odluceno je da.
budu nevi kadrevt. Ja.vlja.ju se kao kan-
dida.ti i ljudi koji su nekada radili u Ju·
gesla.venskim diploma.tskim predsta.v·.
nistvima i medu njima. se nade malo
onih koji su svojom a.ktivnos6u i nekim
osobina.ma koje se traze, zasluzili da.
im se pruzi sansa da. sUcan posao
obavljaju i za Hrvatsku. Inace, u obzir
dola.ze ljudi koji po svojim predispozi·
koje se postavlja kao Jedan od uvjeta
(kao uostalom u svim drzavama. svtje-
ta), nego i prilika i izazov za dobrovol-
Jce da. se dokazu na necem sasvim no-
vom, sto nikada nisu radili. Bez obzira
sto Je diplomatska sluzba sasvim druk-
cija od ratne djelatnosti, sigurno ima.
ljudi koji bi se jedna.ko dobro sna.sli u
toj vrsti posla.. Naravno da. bi takvi
kandidati merali posjedova.U sve one
znaca.jke i znanja. koja. su postavljena u
Minista.rstvu inozemnih peslova..
M.K.

0
kakvom se oruzju radi dovoljno
govore podaci da je svake. od
tih impozantnih i zastrasujucih
haubica koje je bivsa JNA jos
pedesetih godina dobila od
Amerikanaca teska 17 tona. Iz ojibove cijevi
na udalienost od 17,6 kilometara bez proble-
ma izlijecu 90 kilograma teskl projektili koje
cijevi dok ih je iz meto vece udalienosti goto.
vo nemoguce primiietiti, Zato ih neprijatelj,
unatoc broinih zrakoplovnih izvidania, za-
sad nije otkrio pa su oko njih oa tom vatrs-
nom polozaiu samo ponekad padale zalutale
granate.
krenuti prema jugu u oslobadanie Banije i
ostalih privremeno okupiranlh djelova Hr-
vatske-, dodaje Bozidar. Ali ukoliko to ne
uspije mirovnim snagama Ujedinjenih na-
roda spremni su da kada god to bude treba-
lo krenu u lzgon neprijatelja. Domet nnho-
vog oruzia je toliki da vec sad, bez problema,
mogu s,nekih vatrenih polozaia, po potrebi,

mnogi s razlogom usporeduju cak i s avt-
onskim bombama. Nije ni cudo, kada se zna
da im je ubojito djelovanje 60 metara u krug.
Strucnjaci kazu da suvremenije haubice
manjeg kalibra s maksimalnim barutnim
punjenjem imaju i veei domet all su zato nji-
hove granate puno manje razoroije.
Rijeci nasih topnika o njihovoj preciznosti
potvrdio nam je zapovjedni!(Bozidar. doka-
zujuci to podacime. o brojnim unistenlm ne-
prijateljskim vozilima, bunkerima, skladisti-
ma municije i zaustavljenim neprijateljskim
napadima, »Za nas se, zaista, mote reci mi
gadamo. a ne sarno pucamo, pa gdje padne,
kao sto to nerijetko rade oni s druge stra-
ne-, kaze Bozidar. Jasno je koliko pomoc i
preciznost takvih topnika ulijeva pouzdanje
i sigurnost ostalim borcima.
Njegova postrojba vec je mjesecima na ra-
H
aubicama su se -opskrbili- u
· preuzetim vojarnama bivse
JNA, a kako nije bilo vremena
za mirnu obuku organizirali su
je na frontu - u pauzama tzme-
du dvije bitke, Unatoc tome i cinjenici da su
lafeti [snoge- haubice) teski nekoliko tona,
nije bilo ozliiedenih, napominje zapovjednik
koji se i ranije u rezervi bivse JNA -druzio-
s takvim haubicama, Ubrzo su nabavili ta.
blice gadanja i dva mala Toshibina kompju-
tora za izracunavanje koordinata za paJjbu
sto je neprijatelj brzo osjetio nakon sto su
ubojiti projektili Iznenada pocelt padati po
njihovim polozaiima na prvoj liniji fronte.
U pocetku su neprijatelji bili iznenadeni.
jer nisu znali da Hrvatska vojska Ima takvo
ubojito oruzje, all sada i te kako vode brigu
o nasim haubicama, Utjerale su im strah u
gadati neka od glavnih neprije.teljskih upo-
riste, kao sto su Petrinja, Glina, Knin i osta-
la.
Preko zime nismo imali skoro nikakvih
problems zahvaljujuci i velikoi pomoci okol-
nih miestana koji su nam osiguravali sve
potrebno, od smjestaja u njihovim kucama i
vikendicame. do motornih pila i ostalog pot-
rebnog alase, pricaju nam topnici, Marlo 11
II, Kreso, Linclna, Doni, Vinko, Tasmanac,
Dino, Tata, Big Zac, Zeljko I ostall. Zapov-
jednik im je iniinjer telekomunikacija, a u
postrojbi imaju i fotoreportera, tehnologa,
radnika, programera, konobara pa 6ak i
jedoog buregdziju Albanca, koji ih nerijetko.
zahvaljujuci rodbinskoj i priiatelisko] pomo-
_ci. opskrbljuje i svjezim burecima.
ZEWKO BUKSA

HRVATSKI VOJNIK HRVATSKI VOJNIK

8 1992
•

SUSTAYNO ZBRI.NJAYANJE
BRANITEUA DOMOYINE
Hrvatska priprema meduresorni projekt
radne socijalizacije nezaposlenih
pripadnika Hrvatske vojske
qelovita organize.cijaprihvets; smjestaja,
zbrinje. venje; retiebiliteciie. osposoblje.ve.-
ai« i ze.posljavanjanezsposlenit: pripedntks:
Hrvetske vojske nekon demobtltzecije, te
renteaike - invalids domoviaskog rete. bi-
la je teme sestenke ne. rezini rezltcitib' mi-
nistsrstevs; odrzeaog 22. trevnje u Minis.
terstvu obrene, koje te koordinetor ovog po-
sle.
N
acelnik Personalne uprave
Hrvatske vojske pukovnik Miso
Munivrana i dr. Vlado Kolesa,.
rte, voditelj projekta tnformtra-
li su nazocne o ostvarenju dogo-
vora i za.kJjutaka koji su u nesto uzern sas-
tavu usvojeni poeetkom ozujka ove godine.
U vrlo aktualno riesavanie problema za-
posljavanja demobiliziranih pripadnika
Hrvatske vojske i onih koji su iz dornovin-
skog rata izasli kao invalid! ukljucena su go-
tovo sva ministarstva., te velik broj ustano-
va. institucija, odjela, strucniake i grupa.
Konstatirano je da. je mnogo od dogovoreno-
ga krenulo u operaclonalizeciiu ali da treba
aktivnostt usmjertti u vecoj mjeri na tnvali-
de koji su zavrsili rehabilita.ciju i koje sada
treba zortnjavati ukoliko se nemaju kamo
vra.titi i zaposlja.vati ih. Istovremeno treba
brinuti i o njihovim obiteljima.
Sto se tice demobiliziranih vojnika. koje
takoder obuhvaca ovaj program, i o njima
se istovremeno vodi briga, posebice o om-
ma koji nemaju zaposlenja a niti smjestaja,
Nakon izlaganja. predstavnika dvanaest
ministarstava te razlicitih ustanova. prihva;
6eni su konkretni zakhucct i zaduzenia, Mi-
prava voJnlka
nlstarstvo obrane i Mimstarstvo rada, socl-
[alne skrbi i obitelji osiguravaju privremeni
smieste] za one ranjenike odnosno invalide
koiima je zavrsen medicinski tretman u bol-
nici iii ljecilistu a nemalu osigura.n smjestaj.
Za nuh 6e biti osigurana skrb za vrijeme
privremenog smjestaia,
Obrazovne ustanove i centri za. profesio-
nalnu reha.bilitaciju obavljat ce dokvalifika-
ciju i prekvalifikaciju, te osposobljavanie in.
valida, prije cega ce zdravstvene komisije
ocijeniti ojiho'vu preostalu radnu sposob-
nost, Zavod za zaposl)a.vanje vec je zapoceo
profesiooalnu priprernu demobihztranth
vojnika i profesionalnu rehabilitaciju tnva-
lida domovinskog rata, Za ta] posao [e ost.
gurao kadrove i matertialna sredstva.. No,
potfebna je Izrada azurnth kadrovskih po.
treba na razim Hrvatske i na regionalnim
razmama,
0
stm kvotnog za.posljavanja in-
valids. uvest ce se olaksice za
zaposlja.vanje invalida za one
gospodarske i druge subjekte
koji ee ih zaposllavat! i to
kroz povolinlie kredite te porezne i carinske
olakstce dok ee za one koji neee htjeti zapos-
ljavati invalide prtmlenilvati restriktivne
mjere. Na sastanku se culo kako su se mno-
gi obrtnici Izjasntlt za zaposliavanie Invali-
da dok u [avnim podueectme je to u manjoj
mjeri izrazeno.
Glede zaposliavanja ove oble skupine po-
trebno [e utvrditi kadrovske potrebe na raz-
Ini cijele Hrvatske i na razini regtla, No. to
HRVATSKI VOJNIK
10
se moze samo na osnovi programa gosp
da.rskog razvitka i obnove, koji takoder j
nisu izradeni.
U programima povratka prognanika m
ra se predvidjeti i razraditi dinamika p
vratka invahda domovinskog rata vod
pri tome racuna i o nlihovom smjestaju i
posljavaniu,
Svi invalidi domovinskog rata moral
imati jedinstven tretman, jednaka prava
[ednake mogucnosti lijecenja i profesion
ne rebabilitacije, bez obztra da Ii se radi
pripadnicima Hrvatske volske, Minista
stva unutrasnjth poslova ili ostalim gradan
ma.
Sva sredstva za prof'esionalnu rehabilt
ciju i zaposljavanje invalida trebala bi se k
ristiti tz [edinstvenoga fonda koji 6e solida
no podupirati Republika Hrvatska, Svi r,
njenici - pripadnici Hrva.tske vojske treti
raju se kao pripadnici Hrvatske vojske. sv
dok ne budu profeslonalno osposobljeni
. zaposlent, predlaze Ministarstvo obran
koje ce i nadalje brinuti o cjelokupnom tij
ku rehabilitacije i resocijalizacije.
Postoji velik bro] problerna koji se javljaj
u prakst zbog mnostva zakonskih propi
koji se odnose na prava invalids. domovi
skog rata, Stoge. je dogovoreno da se odm
formira. grupa pravnih strucnlaka - eksp
rata koja bi izucila. sve za.konske propise
suradivala sa svima koji brinu o Invalidtrn
Predlozeno le. sto [e nalbolle rjesenJe. da
donese jedan zakon koji bi jedinstveno re
lirao prava invalida i ovu problematiku.
MIR.JANA KURETI1
lrol 11 !. •• Svil
HV 1 $to, po vasem misljenju, znaci
duhovna obnova u Hrvatskoj?
- U novije vrijeme se sve vise govori
kako o duhovnoj tako i o materija.lnoj
obnovi u. Domovini, u vojsci takoder.
Cinjenica je da je u ovom osvajackom
agresorskom rs.tu sto ga je izvrsila. Sr-
bija u zelji da stvori veliki srpski terito-
rtj na racun hrvatskog, P,Oruseno vise
od 300 crkava, mnoge skole, bolI).ice,
vrtici. Poginulo je i ranjeno nekoliko
desetaka tisuca ljudi. Ta se pustosenja,
rusenje. paljenje i ubijanje bez milosti
nastavljaju i dalje na sra.motu svijeta
Da bi Hrva.tska bila zemlja blagosta-
nja, srece, pravednosti i mira, osim ma-
terijalne nuzna je duhovna i moralna
obnova. Duhovna obnova pojedinca
vazna je i za drustvenu obnovu, jer
drustvene obnove nema bez moraine
obnove pojedinca.
Kada govorimo o mora.lnoj obnovi
onda moramo naglasiti da je ona neza-
misliva bez Boga. To je •Condicio sine ·
(JU0.}l?n•,Uvjet bez kojeg se ne IllOze
tzvrs1t1, govoriti, o mora.lnoj obnovi.
~skljuciti Boga znacilo bi se upustati u
Jalov posao. Kristova su, naime, na.oela
sigu_~i temelji bez kojih je nemoguce
1zvrs1ti o_bnovu naroda i pojedinca. Ako
se, d~gt~ rtjecima, ne postuju Boiije
~po~1ed1, ako se olako prelazi preko
n1ih •1er nam sada to ne odgovara«, on-
razgovor
HRVATSKIJE
YOJNIK
VITEZ
POiTENJA
I.CASTI
Razgovor s msgr. Jura/em Jezerincem,
pomocnim biskupom zagrebackim, ravnateljem
dusebriinistva za Hrvatsku vojsku
da nista ne obnavljamo nego, <la.pace,
rusimo postojece. Uzmite na primjer
slucaj ubojstva nerodenog djeteta. Po
kojem to pravu moie netko odluciti da
je to dopusteno? Pa zivot je zajamcen
rijecju Bozjom, a Njegova je zapovijed:
Ne ubijl Da bismo se obnovili kao na-
rod potrebni su nam obnovljeni ljudi,
Boiji ljudi, da bi obnovili nasu zemlju.
Dosadasnji .sustav je nastojao poti-
snuti Boga iz iivota ljudi. Propa.girao je
sto vise imati, ne birajuci pri tome
sredstva; tako da je teoretski i praktic-
no odbacio Boga, a sebe p9sta.vioza tu-
maca dobra i zla prema nacelu koristi,
i tako otvorio vrata nabujalom zlu .. Ni-
jecuci besmrtnost covjekove duse otvo-
rio je vrata smrti duse. Nijecuci moral-
na i Boija na.oela otvorio je vrata ne-
moralu. Zar nije tragicno, gotovo kata-
strof alno, kada cit.a.mo u dnevnom
tisku da se po nekim mjestima. u Hr-
vatskoj otvaraju ja.vne kuce, u kojima
jadne i propale iene docekuju svoje zr.
tve. Zar je to mjerilo demokracije? Na-
dam se da 6e u tom smislu poduzeti
mjere i nasa vlada koja mora. bitt iteka-
ko osjetljiva na takve i slicne pojave,
buduci da se od nje ocekuje najvise u
ostvarenju obnove naseg naroda. ·
Kada je r:\jec o vojsci, sve st-0 je rece-
no o obnovi, duhovnoj i moralnoj, ne
iskljucuje, dakle, nitj njih buduci da. su
HRVATSKI VOJNIK
11
i oni vjernici. Postoji velika opasnost
da na.m •plave kacige• donesu AIDS.
Poja.vi 11 se ta bolest u Hrvatskoj, biti ce
to katastrof a ravna ovom ratu. Na.dam
se da ce nadleini poduzeti najostrije
mjere u njezinom sprecavanju. U tom
bi smislu znacajnu ulogu mogli odi-
grati i hrvatski vojnici koji su, ne samo
cuvari hrvatskih gra.nica, nego i poste-
nja. i cestitosti svih gradana Hrvatske.
HV1 Kad cujete izraz •hrvatski voj-
nik« kako ga Vi zamisljate, a kakav bi ·
on trebao biti danas? ·
- Poznato je da taj pojam ukljucuje
u sebi sve sto je plemenito i lijepo, ba-
rem se takvim pokazao u povijesti. Tu
spada u prvom redu, ljubav prema Do-.
movini i svome narodu, te sprem'nost
da ga se brani po cijenu vlastitog :z.ivo-
ta Kad je rijec o »hrvatskom vojniku«
te kako ga. zamisljam, moje rijeci naj-
bolje potvrduje nedavni . slucaj jedne
uciteljice koja se spasila zahva.ljujuci
hrvatskom vojniku. Ona je po naci-
ona.lnosti Srpkinja. Htjela se izvuci iz
mjesta u kojem su se vodile borbe, za-
molila Je svoga oca koji Je u cetnicima.
da je izvuoe. On se na sve mogu6e nai:i-
ne izgovarao da joj ne mo:z.e pomoci.
Slicno je postupio i njezin brat. Ona se
ipak spasila zahvaljujuci hrvatskom
vojniku, koji joj je pri izvlacenju rekao
da je on t~ da brani, a ne da ubiia To ie

ostavilo duboki dojam na nju, to je sh-
ka slavnih hrvatskih branitelja casti i
zivota. Eto tako ja zamtsljam -hrvat-
skog volntka« Hrabrog, postenog,
spremnog na svaku zrtvu, to je vitez
postenja i casti.
HV: Osnovano je vojno kapelanstvo.
Kada ce ono poceti u potpunosti djelo-
vati?
- Samim priznanjem Hrvatske od
stra.ne Svete stolice ne zna.ci da su u
isto vrijeme rijesena sva pttanle, pa je
tako i sa Vojnim Vikarijatom. On jos
nije sluzbeno uspostavljen, a to cini
Sveta stolica u dogovoru sa dotlcnom
drzavom, To ne znaci da crkva u ovim
nasim okolnostima ne djeluje i ne pru-
za svoju duhovnu pomo6. Dapace, sa
za.dovoljstvom mogu reci da se ukllu-
cio veliki bro] svecenika, poglavilo zup-
nika kako bi pruzalt duhovnu pomoc
nasim braniteljima. Ima sve6enika koji
su zaduzeni same za vojnike, o cemu
povremeno obavttestava i nas tisak,
kako crkveni, tako i drugi. Mi smo jos u
ratu pa nastojimo prema okolnostima i
mogucnostt koliko-toliko pomoet na-
stm braniteljima kako ne bi bili pnkra-
6eni za duhovnu pomoc, Kaci ve6 govo-
rimo O tome, preporueamo nasim voj-
ntoima, a nadamo se da 6e i pretpo-
stavljeni u vojsci omogu6iti, osobito
nedljeljom, da vojnici mogu sudjelovati
u nedjeljnoj svetoj Misi. Sve6enici, re-
dovnici i redovnice, molitvene skupine
osobito su se Iskazali u duhovnoj skrbi
za hrabre branitelje. Rezultat toga su
tiskani prigodni molitvenici, sazeci
Vjerovanja i slicne brosure. To potvr-
duju i djelom stalntm posjetama ranie-
nim braniteljima. U tome nam svtma
primjer daje nas nadbiskup kardinal
Franlo Kuhari6.
HV: Crkva u Hrvata ima teskoca
zbog manjka sveeentks, Kako uspijeva-
te odvojiti sveeenlke za voJne dusebrt-
znike, kada i onako imaju puno obveza,
osobito ove godine kada moraju ici· u
skole kao vjeroucitelJi?
- Problem svecenlckog zvanta kao i
prisutnost sve6enika u zivotu Crkve
ve6 je dulje vremena aktualan, Dakako
da zato dosta trpi i pastoral. No, u tre-
nutku ctnlmo sve kako bismo izisli u
susret nasim vojnicima, budu6i da su i
oni vjemici, pa ih ne moiemo mimoi6i
dok su u votsci Potrebno je rasporediti
svecentcki posao da se koliko-toliko
pokrije cijelo podrucje i potrebe pa ta-
ko i kada [e rijec o vojnicima kako bi
oni svoju obvezu prema Domovini i
svom narodu obavili casno, u duhu hr-
vatskog vojnika koji ukljucule u sebi
razgovor
vrijednosti koje su op6eljudske, kao sto - Za ponasante Pravoslavne erk
su oestttost, dobrota i plemenitost te u ovom ratu trebalo bi vise pita.ti nje
zauzetost za sve sto je veliko, plemeni-
ne predstavnike. Istina je da [avnt
to i sveto. prosvjeda protiv zloctna tzvrsenth
HV, Da ll masovno nosenJe krunice Hrvatskoj i nad hrvatskim narodo
hrvatskib vojnika tumacite kao potre-
bu za nekom nadnaravnom zastitom ill
nije bilo, a imali smo prilike cuti prek
TV Beograd da Pravoslavna Crkva
Je ona dokaz ielJe za jednom dubljom drzava rat, poistovje6uju6i se na taj
osobnom vjerom nakon vladavine ko- cin sa sluzbenom politikom Milose
munizma koJi Je isao za tim da unisti ca. Ako neka Crkva zeli biti prava
vjeru u dusama ljudi? . stova Crkva koja svtedocl, ne bi
- Cinjenica je da je krunica postala smjela poistovje6ivati s postoje6o
zastitn; znak hrvatskog vojnika. Naime vlascu, Ona uvijek mora biti kvasac
pojavu krunice ne nalazimo niti kod svakom drustvu Ne moze se re6i da j
fedne vojske u wvijetu. Svakako da je rat u Hrvatskoj, vjerski. Dapace, sto
ovo posebni fenomen kojemu valja tice ekumenlzma izmedu Katoltcke
ozbHjnije pristupiti, a koji je nastaju6i Pravoslavne Crkve on se nastojao s
no podrzavati. Zahladenje je uslijedil
nakon agresije velikosrba na Hrvatsk
zatedno s btvsom YU armijom kola I
podrzavala tu agresiju, i stavila s
otvoreno na stranu Milosevtceve pelf
tike. To je bio razlog da je i Sveti 0
reagirao. Crkva, odnosno Papa nije n
agirao u slucaju Hrvatske jer se radi
Hrvattma, nego zato jer su bila pogaii
·na osnovna ljudska prava u Hrvatsko
On bi [ednako tako reagirao da su
prava pogazena negdje drugdje.
HVI Kako ee se organizirati rad C
kve u Hrvata na podrucju bivse Jugo
slavije s obzirom da se radi na osniva·
nju novih Biskupskih konferencija koj,
bi zamijenile dosadasnju koja je pokri
vala cijelo ovo podrucje?
- Nastankom novih drzava Sve
Stolica 6e urediti odnose s novim drz
vama, kao sto to rjesava. sa svako
drugom drzavom. Ka.ko 6e to konkret,
no biti rijeseno na podrucju bivse Ju
goslavije stvar je svete Stolice. Jos uvi·
jek traje rat, a u jednom ratu kao sto j
spontano octto iztsao iz unutrasnjih ovaj, ne moze se odmah sve rijesiti. T,
motiva nasth branitelja, nanetnut od kve vazne drzavnicke stvari rjesavaj
bilo.koga, a najmanje od crkve. Mnogi se u mi.ru. U ·svakom slucaju, Crkva j
su vojnici to saml protumactli rekavsi zaintereslrana da se ti odposi sto prij
da se hrvatski narod nasao u ovoj situ- rijese na obostranu radost, a u prvo
aciji slieno] biblijskoj borbi Davida i redu na dobro vjernika, kako bi mog
Golijata. To] evrsto] vjeri u Boga i nje- mirno ispovijedati svoju vjeru i po njo
govu zastttu tmamo zahvaliti za tolike iivjeti neometani.
dosadasnje pobjede. To je objasnjenje HV: »Plave kacige« dolaze u Hrvat·
zasto vojnici nose krunicu kao najdra- sku. Da Ii se nasa Crkva sprema pruii
zi predmet uz sebe. Cmlenlca da je po- im vjerske usluge kao sto su Sveta Mi
celo rasti zanimanje za vjeru moze se sa, ispovijed, itd.?
tumacitt i cesttm snuacnama u kojima - Na blagdan Sv. Petrika, 17. ozujk,
se vojnici nalaze izmedu zivota i smrti, ove godine, nasla se ve6a skupina Eu
onda oni postavljaju sebi temeljna i ropskih promatraca na Sv. Misi u
najva.znija pitanja smtsla zivota, i pita- grebackoj katedrali, koja je sluzena n
nja o vjecnosti koja se pretvaraju u njihovu molbu. To su casnici koji su sa.·
spontanu molitvu. da na duinosti u nasoj Domovini. Sv,
HV: Zasto se pravoslavna crkva po- tu. Misu sluiio je biskup Koksa. Bilo j
nasa u ovom ratu kao da Je gluba na to lijepo svejdocanstvo njih kao vjerni
sve sto se dogada? Da Ii je rat u Hrvat- ka koji ne zanemaruju svoje vjersk,
skoj vjerski rat? duznosti. To je samo mali primjer u k,
HRYATSKI YOJNIK
12
[em se vidi spremnost nase Crkve koja
6e prema svojim mogu6nostima, pru-
ziti duhovnu pomo6 onima koji to zele.
Vjerujem da 6e snage UN imati i svoje
sve6enike,pa sto se tice izravne duhov-
ne pomoci ne6e biti uskra6eni. Poznato
je da je dusobriznistv? u dem?.krat-
skim zemljama odavno 1ako razv11eno.
HV I Kakva je uloga svecenika u voj-
sci?
_ Za vojnika se ne moze re6i da je,
dok sluzi vojnu obvezu, samo vojnik.
on je takoder i vjemik. To znaci da se i
u vojsci treba ponasati vjemicki ljud-
ski, zauzeto i odgovomo za sve sto je
dobro. Sve6enikova prisutnost u vojsci
je nenadoknadiva za vojnike, posebno
kada je rijec o Sv. Misi i sakramentima.
To mu daje snagu da moze izdrzati sve
sto na njegova. leda stavlja: vojnicka
duznost. Sigumo je da covjeka njegova.
sredina koliko-t-Olikopotice da sacuva
svoje ljudsko i krs6ansko dostojanstvo,
a kada se nade u novoj situaciji daleko
od svoje obitelji treba mu puno vise
snage da ne podlegne slabostima svih
vrsta. Tu mu je kao vjerniku nenadom-
jestiva Rijec Bozja, sakramenti i poseb-
no Sv. Misa
HV: Vasa poruka vojnicima?
- Svakako svima zelim da se sto
prije vrate svojim kucama, zivi i zdravi
ne samo fizicki nego i moralno. Svaki
rat nosi sa sobom duboke traume i na-
ruseno duhovno i tjelesno zdravlje. Ze-
Um da od svega toga budu oslobodeni.
Ostati plemenit i oestit, znak je samo
hrabrih i velikih ljudi. Da bi to covjek
postigao, potrebna je vjezba i odrica-
nje, te kao krs6anima molitva i sakra-
menti. Krunica, koja je postala znak
hrvatskog vojnika, neka vam ne bude
samo simbol, nego i snazan poticaj da
je molite. Ona nas podsje6a, osobito
ovih dana, na Onoga koji je dao svoj zi-
vot za nas, zbog nas i zbog naseg spa-
senja. Stoga 6e molitva krunice dati sil-
nu snagu da ne klonete. Samo od ta-
kvfi: velikodusnih ljudi hrvatski narod
moze puno ocekivati i puno dobiti. Dok
s~ ~alazite, bilo na bojistu, bilo u bolni·
c1 ,1h dok cuvate nase grantee, budite
uviereni da je cijela Hrvatska s vama.
Na strani ste postenja, istine, pravde i
slobode, tih vrijednosti koje stuje na-
pre~ni ~vijet. Lai i mrznja nikada ne
pob1edu1u, nego istina i ljubav. Zelim
~a~ sv1m~ ~kori povratak ocu, majci,
zem~ ~rucmci, djeci, svima onima koji
vas z~~Jno ooekuju i ponosni su na vas,
molec1 se za vase dusevno i tjelesno
zdravlje.
DARKO RAGUZ
~ ... _ _
1992
razgovor
VOJAK • UVREDA IA
.
HRVATSKE VOJNIKE
ojak u suvremenom hrvat-
V
skom knjizevnom jeziku
znaci dobrocudan, pomalo
lukav i priglup vojnik koji
te svoje osobine iskorista·
va kao protest protiv ne-
pravdi mocnika i za ismijavanje njihove
gluposti. To, istina, ne pise ni u jednom
hrvatskom rjecniku, ali tesko da i maze
pisati kad pravoga rjecnika hrvatskog
knjizevnog jezika jos nemamo. Ali za
upotrebu to ne bi smio biti izgovor.
Uostalom, u ovoj poplavi nemara iii
krivoga mara za hrvatski knjizevni jezik
ne znam bi li pomogao i dobar rjecnik.
Te kako da obrazovani Hrvati ne znaju
da je vojnik standardna, stilski neobilje-
iena rijec, a da je vojak stilski obiljezena,
bez obzira s kojom vrijednosti. A kad je
tako, onda se vojak ne smije upotreblja-
vati u stilski neutralnoj upotrebi, ovako:
»Hrvatski pak predstavnicl kazu da su
hrvatski vojaci imali 33.000 mina mogli
su minirati pola fronte u istocnoj S\avo-
niji...• (Vjesnik30. I. 1992.)
- Hrvatski vojaci ne odgovaraju na
oruzane provokacije... (Vecemji list, s. 2.
1992.)
•Biskupu vojacko odijelo (naslov, koji
sam procitao, Boie mi. oprosti: Biskupu
luda.cko odijelo), a u tekstu: Za uzvrat
hrvatski su vojaci nakon mJse u znak za-
hvalnosti biskupu darovali voja.cko odije-
lo, satorsko krilo i vojacku torbu. •(Glas
koncila 9. 2. 92. I 6.) - Misa za vojake (na-
slov, Vecernji list, 10. 2. 92. 8.)
Naveo sam samo nekoliko primjera iz
novina, ali to ne znaci da ih nema na t.e-
leviziji i radiju, nego samo da mi je takve
primjere teie zapisivati.
Vojak je u hrvatskom jeziku nekada
znacio isto sto i vojnik, ali se i tada ta ri-
jec upotrebljavala rijetko i razumljivo je
sto je postala zastarjelicom. Evo dvaju
primjwa iz novije hrvatske knjizevnostl:
Nesreca bijase, da je bilo u toj vojsci
mnogo vojaka, koji nisu ... pokazivali vo-
lje za boj (Josip E. Tom1c, Zmaj od Bosne)
- I jesmo... momci svi od oka/a cesar da
nas vidi-vojaci bi bili. (VilkoGabalic, Sti-
hovi i proza, Zagreb, 1920.). To je, cini se,
posljednja upotreba Iijeci vojak u tom
osnovnom znacenju.
A onda je B. S. Vracarevic 1929 izdao
HRYATSKI YOJNIK
13
prijevod Hasekova romana Osudy do-
breho vojaka Svejka za svetove valky s
naslovom Dozivljajidobrog vojaka Svej-
ka i time toj zastarjelici dao novo znace-
nje. Kako taj Hasekov roman nlje bezna-
cajno dijelce, nego se uvrstava medu naj-
uspjellja djela svjetske humoristicke
knjiievnosti uopce, a u nas je poslije 2.
svjetskoga rata iz.asao u cetiri izdanja u
prijevodu prof. Lj. Jonkea s istim naslo-
vom i prodan Je u tisuce primjeraka, pa
da bi obrarovani za tog vojaka trebali
znati. _.,
Ako ima pojedinaca koji za nj ne znaju,
ka:ko se moie dogoditi da za nj ne zna ni-
tko na radiju, televiziji, u Vjesniku, Ve-
cernjem listu, Glasu koncila... kako slu-
satelji i citatelji koji to znaju, ne zasipaju
te ustanove protestnim pitanjima. Kako
vojnici trpe da ih nazivaju vojacima? Ta
nije se rijec vojak slucajno omakla kojem
novinaru, nego se ta upotreba siri ek-
splozivno, na radiju, na televiziji, u Vjes-
niku, Vecernjem listu ... pa cak i u Glasu
koncila.
Moida tko smatra da rijec vojak zna.ci
imenicu od milja, odmilicu? To bi moglo
znaciti da nije vojaka Svejka, a.Ii ako ko-
mu ipak i znaci, to je za uzi krug, u fami-
lijarnom izrazavanju, a nije za op6u
upotrebu u neutralnom znacenju kako
pokazuju navedeni primjeri.
Cuo sam da je mnoiinski. oblik vojaci
dobio novo znacenje, da je to zajednicki
naziv za vojnike, docasnike i casnike.
Nazvao sam voditelja skupine za izradu
hrvatskog vojnog nazivlja i upitao ga je Ii
to istina, a on ne samo da ka.ie da nije is·
tina, nego moli da javno kazem da je to
obicna glupost. ·
Kako se to moglo dogoditi? Na to bi
trebali odgovoriti oni koji su tu glupost
lansirali. Ja sam vec pokusao objasniti
da ljudi kad vide zastarjelicu, odmah
misle da je to postala zbog srpskog poli·
tickog nasilja i nastoje je vratiti u iivot.
To se jos moie razumjeti kad to ucini po-
jedinac, all ne mogu raz~mjeti ono mno-
stvo novinara koji to bez razmisljanja si-
re dalje i jos vece mnostvo koje to pasiv-
no prihvaca. Zna.m da se opca razina je·
zicne kulture snizlla, ali da se snizila toli-
ko i medu ljudima od pera. to mi je tesko
vjerovati.
STJEPAN BABIC
,

