Višedijelni Tlačni Elementi

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije

http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 2: Višedijelni tlačni elementi
3. VIŠEDIJELNI TLAČNI ELEMENTI
1
SADRŽAJ
3. VIŠEDIJELNI TLAČNI ELEMENTI ............................................................................................................. 1

3.1. DEFINICIJA VIŠEDIJELNOG TLAČNOG ELEMENTA......................................................................................... 3
3.2. TEMELJNI PRINCIPI ...................................................................................................................................... 4
3.3. PODJELA VIŠEDIJELNIH ELEMENATA ........................................................................................................... 5
3.4. POJAM ZAMJENSKOG ELEMENTA................................................................................................................. 6
3.5. POJAM “POSMIČNO KRUTOG” I “POSMIČNO MEKANOG” ELEMENTA KOD PROBLEMA IZVIJANJA .................. 8
3.5.1. Posmično krut pri izvijanju ................................................................................................................... 8
3.5.2. Posmično mekan pri izvijanju ............................................................................................................... 8
3.6. EULEROVA KRITIČNA SILA IZVIJANJA SA I BEZ UTJECAJA POSMIČNIH DEFORMACIJA................................. 11
3.6.1. Element izložen savijanju i tlačnoj sili bez utjecaja posmičnih deformacija....................................... 11
3.6.2. Element izložen savijanju i tlačnoj sili uz utjecaj posmičnih deformacija .......................................... 12
3.7. POSMIČNA KRUTOST ................................................................................................................................. 13
3.8. DIMENZIONIRANJE VIŠEDIJELNIH TLAČNIH ELEMENATA ........................................................................... 16
3.9. VIŠEDIJELNI ELEMENTI S DIJAGONALNIM ELEMENTIMA ISPUNE ................................................................ 17
3.10. VIŠEDIJELNI ELEMENTI S PARALELNIM ELEMENTIMA ISPUNE .................................................................... 19
3.11. VIŠEDIJELNI ELEMENTI MEĐUSOBNO PRIBLIŽENI TAKO DA SU DIREKTNO MEĐUSOBNO SPOJENI ............... 21
3.12. ELEMENTI OD DVA KUTNIKA SPOJENI NAIZMJENIČNIM VEZICAMA ............................................................ 22
3.13. PREPORUKE ZA KONSTRUKCIJSKU IZVEDBU .............................................................................................. 23
3.14. NUMERIČKI PRIMJERI ................................................................................................................................ 24
3.14.1. PRIMJER 1 – Višedijelni element s dijagonalnim elementima ispune ........................................... 24
3.14.2. PRIMJER 2 – Višedijelni element s paralelnim elementima ispune ............................................... 31
2
3.1. DEFINICIJA VIŠEDIJELNOG TLAČNOG ELEMENTA

Višedijelni ili složeni pritisnuti elementi su oni koji se sastoje od dva ili više jednodijelnih
elemenata međusobno spojenih pomoću elemenata ispune, kako je prikazano na slici 1.
y-y materijalna os
Jednodijelni
elementi z-z nematerijalna os
Višedijelni z
element Element ispune
Elementi
ispune
y y
Jednodijelni
element
z
Slika 1. Višedijelni tlačni elementi
U odnosu na elemente jednodijelnog presjeka, višedijelne elemente karakteriziraju materijalna i

nematerijalna os. Elementi ispune postavljaju se okomito na nematerijalnu os. Kod problema
izvijanja elemenata između jednodijelnih i višedijelnih postoji suštinska razlika.
(1) Izvijanje jednodijelnih elemenata, slika 2.
N Poprečni presjek
tlačnog elementa
z
y y
z
N
Slika 2. Jednodijelni elementi

Za izvijanje okomito na promatranu os y-y postoji uvijek aktivna površina presjeka koja može
preuzeti posmične napone (utjecaj poprečnih sila je zanemariv).
3
(2) Izvijanje višedijelnog elementa, slika 3.
Poprečni presjek
tlačnog elementa
N
z Izvijanje okomito na
nematerijalnu os z – z
(u smjeru osi y - y)
y y
N Izvijanje okomito na
materijalnu os y – y
(u smjeru osi z - z)
Slika 3. Višedijelni element
Izvijanje višedijelnog elementa okomito na materijalnu os y-y je isto kao izvijanje jednodijelnih
elemenata. Međutim, kod izvijanja okomito na nematerijalnu os z-z moraju se uzeti u obzir
deformacije uslijed posmičnih napona jer u tom smjeru ne postoji presjek koji može u potpunosti
preuzeti posmične napone.
3.2. TEMELJNI PRINCIPI

Za osiguranje nosivosti višedijelnog elementa potrebno je ostvariti vezu između dva ili više
jednodijelna elementa pomoću elemenata ispune. Na temelju slike 4. mogu se uočiti sljedeće
činjenice:
Slika 4. Nosivost višedijelnog elementa

a) Ostvarivanje spoja između jednodijelnog elementa i elemenata ispune s jednim vijkom je
nedjelotvorno jer se elementi ispune kod izvijanja nisu aktivirali (slika 4b).
b) Aktiviranjem elemenata ispune pri izvijanju, javljaju se deformacije u elementima ispune
uslijed savijanja i posmika (slika 4c).
c) Prikazani su uzdužno prerezani elementi ispune da se vide naprezanja u tim elementima
ispune. Najveći pomaci između dijelova elemenata ispune su na krajevima elementa (slika
4d).
4
d) Ukoliko se pretpostavi da za izvijeni oblik elemenata vrijedi:

x
w( x )  e o sin
l
gdje je eo - inicijalna deformacija u sredini elementa
moment savijanja dan je izrazom:
2 x
M   EIw    EI sin
 2

kako se vidi na slici 4e.
e) Dijagram poprečnih sila ima oblik kosinusoide (slika 4f)
3 x
V  M    EI cos
 3

dok je pojednostavljeni dijagram poprečnih sila koji je na strani veće sigurnosti prikazan
na slici 4g.
3.3. PODJELA VIŠEDIJELNIH ELEMENATA

