Zavod za konstrukcije

Katedra za metalne konstrukcije

http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon3
Kolegij: Metalne konstrukcije 3 (diplomski studij)
Separat III. / akad. god. 15./16.

OPTEREĆENJE VJETROM PREMA HRN EN 1991–1–4 +NA

U EN 1991-1-4 predstavljena su dva postupka:

1. Jednostavna metoda primjenjiva je za konstrukcije koje nisu osjetljive na dinamičku pobudu.

U praksi, čelične okvirne građevine manje od 200 m visine zadovoljavaju ovaj uvjet.
2. Za vrlo vitke konstrukcije ili za neuobičajene konstrukcije zahtijevaju se detaljniji proračuni
da bi se procijenila njihova osjetljivost na dinamičku pobudu vjetra.

Ovdje će se prikazati samo pojednostavljeni postupak i primjena na “trajne” konstrukcije.

Općenito, privremene konstrukcije dimenzioniraju se za manji tlak vjetra.

Opterećenje vjetrom razmatra se kao kvazi-statički tlak koji djeluje okomito na površinu građevine
osim u posebnim okolnostima kao što su tangencijalne sile trenja uslijed puhanja vjetra preko
dugih ravnih površina. Karakteristični tlak vjetra je tlak osnovne brzine vjetra, vb, izvedene iz
odgovarajuće osnovne vrijednosti brzine vjetra vb,0.

OSNOVNA BRZINA VJETRA

v b  c dir  c season  v b,0

gdje je:
cdir faktor smjera vjetra,
cseason koeficijent godišnjeg doba,
vb,0 temeljna vrijednost osnovne brzine vjetra.

Koeficijenti cdir i cseason uzimaju se s vrijednosti 1.

Temeljna vrijednost osnovne brzine vjetra vb,0 određuje se iz Karte osnovne brzine vjetra za
svaku državu posebno, a koja je sastavni dio Nacionalnog dodatka (kod nas HRN EN 1991-1-
4:2012/NA). Karta osnovne brzine vjetra prikazana je na slici 1.

OSNOVNI TLAK VJETRA

1
qb     v 2b
2

gdje je  gustoća zraka definirana Nacionalnim dodatkom. U hrvatskom Nacionalnom dodatku

HRN EN 1991-1-4:2012/NA prihvaćena je preporučena vrijednost 1,25 kg/m3.

U našem slučaju referentna visina ze = h (visina sljemena), budući da je zadovoljen uvjet h  b,

gdje je h visina sljemena, a b širina površine na koju puše vjetar.

Nositelj: prof.dr.sc. Darko Dujmović, Suradnici: doc.dr.sc. Davor Skejić, dr.sc. Ivan Lukačević
1
 Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon3
Kolegij: Metalne konstrukcije 3 (diplomski studij)
Separat III. / akad. god. 15./16.

Slika 1. Karta osnovne brzine vjetra za Republiku Hrvatsku

TLAK USLIJED BRZINE VJETRA PRI UDARU

q p ze   ce z   q b tlak uslijed brzine vjetra pri udaru (peak velocity pressure) na visini z,
ce(z) koeficijent izloženosti koji uzima u obzir neravnoću terena, topografiju i
visinu iznad tla,
cpe i cpi koeficijenti vanjskog i unutrašnjeg tlaka.

Koeficijent izloženosti ce(z) za “ravni” teren (koeficijent topografije cr(z) = 1) određuje se ovisno
o: 1. visini iznad tla i 2. kategoriji terena (tablica 1.) iz dijagrama na slici 2.

Nositelj: prof.dr.sc. Darko Dujmović, Suradnici: doc.dr.sc. Davor Skejić, dr.sc. Ivan Lukačević
2
 Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon3
Kolegij: Metalne konstrukcije 3 (diplomski studij)
Separat III. / akad. god. 15./16.

Tablica 1. Kategorije terena

Slika 2. Koeficijent izloženosti ce(z) kao funkcija visine iznad tla z

i kategorija terena I do IV za “ravan” teren

TLAK VJETRA NA PLOHE GRAĐEVINE

Tlak na površinu je algebarski zbroj unutarnjeg i vanjskog tlaka (djeluju istodobno).

neg neg neg neg

. . . .
pozitivan negativan
unutarnji unutarnji
neg poz. neg
poz. tlak tlak
. .
a) b)

poz. neg poz. neg

. .
We1 We2 We1 We2

c) d)

Slika 3. Tlak na površine građevine

Nositelj: prof.dr.sc. Darko Dujmović, Suradnici: doc.dr.sc. Davor Skejić, dr.sc. Ivan Lukačević
3
 Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon3
Kolegij: Metalne konstrukcije 3 (diplomski studij)
Separat III. / akad. god. 15./16.

VANJSKI TLAK vjetra koji djeluje na vanjske površine građevine određuje se prema izrazu:
w e  q p z e   cpe

Koeficijenti vanjskog tlaka vjetra cpe

Vrijednosti ovih koeficijenata dane su u tablicama u HRN EN 1991-1-4, i to za:

 vertikalne zidove pravokutnih građevina - Tablica 7.1.,
 ravne krovove (nagiba do 5°) - Tablica 7.2.,
 jednostrešni krovovi - Tablica 7.3.a i 7.3.b,
 dvostrešni krovovi - Tablica 7.4.a i 7.4.b,
 krovovi na četiri vode- Tablica 7.5.

ovisi o veličini površine opterećene zone građevine kako je prikazano na slici 4.

cpe

cpe,1

cpe,10
2
A m 
1 2 4 6 8 10

Slika 4. Koeficijent vanjskog tlaka u ovisnosti o površini opterećene zone građevine

Ili izraženo analitički:

A  1m2 c pe  c pe,1
1 m 2  A  10 m 2 c pe  cpe,1  (cpe,10  cpe,1 ) log 10 A
A  10 m2 c pe  c pe,10

Nositelj: prof.dr.sc. Darko Dujmović, Suradnici: doc.dr.sc. Davor Skejić, dr.sc. Ivan Lukačević
4
 Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon3
Kolegij: Metalne konstrukcije 3 (diplomski studij)
Separat III. / akad. god. 15./16.