starska .154. brigada ustrojena
I
Je od mobtltziranog pucanstva
opetna Pazm, Poree, Buje i Bu-
zet po zapovijedi od studenoga
prosle godine. Pripadnici ove
postrotbe bili su do tada u sastavu tre-
ce bojne 119. brigade, takoder sa tstar-
skoga podrucla, Prvi zapovjednik 154.
brigade blo je Ivan Muiina, a zamne-
nio ga je bojnik Milorad Alic.
Pozlvu na mobilizaeiju odazvalo je
95 posto pozvanth, sto zasluzule ocjenu
vrlo do bar i opovrgava neke tvrdnj~ da
su lstrani manje spremni za obranu
domovine od gradana iz drugth pod-
rucja Hrvatske, rekao nam je Vladimir
Slronit, referent organa za IPD 154.
brigade.
Svecanu prisegu pripadntoi ove po-
strojbe Hrvatske vojske dali su 25.ozuj-
ka,
Pored redovitih aktivnosti koJe su
obuhvacale obuku, predstavnict briga-
de posjetili su ranjene boroe koji se Ii-
jece u Istarskim toplicama i Lovranu.
U vriJeme nase posjete ovoj brtgadi
zatekll smo u vojarni intenzivne aktlv-
nosti oko prtprema za odlazak na bo-
jiste. Naime, u vrijeme izlaska ovog
broia -Hrvatskog vojnika- 154. brigade
bit ce negdje na l1ckom rattstu. Stoga
smo zamoltli zapovjednike brigade da
Jstarska 154. brigada
pokazuje da se dom brani
tamo gdj~ je Hrvatska
nam kazu kako su se prtpremtli za
prvu liniju fronte.
MATERllALNO I
MORALNO OSIGURANI
U tijeku priprema. za odlazak nase
brigade na ratiste nismo Imali matert-
ja.lnih problema, a niti [e dosla u pita-
nje opredjeljenost vojnika da krenu u
obranu Hrvatske. V opremaniu su
narn nesebieno pornagali Skupstlna
opetne, Izvrsno vijece i gospodarski
subjekti opetne.
Bilo je primjedbi da Istrijani tmalu
drukct]; stav o obrani domovine Hrvat-
ske od gradana s drugih podrucia
Hrvatske. Mi ocjenjujemo da te pri-
mjedbe ne odgovaraju Isttnt, [er tstar-
ski covtek je hrva.tski covtek koji [edna-
ko voU svoju domovinu kao i oni gra-
dani na podrucjima koja napada ne-
prijatelj.
HRVATIKI VOJNIK
14
Posebno sam zadovoljan sa zapo
[edntcima u njihovom na.stojanju i t
du da se sto bolje prtprernimo za
vrsavanje zadataka koji ce nam biti
vjereni. Iako . smo poceli od pra.zne
unlstene vojarne nakon povlacenja j
govojske, danas u pogledu naoruzan]
streljiva., prshrane, vozila i gortva n
ma nikakvih problems, Zapoviedntc
kadar smo ustrojili od najsposobniJ
ljudi.
Iako odlazimo na rattste u trenut
kada dolaze snage UNPROFOR-a, k,
da Je Hrvatska vojska i politika vrho
nlstva Republike Hrvatske vec veli
dijelom zausta.vila. cetnlke I srbov
sku, ne zavaravamo se tim uspjesi
Jer, kao sto do sada ntsmo mogli pre,
vidati sto ce i kada agresor poduzt
ti, tako niti sada ne mozemo biti silJ
ni, pogotovo kada se radi o pridrla.v1
ntu sarajevskog prtmirta, Stoga smo
ma.ksimalnoj spremnosti i ovdje u Pi
zinu, a pogotovo 6emo to biti na boj
tu. Cilj nam [e da tamo budemo pra
voiska, Pod nm mislim da tzvrsava;
zapovttedi nadredene komande, da
sta ne poduztmamo na svoju ruku,
da uklonimo sve one pojedince koji
ekstremno djeluiuct nanoslli stetu po
tici Republike Hrvatske prema svijet
svom narodu.
linija razgranlcenja
Cijela postrojba brigade Je blla obuh-
vacena obukom u trajanju od sedam
do petnaest dana. Nastojalt smo da sve
svaki vojnik upozna sa svojim i zajed-
nicktm naoruzanjem, prosli smo vjei-
be gada.nja kako bi se kod svih pripad-
ntka brigade stvorilo povjerenje u nao-
ruzanie koje imaJu. Obuku cemo na-
staviti i na ratistu jer zellrno da nasa
obucenost bude na sto vtsot raztnt,
Kod ve6ine vojntka posto]t norma-
Ian, ljudski strah od borbe. Medutlm,
ont su svjesni da su ovi trenuci krtttcru
za Republiku Hrvatsku, a to znaci i za
1992
se dalo, preduhitriti teskoce i proble-
me. Nismo davali obecanja za koja se
moze pretpostaviti da se ne6e odrzati.
Obisl! smo terene na kojima ce biti
smjestena brtgada i u kontaktu smo sa
postrojbama koje cemo zamijeniti na
ratistu i na osnovu njihovih iskustava
nsstojtmo moguce probleme svestt na
natmaniu mogu6u mjeru.
Za. potrebe 154. brigade formiran je
vod Vojne policije. Oda.ziv ljudstva bio
je stopostotan, rekao nam Je lvica Ne-
kit, njihov zapovjednlk, Od polaganja
svecane prtsege svt su spremni za od-
lazak na bojiste. Svi su prosli obuku i
upoznatt su sa svojim zadactma koji 1h
ooekuju. Stvoren je medusobni odnos
povjerenja a. to je za postrojbu Vojna
policije ovdje 1 na ratistu vrlo bitno.
Zbog savjesnog i odgovornog obavlja-
nja zadataka gradani Pazina i okolice
nasu Istru. Ve6ina ljudi je svjesna da se
Istra ne brani u Istri nego svuda gdje
Je u Hrvatskoj neprijateljska vojska, Jer
brane6i te dijelove branimo i Istru. ls-
pravnost politike koju vodi Republika
Hrvatska stvorila je u ovih ljudi uvjere-
nje da se bore za svoju domovinu 1 ze-
lju da sudjeluju u borbi za nezavisnsot
i slobodu Hrvatske na cijelom njenom
prostoru.
Nastojali smo kroz obuku i predava-
nja zapovjednika i psihologa pripremi-
ti vojnike na sve ono sto ih ocekuJe na
bojistu. Tako smo nastojali, koliko god
ih cijene. Uvjeren je da. ce i na bojistu
dati sve od sebe.
DOBRA LOGISTICKA I
POT PORA
Od Josipa $ikita, zapovjednika pro-
metne postrojbe 154. brigade, saznali
smo da je i u njihovom djelokrugu sve
spr:emno za. odlazak. Pripadnici jedini-
ce su ozbiljni i dobro pripremljeni, ia-
ko su svi iz pricuvnog sasta.va.
Pomocnik zapovjednika za logistiku
Zelenko Paullsic imao je u prtpremama
za odlazak na prvu liniju obrane dois-
ta pune ruke posla, posebice zbog toga
sto se ide na teren. Zahvalan Je na po-
moci koju su dobili od kriznih stabova,
poduze6a, Karita.sa. i pojedinaca. Ocje-
njuje da vojnicima. ne6e na bojistu ni-
sta nedosta.jati.
MIR.JANA KURETIC
HRVATSKI VOJNIK
1S

POBIJEDITI ILi
UMRIJETI
M vorio da turska snaga. slabt. odnosno turs
edu mnogim znacajnim
zbivanltma, u hrvatskoj
povijesti koji su duboko
Tridesetog uznemirtlt tadasnju sviet-
sku javnost, svakako je i
travnja urota Zrinsko-Frankopana sto je tragicno
zavrstla 30. travnja 1671. godine. kada: su u
Wiener-Neustadtu smaknuti hrvatski kne-
Hrvatska zovt Petar Zrinski i Fran]o Krsto Franko-
pan. Uzroci i okolnosti tih tragtcnth dogada-
1e ja Ima.ju dublje povode i tragove u okolnostt-
ma koje su determinirale eitavo to razdob-
obiljeiile Ile. 0 cemu je, da.kle. riJi;c?
Temeljito provodenje centranzacne. od
strane beckog dvora, koJa je u XVII stoljecu
321. godisnjicu sve vise poprrmala apsoluttsticke tendencl-
je, nakon stoma ceske staleske opoziclie
urote 1620 godine, uglavnom su pogadale sames.
talnost i staleski ustav Uga.rske i Hrvatske.
Zrinsko-Frankopana Tako ie doslo do ocaine borbe sa z.elJom da
se Ma.da.rska i Hrvatska preobraze u neku
vrstu nasljednih pokraltna. Ta je borba do-
segla vrhuna.c ze, vrijeme Ferdinandova sina
i nashednika Leopolda I. za cijeg vladanla je
i doslo do Zrinsko-Frankopanske urote,
Valja se sjetiti osnovnih znacajki tog ne-
sretnog razdoblia. Turska opasnost je bila
konstanta. U primorskoj Hrvatskoj i Dalrna-
ciji, tadasnia Venecija je sve vise jacala svo-
je pozictie, a sustav apsoluttsrickog vladanja
se sve snaznlie osjecao u mletacko] upravi.
Nakon vise od stotinu godina ratovania i os-
vajanja hrvatskih teritorija od spomenutih
stranib sila nastupilo je sredinom 17. stolle-
ca stanovito razdoblie mira. Debar dio raz-
loga za takvo stanje mozerno pronaci u
unutrasnjim prilikama svake navedene an-
tagonisticke sile koje su uvjetovale stanovi-
tu ravnotezu straha i prividan ugovoreni
mtr. Na podrucju Hrvatske te konstante va-
lja shvatitl donekle uvjetno, buduct je na na-
sem podrucju znalo biti jos uvijek pljackas-
kih provala s jedne i s druge strane grantee,
proljevania krvi i lova na ljude, te je ta nest-
gurnost hrvatske grantcne krajeve bitno
onespokojila uetntvst svaki gospoda.rski zi.
vot bitno otezamm. I tako, dok su vellke sile.
Austrtla, Francuska, Venecija i Turska, u
tim tgrama, politicko-strateskih mirovanja,
imale svoiih racuntca, hrvatski narod je de·
facto bio rascinjen, raskomadan na nekolt-
ko drzava. Potpuno slobodan dio hrvatskog
teritorija, u to vrijeme, moze se uzett jedino
Dubrovnik, ali i on je vrlo skupo placao og-
ranicenu slobodu. Zahvaljuiuc! njegovim ta-
dasnith zadivliulucim diplomatima Dubrov-
nik je ostao pravt svjetionik na hrvatskom
tlu toga vremena.
Trag nade za Hrvate uka.zao se relativno
Grb knezova Zrinskih brzo. Nalme, sve je veet broj pokazatelja go.
HRYATIKI YOJNIK
oblJetnlce
[e imperij poeeo pokazivati prve ozbiljni:
znakove dekadencije. Brojni putevi ko
Hrvati traze, u to vrijeme, nerjetko zav
vaju u pogubnim zamkama Habsburga, I
taka i Turaka. pa je stoga poiava Zrinsk,
.Prankopana upravo u to vrijeme poseb
znacalna. Naime, oni se javljaju kao nosi
pokreta za oslobodenia u prvom re
Hrvatske u cjelini, ali na odredeni nact
kao nosioci oslobodenia cuele krscans
Europe. Poznato je naime kako je Pe
Zrinski poduzeo i pomorsku akciju pro
Turaka, te le s odusevljenjem bio docekan
dalmatinskim gradovima i u samom D
rovniku. Nakon Dubrovnika, on se upu
do Boke Kotorske, prtmivsi tamo na dar
raseni mac kao izraz postivanja i prtje,
[stva, Ta demonstracija sile na moru i poli
ka ofenzivnog rata, u Austriji nije dobro d,
eekana [er je Bee sustavno kocio Zrinski
da ulaze u okrsaje s Osmanlijama:. Uos
lorn. vec je Nikola Zrinski plsao o potr
medunarodnog saveza radi Istjerlvanla
raka, On se, u tom smtslu, povezao s F
jskim savezorn i Ivanom Filipom, pokre
cern medunarodne protuturske evrop
koahciie. Uz to, ucvrstio je veze s Franc
kom. Venecijom i Poljskom. a.Ii u prvorn
du snazno se oslaniaiuct na vlastite vojni
Prilika da se, u ratu s Turskom, ucinl ne
vise, ukazala se 1663. godine, kad su uspj
ne volne akcije Zrinskih, i Petra i Niko
odusevile Evropu. Tako je Nikola Zrinski
francuskog kralja dobio naslov -paire-,
-zlatno runo- od spamclskog kralja Fili
IV, te novcanu pomoc.
Posve iznenadno i neocektvano u casu
pjeha, car Leopold je sklopio tajni, upra
sramotnt. mir s Turcima 1664. godine ko]
je zaprepastio krseanskt svijet. Skandal n
bio samo u tome sto se car. usprkos pobje
obvezao na placanje Turcima odstete, u vl
ni tada astronomskih 200.000 forinti za
od 20 godina i na odrlavanje postojeeth g
nica prije ratnog stania, vec je kao grom ,
jeknulo sto je Leopold napustio. od eavez
ka podrzavanc nacelo ofenzivnog rata,
sto je prekrslo obecanie dano 1655. godi
prt izboru za hrvatsk0-ugarskog kralja.
ce u toku svog kraljevanja istjerati ;rur
Tragicna smrt Nikole Zrinskog osta.la
obavijena tajnom. Zna se da je ona bila v,
ki udarac za saveznike. Naime, tadasnja
alicija nije izgubila samo vrsnog strate1
nego i sjajnog ideologa i nosioca dobro r
radenog plana evropske protuturske akci
Austrija se u svemu driala vrlo rezervira
buduci je u •mirnoi• prisutnosti Turske
la.zila za sebe, racionalne razloge, s tend
HRYATSKI
17
cijom da joj pripojena kraljevstva sluze kao
obra.mbeni, vojno orga.niza.cijski, stit, redu-
ciran· na pokra.Jine. dakako podiotne cen-
tralnoj upravi.
N akon smrti Nikole, Petar Zrln-
ski je nastavio bratovim stopa-
ma. no situacija je tada postala
nesto sloz.enija.
Car Leopold je potpisao mir,
kako je vec receno, i to na 20 godina. Ipak,
ubrw dola.zi ponovo do okupljanja neke
vrste evropske koalicije glede protjerivanja
Turaka, sto caru Leopoldu nije odgovaralo.
Posebno mu nije odgova.ralo da na oelu te
koalicije bude Ivan Filip, a jos manje da tu
bude angazirana Francuska.
Kako bi se tome djelatno ,usprotivio, Leo-
pold je spreca.vao kontakte medu savezoicl-
ma, zabranio regrutiranje vojske u zemlji, a
odlucivanje o vojnim akcijama je povjerio
posebnom vijecu, vlastitim, bliskim savjetni-
cima u Becu.
Petar Zrinski je bio imenovan banom
Hrvatske, al1 su njegove akcije bile potpuno
blokirane. a njegove veze s lvanom Filipom
onemogucene, te je Petar morao angazirati
suprugu Katarinu u mnogim diplomatskim
pregovorima. Na tajne pregovore cara Leo-
polda s Turcima, saveznici su morali odgo-
voriti takoder tajnim dogovorom.
Carevo dousnistvo je funkcioniralo, na
svim liniJama, pa je tako postojalo i na sa.
moj turskoj Porti u Carigradu. Uz to je Le-
pold uspio postici i nagodbu s kraljem Lu-
jom XIV. glede spanjolske bastine, odljepiti
ga od koalicije sto je rezultiralo otkaziva.
njem svake pomoci banu Zrinskom s te stra.
ne.
Silovitom propagandom Leopoldu je us-
pjelo uvjeriti mnoge svjetske ¢imbenike da
Je mir s Turcima potreban i nuzan. Iako je
Petar Zriliski sacuvao brojna prija.teljstva i
veze; mora se reci da je nezainteresiranost
Venecije vio vrlo va.zan ¢imbenik koji je ut.
jecao na slablJenje koalicije i na slabljenje
orga.niziranja protuturske akcije, napose na
moru. all i na kopnu .. Uz sve to, becki dvor je
nastavio beskrupulozno oduzimati preosta.
le prerogative hrvatske samostalnosti, ne
vodeci racuna o turskoj prisutnosti i opas-
nosti za Hrvatsku.
Petar zrinski nije posustajao i cini se da
je to Leopolda koliko iritiralo, toliko i upla..
silo.
Stoga je uputio Zrinskom poziv da. kao
ca.rev savjetnik, dode u Bee. gdje 6e utvrdlti
strategiju rata s Turcima. Kako bi sve bilo·
uvjerljivije napisao je cak i koje ce trupe, i
na kojoj fronti, voditi Zrinski. Ta nada u ob-
novu re.ta protiv Turaka. a to je znacilo i
nadu za izbavljenje Hrvatske iz vrlo teske si-
tuacije, vodili su Petra Zrinskog i Franju
Krsta Frankopana u Bee Ta.mo, kao sto je
znano, dolazi do uhicenja, montiranog pro-'
cesa i osude koja je zavrsila odsjecanjem
glava dvojici hrvatskih domoljuba i ugledni-
ka. '
Globalno gledano borba. Zrinskih je velika
borba za brvatsku samostalnost, ali je to is-
todobno i borba u sklopu velike evropske
politike. Konacno. Hrvatska je tada. bila
pred dilemom; iii umirati, iii se osloboditil
Ta dilema se provlaci kroz hrvatsku povijest
trajno. od Zrinskih do danas. Upravo stoga 1
mi danas moiemo reci, bas kao nekad ban
Petar Zrinski: • Vincere aut mori!•, pobijedi-
ti ill umrijeti! Sjetiti se upravo danas Zrin-
skih i Frankopana ima posebnu tezinu u
evociranju sjecanja na te zasluzne hrvatske
velikane. TIHOMIR DUJMOVIC
VOJNIK

SPLITSKI YEZISTI
K
ao i ostale [edtnlce HY,
tako je i Satnija. veze
prt 6. operativnoj zorn
imala mnogo proble-
ma oko nabave potreb-
ne opreme. -Poceli smo bez tcega,
a onda smo dosli do neke opreme
sto smo oduzeli btvso] vojsct-, ka-
ie zapoVjednik satnije, natporuc-
nik Ivan Landeka, -Nekako smo
se snasli, ali to je jos uvtjek daleko
od dobre opreme. Doduse, ne tre-
ba se iaUti, [er Ipak je tu sve sto je
potrebno za obavljanje duznosti
veze.« Hercegovac Iz Tomislavgra-
da zgodno Je okollsao kad sam za-
trazila detaljnije objasnjenje.
Predostroznost nije naodmet, ne-
roeito kad su novinari u pttanju,
jer neki s njtma, nazalost, imaju
losa iskustva.
Decki, da ne kazern djeca (jer svi
imaju po 20-tak godina) bili su ne-
vterojatno sramezljivt i nerazgo-
vorljivi. Sarno su se smjeskali kao
postrojbe
da th je zbunuo prtsustvo novtna-
ra,
Ovih dana u Satniju veze stigli
suprvt novaci. -Start- vojaci, koji-
ma [e jos ostalo po mtesec dana
dosluzenja vojnog roka, upueuju
lb u tajne svih mogu6ih aparata i
aparatica, kojima se odrzava veza,
.-Nas osnovni zadatak je odrza-
vanje veze i zato smo tu. Neki su
otisli na .polozaje. I mi 6emo ako
zatreba, alt trenutno smo'kortsnnt
ovdje•, progovaraju konacno mla-
di vezisti. Malobrojni, ali ucinko-
Viti i s visokim borbenim moralom
spremni su bilo kada i bilo gdje
braniti svoj narod i svoJu zemlju.
U vojarni, gdje je smjestena Sat-
nija veze, vrsit 6e se i u mirnodop-
skim uvjetima obuka vezista.
-Valjda 6e ta(fa bitt bolji uvjeti i
suvremenija oprema-. nadaiu se
prtpadntct spomenute Satnije.
OGULINSKI
VESNA BOZANIC SERDAR
IVAN KARANU$1C (photo) 11 COPRNJACl 11'
P
ripadnici 143. brigade mogu se ponosll
znamenom njihove jedinioe za koji
idejno rjesenje dao vojnik Mijo Speh
likovni amater, . nalnih manjina u danasniem sustavu i
. U amblemu su ukomponlram slm
grada Ogulina u kojem djeluje ta postrojba hrvats
oruzanih snaga,
Stari Frankopanskt Kastel, fz koJeg se kasnlje raz
lo naselje Ogulin, nastao je oko 1500. godine Iz:
dubokog Dulinog ponora na rjecici Dobri.
Utvrdu je sagradto Bernardin Frankopan, prip
nik poznate obitelji Frankopana iii krckih knezov
tada najrnocnije vellkaske obitelji u Hrvatskoj.
Iznad Ogulina istioe se sjeverni ogranak Velike
pele, planina Klek koja je prema narodnoj masti •n
ciste vjestica, vilsnjaka, oopmjaka i crnih daka«.
Hrvatska knjizevnica Ivana Brlic-Mazuranic kol
je rodena u Ogulinu, nasla je poticaj za opise prtro
u njenim pricama u ljepoti ogulinskog krajolfka.
Opisi Ogulina i Kleka zabiljezeni su u putopisima
feljtontma. Augusta Senoe, A.G. Matosa.
Klek je poznat I kao kolijevka hrvatskog planin
stve i alplnlzma, U Ogulinu je 1874. godine osnovan
Hrvatsko planinarsko drustvo,
Jedan od prvth posjetitelja Kleka bio je i Jostp Jel
ci6, kasni]e hrvatski ban, koji je u pratnji kralja. Fri
richa Augusta II izvrsio uspon na Klek.
To je ujedno i najstariji spomen o usponu na Klei
zabiljezen u literaturi.
IVAN TIRO
HRVATSIU VOJNIK
18
NACIONALNE
MANJINE NA
BRANIKU HRVATSKE
Mjesovitim nscionslrum sastavom
postrojbe Hrvetske vojske dio su
obrambenog sustava gradana Republike
Hrvatske
O
d pocetka demokratskih
promjena u Hrvatskoj sve
su nacionalne manjine ak-
tivno ukliueene u stvaranje
nove drlave. Na izborima su pripadni-
ci nacionalnih manjina potvrdlli takvo
svoje opredjeljenje.
Kada je pocela agresijs na Hrvatsku
i domovtnskl rat vectna prtpadnika na-
cionalnih manjina se ukllucila u oruz-
ne postrojbe Hrvatske ili su ostali bra-
niti svoje domove. 0 polozaju nacio-
njihovom uceseu u borbi za oslobode-
nje Hrvatske razgovarall smo sa mr.
Mirjanom Domini znanstvenom asis-
tentioom Instituta za migracije i narod-
nosti Sveuctltsta u Zagrebu, koja se niz
godtna bavl nacionalnim manjtnama,
Kako hrvatski narod nije prthvacao
koncept [ugoslavenske vojske i velikos-
rpske politike, take su l pripadnlct na-
cionalnih manjina osjetili ugrozenost
od takve politike. Ugrozenost manjina
od agresora prolzlazi iz dva razloga,
Prvi je etntcko ciscenje podructa na ko-
jem zive pojedine nactonalne manjine i
na taj nactn uspostava konfhkta na
razint hrvatsko-srpskih odnosa, sto
P:6tpostavlja i politicku dimenziju et-
nickog' konflikta. Drugo je pak osveta
nad prtpadnlctma manjina koji su se
solidarizirali sa demokratskom kon-
cepcijom Hrvatske, -tzdavsi« tako ju-
goslavensku stvar, Njihovo stredanje
trebalo [e posluzttt kao upozorenie nji-
ho~im sunarodnjacirna u drugim dije-
lov1m~ blvse Jugoslavije.
Cin1enica je da su medu prvima na-
padnuta i umstena mjesta gdje je bila
domovinski rat
natveca koncentracija manttna. Pri-
mjerice, medu prvim pogodenlm kuca-
ma u Vukovaru bila je zgrada u kojoj
je bilo sjediste Ukrajlnskog i Rusin-
skog saveza, madarska sela Laslovo,
Korod, Ernestinovo i drugs, napadnu-
ta su u pocetku rata, u Iloku su zivjeli
Slovact, u Daruvaru Cesi, u Plostmt Ta-
lijani... Teske je i nabrojati sve gradove
i sela koja su bill na udaru neprnatelta
a u kojima su zivjeli prtpadnici nacio-
nalnth manjina. lndikativno je da su
osim onog egzister;icijalnog, unistava-
ne i njihove kulturne vrednote, poput
biblioteka, etnografskih zbirki i vrijed-
nosti za koje je tesko vjerovati da ce se
ikada moci obnovlti. Ta su kulturna
obiljezja desetljecima stvarana izmedu
izvorne maticne kulture i kulturnog
okruzenja.
Za. malobrojne manjine siroko ras-
prostranjene po Hrvatskoj takva situa-
cija znaci ugrozavanje njihove kultur-
ne i bioloske egzistencije, pa se s op-
ravdanjem moze reel da se radi o
stvarnom genocidu nad manjinskim
skupinama.
Na braniku. Hrvatske. kao svoje do-
movine. nasli su se zajedno Cesi, Ni-
jemci, Slovaci, Madari l pripa<lnlci na-
cionalnih manjina ciji su maticni naro-
di na prostoru bivse Jugoslavije. Treba
reel da u obrani Hrvatske sudjeluje i
dio srpskog etnikuma. Svi kojl su se
ukljucili u borbu na bile koji nacin do-
ka.zuju da nisu u pno plan stavljali svo-
ju nacionalnu pripadnost vec interes
za obranu hrvatske drzave. Tu cinjeni-
cu akceptira i hrvatska drzava donose-
njem Zakona o pravlma na.clonalnih
HRVATSKI VOJNIK
19
zatednica i manjina, pruiajuci im pro-
stor da nakon rata i dalje njeguju svoje
tradicije, cuvaju svoju kulturnu basti-
nu i izrazavaju svoju samosvojnost kao
nacionalni entitet.
Osim neposrednog sudjelovanja u
ratu, pripadnici manjina su koordini-
rano ili pojedinacno slali apele za po-
moc Europskoj zajednici, svojim matic-
nim drzavama i drugim medunarod-
nim institucijama od utjecaja, trazeci
da se zaustavl agresor na Hrvatsku.
Pri tome su upozoravali na stvarne ci-
njenioe i razloge vodenja rata, na vlas-
titu ugrozenost od agresora pod ges-
lom zastite manjina i trazili pomoc za
prezivljavanje. Tim apelima u ,kojima
su interpretirali na istinit nacin agresi-
ju na Hrvatsku pomogli su da svijet i
Europa jasnije diferenciraju tko je u
Hrvatskoj agresor a tko zrtva, te koji
su razlozi zbog kojih se rusi i unistava
njihova sadasnja domovina. Njihove
maticne zemlje pokazale su veliku soli-
darnost ne samo prema svojim suna-
rodnjacima nego i gradanima na svim
ugrozenim podrucjima.
Na pocetku agresije na Hrvatsku
manjlne su formirale svoje koordina-
tivno tijelo u kojem su dogovarali naci-
ne svog djelovanja i poticanja solidar-
nosti medu sobom i svlma koji su ugro-
zeni. Bilo je u pocetku razmisljanja o
formiranju posebnih postrojbi koje bi
bile sastavljene od pripadnika manjina
all se od toga odustalo jer je pravilno
zakljuceno da je ovo rat koji se vodi za
obranu slobode i demokracije a ne rat
za nacionalne posebnosti.
MIR.JANA KURETIC
 vojno nazlvlJe