(1) Višedijelni elementi s dijagonalnim elementima ispune
(2) Višedijelni elementi s paralelnim elementima ispune
5
(3) Višedijelni elementi međusobno približeni tako da su direktno međusobno spojeni
(4) Elementi od dva kutnika spojeni naizmjeničnim vezicama
3.4. POJAM ZAMJENSKOG ELEMENTA

Proračun nosivosti višedijelnog elementa svodi se na proračun nosivosti punostijenog elementa
pri čemu se kod izvijanja uzimaju u obzir deformacije uslijed posmičnih napona.
Dakle dimenzioniranje višedijelnog elementa provodi se na “posmično mekanom” punostijenom
elementu koji se naziva računski zamjenski element.
Određivanje unutarnjih sila na računskom zamjenskom elementu provodi se prema teoriji II.
reda, tj. ravnoteža elementa se promatra na deformiranom statičkom sustavu, slika 9.
6
x
N Momenti Poprečne sile
N
os x
ℓ/2
ℓ e0
Presjek 1 - 1
1 1
x
z Računski
zamjenski
element ℓ/2
y y
x z
N
N
M(x) V(x)
x
Slika 9. Računski zamjenski element
Oblik izvijene linije računskog zamjenskog elementa može se napisati u sljedećem obliku:
 x  
w( x )  sin za x  wx   e 0 
500 l 2 500
Dakle početna imperfekcija u sredini elementa iznosi:
  
e0   
500 1000 1000
geometrijska strukturalna
imperfekcija imperfekcija
Rezne sile prema teoriji I. reda:

x 
M zI x   N  e0  sin x M zI x max  N  e0
 2
 x  M zI x max  
V zI x   N  e0  cos x0 VzI x max   N  e0  
   
Budući da se ravnoteža zamjenskog elementa promatra na deformiranom sustavu, rezne sile se
mogu prema teoriji II. reda napisati na sljedeći način:
M zII  x max  N  e0 
1 1

N N
1 1
N cr N cr
 - faktor povećanja momenta zbog teorije II. reda

Ncr - Eulerova idealna kritična sila izvijanja uzimajući u obzir karakteristike “posmično
mekanog” elementa (kasnije oznaka Ncr,V).
7
Konačno vrijedi:
M zII x max  N  e0    M zI x max  
M zII  x max  
V z
II
x max 

3.5. POJAM “POSMIČNO KRUTOG” I “POSMIČNO MEKANOG”

ELEMENTA KOD PROBLEMA IZVIJANJA
S obzirom na to da hrbat poprečnog presjeka nekog elementa može biti kompletan (punostijeni
profil) ili raščlanjen (višedijelni profil), mogu se odrediti odgovarajuće idealne Eulerove kritične
sile izvijanja.
3.5.1. Posmično krut pri izvijanju
N z
Izvijanje okomito na os z - z
y y
 2  E  Iz
Ncr,M 
2
ℓ z
Izvijanje okomito na os y - y
 2  E  Iy
Ncr,M 
2
N
Slika 10. Eulerova kritična sila (jednodijelni element)
Ncr,M - Eulerova kritična sila bez utjecaja posmičnih deformacija pri izvijanju elemenata
2  E  I z 2  E  I y
N cr ,M  N cr ,M 
2 2
3.5.2. Posmično mekan pri izvijanju

N
z
Izvijanje okomito na os z - z
y y
Ncr,V  ?
ℓ
z
Izvijanje okomito na os y - y
(isto kao za jednodijelne elemente)
N  2  E  Iy
Ncr,M 
2
Slika 11. Eulerova kritična sila (višedijelni element)
8
Ncr,V - Eulerova kritična sila s utjecajem posmičnih deformacija pri izvijanju elementa
Eulerova kritična sila Ncr,V ovisi o sljedećim veličinama:
 E - modulu elastičnosti
 G - modulu posmika
 ℓ - dužini elementa
 Iz - momentu tromosti oko osi z
 AV - aktivnoj površini pri djelovanju posmika (poprečne sile)
Oba granična slučaja za Eulerovu kritičnu silu za posmično krute i posmično mekane elemente
mogu se prikazati interakcijskim dijagramom na slici 12.
N Ncr,M Ncr,V Ncr
Ncr,M
Ncr N
 cr  1
Ncr,M Ncr,V
Ncr
Ncr,V
Slika 12. Interakcija Ncr,M i Ncr,V

Kako se vidi na slici 12 vrijedi:
N cr N
 cr  1
N cr ,M N cr ,V
1 1
N cr    N cr ,M (1)
1 1 N cr ,M
 1
N cr ,M N cr ,V N cr ,V
Postavlja se pitanje određivanja Ncr,V = ?. Kod toga se polazi od razmatranja koje se temelji na
prikazu na slici 13.
Slika 13. Posmična krutost

Ukoliko na element dužine ℓ djeluje poprečna sila V vrijedi:
 V
 
G G  AV
V  G  AV  
gdje je:
9
V - poprečna sila
G - modul posmika
AV - aktivna površina pri djelovanju poprečne sile
γ - kut zaokreta elementa
Svaka poprečna sila koja izaziva kut zaokreta elementa γ = 1 naziva se posmična krutost SV.
V  G  AV   za   1 vrijedi V  SV
Prema tome može se napisati
SV  G  A V
Budući da su pojasevi elementa “kruti na izduženje”, tj. EA   izvijanje ovisi samo o
transverzalnom pomaku pa je krutost opruge C jediničnog elementa:
za ∆ = 1 C = SV
te slijedi:
C  G  AV
Iz uvjeta ravnoteže prema sl. 13c slijedi:
N cr ,V    C    1  0  N cr ,V  C
tj. vrijedi: N cr ,V  G  AV
Dalje slijedi:
 2 EI z
1 N cr ,M 
N cr  N 2
N cr ,M cr ,M
1 N cr ,V  G  AV
N cr ,V
 2 EI z
N cr  (2)
  2 EI 
 2 1  2 z 
  GA V 
Sada se može vrijednost Ncr uvrstiti u izraz za vitkost “posmično mekanog” elementa.
N N
ℓ
i    
 2 EI z
  1 (3)
 2 GA V
i    EA EA
 id    2z   2  2z   2 (4)
Iz iz GA V SV
10
3.6. EULEROVA KRITIČNA SILA IZVIJANJA SA I BEZ UTJECAJA

