•l

Stanislava Koprivica-Oštric
u Bačvaru
Stanislava Koprivica-Oštrić

1978
Bjelovar
Zgrada strojarnice i mlina u dvorištu kuće Samuela Pollaka u Velikom Trojstvu
Uvodna riječ
Od dolaska u mlin Samuela Pollaka u
Velikom Trojstvu i zaposlenja u njemu
metalskg radnika Josipa Broza dijeli nas
57 godina. Tamo je, podno šumovite i
pitome Bilo-gore, u selo od davnina po-
znato po nepomirljivoj seljačkoj duši,
doveo životni put Broza, povratnika iz
Rusije, sudionika prve uspjele socijalis-
tičke revolucije.
Tko je od tih buntovnih Bilo-goraca mo-
gao znati, pa i slutiti da će njihov maj-
stor Joža, taj lučonoša Velikog Oktobra,
jednog dana i među njima razbuktati pla-
men revolucije, pozvati njih, prezrene i
obespravljene, u borbu za slobodu, ljud-
sko dostojanstvo, za život dostojan čo-
vjeka? A činilo im se da dobro poznaju
svoga majstora. Pričalo se i u Trojstvu
i po Bilo-gori da nadaleko nema takvog
stručnjaka što svakoj mašini zna lijeka,
poznaje joj dušu. Ali, znao je Broz, pri-
sjećao se kasnije bjelovarski komunist
Đuro Šegović, i onaj tanani »mehanizam«
duše čovjekove. Nitko kao on nije mo-
gao osjetiti čovjeku nanesenu nepravdu,
osjetiti je kao vlastitu, l ne samo osjetiti,
nego tu nepravdu okrenuti u prednost,
stvoriti od nje snagu, učiniti je revolu-
cionarnom lavinom.
Ostavio je Broz u tome kraju svoj pečat,
ali i Trojstvo i Bjelovar u njemu i u
njegovu djelovanju. Ovdje, iako na peri-
feriji revolucionarnih događaja i u sjeni
velikih proleterskih središta, kalio se i
sazrijevao budući generalni sekretar Ko-
munističke partije Jugoslavije, prvi borac
i komandant nepobjedive, partizanske
vojske. Četiri godine ilegalnog rada u
bjelovarskoj partijskoj organizaciji uvje-
rile su Broza da Komunistička partija,
ako kani biti istinskom avangardom rad-
ničke klase, mora djelovati u samoj toj
klasi, osjećati njeno bvio, voditi je nje-
zinim historijskim ciljevima. Te ideje
potvrđivale su se i 1928. na Osmoj kon-
ferenciji zagrebačkih komunista, i tride-
set sedme, i burne i slavne četrdeset
prve, pa one, za svjetski komunistički
pokret prijelomne četrdeset osme, i vrlo
značajne, pedesete godine kada se Ju-
goslavija opredjeljuje za samoupravni
put i ove 1978. u kojoj nesvrstana, so-
cijalistička samoupravna Jugoslavija i
Savez komunista dokazuju svoju snagu
i opredjeljenje za građenje društva u
kojem je čovjek najveća vrijednost, tvo-
rac vlastite sreće.
Ponosni što je u našoj sredini, makar i
kratko, živio i radio Josip Broz Tito, hu-
manist i čovjek, prvi borac Revolucije,
izdajemo ovu monografiju kako bi sa-
dašnje i buduće generacije spoznale is-
tinu o svome kraju.
Svjesni smo da je i ova monografija, u
koju je uložen veliki trud, tek skroman
znak zahvalnosti i priznanja toj izuzetnoj
ličnosti koja je cijeli svoj život podarila
^revoluciji, borbi za interese radničke
klase, za bolje sutra.
U Bjelovaru 20. VII 1978.
Gojko Cvjetičanin
Mogu samo kazati to da nisam nikad bio ničiji čovjek, nego samo Partije, i takav ću ostati.

Josip Broz Tito (»VValter«) u pismu Georgiju Dimitrovu, 1. IV 1938.

Pogled na Veliko Trojstvo sa starinskom baroknom crkvom

Trojstvo kod Bjelovara.