V 740. OBLJETNICA SLOBODMOGA

OPSKRBNIK, · BOJISNICA · I PRIKRI KRIZEVCI KRALJEYSK06A GRAOA

KRIZEVACA

Razlikovni popis vojnih nazivaka (V.) NEUGASIV DUH

HRVATSKE
Grad koji je ovih dana proslavio 750. godina ',
opstojnosti u krugu europske uljudbe
Kritevei, 24.4.1992.

ako zapocett tekst o gradu vaca kao vojnog naselja izgubljena. Krlza, pavlinska crkva sv. Ane iz 17 st.,
tako duge proslostl, [ednom
od najstarijih u sjevernoj I samoupravu,
No zastgumo je grad imao odredenu
nije bio
birao je vlastitog suca,
kraljevskoj
,grkokatolicka katedrala i biskupska
rezidencija. kapelica sv. Flortjana iz 18
st. Dokument zivljenja su 1 krizevacki
magazin - skladiite, spremiite obaraca - otponac, (okidac) Hrvatsko], o spomenicima podlozen vlasti, i
obaveza - obveza koji su svjedokom njegova razvtjajuci svoje obrtnistvo, trgovinu i velikani, geneticar Mislav Demere,
magazin (na pusci) - punjac; streljivni punjac; spremnik trajanla, o pucanlma koje satmove postate srediste trgovacke i akademik prof. Marijan Detoni, slikar
metaka obavezno - obvezatno Ivo Frtscic, podravski naivci Joi.a Tur-
obavjestenje - obavijest sam susreo i ovom zgodom za proslave obrtnlcke djelatnosti. Krizevci spadaju
·mars - hod, hodnja, pohodnja obljetnice slobodnog kraljevskog gra- medu tri najstarije zupanije koje su se kovic 1 Josip Genera.lie, ilirski pisac i
obezbijediti - opskrbiti, priskrbiti, osigurati, nabaviti, pri- prostirale na prostorima Hrvatske. Na- pjesnik Antun Nemc:16, pjesnik, filozof
marsevan]e - hodnja da, ponosne i sretne na svoje Krlzevce,
rnarsevski - pohodni, hodni bavlti dostojne hrvatske i europske ctvtlizact- kon sto Bjelovar preuzima od Krizeva- i prvi hrvatski esteticar, Ljudevit Vuko-
marsevska jedinica - hodna jedinica obezbjedenje - osiguranje Je i kulture. Krizevcl danas Isticu. 740 ca upravnu, vojnu (U Krtzavcima je bi· tinovic, glumica Nina Vavra, Albert .
marsevski korak - obicni korak
obim - obujam; opseg; zapremina godina postojanla u krugu europske lo sredtste Krizevacke pukovnije i ge- Strtga, velika operna diva Milena Suk,
.obiman - opseian, velik uljudbe, 740 godma neugastvog duha neralata), i inu vlast, zupanija se dijeli Sidonija Rubido - baronica Erdody i
rnarsruta - hodni pravac na bjelovarsku-krizeva.cku, jedno vrt-
. obrazovanje - uoblicenje, oblikovanje; sastavljanje; ute- Hrvatske, Ime CRIS pod kojim se spo- dr.
moralan - cudoredan meljenje; izobrazba, ikolovanje mtnje danasn]i grad, rule nlsta drugo jeme zagrebacko - krtzevacku, te po- Kriievci su dostojno proslaviJi obljet-
moralnost - cudorednost obrazovati - uobliclti, obllkovati, sastaviti; osnovati; na- do Iatiniztrani oblik hrvatske rijeci lako nesta]e znaea] Krtzevaca kao zu- nicu grada. Uz iznimno zalaga.nje i po·
moreplovac - mornar, pomorac Kriz (lat. Crux). Ta tsta rijec prevodila panijskog sredlsta, Otkako su Pavlmi u zrtvovnost puka krtzevackog na celu s
moreplovstvo - pomorstvo; brodarstvo ciniti; izobraziti, ikolovati Krizevcima ustrojili 1674. god. prvu
obrtaj - okretaj se kasnije, ovlsno o sluzbenom jeziku, gradona.celnikom Stjepariom Palija-
motrilac - motritelj, vrebac, zasjednik; promatrac na madarski iii njemackt, pa se ime gtmnaziju, a kasnije i osruvanjem Gos- nom, Zlatkom Tanodijem, Zoranom
municija - streljivo obrtni - okretnl, okretljlv grada spomlnle jos i kao Koros, odnos- podarskog i sumarskog ucilista 1860. Homenom, ravnateljem gradskog mu-
obucavan]e - poucavanje; izobrazavanje, izobrazba; vje- no Kreutz. I danasn]! je izgled grada god., kao najstarije takve skole u [ugo- zeja, obljetnica je poprimila okvire
ibanje; uvjeibavanje zadrzao longttudmalan oblik zbog pu- istocnom dijelu Europe Krizevci posta- pravog puckog slavlja: Odrzana Je sve-
obucen - lzvjeiban; lzucen; izobraien; uvjeiban ta koji prolazl kroz grad u duzlnt od 4 [u i znacajno skolsko srediste, za lzob- cana sjednica op6ine uz uzvanike Boii-
obuciti - pouciti; izobrazltl; uvjeibati; izvjeibati km. U ranom srednjem vijeku grad je razbu kadrova za poljodjelstvo i gospo- dara Petraca, izaslanika predsjednika
odstojanje - razmak, udaljenost, odmak bio podijeljen na dva dtjela, Utvrdeni darstvo. Posebno znaea] toga je i ve6i Republike Hrvatske dr. Franje Tudma-
odsustvo - odsutnost, odsuce; nedostatak; dopust grad Cris bio je u 12. st. srediste zupa- kada u Krtzevcima je osnovana t uct- na, gospodu Stjepana Sulimanca Luku
nije, te je uz ovu utvrdu ban Stjepan 24. teljska skola, i to daje trajno jamstvo Bebica, Duru Pericu i dr. U crkvi sv.
odsustvovanje - izblvanje travnja 1252. naselju doseljenika dao nepresusnom izvoru i talentu mlade Ane uz zvuke Krunidbene mise W. A.
odvrtka - odvljac, odvijalo, odvrtac povlasticu slobodnog kraljevskog gra- hrvatske tnteligenci]e. Kao vazno up- Mozarta, zbora i orkestra crkve sv.
ofanziva - napadaj, navala, ofenziva; napredovanje da, koju kasnije potvrduje i sam Bela ravno i vojno· sredtste grad [e tmeo Marka u Zagrebu, pod ravnanjem Vla-
ofanzivni - . napadacki, navalni; ofenzlvni IV. u 14. st se razvija jos jedno naselje: pravo na odrzavanle hrvatskih sabora, dimira Kranjcevica, misu zahvale je
oficir - casnik Donji krizeva.cki grad, a staro naselje tako da su Krtzevot bili i saborski grad. sluiio nadbiskup zagrebacki kardinal
oficirski - casnicki se pocelo tada naztvati Gornji krize- U Krtzevctma se odrfavalo oko 30 dr. Franjo Kuhari6. U gradskom muze-
oformiti (obrazovati) - uobliclti, oblikovati; sastaviti vacki grad. Donj1 grad je blo utvrdeni hrvatskih sabora, od kojih je jedan, od- ju je predstavljena prva cjelovita filate-
oklopni transportni gusienicar - oklopnjak grad, lmao je svoju vojsku, upravu, te rzan 1397. god., tragicno zavrsto po ta- listicka izlozba •Hrvatska marka 1918
osmatrac - promatrac; motritelj 1:1u Je 1405. god. kralj Sigismund podje- dasnjeg hrvatskog bana Lackovtca. Taj - 1992•, a nastupio je i vokalni oktet
ho povlasnoa slobodnog kraljevskog saber je nazvan -Krvavi kriievaoki sa- HRTVitd. I pri zavrsetku ovog zapisa o
napad - napadaj osmatracnica - promatracnica; motrlllite grada. Izmedu ta dva grada je bilo do- Krizevcima, treba podrzati ono sto su
osmatranje - promatranje, motrenje bor-, Ban Lackovtc je vec tada pokusao
naredenje - naredba, nalog, zapovijed s~ trvenja dok nije cartca Marija Tere- izvojevati autonomnu Hrvatske unutar Kriievcani, kao i ostali pucani Repub-
neophodno - prijeko potrebno, nuino osobeno - osobno; zasebno, osobito, posebno . z11a uledintla Gornje i Donje Krizevoe Ugarskog kraljevstva, Osobnom na- like Hrvatske izabrali u uvjetima bar-
neosporno - nepobitno, neprijeporno osobenost - osobnost; osobitost, posebnost, zasebnost 1752. god. u Jedan grad (i od tada ime redbom ugarskog kralja Sigtsmunda, barske agresije na nasu domovinu,
neprijatnost - neugodnost · · osebujnost gradu Krtzevcf], a iste godine opctna koji [e bto prisutan na tom saboru, nje- njezina duhovna i kulturna dobra, nje-
otkraviti - otopltl, odmrznutl; omekiati dobiva i statut. Od 16. st. razvitak gra- gove prtstase su napale-bana Lackovi- zinu opstojnost. Krizevcani su obranili
neubjedljiv - neuvjerljiv ~~ je bio pod [aklrn utjscajem vojnih svoj grad, istjerali srpskog okupatora i
nisan - cilj, meta; ciljnik; ciljiite otvoriti vatru - poceti (zapoceti} paljbu ca i podanike te Je doslo do prolijeva-
~1ID?enika,,narocito od osnutka Vojne nja 1$,rvi. odabrali civilizaciju i kulturu kako bi
nisaniti - ciljati ozvaniciti - osluibeniti, objaviti, proglaslti ra1u~e nakon 1700. Ovisnost o vojnom ozivjeli Krizevce dostojne svoje, hrvat-
nisandzija - ciljac, gadac ustro1~tvubtla je presudna nekad i u Dokument postojanja Krizevaca su i ske i europske povijesti.
nivo - razina , negativnom smislu, jer je osnutkom njegovi kulturni spomenici to je grad
Bjelovara sredmom 18. st. uloga Krize· sakralnih objekata, goticka crkva sv. NEVEN VALENT - HRIBAR
nuzgredan - uzgredan, sporedan
HRYATSKi VOJNIK HRYATSKI YOJNIK
1992

NOVI
SYJETSKI
POREDAK
I nje. Pierre Lellouche, predstav-
NATO
Raspadom SS6R-a, SAD
postaju jedina globalna
ve/esila
vi americkt predsjed-
S Koncept je nastao na prijelazu
ntci, osobnom politic-
kom i ratnom doktrt-
nom, ostavili su trago-
ve vladavtne, prema
kojima su,.s vise ili manje zaslu-
ga, zabtljszenl u naoionalno] i
svjetskoj povijesti. Amerikanci i
svijet vjerojatno ce se ubuduce
dosta baviti teorijom i praksom
Bushovog koncepta novog svjet-
skog poretka. Sto zapravo danas
sadrzi i znaot slntagma - novt
svjetski poredak, kada je nastala
i u kakvoj je vezi s najjacim vol-
nopolttickim savezom NA.TO-
-om?
Jednostavno receno, ta kovani-
ca je vizija svijeta lisenog terora,
jacanja stremljenja k pravdl, zelji
svih naroda da zive u slozi, otvo-
renih granlca, razvijene slobod-'
ne trgovme i slobodnog duha ..
Novi svjetski poredak je amertcki
koncept u medunarodnim odno-
stma, nastao nakon sloma
SSSR-a i ujedinjenja Ntemacke,
koum se formulira opca strategi-
Americki predsjednik George Bush, pobjednik pola stoljeca dugog
nadmudrivanja s ldeoloskim suparnikom
[a SAD kao jedine svjetske velesi-
le.
osamdesetih u devedesete godi-
ne, koje su obiljezili mnogi krup-
ni dogadajl, medu kojima su ru-
sente Berlinskog zlda, ujedinje-
nje dvije Njemacke, raspad Var-
savskog ugovora, SSSR-a. Pred-
sjednik Bush ce uct u povijest [er
je okoncao demontiranje soctla-
lizma u istocno] Europl, sto mu je
u zadacu ostavto ntegov prethod-
nik, pa je on taj dugo ooektvant
americki predsjednik koji je svog
sovjetskog rlvala oborio na leda
zaradtvst -ipon- u vtsegodtsntem
hladnoratovskom natezanju sa
sada vec btvstm SSSR-om.
Dok Gorbacov tugaljivo obtlazi
metropole {zapadne i drugs), vise
podsjecaluct na natjecatelja ko]t
se dobro borto, alt je izgubio
mec, nego na btvseg lidera jedne
velesile, zamoljen je od ruskog
tuztlastva da ne napusta Moskvu
tijekom travnja, radl, prema BBC
World Serviceu, pocetka istrage
nad btvstm clanovima Komunis-
HRYATSKI YOJNIK
22
ticke · partije zbog financijski
malverzactia. Predsjednik Bush
njegova ekipa odahnuli su nako
obavljenog posla u kojem je eU
mtrnran glavni suparnik i sad
pocinju graditi novi svtetski per
dak.
Budnom oku sadasnje amen
ke administracite nije izmakla
vida aktualna svjetska situacij
pa je u predizbomoj trci spre
na iskoristiti sve moguce kako
pobijedila i osigurala sljede
mandat, te podigla dirtgentsk
palicu nad cijelim svjetskim o
kestrom.
Mimo mnogih primjedbi, op
zicije u zemlji I netstomtsljeml
u svijetu, Bush je ovih godina
tao dovoljno mudar pa nije pot
jento kolegu Gorbacova, ostatk
njegove zemlje i nuklearnog _
tencijala. On je 4. lipnja prosl,
godine povodom Dana nezav
nosti tstaknuo. -Imamo vazn'
ulogu u predvodenju i obliko
nju novog svjetskog poretka,
kojem ce SAD i SSSR nastavt
Sovjetski ex-predsjsdnik Mihail Gorbacov, najveci politicki gubitnik
devedesetih
kooperaonu za dobroblt covje-
canstva.«
ad je sad sve.tako ide·
K
alno, zasto nakon ras-
pada Varsavskog
ugovora nije rasfor-
miran i NATO? - pi-
ta.ju se mnogi analtticart. Amert-
kanct, skloni brzoj prilagodbi no-
vonastalim sltuactjama ne smat-
ratu potrebnim da se stvara nova
nadnacionalna institucija koja bi
upravllala ponasanlem drzava
jer ce odrzavanje mlra, stabilnos-
ti i odvracanja od agresije i dalje
obavljati NATO. Maticna terttort-
[a na kojo] ce trajno ordinirati os-
tat ce Europa, bilo u danasnjo]
konstelaciji ili ujedinjenoj Europi
od Atlantika do Urala i Narvika
do Matapana. SAD su vodeca
Vojna sila NATO, sto prakticno
znact odnedavno i svijeta, pa ce
NATO osim za Europsko ratiste
preuzeti teritorijalnu odgovor-
~ost globalnih razmjera ukllucu-
Juci nadzor nad kriznim zaristi-
ma Zajeclnice nezavlsnih drsava,
Baltika, Balkana, . Golf a, Korej-
1992
doktrlne
skog poluotoka, Filipina, Pana-
me itd.
Rijesenost NATO da tako dje-
lute vtdlltva je iz tri njegova za-
dnja sastanka. Na sastanku 6.
travnja 1990. godine u Londonu
usvojena [e Deklaracija o novim
odnostma u Europi cije su po-
stavke o nadzoru krtza koje mo-
gu ugrozitl sigurnost clanica blo-
ka, dijalog sa drugim drzavama,
kooperativni prilaz Europsko] si-
gurnosti, ukllucujuci i kontrolu
nad oruzjem i naoruzanjem, te
razoruzantem, vec uptsane u Pa-
rtsku povelju za novu Europu.
Korigtrana strateska koncepci-
ja i doktrina definirane su na
Savjetu NATO 7. ltpnja 1991. godl-
ne u Kopenhagenu. Istaknute su
· tri tocke. prvom, opravdan je na-
stanak bloka zbog zastlte slobo-
da i sigumosti svih clantca, dru-
gom, stupile su na 'snagu Inovaci-
je o polttict i strategiji spram no-
vonastalih prilika u Europi i tre-
com, usvojena je potreba -koope-
rativne strukture- sigurnostt za
HRYATSKI VOJNIK
23
.·
cijelu Europu, pa 6'e NATO ostati
kamen temeljac ujedinjene Euro-
pe.
a posljednjem summi-
N tu NATO 7. i 8. stude-
nog · 1992. godine u
Londonu potvrdene
su odluke prethodnog
sastanka, Uz to jos je detaljnije
razradena njegova vanjska poll-
tika kao -konstruktivno partner-
stvo- spram dezintegrtrane tstoc-
ne Europe i prthvacena je cjelovi-
ta vojna doktrina i strategija NA-
TO-a.
Da li ce vizija »americke mrkve
i toljage« biti brzo i lako ostvarlji-
va, teorijsko je i prakticno pita-
nik novog vala francuske strates-
ke teorije, s vise pesimizma gleda
na buducnost svijeta. U svojoj
studiji »Nouvel Monde - de l' or-
dre au desordre«, on ukazuje na
mnoge nezaobilazne probleme s
kojima ce se svijet suociti. Medu
njima narocito se isticu: opca ek-
spanzija nacionalizma, svih
vrsta, zbog kojih ce mase izbjegli-
ca krenuti u svim smjerovima, ali
najvise prema zapadu, pojavit ce
se autarhija, novi »Lebensraum«,
posezanje pojedinih zemalja za
nukleamom bombom radi od-
mazde nad protivnikom ili pot-
pore medunarodnom teroru i sl.
Hoce li svijet napokori slozno
zapj~vati u zboru sretnih ljudi ·
pod ravnanjem dirigentske pali-
oe americkog predsjednika ili ce
prema Lellouchovim cmim slut-
njama jos krvariti dekadu iii dvi-
je?
Komentirajuci novi svjetski po-
redak, neki smatraju da se nasa
zemlja na zalost prije moze naci
u nekoj od mogucih varijanti Lel-
louchove strategije kaosa, nego u
vizijama novog svjetskog poretka
americkog predsjednika. Nedav-
no je kineski ministar vanjskih
poslova Chien Chu Chen izjavio
da je nemoguce da jedna sila vla-
da svijetom. Prihvatimo 11 njego•
vu tvrdnju, tada mozemo pret-
postaviti da ce od svega biti po-
malo - manje od Bushove vizije
novog svjetskog poretka, a vise
od Lellouchovih crnih prognoza.
$to bi start Latini rekli - nihil
novi sub sole.
DRAGOWUB LUBURIC
 zrakoplovl

aviopropelera sto u kombinaciji s odgovara- je n.osivosti 1000 kg sto Pucari omogu¢ava

ju6im rezimom rada motora pretvara prope- nosivost od 1500 kg borbenog tereta koji mo-

IA-58 PUCARA
Jere Pucare u vrlo uclnkovite zracne kocnt-
ce, Ugradeni turbopropelerski motor! pruza-
r. ju izuzetnu pouzdanost uz ekonomicnu ek·
spJoataciju i minimalno odri.avanje. Pristo-
jan borbeni dolet moguc je i bez kortstenja
ctodatnih spremnika za gorivo. Da bi Pucara
blla sposobna uzlijetati s neravnih terena
nose6i veliki borbeni teret opremljena je iz-
razito dugim stalnim trapom, a dvostruki
kotaci glavnog sjajnog trapa nose niskotlac-
Argentinski avian nemijenjen izvrsenju posebnih ne gume omogucujuci polijeta.nje i slijetanje
entiterortstickih zadataka na travnate i zemljane povrsine improvizira-
nih PS staza. Trai.enu sposobnost prei.ivlja·
sprijecili su ostvarenje tih projekata. Is
azvojnl program protekta lA-58 zvanog Delfin, izdana 29. I. 1968. godine.
ze ukljucivati razne kombinacije ubojnih
sredstava, cetiri trlpleta GP boi;nbi od 110 kg
iii 125 kg, do sedam LAU sacastih lansera
nevodenih raketa kalibra 70 mm, jedne
bombe od 1000 kg uz dva podkrilna spremni-
ka goriva, do 12 napalm bombi, topovske iii
mitraljeske podvijesne gondole (kalibar 12,7
mm, 20 mm, 30 mm), razne vrste mina, zapa-
ljivih ill osvjetljavaJucih sredstava, gondole
opremljene kamerama visoke rezolucije za
izvodenje lzvidackih misija, te protubrodsko
torpedno naoruzanje. Tipicni borbeni teret
Puca.re pri izvodenju COIN botbenih zada-
taka sastoji se od sest podtrupno ovjesenih
bomb! (110 ll1 125 kg) i cetiri LAU raketna
lansera s aerodinamickim pokrovima za

R FMA je zapoeela protzvodnju prototipa AX- tvo FMA steeeno razvojem lakih trans smanjenje induciranog otpora prije borbe-
Pucara zapoceo je u kolovozu nog djelovanja~ Iako je u Pucaru ugraden
1966. u argentinskoj driavnoj ' -01 u rujnu iste godine. Pokretan s dva tur- tnih aviona IA-35 Huanquero i lA-50 Gu
bopropelerska motora Garrett TPE331-U-303 ni utjecalo je na dizajn IA-58 Pucare, nan opsezan navigaciono-komunikacijski sustav,
tvornici avtona Fabrica Militar avion nije opremljen sofistictranim susta-
de Avtones (FMA) osnovnoj dav- pojedlnacne snage 674 kW (904 KS) prototip to njenih krilnih povrsina osobitog izgt
Krilo Pucare velikog je raspona (14,50 m vom za upravljanje vatrom, te je pilotu na
ne 1927. godine, sa sjedistem u Cordobi. Po- AX-01 je prvi put poletio 20. kolovoza 1969. raspolaganju samo reflektorski (osvijetljeni)
vijest FMA bogata je uspjesno realizlranim godine. Jaci motori Turbomeca Astazou posjsdule veliki koeficijent uzgona, sto joJ
kombinaciJi s ugradenlm velikim aile opticki ciljnik Ma.tra SFOM 83A3. Rucno ot-
ambicioznlm projektima raznih tipova avto- XVIG od 729 kW (978 KS) ugradeni su u pro- pustanje ubojnih sredstava (bombi, napal-
na (lete6e krilo IA-38 transportne namjene, totip AX-02, te su kasnije zadrzani kao po- skim upravljackim povrstnama pruza v.
redne manevarske sposobnosti i pri ma ma, torpeda) kao i vatreno djelovanje rake-
mlaznl avion prve generacije Pulqui, noviji gonska jedinica i kod serijske proizvodnje tama, topovima i mitraljezima korlsti se kao
mlaznjak Pulqui Ii itd'), te [o] je stoga povte- Pucare. Konacnt oblik trupa utvrden je pro- brzinama, omogucujuei pilotu tokom CO
osnovni nacin borbenog djelovanja pri bla-
ren razvo] novog avtona namjenjenog za Iz- totlpom AX-03 s nesto produzenim, siljatim rnisije da uspjesnije •divljim« letnim man,
gom poniranju. Pritom pilotu pomaze pro-
vrsenje specificnih . COIN (Counter-Insur- -nosom- aviona. Nakon mnogobrojnih fi. nma izbjegava prottvnicko vatreno djelo
nje, Unutrasnlt ravnt dio krila konstantn gramerski uredaj Bendix AWE-I koJi omo-
gency) borbenih zadataka tj. lociranja i unts- nancijskih problems koji su bitno usportll vanja pri izvrsenju COIN i CAS zadataka na- 0
gu6uje vatreno djelovanje pojedinacno iii u
tenja mnogobrojnih bandl dobro orgaruzira- realizaciju zavrsne faze projekta, avion Pu- je proftla, a vanjski je nagore blago zako' stojalo se postici ugradnjom visestrukih sus-
postupno smanjenog proflla. Strszn]! salva.ma. Spomenuti navtgaciono-komuni-
nih krtlumcara drogom, kao i gerilskih ek- cara A-501, prvt iz serijske proizvodnje, ko- ta.va, oklapanjem donjeg dijela kokpita. i ku- kacijski sustav sastoji se od · VHF NAV-
stremnih oruzanlh grupacija. Iako svjesna nacno je poletio 8. studenog 1974. Tada je trupa uglavnom je prazan, te sadrzi sa cista motora. U beZizglednim situacijama
uiedno i sluzbeno tzvrseno pretmenovanje kontrolnoupravllaeke poluge repnih pov /COM-a, ADF uredaja, ILS-a, HF/SSB pri-
mogucnosti da se za COIN operacije koriste teskog ostecenja letjellce pilotima stoji na mopredajnika, te opreme koja pilotu omogu-
adaptiranl postojecl avioni-veterani 2. svt. aviona, te je umjesto Delfin nevi argentlnski na, boce s komprimiranim zrakom i radf raspolaganju vrhunsko ka.tapultirajuce sje-
lektronicku opremu. Sredisnji dio trupa cava letenje nocu i u otezanim vremenskim
rate, argenttnska vlada je zahtijevala razvo] COIN avion nazvan Pucara, sto [e utedno i diste Martin-Baker Mk APo6A (inacica mo- uVjetima. Tokom kasnih 80-ih u Puce.re je
projekta novog aviona. Konstruktorski tim nazlv za neosvojiva planinska nasella-ut- punjen je spremnicima za gorlvo, topnick dela Mk 10) s 0-0 karakteristikom, pouzda-
vrde drevnih Inka uklesana u planinske ob- i mitraljeskim naoruzanjem, dok ispred kol ugraden novi integrirani sustav navigacije i
FMA, pod vodstvom vtcekomodora Hectora nog djelovanja u svim pretposta.vljenim situ- upravljanja vatrom argentinske prolzvodnje
E. Ruiza, razradlo je poeetnu konstrukcijsku ronke. Iako u biti [ednostavan avton konven- pita smjesten -siljati• nos pruza dovolj acijama. Pucara ne za.htijeva duge PS staze,
prostora za smjestaj uvueenog prednjeg st SINT, cime je znatno povecana mogucnost
koncepciju bitno razliclte konfiguracfle od cionalnih konstrukcijskih rjesenja, IA-58 Pu- vec joj je potrebno sveJ.?a. 300 m za uspjesno
_kasnije konacno usvotene za avton IA-58 Pu- cara prestavlja dobro usuglasenu cijelinu, nog traps i sustava za ventilaciju kokpt uzlijetanje, no potrebna duiina moze se
cant Naime, Ruiz [e predlozio da konstruk- COIN avion sposoban da u potpunosti iz- Vitak trup i spusteni nos aviona minimal drasticno smanjiti na svega 80-ak metara ko-
cija Pucare bude Izrazito nekonvencionalna, vrsave navedene speclftcne borbene zadat- ometaju vidno pol]e clanova posade sto ristenjem triju ATO (Assisted Take Off) rake-
tj. da po uzoru na P-38 Lightning, FW-189, P- ke, bitno pri na.pa.du na zemaljske ciljeve u p ta smjestenih (alternativno) na sredisnjem,
podtrupnom nosacu. Pucara za.ht1jeva mini·

