•Nasute brane najrasprostranjenije brane

UNIVERZITET U TUZLI
RUDARSKO-GEOLOŠKO-GRAĐEVINSKI FAKULTET
•Gradnja kontrolisanim nasipanjem i zbijanjem dostupnog materijala
•Odupiranje vanjskim silama vlastitom G

NASUTE BRANE •Nasute brane kao visoki nasipi sa stalnim kontaktom sa vodom

•Prednost na betonskim branama od lokalnog materijala

potpuno mehaničko ugrađivanje

•V nasute brane > od V betonske brane oko 6 – 8 puta

•V kamene brane > od V betonske brane oko 4 – 5 puta

•Nasute brane prenose opterećenje preko veće površine nego betonske prednost
Prof. dr. sc. NEDIM SULJIĆ, dipl.ing.građ. (smanjenje napona u tlu)
1 2
•Nasute brane manje osjetljive na slijeganje temelja od betonskih

•Najveća mana NB velika osjetljivost na eroziju usljed dejstva vode PRELIVANJE I POVRŠINSKA EROZIJA

•Osnovna podjela NB: •Pri prelivanju NB nikakve mjere ne pomažu

1) Zemljane brane •Dugotrajno prelivanje nastaje erozija krune NB i kosina
2) Brane od kamena (kameni nabačaj)
rušenje NB neminovno
•Najčešći uzroci rušenja NB:
•Djelotvorne mjere za spriječavanje prelivanja:
a) Prelivanje vanjska erozija nizvodne kosine i krune nasipa
1) Ispravna procjena mjerodavnog talasa VV
b) Ispiranje unutrašnja erozija
(prema tom talasu dimenzioniramo EO)
nastaje veliki otvor kroz tijelo brane
2) Pravilan izbor, dimenzioniranje, izrada, upravljanje i održavanje EO
nastaje duž “privilegovanih” puteva proviranja
(nastaju na kontaktu nasipa i betonske konstr. ili temelja)
(nastaju kroz poprečne pukotine nastale zbog nejed. slijeg)
c) Klizanje nizvodna kosina
zbog visokog pornog p u nasipu ili temelju
3 4
(zbog ugradnje materijala nasipa w > od optimalne w)

1
•Osnovne postavke dimenzoniranja: 5) Zbog moguće havarije ustava i uređaja za rukovanje ustavama
1) Za naseljeno područje nizvodno od visoke NB
projektanti obično izbjegavaju prelive sa ustavama (kontrolisani prelivi)
dimenzionirati EO na max. VV projektanti planiraju slobodne prelive bez ustava
2) Za nenaseljeno područje nizvodno od visoke NB
ako primjenjujemo ustave imati više alternativnih pogona
talas izazvan rušenjem NB ne može ugroziti ljudske živote imati više rezervnih prelivnih polja
mjerodavan talas 10 000-godišnja VV
(ili 1000-godišnja VV ako je ekonomski opravdano) projektovanje dubinskih ispusta za evakuaciju VV rizično rješenje
ne preporučuju se
3) Korisno između max. NV i krune NB ostaviti dovoljan zazor
4) Na kruni NB podignuti visok valobran 6) Dodatni kapacitet za evakuaciju VV pomoćni preliv ili
oblaganje krune i nizvodne kosine betonom

•Najveći broj rušenje NB zbog prelivanja desio se u prvoj polovini 20 v.

5 6

UNUTRAŠNJA EROZIJA ISPIRANJE - SUFOZIJA

•Najčešći uzrok rušenja ili oštećenja “savremenih” NB •Ispiranje (sufozija) -provirna voda odnosi čestice tla koje nemaju oslonca

•Unutrašnja erozija posebno opasna kod zemljanih brana (oslonac iza čestica)

•Erozija odnošenje čestica nevezanog materijala -čestice svojom G ne mogu se oduprijeti sili toka vode

(čestice se ne mogu oduprijeti hidrodinamičkoj sili provirne vode)

•Ispiranje -može biti isprana čestica na nizvodnoj kosini čestice A, B, C

•Ispiranjem obrazovanje otvora (prolaza) kroz tijelo ili temelj NB (iza čestica nema čestica da je podupiru)
-čestica iz unutrašnjosti nasipa ili temelja čestica D

prolazi nastaju i usljed pukotina u nasipu (suviše sitne čestice da bi je okolne krupnije čestice zadržale)

prolazi se vremenom proširuju dok ne dođe do proboja vode javlja se na direktnom kontaktu sitnozrnog i krupnozrnog materijala
(ako je smjer filtracije ka krupnozrnom sloju - materijalu)

to dovodi do rušenja konstrukcije ili njenog dijela

•Unutrašnja erozija se dijeli na 7

ispiranje (sufozija) i podizanje (fluidizacija) 8

2
•Hidrodinamička sila koja djeluje na česticu tla
-mora biti sposobna da je pomjeri i ponese
-srazmjerna filtracionoj brzini (u) •Prema izrazu (gore):
-”u” prema Darcy zakonu f-ja gradijenta filtracije (I) i koef. filtracije (K) -opasnost da čestica određene krupnoće bude isprana

Ι nagib (pad) Π linije duž provirnog puta raste sa povećanjem gradijenta (I) i sa porastom koef. filtracije (K)
u praksi se aproksimira sa:
količnikom Π razlike (h = -∆Π
∆Π)
∆Π i dužine provirnog puta (L = ∆I) •Gradijent (I) pri kome dolazi do sufozije KRITIČNI GRADIJENT (IKR)

