Management

Pitanja za 1. kolokvij

1. Temeljna razlika između pojmova i administration je u tome što je pojam administration:

a. širi pojam od managementa
b. označava rad s ljudima za razliku od pojma management
c. uopće nema razlike
d. uži pojam od managementa
2. Anagement proces ima, kao i svi drugi procesi, neke ključne aspekte. Aspekt management
procesa koji utječe na ostvarenje svih ostalih aspekata je:
a. promjenjiva okolina
b. management kao aktivni vođa
c. organizacijska struktura poduzeća
d. informacijska uloga managementa
3. Menageri odgovorni za poslovne jedinice i glavne odjele u poduzeću kao što su npr.
rukovoditelj odjela za financije, rukovoditelj odjela za prodaju i sl., dio su:
a. lower ili first line managementa
b. project managementa
c. middle managementa
d. prve razine managementa
4. Unkcija managementa, zasnovana na motivaciji u kojoj je potrebno da se svi akteri procesa
usmjere prema željenom ciju, naziva se:
a. vođenje
b. planiranje
c. motiviraje
d. organiziranje
5. Uloga managemnta koja označava aktivnost održavanja i razvoja informacijske mreže, se
naziva:
a. uloga osoba za veze
b. uloga pregovarača
c. informacijska uloga
d. interpersonalna uloga
6. Menadžerske vještine koje su najzastupljenije kod vrhovne razine managementa su:
a. tehnčke vještine
b. konceptuane i vještine oblikovanja
c. vještine odlučivanja
d. vještine rada s ljudima
7. Udruga hrvatskih menadžera, koja je objavila kodeks menadžerske etike, kojeg se moraju
prodržavati hrvatski menadžeri u radu, nosi naziv:
a. AMACOM
b. CRCMAR
c. HUMA
 d. HOMA
8. Okolina koja nije pod kontrolom poduzeća te ju poduzeće mora neprestano promatrati i na
nju reagirati se naziva:
a. poslovna oolina
b. opća okolina
c. unutarnja okolina
d. mikrookolina
9. Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o ugostiteljstvu, Zakon o obrtu i sl. spadaju u utjecaje
iz:
a. socijalno-kulturne okoline
b. ekonomske okoline
c. političko-pravne okoline
d. poslovne okoline (regulatora)
10. Razvoj mikroeletronike neki nazivaju novom industrijskom rvolucijom. ovaj utjecaj
svrstavamo u:
a. globalnu ekonomiju
b. poslovnu okolinu
c. opću okolinu
d. ekonomsku okolinu
11. Proizvodnost, kao jedan od temeljnih ekonomskih izazova, možemo definirati kao:
a. odnos ostvarenog i uloženog
b. udio vlasničke glavnice u ukupnom kapitalu poduzeća
c. odnos rada prema kapitalu
d. organizaciju proizvodnog procesa
12. Druga poduzeća koja se natječu za resurse s vašim podzećem, za vas su:
a. utjecaj iz ekonomske okoline
b. konkurenti
c. dobavljači
d. utjecaj iz opće okoline
13. Organizacije koje štite svoje članove od samovolje poslodavaca, te se bore za poboljšanje
radnih uvjeta, su:
a. regulatori
b. vladine agencije
c. organi vlasti
d. sindikati
14. Stavovi, vrijednosti, norme, vjerovanja i pogledi koje dijeli većina zaposlenika spadaju u:
a. stavove ljudi prema radu
b. organizacijsku kulturu
c. informacijske resurse
d. mrežnu organizacisku strukturu
15. Kada je stupanj promjene u okolini veoma dinamičan, ali su te promjene vrlo jednostavne,
kažemo da takva okolina za poduzeće predstavlja:
a. najmanju neizvjesnost
b. najveću neizvjesnost
c. umjerenu neizvjesnost
 d. nema neizvjesnosti, poduzeće treba sve zanemariti
16. pregovaračka pozicija koju Vi, kao poduzeće, imate u odnosu s poduzećem koja Vas
opskrbljuju potrebnim sirovinama i materijalima, možemo definirati kao:
a. konkurentsku snagu kupca
b. konkurentsku snagu supstituta
c. konkurenciju unutar grupacije
d. konkurentsku snagu dobavljača
17. Angažiranje masovnih medija, razne vrste sajmova, pokroviteljstva i sl., kao i odgovor
poduzeću na utjecaje iz okoine, spadaju u:
a. kooperativnu strategiju
b. konkurentni ugovor
c. nezavisnu strategiju
d. kontrakting
18. Kada se dva ili iše poduzeća fizički povežu radi lakšeg ovladavanja okolinom, taj proces
nazivamo:
a. integracijom
b. diversifikacijom
c. divestiturom
d. implicitnom kooperacijom
19. U današnjem poslovanju podzeća, posebna se pozornost posvećuje etici, osobito
menadžerskoj etici. S menadžerskog aspekta, etika označava:
a. zakonom određena pravila što je dobro, a što ne
b. odgovornost poduzeća prema okolini
c. standarde što je dobro a što loše u menadžerskom odučivanju
d. pravila o efikasnom upravljanju
20. Ako etiku kopariramo sa zakonom i slobodnim izborom, imajući u vidu da stupanj eksterne
kontrole opada s lijeva na desno, etika je:
a. desno od slobodnog izbora
b. lijevo od zakona
c. desno od zakona
d. nije ju moguće komparirati sa zakonom i slobodnim izborom
21. Sloboda pojedinca, osobna odgovornost, rast (proizvodnost) su:
a. tradicionalne vrijednosti i norme
b. društvene vrijednosti i norme
c. dijelvi strategije društvene odgovornosti
d. dijelovi poslovne okoline poduzeća
22. Etička teorija koja se bavi otkrivanjem, razvijanjem, te pravdanjem temeljnih moranih
vrijednosti nekog sustava, (pokušava definirati/predložiti etički poželjno ponašanje) je:
a. deskriptivna etika
b. metaetika
c. etika tradiionalnih normi
d. normativna etika
23. Vjerovanje da ste gospodai vlastite sudbine, kao faktor utjecaja na etički izbor, spada u:
a. strukturne karakteristike
b. lokus kontrole
 c. snagu ega
d. nije faktor etičkog izbora
24. Društvena odgovornost, ko relativno novi pojam u poslovanju, za menadžment predstavlja
obvezu:
a. poduzimanja akcija koje pridonose općem dobru
b. da poaze od individualističkog pristupa
c. poduzimanja akcija za što veću profitabilnost
d. unaprijeđenja proizvodnosti pd svaku cijenu
25. Društvena odgovornost, kojoj je primarni cilj ispunjavanje ekonomskih ciljeva, ali uz
poštivanje zakona naziva se:
a. ekonomska odgovornost
b. diskrecijska odgovornost
c. odgovornost prema profitu
d. zakonska odgovornost
26. Uspoređujući strategije društvene odgovornosti, možemo zaključiti da je s aspekta društva:
a. proaktivna najbolja, a adaptivna najgora
b. adaptivna najbolja, defenzivna najgora
c. opstruktivna najbolja, adaptivna najgora
d. proaktivna najbolja, opstruktivna najgora
27. Zaposlenici koji razotkrivaju ilegalno, nemoralnu ili nezakonitu praksu poduzeća, u
upravljanju etikom i drutvenom odgovornošću poduzeća, vežu se uz pojam:
a. etičkih struktura
b. etičkih treninga
c. zviždača
d. opstruktivne strategije
28. Planiranje je kopleksan proces koji se odvija sljedećim slijedom:
a. misija – vizija – ciljevi
b. ciljevi – vizija – misija
c. vizija – misija – ciljevi
d. vizija – ciljevi – misija
29. U odnosu poduzeća i okoline postoji nekoliko tipova neizvjesnosti okoline, koje poduzeće
mora uzeti u obzir prilikom procesa planiranja. Nesigurnost vezanu uz posljedice odgovora
poduzeća na neizvjesnost okoline nazivamo:
a. neizvjesnost stanja
b. neizvjesnost odaziva
c. neizvjesnost učinka
d. neizvjesnost analize
30. Koja je od sljedećih tvrdnji, vezanih uz planiranje najtočnija i najprimjenjivanija u praksi:
a. top management – ciljevi – dugi rok
b. middle management – vizija – kratki rok
c. top management – ciljevi – kratki rok
d. middle management – procedure – dugi rok
31. Među planove koji se izrađuju zbog ispunjenja seta ciljeva, za koje nije vjerojatno da će se
ponoviti u budućnosti, spadaju:
a. politike
 b. kratkoročni planovi
c. projekti
d. scenariji
32. Planove, koji detaljno utvrđuju način postupanja u budućim akcijama (repetativnim
poslovma), nazivamo:
a. pravilima
b. procedurama
c. scenarijima
d. programima
33. Planovi, koji se odnose na formuliranje odgovora poduzeća na iznenadne, opasne,
turbulentne događaje, nazivamo:
a. kontigencijski planovi
b. projektnim planovima
c. proceduralnim planovima
d. operativnim planovima
34. S obzirom na redosljed etapa procesu planiranja, koja je od sljedećih tvrdnji točna:
a. situacijska analiza – izbor alternativa – postavljanje ciljeva – izrada budžeta
b. postavljanje ciljeva – evaluacija alternativa – situacijska analiza – izrada budžeta
c. izrada budžeta – postavljanje ciljeva – situacijska analiza – izbor alternativa
d. sitacijska analiza – postavljanje ciljeva – izbor alternativa – izrada budžeta
35. Metoda ekstrapolacije, metode procjene eksperata, te metode simulacije koristimo u kojoj
fazi procesa planiranja:
a. postavljanja ciljeva
b. razvoja planskih premisa
c. izradi budžeta
d. situacijskoj analizi
36. Grupu specijalista za planiranje koji su organizirani kao štabna služba odgovarajuće razine
managementa, nazivamo:
a. individualnim planerima
b. odborom direktora
c. izvršnim odborom
d. odborom za planiranje
37. grupu ljudi koju su dioničari izabrali da zastupaju njihove interese, te koja pored toga
utvrđuje korporacjsku misiju, ciljeve i strategije, nazivamo:
a. odjel za planiranje
b. odbor direktora
c. planska potpora
d. izvršni odbor
38. Alfred D. Chandler, Jr., jedan je od prvih autora iz područja strategije. Njegova definicija
strategije se sastoji od tri glavne dimenzije:
a. struktura, ciljevi, resursi
b. konkurencija, dobavljači, planovi
c. ciljevi, struktura, konkurencija
d. ciljevi, plan – akcija, resursi
39. U koja područja investirati i koliko? U koja dezinvestirat i koliko? To su pitanja na koja daje
odgovor komponenta strategije pod nazivom:
a. djelokrug
b. core kompetencije
c. razmještaj resursa
d. područje djelovanja
40. Gledajući poduzeće od vrha prema dnu, nailazimo na sljedeći redoslijed (poredak od vrha
prema dnu) strategija:
a. poslovna – korporacijska – funkcijska
b. korporacijska – odjelna – poslovna
c. korporacijska – poslovna – funkcijska
d. funkcijska – poslovna – odjelna
41. Proces strateškog managementa se odvija u nekoliko etapa. Kronološki slijed nekih od tih
etapa je:
a. formuliranje strategije - analiza okoline – implementacija strategije
b. analiza okoline – kontrola i evaluacija strategije – implementacija strategije
c. analiza okoline – formuliranje strategije – implementacija strategije
d. implementacija strategije – formuliranje strategije – analiza okoline
42. PEST analizom se provodi analiza:
a. poslovne okoline
b. opće okoline
c. interne i poslovne okoline
d. opće i poslovne okoline
43. Tijekom provođenja PEST analize, ocjenjivanje faktora vršimo prema sljedećem naputku:
a. prednosti (0 do +5), slabosti (0 do -5)
b. prijetnje (0 do -5), prednosti (0 do +5)
c. prilike (0 do +5), slabosti (0 do -5)
d. prilike (0 do +5), prijetnje (0 do -5)
44. Analiza očekivanja dobavljača, financijera, organa vlasti i sl., u cilju formuliranja strategije,
naziva se:
a. stakeholder aaliza
b. analiza lanca vrijednosti
c. analiza konkurentske okoline
d. shareholder analiza
45. Identificiranje i poziconiranje sposobnosti poduzeća s obzirom na sposobnost zadržavanja
kupca i zadovoljstvo i značenje za kupca, naziva se:
a. matrica tipova resursa poduzeća
b. matrica tipova kompetencija poduzeća
c. matrica tipova procesa poduzeća
d. matrica poslovnog portelja
46. Podjela aktivnosti na primarne aktivnosti i aktivnosti potpore spada u:
a. analiza lanca vrijednosti
b. analizu kompetencija
c. analizu resursa poduzeća
d. benchmarking analiza
47. Odgovri na pitanja kao što su: Gdje se naše poduzeće nalazi danas? Zašto su drugi bolji? Kako
možemo postati najbolji u branši?, spadaju u:
a. analizu opće okoline
b. analizu kompetencija
c. benchmarking analizu
d. stakeholder mapping
48. SWOT i PEST su analize koje se obavljaju prije formuliranja strategije poduzeća. Njihov odnos
je:
a. SWOT je dio PEST analize
b. PEST je input za SWOT
c. SWOT je input za PEST
d. SWOT i PEST analiza nemaju poveznica
49. U SWOT matrici, najpoželjnija situacija za poduzeće je kada može upotrijebiti:
a. ST strategiju
b. WO strategiju
c. WT strategiju
d. SO strategiju
50. Predodžba ili slika budućeg stanja poduzeća, mentalna zamisao moguće i poželjne
budućnosti poduzeća, u kontekstu managementa se naziva:
a. misija poduzeća
b. dugoročni cilj poduzeća
c. vizija poduzeća
d. svrha poduzeća
51. Strategija rasta, strategija kontinuiteta, te strategija u kriznim uvjetima spadaju u:
a. glavne korporacijske strategije
b. modele poslovnog portfelja
c. strategije internog rasta
d. poslovne strategije
52. Model poslovnog portfelja, koji pozicionira proizvode poduzeća s obzirom na relativnu
konkurentsku snagu, te stopu rasta, nazivamo:
a. GE matrica
b. BCG matrica
c. strateški domino
d. model generičkih strategija
53. Strategija diferencijacije, kao jedna od poslovnih strategija, označava :
a. konkurenciju unikatnim proizvodima na cijelom tržištu
b. konkurenciju niskim troškovima
c. konkurenciju niskim troškovima na cijelom tržištu
d. konkurenciju na segmentu tržišta
54. Utvrđivanje kolike je promjene potrebno načiniti da bi implementacija strategije bila
uspješna, spada u :
a. izbor pristupa implementaciji
b. analizi okoline
c. analizi strateškog izbora
d. analizi očekivanja stakeholdera
55. Osiguranje potpune funkcionalnosti i daljnjeg unapređenja procesa strateškog menadžmenta
spada u fazu :
a. povratne veze
b. kontrole i evaluacije strategije
c. implementacije strategije
d. postavljanje organizacijskih usmjerenja
56. Procesni aspekt definiranja pojma odlučivanja, govori da je odlučivanje:
a. čin izbora jedno od nekoliko mogućnosti
b. jedna od brainstorming metoda
c. proces identifikacije problema i mogućnosti njegova rješavanja
d. čin generiranja alternativa
57. Model menadžerskog odlučivanja, koji se temelji na nepotpunim informacijama i
ograničenoj racionalnosti, nazivamo :
a. klasični model
b. managerski model
c. administrativni model
d. stakeholder model
58. Tehnika generiranja alternativnih rješenja, koja se bazira na pretpostavci da postoji mnoštvo
parcijalnih rješenja nekog problema, te se između njih može uspostaviti zakonitost, se
naziva:
a. brainstorming
b. morfološka analiza
c. tehnika nominalnih grupa
d. mind mapping
59. Tehnika evaluacije alternativnih rješenja koja nastoji pronaći najbolji omjer između koristi i
troškova, naziva se :
a. morfološka analiza
b. cost effectivenes analiza
c. sinektika
d. strukturna sinteza
60. Interaktivne grupe, kao najčešći oblik grupnog odlučivanja, karakterizira:
a. direktni kontakt sudionika s ciljem donošenja odluka
b. sudionici nisu u istoj prostoriji
c. nema direktnog kontakta kod donošenja odluka
d. vođa grupe donosi konačnu odluku
61. Kada je problem jako neobičan i neodređen, a tipovi alternativnih rješenja izuzetno malo
ispitani i malo određeni, to je područje:
a. adaptivnih odluka
b. inovativnih odluka
c. pravila i procedura
d. umjetne inteligencije
62. Tehnika odlučivanja koja se bazira na odnosima između obujma proizvodnje, prihoda,
troškova i profita, naziva se :
a. analiza točke pokrića
b. matrica plaćanja
 c. ES
d. stablo odlučivanja
63. Tehnika odlučivanja koja se temelji na strategijama, posljedicama strategija, vjerojatnosti
pojedinih stanja, te grafičkim znakovima kao što su kružići, kvadratići i trokutići, naziva se :
a. ES
b. sinektika
c. stablo odlučivanja
d. Osborneov model kretivnosti
64. Sustav za potporu odlučivanju koji bi trebao pomoći grupi menadžera da što efikasnije
zajednički donose odluke, naziva se:
a. DSS
b. WAN
c. LAN
d. GDSS