U
·61 Black Widow, a kasnije i OV-10 Bronco,
bude dvotrupne konstrukcije nakon vises-
trukog razmatranja i vrednovanja •za• i
.protiv•, odluoeno je da Pucara ipak bude
klaslcne jednotrupne konstrukcije, s • T • ob·
likom repa tj. vtsoko poloienom horizontal-
nom repnom povrsinom. Taj konstrukcijski
detalj omogucava da Pucara posjeduje, pri
svim rezlmima leta, dobru kontrolu nagiba
po pravcu buduci da vrtlozna strujanja na
lzlaznom rubu krila ne mogu negatrvno ut-
jecati na repni -hortzontalac-. Badl aerodt-
namlcklh ispitivanja avio-konstrukcije, u
sklopu projekta pocetno nazvanog A·X2, tz-
raden je tzv. [edreci prototip po dimenzila-
ma Identican kasnijlm tzvedbama Pucare,
koji je uspjesno poletto 26. 12. 1967. godine.
Jedreci opitni prototip A-X2 bio je jednosjed,
s ugradenim nepomlcntm stajnim trapom i
kompletno lzradenim ku6istem oba pogon-
ska motors, all bez ugradenih motors, To-
kom kasnije faze lspltivanja u letjeli.cu je ug-
raden dvosjedni kokpit. a neznatno je preob-
likovan rep i kucista motora. Sakupljeni po-
daci pomno su prouceni, te je konaena spe-
clftkacija za izradu -motortztraaog- proton-
pa AX-01 novog COIN aviona, pocetno na-
OCivsi znatne mogu. cnosti OS·
novnog tipa Pucare, konstruk-
torski tim FMA je zapoeeo s raz-
radom i konctptranjem trenaz-
ne, transportne inacice i poseb-
no opremljene Pucare ze kontrolno nadgle-
dan]e pojedinih podrucja, all stalni nedosta-
tak sredstava i pomanjkanje interesa trzista
ninskim predjelima (strai.nje sjediste je
dlgnuto 25 cm), a vidljivosti bitno prtdono
veliki poklopac pilotske kabine, Zracne k,
nice ugradivane na prototipove kasnije
izbacene Iz uporabe u senjsko] proizvo
buducl da Turbomeca Asta.zou XVlG t:
bopropelersxt motor posieduje mogucn
preciznog podssavanja zakosenostl krako
malno servisiranje, sto je od velikog znacaja
buduci da cesto koristi· slabo opremljene, si-
roko diSperzirane, zrakoplovne baze. Uprav-
ljate letne kontrole jednostavne su izvedbe,
pokretane rucno. Ukupni kapacitet goriva
cine dva, iza kokpita smjestena, spremnika
ukupne zapremine 800 litara, i dva samozap-
tivajuca spremnika ugradena u krila zapre-
mine 230 Utara svaki. Daljnjih 1130 zapremi-
ne dodatnog podtrupnog spremnika., zajed-
~o sa dva dodatna podkrilna spremnika (300
h~ra svaki) omogucuju Pucari izuzetno veli-
ki dolet u transportne iii takticke svrhe. Svo-
jim topnickim i mitraljeskim naoruzanjem
~cara je spremna za.datl teske udarce pro-
tivniku. Smjesteni u donjem sredisnjem dije-
lu trupa nalaze se dva topa Hispano Suiza
HSSo4 kalibra 20 mm (svaki sa po 270 bojevih
naboja). Na oba boka prednjeg dijela trupa
nalazj se par mitraljeza FN-Browing M2·30
k~ibra 7,62 mm (900 bojevih naboja po clje-
Vl). Na ojacane podvijesne tocke (po jedna
Pod svakim krilom) montira.ni su pajloni
(podvijesni nosaci) Alk'.an lOSE, nosivosti soo
kg, a podtrupno montiran pajlon Alkan 11sE

HRVATSKI VOJNIK HRVATSKI VOJNIK

24 25
 IA-58 PUCARA
zrakoplovl

[urisnog puka. Ukupno je narucsno 108 Pu-
cara, zadnja [e protzvedena 1986. godine, a
.isporucena )e naructocu 1988. godine. U toku
1976. Pucare su fzvrsile svoju prvu borbenu
COIN misiju unistavajuci gerilske postroJbe
kod Tucumana, sudjelujucl kasnije u bro]-
nim misijama protiv bandi kriJumcara dro-
ge I komuntsttcke gerile. A zattm [e nastupi-
_lo mracno razdoblje u njenoj karijeri, koje je
Bilo bi apsolutno nepravedno Pucaru
vrednovati na osnovu katastrofalnog tshoda
njenog angaimana u Falklandskom sukobu,
vec krivce treba tra.zitimedu usijanim glava-
ma koje su ovaj, izuzetno dobro dizajniran I
izraden avion speciftcne COIN namjene
ocajnicki ubacilt u sukob neravnomJernog
odnosa snaga, u koJem su sve okolnosn isle
na stetu Pucare, nikad namjenjene izvrsenju
' ko prototipova poboljsanih inacica, ali nijed
ratnom zrakoplovstvu kao znacajnu porn
u borbi protiv krijumcarskth kraljeva dro
koji na podruqu Kolumbije posjeduju doh
naoruzane gerilske bande, pa cak i heliko
tere. Sve Pucare danas u operatrvnot upot
bi standardns su IA-SSA konftguracije, iak,
je kod nekih uklonjeno µi.dnje sjediste, bu-
duel da u mnogo sluce.Jevasamo pilot sudj
luje u izvodenju borbenih zadata, te je ugra-
den dodatnl spremnik gortva poveeavs! time
borbeni radijus Pucare. Izradeno Je i nekoh-
na nije usvojena za serijsku proizvodnju ug-
lavnom zbog pomanjkanja zanimanja tri!A-'
ta a l nedostatnih materijalnih sredstava.
Dana 15 svibnja 1979. poletio je protottp AX·
-OS [Pucara IA-588) s ugradenim parom DE-
FA topova 30 mm, smtestenth u produblj
nom donjem diJelu trupa umjesto postoieelh
Hispano Suiza 20 mm topova. Zatim je uslije-
dio prototip AX-06 (poletio 1980.) model IA-66
tdenttcan s IA-58A, all s ugradenim jacim
turboelisnim motori ma Garrett
TPE331-11·601W snags 746 kW (1000 KS). I
konaeno proizasla fz tragicnih falklandskih
lskustava razvijena je radikalno pobolisana
tnactca Pucara IA-58C s mogucnoscu prectz-

-·. _j - •.••.• -· ---

---

nog bojevog djelovanja protiv brodova, i b

Jje zasti6ena od djelovanja prottvnlcke pro-
tuavionske obrane dodatnim oklapanjem
jednosjedne pilotske kabine i motora, Ugre-
den je novt Omega/VLF navigaclont sustav,
radarskl visinomjer i RWR prijemnik, te je
preinakom tspusnlh cijevi motora smanjen
Pucarin odraz u IC dijelu spektra. Vatrena
moc je uvecana ugradnjom jednog DEFA to-
zavrsilo porazavajuce. Tokom kratkotrajno- I
tada nametnutih borbenih zadataka Britan- pa 30 mm u prostor u nosu aviona stvoren
pomicanjem kokpita unazad, koristenjem
gi Falklandskog sukoba FAA je angaztrala ' ci su zarobili pet Pucara, u letnom stanju, i
24 Pucare za izvodenje borbenih akcija ne- [ednu osteoenu te su po povratku izvrsili og- novih raketnih projektila zrak-zemlja CITE·
posredne zracne potpore, ubacujuci ih u lede i vrednovanje njenih performansi (od FA martin Pescador, a dodana su i dva,
-vatru- sukoba velikih razmlera protiv mo- 28. 4. do 9. 9. 1983.) da bi ih nakon toga stavili vanjska podkrilna pajlona za nosenle rake
demo opreml)ene, profesionalno uviezbane na raspolaganJe muzejima avijacije sirom zrak-zrak kratkog dometa MATRA R. 550i
vojske Velike Britanije. Jedinu djelomtcno Velllie BrttaniJe. Unatoc poeetno izraienom Magic (IC navodenih). Iako je FAA zeljel
usplesnu borbenu akciju su 28. svtbnia 1982. opttmtzmu glede mogucnostt tzvoza Pucara pregraditi svoJe postojece IA-SSA Pucare n
izvele dvije Pucare napadaju6i tri bntanska aviona, izostalo je sklapante tzvoznlh ugovo- IA-58C standard konfiguracije, do reanzact-
helikoptera Westland Scout i oborlvsi [ed- ra ve6eg opsega. [e nije doslo zbog nertjesenih Ilnancila, te se
nog. Tokom sukoba Puca.resu izvele ukupno proizvodac FMA posvetio u potpunosti reall·
zaci]! projekta trenaznog mlaznjaka IA-63

J
186 borbenih misija ne ostvanvst nikakve edino je Urugvajsko ratno zrakop-
spomena vrijedne rezultate [osim obarania lovstvo k. upilo sest Pucara kao. zamie- Pampa nadaju6i se konacno uspjesnom iz·
navedenog helikoptera), ali su britanske nu za postoje6e avione-veterane P-51 vozu, pa vojaom zrakoplovstvu Argentine,
snage uspjele onesposoblti iii urusttt! 19 od Mustanga i T-6 Texana koji su do ta- Urugvaja I Kolumbije preostaje same da, s
ukupno 24 angazirane Pucare, kombtrura- da koristeni za COIN operacne. U vremena na vrijeme, manjim poboljsanjim&
nim djelovanjem zrakoplovstva, mornarioe i prostncu 1989. Je Argenttnska vlada darova- produie vojnu kartjeru postoje6ih Pucara.
kopnenih postrojbi specijalne namjene. la tn aviona IA-58 Pucara Kolumbijskom ZEWKO HANICH

HRVATSKI VOJNIK
26
BRVATSKI VOJNIK
BRIATIKI IOJNIK D

A OPTIKA G TELESKOPSI
B ZATVARAC H REMNIK
C KUNDAK I SPREMNIK
D MEHANICKI CILJNICI J OKIDAC
E CIJEV
F PLINSKA KOCNICA

TEHNICKE KARAKTERISTIKE:
Kalibar: 7,62 x 66 mm Broj zljebova: 4
Duzina puske: 1230 mm Masa puske: 6, 05 kg
Duzina cijevi: 670 mm Kapacitet spremnika: 5 metaka

Optika: »LEUPOLD-POLICE TARGET« 3,5-10 x 42

 SNAJPERSKA PUSKA EMM-992
osobno pJeiacko oru:iJe

PRVI HRVATSKI
S'NAJPER
Od ovog broja »Hrvatskog vojnika«
OPTIKA »LEUPOLD-POLICE TARGET« zapociniemo sa sustavnim objavljivanjem tema o oruzju
3,5-10 x 42 VARIJABL
. domovinskog rata.
Ovom prilikom predstavljamo porodicu pusaka
EMM 992

GUMENA OBLOGA (AMORTIZER UDARCA NA KUNDAKU)

·D omovinski Je rat, svoJom

unutrasniom logikom, zbog
nedostatka oruzja za obra-
nu u prvim dantma velikos-
rpske agresije, tznjedrio
mnoga prtrucna tmprovizi-
rana oruzje, Mahom Je rijec o slmpa-
ticnim, hvale vrijednlm pokusajima za-
ljubljenika u oruzte i preciznu mehani-
ku da zanatsklm pokusajirna svojim
unikatnim djelima, u domolJubnom za-
. nosu, prtskrbe atribut -prvt hrvatskl-.
No, Izradba oruzja, a pogotovo njegova
serijska prolzvodnja ima svoju unut-
rasnju logiku koju svaki konstruktor,
ah i poduzetnik koJi se upusta u serij-
s~u prolzvodnju, [ednostavno mora po-
stivatt Potpuno je prirodno da Je u od-
sutrum trenucima rata svako oruzfe
dobrodoslo. Tada je doista bilo vazno
samo da je oruzje stgurno za samog
f~relca, da moze izbaciti (ispaliti) stre-
ltvo. No, Hrvatska je stvortla i razvija
PLINSKA KOCNICA (SKRIVAC PLAMENA) svoiu oruzanu silu kao tzraz drzavnog
TELESKOPSKE NOZICE
suvereniteta i za izradbu oruzja [e nuz- I te M 992 i EMM 992) prvenstveno nami-
no postaviti vrhunske, svtetske krtteri-
[e. Hrvatska Ima dovoljno gospodar-
skih, all sto je jos vaznije, mtelektual-
nih potencijala za to. .
jenJena za unistavanle neprijateljskih
zlvih ciljeva, tzabranth ciljeva na dalji-
nama 900, odnosno 1200 rnetara, Ostm
toga, na manjtm daljinama predvide-
Kakvocom tzradbe, ugradentm kom- na Je namjena operativnog djalovanja
ponentama i tehnickim znacajkame protlv oklopnih voztla, transportera i
puska specijalne namlene EMM-992, oklopljenih kamlona,
projekt tvrlke -Elmech- nadllazi shone Za streljivo [e odabran standardtzi-
pokusaje, Jer rijec je o oruzju kole [e, rant kallbar 7,62 x 66 mm (0.300 WMJ.
prije svega, plod doma6e, hrvatske pa-
meti i koje Je uporedivo sa slicntm mo- PLIVAlUCA CIJEY
dellma proizvedenim u zemljama s du-
gom oruzarskorn tradicijom i razvtle- Badi bolJe stabilnosti i postlzanja op-
nom vojnom industrijom. timalnijih uVjeta za gadanje puska je
EMM-992 puska je specijalne namje- opremljena teleskopskim nozlcama,
ne za gadanle cilJeva na velikim dalji- sto omogucuje stabilno pomicanje
nama s vtsokom sigurnoscu pogotka. oruzta (bez obzira na konf'Iguraclju te-
Rijec Je o modernom oruztu koje prtpa- renaJ po uzduzno] ost od 20 do 25 stup-
da grupi suvrernenth snajperskih pu- njeva. Za snalperske puske to je vrlo
saka konstrulraruh i predvidenih za znacajno [er omogucuje strelcu da svo-
operativnu uporabu u posebntm voj- je oruzje uvijek postavt na oo stupnjeva
nim i policljskim postrojbama. To zna- u odnosu na zamlsljenu ravnlnu tla, Ci·
ci da Je podrodica pusaka 992 (varijan- me se poboljsava prectznost gadanJa

HRYATSKI VOJNIK

BRVATSKI VOJNIK 31
 osobno· pJeiacko oruiJe
Futrola puske rnoze posluzitl kao prostirka za strijelca
na velikim daljinama. Ispittvanja su
pokazala da se i pri nagibima do 70
stupnjeva puska moze stabilizirati oko-
mtto na cilj. 1 otkriti snajperlstu, Za naredne, pobol]-
Cijev za EM-992 izradena je kova-
njem od visokokvalitetnog celtka i slu-
zi da se u njoj Izvrs! opaljenje metka, te
da se usmjeri zrno u pravcu ctlja, Uz-
ljebljena je sa cetirt iljeba smjerom
uvijanja u desno. Posebno [e zantmln-
vo konstrukcijsko rjesenje tzv. slobod-
ne, plivaiuce ctjevt. Cijev je cvrsto usa-
dena u sanduk, alt nije naslonjena na
kundak. lzmedu cijevi i kundaka moze
imati toliko prostora da se moze pro-
vu6i papir, ctme se smanjuje prijenos
energije na drvo, sto smanjuje trza].
Na usttma cijevi postavljena [e pltn-
ska kocntca koja ima zadatak kompen-
zacije energije ispaljenog metka, od-
nosno smanlenia sile udarca kundaka
u rame strelca. Plinska kocnica je skrt-
vac plamena tako da je u operattvno]
uporabi vizualno (bljeskom) nemoguce
sane verzije puske predvida se ugrad-
nja prtgustvaca,
OPTIKA
Opttka je temeljni elmbentk kvalltete
svake snatperske puske, U tzradbt
prvih serija konstruktori tz Elmecka su
se opredijelili za uvoznu optiku s na-
mjerom da je vremenom zamijene do-
macom, Rijec je o vrhunskom optic-
kom uredaju americke proizvodnje LE-
UPOLD-POLICE TARGET 3.5 - 10 x 24
koji se nalazt u operativnoj uporabi u
postrojbama americke policije. Optic-
ke mogucnosti ovog ciljnika su doista
velike tako da korigira prirodni opad
HRVATSKI VOJNIK
32
zrna do 14 metara tako da je i na v.
udaljenostima (600 - 1200 m) kon
ca u centru cilja. Optika je zasttntm
pama zasttcena od mehanicklh u
ca 1 ostecenja, Nosac opttckog cilj
izraden je od celtka i cvrsto te po.
ljen na gornjo] strani sanduka, do.
utvrdtvac zadnjeg nosaea pokre
se opticki ciljnik moze vrlo brzo
jeniti pastvnlm IC ciljnikom za gad
nocu, Puska takoder sadrzt dva m
ntcka ciljnika koji su pod kutem o
stupnjeva cvrsto utvrdeni na cijev.
mjena je ovih ciljnika da omoguci
beno djelovanje na udaljenostima
400 metara u slucaievtma ostecen]
nsmogucnostt kortstsnta optickog
jnika.
Sanduk puske EEM-992 namijen:
je za smjesta] zatvaraea i objedin
sve ostale dijelove. S njegove pre
strane ucvrseena je cijev pomocu
voja, a na straznjo] strani smjesten
meharuzam za okidanje. Sanduk
usaden u kundak pomoou viJaka.
ZATVARAC SUSTAVA MAUSER
Poluautomatski snajperi u open
no] uporabi u postrojbama suvre
nih vojski svijeta namjsnjent su ta
kim dJelovanjima zapocinjanja pje
kih napada, Snajper EMM-992 pus
namijenjena za posebne zadatke u
prijateljsko] pozadtm, za odredene
jedlnacne ciljeve. Zato je pri konst
ciji zatvaraca izabran sustav Mau
Spremnici streljiva su predvideni
pet, odnosno sedam metaka. Predvt
na realizacija zadatka [e 90 posto
prvtm metkom, 10 posto s drugtm 1
posto s trectrn metkom. Spremnik s
ljiva cvrste je konstrukcije i odvojiv
povlacenjem zapora koji se nalazi
nad oktdaca, Zatvarac je izraden od
sokokvalitetnog oeltka i namijenjen
za potiskivanje streljiva iz spremntk
cijev, zabravljivanje cijevi, opalje
metka, odbravllivanle clievt, tzvlace
cahure i zapinJanje udarace, U za'
racu su smjestena udarna igla s uc
nom oprugom. Konstrukcijskim zah
tom maksimalno je smanjen put u
ne igle, cime je skracen put udarca,
Je skratilo i samo vrijeme opaljen
Mehanlzam za okidanje dopusta re,
laciju sile okidanja tako da svaki m
sebi prtlagoditi otpor okidaca.
Kundak, kao i osta.li dijelovi .pu
izraden je od specijalnog Jamerl
nog viseslojnog vodonepropusn
drveta,
Oprema puske sadrzt remen od i
pregniranog platna, prtbor za cis6en
podmaztvenje i odrzavanje puske i f1
rolu izradenu od impregniranog
promoctvog platna s oblogom od de
le spuzve. Futrola je predvidena .
sluzl i kao prostirka za strelca prt
kom djelovanja ill cekanja cilta,
idjeti, a ne biti viden pred-
V
stavlja neprocjenjivu tak-
ttcku prednost u domeni
modernog ratovanja, bilo
da se borbene operactle
odvijaju nocu, ili pri uvtettma smanje-
ne vidljivosti danju (magla, smog, dim-
na zavtesa, sumaglica, pjescana oluja).
Poprista sukoba velikih razmjera, vo-
denih tokom Zaljevskog rata, njemi su
svjedoci strahovitih gubitaka traekih
ciljnicki sustavi
POGLED KROZ
Neocele za rtocno
osmatranje pojeceveju
vizualni odraz 25.000 puta
pjesackih i oklopno-mehanlziranth po-
strojbi, gubitaka koji su Izravan rezul-
tat saveznicke superiorne vojne tehni-
ke i primijenjene borbene taktike.
Mnogobrojni borbeni takt16k1 zadaci
od primarne vaznostt izvodeni su up-
ravo nocu, i pri smanjenoj vidljivosti
danju, sto je saveznickim snagama
omogucavalo da u potpunosti iskortste
cimbenik tznenadenja nanose6i teske
udarce nespremnim lracklm snagama.
Znacajnu ulogu u toku izvodenja tih
borbenih djelovanja saveznickog zra-
koplovstva, pjesastva i oklopno-meha-
nizlranlh postrojbi odigralt su upravo
najmoderniji sustavi za osmatranje no-
cu i pri uVjetima smanjene vidljivosti
danju.
Posade zrakoplova i pripadnici kop-
nenih postrojbi svih rodova zastuplje-
nih u svtm moderno opremllenlm vo]-
skama danasnJice rutinski koriste nao-
cale za no6no osmatranje (NNO) (engl.
NVG-night vision goggles) pri izvrse-
,nju zadataka sirokog raspona. sloze-
nosti, od pilotiranja no6u zrakoplovom
visokih performansi, do tehnickog od-
rzavanja borbenih vozila. i tehnike. Na-
ocale za no6no osmatranje (NNO), u
USA nazvane NVIS (night vision ima-
ging system) predstavljaju komparativ-
HRVATSKI VOJNIK
33
MRAK
no [eftinu alternativu iii dopunu mo-
dernim termovizijskim sustavitna iste
namjene, a njihov osnovni sklop saci-
njava elektro-opticki sustav pojacala
vizuelnog odraza, koji poJacava raspo·
loiivu koli6inu vidljive svjetlosti reflek-
tirane s nocnog neba. (NNO uredaji III
generacije pojacavaju i odraze nastale
zraoenjem bliskim IC dijelu. spektra.).
Njihovo nacelo rada za.sniva se na pot-
puno razlicitoj tehnici od one primje-
njene kod tennovizijskih sustava koji
otkrivaju i prlka.zuju IC radijaciju raz-
U6itog intenziteta emitiranu od svih
objekata cija temperatura se nala.zi iz-
nad razine temperature apsolutne nu-
le. NNO koriste pasivni elektro-opticki
sustav cija ucinkovitost uveliko ovisi o
intenzitetu osvjetljenosti okoline, vre-
menskim uvjetima te kontrastnlm I
refleksnim karakteristikama promat-
ranog objekta ili predjela okoline.
S
klop pojacala vizuelnog
odraza umnaza •sVjetlos-
nu moc• ljudskog oka
(sposobnost sabiranja
sVjetlosti iz okoline) goto-
vo 25.000puta. Opticki sustav objektiva
fokusira fotone svjetlosti, reflektirane
od promatranog obJekt.a, na povrsinu
fotoka.tode, koja ushjed toga otpusta
elektrone. Potom elektroni prodiru
kroz mikroka.nalnu metalnu plocicu
(MCP) koja. sadrzi vise od dva milljuna
mikroskopskih provodnih kanala saci-
njenih od minijaturnih staklenih cjev-
cica promjera svega 10 mikrona. Pro-
laskom kroz mikrokanale koncentric-
no kruzno rasporedene na MCP ploci-
ci, elektroni otpusteni od fotoanode
stvaraju pravu lavinu doda.tnih elek-
trona, povecavajuci time intenzitet stg-
na.la. Elektroni pojacanog elektron·
skog toka napustivsi MCP ploctcu ub-
rzavaju prema sklopu anode gdje uda-
raju u fosforni sloj koji pri tome emiti-
ra zelenu sVjetlost kao posljedicu pre-
tvaranja kineticke energije elektrona u
svjetlosnu energiju. Zavrsnu fazu dje·
Jovan)a. pojacala. vizuelnog odraza
NNO naocala obavlja opticki okularski
sklop koji sakuplja zelenu sVjetlost ge-
nertranu na fosfornom sloju, te je fo-
kusiranu predaje ljudskom oku pruza-
juci promatra,cu jasnu sliku zelenog to·
naliteta promatranog objekta i okoli·
ne.

NNO AN/ AVS-6 za pilote
Naocale za no6no osmatranje (NNO)
sastoje se od dva {rjede samo jednog)
tubusa s ugradenim pasivnim elektro-
-opncktm senzorskim sklopom pojaca-
la vizuelnog odraza. Danas se opera-
ttvno koriste dva. osnovna tipa NNO-a:
NNO druge generacije {Gen II) koristt
multt-bazlcnu fotokatodu, a NNO tre-
6e generacije {Gen Ill) upotrebljava da-
leko osjetljlviju gaUJ-arsenid Iotokato-
~ pruza Izuzetno [asnu sliku nadltle
0 nog terena. Piloti heltkoptera prvl
NOCu_
KRIVULJE o k:a--,,,,,-:::::
OSJETLJIVOSTI
LJUDSKOG OKA
NA •mmmmmmmmm111111111m11m1111111111111111
ELEKTROMAG- lt::>o
NETSKO
ZRACENJE
DANJU I NOCU
cllJnlckl sustavl
du. Sustav NNO Gen III gotovo je tri
puta skuplji od starijeg Gen II, ali po-
sjeduje znatno poboljsane performan-
se koje u potpunosti opravdavaju vtsu
cijenu. Fotoosjetljivost je ve6a tri puta,
svjetlosni intenzitet dobijene -nocne-
slike je dvostruko jace Izrazen., dok je
vijek trajnosti (operativni) oko 7500 sa-
ti, sto je znatno duze od 2000 sati pred-
videnog •Zivotnog vtleka- za NNO ure-
daje Gen II. Cak i u posebno teskim uv-
[ettma za osmatranje, uz tzuzstno nt-
sku raztnu osvjetljenosti objekta NNO
Gen III stvara i~anredno jasnu sliku,
uz malen gubitak rezoluctje (moguc-
nost razaznavanja detalja]. S obzirom
na sve navedene prednostt nije ni cud-
no da su sustavt NNO Gen III u potpu-
nosti potisnuli NNO Gen II iz operanv-
ne uporabe u zrakoplovstvu, gdje se
sva borbena djelovanja odvijaju pri ve-
hktm brzinama te [e od vitalne vaznos-
ti kortstan -domet- i rezolucita -noc-
ne- slike. Meduttrn, NNO Gen II i nad-
alje nalaze stroku prtmtenu u svim
kopnenim rodovima vojske.
Ljudsko oko osjetljivo je samo na
elektromagnetsko zracenie u relativno
uskom podrucju valnih duztna, od 400
nm do 700 nm, a njega mozak dozlvlla-
va i prezentira kao niz boja poznatog
duginog spektra. Osjetljivost oka nije
jednolika za sve dijelove spektra, zele-
no svjetlo dozivljavamo tzrazttije, svjet-
llje, nego crveno svjetlo a.psolutno
I primjenljiv tokom letackih borbe
I
IT:
I cija AN/PVS-5 bitno su smanjivale
'-I \ Takoder je uoceno da lose oblikov,
I \
; ometa pertferno vidno polje ptlota,
I interferenciJa sa sustavom nocne n
I kovitost i performanse ugradenog
I stvnog polactvackog sustava NN
I I ..•• _:,,,,,,
Soo f.oo =fQo
\J,\\..1-JA .lN'ilNA (°'w..-,)
NIIYATSKI YOJNIK
34
tenkovi
tdenticnog tntenziteta, Pri dnevn
svjetlu tjeme krivulJe osjetlj1vostl lJ
skog oka na elektromagnetsko zn
nje nalazi se u podructu od 555 run
leno), a pri promatranju u slabil
svjetlosnim uvjetima. nocu tjeme
lje osjetllivosti pomtee se prema
vom diJe u spektra., u podruete od
505 nm valne duzine.
Poput ljudskog oka I razhcit! ti_
pasivnih pojectvackth sustava NN1
posjeduju specificnu krivulju osje·
vost unutar spektra elektromagi
skog zracenja, NNO Gen II {i ranlj
povi NNO} ispoljavaju najvecu osj
vost unutar vidljivog dijela speku
bitno manju u IC podrucju, dok N
Gen III posjeduje vecu ostetlttvost
ravo u IC podrucju (u apsolutnom I
lativnom odnosu), sto NNO Gen III
posebno pogodnima za uporabu u
jetima tzuzetno niske Hi cak nepos
ce osvjetljenosti okollne i objek,
dakle nocu, Infra-crveno zracenje
nocu daleko izrazenlje nego zracen]
vidljivorn dijelu spektra, a i mn
predmeti i matertlali poput sttjsna,
tona, a naroctto ltstovt biljaka, refle
raju tzrazenije i ucinkovinje IC z
nje nego vidljivu svletlost.
Kombtnactia na.vedenih osobtna,
jetljivosti na. IC zracenje, na raspol
ABRAMS
civu difuznu svjetlost nocnog neba i
s lisca reflektiranu IC energiju, od
zetne je upotrebne vrijednostl pU
KRAU KOPNENE BITKE
avtona ili helikoptera pr! vrsenju
suceg' !eta no6u, na. malo] visini, te
ekspertmentalno koristili NNO Gen
model AN/PVS-5, prvotno konstrui Golema vatrena rnoc, jaka oklopna zastita i dobra pokretljivost
i namijenjen za upotrebu u postroj cine ovaj tenk osnovnim linijskim borbenim tenkom Arnericke
ma kopnene vojske, pr! izvodenju b
benih zadata.ka, relativno male brz vojske '
odvijanja, ali se pokazao potpuno
tenkovskog sukoba nije ni doslo, pa
K
akcija nocu. Slaba osjetljivost i rezoh riza u perziiskom zelievu ucinkovitostt i kompa..raciju s oklop-
dovele je u sredis.te medii- nim borbenim sredstvima zaracene pretpostavke o borbenoj ucinkovitosti
polozivo vrijeme reakcije pilota i ske pa.inje gotovo sve obli- strane u datom trenutku. Na osnovi tih americkog tenka nisu dobile priliku za
gucnost lspravljanja eventualne ke najsuvremenijeg naoru- razmisljanja, a glede izuzetno dobrih potvrdu u praksi. Bez obzira. na tu ci-
greske, naroctto tokom brtsuceg lei zeai»; pa teko i oklopnu pojedinih osobina, koje su , rezultat njenicu, ABRAMS, a posebno njegova
borbeau tebniku. Mogutnost izbijanja prirnjene najnovijih znanstvenih do- modifikacija Ml El. kao predstavnik
facijalna maska modela AN/PV: sukobe sirokib rezmjere na kopnu, stignuca, na polju vojne tehnike, za- cetvrte generacije, stoji uz sami bok
protiv mnogobrojnih. iek» u suvreme- kljuceno je da. bi u izravnom tenkov- tenkovima iste generacije osta.Jih
nim uvietime borbe, dijelom zesterie- skom sukobu, tenk ABRAMS. potpo- ista.knutih proizvodaca te vrste borbe-
minacije kokpita degradirala je ul: li~ tenkove ireck« vofske {T-55 s dodet- mognut ostalim borbenim sredstvima nih sredsta.va. Velike Britanije, Nje-
nim oklopom i jecim neoruienjem; T- namijenjenim djelovanju na kopnu, macke, Francuske i Izra.ela.
72 c i nesto britenskib teakove Centu- izvojeva.o sigurnu pobjedu. · Drugi svjetski rat, kao i poslijeratni
prtstljavajuoi ptlota da iskljuci ilu rton] nagnala je interventne snage UN Medutim, ratno zrakoplovstvo. zdru- sukobi, konstantno su pokazivali supe-
nacttu kokptte, ili da. prekrije ma.nje bi na soncentrecttu; na tom podruciu, go- zenih -saveznickih• snaga, u tolikoj je riornost sovjetskih. kasnije i europ-
ne osvlletljene displeje, Uocene ned lemog bro/a. oklopnib sredstevs: mjeri ovladalo irackirn i kuvajt~kim skih tenkova. na.d onima americke
tatke konstruktori su, nakon iscrp Osnovna uzdenice kopnenih snaga zra.cnim prostorom, da je Husseinovim proizvodnje, za. koje je bila svojstvena
istrazivanja, uspjesno otklonili stvo S1D, u sklopu multinecionelnibsnaga. velika. teiina, slabija pokretljivost, go-
kopnenim snagama u potpunosti one-
si savrseruju, novu generaciJu naoc b10 je upre vo tenk ABRAMS koii je vet mogucilo podrsku iz zt'aka.. sto je u uv- lemi obris, slozenost dijelova. i sklopo-
za no6no osmatranje NNO Gen III, c s prvim dodirom arapskog pijeske.
visoke performanse u potpunosti proglasen »krelfem' kopnene borbe«
jetima suvremenog ratovanja ne-
ophodno za opstanak tenka na bojistu..
va, nedovoljna pouzdanost i neekono-
micnost. To se posebno odnosilo na.
govaralu speciflcntm zahtjevima pH, I' Ra.zvojdogadaja, uz sto je pruzio prt. S druge strane,bombardiranjem vita.l- predstavnike druge (razdoblje drugog
avtona i helikoptera, posebno uvjez 1_ku za premijernu prezentaciju ame- nih ciljeva prekinulo je opskrbu goto- svjetskog rata i prvih deset poslijerat-
nth za izvodenje nocnih borbenih le r,1ckog najnovijeg tenka u ra.tnim uvje- vo svih irackih jedinica, a oklopne for- nih godina) i dobrim dijelom trece ge-
va. tma i na. zahtjevnom zemljistu, pokre- macije koje su se odlucile za pokret. neracije (razdoblje od 1955 - 1975. go-
nuo je i da.ljnja razma.tranja njegove potpuno su unistene. Tako do izravnog dine).
NIIYATSKI VOJNIK
as
 tenkovi