IKR f-ja osobina tla određuje se laboratorijski

Znak “ - ” ispred izvoda Π nivo (Π

Π(I)) opada u smjeru tečenja

9 10

•Izbjegavanje sufozije vrijednost stvarnog I < IKR •Zbijanje materijala obično nije samo dovoljno NB štitimo i filterima
(u svim uslovima eksploatacije i gradnje) •Filtar -onemogućivanje ispiranja sitnih čestica kroz pore
(između krupnih čestica tla)
•Opasnost od sufozije određenog tla opada povećanjem zbijenosti -od slojeva različitog materijala (krupnoća zrna)
-krupnoća zrna raste u smjeru toka vode
smanjuju se otvori kroz koje se mogu “provući” sitnije čestice
najuzvodniji sloj filtra najsitnija zrna
sitniji otvori stvaraju veće gubitke E

Princip filtarske zaštite

11 12

3
 FLUIDIZACIJA - PODIZANJE Slika:
Π razlika “h” između presjeka
-Π
•Fluidizacija ili podizanje ili “ključanje” tla

omogućava vodi da savlada otpor tečenju duž filtrac. puta (t)

nastaje kada hidrodinam. sila vode koja se kreće naviše bude > od G tla
(ili kada efektivni naponi u tlu postanu = 0)
tlo potpuno gubi nosivost dolazi do razdvajanja čestica tla
Slika:
-fluidizacija tla nizvodno od priboja
-dubina priboja (t) = filtrac. put vode kroz tlo
(ujedno stvara i hidrodinamičku silu)
Fluidizacija tla
ta sila ako postane dovoljno velika podiže čestice tla
-Vrijednost Π razlike pri kojoj počinje fluidizacija je kritična razlika h=hKR
-Odgovarajuća vrijednost hidrauličkog gradijenta je kritični gradijent IKRF
Fluidizacija (podizanje čestica tla) nastaje ako je:

(između presjeka 1 i 2)
Odnosno ako je dostignut krutučni gradijent na fluidizaciju:

γZ – zapreminska težina tla u zasićenom stanju

Fluidizacija tla 13 14
γV – zapreminska težina vode

•Da bismo spriječili podizanje ugroženo tlo zaštititi balastnom oblogom

Pošto je:

balastna obloga neutrališe “višak” Π razlike h - hKR

Dobijamo:

•Balastna ploča betonska ona mora biti porozna ili perforirana

(da se p vode ispod ploče – uzgon dodatno ne povećava)

dolazi do isplivavanja ploče

•Minimalna d balastne obloge (sloja) (p) da spriječi fluidizaciju

•Ispiranje sitnih čestica tla kroz otvore betonske ploče

dobiti iz uslova ravnozeže sila

spriječiti odgovarajućom filtarskom zaštitom između ploče i tla koje štitimo

A – površina poprečnog presjeka kroz koji provire voda
15 16
γp – zapreminska težina balastnog sloja u zasićenom stanju kod NB umjesto betonske balastne ploče za osiguranje nožice kameni nabačaj

4
 ANALIZA SPOLJNIH SILA 2) Filtracione hidrodinamičke sile
-imaju tendenciju ispiranja (sufozije) i podizanja (fluidizacije)
• NB trpe ista opterećenja kao i GBB prenose ih na drugačiji način -bitno utiču na stabilnost brane i temelja
1) Hidrostatički pritisak
-ne djeluje na vanjsku površinu brane kao cjeline 3) Površinska erozija usljed dejstva talasa
-djeluje na svaku česticu tijela brane pojedinačno smanjujući joj zapr. G (Arhimed) -oštećenje nasipa (brane)
-ovaj p djeluju na vododrživi zastor ako isti postoji -talasi ne smiju prelivati preko NB gradimo valobran
-kod nepredviđenog proviranja ili ako je w > optimalne w

dio površine uzvodne kosine od Zmin (min. radni nivo) do krune brane
u glinenom jezgru može nastati znatno viši porni p od predviđenog (zaštititi betonskim pločama ili krupnim kamenom)

smanjenje stabilnosti NB 4) Seizmičke inercijalne sile

-dodatna mogućnost klizanja kosina i temelja

17 18
Hidrostatički pritisak na zastor nasute brane

5) Težina brane PROVIRANJE KROZ BRANU I PROVIRNA LINIJA

-doprinosi stabilnosti stvara silu trenja i tako se odupire klizanju
-voda u tijelu brane smanjuje efektivnu G •Provirna linija ili filtraciona linija

korisno što više spustiti nivo vode u tijelu brane linija slobodne površine vode u nasipu (tijelu brane)
(što više oboriti položaj provirne linije)
•Poznavanje provirne linije omogućava da:
•Kod NB nema statičke sile od leda 1) Utvrdimo efektivnu težinu svih dijelova tijela brane
2) Odredimo optimalno mjesto za drenažu i filtre
NB dovoljno deformabilna da amortizuje opterećenje od širenja leda 3) Procjenimo položaj provirne linije filtracioni proticaj

led može jedino nepovoljno djelovati na zaštitnu oblogu kosine

19 20

5
•Položaj provirne linije rješavanjem j-na filtracije •Položaj provirne linije određuje heterogenost NB
•Slično kao što položaj Π linije ispod temelja GBB određuje heterogenost temelja

ove j-ne se u proizvoljnom slučaju ne mogu analitički odrediti

za poznate parametre tla i granične uslove

(rješenje možemo dobiti numeričkim modelom) Uticaj heterogenosti na položaj provirne linije u nasipu

•Položaj provirne linije početne faze projekta •Provirna linija pod a):