Pitanja s više točnih odgovora:

65. Među temeljne funkcije menadžmenta, po Koontzu i Weinrichu, spadaju :
a. odlučivanje
b. planiranje
c. kadroviranje
d. naređivanje
e. vođenje
f. komuniciranje
66. Funkcije managementa, koje su najzastupljenije na vrhovnoj razini managementa, te im
zastupljenost opada spuštanjem niz hijerarhiju, su:
a. vođenje
b. kadroviranje
c. organiziranje
d. odlučivanje
e. planiranje
f. kontroliranje
67. U ključne aspekte managementskog procesa spadaju:
a. rad s drugima i pomoću drugih
b. aktivni vođa
c. postavljanje ciljeva
d. ostvarivanje ciljeva poduzeća
e. administracija
f. razvoj kadrova
68. Efektivan manager je spoj nekoliko ključnih komponenti. Ključne komponente efektivnog
managera su:
a. osigurava mogućnosti ostvarenja visokih performansi
b. dobar vizionar
c. kreira pozitivnu radnu okolinu
d. aktivan vođa
e. reprezentant
 f. posjedovanje moći
69. Vrhovni management čine manageri na najvišoj hijerarhijskoj razini. Među njihove
odgovornosti spadaju:
a. postavljenje ciljeva
b. primjena pravila i procedura
c. ostvarivanje dnevnih zadataka
d. monitoring i interpretacija vanjske okoline
e. definiranje strategije za ostvarenje ciljeva
f. donošenje odluka za poduzeće kao cjelinu
70. Aktivnosti managera, usmjerena na rad s drugima, dijelimo na nekoliko managerskih uloga.
Te uloge su:
a. uloga reprezentanta
b. prenositelj informacija
c. korektor
d. vođa
e. osoba za veze
f. kontrolor
71. O managementu možemo govoriti i kao vještini. U tom smislu managersku vještinu shvaćamo
kao:
a. radnja za postizanje određenih ciljeva
b. funkciju managementa
c. talent, sposobnost
d. aktivnost naređivanja
e. jednu od uloga managera
f. pokazivanje moći
72. Poslovna okolina je okolina na koju poduzeće može djelomično utjecati. Glavni elementi te
okoline su:
a. sindikati
b. manageri
c. dioničari
d. strukovna udruženja
e. konkurenti
f. procesi inovacija
73. Stopa rasta stanovništva, njegova rasprostranjenost i sl., kao faktori utjecaja iz okoline na
poduzeće, ubraja se u:
a. internu okolinu poduzeća
b. socijalnu okolinu poduzeća
c. opću okolinu poduzeća
d. poslovnu okolinu poduzeća
e. organizacije resurse
f. obilježja jednog tržišta
74. Preispitivanje poduzeća dali ima procesnu, matričnu ili funkcijsku organizaciju, spada u
razmatranje:
a. poslovnih ciklusa ekonomije
b. organizacijske strukture
 c. poslovne okoline
d. interne okoline poduzeća
e. gospodarstva u cjelini
f. opće okoline
75. Građevinski objekti, postrojenja, oprema, sirovine, materijali i sl. koji su u vlasništvu
poduzeća po svojoj naravi spadaju u:
a. resurse poduzeća
b. strukturu poduzeća
c. vanjsku okolinu poduzeća
d. fizičke resurse poduzeća
e. financijske resurse poduzeća
f. temeljnu djelatnost poduzeća
76. Djelovanje okoline na poduzeće je svakodnevno. To djelovanje opisujemo pomoću nekoliko
karakteristika okoline:
a. stupnjevi promjene okoline i njene kompleksnosti
b. poslovne cikluse poduzeća
c. neovisne strategije odgovora
d. turbulentnost okoline
e. konkurentske snage
f. kontrakting
77. Odgovor poduzeća na utjecaje iz okoline, putem prešutne suradnje s elementima iz svoje
okoline se ubraja u:
a. dobrovoljan odgovor
b. konglomeratsku diverzifikaciju
c. kooperativnu strategiju
d. neovisnu strategiju
e. implicitnu kooperaciju
f. joint venture
78. Načela kojima se management mora voditi, prilikom biranja adekvatne strategije odgovora
na utjecaje iz okoline, su:
a. promijeniti odgovarajuće elemente okoline
b. definirati strategiju bez obzira na okolinu
c. mijenjati cjelokupnu okolinu
d. odabrati strategije za primjerene elemente okoline
e. primijeniti strategiju bez troškovne analize
f. primijeniti strategiju s max koristi i min troškova
79. Uzimajući u obzir klasifikaciju etičnosti odluka, za etičkog pojedinca najlakše odluke će
spadati u kvadrante:
a. nelegalnosti i etičnosti
b. legalnosti i etičnosti
c. područja slobode
d. legalnosti i neetičnosti
e. neetičnosti i nelegalnosti
f. područja zakona
80. Među temeljne društvene norme i vrijednosti spadaju:
 a. dostojanstvo čovjeka
b. individualna odgovornost
c. pravednost ( jednakost)
d. zajedništvo
e. kapitalizam
f. socijalizam
81. Zahtjevi posla u vidu kraćih rokova, nižih troškova, većeg obujma prodaje i sl. mogu biti
faktori utjecaja na etičko/neetičko ponašanje. Kao takav ovaj faktor spada u :
a. individualne karakteristike
b. stimulanse za etičko ponašanje
c. pritisak posla
d. sustav procjene performansi
e. strukturne varijable
f. metaetiku
82. Društvena odgovornost u današnjem poslovanju ima različite razine. Među razine
odgovornosti društva spadaju:
a. diskrecijska odgovornost
b. vođenje pomoću primjera
c. etička odgovornost
d. odgovornost prema poslu
e. zakonska odgovornost
f. obiteljska odgovornost
83. Među različite organe u poduzeću koji su zaduženi za implementaciju etičkog ponašanja,
spadaju:
a. zviždači
b. etički kodeks
c. etički komitet
d. etički treninzi
e. etičko upravljanje
f. etički zastupnik
84. Prilikom upravljanjem etikom poduzeća i društvenom odgovornošću, poduzeću ( menageru)
stoji na raspolaganju nekoliko različitih mjera:
a. individualistički pristup
b. zakonske odrednice
c. etički kodeks
d. slobodni izbor
e. etičke vruće linije
f. vođenje pomoću primjera
85. Među glavne probleme s kojima se suočava socijalna revizija, ubrajamo:
a. teškoće s jasnim kriterijima i jedinicama mjere
b. nedefiniranost ciljeva socijalnih programa
c. prelako preciziranje efekata djelovanja
d. teškoće pri prikupljanu podataka
e. teškoće s oblikovanjem kontrolnih točaka
f. teškoće s financijskim aspektom revizije
86. Temeljna pitanja na koje planiranje mora dati odgovor su:
a. gdje se poduzeće sada nalazi?
b. gdje je poduzeće nekada bilo?
c. koji organizacijsku strukturu poduzeće ima ?
d. gdje se poduzeće želi naći u budućnosti?
e. kako tamo stići?
f. koje će procedure imati u budućnosti?
87. Među različite organizacijske odazive na neizvjesnost okoline spadaju:
a. obrambeni odaziv
b. diskrecijski odaziv
c. moralni odaziv
d. reaktivni odaziv
e. prospektni odaziv
f. analitički odaziv
88. Propisi, stavovi, načela i kriteriji po kojima će se usmjeravati odluke i akcije u poslovanju
poduzeća, spadaju u :
a. pravila
b. trajne planove
c. jednokratne planove
d. procedure
e. politike
f. programe
89. Kontingencijski planovi, ponekad nazvani scenariji, označavaju :
a. način postupanja u budućim ( repetitivnim) poslovima
b. scenarije obavljanja pojedinog posla
c. odgovore poduzeća u slučaju opasnosti
d. principe za usmjeravanje poslovanja poduzeća
e. sve važniji način nošenja sa kompleksnom okolinom
f. reakciju na pitanje što ako se to desi?
90. Među temeljne etape procesa planiranja spadaju:
a. identificiranje alternativa
b. formiranje odbora direktora
c. kontrola odvijanja planova
d. situacijska analiza
e. implementacija donesenih planova
f. postavljanje ciljeva
91. U procesu planiranja, prilikom izbora između različitih alternativa, vodimo se pomoću
nekoliko kriterija:
a. kriterij brzine ostvarenja cilja
b. kriterij sukladnosti
c. kriterij ekonomičnosti
d. kriterij elastičnosti
e. kriterij prenosivosti
f. kriterij minimalnog rizika
92. Prilikom procesa planiranja u poduzeću, različiti organi, grupe i pojedinci su odgovorni za
planiranje. Među njima su:
a. skupština dioničara
b. planska potpora
c. štabna potpora
d. odjel unapređenja rada
e. nadzorni odbor
f. izvršni odbor
93. U temeljne komponente strategije spadaju:
a. proces strateškom menadžmenta
b. sinergija
c. djelokrug
d. specifične kompetencije
e. analiza okoline
f. organizacijska struktura
94. U korake postupka provođenja PEST analize spadaju:
a. identificiranje utjecajnih faktora
b. eliminiranje utjecajnih faktora
c. umanjivanje utjecajnih faktora
d. ocjenjivanje identificiranih faktora utjecaja
e. odgovaranje na utjecaje faktora
f. množenje ocjena, te zbrajanje dobivenih vrijednosti
95. Za procjenu strateške važnosti očekivanja stakeholdera primjenjuje se stakeholder mapping.
On uključuje :
a. očekivanja stakeholdera
b. poteze stakeholdera
c. sposobnosti ostvarenja očekivanja
d. efekt očekivanja na strategije
e. umanjenje očekivanja
f. predlaganje novih očekivanja
96. Prilikom identificiranja i pozicioniranja tipova kompetencija poduzeća, vodimo se
dimenzijama:
a. zadovoljstvo dobavljača
b. sposobnosti zadržavanja kupca
c. zadovoljstva i značenja za kupca
d. sposobnosti zadržavanja resursa poduzeća
e. zadovoljstva konkurencije
f. sposobnosti zadovoljavanja očekivanja dioničara
97. Logika kojom se vodimo prilikom formuliranja strategije na temelju SWOT analize je sljedeća:
a. SO je najpoželjnija strategija
b. ST je najnepoželjnija strategija
c. maxi-mini je najpoželjnija strategija
d. mini-mini je najnepoželjnija strategija
e. WT je najpoželjnija strategija
f. maxi-maxi nije uopće strategija
98. Misija poduzeća odgovara na nekoliko temeljnih pitanja, koje se treba zapitati svako
poduzeće :
a. Što je naša svrha ?
b. Kako će naše poduzeće izgledati za 30 godina u idealnim uvjetima ?
c. Kojim se poslom bavimo ?
d. Kakva vrsta poduzeća želimo biti ?
e. Koji su naši ciljevi u ovoj godini ?
f. Koje su naše taktike za ostvarenje strategija ?
99. Među korporacijske strategije spadaju:
a. model poslovnog portfelja
b. strategija marketinga
c. strategija diferencijacije
d. vizija
e. glavne strategije
f. strategija rasta
100. BCG matrica dijeli proizvode poduzeća u nekoliko glavnih skupina. Među te skupine
proizvoda spadaju:
a. zvijezde
b. uskličnici
c. krave muzare
d. mačke
e. psi
f. konji