U
ABRAMS, kojim je popunlena praznt,
na, nastala kvalitatlvnim zaostaianjern
americkih tenkova.
ABRAMS Ml nastao je na osnovi
probnog modela tvrtke Chrysler u su-
djelovanju s Ave. Lycoming, Cadillac
Gage, Hughes Aircraft. Singer Ke-
arfott, Detroit Diesel, Allison Division,
Central Data Corporation i Kollmor-
gen. Serijska proizvodnja pocela je u
veljaci 1.980. godine i tenk, po zelji udo-
vice generala C. W. Abramsa, koji je
rukovodio njegovim projektorn, dobija
ime M - 1 ABRAMS. Dvije godine ka-
snije u projzvodnju ula.zi i njegova mo-
difikacija pod oznakom Ml El, a pre-
. inake, nadopune i zamjene odnosile su
se u prvorn redu na zamjenu prfmile-
njenog osnovnog naoruzanja, pobol]-
sanja sistema. za upravljanje vatrom i
dopunu pogonskog uredaja.
ABRAMS je tenk klasicne konstruk.
cije tijela, s obrtnom kupolom na sre-
dini i uobicajenim rasporedom odjelje-
nla, Upravno je smjesteno u prednjem
dijelu tilela do pocetka kupole, borbe-
no je u njenom zahvatu, a motorno.
prostranu kupolu velik. e
one povrsine, prvotno
ugraden 105 milime
top M-68. Rijec je o m
ciranom britanskom
L7 Al kojeg SAD-e lioencno proizv,
Top posjeduje uzljebljenu cijev, a d
ne je 51 kaliba.r. Cijev je na drugo]
lovini opremljena. plinskom komo
i u osnovnoj verziji nema termf
obloge. Top moze koristiti sve
streljiva, proizvedenog u zemlj
NATO-a, od kojih se u naiveco] m
kortste protuoklopna potkalib
obtliezavajuce, zrna stabilizirana
cima., s odvoiivim nosacem {APFS
kumulativna zrna (HEAT), zrna s
sticnim eksplozivnim punjenjem i
lovanlem Hopkinsovog uclnka na
{HESH), te eksplozivno.rasprakava]
zrna (liEP). Posebno se istice vrlo u,
kovito potkalibarno zrno s Jezgrom
volframa i osiromasenog urana,
beni komplet sa.drii 55 metaka, od
jih su 44 smiestena u zadnjem, okl
nim vratima odvoienom dijelu ku
8 u odvojenom dijelu tijela iza. za
jednika i 3 pod preklopnim plot
ispod topa, Drzanjem streljiva u od
ze.rnJenu. Top koristi sjedinjeni metak
izgorljivom cahurom. $treljivo za
5
ispitivanje prvotno je uvezeno iz Nje-
rna.cke, a danas ga u SAD-u proizvodi
tvrtka Honeywell. U upotrebi su najce-
sce kao i kod njemackog tenka., dvije
vrste metaka - KE i HEAT MZ sa viso-
kokaloricnim punjenjem, koje prili-
korn opaljenja povecava tlak u topu za
soO/o u odnosu na top 105 mm. Metak
KE (kinetic Energy) potkalibarni je
projektil, stabiliziran krilcima. Posje-
duje jezgru od volframa i pocetnu brzi-
nu od 1800 mis. sto ga cini sna.znim
protuoklopnim sredstvom. Inovacija je
rnetak HEAT MZ ko}i obuhva.ca osobi-
ne kumula.tivnog [HEAT)i eksplozivno"
rasprskavajuceg metka (HESHi Izgor-
ljiva cahura dala. je streljivu manju
m_ asu Uednaka onoj 105 milimetarskog
metka}. sto je puniocu. s obzirom na
velicinu, olaksalo rad. S druge strane,
u tenku ostaje manje ugljicnog monok-
sida koji bi, ina<:e. ostao u mesinganoj
cahuri u tenku. Takve cahure potrebno
je izbacivati, jer onemogucuju da.ljnji
rad.
odmah spremno za gada.nje. Protuzra- ne s laserskim daljinomjerom i bali-
koplovni mitra.ljez 12,7 mm, ucvrscen je stickim racunalom. Ispred gadaca na.-
na kupoli kod otvora zapovjednika i la.zi se ciljno proma.tracki ureda.j koji
sluzi za unistavanje ciljeva u zracnom je okomito stabiliziran. neovisno o sta-
prostoru i na. zemlji. Daljinsko uprav- bil~Z{l.ciji topa, cime je omoguceno ne-
ljanje koje se nala.zi ispod otvora (luka) prekidno proma.tranje cilja i za vrije-
omogucuje za.povjedniku gada.nje iz me punjenja topa., dok je gla.vna sta.bi-
lizacija iskljucena. Po za.vrsenom pu-
tenka, sto pruza mogucnost ucinkovite
obrane od napada helikoptera, koji su njenju, top automa.tski zauzima
danas na.jveca prijetnja. toj vrsti borbe- polozaj po ciljnom pravcu. a svjetlosni
nih sredstava. Vatreno polje mu je, po signal u ciljnom uredaju pokazuje da
pravcu 360, a po visini do +65 stupnje- je orude spremno za gadanje. Za
va.. Uz brzinu gadanja 450-550 metaka upravljanje vatrom ugraden je uprav-
u minuti, borbeni komplet moze ispali- ljacki blok s dvije rucice na kojima su
ti za dvije minute neprekidne paljbe. prekidaci za okidanje topa. i mitraljeza
Oba mitraljeza. M-240 i M-2, americke te upotrebu laserskog daljinomjera.
su proizvodnje. Na zidu kupole s desne stra.ne, ugrade-
Posa.du ABRAMSA cine cetiri clana no je balisticko ra.cuna.lo (Hughes), ko-
(zapovjednik, ciljac, vozac i puniteli). U . je nakon upotrebe da.ljinomjera, izra.
borbenom dijelu, smjestenom u kupoli, cunava daljinu do cilja te obraduje in-
zapovjednik i gada.c nalaze se s desne, forma.cije o bocnom nagibu. bocnom
a punitelj s lijeve strane zadnja.ka topa. vjetru, pretjecanju i istrosenosti cijevi,
Mjesto voza.ca. na.lazi se u prednjem di- a rucno se unose informacije o vrsti
jelu tijela. tenka. u sredini. Radni pro- metka, atmosferskom tlaku, tempera.
stor posade je prostran i pruza maksi- turi zra.ka. i vrsi poravnava.nje sa nul-
malnu udobnost, sto je vrijedna osobi- tom linijom. Sustav posjeduje uredaj
na ameri6kih konstrukcija. Time je koji kontrolira cijeli program i odo-
olaksano rukovanje ureda.jima i rad u brava. da.ljnji rad. Kad gada uoci cilj i
vozilu, sto je posadi da.lo visok stupanj

· tenka. Clede ucinkovitosti oklopne za-
Ucinkovitost ABRAMSA u ratu u Zaljevu
je bila potvrdena u borbi protiv irackih
tenkova (na slici iracki T-55 u plamenu)
Clede krupnih nedostataka serije
PAITON, koji su se ispoljili u ratovima
u Vijetnamu i Indokini, napusta se tra-
dicija americkog nacina konstrukcije,
koji nije bio primjeren zahtievima mo-
dernog ratovanja, Nastupa razdoblje u
proizvodnji amertcklh tenkova s ten-
dencijom prtblizavania europskoj kon-
cepciji, koja se prvenstveno odnosila
na velicinu vozila i rnasu, Uslijedila je
serita tenka M - 60, prvo Al, a. zatim A2
koji je znacto i krupnu inovactju Na
hodni dio jedinice, montirana ie speci-
ficna kupola u koju je ugraden to-
p/lanser kalibra 152 milimetra koji ko,
risti raketni slstem Shillelagh i klasic.
na topovska zrna, Tenk se u naoruza,
nju nalazi i danas a glede osobina
primijenjenog naoruzania, ne pred-
stavlja zamjenu M-60 Al i njegovog
nasljednika M - 60 A3 (primijenjeni
termovizijski nlsanski uredaji), vee je
njegova dopuna. To dokazuje i forma-
cijski raspored tog tenka u oklopnim
-jedlnicama SAD, gdje se nalazi u sa-
stavima klastcnih, osnovnih borbenih
tenkova.
U meduvremenu, propao je projekt
zajednickog niernacko-amertckog ten-
ka MBT - 70 iz razloga enormno viso-
ke cijene proizvodnje. Ipak neuspjeh
praoblika, dao je poticaj za razvitak
dva nova tenka, koji ce zamijeniti za-
starjele prethodnike. To su niemackt
LEOPARD 2 i americkt M - 1
transmisiono u zadnjem dijelu tijela
stite. amertcki su strucnjaci, u razradi
oklopa, napravili znacaian pomak u
.odnosu na prethodnlke. u visini tenka
i u obliku. Za. ra.zlik~ od M - 60, tenk
nema zapovjedrukovu kupolicu a ama-
njena mu je i visina tijele, sto mu je da-
lo znatno manji obris\Oklopno tijelo i
kupola. sastavljeni su o~avnih ploca,
postavljenih pod veliki. utem u od-
nosu na okomicu [tijelo do stupnja],
sto osigurava odbijanje (rechochet)
protuoklopnih, posebno udarnih zrna,
Medutim, veliki nagib prednje ploce ti-
[ela Ima i losu stranu, [er povecava rnr-
tvi kut vozaca (nepreglednost blizog
prostora ispred tenka], Prednji dio tije-
la. i kupole, opremljen Je viseslojnim
CHOBHAM oklopom, a ostali dijelovi
sastavljeni su od neproboinog celika.
Clede bolje zastite, zaslon topa je sma-
njen i uvu6en u oklop. Kupola je naprr,
jed produzena i prela.zi preko otvora
vozaca, pa su, kako bi se vozaeu omo-
gucili nesmetani ulazak i izla.zak, za-
slon i prednji dio usieceni, Uz hodni
dio tenka postavljene su protukumula,
tivne zavjese. koje ga stite od projekti-
la i istodobno zadrzavaiu prasinu prt-
likom voznje. Tenku je poiecano i dno
tijela, sto posadu u velikoj mjeri stiti
od ucinka protutenkovskih na.gaznih
· dobar rad stabilizatora.-{stabillzacija
mina. Dimenzija tenka.su. duzina [s to-
porn okrenutim naprijed] 9,77, duzina
tijela. 7,92, strtna 3,65 i visina sa kupo,
lom 2,99 rnetara, sto ga ctnt 60 duzim i
svega. 18 centimetara visim od soviet-
skog T-72. Kva.litetna oklopna. zastita
uvjetova.Ia je golemu masu od 53.400 kg,
koja se ugradnjom snaznog pogonskog
uredaja, nije negativno odrazila na
njegovu pokretljivost.
jenim oklopljenim prostortma, nas
[alo se, u slucatu njegove eksplo
pruzit! posadi sto vecu sigurnost.
prostorije posjeduju i vanjske sigur
sne poklopce, koji snagu eventu
eksplozije usmjera.va.ju van tenka.
glavnom smjestajnom prostoru.
ma se cijela gornja ploca zadnjeg di
la kupole i oslobada put udarnom v,
Za. postizanje vece ucinkovitosti p
bija.nja oklopnih ciljeva. na. vecim dal:
nama. i uopce njegove nadmocnosti, 1
modifikaciju Ml El ugraden je 120 m'
metarski top glatke cijevi XM-256,p
izvod tvrtke Water Flieth Arsenal
licenciji njemackog Rheinmetall-a.
nimljivo je da su Amerika.nci 1980.
dine razvili njihov top tog kalibra.,
ka.o osnovica je posluzio upravo R
inmeta.llov top. Izvrsene su neke
konstrukcije i zamijenjen je zadnj
topa. U meduvremenu, Nijemci su J
boljsali svoju konstrukciju i smanji
broj dijelova. zadnjaka. poveca.li 1
uzdanost. U svezi s tim Amerikanci s·
odustali od svog rjesenja
Top posjeduje odlicne osobine. Vi
kim tehnickim stupnjem obrade ma·
rijala tijekom izrade cijevi, povec
mu je cvrstoca i vijek trajanja. Kv,
tetnim ovjesom cijevi, sa povoljnom
spodjelom ma.se dijelova, omogucen
dvije ravnii Vrlo brza paljba. omogu
na. je poboljsa.nim rjesenjem zatva
ca. Usavrsena Je termicka obloga.. ko'
je kao i plinska komora izra.dena
specijalne plasticne ma.se. Primjenje1
protutrzajuci sustav, svodi trzanje 1
duzinu 105 milimetarskog topa. Cij
topa je u zadnjak ucvrscena klinasti
sustavom koji za. ra.zliku od susta
navijene cijevi, omogucuje puno b
D
odatno naoruzanje tenka
tvore dva. mitraljeza 7,62
mm M-240 i jedan protuzra-
koplovni mitraljez 12,7 mm
M-2. Jedan od 7,62 mm
spregnut je i ugraden desno od topa
iznad pomocnog nisana zapovjednika.
tenka. Drugi je ucvrscen na kupoli. de-
sno od otvora punioca. Oba mitra.ljeza,
namijenjena. su za unistava.nje neoklo-
pljenih zemaljskih ciljeva, a gornji mo-
ie posluziti i za gadanje ciljeva u zrac-
nom prostoru. Borbeni komplet za oba
sadrzi 11.400 metaka, od kojih je 3.200
identificira ga., cilja na njega krizicem
borbene ucinkovitosti, koji se ne uma- koncanice i aktivira laser. Na uredaju
njuje ni pri duzem boravku u tenku ti- se digitalno ispisuje izmjerena daljina.
jekom borbe (ergonomija). Povecanje Nakon toga unose se podaci o vrsti
radnog prostora ima i losu stra.nu jer metka. kojim se·gada te ostali elementi.
uvjetuje i povecanje zapremine koju je Ukoliko je sve proteklo u redu, pristu-
potrebno oklopiti sto povecava masu i pa se gadanju.
obris tenka.. U tom slucaju, to se odra- Na modifikaciji Ml El. ugraden je la-
zilo na. golemim dimenzijama kupole. serski CO2 - daljinomjer, koji prema
Ciljac i zapovjednik raspolazu suvre-
podacima posjeduje mnogo bolje oso-
menim sustavom za upravljanje va- bine od dotadasnjih »solid-state• lase-
trom. koi_i. obuhvaca, uz sta.bilizacije i ra, jer osigurava bolje probijanje la.-
sustava za upra.vljanje orudem, ciljne serskog snopa kroz dim i prasinu. Ra-
uredaje na nacelu termovizije sjedin}e- di sa istim opsegom valnih duljina kao
i termovizija, sto omogucuje mjerenje
do sva.kog cilja kojeg gadac uoci (mje-
renje velikih daljinai U okviru sustava
za upravljanje vatrom. ugradeno je i
novo balisticko racuna.lo.
Za.povjednik tenka. smjesten je iza
gadaca.. Posjeduje njegove duplirane
komande i jednostavniji oblik ciljnog
ureda.ja, moze preuzeti kontrolu
upravljanja. vatrom ili samo navoditi
ciljaca, a za.tim dalje traziti novi cilj.
$est prize.ma razmjestenih na vrhu
kupole omogucuju mu vidno polje od
360 stupnjeva.
Punioc, ujedno i ra.dio-operater, sje-
di licem okrenut zadnjaku topa s lijeve
strane. Prilikom punjenja. pritiskom
koljena. na dugme otvora., otvara. pre-
gradu zadnjeg dijela kupole u koji je
smjesteno streljivo, uzima metak i pu-
ni top. Popustanjem pritiska, pregrada
se zatvara. Iako prisutnost punitelja
da.je vecu pouzda.nost i nerijetko vecu
brzinu punjenja topa, u odnosu na
ugradnju automata, brzinu punjenja, u
ovom slucaju, ovisi o ispra.vnosti ure-
da.ja za otvaranje prostora sa strelji-
vom, sto koeficijeot pouzdanosti svodi
na automatski punjac sovjetskog T-72.

HRYATSKI YOJNIK HRYATSKI YOJNIK

31 37
 tenkovl protuoklopna borba

Voza.6 se nalazi u prednjem dijelu ti-

iela tenka u sredini. Smanjenje visine
tijela tenka uvjetovalo je njegov polule.
zeci poloza] (voznja u borbenim uvjeti-
ma). Unatoc tome, radni prostor je
odlteno rijesen i ne za.htjeva veca na-
prezanja. tijekom rada. Sve komande i
instrumenti su na dohvat ruke.i dobro
su vidljivi. Upravljacka komanda tzve,
dena je u obliku slova T. na ruetct ta-.
kvog upra.vljaca smlesten je gas . Mje-
njac brzlna je na njegovom bloku i br-
zine se mijenja.ju pa.lcem ruke. Uprav-
ljacki mehaniza.m ne posieduie
kvacilo, pa nozne kornande obuhvaca-
ju samo dvije· papucica kocntca- lijevu
za prtkocevanle i desnu za kocenie.
Upravljacku komandu i sjedalo mogu-
oe je prilagodavati prema potrebi, sto
jamci udobnost svakom vozacu do visi-
ne 1,75m. Od optickih uredaja za pro-
rnatranje, vozac posjeduje tri perisko-
pa od kojih se srednji [osnovni], moze
zamijeniti pa.sivnim uredajem za noc-
nu vozntu s uvecanjem,
jenosnikom. koji omogueuie neprekid-
no i automa.tsko (bez ucesca, vozaca]
mijenjanje priienosa i vucne snage na
gusjenice, u skladu sa otporom pri
kretaniu tenka, To je znatno olaksalo
upravljanje tenkom i umanitlo napor
vozaca u tijeku voznje. Nedostata.k st,
ka, ia.ko je za potrebe motora ug
filter ea 30 nemetalnih ciklonskib
cistaca i tri ve.trootporna pap
filter -omota, sa kva.litetom filt
prema. podaoima, 98,8%. Sljedeca.
tivnost je veliko zagrija.vnaje p
turbine. koje je tenku pojacalo 11
plotno zraeenje, po eemu ga je u
nim uvjetima (uz primjenu term
je], moguce la.kse otkriti, Velika
tljivost pogona na protutlak, o •
la je tenku savladavanje vod,
prepreka. podvodnim ga.zom na d1
nu svega 2,36 meta.re. (primjera.
podvodni ge.z tenka T-72 iznosi 5
lpa.k svi ovi nedosta.ci nisu pres·
utjecali na ucinkovitost tenka., jer
ublazeni ill nadokna.deni ostalim
brim osobina.ma.. Cetiri rezervo,
gorivo, dva smjestena. lijevo i desn,
vozaca i dva u motor.no-trans
skom odjeljenju, ukupne zapremn
862 l, omogucili su tenku autono
kretanja oko 530 km. U modifika.cl 1 AT-4 se nalazi u naoruzanju americkih pjesackih postrojbi
ugraden i dopunski malol.itrazni
tor sa generatorom koji napaja

G
lede sto bolje pokretljivosti
u tenk je ugradsna pogon-
ska grupa koju tvori plin-
ska turbine. i automatska
transmisija s 6etiri stupnje.
prtienosa za hod naprijed i dva za hod
unatrag, Plinsko-turbinski motor AG-
1500 proizvod je tvrtke Avco-Lyco-
ming. Ma.ksima.lne le snage na izlazu
1104 kW i daje ABRAMSU specificnu
snagu 20,66 kW/ti brzinu [na dobrom
putu) do 72 km/h. Ubrizgava.nje goriva.
je elektronski grupirano i vrsi se pre-
ma trenutnoj potrebi motora. Nacelo
ostvarfvania radnog ciklusa, omogu-
cuje mu rad velike brzine obrtaja i da-
je mu golemu ukupnu snagu, Motor je
mass 1000 kg, duzine 1615, strtne 1015 i
visine 710 mm, sto ga. cini znatno Iak-
stm i gotovo dva puta ma.njim od stan-
dardnog tenkovskog dizel-rnotora,
Prema nekim podacime, posada ga, uz
stema. je sto na neravnom zemlttstu.
koristi vise i nize stupnjeve prijenosa,
sto zahtijeva vecu potrosniu goriva..
Tijelo tenka. povezano je s osovina-
ma potpornih kotace, gu.sjenica., slste,
mom torzijskog ovjesa, s prilagodlji-
vim rotiraiucirn amortizerima, na pr-
vom, drugom i sedmom kotacu sa
sva.ke strane. Primjenjeni ststem
ostvario je solidnu srednju brzinu kre-
tanja. i preciznost vatre iz pokreta, Do-
bre. okretnost vozila u velikoj brztm,
omogucena je brojem i velicinorn pot-
pornika, Glede iskustva s tenkova M-
60, ugradeno je 7 'takvih kotaca, umje-
sto prijasnjih 6. Izra.deni su od alumi.
nijske legure. udvojeni i naliveni gu-
mom. Presjek im je 635, a dinamicki
hod 380 mm. Njihovo tehnicko rjesenje
(sigurnosne ploce sa obje strane) i kon.
strukcija. gusjenica., sveli su mogucnost
njenog ispadaoja na najmanlu mogu-
cu mjeru.
strujom i dopunjave. a.kumulatore
je gla.vni motor izvan pogona.. Te
opremljen i · suvremenim
NKB zastite i hermetizacije i n,
protupozarnim uredajem, koji za
siste
BESIRZAJNA SREDSIVA
nje koristi Ha.llon-1301 (ugljik, br,
fluor) i koji se automatski a.kt!
preko jednog do 7 IC senzora u vre
nu od 0,15 sekundi. Posjeduje i ure,
%A BORBU
za. stva.ra.nje dimne za.vjese, po 6 b
ca dimnih kutija. sa sva.ke strane k
le iz kojih moze izbacivati i raspr:
NA MALIM DAUINAMA
vaju6e granate.
Tenk ABRAMS, jos prije uvo<ienj
upotrebu, u fazi ispitivanja., proSI
re.zlicite temperaturne uvjete od Mobilnost i relativna lakoca rukovanja
nade do Arizone. Na manevrima
TO-a., poka.zao je dobre osobine 1
osnovne su znacajke
evropskom zemljistu. Za.ljevski suvremenih raketnih protuoklopnih sustava
pruzio mu je sa.mo priliku za jos j
ispit i tek neki naredni sukobi mog.
mu dati priliku za potvrdu na. d'
Sofisticire.nost elektronike, ugra,
suvremenim koncepcijama PRIJENOSNO PROTUOKLOPNO - FFV 551. .. efikasni domet do 700