POSMIČNIH DEFORMACIJA
3.6.1. Element izložen savijanju i tlačnoj sili bez utjecaja posmičnih

deformacija
1
Presjek 1-1
N 1 N z
ℓ
y y
M0
Momentni dijagram
(teorija I. reda) cijeli
z
hrbat
Stvarni progib
(teorija II. reda)
w
Slika 14. Promatrani element
M  M0  N  w ( ravnoteža )
M   EI  w  ( uvjet za materijal )
N M
w  w 0 0 (5)
EI EI
N
Ako se uvede  2  i M(x) moment prema teoriji I reda dobiva se:
EI
M( x )
w  2  w  0 (6)
EI
Rješenje diferencijalne jednadžbe glasi:
1 1 1 1 
w  C1  sin  x  C2  cos x   M  x   2 M xII  4 M xIV  6 M xVI  ....
N    
C1 i C2 konstante integracije odrede se iz rubnih uvjeta.
U slučaju samo uzdužne tlačne sile prema sl. 15.
N w N
Mx   N  w
ℓ
Slika 15.
11
Ukoliko nema poprečnog opterećenja izraz (6) glasi:

N
w  2  w  0 2  (7)
EI
Rješenje diferencijalne jednadžbe (7) glasi:
w  C1  sin x  C2  cos x (8)
Iz rubnih uvjeta dobiva se za:
w x  0  C2  0
w x     C1 sin     0
Dakle uvjet izvijanja je C1 sin     0 tako da postoje dva rješenja:
- trivijalno rješenje:
C1 = 0
- netrivijalno rješenje:
n


sin   0  (9)
n 2  2
2 
2
Ukoliko se izjednače izrazi za  (7) i (9) slijedi:
n 2   2  EI
N
2
a uz najmanju vlastitu vrijednost n = 1 dobiva se Eulerova kritična sila za promatrani slučaj:
 2  EI
N cr ,M  (10)
2
3.6.2. Element izložen savijanju i tlačnoj sili uz utjecaj posmičnih deformacija

Presjek 1-1 z
1
y y
N 1 N
ℓ
z hrbat postoji
samo djelomično
Slika 16. Promatrani element

Ukupna ordinata elastične linije:
M M II
w II  wMII  wVII    (11)
EI GAV
12
Ukoliko se uvrsti M  M 0  N  w i p 0   M 0II izraz (11) glasi:

N M0 p0
w II  w  0 (12)
 N   N   N 
EI 1   EI 1   GA V 1  
 GA V   GA V   GA V 
Ako se uvedu oznake:
1
 N  G  AV
N
1
GA V
dobiva se:
  M 0   p0
w II    2  w   0 (13)
EI GA V
Za N  G  A V slijedi    što znači da element izložen savijanju postaje nestabilan uslijed

čistog posmika. Ukoliko se promatra element izložen tlačnoj sili N bez poprečnog opterećenja
izraz (13) se može napisati u obliku:
w II    2  w  0 (14)
Rješenjem izraza (14) slično kao u točki 6.1. dobiva se:
 2  EI
N cr, M  (15)
2  2  EI 
 1  2 
   GAV 
3.7. POSMIČNA KRUTOST

Svaka poprečna sila V koja izaziva kut zaokreta elementa   1 naziva se posmična krutost SV.
Kako je objašnjeno u točki 5. izraz za SV glasi:
SV  G  A V
gdje je:
SV - posmična krutost
G - modul posmika
AV - aktivna površina kod djelovanja posmika
Izraz za SV ovisi o elementima ispune.
Primjer određivanja SV za višedijelni element s paralelnim elementima ispune prikazan je na slici
17.
13
Slika 17. Višedijelni element s paralelenim elementima ispune

Uvažavajući oznake na slici 17. može se napisati    a tako da je za određivanje kuta γ
potrebno izračunati horizontalni pomak ∆:
 
   m i  m k  ds   Vi  Vk  ds  1   2   3
0 0
gdje je:
∆1 - udio savijanja pojaseva
∆2 - udio savijanja elemenata ispune
∆3 - udio poprečne sile
2/3·a/2
1  a a  a V  a3 V
1        4   a/4
 2  4 2  6 EI p  24 EI p a/6
a/2
2/3·b/2
1  a b  a V  a b V2
2        2   a/2
 2  2 2  3 EI i 12 EIi a/3
b/2
a a V a2 V
3    b     a/b
 b  b GAi ,V b GAi ,V
b
14
a3 V a2  b V a2 V
     
24 EI p 12 EI i b GAi ,V
 a2 ab a 
  a V    
 24  EI p 12  EI i b  GAi ,V
 
 a
 a2 ab a 
 V    

 24  EI p 12  EI i b  GAi ,V 
Može se napisati za   1 i V  S V
 a2 ab a 
1  SV    
 24  EI p 12  EI i b  GAi ,V
 
SV  G  A V
1 1 a2 ab a
   
SV GAV 24  EI p 12  EI i b  GAi ,V
Prema izrazu (4) može se napisati izraz za idealnu vitkost id:
EA  a2 ab a 
id   2   2   2   2 EA    
G  AV  24  EI p 12  EI i b  GAi ,V
 