101. Prema Portorovom modelu generičkih strategija, poduzeću stoje na raspolaganju nekoliko
osovnih strategija:

a) strategija inoviranja

b) diferencijacija

c) vođenje u troškovnoj učinkovitosti

d) strategija gašenja

e) diverzifikacija

f) koncentracija na tržišne niše

102. Prilikom neposredne implementacije strategije, aktivnosti koje se poduzimaju odnose se na:

a) promjene u organizacijskoj strukturi

b) promjene u poslovnoj okolini

c) promjene vlasničke strukture

d) promjene u kulturi

e) promjene strategije
f) promjene u resursima

103. Po Hellriegelu i Stocumu postoji nekoliko preduvjeta, koji moraju biti ispunjeni prije
pokretanja procesa odlučivanja. Među te preduvjete spadaju:

a) postojanje odluke

b) postojanje raskoraka

c) svijest o značenju

d) analiza okoline

e) doneseni planovi

f) resursi za akciju

104. Proces donošenja odluka se sastoji od nekoliko faza.Među te faze spadaju:

a) analiza okoline

b) selekcija altenativnih rješenja

c) kontrola selektiranih rješenja

d) evaluiranje alternativnih rješenja

e) planiranje donošenja odluka

f) implementacija odluke

105. U odgovoru na pitanje Kako izvršiti selekciju između alternativnih rješenja, oslanjamo se na
nekoliko osnovnih pristupa. Među njima su:

a) izvršen izbor

b) oslon na prošlost

c) improvizatorski pristup

d) kreativnost

e) eksperimentiranje

f) istraživanje i analiza

106. Delfi grupe, kao oblik grupnog odlučivanja, posjeduju određene karakteristike. Među te
karakteristike spadaju:

a) suionici se uopće ne vide

b) direktan je kontakt među sudionicima

c) primjenjuje se anketni upitnik

d) sudionici raspravljaju dok ne donesu odluke

e) vođa usmjerava direktnu raspravu

f) grupa se često sastaje

107. Za donošenje adaptivnih odluka, na raspolaganju nam stoji nekoliko tehnika. Među njima su:

a) umjetna inteligencija

b) pravila i procedure

c) stablo odlučivanja

d) točka pokrića

e) matrica plaćanja

f) SWOT analiza

108. Analiza točke pokrića se temelji na sljedećim ekonomskim veličinama:

a) fiksnim troškovima

b) stopi povrata na investirano

c) ukupnom prihodu

d) bankovnoj kamatnoj stopi

e) gubitku i profitu

f) varijabilnim troškovima

109. Komponente DSS-a, koje omogućavaju potporu odlučivanju su:

a) baza podataka

b) baza dijaloga

c) baza morala

d) generator

e) glavna memorija

f) sustavski softver

110. Direktor poduzeća X je pozvan da otvori svečani skup malog i srednjeg poduzetništva u
županiji. Nakon svečanog otvaranja, u okviru skupa, direktor je svečano potipsao ugovor o
stipendiranju mladih, istaknutih studenata ekonomije. Po povratku sa skupa, direktor je
telefonski kontaktirao svoje podređene da bi sazvao sastanak na najvišoj razini u poduzeću. Na
sastanku direktor je oznio svoja najnovija saznanja sa skupa, te je održao govor svojim
podređenima. Svrha govora je bila dodatno motivirati podređene na povećane radne učinke, te
ih savjetovati o nadolazećim promjenama u okolini.

110.1. Otvaranjem svečanog skupa, te potpisivanjem ugovora o stipendiji, direktor je obavljao

ulogu:

a.) pregovarača

b.) reprezetanta

c.) poduzetnika

d.) odlučivanja

110.2. Telefonskim kontaktiranjem, te sazivanjem sastanka na najvišoj razini, direktor je obavljao

ulogu:

a.) korektora

b.) pregovarača

c.) osobe za veze

d.) alokatora resursa

110.3. Iznošenjem iskustva sa skupa, motiviranjem i savjetovanjem, direktor je obavljao ulogu:

a.) reprezetanta

b.) osobe za nadzor

c.) vođe

110.4. Uzimajući u obir ineseni tekst, te točne odgovore na tri predpitanja, može se zakjlučiti da
je direktor obavljao kategoriju uloga koja se naziva:

a.) informacijska uloga

b.) strukturna uloga

c.) interpersonalna uloga

d) uloga odlučivanja

111. Poduzeće je nakon analize svoje eksterne okoline, odlučilo odgovoriti na utjecaje iz te
okoline. Kao prvi korak za što bolje nošenje s okolinom, poduzeće je jasno odlučilo odrediti
segment tržišta koje će opsluživati svojim proizvodima. Također je poduzeće pokrenulo
pregovore koji bi trebali uroditi akvizicijom jedne manje tvrtke, koje bi operiralo kao
podružnica poduzeća. Poduzeće je također detaljnim istraživanjem i praćenjem poslovnih
 rezultata, utvrdilo da jedna njena divizija ima izuzetno loše poslovne rezultate, i to već duže
vremensko razdoblje. U skladu s tim management poduzeća se odlučio prodati spomenutu
problematičnu diviziju, te tako smanjiti eventualne gubitke poduzeća.

111.1 Prodaja problematične divizije spada u:

a) strategiju divestiture
b) strategiju integracije
c) strategiju infiltracije
d) obrambenu strategiju
111.2 Jasno određivanje ciljnog segmenta tržišta spada u:
a) konglomeratsku diversifikaciju
b) izbor područja djelovanja
c) dobrovoljan odgovor
d) PEST analizu
111.3 Akvizicija manje tvrtke spada u:
a) strategiju divestiture
b) kooptaciju
c) strategiju integracije
d) implicitnu kooperaciju
111.4 Uzimajući u obzir izneseni tekst, te točne odgovore na tri predpitanja, može se
zaključiti da je poduzeće, kao odgovor na utjecaje iz okoline, odlučilo primjeniti:
a) strategiju napredovanja
b) strategiju povlačenja
c) strategiju manevriranja
d) neovisnu strategiju

112. Poduzeće je provelo analizu svoje okoline. Među mnoštvom informacija koje je
poduzeće prikupilo, važno je istaknuti nekoliko veoma bitnih. Poduzeće je došlo do
informacija da se sljedeća tri tromjesečja prognozira recesija u gospodarstvu, te tako i u
industriji u kojoj posluje poduzeće. Također, poduzeće je saznalo tajne informacije da vlada
planira dopustiti velikim inozemnim poduzećima da uđu na domaće tržište (bez nameta), kao
posljedicu ulaska u međunarodnu trgovinsku zajednicu. Sirovina zarez, koju poduzeće
upotrebljava za proizvodnju, je već nekoliko godina veoma tražena, te je nema u dovoljnim
količinama da se zadovolji potražnja. S tim u svezi, očekuje se rast cijena sirovine u sljedećem
razdoblju.
112.1 Prognoze o recesiji u industriji u kojoj posluje poduzeće spadaju u:
a) demografske promjene
b) poslovne cikluse
c) unapređenje proizvodnosti
d) makroekonomsku stabilizaciju