-približni postupak -slučaj homogene i izotropne brane na vododrživom temelju

(određena uproštenja primijeniti analitička rješenja problema)

•Provirna linija pod b):
-vododrživost materijala raste u smjeru toka
-provirna linija viša nego kod homogene brane najveći dio E gubi se
na nizvodnom dijelu

21 22
tu je najveća v

Kasagrandeov postupak za određivanje provirne linije

na osnovu Kozenijevog rješenja

•Princip na Kozenijevom analitičkom rješenju

Uticaj heterogenosti na položaj provirne linije u nasipu
•Provirna linija u obliku kvadratne parabole izuzev najuzvodnijeg dijela

•Provirna linja pod c): kriva prilagođena graničnom uslovu

-vododrživost opada u smjeru toka
-provirna linija niža gubici E dominantni na uzvodnom dijelu nasipa

veće su v vode

Kozenijevo analitičko rješenje

23 24

6
 Kozenijevo analitičko rješenje

Slika:
-položaj provirne linije za homogenu branu
-brana fundirana na vodonepropusnom temelju sa horizontalnim drenom
drenažni tepih na nizvodnom kraju
Slika:
-pretpostavlja se ravanski zadatak
(strujanje istovjetno u svakoj poprečnoj presječnoj ravni upravno na osu NB)
homogen materijal
-provirna linija određena preko koordinata x i h
(x – hor. L mjereno od uzvodne ivice drena u smjeru ka uzvodnoj ivici NB)
(h – visina provirne linije Π razlika tačke na provirnoj liniji i nivoa u drenu)

25 26

Slika: •Na osnovu j-ne: (1)

-Kozeni pokazao linija proviranja kvadratna parabola

(ima žižu u tački A na uzvodnoj ivici drena) -procijeniti proticaj provirne linije (filtracioni proticaj - q) po m’ nasipa
-prema Darcy j-ni:
-parabola siječe liniju slobodne površine vode u tački B
-iz j-ne parabole (1) imamo:

udaljena za 0,3m od presjeka slobodne površine sa uzvodnom kosinom NB

diferenciranjem po x dobijamo:
-zamjenom x = d i h = H za tačku presjeka parabole i nivoa u jezeru, imamo:

27 proticaj je jednak: 28

7
 •Kasagrande proširio Kozenijevo rješenje za proračun provirne linije
(Kozenijev slučaj sa horizontalnim drenom)

•Kasagrande slučajevi sa proizvoljnim položajem drena

(dren se rotira oko tačke A za ugao α)

Slika:
-provirna linija se obara pomjeranjem drenaže uzvodno

povećava se stabilnost brane protiv klizanja povećan nepotopljeni dio NB

-j-na za q istovremeno se povećava i provirni proticaj

(srazmjerno povećanju gradijenta dh/dx)

Mogući položaji drena kod Kasagrandeovog postupka

29 30

Provirna linija za
nasip bez drena

J-na parabole u
polarnim koordinatama

Slika:
-uočavamo razliku u odnosu na Kozenijevo rješenje
-tačka C gdje provirna linija izlazi na nizvodnu kosinu nasipa
•Položaj tačke C ili a=AC (rastojanje) f-ja α

spuštena u odnosu na tačku Co Kozenijeva parabola sječe nizv. kosinu

dobija se preko iskustvenog dijagrama iz slijedeće tabele:

Položaj Co određujemo:
iz presjeka j-ne Kozenijeve parabole i prave koja prolazi kroz koord. početak
(tačka A pod uglom α)
31
Ili se aproksimira formulom: 32
α – ugao u stepenima

8
 Anizotropna sredina Kx ≠ Ky

•Obično je vodopropusnost u horiz. pravcu > od vertikalnog pravca

kod nasipa tijela NB i prirodno deponovanih materijala u temelju

•Provirni proticaj isti izraz kao i kod Kozenija: ranije opisani postupak za izotropnu sredinu prilagoditi uslovima anizotropne filtracije

•Proračun provirne linije kod anizotropne vodopropusnosti

Bitno:
primjena transformacija L u horizontalnom pravcu
-navedeni postupak primjenjiv samo ako su temelji vododrživi
(time strujanje u anizotropnoj sredini preslikava strujanje u izotropnoj sredini)

inače moramo uključiti i proticaj kroz temelj

33 34

Jednačina održanja mase

za ravanski problem

Slika: -linija proviranja h(xo) se računa po ranije datom Kozenijevom rješenju:

-problem ravanski
sa tim što je:
-j-na održanja m za elementarnu V jedinične L dV=dx * dy * 1

-filtracioni proticaj (q) procjenjuje se kao i u prethodnom razmatranju:

pri ustaljenoj filtraciji prema Darcy pretpostavkama:

“u” i “v” komponente Darcy filtracione v za pravce x i y -izvod dh/dx računamo iz transformisane Kozenijeve parabole:

35 36
Π – pijezometarska visina (“potencijal” proviranja)

9
 Linearna aproksimacija
Linearna
•Nekada provirnu liniju kroz NB bez drena aproksimiramo pravom linijom aproksimacija
provirne linije
(umjesto parabole)

greška koju tada činimo obično nije značajna

•Iskustvo sa velikog broja NB pokazuje:
(u dosta slučajeva opravdano koristiti ovu pretpostavku)
a) provirna linija siječe nizvodnu kosinu (C) na rastojanju H/3 od temelja
b) provirna linija (većim dijelom L) može se aproksimirati pravom linijom
•Razmatramo filtraciju kroz homogenu izotropnu NB na vododrživoj podlozi
koja spaja tačku C na nizvodnoj kosini sa tačkom A na 0,3m od tačke
presjeka NGV i uzvodne kosine brane
treba procijeniti položaj provirne linije i filtracioni proticaj po m’ NB