2 A  a2 ab a 
id   2  a2   2    
24 I p  24  EI p 12  EI i b  GAi ,V
 
Isti se postupak može primijeniti za određivanje SV za višedijelni element s rešetkastim
elementima ispune.
15
Slika 18. Višedijelni element s rešetkastim elementima ispune

U tom slučaju ukupni horizontalni pomak ∆ iznosi:
ds 1 a 1
   SS V 2
EA sin  cos  EA d
 a
 1 1 1
V 2  1 V  SV
a sin  cos  EA d
 1 1 1 
SV  2   1
 sin  cos  EA d 
1 1 1 d3
  
S V GA V EA d sin 2  cos  EA d ab 2
EA Ad 3
 id  2   2  2   2
G  AV A d ab 2
A  2A p
3.8. DIMENZIONIRANJE VIŠEDIJELNIH TLAČNIH ELEMENATA

Dimenzioniranje višedijelnih tlačnih elemenata provodi se prema istom pristupu kakav je
predviđen za centrično opterećene elemente u punostijenoj (jednodijelnoj) izvedbi.
Osnovna filozofija se temelji na rješavanju problema nosivosti “industrijskih”, tj. nesavršenih
elemenata. Pri tome se uzimaju u obzir geometrijske i strukturalne imperfekcije izražene
ekvivalentnom geometrijskom imperfekcijom, slika 19.
N N

Ekvivalentna - geometrijska imperfekcija
1000
geometrijska imperfekcija

e0  
500 - strukturalna imperfekcija
1000
Slika 19. Ekvivalentna geometrijska imperfekcija na zamjenskom elementu
16
Dimenzioniranje se provodi na zamjenskom jednodijelnom posmično mekanom elementu.

Podloge za dimenzioniranje višedijelnih elemenata uzete su na temelju eksperimentalnih
ispitivanja.
Obično se razlikuju dva postupka dimenzioniranja višedijelnih elemenata:
1. POSTUPAK
Pri određivanju Eulerove kritične sile Ncr,V uzima se u obzir utjecaj posmičnih deformacija
pomoću vrijednosti posmične krutosti SV. Za nematerijalnu os z-z se odredi tzv. idealna vitkost
id kako je prikazano u točki 7.
2. POSTUPAK
Temelji se na činjenici proizašloj iz pokusa: Granična nosivost višedijelnog elementa dostignuta
je onda kada je dosegnuta nosivost najopterećenijeg samostalnog elementa (jednodijelnog
elementa ili elementa ispune).
U suvremenoj regulativi usvojen je ovaj drugi postupak i svi daljnji izrazi u skladu su s
dokumentom suvremenih propisa za čelične konstrukcije EUROCODE 3.
3.9. VIŠEDIJELNI ELEMENTI S DIJAGONALNIM ELEMENTIMA ISPUNE

z
h0
NEd
y y
d
a
z
h0
ℓ

e0 
500
NEd
Nch,Ed = ?
Slika 20. Skice za dimenzioniranje
Moment u sredini elementa prema teoriji II reda:
N Ed  e0  M Ed
I
M z , Ed 
N N
1  Ed  Ed
N cr SV
Moment tromosti poprečnog presjeka
I z ,eff  0,5  h02  Ach
gdje je:
NEd - tlačna sila u višedijelnom elementu
MEd - maksimalni moment u sredini višedijelnog elementa uzimajući u obzir učinke 2.
17
reda
MIEd - maksimalni moment u sredini višedijelnog elementa ne uzimajući u obzir učinke
2. reda
SV - posmična krutost ispune
Ach - površina poprečnog presjeka pojasa
h0 - razmak između težišta pojaseva
Inicijalna imperfekcija (geometrijska + strukturalna) u sredini elementa
e 0   500
Eulerova kritična sila za jedan profil:

 2 EI z ,eff
Ncr  2
Posmična krutost SV za različite sustave dana je na slici 21.
n  E  A d  a  h 02
n  E  Ad  a  h 2
n  E  Ad  a  h 2 SV 
SV  SV  3 A d  h 30 
0 0
2  d3 d3 d 1  3 

 AV  d 
a) b) c)
Slika 21. Posmična krutost SV za različite statičke sustave
n - broj glavnih jednodijelnih elemenata

Ad , Av - površina poprečnog presjeka elementa ispune (dijagonale)
Ukupna sila u sredini raspona x   2 u jednom profilu:
M Ed  h0  Ach
Nch, Ed  0,5  N Ed 
2  I eff
Poprečna sila na krajevima nosača (x = 0, x = ℓ):
  M z , Ed
VEd 
Sila u dijagonalnom elementu:
18
VEd  d
Nd 
n  h0
Dužine izvijanja određuju se prema slici 22.
ℓch = 1,52 a ℓch = 1,28 a ℓch = a
Slika 22. Dužine izvijanja
3.10. VIŠEDIJELNI ELEMENTI S PARALELNIM ELEMENTIMA

ISPUNE
Slika 23. Skice za dimenzioniranje
Uvjet ravnoteže
VEd h
a T  0  0
2 2
V a
T  Ed
h0
Slika 24. Statički sustav i unutarnje sile
Moment u sredini elementa prema teoriji II reda:
19
I
M z , Ed 
N N
1  Ed  Ed
N cr SV
Moment površine drugog stupnja poprečnog presjeka:
I z ,eff  0,5  h02  Ach  2    Ich
za:
a)   75   1

b) 75    150   2
75
c)   150  0
gdje je:
   i0
I1
i0 
2  Ach
I 1  0,5  h02  Ach  2  I ch