U
pomoc dizalice, moze zamijeniti za [e- suvremenog sustava. za upravlj
dan sat. Ova vrsta pogone. ima znatne pro~uoklopne borbe rucna i SREDSTVO 84 mm M3 CARL meta.ra,

prednosti. Brzo pokretanje u rad i pri
niskim temperaturama i velika. ela-
sticnost, omogueuju puno opterecsnjs
za kratko vrijeme i daiu tenku ubrza.-
nie 32 km/h za 6.2 s. Pored toga motor
je jednoste.van u uporabi, rnoze koristi-
ti razheita goriva, hladenje za.htijeva
.manjt utrosak snage u odnosu na klip-
ne (stapne) motore, smanjena. je potro-
snja ulia, odsustvom vibracija smanje-
na je buka., a. nlegove osobenosti orno-
gucile su smanjenje broia prijenosa i
ugradnju [ednostavmte transmisile,
Za. prijenos energije motora na po-
gon gusienioa, ugradena je automat-
ska. hidromehanicka transmisija tvrt-
ke Allison, tipa X-110-28. Rijec je o ce-
tverostepenom planetarnom mleniacu
sa blokiraiucim hidrodinamickim prt-
S
va ta rtesenja da.la su
ABRAMSU dobre manevar-
ske sposobnosti. Ipak prt-
muenjeni pogonski ureda]
posjeduje i znatne mane ko-
je su uzrok njsgovo] slabo] zastuplje-
nosti U prvom redu to je velika potro-
snja goriva, koja je 15 do 200/o veca ne-
go kod dizel motora odgovaraiuoe
snage. Kod ovog tenka. Iznosi 417 I na
100 km. Za nesmetan rad, pot'rebne su
goleme kolicine odlieno prociscenog
zraka i za.htijevaju filtere visokog
stupnja. prociscavania i velike zaprem-
nine. Ucinkovttost filters. dolazi poseb-
no do izra.zaja kod kortstenja tenka. u
zemliisnim uvjetima za povecanom ko-
Itcmom prasine, Za. nedavnog »rate. u
zalievu-, upravo ta cinienica se poka-
zala najvecom manom ameriekog ten-
vatrom, stabilizacija ciljnog ureda.J
naoruzanja, primjena termovizije ·
je omogucila pose.di nesmanjenu ui
kovitost u nocnim. ka.o i . u uvje
otezane vidljivosti, te odlicrie osobl
ugra.denog topa., omogucili su ve
tocnost pogotka i ucinili njegovu
difikaciju - tenk ABRAMS M 1
snaznim osnovnim borbenim s
stvom, sto podre.zumijeva. gla·
osnovni, linijski borbeni tenk. na
njen vodenju borbe protiv tenkova.
podrsku pjesa.stvu te unistavanje
sile i utvrdenih objekata., kod kojeg
za.stupljene sve tri komponente ·
ga. u danasnjim uvjetima, cine su·
menim. To su golema. va.trena. moc,
ka oklopne. zastita i dobra. pokr,
vost.
prijenosna protuoklopna
sredstva zauzimaju relevan-
tno mjesto jer su masovno za-
stupljena.
S njima se ostvaruje odlucujuca bit-
ka protiv suvremenih tenkova na ma-
lim da.ljinama do 1000 metara. Ova
sredstva su razmjerno ma}e teiine. Ra-
~ete (projektili) ovih sredstava ispalju-
Ju se iz oruda. (lansera) s ramena ili po-
~tolja. Lanseri su za jednokra.tnu ili vi-
sekratnu upotrebu; a. imaju jednog iii
dva posluiitelja. Zahtijevani brtsani
domet postize se primjenom raketnog
P?gona ill bestrza.jnog nacela lansira-
n1~. Na ovim daljinama najces6e se
Pnmjenjuju nevodene rakete, odnosno
projektili.
GUSTAF
$vedska firma FFV Ordonance izvr-
sila je rekonstrukciju standardne ver-
zije sredstva 84 mm RCL Carl Gustaf
M2, pa je nastala nova verzija sredstva
M3.
Cijev sredstva M3 sastoji se od celic-
ne kosuljice s izvedenim zljebovima na
unutrasnjoj povrsini i va.njske obloge
od kompozita na osnovi ugljicnih vla-
kana.. Ostali dijelovi sredstva izradeni
su od aluminijskih legura i plasticnih
materija.la, sto je omogu6ilo da mu se
sma.nji masa na 8 kg (masa oruda M2
je 14,2 kg). Iz oruda M3 moze se gadati
municijom koja se koristi za M2 i no:
vom municijom koja se ra;zvija:
- FFV 469B ... efikasni domet do
1000 metara,
- FFV 44 t B ... efikasni domet do
1 ooo metara,
- FFV 545 ... efikasni domet do 2000
metara.
Za ovaj susta.v je ra.zvijen i novi pro-
jektil•s kwnulativnom bojevom glavom
FFV 597 namijenjen za gadanje suvre-
menih borbenih tenkova. Projektil FFV
597 se sastoji od dva. dijela, bojeve gla.-
ve i stabiliza.tora s krilcima. U tijelu
stabilizatora. je ugra.deni raketni mo-
tor. Prt punjenju sredstva sa zadnje
strane unosi se barutno punjenje sa.
stabilizatorom projektila, a s prednje
strane bojeva glava. koja. se spaja sa.
stabilizatorom. Ra.ketni motor projekti-

HRVATSKI VOJNIK HRVATSKI YOJNIK

38, 39
 ,
protuoklopna borba protuoklopna borba

la FFV 597 aktivira se poslije izlaska

projektila iz cijevi sredstva i povecava tehnicki i balisticki
mu brzinu od 115 na 310 mis. Proboj-
nost bojeve glave je 900 mm· valjanog «.Dllr cfffl
homogenog celicnog oklopa a praktic-
na daljina gadanja je 250 metara. Pro-
racunt pokazulu da je rasipanje pogo-
Ouilna orufla

••••• ondJa. opaEldm ....._

I mm
kg
1000 I 1200

I 2.3
daka na meti veliko jer je razlika izme-
du pocetne i maksimalne brzine pro- «.llbar ~, mm 84 I 110
jektila veltka, sto tzaztva znatno
skretanje projektila zbog bocnog vte-
tra. Buduci da je brzina vjetra promje-
••••• pro}eldllat kg I 3.8 I •
••••• orutJa ,,. ntnt- ,,_.-,., kg 6 I 12
njiva, velictna skretanja se mijenja, a
time i slika rasipanja pogodaka, flo6eln9 brzllNI m/a 290 I 170
Sredstvo 84 mm CARL GUSTAFima
opticki nisan, povecanja 4 puta, a za MltblmelJNIbl'Zlnll ••• putl,n/1 ml• I 250
sredstvo je razvijen i kotncidentrn da- I
ljinomjer. Okidac je mehanickog tipa. Vrflem• •• ta do 300 m • I 1.3
90 0 0
Takoder se radi i na razvoju kompju-
terske kontrole vatre s ugradenim la-
serskim daljinomjerom (Nd-YAG). La-
serski daljinomjer Ima shedece karak-
teristike.
- maksimalni domet. .. 4000 metara,
- greska... 5 metara,
- trajanje baterija... 300 mjerenja
Kut d]eloranJa ~

.,.,,.,..
.,.,,.,..
,,.... ----
ProNJnollf nfanot, llomogeno, ollfctfNt I mm

•.......•,.,. __,_,,_,,,
NATO 0

m
450

300
I 700

715

300

600
. PANZERFAUST 3, presjek
1 - cijev, 2 - projektil, 3 - barutno punjenje, 4 - udarni upaljac, 5 - zastitnik usta i kraja cijevi, 6 - zaptivsckl
dijelovi cijevi, 7 - zastitnlk lica, 8 - rucica za nosenje, 9 - remen za nosenje, 10 - mehanizam za ispitivanje, 11
opticki nisan, 12 - zastitnlk optickoq nisena,

cijev, a zatim s mehamzmom za ispalji-

daljina.
PRIJENOSNO BESTRZAJNO
PROTUOKLOPNO SREDSTVO
AT-4
AT-4 je lako protuoklopno sredstvo
za jednokratnu upotrebu namijenjeno
za protuoklopnu borbu na malim dalii-
nama, Razvila ga je svedska tvrtka
FFV Ordonance.
AT-4 se sastoji od lansera s ugrade-
nim projektilom i pogonskim punje-
njem. Lanser Ima cijev, mehamzam za
ispaljivanje, mehanicki nisan, oslonac
za rame, rucicu, prednji i zadnji zastit-
ni poklopac i remen. Cijev lansera [e
izradena od plastiene mase armirane
staklenim vlaknima, Bestrzajnost sred-
stva ostvaruje se reakttvnom silom u
mlazniku koji je sastavni dio lansera,
Kumulativna bojeva glava AT-4 ima
dobru probojnost i povecane ucinke
djelovanla poslije proboia oklopa, koji
Se ocituie U:
- povecanju natpritiska u unutra-
snjosti pogodenog vozila, onesposo-
bljavanju posluzitelia i ostecerqu vital-
nih uredaja u vozilu,
- mehanickom ostecenju vita vanje. Pri ispaljivanju projektil (bojeva
dijelova vozila pomocu sekund glava sa stabtlizatorom u koji [e ugra-
komadica bojeve glave i krhotina o den raketni motor) postize pocetnu br-
pa, zinu od 170 mis, a kompenzirajuca ma-
- zasljepljivanju koje izaziva j sa se Izbacuje u suprotnom smjeru Po-
svjetlost, sto puta [aca od svjetlosti slije izlaska projektila iz usta cijevi,
ca, aktivira se raketni motor koji poveca-
- [akom dimljenju unutar vo va brzinu prolektila. na 250 m/s i omo-
sto smanjuje vidljivost nekoliko mi gucava da projektil za 1,3 sekunde pre·
ta, leti 300 m, sto je ucinkovtti domet pri
- [ako] vruclni kolapal! munt gadanju pokretnih ciljeva.
odiecu i sve ostalo u vozilu, Sve n~ Pripaljivanje dodatnog raketnog
motora vrs! se 10 mod ustiju cijevi. Bo-
[eva glava Ima na vrhu stpku koja se
izvlaci da bi se osiguralo aktiviranje
deno uzrokuje smrtonosni ucinak u njenje i kompenztratuca masa, od me- kumulativnog punjenja na optimalnoj
pogodenom oklopnom vozilu. hanlzma za ispaljivanje s ruetcom za udaljenosti, a ujedno sluzt kao meha-
Pocetna brzina projektila je 290 m/s, drianje oslonca za rame i optickog nt- ntcki osigurac, ,
sto omogucava uspjesno gadanje po- sana, te od bojeve glave projektila, Ci- Odnos izmedu pocetne i najve6e br-
kretnih ciljeva na daljinama 300 meta- jev ima metalnu kosuljicu (unutarnju zine projektila [e povoljan, pa je i skre-
ra. cijev) i oblogu od kompozita, a kortstt tanje projektila zbog bocnog vjetra u
Probojnost projektila je 450 mm va- se za same jedno ispaljivanje. Za PAN- prihvatljivim granicama. Probojnost
llanog celicnog oklopa, AT-4 je u na- ZERFAUST3 je razvtteno vise bojevih projekttla [e 700 mm valjanog nomoge-
oruzanju oruzanth snaga Svedske i glava nog cehcnog oklopa. Upaljac djeluje
SAD. - kumulattvna, kallbra 90, 110 i 125 pri kutu udaru do 75° - kut izmedu
mm, vertikale na oklop i putanja projektila.
PRIJENOSNO BESTRZAJNO PANZERFAUST3 omogucava gada-
PROTUOKLOPNO SREDSTVO - razorna 11 O mm,
- masktrno-dimna 11 O mm, nje iz zatvorenog prostora ako su usta
PANZERFAUST 3 - osvjetljavajuca 84 mm. cijevi Izvan prostorije lz koje se vrsi ga-
Protuoklopno sredstvo pjesadije za danje. Ovo je vrlo znacatna taktlcka
azlicite vrste ,bojevih glava karakteristika ovog sredstva pogotovu

R
borbu protiv suvremenih tenkova je
P~NZERFAUST3 ciji se dijelovi (osim omogucavatu uporabu ovog pri vodenju protuoklopne borbe u ne-
r11evi) koriste vtsekratno, Bazvtla ga je sustava za vatrenu podrsku, seljenom mjestu.
irma DYNAMIT NOBEL (Njemacka). stvaranje dimnih zavjesa i Pri gadanju iz zatvorenog prostora
PANZERFAUST3 se sastoji od cijevi, u . osvjetljavarije bojlsta, Prije posluzttel] sredstva mora imati zastlt-
rO)U SU ugradeni stabilizator projekti- gadanja bojeva se glava spaia sa stabi- nu opremu.
2 CARL GUSTAF a s raketnim motorom, pogonsko pu- lizatorom projektila ko]i [e ugraden u MATO RAGUZ

HRYATSKI YOJNIK HRYATSKI YOJNIK

40 41
 vojno trilste vojno triiite

on) s MBT M1A2 Abrams. MBT svakog protzvodaca

J{rauss-Maffei i GDI.S su
potvrdili sudjelovanje u tes-
tovima vrednovania i -play-
-off- natjecanju za osntva-
nje pozicije novog svedskog
MST i sklapanje prodaJnog
ugovora velike vrijednosti,
VDS je izjavio da ozbiljno
razmislja o slanju svog
stavi na raspolaganle sved-
skoj votsct, kako bi se njiho-
ve tenkovske posade-rnogle
dobro upoznati i •zbliziti•
sa sva cetirt natjecateljska
teska tenka nove generaci-
[e. Svaki MBT opsluztvat ce
dvije kompletne tenkovske
posade koje ce biti nakon

U
toku je velika
bitka teskfh
tenkova. nove
generacije za
preostale neza-
stcene dijelove europskog
vojnog trzista. Cetiri protz-
vodaca MBT [teskih tenko-
va) primilo [e zahtjev za po-
PA PUiKA M82A I nudom i daljnjim Informa-
cijama op Svedskog minis-
tarstva obrane, buduci da
svedska vojska za.htijeva
kupnlu barem 202 MBT na-
ve generacue kao zamjenu
T'eskoksllbsme puska koja je nakon
uspjesne uporabe u Zaljevskom ratu
doiivje/a neocekiven merketinski uspjeh
roj potericijalno zamterestraiuh kupaca, kao
za zastarjele, vise puta MBT Challenger-a 2, dok je nekog vrernena prebacene
gradnjom poboljsavane predstavnik Giat Industries na MBT drugog protzvoda-
fors S tenkove protzved odbio dati bilo kakav ko- ca, a izmjena tenkovskih
izmedu 1966. I 1971. g, mentar. Ocekuje se da se posada ce u zavrsnict orno-
Beskompromisni supa suparnicki MBT podvrgnu guctti objekttvnlje vredno-
u ovoj tesko] bitki trebal ispitivanjima u $vedskoj u vanje .pojedinog MBT-a. Pi-
biti francuski Giat Indu tra-janju 6 do 9 mjeseci, po- tanje da li ce biti u moguc-
es s MBT Leclercom, cevsi od sijecnja 1993. godl- nosti pravovremeno, u pot-
meckt Krauss-Maffei
usavrsenom tnactcom I
pard 2 (I), britanskl VDS
ckers Defence Systems)
ne. Prije pooetka opseznlh
testiranja MBT-a u svim
mogucim uvjettma, bit ce
zatrazeno da se po jedan
punostt za natjecanje ospo-
sobljen primjerak vlastitog
MBT-a stavttt na raspolaga-
nle svedsko] vojsct brine ne-
MBT Challenger 2 i ame ke od sudionika natjecanja.
ki GDI.S (General
mics'Land Systems Di' Uz sest prototipova postoji
samo Jedan produkcijski
primjerak MBT Leclerca,
Krauss-Maffei posjeduje
dva prototipa MBT Leopard
2 (I), od kojih samo jedan
Ima ugradena sustavna po-

B
i bro] sklopljenih ugovora za kupnju poluau-
tomatske puske Barrett Firearms M82Al tes-
kog kalibra 12,7 mm u .naglom je porastu na-
kon njezine izuzetno usptesne operativne
borbene uporabe u jedlnlcama USA tokom Zaljevskog ra-
ta. U prostncu 1990. godine je PA pusku M82Al odabrao
US Marinski korpus kao idealno rjesenje za neke specific-
ne zahtjeve borbene primjene: snajpersko vatreno djelo-
vanje po radarskim Instalacnama, zrakoplovtma, zapov-
[ednickim voztltma i drugim ciljevima visoke takttcke vri-
jednosti, kao i njeno koristenje u EOD specijalno uvjezba-
nim timovima za uklanjanje i neutralizaciju mina i dru-
gih eksplozivnih sredstava. Marinski korpus je kupio 125
pusaka Ma2A1 oznacenih sluzbeno kao SASR puske spe-
cijalnog podruqa primjene, te je posebnim odobrenjem
lzvrsena httna isporuka tih M82Al pusaka [edinicama
Ma.rinskog korpusa angazlrantmu Zaljevu. Za EOD na-
mjenu je US Army kupila 100 komada, au USAF 35 koma-
da M82Al, a zaledno s puskama koje je kupila SOC Za-
poviednistvo specijalnih ,operacija se ukupni bro] proda-
nih M82Al pusaka penje na preko 300 komada, te je real-
no ocektvat! dallnje narudzbe za potrebe americke voj-
ske. · vojnu opremu
Ministarstvo obrane Velike Britanije je kupilo manji
broj pusaka Ma2A1 tokom prosinca 1990. god .. za EOD ti-
move i specijalne jedinice anga.zirane u Zaljevskom ratu,
ali su M28Al isporucene s kraetm spremnikom (10 meta-
ka) [er je prigovoreno da standardni spremnik (11 meta-
ka) zbog duztne ometa prectzno ciljanje u Iezecem stavu.
Britansko MO razmatra dodatnu kupnju pusaka M82Al
kojima. se danas koriste vojne snage 17 drzava. Svedska
vojska je narucila isporuku prvih 100 komada M82Al, a is-
tu kollclnu namjerava kupiti i norveska vojska krajem go-
dine. U toku je ispitivanje i vrednovanje puske M82Al za
potrebe francuskih oruzanih snaga. t N.
boljsanja koja u potpunosti
odgovaralu potrebama prototipova MBT Challen- · radi testiranja i vrednova-
svedske vojske. Zadnji prt- ger 2, koji Je tokom prosle nta, GDLS trenutacno koris-
mjerak standardnog MBT godine brttanska vojska na- ti za finalni razvoj i tspltiva-
Leopard 2 tenka bit ce pro- ruclla u vecim kollcinarna nja 10 prototipova Abramsa
izveden pocetkom svibnja, pogodnim za serijsku protz- MlA2, a u procesu testtra-
te se ocekuje da se oko 700 vodnju. Ocekuie se da Jedan nja sudjeluje i pet Abramsa
Leoparda 2 pregradi u po- produkcijski Challenger 2 M 1 A2 predserijske proiz-
boljsanu Inactcu Leopard 2 bude tsporueen SaudiJskoj vodnje.
{I). VDS raspolaze s devet Arabiji krajem ove godine ZEWKO HANICH
a dan ujedinjenJa, 3. listo- uglavnom prodavana .u direktnim pregovo- vinske komore u Parizu. Odstetni zahtjev:
"pada 1990. sluibenici Bon- rima, bez natjecaja 1 uz otprilike 25 posto na- 150 milijuna dolara.
na zapocinju s kontrolom bavne vrijednosti. Pridruiio im se i belgijski •BEIJ-MA Mili-
Posrednici u dva velika ugovora sa stran- tary Department (Antwerpen) s odstetnim
stanja NV A opreme i ispi-
ttvanjima, da li su se sve cima nisu imali srecu: Ugovof z.akljucen l. zahtjevom u iznosu od 58 milijuna maraka.
radnje prije uJedinJenJaodvijale u skladu sa listopada '90 sa •CIC Interyiational Ltd.• Prema ugovoru od 29. 09. 90. tvrtka je kupila
Raspadajuci zakonom, Ubrzo su ustanovili da je sve bilo (New York i Madrid}sadriavao je, 40 zrakop- uz smijesno nisku cijenu izmedu ostalog 100
komunizam u mogu6e. Dolazilt su trgovci oruijem razlicite Jova MIG-21, 40 M!G-23, 20 mornarickih zra- T072 s rezervnim dijelovima I streljlvom (18
provenijencije,a neki od njih uzimall su i ro- koplova, 15 lovackih bombardera SU-22 M4, milijuna maraka), 12 patrolnih camaca
DDR-u bu odmah sa sobom. Istocni Nijemei ponasa- 30 iikolskih MIG-21 i 8 MIG-23, 35 helikopte- (31.320 maraka), 42 helikoptera ( 15,3 milijuna
rasprodao je · Ii su se potpuno u duhu -razoruzanja-. Ub- ra, 100 rezervnih motora za MIG-23, 550 to- maraka), tri remorkera za 30.000 maraka,
rzano su prodavali sve sto se moglo, a gotov pova i haubic.a, 750 protuzrakoplovnih (flak) itd. Pojedinci iz NVA pokusavali su i poslije
u bescjenje ~ovac su trosili za pogonske troskove i pla- topova, 15.000 protutenkovskih upravljivih datuma ujedinjenja prodati 100 novih NVA·
ce. Pokusa]! da se dobije uvtd u tu trgovinu raketa, 1200 tenkova T-55, 200 tenkova T-72, -Jeepa sovjetskog modela •OAS•, uz cijenu
bio je bezuspjesan. Ucinjen Je zbog toga jedi- 350.000 komada jurisnog oruzja, so.ooo pisto- od 10.000 maraka/kom. Driavno branilastvo
rasformirane ni djelotvoran potez: zatvorena su sva skla, Jja i 100.000 protuoklopnih mina. u Magdenburgu bavilo se je jos j ednom dru-
Nacionalne dista.
Za 25. studeni bio je dogovoren i posjet de-
gom pojavom: nestali su padobrani u vrijed-
U meduvremenu sluzbenlci su registrirali nosti od 400.000 maraka i pirotehnicko stre·
narodne 65 ugovora; vecina od njih (47) iz posljednjih
legacije iz Pakistana, koja je treballl, prisus- ljivo u vrijednosti od 40.000 maraka.
tvovati ispitivanjima tenkova T-72. Kupljena Odjel za kontro\u takvih mutnih poslova
vojske ~ tjedana postojanja DOR-a. Posrednici u roba nije isporucena, a abnn ne namjerava naisao je i na veliki posao s odorama i dru-
ttm poslovima zaradivali su odlicno. Od ko- prihvatiti valjanost tog ugovora.
lovoza do 2. listopa<laugovorena je prodaj.a gom odje6om kad je vec bilo kasno. Vrijed-
NV A opreme u vrijednostl od 0,6 do jedne CIC (Madrid) zahtijevao je 14. 11. 90. ispu- nost 2,4 mHijarde maraka.
mlhjarde maraka; Madarskoj za 119 miliju- njenje ugovora; u protivnom ce doci u ne- Savezna vlada briilJlvo je krila sve te afe·
Prodaoi teokovi ra i ~olJskoJ za 2<J'l miliJuna maraka. Ceskos- predvidene financijske teskoce, a prijeti joj i re, ali tu je ne oslobada ispunjenja svih oba-
T-55: stets od
100 milijuoa marakai

HRYATSKI YOJNIK
--~~~~~~~~~~~~~ ovacka je potpisala pismo namjere u vrijed-
nosti 60 do 70 mil.ijuna maraka. Oprema je
stecaj zbog gubitka vaznog kupca i poslova.
Trazi se i posredovanje Medunarodne trgo-

HRYATSKI YOJNIK
veza ODR·a, koje je stvorila do trenutka uje-
dinjenja. · ZEWKO MEDVESEK

42 1992 43

B
Iolosko oruzje sluzt za vodenje bi-
oloskog rata, odnosno agresije, a
podrazumtieva upotrebu patoge-
nih mikroorganizama (ba.kterija,
virusa. rikecija, gljivica i proto-
zoa) s ciliern da se izazovu masovna zarezna
oboljenja ljudi. zivotinla i bilja, slab! ratni
potenciial. odnosno otpor protivnika.
Patogeni rmkroorganizmt, iii nlihovt tok-
slni. koji se mogu koristiti u .voine svrhe oz.
nacavaju se kao potencijalni btcloskt agen-
st, Kad se proizvedu u odredenim laborato-
rijima, na odredeni nacin (selekcija i stabili-
zacija sojeva], u odredenim koltcinama i s
odredenom namjenom za izaztvanle umjet-
nih epidemija, ti m!kroorganizmi se oznaca-
valu kao biolosko oruzfe, a uz sustav za nji-
hovo prenosenie i primjenu. oznacava se
kao blolosko borbeno sredstvo.
Proizvodnja bioloskog oruzja, u odnosu na
druga oruzla, je znatno ekoncmlcnila. zbog
cega su ga neki teoreticari nazvali kao po-
tenctjalnu -atornsku bombu siromasnih-.
Prema procjenama nekih amertckih struc-
njaka (1969. godine). na 1 km' prirnjenom
razlleitog oruzia za neutralizacilu iive sile
kostalo bi: konvencionalnim oko 2000. nuk-
learnim 800. kemijskim 600, a biolosktm, sa-
mo. 1 americki dolar. Te protzvohne ociene.
bez potpune analtze, odnose se na cijenu sa-
mog oruzia. a ne i na sredstva i sustave za
prenosenle i primjenu.
Prolzvodnla bioloskog oruzja zahtijeva
manie tehnicke mogucnosti i manje kapaci-
tete. Medutim, buduct ie rijec o ztvtm orga-
nizmima. vijek trajanja mu je ogranicen.
nacin cuvania, prenosenia i primjene sloze-
ni su i podlozm brojnim utjecajima. Za razli-
ku od ostalih oruzie, pri upotrebi bioloskog
oruzie efekt na ztvu silu ispoljava se sukce-
KIRURG S PRYE LINIJ
sanltet
KLICE UBICE
Ii
Baell antraksa
( mikroskopsko. uvecan je)
Doktor Branimir vuekovtc Jedan je od
mnogih koji su svoiom nazocnoscu na
prvirn linijama. obrane, nastoja.li umanjiti
gubltke i tragedije ovog rata. Dr Vuckovlc Je
kirurg, zaposlen u bolnict •Sveti Duh-. U ze-
lji da razgovararno o njegovom iskustvu i
radu potrazlli smo ga u Zagrebu. Nadali
smo se pronaci ga uklopljenog u svakodne-
vtcu mirnoga ztvota. Uprkos UNPROFOR..u.
uprkos prtmirju, neovisnosti Bepublike i
stalnim obecanjtma svrsetka rata, dr vue,
kovtca umlesto u operaciono; sali zagrebac-
ke bolnice nalazimo u Metkovicu. Razlog
zbog koieg je tamo isti je onom zbog kojeg se
l. kolovoza 1991. god. nasao u Petrinji.
Kade. je zapocela agresija na Hrvatsku,
obrana Domovine - kako se svi siecamo -
formirala se preko MUP-a, jedinica. ZNG do
danasnie Hrvatske voJske... Formiranjem
prvih postroibi i sve zescih borbi od lipnja
1991. god. - ukazala se prtleka potreba. za
organtziranlem sanitetskih sluzbt pr! po-
strojbama. Hrvatsko ie zdravstvo u ratnim
HRYATSKI VOJNIK
44
sivno. Moguca greska u predvidanju
nog efekta mnogo je veca nego kod k,
skog oruzja. jer zavisi od va.njskih uvje·
Za upotrebu btoloskih borbenih s
kod otvorenog napada, agresor mote
tit!:
- avio-biobombe i zra.koplovne
za rasprstvanie (generatore a.erosola,
magljtveee], topovska zrna i mine.
blizeg i dafjeg dometa kao i druga s
za napad punjena tekucim iii suhim p1
ratima btolosklh borbenih sredstava,
- samohodne strojeve i uredaje m
zemnu kontamina.ciju zraka i zemljista;
- avio-biobombe. kontejnere. balone
njene zarazenirn tnsektirna i krpeljima.
Za prfkriven! (diverza.ntski) napad
vodne objekte mogu se koristiti jednos~
btoloska borbena sredstva npr. herme
boeice s kulturom vibrlona kolere Iii
nikom trbusnog tlfusa.
D
a bi se neki mlkroorgan
iii supstanca, mogli ko
kao biolosko oruzje, treba.j
punjavati odredene zabt
Odabiranje odredenog mi
organizma ne vrsttt samo na osnovi
nog efekta, nego i prema karakteristi
mtkroorgamzma. s ciljem da se odrzi n
va sposobnost virulencije u vaniskoi sr•
pod razliettim uvjetima. Sve zabtjeve u
punost! ne zadovoliava niti jedan
uzroenik.
okolnostlma usvoltlo NATO prtncip tre1
nja ra.njenika, koji nalaze ktrurske in1
vencije sto [e rnoguce blize prvim obra
nim linija.ma. Ta.kvlm nactnom rada z11
se smanjuju mogucnosti kompli.ka.cija l
bitaka zivota za vrtleme nesigurnog i d
transporta do bolnlce. Dok sve pos
Hrvatske vojske nisu u svoje okvire uv
i u potpunosti organlzirale sanitetske e
na ratistima Hrvatske su djelovale mo
kirurske ekipe. Jedna od takvih je i k
ska ekipa bolnice •Sveti Duh•. Uz dr. V1
kovica kao kirurga. u tlmu se nalazi ane:
ziolog, instrumentarka i tehni¢ar za a.ne:
ziju. Borbenoj liniji S!'l privla6e ambu
tnim vozilom koje svojom opremom zad,
ljava status male opera.clone sale i u ko:
se mogu tretirati primarni kirurski zab
Ratno iskustvo dr. Vuckovica zapocinj
kolovoza 1991. god. u Petrinji i nazalost
prestaje do dana.s. Za vrijeme bora.vk,
Petrlnji, ambulantno je vozllo - bljelo s
nakom Crvenog kriza - bilo jasna i za
smatra. se de. potencijalnt uzrocnik treba
sjedovati slljede6e osobine:
pO_ postojano izazivanje zeljenog efekta,
_ Jaka I ma.sovna. proizvodnla,
_ visoka infektivnost [rnala infektivna
doz&).
- stabilnost i sigurnost prt prolzvodnj.i
skladistenju 1 transportu.
- mogucnost lake primjene.
- stabilnost poslije primjene,
- mogucnost zastite vlastitib snaga.
ZEWKO ROMI&
DAUT BAJRUSI
ljiva meta neprijateljskih napada. Pri jed-
~om takvom je bilo i osteceno. Nakon tri
tJedna tim dr. Vuckovica zamijenio je ekipu
u Hrvatskoj Kostajnici. Dnevno je prosjecno
zhrinjavano petnaest do dvadeset ranjeoi-
ka, od kojih sest do sedam tesko ozlijedenlh.
U iednom od bezocnih neprijateljskih napa.
da ostecena je bolnica i ranjenici su povuce-
n! u Jasenova.c. Krajem rujna nakon krat-
kog odmora u Zagrebu kirurski je tim ras-
P<>reden u Novskoj.
. Dr. Vuckovic se nerado sjeca tog re.zdob-
l1a. Ostavlja gorak trag. Tim je bio smjesten
~ hoJnici. Novska je bile. u okruzenju, napa-
ana sa svih strana. Dnevno su nasi bore!
~opremali u bolnicu i po sezdeset ranjeni-
&-)loraca, civila i djece. Kirurske ekipe i
t'1e imaju posla. Mira nlotkud. Herceg
sna krvari. a Hrvatska nije ni prestalii,.
Matkovic je na samoj granici. Ranjenih ima.,
tnrtvih ima i nigdje kraja. Kad se pojavila
;_f'ava na.da. mira, pomolili smo se za kra.j.
1 do tog kraja i dalje se nizu zrtve.
ANDRIJANA SESO.
AGRESOR NAPADA
ZABRANJENIM
ORUiJEM
Daleko od svake uljudbene svijesti pobjesnjela jugoarmija
gazi sve uzuse medunarodnog prava
N
akon kazetnih i napalm bom-
bi agresorska vojska sve ces6e
koristi i rakete s kazetnim pu-
njenjem iz VRB .orkan• tako-
der mbranjene medunarodnim
konvencijama. Kao sto se ocajnik lovi za
slamku. tako i jugoarmija sve cesce koristi
oruzja zabra.njena Zenevskom konvencijom
iii neklm drugim medunarodnim propisom.
Najnoviji slucaj zabiljezen je ovlh dana na-
kon sto je neprijate)jsko zrakoplovstvo za.
branjenim kazetnim bombama. napalo bra-
nitelje Kupresa, Tomislavgra.cla i okolnih
mjesta u Heroegovini te Metkovic u dolini
Neretve.
Ali to je samo posljednji slucaj u poduzem
nizu slicnih napada zapocetom skoro na sa-
mom pocetku rata. Naime. agresorska voj-
ska je osa.mdesetih godina kupila vellke ko.
licine kazetoih bomb!, u svijetu poznatih
kao •cluster• bombe, Jer su na svjetskom
trzistu oruzja nakon zabrane njihovog ko-
ristenja bile zna.tno jeftinije od osta!ih. Ka-
zetne bombe poznate su. naime. kao jedno
od najnebumanijih oruzja.
KAZETNE RAKETE IZ ORKANA
Uz kazetne. poznate jos i lz rata u Sloveni-
ji, neprijateljska vojska je cesto koristila na-
palm i fosforne bombe. a kada im ni one ni-
su pomogle izvukll su iz svog a.rsenala nova
zabraojena oruzja. Tako su sredinom ozuj-
ka u napadima na okolicu Kastela i na sela
Mu¢ i,Konjsko. blizu Splita. po prvi puta ko-
ristili rakete lz visecijevnog raketnog be.ca-
ca M-87 •orkan•. koji se proiZvodi u travnic-
koj tvornici -Bratstvo•. Ra.di se o oruiju ko-
je je. po na.rudzbi Ira.ka, ra.zvijala vojna in-
dustrija bivse Jugoslavijf) .• Qrkan• ima 12
cijevi i moze gadati rafiI!no i pojedinacno.
Kaliba.r ra.kete je 262 milimetra. duzina je
4,2 metra a tezina 390 kilogra.ma dok je boj-
na glava teska 25 kilograma. Domet mu je
najmanje pet a ilajvise so kilometara. Posto-
le tri tipa bojnih glava: prvi s 30 protuten-
kovskih mina, drugi 300 kazetnlh bombica
od kojih svaka sadrzi 420 6elicnih kuglica i
treci s 288 protupjesadljskih mina. popular-
nib .pa.steta•.
HRVATSKI VOJNIK
45
)
Kazetne bombice. koje su koristene u na..
pa.du na mjesta u okolici Splita. imaju dvo-
jak sustav aktivira.nja. Neke se aktiviraju
mehani¢ki, pri pad~ na zemlju, a druge na-
knadno, pomocu kemijskih upaljaca pod
toplinskim utjecajem. Takve su. ocito koris-
tene I kod prvog napa.cla na selo Mu¢ ka.cla
su od njih poginuli 14-godisnji djecak Jure
Blazekovic i jedan pripadnlk Hrvatske voj-
ske vise osoba je ranjeno. Naime. ra.kete za
•orkan• s kazetnim punjenjem rasprskava-
ju se 200 do 400 metara prije cilja pri ¢emu
iz bojne glave rasipaju male opasne mine
koje su cesto opasnije nego one punjene ek-
splozivom.
NE OIRAJTE RASUTE BOMBICE
Strucniac! iz Glavnog stozera upozorava-
ju de. se neke vrste takvih bombica mogu
aktivirati vec osi vibracije tla. ka.cla im se
covjek priblizi na desetak metara. dok se
druge aktiviraju same. ovisno o uredaju za
tempira.nje. Zato se unistavaju iii sna.jper-
skim hicima iz zaklona i s udaljenosti od
najmanje 50 metara, iii to rade pirotehnica-
rl posebnim napravama s takoder sigurne
udaljenosti. Zato takve bombice ne treba di-
rati niti im se pribliza.vati, nego treba obilje-
ziti podrucje na kojem su pronadene i od-
mah obavljestiti pirotehnicare kako bi zrta-
va bilo sto ma.nje.
P\"edstavnici Glavnog stozera naglasavaju
da je uporaba takvih oruzja, uz kazetne i
napalm bombe, bojne otrove i ostala biolos-
ka 1 kemijska oruzja., zabranjena 2.enev-
skom konvencijom koju je 10. listopa.cla 1980.
godine potpisala i Jugosla.vija., sto znaci de.
obvezuje i Jugoa.rmiju. Ta su oruija zabra.-
njena 1 u napadima na vojnlke. a pogotovu
na civile, gdje su narocito 'ucinkovita i opas-
na Zato Hrvatska vojska redovito prikuplja
dokumentaciju i dokaze o uporabi zabranje-
nog oruzja i redovito ih dostavlja predstav-
nicima Europske zajednice i Ujedinjenih
naroda. od kojih se ocekuje da kazni ucesta-
la krsenja meduna.rodnih propisa. Jer tko·
zna. na sto je sve spremna jugovojska. ako
joj se ovakvi ociti slucajevi krseoja meduna-
rodnih kon'vencija progledaju kroz prste.
ZEWKO BUKSA
 V