•Proticaj (q) odrediti iz Darcy j-ne:

Linearna
aproksimacija
provirne linije

37 38

Linearna Linearna
aproksimacija aproksimacija
provirne linije provirne linije

Slika: •Anizotropna sredina:

Π razlika iznosi ∆H=2/3H

-Π koeficijenti filtracije Kx u horizontalnom pravcu

-visina proticajnog presjeka (h) uzima se kao srednja visina provirne linije koeficijenti filtracije Ky u vertikalnom pravcu

•Ako su u anizotropnoj sredini jednako bitne obje komponente provirne brzine (u i v)

∆L) kao središnja linija trapeza DCEF

-dužina proviranja (∆
koeficijent K glasi:

-izraz za proticaj sada postaje

39 40

10
 Proviranje kroz branu sa složenim – zoniranim presjekom
Linija proviranja
kroz branu sa
Velika razlika u vodopropusnosti zona glinenim jezgrom

•NB i nasipi viši od 15m obično se ne grade kao homogeni objekti Slika:
(jedna vrsta materijala) -filtracija kroz NB sa glinenim jezgrom
-q kroz NB diktira zona II zona sa najmanjim koef. filtracije
materijal u NB i nasipu se zonira na pogodan način

zona II veliki otpori tečenju

obično se vododrživi materijal koristi kao jezgro (zaptivna pregrada) sa raspoloživom denivelacijom može propustiti mali q
(oko jezgra nasipa se krupnozrni materijal – potpora sa većim ϕ materijala)

to i jeste uloga glinenog jezgra

krupnozrni materijal znatno stabilniji na klizanje od materijala u jezgru -taj mali q teče i kroz vodopropusne zone I i III (uzvodno i nizv. od jezgra)
(nastaju mali gubici E zbog velikog koeficijenta filtracije)
Linija proviranja
kroz branu sa
glinenim jezgrom provirna linija u zoni I horizontalna
41 42
zona III predstavlja dren kojim provirna voda otiče izvan NB

Mala razlika u vodopropusnosti zona

Linija proviranja
kroz branu sa
glinenim jezgrom
•Vodopropusnost zona u NB istog reda veličine

Slika: q i položaj provirne linije ne mogu se odrediti samo prema tečenju kroz jednu zonu
-položaj provirne linije i provirni q kroz jezgro (zona II)
moramo obračunati gubitke E duž cijele oblasti tečenja (filtracije)
procijeniti istim postupkom kao kod homogene NB
(Kasagrandeova metoda – linearna aproksimacija)

-najpouzdanija procjena numerički model

(pouzdni podaci o geometriji NB)
(pouzdani podaci o filtraciji materijala)

Filtracija kroz susjedne slojeve različite vododrživosti

43 44

11
 Filtracija kroz susjedne slojeve različite vododrživosti Filtracija kroz susjedne slojeve različite vododrživosti

Slika: Slika:
-NB sa dvije zone -ako prema linearnoj aproksimaciji pretpostavimo da je
-uzvodna zona vododrživija od nizvodne K1 < K2
-prema linearnoj aproksimaciji Darcy j-na za zonu I glasi:

-ako izjednačimo protoke (q) date na prethodnom slajdu, dobijamo:

-Darcy j-na za zonu II glasi:

45 46

PROVIRANJE U TEMELJIMA Nasute brane na vodopropusnom temelju

•NB često fundiranje na vodopropusnom tlu (aluvion – riječni nanos) •Najgrublja aproksimacija posebno procijeniti proviranje kroz NB
posebno procijeniti proviranje kroz temelj
- potrebno procijeniti q proviranja kroz temelj
- procijeniti gradijente na mjestu gdje voda napušta tlo •Bolja procjena konstrukcijom strujne mreže

•Najpouzdanija procjena numerički model

Brana Kissir u Alžiru 47 Proviranje kroz temelj homogene nasute brane 48

12
 ZAŠTITA OD UNUTARNJE EROZIJE

•Proviranje ili procurivanje kroz tijelo NB i temelj

-ne može se potpuno izbjeći ekonomskim postupcima
-može se smanjiti i kontrolisati odgovarajućim mjerama

bitno sa umanjuje opasnost od unutarnje erozije tijela NB i/ili temelja

Proviranje kroz temelj nasute brane sa glinenim jezgrom

49 50

Zaštita tijela brane

Ispiranje materijala koji se
štiti kroz zaštitni materijal
•Veliki problem pojava sufozije ili ispiranje:
•Sufozija nastaje:
a) Kada se čestice na mjestu procjeđivanja vode iz NB ne mogu svojom G
oduprijeti hidrodinamičkoj sili provirne vode
Slika:
Ugrožene čestice treba zaštititi krupnijim (težim) česticama
-potrebno između zona različite krupnoće postaviti filtarski sloj
(spriječiti ispiranje štićenog materijala)
b) Kada voda ispire sitnije čestice kroz pore između krupnijih čestica
-onemogućiti zagušenje samog filtra
(obično na granici dvije zone različite krupnoće)
(zagušeni filtar ne može propustiti predviđeni q provirne vode)

npr. između glinenog jezgra i uzvodne ili nizvodne potpore

podizanje provirne linije uz smanjenje statičke stabilnosti NB

Ispiranje materijala koji se

štiti kroz zaštitni materijal

51 52

13
 Ispiranje materijala koji se
štiti kroz zaštitni materijal Zagušenje filtra

•Da ne bi došlo do zagušenja filtra ispuniti tri uslova pri projektovanju:

1) Filtar mora biti geometrijski neprohodan
-čestice materijala koji se štiti moraju biti krupnije od pora materijala u filtru

2) Filtar mora biti filtraciono stabilan

-gradijent filtracije u najnizvodnijem sloju < od dopuštenog
(time onemogućavamo odnošenje filtra)
Zagušenje filtra

3) Filtar ne smije da se zaguši i da izgubi propusnost i kapacitet

53 54

•Homogena zemljana NB filtarska zaštita može biti na nizvodnoj kosini

mnogo češće kao dio horiz ili kosog drena u tijelu NB

Neki tipovi drenaže

•Gledište statičke stabilnosti NB
-povoljno da površina ispod provirne linije bude što manja
(što manji dio nasipa izložen pornom p – uzgonu)

uzgon “smanjuje” G Slika pod c):

-temelj vodopropustan i erodibilan

potrebno što više oboriti provirnu liniju

(odmaknuti je što dalje od nizvodne nožice) filtarska zaštita neophodna i sa donje strane drenažnog sloja

postići horiz., vertikalnim i kosim drenažama u vidu tepiha npr. •Drenaža (dren, kolektor, provodnik) tepih od tucanika ili kamene drobine
•Materijal nasipa oko drenaže od ispiranja štitimo filtrom
55 56
•Debljina drenaže dovoljna da primi q vode koja se u nju sliva iz tijela ili temelja

14
 •Umjesto tucanika ili kamene drobine za veće q perforirane cijevi
(sa filtarskom zaštitom)
Drenaža kod
vodopropusnog temelja

Aproksimacija tečenja
u drenaži Nizvodna nožica i nizvodna zaštita od fluidizacije

Slika pod a):

Slika: -drenaža u sklopu nizvodne nožice NB radi umanjenja provirnog q
-kapacitet drenaže procijeniti preko Darcy j-ne uz linearnu aproksim. Π linije (drenažu primaći nizvodnoj kosini)
Slika pod b):
-zaštitna balastna obloga se produži dokle je nizvodno tlo ugroženo
H2 – dubina DV nizvodno od drenaže L – dužina drenaže (ako se procijeni da izlazni gradijent nizvodno od NB može izazvati fluidiz.)
57 58
Td – debljina drenaže (prema duploj vrijednosti filtracionog q (zbog sigurnosti)

•NB sa glinenim jezgrom Zaštita temelja

-filtarska zaštita između jezgra i krupnijeg materijala u kosinama
• Spriječavanje fluidizacije nizvodno od NB pomoću balastne zaštite

•Ubrzanje konsolidacije glinenog jezgra

-postaviti horiz. drenove u više nivoa unutar kosine nasipa često sigurnije i jeftinije smanjiti nizvodni gradijent (h / L) u temelju

(na visinskom razmaku 3 do 5m) (odnosno provirnu v) što postižemo:

•Primjena geotekstila umjesto klasične drenaže i filtarske zaštite 1) Pregrađivanjem filtracionog puta vododrživim zastorom

-geotekstili kod NB kod privremenih dijelova konstrukcije (mala vodopropusnost ; gubi se velika E)

-geotekstili kod NB u stalnim konstrukcijama samo sa oblag. drenaž. cijevi 2) Produženjem filtracionog puta (L)

-primjena za razdvajanje filtarskih slojeva

-kao osnovni materijal pri izradi filtara obzirom na malu debljinu

59 60

15
• Neophodno često da se gubici vode koja provire kroz temelj što više smanje b) Sloj (nanosa-aluv.) suviše debeo ne isplati se uklanjanje po cijeloj B temelja
• Neke od mjera za zaštitu temelja u riječnom aluvionu: -na jednom dijelu temelja nanos zamijeniti širokom vododrživom pregradom
(zaštita od unutarnje erozije i smanjenje provirnog q) (materijal pregrade kao materijal vododržive zone NB)
-pregrada sa gornje strane vezana za vododrživu zonu NB - glineno jezgro
a) Uklanjanje erodibilnog tla iz temelja najefikasnija zaštita -pregrada sa donje strane vezana za injekcionu zavjesu u stijeni
-NB ili njen dio fundirati na stijeni
-stijena se impregnira injekcionom zavjesom slika dole time se vododrživost temelja bitno povećava
(moguće kada se sloj riječnog nanosa relativno tanak do 5m) (provirni q se može smanjiti 100 – 1000 puta u odnosu na q bez pregrade)

smanjuje se i gradijet ispiranja i fluidizacija nizvodno od NB

Pregrađivanje aluviona širokom

vododrživom pregradom

Uklanjanje aluviona (nanosa) iz temelja

61 62

c) Veće debljine nanosa (aluviona)

-vododrživa pregrada se sužava
(uski vododrživi zastori – pregrade)
Pregrađivanje aluviona širokom
vododrživom pregradom -efikasnost ovakve zaštite f-ja vrste i dubine zastora

Slika:
-široka pregrada primjena za sloj nanosa do 10 – 20m
-za veće dubine nanosa velike teškoće oko dreniranja tem. jame

Zaštita vertikalnim zastorom (dijafragmom)