Ach - površina poprečnog presjeka jednog elementa
Ich - moment tromosti poprečnog presjeka jednog elementa
h0 - razmak između težišta elemenata
I1 - vrijednost Ieff za   1
Za najopterećeniji jednodijelni element prema slici 25 vrijedi:

h0
 1 
N ch , Ed  0,5  N Ed  M Ed  h0  Ach  
 I z , eff
 
Ib a
If MEd = Mz,Ed (moment oko osi z-z u sredini elementa)

e 0   500
 2  E  I eff
Nch,Ed Nch,Ed N cr 
2
Slika 25. Određivanje Nch,Ed
20
Određivanje posmične krutosti SV

SV se dobije prema:
24  E  I ch 2   2  E  I ch
SV  
 2  I ch h0  a2
a 2 1   
 n  I b a 
gdje je:
a - osni razmak elemenata ispune
n - broj glavnih jednodijelnih elemenata
Ib - moment tromosti jednog elementa ispune
Dužina izvijanja jednodijelnog elementa iznosi  ch  a . Dimenzioniranje elemenata ispune

potrebno je provesti na učinak momenata savijanja i poprečne sile. Vrijednost poprečne sile
  M Ed
iznosi VEd  gdje je MEd moment savijanja u sredini raspona.

3.11. VIŠEDIJELNI ELEMENTI MEĐUSOBNO PRIBLIŽENI TAKO DA

SU DIREKTNO MEĐUSOBNO SPOJENI
Takvi višedijelni elementi moraju biti međusobno spojeni na razmacima koji nisu veći od
15 i min (slika 26.), gdje je imin minimalni radijus tromosti presjeka.
a mjesta spajanja Poprečni presjek
NSd NSd
y y
ℓ
Slika 26. Razmak spojeva približenih elemenata

Spojna sredstva (vijci ili varovi) moraju biti dimenzionirana tako da mogu preuzeti poprečnu silu
VEd.
Ova se sila može uzeti kao:
  M Ed
VEd 

21
3.12. ELEMENTI OD DVA KUTNIKA SPOJENI NAIZMJENIČNIM

VEZICAMA
Slika 27. Elementi sastavljeni od dva kutnika

Dimenzioniranje ovako složenih višedijelnih elemenata može se provesti oko osi y-y kao za
jedan kutnik pod uvjetom da su dužine izvijanja u dvije okomite ravnine y-y i z-z jednake. Pri
tome razmak spojnih sredstava nije veći od 70 imin gdje je imin minimalni radijus tromosti jednog
kutnika. U slučaju kutnika nejednolikih krakova može se usvojiti da je:
i0
iy 
1,15
gdje je i0 minimalni radijus tromosti složenog elementa.
a  70 i min (  iy   iz ) - dimenzioniranje kao jedan kutnik
a  70 i min - dimenzioniranje kao višedijelni element
22
3.13. PREPORUKE ZA KONSTRUKCIJSKU IZVEDBU
Preporuča se Ne preporuča se
23
3.14. NUMERIČKI PRIMJERI
3.14.1. PRIMJER 1 – Višedijelni element s dijagonalnim

elementima ispune
1. Statički sustav
NEd
300
440
880
2 [240 880
z
ℓ = 5000 mm
[240
880 y y
d
880 h0 z L 40×4
1
L 40×4
440
300
2 2
NEd
1
h0
h0 = 44,0 cm ℓ = 5 m, n = 2
Pojasevi 2 [240 (UPN MK3) Dijagonalna ispuna L40×4

2
Ach = 42,3 cm Ad = 3,08 cm2
Ich = 248 cm4 (= I1-1 = Iz) d = 62 cm
4
Iy = 3600 cm (= I2-2 ) iv-v (min) = 0,78 cm
3
Wch = 39,6 cm (= W1-1 = Wz) iy-y = 1,21 cm
ich = 2,42 cm (= i1-1 = iz)
i2-2 = 9,22 cm = iy
a = 88 cm
Čelik: S235 (Fe360)
24
2. Djelovanja NEd = 1295 kN
3. Uvodne napomene
y-y - materijalna os
z-z - nematerijalna os
h0 - razmak između težišta jednodijelnih elemenata
 U zadatku je zadano 2 [240
Iz tablica očitati vrijednosti za zadani profil (samo jedan):
Ach - površina jednog profila [ ili I
Ich -I1-1 samo jednog profila
Wch - W1-1 elastični moment otpora samo jednog profila
Ad površina poprečnog presjeka dijagonalne ispune
 Postupak proračuna višedijelnog tlačnog elementa temelji se na činjenici
proizašloj iz pokusa:
o Granična nosivost višedijelnog tlačnog elementa dostignuta je onda
kada je dosegnuta nosivost najopterećenijeg samostalnog elementa
(jednodijelnog elementa ili elementa ispune).
o Proračun se svodi na proračun nosivosti punostijenih nosača uzevši u
obzir deformacije od posmičnih napona
o Dimenzioniranje višedijelnih tlačnih elemenata se provodi na posmično
mekanom punostijenom nosaču koji se zove računski zamjenski
element.
4. Nosivost višedijelnog elementa oko materijalne osi y-y

Uvjet nosivosti:
6.3.1.1
  Ach  f y
N Ed  Nb , Rd  2 (6.47)
 M1 EN 1993-
1-1:2005
gdje je:
Nb,Rd - računska otpornost elementa, ne poprečnog presjeka
(oznaka «b» = buckling, «Rd» = računska otpornost)
2 - postoje dva I profila
Faktor redukcije χ ...
 Dužina izvijanja: ℓi = Lcr,y = 500 cm
 Elastična kritična sila:
25
 2  E  Iy  2  21000  3600
Ncr , y    2984,6 kN
L2cr , y 5002
 Svedena vitkost:
A fy
y 
N cr , y
A fy 42,3  23,5
y    0,577
N cr , y 2984,6
 Pomoćna veličina  y :
→ α = 0,49
 y  0,5  1    y  0,2   y   0,5  1  0,49   0,577  0,2   0,577 2   0,756
2
 