Vertikalni zidovi pravokutnih građevina

Tlocrt

e= min (b, 2h)

b - dimenzija okomito na smjer vjetra

Pogled za

vjetar vjetar

vjetar
pogled

Pogled za Pogled za

vjetar vjetar

vjetar vjetar

Slika 5. Koeficijenti vanjskog tlaka za vertikalne zidove građevina pravokutnog tlocrta

Tablica 2. Koeficijenti vanjskog tlaka za vertikalne zidove građevina pravokutnog tlocrta (tablica
7.1 EN 1991-1-4):
Područje A B C D E
h/d cpe,10 cpe,1 cpe,10 cpe,1 cpe,10 cpe,1 cpe,10 cpe,1 cpe,10 cpe,1
5 -1,2 -1,4 -0,8 -1,1 -0,5 +0,8 +1,0 -0,7
1 -1,2 -1,4 -0,8 -1,1 -0,5 +0,8 +1,0 -0,5
≤ 0,25 -1,2 -1,4 -0,8 -1,1 -0,5 +0,7 +1,0 -0,3

Nositelj: prof.dr.sc. Darko Dujmović, Suradnici: doc.dr.sc. Davor Skejić, dr.sc. Ivan Lukačević
5
 Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon3
Kolegij: Metalne konstrukcije 3 (diplomski studij)
Separat III. / akad. god. 15./16.

Ravni krovovi

vjetar

Slika 6. Koeficijenti vanjskog tlaka za ravne krovove

Tablica 3. Koeficijenti vanjskog tlaka za ravne krovove (tablica 7.2 EN 1991-1-4):

Zona
Tip krova F G H I
cpe,10 cpe,1 cpe,10 cpe,1 cpe,10 cpe,1 cpe,10 cpe,1
+ 0,2
S oštrim rubovima -1,8 -2,5 -1,2 -2,0 -0,7 -1,2
-0,2

Nositelj: prof.dr.sc. Darko Dujmović, Suradnici: doc.dr.sc. Davor Skejić, dr.sc. Ivan Lukačević
6
 Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon3
Kolegij: Metalne konstrukcije 3 (diplomski studij)
Separat III. / akad. god. 15./16.

UNUTRAŠNJI TLAK koji djeluje na unutrašnje površine građevine određuje se prema izrazu
w i  q p z e   cpi

Koeficijenti unutrašnjeg tlaka vjetra cpi

Ovisi o veličini i raspodijeli otvora po oplošju građevine.

 Dominantna ploha

Jedna ploha građevine razmatra se kao dominantna kada je površina otvora na toj plohi dva puta
veća od površine otvora na svim ostalim plohama. Tada se unutarnji tlak uzima kao određeni
postotak vanjskog tlaka na mjestu otvora.

c pi  0,75 c pe - ukoliko je površina otvora na dominantnoj plohi 2 puta veća

c pi  0,9 c pe - ukoliko je površina otvora na dominantnoj plohi 3 puta veća

Za vrijednosti između 2 i 3 koristi se linearna interpolacija

 Dominantan otvor

Ukoliko je jedan otvor, prozor ili vrata, dominantan i razmatra se da je zatvoren tijekom snažnih
vjetrova, slučaj s otvorenim prozorom ili vratima mora se uzeti u obzir kao izvanredna računska
situacija u skladu s EN 1990. To je naročito važno kod proračuna pregradnih zidova.

 Građevine bez dominantne plohe

Za građevine bez dominantne plohe, koeficijenti unutrašnjeg tlaka cpi određuju se prema slici 7, a
funkcija je odnosa visine i dubine građevine h/d i omjera otvora  za svaki smjer vjetra, prema
izrazu:
 površine otvora gdje je c pe negativan ili  0,0

 površina svih otvora

Slika 7. Koeficijenti unutrašnjeg tlaka u slučaju jednoliko raspoređenih otvora

Nositelj: prof.dr.sc. Darko Dujmović, Suradnici: doc.dr.sc. Davor Skejić, dr.sc. Ivan Lukačević
7
 Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije
http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon3
Kolegij: Metalne konstrukcije 3 (diplomski studij)
Separat III. / akad. god. 15./16.

Ukoliko u određenom slučaju nije moguće odrediti , ili se ne smatra opravdanim, cpi se može
uzeti s vrijednostima cpi = +0,2 i cpi = -0,3, slika 8.

cpi =+0,2 cpi = -0,3

a) b)
Slika 8. Koeficijenti unutrašnjeg tlaka u slučaju kada nije moguće odrediti omjer otvora 

U programu je potrebno razmatrati 4 slučaja djelovanja vjetra:

1. Vjetar puše na uzdužnu stranu objekta, cpi = +0,2

2. Vjetar puše na uzdužnu stranu objekta, cpi = -0,3
3. Vjetar puše na poprečnu stranu objekta, cpi = +0,2
4. Vjetar puše na poprečnu stranu objekta, cpi = -0,3

Nositelj: prof.dr.sc. Darko Dujmović, Suradnici: doc.dr.sc. Davor Skejić, dr.sc. Ivan Lukačević
8