63 64

16
•Najpotpunija zaštita zaptivanje po cijeloj d aluviona (do vododržive stijene) •Pregrada i kao niz međusobno povezanih šipova (dijafragma od šipova)
-skupo rješenje

izrada pregrade (dijafragme) po cijeloj d aluviona -moguće postaviti zastor dubine i preko 50m

ili injektiranjem po cijeloj d aluviona -sredine nepogodne za klasičnu dijafragmu (aluvion sa krupnim samcima)
-šipovi D=0,5 – 1,0m bušenjem

tehnologija izvođenja dijafragme poznata iz “POTPORNIH KONSTRUKCIJA“ -upumpavanje beton. mješav. sa istovremenim podizanjem bušaće opreme
-pregrada jednoredna ili u dva ili tri reda šipovi se međusobno dodiruju

65 66

Injektiranje aluviona •Vertikalni zastor pobijanjem talpi kroz aluvion

-za nekoherentne materijale krupniji G i S -provirni q smanjuje se samo 2 – 10 puta (u odnosu bez zaštite)
-nekoliko redova bušotina na L 2 - 3m (dosta mali učinak nego dijafragma ili injekciona zavjesa)
-talpe dosta skupe
•Veoma bitno dobra veza između dijafragme i jezgra brane
(da u zoni kontakta nema koncentracije napona)

opasne pukotine procurivanje vode

nekada dijafragmu postaviti na uzvodnom dijelu

(veza sa jezgrom horizontalnim slojem gline)

67 68

17
 d) Gradnja nepotpunog rova
-zastor do određene dubine aluviona
Nepotpuni rov
-zastor od šipova (mješanje tla sa utisnutim malterom)
-mlazno injektiranje (rotirajućim mlazom utiskivanje u tlo vezivne mase)
•Kod NB ne postavljamo problem uzgona u temeljima kao kod GBB

za navedene slučajeve nema homogene pregrade

produženje filtracionog puta nizvodni zastor slika gore

za sve slučajeve izlazni gradijent i provirni q manje se umanjuju

•Rijetko se postavlja više od dva zastora nema većeg uticaja na produžetak puta

potrebna i dodatna zaštita nizvodno od brane

(primijeniti balastni materijal)

Postavljanje više zastora

69 70

OSNOVNA PRAVILA ZA PROJEKTOVANJE NASUTIH BRANA

1) Ne smijemo dopustiti prelivanje preko NB
2) Ne smijemo dopustiti nekontrolisano proviranje vode kroz NB
3) Provirna linija se mora uvijek presjeći filtarskim drenom (horiz., kosi, na nizv. kos.)
4) Brzina vode (gradijent p) koja izlati iz tijela NB i temelja ne smije izazvati
pokretanje čestica tijela NB i/ili tla u temelju
5) Nagibi uzvodne i nizvodne kosine moraju biti stabilni, sa dop. koeficijentima
sigurnosti za sve slučajeve opterećenja (uključivši i seizmiku)
6) Uzvodna kosina NB mora se zaštititi od dejstva talasa
7) Nizvodna kosina se mora zaštititi od spiranja nastalog usljed kiša

Laboratorijski model nasute brane od pijeska i šljunka

71 -prelivanje i rušenje brane- 72

18
 TIPOVI NASUTIH BRANA Zemljane brane

1) Zemljane brane •Materijal manja krupnoća (C, S, sitni G)

2) Brane od kamenog nabačaja •Visoke brane od potpuno homogenog materijala rijetkost

homogena brana približno homogen sastav

•Homogena brana zaštita od sufozije (ispiranja) nizvodnom drenažom

vertikalni ili kosi dren povezati sa horiz. drenažnim tepihom sa nizv. nožicom
(osiguravamo efikasno spuštanje provirne linije kod anizotropnih materijala)

Homogena
brana

73 74

•Homogene brane materijal znatne vododrživosti •Zonirane brane materijal različitih osobina
(radi smanjenja gubitka vode)
vododrživi sitnozrni materijal na uzvodnom dijelu presjeka
ovakav materijal ima manju čvrstoću potreban blag nagib kosina (prema nizvodnom kraju stavljamo zone manje vododrživosti)
potrebna velika V nasipa
postižemo efikasno obaranje provirne linije
homogene brane obično male visine do 15 ili 20m (veći dio nasipa oslobođen pornog p)

•Krupnozrni materijali (S i G) imaju veliki ϕ strmije kosine uzvodni dio nasipa male čvrstoće (u ovom slučaju)
manja V nasipa (treba blaža uzvodna kosina)

•Krupnozrni materijali velike pore nedopustivo vodopropusni •Treba pronaći optimalni raspored lokalno dostupnih materijala

potrebno zoniranje presjeka brane zadatak riješiti posebno za svaku branu posebno

75 76

19
 •Brane sa vododrživim glinenim jezgrom zonirane zemljane brane

kosine od stabilnog krupnozrnog materijala

(štiti vododrživi materijal male čvrstoće u jezgru brane)

jezgro velika vododrživost i velika plastičnost

Zonirana brana – vododrživost opada nizvodno
(manji rizik od nastanka pukotina pri deformacijama brane)

Brana sa vododrživim jezgrom

77 78

Brana sa glinenim jezgrom fundirana na aluvionu

Slika:
-na kontaktu jezgra i kosine postaviti filtarsku zaštitu
-nizvodni filtar treba radi zaštite u normalnom pogonu
-uzvodni filtar štiti jezgro od ispiranja pri povratnom tečenju
Brana sa glinenim jezgrom fundirana na aluvionu (iz jezgra ka uzvodnoj kosini – potpori) pri naglom pražnjenju akumul.

smatra se da pri povratnom strujanju neće doći do sufozije u temelju

(ne mogu se javiti veliki gradijenti između vode u jezgru i aluvionu)