 Faktor redukcije χy:
1
y  2
 1,0
 y   y2   y
1
y   0,804  1,0
0,756  0,7562  0,577 2
Početni uvjet:
  Ach  f y 0,804  42,3  23,5
Nb , Rd  2   2  1598,43 kN  N Ed  1295 kN
 M1 1,0
5. Nosivost višedijelnog elementa oko nematerijalne osi z-z

Uvjet nosivosti:
6.3.1.1
  Ach  f y
N ch , Ed  Nb , Rd  (6.47)
 M1 EN 1993-
1-1:2005
5.1. Sila u najopterećenijem dijelu pojasa (x = ℓ/2) Nch,Ed :
M Ed  h0  Ach
Nch, Ed  0,5  N Ed  6.4.1.
2  I eff (6.69)
1. Moment tromosti poprečnog presjeka:
I eff  0,5  h02  Ach  0,5   44,0   42,3  40946, 4 cm4

2 6.4.2.1
(6.72)
26
2. Moment u sredini elementa prema teoriji II. reda
I
M Ed 
N N 6.4.1
1  Ed  Ed
N cr SV
gdje je:
 500 cm
e0    1 cm
500 500
I
M Ed 0
 2  E  I eff  2  21000  40946,4

Ncr  2
  33946,5 kN
5002
SV - posmična krutost (svaka poprečna sila koja izaziva kut zaokreta

γ = 1), ovisi o elementima ispune
a) b) c)
n  E  A d  a  h 02
n  E  Ad  a  h 2
n  E  Ad  a  h 2 SV 
SV  0
SV  0
 A  h3 
2  d3 d3 d 3 1  d 03 
 AV  d 
Budući da se radi o slučaju a) 
n  E  Ad  a  h02 2  21000  3,08  88  44,02
SV    46236 kN
2 d3 2  623
N Ed  e0 1295  1
M Ed    1387 kNcm
N Ed N Ed 1295 1295
1  1 
Ncr SV 33946,5 46236
3. Sila u najopterećenijem dijelu pojasa u x = ℓ/2:
27
M Ed 1387
Nch, Ed  0,5  N Ed   0,5  1295   679 kN
h0 44,0
5.2. Određivanje faktora redukcije χ

Promatra se glavni nosač između čvorova ispune.
 Dužina izvijanja: ℓi = a =Lcr,z = 88 cm
 2  E  Iz  2  21000  248
N cr , z  2
  6637 ,51 kN
Lcr , z 88 2
A fy
z 
N cr , z
A fy 42,3  23,5
z    0,387
N cr , z 6637,51
 Pomoćna veličina  z :
→ α = 0,49
 
 z  0,5  1    z  0,2   z  2
  0,5  1  0,49  0,387  0,2  0,387   0,621
2
 Faktor redukcije χz:

1
z   1,0
z  z   z
2 2
1
z   0,904  1,0
0,621  0,621 2  0,387 2
Početni uvjet:
  Ach  f y 0,904  42,3  23,5
Nb, Rd    898,62 kN  N ch.Ed  679 kN
 M1 1,0
6. Sila u dijagonali
Uvjet nosivosti:
28
  Ad  f y
N Ed  N b , Rd 
 M1
6.1. Određivanje sile u dijagonali Nd:

1. Maksimalna poprečna sila na krajevima štapa (x = 0, x = ℓ) uslijed ispune:
  M Ed   1387
VEd    8,71 kN 6.4.1
500 (6.70)
2. Uzdužna sila u dijagonali:
VEd  d 8,71  62
N Ed    6,14 kN
n  h0 2  44,0

1. Dužina izvijanja: ℓi = d = 62 cm
2. Klasifikacija presjeka
h h
 15    1   15
t t
Budući da nema redukcije površine poprečnog presjeka, čitava površina dijagonale je
djelotvorna.
3. Izvijanje oko osi v-v:
d fy 62 23,5
 svedena vitkost  v      0,85
  iv E   0,78 21000
 eff .v  0,35  0,7  v  0,35  0,7  0,85  0,945  0,95
4. Izvijanje oko osi y-y:
d fy 62 23,5
 svedena vitkost  y      0,55
  iy E   1, 21 21000
 eff . y  0,5  0,7  y  0,5  0,7  0,55  0,89

5. Odabir mjerodavne vitkosti i određivanje faktora redukcije χ
 
 mjer  max  v ;  y 
Mjerodavno je izvijanje oko osi v-v jer je eff , v veća.
 mjerodavna linija izvijanja: b

 Pomoćna veličina  v :
29
→ α = 0,34
v  0,5  1    eff ,v  0,2   eff ,v   0,5  1  0,34   0,95  0,2   0,952   1,079
2
 
 Faktor redukcije χv:

1
v  2
 1,0
 v   v 2   eff , v
1
v   0,629  1,0
1,079  1,0792  0,952
Početni uvjet:
  Ad  f y 0,629  3,08  23,5
N b, Rd    45,53 kN  N Ed  6,14 kN
 M1 1,0
30
3.14.2. PRIMJER 2 – Višedijelni element s paralelnim elementima ispune

NEd
b
30
100 a
100
100
ℓ = 660 cm z
[200
100
2 [200 y y
160  10
 100 160  10

h0 z
210
210
100
30 1
NEd
2 2
h0
L = 6,60 m
h0 = 20 cm
n=2
1. Statički sustav
Pojasevi 2 [200 (UPN MK3) Paralelna ispuna:
Ach = 32,2 cm2 Ib = 341,33 cm4
Ich = 148 cm4 (= I1-1 = Iz)
Iy = 1910 cm4 (= I2-2)
160
Wch = 27,0 cm3 (= W1-1 = Wz) 210 10
3
Wpl,1-1 = 51,8 cm (= Wz)
ich = 2,14 cm (= i1-1 = iz)
i2-2 = 7,7 cm = iy
a = 100 cm
Čelik: S235 (Fe360)
31
2. Djelovanja NEd = 950 kN

3. Nosivost višedijelnog elementa oko materijalne osi y-y
Uvjet nosivosti:
  Ach  f y 6.3.1.1. (6.47)

N Ed  Nb , Rd  2  EN 1993-1-
 M1 1:2005
Faktor redukcije χ ...