112.2 Dopuštenje vlade inozemnim poduzećima da uđu (bez nameta) na domaće tržište
spada u:
 a) socijalno-kulturnu okolinu
b) unapređenje proizvodnosti
c) globalnu okolinu
d) konkurentsku snagu nadomjestaka

112.3 Problemi sa sirovinom koja je poduzeću neophodna za proizvodnju, spadaju u:

a) preraspodjelu dohotka
b) utjecaj na alokaciju resursa
c) unapređenje proizvodnosti
d) upravljanje ograničenim resursima

112.4 Uzimajući u obzir izneseni tekst, te točne odgovore na tri predpitanja, može se
zaključiti da su dobivene informacije dio:

a) poslovne okoline
b) ekonomske okoline
c) socio-kulturne okoline
d) političko-pravne okoline

113. Pojedinac se nalazi pred teškom odlukom sklapanja poslakoji je etički upitan. On mora
uzimati više faktora u razmaranje da bi donio pravu odluku. Pojedinac zna da mu opis posla i
kodeks ponašanja donekle pomažu da donese pravu odluku. Također je pojedincu poznato da mu
je posao ugrožen, odnosno da njegovi prethodni rezultati nisu bili baš najbolji, te bi uspjehom s
ovim poslom povratio povjerenje svojih šefova vezano uz snižavanje troškova, kraćenje rokva i sl.
Na kraju krajeva, pojedinac se sjetio da je njegov šef imao nedavno sličnu situaciju, te je sklopio
posao, a da pritom nije imao nikakvih posljedica s obzirom na etičnost samog posla.

113.1 Opis posla i kodeks ponašanja kao varijable utjecaja na etički izbor, spadaju u:

a.) formalna pravila i porpise

b.) nagrade

c.) etičke strukture

d.) vođenje pomoću primjera

113.2 Odluka pojedinčeva šefa da sklopi posao te pritom nema posljedica, kao varijabla utjecaja
na etiški izbor, spada u:

a.) ponašanje podređenih

b.)sustav procjene

c.) individualnu karakteristiku

d.) ponašanje nadređenih

113.3 Ugroženost pojedinčeva posla, te potreba da povrati povjerenje šefova vezano uz troškove
i rokove, kao varijable utjecaja na etički izbor, spadaju u:

a.) etički trening

b.) individualnu karakteristiku

c.) pritisak posla

d.) ponašanje nadređenih.

113.4 Uzimajući u obzir izneseni tekst, te točne odgovre na tri predpitanja, može se zaključiti da
se radi o skupini faktora utjecaja na etički izbor, koju nazivamo:

a.) organizacijska kultura

b.) strukturne varijable

c.) organizacijka struktura

d.) individualne karakteristike

114 Pojedinac se nalazi pred teškom odlukom sklapanja posla koji je etički upitan. On mora
uzimati više faktora u razmatranje da bi donio pravu odluku. Pojedinac je imao konervativan
odgoj, te jako dobro na što je ispravno, a što ne. On je također jako ustrajan i tvrdoglav kada su u
pitanju njegova stajališta i uvjerenja, te ih je spreman slijediti pod svaku cijenu. Nadalje,
pojedinac smatra da ništa u životu nije unaprijed određeno, odnosno da je on sam tvorac svoje
sudbine.

114.1 Pojedinčevo mišljenje o tome što je dobro a što ne, spada u:

a.) sustav procjene

b.) snagu ega

c.) osobne vrijednosti

d.) strukturne varijable

114.2 Spremnost pojedinca da slijedi svoja uvjerenja, spada u :

a.) snagu ega

b.) lokus kontrole

c.) snagu organizacijske kulture

d.) osobne vrijednosti

114.3 Mišljenje pojedinca da je vlasnik svoje sudbine spada u:

 a.) snagu ega

b.) osobne vrijednosti

c.) pritisak posla

d.) lokus kontrole

114.4 Uzimajući u obzir izneseni tekst, te točne odgovore na tri predpitanja, može se zaključiti da
se radi o skupini faktora utjecaja na etički izbor, koji nazivamo:

a.) sadržaj organizacijske kulture

b.) strukturne varijable

c.) sustav procjene

d.) individualne karakteristike

115. Poduzeće je trenutno u fazi donošenja planova za naredno vremensko razdoblje. U skladu s tim
poduzeće primjenjuje software koji simulira ponašanje poduzeća u budućnosti. Poduzeće
mijenjanjem inputa programa, dolazi do prognoza mogućih budućih stanja i posljedica stanja.
Također, poduzeće je dogovorilo s većim brojem stručnjaka da oni ( stručnjaci ) odgovore na anketu
poduzeća, te time pomognu poduzeću u prognozi budućih stanja. Poduzeće se također koristi
kvantitativnim pristupom da bi predvidjelo buduća kretanja tj. ono izračunava linearni trend i
regresiju.

115.1. Primjena software-a koji stimulira buduća ponašanja poduzeća, dio je :

a) metode ekstrapolacije
b) metode simulacije
c) evaluacije alternativa
d) situacijske analize

115.2 Anketiranje stručnjaka u cilju pomoći pri prognozi dio je :

a) metoda procjene eksperata

b) metode simulacije
c) identificiranje alternativa
d) formuliranje izvedbenih planova

115.3 Izračunavanje trenda i regresije dio je :

a) evaluacije alternativa
b) metoda ekstrapolacije
c) izrade budžeta
d) metode simulacije

115.4 Uzimajući u obzir izneseni tekst, te točne odgovore na tri predpitanja, može se zaključiti da se
radi o fazi procesa planiranja koju nazivamo:
 a) situacijska analiza
b) postavljanje usmjerenja organizacije
c) razvoj planskih premisa
d) identificiranje alternativa

116.) Poduzeće ima nekoliko različitih proizvoda, od kojih su neki tek ušli na tržište, a neki su već
dugo vremena na njemu. Proizvodi poduzeća se suočavaju s izuzetno velikom konkurencijom, te
za svaki od proizvoda osmišljena strategija. Proizvod A poduzeća konkurira na cijelom tržištu, te
naglašava konkurenciju unikatnim proizvodima. Proizvod B poduzeća je orijentiran na određeni
segment tržišta, te na njemu konkurira prvenstveno putem niskih cijena i donekle unikatnošću.
Proizvod C poduzeća konkurira na cijelom tržištu, a svoju konkurentnost naglašava niskim
troškovima.

116.1 Za proizvod A, poduzeće koristi:

a.) strategiju koncentracije na tržišne niše

b.) strategiju fokusiranja

c.) strategiju infiltracije

d.) strategiju diferencijacije

116.2 Za proizvod B, poduzeće koristi:

a.) strategiju koncentracije na tržišne niše

b.) strategiju diferencijacije

c.) strategiju napredovanja

d.) obrambenu strategiju

116.3 Za proizvod C, poduzeće koristi:

a.) strategiju životnog ciklusa proizvoda

b.) strategiju fokusiranja

c.) strategiju diferencijacije

d.) strategiju vođenja u troškovnoj učinkovitosti

116.4 Uzimajući u obzir izneseni tekst, te točne odgovore na tri predpitanja, može se zaključiti da
se radi o skupini strategija koje nazivamo:

a.) strategije životnog ciklusa proizvoda

b.) glavne strategije

c.) generičke poslovne strategije

d.) funkcijske strategije

117.) Poduzeće planira nekoliko akcija za koje se može reći da su na razini cijelog poduzeća.
Poduzeće planira proširiti svoju djelatnost širenjem lanaca vrijednosti prema dobavljačima
(kupovanjem nekog od dobavljača). Poduzeće također planira značajno proširiti svoj asortiman
proizvoda. Poduzeće je također spoznalo da jedna njegova djelatnost neprestano stvara gubitke,
a pošto prodaja tog dijela poduzeća nije ekonomski opravdana, poduzeće se odlučilo na
likvidaciju tog dijela poduzeća.

117.1. Kupovanje dobavljača poduzeća spada u:

a.) strategiju internog rasta

b.) strategiju kontinuiteta

c.) strategiju infiltracije

d.) strategiju eksternog rasta

117.2. Likvidacija djelatnosti koja je stvarala gubitke, spada u:

a.) strategiju ubiranja plodova

b.) strategiju gašenja

c.) strategiju napredovanja

d.) poslovnu strategiju

117.3. Širenje asortimana proizvoda poduzeća, predstavlja:

a.) strategiju živnotnog ciklusa proizvoda

b.) strategiju internog rasta

c.) strategiju prodaje

d.) strategiju kontinuiteta

117.4. Uzimajući u obzir izneseni tekst, te točne odgovore na tri predpitanja, može se zaključiti da
se radi o skupini strategija koje nazivamo:

a.) strategije životnog ciklusa proizvoda

b.) glavne strategije

c.) generičke poslovne strategije

d.) funkcijske strategije

118. Menadžment tim se u poslovanju suočio s nekoliko važnih odluka. S tim u svezi oni su odlučili
neke od tehnika donošenja odluka. Najprije su htjeli saznati koliko moraju proizvesti proizvoda da bi
pokrili troškove proizvodnje, odnosno da bi prešli iz gubitka u dobitak. Zatim su se preorijentirali na
rizik, te su prikazali u tablici ( matrici ) izbore, moguće situacije i posljedice izbora s obzirom na
situacije. Formiranu tablicu su koristili za Monte Carlo simulaciju. Menadžeri su također za pojedine
dijelove problema koristili programe s posebnim ekspertnim znanjima i specijalno razvijenim
metodama.