79 80
tu praktično ne treba filtar neki projektanti ga stavljaju

20
 Brana sa glinenim jezgrom fundirana na aluvionu Položaj jezgra kod zemljanih brana

Slika:
-taj filtar označen tačkastom linijom između jezgra i aluviona
-između jezgra i materijala u kosini (potpori) staviti 1 do 2 filtarska sloja
(debljina slojeva 2 do 3m)

-debljina jezgra u odnosu na kosine f-ja osobina materijala

f-ja raspoloživosti materijala

-jezgro po položaju koso-uzvodno ili vertikalno-centralno 81 82

•Prednost kosog uzvodnog jezgra u odnosu na centralno vertikalno jezgro •Brane sa membranom – dijafragmom

-efikasnije obaranje provirne linije -primjena u savremenoj svjetskoj praksi

-veći dio nizvodnog dijela brane oslobođen pornog p (uzgona) -dijafragme uglavnom od geomembrana

(time postižemo strmiji nagib nizvodne kosine – manje materijala) -u svijetu do sada urađeno nekoliko stotina ovakvih brana

-koso jezgro moguće prvo ugraditi nizvodnu kosinu (potporu) -geomembrane ugraditi na uzvodnom licu brane

poslije toga ugraditi jezgro (između odgovarajućih zaštitnih slojeva od maltera, betona ili asfalta)
-rjeđe rješenje membrana unutar nasipa

bitno zbog klimatskih uslova (nedostupna za pregled i popravak)

(sezona ugradnje C kratka)

prednost bolje zaštićena od uticaja izvana

•Prednost brane sa vertikalnim jezgrom u odnosu na koso uzvodno jezgro -geomembrane relativno jeftine prednost

-veći p na kontaktnoj površini između jezgra i stijene u temelju -geomembrane mala d nedostatak

(zbog veće d nasipa iznad kontakta) (povećan rizik od oštećenja vododržive pregrade)
-brane sa geomembranom nisu prošle “test vremena”

manja opasnost od procurivanja na ovom potencijalno osjetljivom mjestu (primjena samo u nedostatku boljeg rješenja)
83 84

21
 Brane od kamenog nabačaja •Brane od kamenog nabačaja:
-područja sa dostupnim i jeftinim kamenom za nasip
•Nasipanje i zbijanje lomljenog kamena
-prednost u vlažnim i hladnim klimama
•Velika vodopropusnost kamenog nabačaja potreban vododrživi zastor
(nasipanje zemljom ograničeno građevinskom sezonom)
•Vododrživi zastor:
-otpornije na eroziju od zemljanih
1) Glineno jezgro prethodno već opisano
-imaju veliki ϕ strmiji nagibi kosina
2) Kruti zastor AB ekran ili asfalt betonski ekran
-zahtjevnije od zemljanih u pogledu fundiranja
(treba veća nosivost temeljnog tla imaju manju površinu temelja)
•Kod oba navedena slučaja drenaža u tijelu brane nepotrebna
(materijal brane porozan)

neophodna filtarska zaštita između glinenog jezgra i kamenog nabačaja

(sa uzvodne i sa nizvodne strane)

85 86

•Kruti zastori
-kosi uzvodni i centralni vertikalni kao i glineno jezgro
-zastor ukopavamo do stjenovitog materijala u temelju

tu se vezuje injekcionom zavjesom

-filtarska zaštita u tijelu brane nije potrebna Brane sa armirano betonskim ekranom

-uzvodni ekran na uzvodnom licu brane

•Stabilnost uzvodni ekran povoljniji od vertikalnog
materijal AB ili asfalt beton
(cijela brana je u suhom stanju)
AB ekran nekada oblažemo asfaltnim slojevima
(klizanju se suprotstavlja i sila V hidrostatičkog p)
AB ekran nekada oblažemo epoksi premazima

mogući strmiji nagibi kosina nego kod vertikalnog ekrana

protiv procuriv. geomembrana ispod ekrana
•Uzvodni ekran pristupačan za održavanje
•Uzvodni ekran osigurava zaštitu od talasa
Brane sa
armirano (jednostavnije nadvišenje brane ako treba u eksploataciji)
betonskim 87 88
ekranom

22
 KONSTRUKTIVNA PRAVILA I ORIJENTACIONE DIMENZIJE

ZEMLJANE BRANE

•Gradnja zemljanih brana

1) Mehaničkim nasipanjem i nabijanjem
Brane sa armirano betonskim ekranom 2) Hidrauličkim nasipanjem

•Mana uzvodnog ekrana velika osjetljivost na slijeganje temelja

velika osjetlji. na slijeganje nabačaja ispod ekrana

moguća deformacija ekrana i pucanje

•Prednost vertikalnog ekrana

-sa uzvodne strane možemo postaviti vododrživi glineni sloj
(umanjuje opasnost od proviranja u slučaju pojave pukotina u betonu)
89 90

Mehaničko nasipanje i nabijanje •Razastiranje istovarenog materijala u slojevima projektovane debljine

•Materijal za nasipanje sa pozajmišta

buldozerima

nasipanje i zbijanje materijala pri ugradnji

•Zbijanje C teški valjci i ježevi u slojevima d = 20 – 30 cm
zbijanjem povećanje vododrživosti materijala
•Zbijanje najefikasnije pri optimalnoj w ili w nešto manja od prirodne
(smanjuje se V pora raste čvrstoća na smicanje)
previše w u materijalu ne može se zbiti do potrebne mjere
(lijepi se na oruđa za ugradnju)
•Pozajmište materijala za nasip što bliže gradilištu
C se ne smije ugrađivati po kiši
dovoljna količina materijala
ne smijemo nasipati materijal u vrijeme mraza