sport

rvatska Iigaska natjecanla su dio naseg sportskcg [avnog mnijenja

H TJELOVJEZBA I SPORT U
u vecinl sportskih grana, ako se sablaznjava nad sitnim tspadtma.
ne vec zavrsena, a ono harem Ne uspijevaju6i se osloboditi neukusne
prtlicno poodmakle, To je prt- navike tz godina koje su za nama da se
goda da se kaze ponesto o
onome sto su donijela ova
prva hrvatska nacionalna prvenstva.
sa svlh javnih mjesta djeluje na neki
nai:in »odgojno«, nas! sportskl izvjestt-
te!Ji pomno biljeze sve verbalne dosko-
HRVATSKOJ VOJSCI
. Vratimo Ii se na njihov pocetak, pri- erce navijai:kih grupa; Tako se od neke
sjetit cemo se Izreoeruh ocekivanja navijai:ke insinuacije glede seksualnih
sportskih djelatnika, tgraca, navtiaca, sklonosti protivnickog igraca ili trene- U Zagrebu je odrzan okrugli stol o temi »Sportska
sudaca i svth onih zaljubljenika u ra dade naciniti •dogadaj•. Nastupaju-
sport koji su s neskrtverum usntcentem ci cistunski prema takvim povicima znanost u funkciji jacanja psihofizicke pripremljenosti
docekali pokretanje ovih natjecanja. (koji nisu nikakva neobicn<ist cak ni u vojnika i casnika HV
Sva su se ova nadanja sazrmala u [ed- parlamentima europskih drzava) takvi
nome. nasuprot Izopacenostlme i lo- krea.tori javnog mnijenja ocituju pot-
povluku koji su sacinjavali zakulisle puno nerazumijevanje sportske kultu-
btvsih jugoslavenskih sportsklh zbiva- re. Ona je, naime, sazdana dobrim di-
nja, zeljelo se potaknuti natiecanje jelom na emocijama, strastima i uop6e
prozeto sportskim postenjem i cascu, .nerazboritostima« kao i sa.mi pojam
takmicente s [ednaklm sansama za -sve igre na koji se oslanja.
takrnace u kojem ce nepristranost za- Bez ove strasti (tocnije: pobjednicke
[ednickih ligaskih institucija vratiti strasti ti, upravo zudnje za pobjedom)
gledateljstvu vjeru u sportsku praved- nijedna sportska priredba vise nema
nost. svoj iskonski smisao. Ako vec nasl no-
gometasi mniju da nerijesen rezultat
(po mogu6nosti nula-nula.) odrzava je-
dinstvo nacije u ovim , sudbonosnim

MANJE OD IGRE ratnim zbivanjima, onda sportski na-

\
I doista, obtlazect nasa sportska po-
prista mogli smo se uvjeriti da [e debar
dto zeljenoga dosegnut. Ponajprije
smo se lisili one nekoc netzbjezne navi-
ke da prtje nego pronademo sjedalicu
na tribini pogledamo koje su boje navt-
jacki rekviziti oko nje, Danas vise nne
nimalo -rtskantno- kad vas navijack!
zanos nakon kakvog zgoditka podigne
na noge, pa makar i svi ostall ostanu
zakovani za sjedalice. Docekah smo da
-mall- klubovi pobjeduju velike, da oni
mocnt imatu neke •• prtmjedbe- na. su-
denje, da Jedan nogometni sudac nazo-
ve telefonom klub koiern [e sudto i da
se isprica jer je, pogledavsl snimku
utakmice, ustanovio da [e pogrijesio -
dakle, sve ono sto je u odnosu na ona
[ugoslavenska prvenstva prava novost,
No, ratna je zbilia u svojo] neprtrod-
nosti i izokrenutosti donijela jednu po;
sve neuobtcatenuneprtltku. U namet-
nutom ratu, kad je nacija zbijena u od-
lucnostt da se obranl domovtna, i kad
su spontano zanemarene sve nase po-
sve prirodne raznolikosti i nepoduda-
ranja, dogodilo se da takav ugodaj po-
ene nagrizati osnovna naoela natjeca-
teljskog sportskog duha,
Pogledamo li televizijska izvtesca s
nogometnih utakmica, vidjet cemo ka-
ko u razgovoru s novtnarom igrac po-
razene momcadl gotovo odusevljeno
cestita pobjedniku na zasluzeno] po-
bjedi (kao da [e porazen od bra.zilske
reprezentacije, a ne od ekipe koja je
tek malo Ili ntmalo bolja od njegove),
dok pobjednicki igrac Iznalazt neka
opravdanja za poraz suparnika, tjeseci
ga tako na nacm koji promasuje okvtr
dobrog ukusa, Sta tada moze pomtsltti
okorjeli naviJac nego •• gdje su sad ona
jugosla.venska prvenstva kad -nas- tg-
rac ne bi dozvolio ni da ga kamerman
uhvati u isti kadar sa suparnikom po-
'poraza vidjeti srdite izraze ltca s
slije utakmice, a kamoli bi mu jos cestt-
tao sto ga je pobtjedto.«
1
Polako, polako ...
Zelja za pobjedom uz koristenje
mogu6nosti da bi se ona posttgla
niJe samo zahttev nezadovoltntka s
bit}e, ve6 i osnovnt smtsao sporta
rratjecanla, Zato navttac hoce p
momcadi jer jedino u takvom odsus·
ravnodusnostl nalazi mogucnost da
nesto promljeru. Naime, nne s
toono da se -ona] tko gubi ima p
liutitt«, ve6 je to prije njegova oba
kao onoga tko, po definiciji, ieli po
du. Stoga se moze s pravom kazati
[e ona sportska tastlna (koja nalaze
pobjedu nad -bollim- od sebe sh
mo kao puku samorazumljivost, a
raz od -boljeg- kao splet okolnosti
se -ne smije- nikad vise ponoviti) u
vo nuzdan sastojak sportskog duh
Kad vec te natjecateljske zelje n
taje dobrom dijelu nasth tgraca, a
kad i citavtm momcadirna, onda
mtstjamo da se tako nesto dogodl
navtjacima. No, takav zakljucak bi
tesko mogao prthvatlti. Mozda na .
pogled izgleda proturiecno, alt pooe
se cini da su navifacke skupine vje
klubovima i od igraca samih. Kako
kod pravog navijaca rijec o nekoj v
zaljubllenika, kojt se, kao i bilo ko]!
ljubljenik, ne moze otrgnuti kad on
6e, tako navijaci ostaju vjerni klu
ma i onda kad se vec [asno vidi da
te vjernosti nisu dostojni.
Namjesto shvacama kako je to up:
vo ohrabrujuca cinjenica (naime, I
nam klubovi, prije svih - nogome
rusu gotovo ni po cernu europski,
bro je da bar navtjacke skupine je
l
tjecateljski duh treba sacuvati barem
me~u gledateljstvom. udionici okruglog stola bili su
5 predstavnici znanstvenih, spor-
tskih i proizv~nih organizacija i
institucija te preclstavnici Minis-
tarstva obrane iz GSHV.
Okrugli st.ol otvorio je i prisut-
ne pozdravio mr. Petar Gara). Potom je vodi-
telj okruglog stola,mr. Mladen Fijember, iz·
nio u uvodnom izlagan)u ciljeve i z.adace tog
znanstvenog skupa. Sukladno temi, predlo-
zeno je nekoliko znakovitih teza za raspravu
u svezi utvrdivanja programa za razvitak i
odrzavanje temeljnih funkcionalno-motoric-
kih sposobnostl vojnika zatim pronalazenje
odgovarajucih mjernih instrumenata za pro-
cjenu zajednickih i specificnih psihofizickih
sposobnosti, te izvannastavne sportsko-rek-
reacijske aktivnosti u funkciji odrzavanja
psihofizickih sposobnosti vojnika i unapre·
divanje kvalltete zivljenja u HV.
Po predlozenim tezama iznijeta su strucna
i metodicki dobro uoblicena izlaganja.
U diskusijama je cjelovito elaboriran niz
korisnih prijedloga za operacionalizaciju
pojedinih pitanja. Posebno je istaknuta po-
treba znanstvenog pristupa pri provedbi za-
daca u svezi programa tjelesnog vjezbanja,
organiziranja, planiranja i realizacije spor-
. Svakom pra.vom sportskom navijacu tsko-rekreacijske aktivnosti i poboljsanja uv-
Je jasno kako ga njep;ov biieli. olavi ili jeta zivljenja u HV.
kakavgod sal oznacava kao sudionika Glede podiz.a.nja strucnosti i sposobnosti
~evedesetminutne iluzije koju on ne izvodaca tjelesnog vjezbanja, u postrojbama
zeli niposto izbje6i. Kad se potom nadu ·HV, podrzan Je prijedlog za formiranje
hajdukova.c i dinamovac {kazem »dina- Sportske cete HV. Njenim formiranjem pri-
mova.c« jer od nazivka HASK - Gra- donosi se podiza.nju razine strucnosti i spo-
danski ne umijem naciniti odgovaraju- sobnosti izvodaca fizicke pripreme vojnika
ci gramati6ki oblik) s puskom u ruci u jedinicama, uvode strucni i motivirani voj-
brane6i domovinu, tada 6e im klupska nici-instruktori u kreiranju izvannastavnih
Pripadnost doista biti zadnja stva.r koja sportsko·rekreacijskih sadri.aja i osigurava-
bi,ih mogla razdvojiti. ju potrebiti kadrovi. za temeljne zada6e podi-
zanja psihofizicke sposobnosti i pripremlje--
VEDRAN KUKA VICA
nosti vojnika.1 jedinica HV. U Sportsku cetu
HV upucivali bi se vojnici kojl su postigli ili
postizu zapaiene rezultate u pojedinim
sportovima i sudjeluju u natjecanjima za
prvenstvo dri.ave, u reprezentacijama
Hrva.tske, iii su evidentirani kao kandidati
za drzavnu reprezentaciju. Na taj bi se na-
cin, vojnicima sportasima, omogucilo uz iz-
vrsavanje vojne obveze i izobrazba m in-
struktore fizicke pripreme, te kontinuirano
treniranje kao 1 sudjelovanje na natjecanji·
ma HV i u reprezentaciji R Hrvatske. Poseb-
ne sposobnosti i znanje koje su sportasi stek~
li u klubovima tim bi se nacinom iskoristili
za kvalitetno obrazovanje u funkciji planira·
nja, organtziranja i izvodenja sportsko-rek-
reacijskih sadrzaja i iZvannastavnih aktlv-
nosti.
Sportsko-rekreacijske aktivnosti ve6im di-
1elom se provode u posebnim uvjetima, uz
uporabu odgovarajucih rekvizita i pomaga·
la. S obzirom da sad ne raspolaiemo potre-
bitim rekVizitima, u dovoljnoj mJeri, predlo-
zeno je uporaba sredstava sportskih klubo-
va u mjestima gdje su vojarne kao i davanje
na uporabu, sportskim klubovima, sadri.aja
i opreme u vojarnama.
Na kra.ju je receno da u daljnje promislja-
nje i stvaranje modela za planiranje, organi- ·
ziranje i provodenje tjelesnog vjezbanja i
sportsko-rekreacijskih aktivnosti u HV treba
ukljuciti sve znanstvene i druge potencijale
FFK Zagreb i sportskih organizactja, zatim
spoznaje i iskustva modernih svjetskih armi-
ja kao i na.sa stecena ratna iskustva. Na taj
nacin sjedinjeni, sportske znanosti, vojne
vjesUne i vtsoke psihofizlcke sposobnosti
sportasa, omogucuju izobrazbu hrvatskih
vo!nika i casnika primjerenu potrebama
HV.
M. F.

HIIYATSKI YOJNIK HIIVATSKI YOJNIK

48 47
 sllkopis glazba

PRUAVI B
ruoe Willis je neizbjezan, Nakon
-Umrt rnuski 2• .• Vatrometa tas-
ttne-, • Hudson Ha wka-, • Ubojitih a prvim linija.ma fronte. I tako [e iz cistog
misli- i -Billija Bathgatea- evo ga ~rkosa doslo do angai.iranja djelatnika
opet, sada u filmu -Prljav! igraju Jazz kiuba Zagreb, te su stvorem Ratnl da-
prljavo- (•The Last Boy Scout-], Iako su neki ni Jazza octrzani u prosincu 1991. u Zagre-
od njegovih posljednjih prolekata zaradili bu u Hrvatskom .glazbenom mvod,u. U to-
relativno malo novaca - -Hudson Hawk- je

IGRAJU
oak proglasen nallosiltrn filmom u 1001.. dok
le Willis bio jedan od vodecih kandidata. za
titulu najlosijeg glumca - producenti, ctru
se. i dalje vieruiu u rnoc njegova sarma. S
pravom, jer u film -Prtiavt igraju prljavo-
me su sudjelovah domaci hrvatski jazz-an-
sambli. all je dosao i [edan man]! jazz-an·
sambl iz Graza. pa su ratnl dani postal! I
rnedunarodni. Tom prilikom je na in~cljati-

PRUAVO
vu gosp. Mladena Mazura i Branka Kralja.
Bruce Willis je ccnovno u naibolio] formi. osnova.n ZAGREB WAR JAZZ STARS sek-
Buduci da se tijekom karijere speciializlrao
za uloge sarkasttcmh i tek prtvidno grubih stet Misa.o je bila da glazbenict u tom sas-
muskarcina, uloga privatnog detektiva Joa iavu budu vetera.ni rata, Svi su ont, naime,
Ha.llenbecka u -Prliavtma« bila je kao stvo- dozivjeli i drugi svjetski rat, pa. su i u ovom
rena za niega. Hallenbeck le Jedan od onih oslobodilackom ratu za neovisnu Hrvat-
vjecitih gubitnika: detektivski posao mu ne sku htjeli dati svoj zaseban veteranski do-
ide bas nalbolie, gubi na kocki. zena ga va- prtnos. Ansa.mbl sa.cinjavaju sve odredom
ra, a trtnaestogodlsnla k6erka prezire. Ali doe.Jeni hrvatske jazz-scene: Ozren Depolo
Jedan naizgled bezazlen detektivski posllc (saxofon. klarinet, sopran - sax), Marijan
promijenit 6e sve. Striptizeta. koju Hallen-
beck mora zastttlt! upletena je u vrlo mutne Domic [trublla], Boris Benini - bubnjevi,
poslove ¢ije konoe vodi politi¢ka elita Los orazen Boie - glasovir, Miljenko Prohas-
Angelesa. Nakon sto nesretnu striptizetu iz- ka kao voda - bas, a posto u sastav zbog
resetaiu pred njegovim ocima, Hallenbeck i obveza niJe usao Damir Dicic, dosao [e na-
djevojcin momak. Iaace propali Igrac ame-
rtekog' nogometa, krecu u potragu za njezt.
nim ubojicama. Usput ce raskrinkati mrezu
uciena, korupctie i sportskog krimlnala.
knadno Julije Njikos - keyboard. Nasla se
u ovom sekstetu grupa prijatelja i glazbe-
nika, te je stvoren ratni repertoar, tako da
je grupa zazvucala. nesto drukcije od stan-
DYIJE YARIJANTE
dignuti u zrak nekoliko automobila, upucati
hrpu zlocesuh momaka, de. bi na kraju Iz ct-
jele frke izisli kao pobjednici. Stovise, ne.
vjerna Hallenbeckova zena poniz.no moli
muza za oprost. a kcerka opet u tatici vidi
dardnih jazz poimania, •ZAGREB WAR
JAZZ.$'1'ARS• su se u ovom ratu, prema rt-
jecini.a. Miljenka Prohaske, na neki na.cin
glazbeno poveza.li, tako da su odrzali i
SPRINGSTINIZMA
jedinog heroja. Scenarij pun kliseja, ali i koncerte u dvorani •Llsinski•, te snimali
izuzetno duhovitib replika, dielo je trenutno za HR1V, a posebno Miljenko Prohaska. is·
-nai-naj- holivudskog pisca Shanea Blacka.
Uce nastup na velikoj reviji jazza •ZA·
Energicni »boss« jos uvijek
Black je ime stekao kao autor predloska za
film -Smrtonosno oruzie-. pa niie eudno sto GREB '92•. Naime, poznato je da su zagre· nije umoran
je oko scenarija za -Prhave« nast.ara prava backl jazz-glazbenici bill uvijek vrh europ-
jagma medu velikim studijama.. Rezije se ske jazz sce,ne, sto naravno nije odgovara-

prihvatio filmski zanatliie, Tony Scott (•Glad
za krvliu«, -Top Gun-, -Dant grrnljevine-] i
bez prevelikog filozofiranja napravio soli-
dan akcioni triler. Naravno. s puno piroteh-
nickih trtkova, iurniave automobile. i nasilla
sva.ke vrste, bas po ukusu danasnje publike.
U amertckom filmu cesto rabljena formula
-crni i biJeli kompic zatedno u akctjt- isko-
rtstena je i u -Prllavclma-. Joe Hallenbeck i
lo drugovima iz Beograda i Novog Sada,
pa je ovom raevijom ja.zza Zagreb postao
Miljenko Prohaska, glavno jazz sredlste u suverenoj drzavi
veteran hrvetske Hrvatskoj, sto Je i uvijek blo i u bivsoj Ju-
jazz scene goslaviji. Djelatnost JAZZ kluba Zagreb
ide i prema. tome da se jazz popularizira i
u drugim gradovima Hrvatske, pa su tako
P
unih pet godina Bruce Springste-
en je izbivao sa scene. Nakon izu-
, zetnog a.Ibuma • Tunnel Of Love•
iz 1987. godine. inspiriranog naj-
vise bra.cnim i osobnim proble-
mima, autor i pjeva.c kojeg su odavno pro-
glasili •buducnoscu rock and rolla• povukao
se daleko od ociju i usiju javnosti i uz porno¢
Town-, bez obzira na. isto poeticko ishodiste.
doista predstavljaju dvije varijante. dva lice.,
na.zovimo ga tako, springstinizma. PrVi je
naime ra.splesana. zestoka. gita.risticka
zbirka pjesama namijenjena eksploataciji
na najsiroj mrezi FM radijskih posta.ja. i ma-
sovnim sta.dionskim veseljima. dok je drugi
znatno introspektivniji, samozatajniji .ko-
mad plastike, prilagoden probirljivijem. ma-

J
Jimmy Dix udruzuiu se da bi istrazili striptt-
zetinu smrt.
. hrvatska kulturna tradicija. I u
. U pocetku se pretjerano ne
podnose. ali nakon sto zaiedno produ -sito i
reseto- postaiu nerazdruztvi prijatelji. Tak-
vu vrstu odnosa doveli su do savrsenstve Ni-
ck Nolte i Eddie Murphy u filmu •48 sati-,
Willisovog crnog kompanjona u -Prllavima-
glumi Damon Wayne, u Amertci vrlo popu-
laran kao televizijski korntcar. Neki krttica-
ri su primijetili da Wayne svo]u prvu fil.
msku priliku nije iskoristio kao, recimo, Ed-
die Murphy, no pored tako raspolozenog
Brucea Willisa. tesko je biti narocito primi-
je~en. MARINA DIMIC
azz-glazbsnici u ze!Ji da
obol u obrani Hrvatske bili
velikoj ·d.ilemi• ka.ko se pos
ukljuciti u obranu, te angai.:
aktivnostima koje su nastale
potrebe de. se U' ovom okrutnom ratu
uv hrvatske bastine i kulture ne
s velikim hrvatskim [azz-glazbeniko
ljenkom Prohaskom koga se jos svt
mo kako dlrtgtra najpoznatijim hrva
rock i pop glazbenicima u pjesmi, od
skladbi -Moia domovina-, budi se u
opet taj slogan, ta sententia hrvatskih
jetnika -Moramo se boriti za tradicij
samo stalnim odrzavanlem raznih k
nih dogadanla i priredbi se moglo i
nacin doprinjeti sveukupno] borbi za
vtsnost Hrva.tske. Govori mi maestro
rz a Je Jazz strana glazba, a od tada mnogi
haska i o poznatom Blg-bandu Gl1
Millera koji je za vrijeme II. svjetskog
bio Big-band ameneke vojske, i p
Jrke. n~stupe s hrvatskim jazz glazbenicima..
vao mnoge fronte poslecujuc! am
vojnike, napose im dizuci vojnicki
na revijl jazza nastupali i Jazz glazbenici iz
V!~ovaca, Osijeka, Bjelovara, Varaidina,
R11eke. Miljenko Prohaska naglasava da je
velika stvar pojavljivanje takvih ansamba-
la. i iz drugih posebno napa.cenih hrvat-
skih gradova. Prohaskina je zasebna zelja
da_ odrii jazz koncerte nasim hrvatskim
VOJ.nicima, jer I medu njima Ima sigurno i
oruh koji vole i prate Jazz. Na mvrsetku
ovog teksta gledam plakate na.java nastu-
pa velikih jazz glazbenlka. u Zagrebu i
Hrvatskoj; modern jazz - kvartet, legen-
~arnt Dizzy Gillespie, Woody Herman, Qu-
jnc1e Jones. Sezdesetih godina Je bas Mi-
1enko Prohaska sa zagrebackim jazz kru·
~ol:1 r:azbio famu u ondasnjoj Jugoslaviji
glazbenici, a posebno Amerikanci ra.-
o dolaze u Zagreb i Hrvatsku na zajednic-
Jedan poziv: •Dragi hrvatski vojnici,
kl ob volite jazz, javite se na adresu Jazz
Ochri Zagreb, Berislaviceva 9, jazmri vam
ah dolaze na frontu. N. H. V
svoje nove supruge Patti Sciaffa. pokusao
povratiti popril1¢no uzdrmani unutra.snji
mir i napuniti svoje kreativne a.kumulatore.
Nema sumnje, Patti mu je u tome izuzetno
pomogla, moglo bi se reci da je postala nje-
gov •ela.ne vital•, pa je •bossov• povratak na
scenu obiljezen dvama velicanstvenim albu-
mima. •Human Touch« i •Lucky Town•, koji
bjelodano promoviraju Springsteenov novi
optimizam i potvrduju da njegova emocija-
ma natopljena poetika jos uvijek nije izgubi-
la nista. od svoje prvotne snage i privla.cnos..
ti. Po.stoje razlicita. nagadanja. o tome zasto
je Bruce Springsteen istovremeno objavio
dva a.lbuma. slicno kao i •Guns N'Roses•
prosle godine (•Use Your Illusions I i 11•).
Oni zlonamjerniji smatraju da je u pitanju
samo ubrza.nje ugovornih obveza prema iz-
davacu ka.ko bi •boss• sto prije mogao pro-
mijeniti diskogra.fsku kucu. Suprotno tome,
oni dobronamjerniji pois.vu ovih albuma ob-
jasnjava.ju •bossovom, hiperprodukcijom
uvjetovanom petogodisnjom sutnjom i pri-
tom uocavaju odredene stilske nijanse u nje-
govu rukopisu koje bi se na jednom, jedin-
stvenom (pa bio to i dvostruki) albumu doi-
male umjetnicki poprilicno nategnutim. U
svakom slucaju. •boss• je na oba albuma u
izvrsnoj formi. •Human Touch• i •Lucky
njem broju usiju, te zbog toga vrlo nalikuje
•Nebraski• jednom od na.jboljih Bruceovih
albuma., ostvarenom samo s akusticnom gi.
tarom. Dok je •Human Touch• reprezenta-
tivni pregled svih dosadasnjih Bruceovih,
mahom gubitnickih tema. ispricanih nadu-
ga.cko i nasiroko, kako to vec Amerikanci
re.de kad im se re.zveze jezik, popracenih za..
glusujucom gitaristickom tutnjavom, •Lucky
Town. se tematski koncentrira oko bra.cne
ljubavi, djece i slicnih idilicnih slika stve.r-
nosti. Patti Sciaffa. ocito. nije na Brucea
imala samo moralni utjeca.j, nego je postals.
i lajt-motivom njegovih pjesama.. vrelom in-
spiracije. Ako je davni album • Tunnel of Lo-
ve• bio izravni posljedak privatnih razoca-
ranja .• Lucky Town• je njegova posvemas.
nja suprotnost i jos jedan doke.z da junaci
springsteenovih rokerskih epova s vlaznih
americkih ulica nisu smisljeni prototipovi
za rnasovnu identifikaciju, na koJima rock
and roll cesto pociva, nego on sa.m. Oba al.
buma ostvarena su bez neka.d neizbjeznog
•E Street Banda•. no kako cujem. decki ce
mu se ipak pridruziti na svjetskoj turneii.
Nadajmo se da 6e tom prigodom Bruce
svratiti i blizu nasih krajeva..
NEVEN KEPESKI