 Dužina izvijanja: ℓi = Lcr,y = 660 cm
 2 EIy  2  21000  1910
N cr , y    908 ,79 kN
L2cr , y 660 2
A fy
y 
N cr , y
A f y 32,2  23,5
y    0,912
N cr , y 908,79
 Pomoćna veličina  y :
→ α = 0,49 (mjerodavna linija izvijanja “c”)
 
 y  0,5  1    y  0,2   y  2
  0,5  1  0,49  0,912  0,2  0,912   1,09
2
 Faktor redukcije χy:

1
y   1,0
y  y y
2 2
1
y   0,593  1,0
1,09  1,09 2  0,912 2
Početni uvjet:
  Ach  f y 0,593  32,2  23,5
Nb , Rd  2   2  897,45 kN  N Ed  950 kN
 M1 1,0
Profil ne zadovoljava. Potrebno je izabrati veći profil.
32
4. Nosivost višedijelnog elementa oko nematerijalne osi z-z

Uvjet nosivosti:
  Ach  f y 6.3.1.1. (6.47)

N ch , Ed  Nb , Rd  EN 1993-1-
 M1 1:2005
4.1. Sila u najopterećenijem dijelu pojasa (x = ℓ/2) Nch,Ed :
 M h  A 
N ch , Ed  0,5   N Ed  Ed 0 ch 
 I eff  6.4.1 (6.69)
 
1. Moment tromosti poprečnog presjeka:
I eff  0,5  h02  Ach  2    I ch

gdje je:
....
 I1 - vrijednost Ieff kad je  = 1
6.4.3.1 (6.74)
I eff (  1)  I1  0,5  h02  Ach  2    I ch  0,5  202  32,2  2  1  148  6736 cm4
0,5  I1 0,5  6736

 i0    10,23
Ach 32,2
 660
    64,5  75    1
i 0 10,23
  75  1
75    150   2   75
  150 0
2. Moment u sredini elementa prema teoriji II. reda
I
M Ed 
N N 6.4.1
1  Ed  Ed
N cr SV
gdje je:
 660 cm
e0    1,32 cm
500 500
33
 2  E  I eff  2  21000  6736

Ncr  2
  3201,8 kN
6602
1  16 3
Ib   341,33 cm 4
12
SV - posmična krutost
Provjera za računanje posmične krutosti:
24  E  I ch 2   2  E  I ch 2   2  21000  148
SV     6129 kN
 2  I ch h0  a2 100 2
a 2 1   
 n  Ib a 
24  21000  148
SV   6863 ,96 kN >6129 kN
2  2  148 20 
100  1   
 2  341,33 100 
 SV  6129 kN
N Ed  e0 950  1,32
M Ed    2287 kNcm
N Ed N Ed 950 950
1  1 
N cr SV 3201 ,8 6129
 M h  A   2287  20  32, 2 
N ch , Ed  0,5   N Ed  Ed 0 ch   0,5   950    584,3 kN
 I eff   6736 
 
Promatra se glavni nosač između čvorova ispune.
 Dužina izvijanja: ℓi = a =Lcr,z= 100 cm
 2  E  Iz  2  21000  148
N cr , z  2
  3067 ,47 kN
Lcr , z 100 2
A fy
z 
N cr , z
34
A f y 32,2  23,5
z    0,497
N cr , z 3067,47
 Pomoćna veličina  z :
→ α = 0,49 (mjerodavna linija izvijanja “c”)
 
 z  0,5  1    z  0,2   z  2
  0,5  1  0,49  0,497  0,2  0,497   0,6962
 Faktor redukcije χz:

1
z   1,0
z  z   z
2 2
1
z   0,845  1,0
0,696  0,696 2  0,497 2
Početni uvjet:
  Ach  f y 0,845  32,2  23,5
Nb, Rd    639,41 kN  N ch. Ed  566 kN
 M1 1,0
5. Unutarnje sile glavnog nosača «uslijed ispune» za krajnja polja

(x = 0, x = ℓ)
  M Ed   2287
VEd    11,97 kN
600
N p  N Ed 2  950 2  475 kN
M p  VEd  a  4  11,97  100  4  299 kNcm
Klasifikacija poprečnog presjeka:

Klasa Nc,Rd Mc,Rd
A f Wpl ,11  f y
1i2 N c , Rd  N pl , Rd  f y M c , Rd  M pl , Rd 
 M0  M0
Af  f y Wel ,11  f y
3 N c , Rd  N el , Rd  M c , Rd  M el , Rd 
 M0  M0
Af , eff  f y W f
4 N c , Rd  N el , Rd  M c , Rd  M el , Rd  el , eff y
 M0  M0
5.1. Tlak pojasa - uvjet: N p  N c , Rd
Budući da je poprečni presjek klase 1 
35
Af  f y 32, 2  23,5
N c , Rd  N pl , Rd    756,7 kN  N p  475 kN zadovoljava
 M0 1,0
5.2. Savijanje pojasa - uvjet: M p  M c , Rd
Wpl ,11  f y 51,8  23,5