118.1 Saznavanje koliko je potrebno proizvesti proizvoda da bi se pokrili troškovi proizvodnje spada u
tehniku :

a) analize točke pokrića

b) osborneov modelkreativnosti
c) cost effectivenes analizu
d) matricu odlučivanja

118.2 Korištenje programa s posebnim ekspertnim znanjima i specijalno razvijenim metodama spada
u tehniku:

a) pravila i procedure
b) stabla odlučivanja
c) umjetne inteligencije
d) delfi grupe

118.3 Korištenje tablice ( matrice ) sa izborima, situacijama i posljedicama, spada u tehniku :

a) analizu točke pokrića

b) sinektičke analize
c) matrice plaćanja
d) marginalne analize

118.4 Uzimajući u obzir izneseni tekst, te točne odgovore na tri predpitanja,odnosno tehnike koje su
se koristile, možemo zaključiti da je menagment tim donosio tipove odluka koje zovemo:

a) rutinske odluke
b) inovativne odluke
c) adaptivne odluke
d) programirane odluke

119. Menadžment tim se suočio s teškim problemima u poslovanju, rješenje kojih je zahtijevalo
kvalitetne odluke. U vezi s tim, menadžment tim je organizirao sastanke na kojima su grupe
zaposlenika raspravljale, licem u lice, o datim problemima, te raspravom donosili odluke.
Menadžmet tim je također, da bi eliminirao utjecaj pojedinca na odluke, organizirao sastanke i
rasprave gdje su se ideje (rješenja problema) popisivale i o njima bi grupe tajno glasale. Štoviše,
menadžment tim je išao i dalje, pa je poštom slao upitnike udaljenim ekspertima, te u nekoliko
iteracija obrađivao njihove odgovore, da bi došao do što kvalitetnije odluke.

119.1. Slanje upitnika ekspertima, te njihova obrada u nekoliko iteracija, predstavlja:

a. ) nominalnu grupu

b.) interaktivnu grupu

c.) delfi grupu

d.) brainstorming

119.2 Sastanci i rasprave na kojima se ideje popisuju, te se o njima glasuje tajno, predstavljaju:

a.) nominalne grupe

b.) delfi grupe

c.) morfološku analizu

d.) brainstorming

119.3. Sastanci i rasprave licem u lice, te tim putem donošenje odluke, predstavljaj:

a.) nominalne grupe

b.) interaktivne grupe

c.) delfi grupe

d.) marginalnu analizu

119.4 Uzimajući u obzir izneseni tekst, te točne odgovore na tri predpitanja, možemo zaključiti da
je menadžment tim, u donošenju što kvalitetnijih odluka, koristio:

a.) DSS

b.) osborneov model kreativnosti

c.) ES

d.) participaciju donošenja odluka

 Organizacija
Pitanja sa jednim točnim odgovorom

1. Organizacijska struktura kao prvi fundamentalni element organizacije poduzeća se odnosi na:
a. ciljeve koje poduzeće treba postaviti
b. funkcije i zadatke koje organi trebaju izvršiti
c. strategije kadroviranja koje poduzeće treba osmisliti
d. projektiranje sustava upravljanja poduzeća
2. Raščlanjivanje ukupnog zadatka prema vrstama radnog procesa ( radnim hodovima ), se
odnosi na :
a. princip raščlanjivanja prema svrsi
b. princip raščlanjivanja prema objektu
c. princip raščlanjivanja prema smislu
d. princip raščlanjivanja prema izvršenju
3. Slobodno kombiniranje ( primjenjivanje ) principa raščlanjivanja jedan za drugim, na istoj
razini raščlanjivanja, moguće je samo kod :
a. principa raščlanjivanja zadataka prema izvršenju i objektu
b. principa raščlanjivanja zadataka prema izvršenju i rangu
c. principa raščlanjivanja zadataka prema rangu i fazi
d. principa raščlanjivanja zadataka prema izvršenju i smislu
4. Princip raščlanjivanja zadataka prema svrsi se temelji na činjenici da u svakom poduzeću
postoje:
a. zadaci planiranja, izvršenja i kontrole
b. zadaci planiranja, organiziranja, vođenja i objekta
c. primarni zadaci i sekundarni zadaci
d. zadaci prema slijedu proizvodnog procesa ( radnom hodu )
5. Proces grupiranja pojedinačnih zadataka i formiranje organizacijskih jedinica nazivamo:
a. raščlanjivanje ukupnog zadatka poduzeća
b. departmentalizacija
c. uspostavljanje mehanizama koordinacije
d. specijalizacija i podjela rada
6. Veća neizvjesnost zadataka je pojam koji se direktno veže uz :
a. veću količinu informacija u poduzeću
b. manju neizvjesnost u okolini
c. manju količinu informacija u poduzeću
d. stil vođenja nadređenih
7. Mehanizam redukcije korištenja informacija, koji se sastoji od unaprijed pripremljenih
algoritama reagiranja na situacije koje se mogu dogoditi, nazivamo :
 a. koordinacija putem slobode odlučivanja dirigirana planiranjem ili profesionalizmom
b. koordinacija putem smanjenja raspona kontrole
c. koordinacija putem kontingencijskih ( scenario ) planova
d. koordinacija putem pravila, programa i procedura
8. Koordinacija putem smanjenja raspona kontrole slijedi jedan od slijedećih logičkih procesa:
a. broj podređenih --> smanjenje raspona kontrole --> smanjenje broja potrebnih
menadžera
b. smanjenje broja menadžera --> smanjenje raspona kontrole--> više podređenih
c. broj podređenih --> smanjenje raspona kontrole --> povećanje broja potrebnih
menadžera
d. povećanje broja menadžera --> povećanje raspona kontrole --> manje podređenih
9. Uzimajući u obzir autonomiju, veličinu i odgovornost centara odgovornosti, možemo reći da :
a. investicijski i troškovni centri su većinom dio profitnih centara
b. troškovni i profitni centri su većinom dio investicijskih centara
c. profitni centri su većinom jedan od dijelova troškovnih centara
d. investicijski centri su većinom jedan od dijelova profitnih centara
10. Transfer finaliteta (dijelova, agregata ) koji se između centara odgovornosti odvija uz
primjenu transfernih cijena ( internih i eksternih / tržišnih ) definiran je :
a. odnosima iz ulaganja kapitala
b. odnosima internog tržišta kapitala
c. odnosima na vanjskom tržištu na kojem poduzeće konkurira
d. odnosima iz razmjene proizvoda i usluga
11. Situacija u kojoj vrhovni management donosi sve odluke o reinvestiranju kapitala u pojedine
dijelove poduzeća naziva se:
a. model internog tržišta kapitala
b. model kompetitivnog internog tržišta kapitala
c. model portfelj investiranja
d. model primjene internih transfernih cijena u prometanju proizvoda i usluga
12. U inokosnom poduzeću, vlasnici (dioničari) svoje specifične ciljeve ostvaruju tj. sudjeluju u
upravljanju kroz:
a. skupštinu dioničara i nadzorni odbor
b. skupove zaposlenika
c. ulogu i vlasnika i managera
d. ne sudjeluju u organizaciji upravljanja
13. U dioničarkom društvu, vlasnici (dioničari) svoje specifične ciljeve ostvaruju tj. sudjeluju u
upravljanju kroz:
a. skupove zaposlenika
b. skupštinu dioničara i nadzorni odbor
c. ne sudjeluju u organizaciji upravljanja
d. obvezatno obavješćivanje
14. Management u poduzeću svoje specifične ciljeve ostvaruju tj. sudjeluju u upravljanju kroz:
a. vrhovno, srednje i nadzorno rukovodstvo
b. skupštinu dioničara i nadzorni odbor
c. ne sudjeluju u organizaciji upravljanja
d. zaposleničko vijeće
15. Strukture koje karakterizira složenost, formaliziranost, visok stupanj centralizacije te krutost
nazivamo:
a. organske organizacijske strukture
b. adaptivne organizacijske strukture
c. mehanicističke organizacijske strukture
d. procesne organizacijske strukture
16. Ispunjavanje načela „jedna funkcije – jedna organizacijska jedinica“ funkcijska organizacijska
struktura postiže u svom:
a. početnom obliku
b. prijelaznom obliku
c. predmetnom prijelaznom obliku
d. standardnom obliku
17. Funkcijska organizacijska struktura je najprikladnija u uvjetima kada je:
a. okolina promjenjiva, poduzeće veliko i proizvodi velik broj proizvoda
b. okolina stabilna, poduzeće malo ili proizvodi mali broj sličnih proizvoda
c. okolina stabilna, tehnologija brzo mijenjajuća, poduzeće proizvodi veliki broj različitih
proizvoda
d. okolina promjenjiva, tehnologija promjenjiva, poduzeće veliko i diverzificirano
18. Grupiranje svih poslova koji su vezani uz određeni objekt u jednu organizacijsku jedinicu, bez
obzira na njihovu vrstu, ili funkcijsku pripadnost je karakteristična za:
a. funkcijsku organizacijsku strukturu
b. procesnu organizacijsku strukturu
c. matričnu organizacijsku strukturu
d. divizijsku organizacijsku strukturu
19. Za poduzeće koje ima velike organizacijske jedinice u kojima su grupirani svi poslovi vezani uz
određeni proizvod(proizvod A, proizvod B i sl.), kažemo da je to poduzeće organizirano
koristeći:
a. teritorijalni oblik divizijske organizacijske strukture
b. procesni oblik funkcijske organizacijske strukture
c. mrežni oblik organizacijske strukture
d. predmetni oblik divizijske organizacijske strukture
20. Poduzeća koja su vrlo velika, te djeluju na više različitih tržišta s više različitih proizvoda, će
primjenjivati:
a. mrežnu organizacijsku strukturu
b. standardnu funkcijsku organizacijsku strukturu
c. divizijsku organizacijsku strukturu
d. procesnu organizacijsku strukturu
21. Dualni oblik organizacijske strukture te problem dualne komande su karakteristike :
a. matrične organizacijske strukture
b. procesne organizacijske strukture
c. virtualne organizacije
d. hipertekst organizacije
22. Matrična organizacijska struktura kao i svaka druga struktura ima svoje prednosti. Jedna od
glavnih prednosti spomenute organizacijske strukture je:
a. konflikt zbog dualnog lanca komande
 b. fleksibilnost uporabe ljudskih resursa između proizvoda
c. operativna efikasnost i ekonomija obujma unutar svake pojedine funkcije
d. smanjivanje broja menadžera ( rezanje srednjeg menadžmenta )
23. Jedan od temeljnih gradbenih elemenata procesne ( horizontalne) organizacijske strukture
su:
a. krosfunkcijski, samoupravni timovi
b. mrežni dijelovi organizacijske strukture
c. zaposlenici sa dva šefa
d. direktori pojedinih teritorijalnih područja
24. Veliko usmjerenje na satisfakciju kupca, te dinamično unaprjeđenje brzine i efikasnosti je
karakteristično za :
a. razvijene funkcijske organizacijske strukture
b. funkcijske organizacijske strukture
c. procesne organizacijske strukture
d. divizijske organizacijske strukture
25. Heterarhiju, kao oblik organizacijske strukture, nalazimo kod :
a. virtualnog poduzeća
b. ribarske mreže
c. matrične organizacije
d. horizontalne organizacije
26. Jedan od osnovnih gradbenih elemenata, na kojima počiva organizacijski oblik virtualnog
poduzeća, je:
a. koncept vlasnika procesa
b. koncept zaposlenika sa dva šefa
c. koncept outsourcinga
d. koncept centralizacije moći na top managmentu
27. Proširenje tipologije organizacijskih struktura sa globalnom i holding strukturom, je
prvenstveno nastalo kao rezultat utjecaja:
a. strategije na strukturu poduzeća
b. veličine na strukturu poduzeća
c. okoline na strukturu poduzeća
d. tehnologije na strukturu poduzeća
28. Pojmovi velikoserijske, maloserijske, masovne te procesne proizvodnje, se prvenstveno vežu
uz utjecaj :
a. strategije na strukturu poduzeća
b. veličine na strukturu poduzeća
c. okoline na strukturu poduzeća
d. tehnologije na strukturu poduzeća
29. Među standardne dijelove organizacijske strukture, prema modelu dvostruke koherencije (
Mintzberg), spadaju:
a. top managment, organizacijske funkcije, projektni dijelovi organizacije
b. procesne grupe, vlasnici procesa, krosfunkcijski timovi
c. strategijski vrh, tehnostruktura, operativni nukleus
d. srednji managment, pentagon model, matrični managment
Pitanja sa više točnih odgovora