HRYATSKI YOJNIK HRYATSKI ·YOJNIK

48 49
 mllitarla
Sa slikopisnog platna u zbirke: vjerne replike Colta,
konfederalisticke kape i kopce remena
YOJNICI DIYUEG ZAPADA
W
estern slikopisi u nas prikazivani kasnih pedese.
tih godina kao da su se c!ijelill na vrlo uzbudljive i
dosadne. Ne zbog glumaca, Jer napokon Iedtm
pravt kauboj je bio i ostao John Wayne, vec zbog
sudjelovanja lndija.naca. s Jedne i konjice s clruge
strane. Slikopisi u boji u koltma su crno-biielo oslikani likovi karta-
sa., gradskih mccntka negativaca i revolverasa obtcno ullcmm dv0-
bojima po tko zna koji put dokazivali kako dobro rnora pobijediti,
nerijetko razvodnjeni cmakanjem glavnog junaka. s kakvom crve-
nokosom i pjegavom ljepoticom koJoj se irsko podrijetlo citalo vec
Iz ustiu nisu se mogli usporediti sa slikopisima u kojima se opisi-
vao amertcki gradanski rat, naseliavanie Zapada i borbe protiv In-
dijanaca. Ukratko, zanimluvtlt su bili slikopisi u kojima su se po-
javljivale uniforme.
Prvi su poticaj dale uniforme koje su sudjelovale u opsadi Ala.
ma a konacnu znatizelju pobudile iedintce sievernjaka i Iuznjaka.
U prvi mah, ovt su poton]t bili malo -dosadntji- jer su im uniforme
bile sive (a mozda i zato sto su u svakom slikoplsu vec unapriled bi.
Ii osudeni na propast). all sjevernjaci su plijenili nasu pozornost i
razvtli ljubav koja traje: ljubav prema kapama koje nijedna voiska
nikad nece htjeti ni moci oponasatt, ljubav prema dvjema nijansa.
ma tamno i zeleno plave boje. prema docasnickim oznakama na
rukavima koje su i danas u neku ruku zastttnl znak americke voj-
MAGNUM
T
S pojavom magazine. -Magnum-, iii kako u podnaslovu Ils-
ta pise -prve hrvatske revije za oruzie i streliivo-. moze
se reci da su liubiteljt oruzia, streljastva i milttarte tek u
demokratskoj Hrvatskoj dobili legitimitet svojih hobija.
Naime, u nekadasnjo] su Jugosla.viji takvi Interest. ba-
rem sto se Hrvata tlce. od nadleznih drzavnth sluzbi redovito pro-
giasavanl u najmanju ruku - sumnltvima, Jer. znalo se -bre-, tko
se takvtrn hobijima smije baviti.
Graftcka oprerna revije •Magnum• i kvaliteta ponudenog sttva
neuporediva je sa slicntm nakladnlcktm pokusauma u raspadnutoj
.Jugoslavijl. Rijec je o koncepcijski osmlsllenom magazinu koji svo-
jom kvalitetom dosttze sllcne nakladnicke tiskovine u Europi i svi.
jetu, elme kristalno zrcali visoku uljudbenu svljest podneblla u ko-
jemu le nastao za razliku od niske razlne kulture oruzja u listovima
koje smo do ju6er bili prisiljeni pratiti. Jer dovollno je prelistati be-
ogradski magazin -Metak- Hi -Oruzje-, pa da se uvidt idolatrijski
odnos prema naoruzanju (mitski opisi oruzla i uporaba atributa
ljudskih osobina u predstavljanju oruzja],
HRYATSKI VOJNIK
so
ske, prema Jedinstvenim casnickim oznakama na rarnemma
stoje okomito na one opcenito prihvacene diljem svijeta, i osc
prema oruzju kojim su se sluzil].
-Bog je stvorto sve ljude jednakima, a onda [e Samuelu Coltu
slo za rukom da neke uc~ini malo manje [ednakima.« Ovakvo
krtlatlcom reklamirala najpopularnija pucaljka svih vreme
mill a. zvana -colt-, a puska vtncesterka Jedva da le popularn
zaostajala za njim. · ka. Na koplje su redovito vjesali raznobojne
Sve je to na umu imala i talijanska tvrtka •Mondial Market•
ja vec godinama zgrce novae upravo na ljubavi prema -kaubo]
vojntctrna-. generacije rodene odmah iza rata koja danas u
njim godinama Ima i dovo!Jno novca da materijalizira svoje dj
ke snove. hit su joj vjerno izradene kopije mornartcklh i konlb
revolvera (jednake dimenzije. svi detalji, jednaka teiina, sve je
nako samo se iz nJih ne moie pucati), kapa, oznaka cinova i s
pojaseva i kopct i zapravo sveg onog sto spade. u -militarta-.
ko, oa trzi.stu se mogu naci i original! ali cnene su nekoliko pu
se, Mnogi su skupllaci pribjegli solomunskom rjesenju: u
stavliaiu ortginalne komade uniformi i replike oruzia, Tvrtke
-Mondiala- ne nude samo oprernu •Divljeg zapada- vec mnc
se. ali to Je pak prica za ljude koji su u svojoj skupliacko] zalju
nosti specijalizirali druga podrucia,
JURICA MIi
akvih gluposti u •Magnumu• nema. Prerna ril
glavnog l odgovornog urednika go. spodina Tlhomlra.
vatevtca -prva hrvatska revija za oruzie i strelltvo
mjerena. [e teskom vremenu u kolem iivimo i zelji
nistve da i o tom na zalost (sic!) nelzbleznorn pod
nassga zivota progovori strucno i svakom pristupacno. da
obiasni i zorno pokaze«. Doista. Tako vec u prvom bro ju ovog
gazina mozemo izmedu ostalog, procitati iscrpan prikaz ta!'
skog pistoha Beretta M 92 g: zatim kvahtetan cla.nak o pistolj
streljivima specijalne namjene, te ope! strucnt prikaz unutn
balistickog procesa u okviru kojeg je · posebno obraden me
mm, popularni Luger. Prilog o militariji jedan je najboljih dijel
lista. i za magazin od pedesetak stranica, neobicno je opsezan.
ostale teme zanimljiv je clanak o otkupu sablje Bana Jel
•Magnum• takoder pre.ti aktualnosti iz sportskog streljastva.
dunarodnih izloibi oruza.rstva, a tu je i redovna rubrika o zani
vostima. svjetske oruza.rske industrije.
Oruzje domovinskog rate. u Hrvatskoj obradeno je u nek,
clanaka prvog broja ,Magnum•-a. od kojib ce prlkaz prve hrva1
stroJoice oZagi 91• svakako ponajvi.s.e potaknuti buduce ci
ovog lista da ga potraze na kioscima.
HUSARSKI KAPETAN
IZ . 16. STOUECA
0
brambeoi ustroj ostataka Hr-
vatskog kraljevstva postupno
jaca pod rukovodstvom Hab-
sburgovaca koji su se Jos na
Cetinskom saboru obveza.11
drzati u Hrvatskoj 200 pjesaka. 200 konjani-
k.a te izclrzavati jos 800 konjanika kojima ce
zapovijedati hrvatski plemici. Bro) unajmlle-
nih hrvatskih konjanlka varirao je zavisno
0d ratne opasnosti. U obje krajine, Hrva.t.
skoj i Slavonskoj, njihov broj se polovinom
16. sl kretao izmedu 600 i 700. Sacuvani su
yrlo precizni izvjestaji o njihovoj placi. bro-
1u, zap0vjednicima. a i propisi o njihovoj
opr_emi. Tako se 1558. godine, kao zapovjed-
n:c1 konjanika u Slavonskoj krajini, spomi-
r1u: Ljudevit Karacin, Ivan Orsic, Torno Sal-
ay, Stjepan Turoczy i drugi. Oni su zapovje-
povjesnlce
Njegova. sablja je raskosni
primjerak husarske sablje iz
polovine 16. sl kakvih je sacuvano nekoliko
primjeraka. u muzejima. u Budimpesti. Becu.
Drezdenu i Varsavi. U Hrvatskoj ne postoji
niti Jedan primjerak uscuvane husarske sa.-
blje iz citavog 16. st .. Postoje jedino iskopine
nadene u rijekama, me.horn u Kupi, ali one
su u losem stanju i manjkave.
Ispod kolana. s lijeve. iii s desne strane.
husari su nosili mac za probijanje oklopa
koJi je imao usko trobrido, iii cetverobrido
sjecivo. Takvi macevi su imali raznolike ru-
kohvate: od kojih su neki nalikovali ruko-
hvatima husarsklh sabalja. neki su imali
kritoicu u obliku brojke 8, a poznat je i tip s
vrlo velikim za.kriVljenim k.rakovlma kriini-
c,e za koJe se u starom inventaru arsenala u
Grazu kaie da je •Croatische Wehr•. Una.
rodnim pjesmama to oruije naziva.ju sis od-
nosno corda kolankinja. .
0 unkasu sedla husari su nosili buzdovan,
nadiak, iii sjekiricu. l to oruije je prije svega
namijenjeno borbi protiv oklopljenog pro-
tivnika, osobito nadzak koji je i prikazan na
nasoj slici. Husari su nosili i dugo koplje s
malim zeljeznim vrhom jednostavnog obli-
zastavice, uglavnom s dva ,trokutasta kra.ka.
na kojima su se nalazili heraldicki iii religi-
ozni simboli.
Husarski oklop bio je znatno laksi od isto-
dobnih zapadnoevropskih konjanickib oklo-
pa. U pravilu se sastojao od naprsnog i na-
lednog dijela kojil;na se katkad dodavao i
dio za zastitu bedara. Naprsni i naledni dio
izradeni su radi vece gipkosti od nekoliko
medusobno povezanih lamelarnih dijelova.
Veliki broj takvih oklopa sacuvao se u arse-
nalu u Grazu, ali i drugdje. U nas su sacuva. '
ni jedino njihovi ikonografski prikazi na
plemickim nadgrobnim spomenicima.
Kaciga koju nosi nas konjanik..poznata je
pod nazivom sisak, a pod tim imenom spo-
minju je i nas1 povijesni izvori, pisani na
kajkavskom narjecju. Taj lzraz je jos iiv u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj i oznacava siju i
tjeme glave. $Isak je inace oriJentalnog pod-
rijetla, all je b.rzo p.rihvacen u srednjoj Evro-
pi, a kasnije prosiren i po zapadnoj Evropi.
$tit je drveni. ima osebujan oblik tipican
za husarsku konjicu, a bojan je zarkim boja-
ma u vidu dijagonalnih greda. Te grede se
dall konjickim jedinicama koje su brojile od toliko ponavljaju na brojnim ikonografskim
11 do 60 konJa.nika. lzvori ih nazivaju kape-
prikazima da ocito nemaju heraldicki zna-
tanima, dok se sami konjanici nazivaju hu·
caj vec se re.di o uobicajenoj dekoraciji.
sari. Konjska oprema odaje turske utjecaje. U
Poijskoj i Madarskoj sacuvan je znatan broj
Radilo se o dobro opr~mljenim vojnicima.
cija je oprema i oruzje ·morale. zadovoljlti vrlo raskosnih sedala., ukrasenih poludra-
gim kamenjem: nefritima. rubinima. tirkizi-
odredeni standard. Prema propisima iz 1538. ma i drugim. Cest je i stremen turskog obli-
i 1578. godine svi su more.Ii ima.ti, ili oklope,
m pancire, te kacige i stitove. lzgled tih hr- ka poput onoga na nasoj slici. Po uzoru na
turske delije. husari, a narocito njihovi ka-
vatsldh husara bio je sasvim slican izgledu
madarskih. pa i poljskih husara, a nastao je petani, kitili su se perjem i zvjerskim koia-
ma raznih vrsta. Omiljena je bila leopardo-
mijesanjem · elemenata evropske i turske
va koia koja se prebacivala preko tijela k0-
vojne kulture. nja. Ta iivopisna oprema nije imala samo
naso] ilustraciji prikazan je ukrasni znacaj, vec je i psiholoski djelovala
Na na protivnika.
Jedan bogato opremljen husar-
ski kapetao lz polovine 16. st TOMISLA V ARALICA
HRYATSKI VOJNIK
S1
 feljton

vezir bio je potucen, pa se s ostactma rijeku Necker, provalili u grad i napra-

vojske mor8? vratiti u Srbiju, all glavni vili prolaz carskim trupama.

HUBRI HRVATSKI cili nije postignut, Kanjiiu krscam nisu

uspjelinanovo preuzeti.

HRVATI U •
.
Grof Wallenstein unovacio je, pocet-
kom tridesetih godina sedamnaestog
stoljeca, znatan broj hrvatskih mladica
u carsku vojsku, koji su se borili u tri-
desetogodisnjem ratu. Godine 1623. do-

UTNICI TRIDESETOGODISNJEM RATU

Prtje negoli se osvrnemo na ulogu
hrvatskih vojnika u strasnom i pogi-
beljnomtrtdesetogodtsnlem ratu, a ko-
ja nije bila mala [er su se Hrvati u nje-
mu masovno borili, valja objasniti i ta-
dasnji poloza] hrvatske driave. Pogla-
vito je vaino sagledati njezin geopoli-
ticki poloiaj i znaca], kako bi nam bor-
be i ratovi protiv Turaka, koje smo pre-
thodno opisivali, bili posve [asni.
Hrvatska ratna povijest (IX) Zapravo, najbolje je da oris polozaja
Hrvatske na poeetku sedamnaestog
stoljeca preuzmemo od vrsnog hrvat-
skog vojnog povjesnicara dr, Slavka
Hrvatski driavni grb iz 16.
stoljeca
rvatima je uglavnom ruko-
slo je do bitke na rijeci Laa.bii kod gra-
da Dessau, gdje Wallenstein obilno ko-
ristio hrvatske borce. Dvije godine kas-
nije, u lipnju 1625. postavio je i grofa·
lsolania za pukovnika hrvatske konjic-
ke pukovnije, ojacavsi pukovniju s 1500
Hrvata. Kasnije im se prikljucuju i Ju-
raj Zrinski i Franjo Orehovecki, pa je
general Wallenstein 1626. imao na ras-
polaganju pet hrvatskih pukovnija. Is-
te je godine, 18. prosinca, u dobi od 28
godina zagonetno i naglo umro knez
Juraj Zrinski u Pozunu.
Narednih se godina Hrvati bore u
Ugarskoj, te u Njemackoj. Dvije hrvat-
ske pukovnije sudjelovale su u zauze-

Poslije psde Siska u ruke Tureke, o

kojemu smo piselt u proslom broju as-
seg liste, nastevilt su se sukobi protiv
osvajaca s tstoks. Velikih borbi bilo je
u Hrvetskoj 1594.godtne, kede je veliki
vezir Sinanpasa poveo 200.000 borecs
u rat prottv -oststk« osteteke« ugsr-
sko-Iuvetskog kraljevstva. U to te dobe
kerloveckim kspetenom imenovea Ju- i 1600. godine velik bro] pravoslavaca nicko] strani doyod provijanta i
raj Lenkovio; koji ime velike zeslug» u doselio se u Slavoniju i druge dijelove va, Stoga [e u krscansko] vojsci
obreni sredisnje Hrvstske i Slavonije.
ju je vodio Hodaverdtpasa, Dakako, u
sklopu krscana borili su se i Hrvatt, a
zapovjedali su im Jura] Lenkovic i Ivan
Draskovic.
Na kraju sesnaestog stoliece doslo je
i do velike seobe Srba i Vlaha, pravos- krscanska
lavaca, u hrvatske zemlje. Izmedu 1597.
Hrvatske.
brojila 25.000 vojntka, Nastupali s
ma Turclma i doslt do njihovog
Tada su Ih Turci napali, ali su
odbili sve napade.
Nevolja je bila u cinjenici
ski
vojska nasla u stupici.
voda Ibrahimpasa okupt
okolne putove, onemogucujuet p:
dala glad, pa do odlucne bitke
doslo, nego su se oni 13. i 14. lis
Pavie:ica.
-Hrvatska je pocetkom sedamnaes-
tog stoljeca pod slabtm turskim pritts- H vodio glavni austrijski voj-
skovoda i herceg od Fried-
landa, grof Wallenst"8in.On ,
je tvrdio da su mu . Hrvati
kom. Turcl su naisl! na najzilaviji otpor najbolji vojnici, pa su se njihove pre-
-ostatka ostataka- na suzenim grant- poznatljive, crvene odore cesto mogle
cama, oko kojih se brani srce Hrvat- vidjeti na bojistima tog sveeuropskog
cu Gottingena, a hrvatsko je konjistvo
potuklo dansko u bitci kod sela Lutte-
ra. Hrvatske snage tjeraju i grofa Man-
nsfelda, koji je kroz Bosnu pokusao po-
bjeci Mlecanima. Pod vodstvom gene-
rala Wallensteina sudjeluju u borba-
ma za Mecklenburg, osvajaju gradove
ske, na Uni i Kupi, pa do morske grant- ratnog sukoba. Glavni neprijatelj bila
ce i na Istocno] granlct sadasnje Hrvat- je svedska vojska pod kraljem Gusta- Wismar i Rostock, te se bore protiv
ske oko Koprivnice i Kriievaca do Dra- vom Adolfom, uz koju su stale i vojske $vedana. Nakon pada Wallensteina,
bore se pod zapovjednistvom lsolania
ve. Hrvatska [e s dvi]u strana obuhva- njemackih kneievina. Glavni su hrvat-
kod Brandenburga i Frankfurta. U bici
cena, s juga i tstoka, Turci je nadknlise ski casnici bili knez Juraj Zrinski i pu- kod Magdeburga 8. oiujka 1631. pro-
i sa sjevera, kad su zauzeli Veliku Ka- kovnik Orehovacki, dok su manji cin
njizu. Sva je sreca bila, da je sjeveroza- imali Nikola Saradocki, Nikola Forgac, slavili su se na slican nacin kao u bici
padna granica Hrvatske bila otvorena.
. za Heidelberg, jer su opet na konjima
Luka Hrastovacki, Marko Mirkovic, preplivali Laa.bu.
Time je uspostavljena trajna veza s Ivan Paraminski i Petar Rajkovic.
Kranjskom i Stajerskom, s unutrasnio- Hrvatski generali, iako nisu bili Hrva- Hrvati su sudjelovali u svim vecim

U
svom su nadlranju, hrvat- BOJ KOO VELIKE KANJIZE povukli prema Muri. Rezultat te austrijskim zemljama, koje sudjeluju u ti, bili su Isolani, Johann von Werth i bitkama do kraja tridesetogodisnjeg
ske eete koje su se okupile Pocetak krvavog sedamnaestog sto- ptesne ratne operacije blo je pad obrani uie Hrvatske, braneci time i drugi. rata. Cak se smatralo da su oni smak-
oko Zagreba, protjerale ljeca, obiljeiili su ratovi s Turcima u ie, koju je zapovijednik Para.di svo]e grantee i svoje gradove. Na sjeve- nuli i svedskog kralja Gustava Adolfa,
Turke iz Siska, kako bi po- Ugarsko]. Godine 1600. i 1601. vode se preda.o turskim vojntctma 20. ii ru Hrvatsku sttte tvrdi gradovt Varaz- U prvih deset godina tridesetogodis- ali je to opovrgnuto. Najvise su se bori-
tom zauzele Hrastovtcu i opsjedale borbe za Veliku Kanjizu, koja se nalazi da, ali uz uvjet slobodnog odlaska. din grad grofova Erdodyja, Cakovec i njeg rata, Hrvati su se borili u Ceskoj. li u Ceskoj i Njemackoj. Od hrvatskih
Petrinju. U ruke Hrvata dospjela je i sjeverno od Varaidina. Tu su se borile Padom Kanjiie, koja je postala Zrin, jake kule mocnlh knezova Zrin- Prva veca bitka vodena je u juznoj Ces- velikasa, uz nabrojene, u tridesetogo-
Petrinja, pa su oni pod zapovjednis- i hrvatske postrolbe, s banom Ivanom ski vilajet, bila su otvorena vrata skih, koji su u sesnaestom stoljecu za- koj, kod Zablatha, 1619. godine, gdje je disnjem ratu sudjelovali su i Nikola
tvom Juraja Lenkovtca posll prema Bi- Draskovtcem, knezom Jurjom Zrin- ma Hrvatskoj i $tajerskoj, i dalje stupani od Nikole $ubica Zrinskog, a u vojskovoda Boucqoi, uz angazman Zrinski, kanonik Juraj Ratkaj, Petar
hacu, ali Bihac ntsu uspjeli osvojiti. skim i Franjom Bacanijem na celu. Ka- ma Becu, Stoga su europski drza· se~amnaestom stoljecu od Nikole Su- hrvatskih konjanika, izvojevao sjajnu Zrinski, Stjepan Bogdanic i drugi. Rat
Petrinja je 1595. godine opet, na krat- njizom, koja ima velik strateski znaca], shvanlt opasnost koja prijeti srcu ?1ca Zrinskog, mladeg. I brojni drugi pobjedu. Godinu dana kasnije Hrvati je ·okoncan 1647. godine, a do tad.a se
ko, pala pod Turke, ali su je 24. rutna zapovijedao je prijasn]! senjski kape- rope, te su okupili novu vojsku za clanovi te obitelji bili su medu prvima su se borili pod Pragom protiv Fried- hrvatska vojska vec proslavila u cita-
osvojili Hrvati koje je vodio banski na- tan Juraj Paradeiser s posadom od ze6e Kanjiie. Dosla je sa svih s ?ranltelji i vojnicke vode Hrvatske«, pi· richa Falackog, gdje su pobijedili. Na- voj Europi.
mjesnik Ivan Draskovlc. Zestokih su- 2000 vojnika. Raspolagao je i hrvat- uz kraljevsku vojsku u kotot su se dr. Slavko Pavicic u njegovoj zname- kon toga tragove hrvatskih ratnika
koba bllo Je 1 oko Kltsa, kojeg su uskoci skim oetama sto lh je vodio Ivan Kova- hrvatski kopljanici, sudjelovale n!~oj knjizi •Hrvatska ratna i vojna po- pronalazimo u borbama na Rajni u Iz tog razdoblja potjece i obicaj po-
uspjeli zauzeti 8. travnja 1596. U pomoc cic. snage iz Toskane, Mantove, $ VlJest i prvi svjetski rat«. · Njemackoj. stavljanja hrvatskih dvorskih straza,
im je dosao i Jura] Lenkovtc s njemac- Zbog velikog znaeenja Kanjiie, sab- ske, kao i paptnska vojska. Krs udomacen na nekim europskim dvoro-
kim vojnicima i senjski biskup, alt su rana je mocna kraljevska vojska za je vojska taj puta brojila oko 20. Ali, vratimo se tridesetogodisnjem Godine 1622. pod nlkovodenjem lso- vima. Primjerice, saski knez Johann
taj utvrdeni grad, poslije vtsemtesec- njezi9u obranu i to pod hercegom Fili- raca, a oko Kanjiie je zauzela po. :a,tu, u kojemu su Hrvati bili ratnici, iii lania i Tillyja hrvatske cete u Njemac- Georg II osnovao je 1656. godine poseb-
nog vojevanja, ipak osvojili Turci. Iste porn Emanuelom Mercoeurom. On je 20. rujna 1601. Ponovno [e zapovj ?Mnfcido ranga pukovnika i(li) zapov-. koj ostvaruju velike vojne uspjehe. nu jedinicu »Kurfurstliche Kroate,n Le-
su godine hrvatske postrojbe 'ieljele tz pravca sjevera posao prema Kanjizi bio Mercoeure. No, u obranu Kl Jekdnika brigade, a to je bio Juraj Zrin- Sudjelovali su u bici kod Wimpfena, te ibcomagnie zu Ross«, koja je bila po-
zauzeti i Kostajnicu, alt im nije poslo s 15.000 boraca. 6. listopada 1600. na pohltao je veliki vezir Diemidii H s 1. U tom je ratu .nas narod bio samo kod Hochsta. Zajedno s carskim snaga- sebna dvorska garda. .
za rukom. Znacatna je i bitka kota se Muri se spojio s Hrvatima, te s kran]- s vojskom od 50.000 ljudi. Do odlu Po~ocno oruzje, kao neki mac u ruci ma, Hrvati su opsjedali kalvinisticki :ce
(Nastavit se)
odigrala 19. i 20. rulna 1596. kada je skom vojskom generala Herberstelna, boja izmedu njegove i krscanske ~~inca., kako to pise dr. Pavicic, a bo- grad Heidelberg. Tu su se narocito
krscanska votska porazila tursku, sto U tom je trenutku krscanska vojska ske doslo je 15. listopada 1601. V1 nh su se na strani cara Ferdinanda II. proslavili, jer su na konjima preplivali DUBRAVKO GRAKALIC

NRVATSKI VOJNIK NRVATSKI VOJNIK

S2 53
 kriialjka

AUJ~' V~l~W ~OCNIKI ~:: I ~fH OOABAA· 1 RAO<>

ZVONIMIR NAU IH PNl'jt I.NOG BIJEUH ~ DRU- SlAVA
KUPRES f'Ol<USA /MNO oeuKA OSlAKA I lVO OOMILA
-~
12VAOAK
IZNEKOG
OJELA

INAJSITNU
I A

Jl,K~A

MU~~
IMEG •
POORIJE·
TLA
~
CUPATI

I-
I PE~ TI
PERU

TOGNAZZI
PAOPE·
lER

STAAE AZEMINA
OOMILA
ZEMWI·
SNE
MJERE - PULS
BURMA
INOIJ I I I itrlriti.1---"oro
RUKE U
PREGI BU

~~~
STl\fl);"'I
RIM.,,.,,..,
~--1-~~~t--~~-t-~~--t-~.N~O~Mii:'EN

PETI 010
CEGA
I OGUUN I RADO~
ZASLU2TTI
1 ·. ----,
ITAUJA
I NESCIO'
BORCI u
~i.J

ISPOSTA· URA
VA.J'OO.
RU2NICA ISPOSNIK

SUOAUG, KOITTES
SKOLSIO
OFIUO SKLADr
ZA VJE •
eANJ

SPOJ
GLAVES
TRUPOM ;~ llll 1~i
POKAZA- SME&
SOJA
TEW

TOCKANA
.j I l __ J I I ~
'VOLT'
NEBRIGA. ~~
NEHAT STANIOJE
I I I I I ~Ii§·
MzeM'c:lf°

~~~8
GLUMAC
LASTA
ALBANS.·
KANOVC-
ANAJEOI·
Eti~<fE
NICA • 'VJEONI
GRAD'

c~
~PION
ZATOPEK
'ISTOK' TRGOVIN
~~M
I ~ N
'DECIBEL' ~BEUJ Tll

BILD IRIWJ:A
CITAT ~~OJI
'UTRA' 'AMPER"
VASTA
RASPRS·
NOGPR·
OJEl<TlLA

HRVATSKI VOJNIK
54
HRV ATSKt- lNFORMATIVNI· CENT AR
Teslina 16, 41000
Zagreb Tel: 041/427-730, Fax: 041/450-700

KARTE
ETNICKE, GEOGRAFSKEI PROMETNEKARTE
Hrvatske i Bosne i Hercegovine

KNJIGE I CASOPISI

Hrvatska i Hrvati
Povijesne karte Hrvatske
Hrvatska - Vinkovci I slike rata
Rat protiv Hrvatske: Kronologija agresije
Hrvatska: Boinice na nisanu
Warikatura Croatica
Croatian Medical Journals

VIDEO VRPCE
1. Vukovar - Dubrovnik - Novska - Vinkovci - Sibenik
2. Hrvatska i Hrvati - Razorena bastina
3. Razorene hrvatske crkve - Kolone smrti - Djeca u ratu
4. lstina o Hrvatskoj - Dubrovnik krajem 1992.
5. Stradanje Zidova u Srbiji 1941-1945

DRUGE PUBLIKACIJE, POSTER!

Nudimo Vam sirok izbor pisanog i video materijala na
stranim jezicima i po pristupacnim cijenama. Upoznajte
prijatelje i znance u inozemstvu s Vasom·domovinom
i istinom o ratu protiv nje.