•Transport materijala sa pozajmišta teška teretna vozila

veoma bitni meteo uslovi za procjenu trajanja radova
transportne trake

91 92

23
•Ugradnja S i G u NB zahtijeva zbijanje •Dijafragme i priboji uraditi prije početka nasipanja tijela brane
pogoduje veća w pri zbijanju •Injektiranje stijenske mase može i nakon nasipanja
što krupniji materijal za zbijanje dodati više vode (kroz injekcionu galeriju ili kroz glineno jezgro)

krupan S i G polivati prije zbijanja injekciona zavjesa kao nastavak vododržive pregrade u tijelu NB
(nastavak glinenog jezgra ili betonskog ekrana)
•Filtarski materijal nabijanje u slojevima ~ 30cm debljine
•Dobra veza između susjednih slojeva nasipa pogotovu temelja i prvog sloja
•Prije početka nasipanja temelj očistiti od korijenja, panjeva i sl.
onemogućiti klizanje po ravni spoja
naknadno trulenje neravnomjerno slijeganje NB
(u nasipu ili NB dopušteno max. 5 -6% organskog mater.) ohrapaviti donji sloj neposredno prije ugradnje novog sloja

93 94

•Nasipanje tijela brane povremeno se prekida kiša, mraz i sl. •Visinski položaj krune NB određivanje slično kao kod GBB
•Kod NB moramo računati sa 1 – 3% slijeganja i pored svih poduzetih mjera
zbijanje C završiti glatkim valjcima
(dobiti glatku, ocjednu površinu sa koje kiša otiče pri nego što “uđe” u nasip) NB izvoditi sa odgovarajućim nadvišenjem

slojeve koje nasipamo raditi u poprečnom nagibu 1:20 do 1:50 •Neuzimanje u obzir slijeganja NB može biti katastrofalno
(od jezgra prema kosinama)
preliv (betonski EO) fundiran na stijeni veoma malo se sliježe
nasip brane veće slijeganje snižen u odnosu na preliv

na prelivu moguć NV > krune NB prelivanje tijela NB

(katastrofalne posljedice rušenje)

Nagib materijala pri prekidu nasipanja

Nejednako slijeganje
preliva i nasipa brane
95 96

24
•Uzvodna kosina zaštićena od udara talasa •Nizvodna kosina zaštititi od erozionog dejstva kiše

(sloj kamenog nabačaja)

postaviti kameni nabačaj ili kamene naslage

računska visina talasa hT=1,0m postaviti zatravnjivanje kosine gustim travama

(treba zaštita od kamena krupnoće d=0,3m

u sloju debljine t=1,0m) •Brane visine preko 15 – 20m
-često bez proširenja (berme na svakih 10m visine)

zaštita od talasa -obloga od AB ploča

(monolitne ili montažne) cilj smanjenje erozione E kiše koja otiče kosinom

-obloga od ručno slaganog kamena

-širina berme 2 – 3m

zaštita od talasa od krune NB do min. radnog NV u akum. -berme sa poprečnim padom prema kosini
-berme sa podužnim ocjednim kanalima

između nasipa i zaštitnog sloja

(postaviti filtarski sloj)
97 98

• Radovi na nasipanju i zbijanju 3) Cijevi ne postavljati kroz nasip brane

-obratiti pažnju na mjesta spoja nasutog materijala sa dijelovima bet. konst.
-obratiti pažnju na mjesta spoja nasutog mater. sa bokovima i dnom doline postaviti cijevi kroz bok doline u stijenskom materijalu

1) Betonska konstrukcija ili dio boka doline ne smiju biti iznad zbijenog materijala ako cijevi moraju proći kroz tijelo NB cijevi u rovu u temelju
2) Ispod jezgra i filtera kod fundiranja na ispucaloj stijeni (ako temelj ima dobru čvrstoću)

postaviti sloj “mršavog” betona betonska ploča d = 20 – 30cm

smanjena mogućnost ispiranja čestica kroz pukotine u stijeni

treba prvi sloj jezgra biti od C visoke plastičnosti

(pri slijeganju što bolji kontakt između jezgra i temelja)

99 100

25
Hidrauličko nasipanje Orijentacione dimenzije nasutih zemljanih brana

•Rijetko primjenjivan postupak izrade NB •Početne faze projektovanja

-iskustvena procjena B krune; B jezgra; nagibi kosina
•Isplativ samo kod velikih količina nasipanja
•Širina nasipa u kruni (bK) proračun prema Nonveilleru (1983):
•Bivša YU pri izradi jednog broja NB u hidrosistemu Dunav-Tisa-Dunav
A=1,1 – 1,65 s tim da je bK > 4m

•Metodologija izrade
-zemljani materijal se suspenduje u vodi
-specijalnim pumpama se transportuje i deponuje
(odlaže na mjestu nasipanja)

Orijentacione dimenzije zemljanih brana

101 102

Orijentacione dimenzije Orijentacione dimenzije

zemljanih brana zemljanih brana

•B glinenog jezgra u kruni (bJ) obično nije manja od 3m

•Nagibi kosina f-ja materijala nasipa i uslova fundiranja
postoje NB i sa bJ=1,0m

zdravo stijenovito tlo na kome gradimo NB:

•B glinenog jezgra u osnovi (BJ) pretpostaviti BJ = ¼ do ½ h BR
nagibi 1:2,5 do 1:3,5 (za glinoviti i prašinasti materijal)
postoje NB i sa tanjim jezgrom

nagibi 1:2 do 1:3 (za S i G)

BJ < 1/10 hBR
(izuzetno i vrlo rijetko)

103 104

26