30. Projektiranje organizacije je proces koji se sastoji od nekoliko skupina zadataka. Među te
zadatke spadaju:
a. raščlanjivanje ukupnog zadatka poduzeća
b. analiziranje okoline
c. upravljanje organizacijskim kompenzacijama
d. oblikovanje organizacijske strukture
e. projektiranje ekonomskih odnosa u poduzeću
f. oblikovanje sustava nagrađivanja u poduzeću
31. Raščlanjivanje ukupnog zadatka poduzeća se obavlja korištenjem nekoliko glavnih principa
raščlanjivanja (prema Kosiolu). Među te principe spadaju:
a. princip raščlanjivanja zadatka prema svrsi
b. princip raščlanjivanja zadatka prema adekvatnoj pozornosti
c. princip raščlanjivanja zadatka prema odjelima poduzeća
d. princip raščlanjivanja zadatka prema najvećoj uporabi
e. princip raščlanjivanja zadatka prema objektu
f. princip raščlanjivanja zadatka prema fazama
32. Prilikom grupiranja zadataka i oblikovanja organizacijskih jedinica, projektanti organizacija se
služe određenim principima. Prema Allenu(kao i Koontz-u i O'Donnell-u), mešu te principe
spadaju:
a. princip sličnosti
b. princip faze
c. princip svrhe
d. princip objekta
e. princip povezanosti
f. princip izvršenja
33. Koordinaciju putem hijerarhije kao oblik nošenja sa neizvjesnošću organizacijskih zadataka,
karakterizira:
a. striktno definiranje komunikacijskih kanala
b. hijerarhija je efikasan mehanizam nošenja s velikom neizvjesnošću zadataka
c. porast neizvjesnosti zadataka opterećuje hijerarhiju
d. hijerarhija je troma kod većeg broja informacija
e. hijerarhija efikasno rješava probleme s velikom brojem informacija
f. slobodno komuniciranje u svim smjerovima
34. U situaciji gdje imamo multidivizijsko poduzeće, investicijske i profitne centre odgovornosti, a
alokacija kapitala se provodi na one centre koji obećavaju najveći dobitak, govorimo o:
a. modelu portfelj investiranja
b. kompetitivnom internom tržištu kapitala
c. latentnom vanjskom tržištu kapitala
d. modelu reinvestiranja
e. modelu prometanja proizvoda po tržišnim (vanjskim) cijenama
 f. modelu internog tržišta kapitala
35. Svako poduzeće ima nekoliko osnovnih skupina aktera koji su zainteresirani za upravljanje i
upravljaju tim poduzećem. Specifični ciljevi tih skupina aktera su:
a. stabilan i kontinuiran rast dividendi
b. stabilan i kontinuiran rast broj managerskih pozicija
c. stabilan i kontinuiran rast broj dionica u prometu
d. stabilan i kontinuiran rast plaća
e. stabilan i kontinuiran rast radnih opterećenja
f. stabilan i kontinuiran rast konkurenata
36. Zaposlenički (participativni) aspekt organizacije upravljanja poduzećem, se ostvaruje na
nekoliko različitih organa. Među te organe spadaju:
a. skupština dioničara
b. obvezatno obavješćivanje
c. zaposleničko vijeće
d. obvezatno nadzorno rukovodstvo
e. obvezatno zajedničko planiranje ciljeva poduzeća
f. obvezatno savjetovanje pri donošenju odluka
37. Organske organizacijske strukture, između ostaloga, karakteriziraju:
a. uzak raspon kontrole
b. malobrojna pravila
c. mnogobrojni timovi
d. specijalizirani zadaci
e. formalna koordinacija
f. decentralizirane ovlasti
38. Za početni oblik funkcijske organizacije strukture je karakteristično da se:
a. primjenjuje načelo „jedna funkcija – jedna organizacijska jedinica“
b. grupiranje zadataka odvija prema načelu objekta
c. primjenjuje u malim poduzećima, tek osnovanim poduzećima
d. pojedine funkcije u poduzeću organiziraju u više organizacijskih jedinica
e. poduzeća većinom organiziraju u nekoliko (do 4) organizacijskih jedinica
f. primjenjuje kod većih poduzeća koja imaju više različitih proizvoda
39. Dupliranje resursa i funkcija, diverzifikacija proizvoda, samostalne autonomne jedinice i sl., se
vežu uz:
a. početni oblik funkcijske organizacijske strukture
b. predmetni oblik divizijske organizacijske strukture
c. teritorijalni oblik divizijske organizacijske strukture
d. standardni oblik funkcijske organizacijske strukture
e. virtualno poduzeće
f. ribarsku mrežu
40. Ključne uloge u matričnoj strukturi čine:
a. glavni manager
b. vlasnik procesa
c. zaposlenik s dva šefa
d. dominantno poduzeće
e. funkcijski manager
 f. krosfunkcijski tim
41. Procesna organizacijska struktura stavlja u fokus svog interesa nekoliko središnjih procesa.
Među te procese spadaju:
a. razvoj i unaprjeđenje proizvoda
b. promocija i prodaja
c. managementski procesi
d. operacije i logistika
e. financijska evidencija i analiza
f. servis i potpora kupcu
42. Moderno virtualno poduzeće ima nekoliko glavnih aktera. Među te aktere spadaju:
a. direktori poduzeća sudionika mreže
b. poduzeća ribarske mreže
c. voditelji mreže
d. matrični manager mreže
e. skupština dioničara mreže
f. zaposleničko vijeće vodećeg poduzeća
43. Prema modelu kritične varijable – organizacijska struktura, poduzeće svojom organizacijskom
strukturom treba optimizirati neku od kritičnih varijabli. Među kritične varijable spadaju:
a. efikasnost
b. operativna elastičnost
c. efektivnost
d. strukturalna elastičnost
e. kontrolna elastičnost
f. stabilnost
44. Prema modelu dvostruke koherencije (Mintzberg), razlikujemo nekoliko tipova konfiguracija
poduzeća:
a. mehanička birokracija
b. mehanicističke organizacijske strukture
c. fishnet struktura
d. ad-hoc-kracija
e. divizijska struktura
f. standardna funkcijska organizacijska struktura