M c , Rd  M pl , Rd    1217,3 kNcm  M p  299 kNcm
 M0 1,0
5.3. Interakcija M-N u kritičnom presjeku:
N Ed M Ed
 1
N pl , Rd M pl , Rd
Uvjet: zadovoljava
475 299
  0,87  1
757 1217
6. Nosivost limova ispune
Određivanje poprečne sile VEd i momenta savijanja MEd za jedan lim:
1 VEd  a 1 11,97  100
VEd      30 kN
2 h0 2 20
1 VEd  a 1 11,97  100
M Ed      299 kNcm
2 2 2 2
Određivanje MRd i Vpl.Rd:
Wpl , y  f y b  h 2 23,5 1  162 23,5
M c , Rd  M pl , Rd       1504 kNcm
 M0 4 1,0 4 1,0
Wel , y  f y b  h 2 23,5 1  162 23,5
M el , Rd       1002,7 kNcm
 M1 6 1,0 6 1,0
A fy 16  1  23,5
V pl , Rd    217,08 kN
3   M1 3  1,0
Uvjeti:
a) prema teoriji plastičnosti:
(1) VEd  30 kN  V pl , Rd  217,08 kN
(2) M Ed  299 kNm  M pl , Rd  1504 kNcm
(3) VEd  30 kN  0,5  V pl , Rd  0,5  217,08  108,54 kN
Treći uvjet je zadovoljen pa se poprečna sila može zanemariti, tj. ne
sudjeluje u stvaranju plastičnog zgloba.
b) prema teoriji elastičnosti
(1) M Ed  299 kNm  M el , Rd  1002,7 kNcm
36

Višedijelni Tlačni Elementi

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Višedijelni Tlačni Elementi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zavod za konstrukcije

Katedra za metalne konstrukcije

3. VIŠEDIJELNI TLAČNI ELEMENTI

3. VIŠEDIJELNI TLAČNI ELEMENTI ............................................................................................................. 1

3.1. DEFINICIJA VIŠEDIJELNOG TLAČNOG ELEMENTA

Slika 1. Višedijelni tlačni elementi

U odnosu na elemente jednodijelnog presjeka, višedijelne elemente karakteriziraju materijalna i

(1) Izvijanje jednodijelnih elemenata, slika 2.

Slika 2. Jednodijelni elementi

(2) Izvijanje višedijelnog elementa, slika 3.

3.2. TEMELJNI PRINCIPI

Slika 4. Nosivost višedijelnog elementa

d) Ukoliko se pretpostavi da za izvijeni oblik elemenata vrijedi:

3.3. PODJELA VIŠEDIJELNIH ELEMENATA

(2) Višedijelni elementi s paralelnim elementima ispune

(3) Višedijelni elementi međusobno približeni tako da su direktno međusobno spojeni

(4) Elementi od dva kutnika spojeni naizmjeničnim vezicama

3.4. POJAM ZAMJENSKOG ELEMENTA

Rezne sile prema teoriji I. reda:

 - faktor povećanja momenta zbog teorije II. reda

3.5. POJAM “POSMIČNO KRUTOG” I “POSMIČNO MEKANOG”

3.5.1. Posmično krut pri izvijanju

3.5.2. Posmično mekan pri izvijanju

Slika 12. Interakcija Ncr,M i Ncr,V

Slika 13. Posmična krutost

3.6. EULEROVA KRITIČNA SILA IZVIJANJA SA I BEZ UTJECAJA

3.6.1. Element izložen savijanju i tlačnoj sili bez utjecaja posmičnih

Ukoliko nema poprečnog opterećenja izraz (6) glasi:

3.6.2. Element izložen savijanju i tlačnoj sili uz utjecaj posmičnih deformacija

Slika 16. Promatrani element

Ukoliko se uvrsti M  M 0  N  w i p 0   M 0II izraz (11) glasi:

Za N  G  A V slijedi    što znači da element izložen savijanju postaje nestabilan uslijed

3.7. POSMIČNA KRUTOST

Slika 17. Višedijelni element s paralelenim elementima ispune

Prema izrazu (4) može se napisati izraz za idealnu vitkost id:

Slika 18. Višedijelni element s rešetkastim elementima ispune

3.8. DIMENZIONIRANJE VIŠEDIJELNIH TLAČNIH ELEMENATA

Slika 19. Ekvivalentna geometrijska imperfekcija na zamjenskom elementu

Dimenzioniranje se provodi na zamjenskom jednodijelnom posmično mekanom elementu.

3.9. VIŠEDIJELNI ELEMENTI S DIJAGONALNIM ELEMENTIMA ISPUNE

Eulerova kritična sila za jedan profil:

Posmična krutost SV za različite sustave dana je na slici 21.

n - broj glavnih jednodijelnih elemenata

Sila u dijagonalnom elementu:

Dužine izvijanja određuju se prema slici 22.

ℓch = 1,52 a ℓch = 1,28 a ℓch = a

Slika 22. Dužine izvijanja

3.10. VIŠEDIJELNI ELEMENTI S PARALELNIM ELEMENTIMA

Slika 23. Skice za dimenzioniranje

Slika 24. Statički sustav i unutarnje sile

Moment u sredini elementa prema teoriji II reda:

I 1  0,5  h02  Ach  2  I ch

Za najopterećeniji jednodijelni element prema slici 25 vrijedi:

If MEd = Mz,Ed (moment oko osi z-z u sredini elementa)

Određivanje posmične krutosti SV

Dužina izvijanja jednodijelnog elementa iznosi  ch  a . Dimenzioniranje elemenata ispune

3.11. VIŠEDIJELNI ELEMENTI MEĐUSOBNO PRIBLIŽENI TAKO DA

a mjesta spajanja Poprečni presjek

Slika 26. Razmak spojeva približenih elemenata

3.12. ELEMENTI OD DVA KUTNIKA SPOJENI NAIZMJENIČNIM

Slika 27. Elementi sastavljeni od dva kutnika

a  70 i min - dimenzioniranje kao višedijelni element

3.13. PREPORUKE ZA KONSTRUKCIJSKU IZVEDBU