Case study
45. Stjepan je iskusan menadžer koji je obavljao mnogo menadžerskih poslova. Trenutno obavlja
funkciju člana upravnog odbora u poduzeću. U okviru svog posla, mora se periodično
sastajati sa članovima nadzornog odbora da bi raspravili najvažnije odluke. Upravni odbor je
također Stjepana ovlastio da se redovno sastaje sa predstavnicima zaposlenika da bi
pregovarali i raspravljali o položaju zaposlenika, poštivanju kolektivnih ugovora te poštivanju
obveza poslodavaca.

45.1 Gledano s aspekta organizacije upravljanja, predstavnici zaposlenika koji pregovaraju i

raspravljaju s predstavnicima ( opunomoćenicima ) poslodavca o položaju zaposlenih, kolektivnom
radu i sl., to ostvaruju kroz:

a. skupove zaposlenika
 b. zaposleničko vijeće

c. obvezatno obavješćivanje

d. vrhovno rukovodstvo

45.2 Gledano s aspekta organizacije upravljanja, nadzorni odbor u svojim kontaktima i razgovorima s
upravnim odborom, zastupa interese i specifične ciljeve:

a. managmenta

b. vladinih agencija

c. kupaca

d. vlasnika

45.3 Gledano s aspekta organizacije upravljanja, Stjepanova funkcija u upravnom odboru spada u :

a. zastupanje interesa i specifičnih ciljeva managmenta kroz vrhovno rukovodstvo

b. zastupanje interesa i specifičnih ciljeva managmenta kroz skupštinu dioničara

c. zastupanje interesa i specifičnih ciljeva managmenta kroz srednje rukovodstvo

d. zastupanje interesa i specifičnih ciljeva vlasnika kroz vrhovno rukovodstvo

45.4 Uzimajući u obzir izneseni tekst te točne odgovore na tri predpitanja, možemo zaključiti da
spomenuto poduzeće ima organizacijsko-pravni oblik :

a. inokosnog poduzeća

b. dioničkog društva

c. javno trgovačkog društva

d. društva s ograničenom odgovornošću

46. Poduzeće ima nekoliko velikih organizacijskih jedinica u kojima su grupirani poslovi prema
načelu predmeta ili teritorija. Spomenute organizacijske jedinice imaju veći ili manji stupanj
autonomije. Proces alokacije kapitala se sastoji u konkuriranju ovih centara odgovornosti za
raspoloživi kapital, te ima unutar sebe nekoliko manjih centara odgovornosti koji su odgovorni samo
za učinjene troškove.

46.1 Manji centri odgovornosti unutar većeg centra odgovornosti iz priloženog teksta odgovaraju:

a. investicijskim centrima odgovornosti

b. profitnim centrima odgovornosti

c. troškovnim centrima odgovornosti

d. divizijskim profitnim centrima odgovornosti

46.2 Način alokacije kapitala, koji se sastoji u konkuriranju spomenutih centara odgovornosti za
raspoloživi kapital, odgovara :

a. modelu reinvestiranja

b. modelu internog tržišta kapitala

c. modelu portfelj investiranja

d. modelu pentagona

46.3 Za poduzeće koje je oblikovalo svoje organizacijske jedinice koristeći se načelom predmeta ili
teritorija, kažemo da ima :

a. standardnu funkcijsku organizacijsku strukturu

b. procesnu organizacijsku strukturu

c. divizijsku (ili multidivizijsku) organizacijsku strukturu

d. mrežnu organizacijsku strukturu

46.4 Uzimajući u obzir izneseni tekst, te točne odgovore na tri predpitanja, možemo zaključiti da
spomenuti, veći centar odgovornosti u ovom poduzeću, koji ima unutar sebe nekoliko manjih centara
odgovornosti, odgovara :

a. troškovnom centru odgovornosti

b. investicijskom centru odgovornosti

c. profitnom centru odgovornosti

d. divizijskom profitnom centru odgovornosti

47. Veliko poduzeće je svoje poslovanje organiziralo u nekoliko velikih organizacijskih jedinica.
Poslovi uz spomenute velike organizacijske jedinice su grupirani po načelu predmeta. Unutar svake
od ovih velikih organizacijskih jedinica postoji više manjih organizacijskih jedinica u koje su poslovi
grupirani koristeći se načelom istorodnosti ili sličnosti poslova. Spomenuto poduzeće posebno drži do
istraživanja i razvoja svojih proizvoda, tako da je za razvoj pojedinih proizvoda imenovalo managere
proizvoda, kojima su privremeno na raspolaganju zaposlenici iz odjela proizvodnje, marketinga,
financija i kadrova. Naravno, manageri pojedinih proizvoda koordiniraju rad tih zaposlenih s
direktorima spomenutih odjela, koji su također nadređeni spomenutim zaposlenicima.

47.1 Za velike organizacijske jedinice, u koje su poslovi grupirani po načelu predmeta, možemo reći
da predstavljaju :

a. matričnu organizacijsku strukturu

b. divizijsku organizacijsku strukturu

 c. standardnu funkcijsku organizacijsku strukturu

d. procesnu organizacijsku strukturu

47.2 Za manje organizacije jedinice ovog poduzeća, u koje su poslovi grupirani po načelu
istorodnosti ili sličnosti poslova, možemo reći da predstavljaju:

a. matričnu organizacijsku strukturu

b. mrežnu organizacijsku strukturu

c. procesnu organizacijsku strukturu

d. funkcijsku organizacijsku strukturu

47.3 Poduzeće iz gornjeg teksta je svoje istraživanje i razvoj proizvoda organiziralo koristeći:

a. početnu funkcijsku organizacijsku strukturu

b. procesnu organizacijsku strukturu

c. matričnu organizacijsku strukturu

d. prijelaznu funkcijsku organizacijsku strukturu

47.4 Uzimajući u obzir izneseni tekst, te točne odgovore na tri predpitanja, možemo zaključiti da
spomenuto poduzeće u organizaciji svog poslovanja koristi:

a. organske organizacijske strukture

b. najsuvremenije pristupe organizacije poduzeća

c. mrežno zasnovane organizacijske strukture poduzeća

d. mehanicističke organizacijske strukture

48. Matej je generalni direktor poduzeća A koje se specijaliziralo u proizvodnji kućanskih aparata.
Poduzeće A je sklopilo strateški savez sa još tri poduzeća-partnera. Jedno od ta tri poduzeća (
poduzeće B ) je zaduženo za marketing kućanskih aparata, drugo poduzeće ( poduzeće C ) za
distribuciju kućanskih aparata, dok je treće ( poduzeće D ) zaduženo za istraživanje i razvoj novih
kućanskih aparata. Poduzeće A je unijelo najviše kapitala u strateški savez, te najviše riskira u
zajedničkim poslovima saveza. Četiri poduzeća su zajedničkom odlukom odabrali Marija, direktora
informatičkog odjela poduzeća A da se brine o izgradnji i održavanju strukture i infrastrukture mreže,
komunikaciji između partnera, koordinaciji i sl.

48.1 Mariove obveze u spomenutom strateškom savezu spadaju u ulogu :

a. matričnog menagera
 b. vodlitelja mreže

c. vlasnika procesa

d. operativnog nukleusa

48.2 Matej u spomenutom strateškom savezu obavlja ulogu :

a. direktora vodećeg poduzeća

b. operativnog nukleusa

c. zaposlenika sa 2 šefa

d. matričnog menagera

48.3 Poduzeće B u spomenutom strateškom savezu ima ulogu :

a. uopće nema nikakvu ulogu

b. poduzeće koje je samo sudionik mreže

c. voditelja mreže

d. vodećeg poduzeća

48.4 Uzimajući u obzir izneseni tekst, te točne odgovore na tri predpitanja, možemo zaključiti da je
spomenuti strateški savez ustvari:

a. mehanicistička organizacijska struktura

b. virtualno poduzeće

c. procesna organizacijska struktura

d. organizacijska struktura ribarske mreže