Predgovor

Rad na monografiji »Tito u Bjelovaru«

započet je u proljeće 1977 — u godini
partijskih i životnih jubileja Josipa Broza
Tita — s ciljem da se prikaže život i
revolucionarna djelatnost Josipa Broza
u bjelovarskom kraju.
Da bi se djelatnost Josipa Broza što
svestranije osvijetlila, i da bi se objas-
nila sredina u koju je došao, prikazane
su nizom podataka opće političke, so-
cijalne i ekonomske prilike u Bjelovaru
i njegovoj široj okolici. Kratka povijest
radničkog pokreta dana je kao uvod,
dok je povijest partijske organizacije u
koju je došao Josip Broz prikazana op-
širno, na temelju dosad pronađene i do-
stupne građe, s ciljem da to bude i
prilog znanstvenom istraživanju regio-
nalne povijesti radničkog pokreta.
Partijska aktivnost Josipa Broza izložena
je u prikazu djelatnosti cjelokupne orga-
nizacije, legalne komponente opsežnije
a ilegalne komponente u granicama mo-
gućnosti koje pruža dosad pronađena
građa.
U izradi monografije upotrijebljeni su
raspoloživa literatura i izvori, ali i nova
građa koja pomaže da rekonstrukcija
toga razdoblja života i partijskog rada
Josipa Broza bude obogaćena nizom no-
vih detalja.
Zahvaljujem svim drugaricama i drugo-
vima u Bjelovaru, Zagrebu i Beogradu
koji su mi na bilo koji način pomogli u
radu na ovoj knjizi.
Ako ovaj rad pridonese izradi opsežne
znanstvene monografije o životnom putu
i revolucionarnoj djelatnosti Josipa Bro-
za Tita, ispunio je svoj zadatak. Napisan
u godini velikih jubileja Saveza komuni-
sta i Josipa Broza Tita lično — neka
im bude skroman doprinos. Stanislava Koprivica-Oštrić
KOLODVOR U BJELOVARU.

Bjelovarski kolodvor snimljen pred prvi svjetski rat


Uvod
rat
Bjelovarska ulica Ljudevita Gaja
pred prvi svjetski rat
' Bjelovar, Enciklopedija Jugoslavije,
1, 617; Vojna krajina, EJ, 8, 522-528;
Bjelovar, Enciklopedija likovnih
umjetnosti, 1, 401.
11
Grad Bjelovar, uz koji je vezano jedno
razdoblje života i partijske djelatnosti
Josipa Broza Tita, bio je na početku XV
vijeka sajmovno mjesto u staroj Roviš-
ćanskoj župi. Od sredine XVII vijeka bio
je krajiško utvrđenje, da bi u XVIII vijeku
postao jako vojničko uporište, sjedište
komande dviju krajiških regimenti Va-
raždinskog generalata. Grad je imao sta-
tuš »vojnog komuniteta«, što znači da
se razvijao i kao jedno od središta trgo-
vačke i obrtničke djelatnosti u Vojnoj
krajini.1
Nakon ukidanja Križevačko-đurđevačke
krajine, njenog sjedinjenja s civilnom
Hrvatskom (1871) i potpunog razvojače-
nja Krajine (1873), Bjelovar je dobio sta-
tus slobodnoga kraljevskog grada 1873.
godine i kao sjedište Bjelovarske župa-
nije razvija se u administrativni centar.
Vojno središte grad ostaje i dalje, nakon
razvojačenja, što čini također jedno od
njegovih obilježja. Po tradiciji iz sred-
njeg vijeka Bjelovar je i dalje mjesto
velikih sajmova — tjednih, mjesečnih,
godišnjih. Razvijajući se privredno, Bje-
lovar prerasta iz trgovačkog i obrtničkog
i u industrijsko središte svoga kraja.
Bjelovar je bio i željezničko čvorište,
jer je u toku razvoja postao raskršće
triju lokalnih željezničkih pruga, lako po
broju stanovnika ostaje jedan od ma-
njih gradova Hrvatske i Slavonije, Bje-
lovar ima razmjerno velik porast stanov-
ništva — od 1869. kada ima 2418 sta-
novnika do 1910. kada ih je već 6312.
Privreda Bjelovara razvijat će se snaž-
nije u razdoblju poslije prvoga svjetskog
rata i stvaranja jugoslavenske države.
 Radnički pokret počeo se u Bjelovaru
organizirano razvijati prilično rano. U
listu Radnički prijatelj surađuju 1874. i
dopisnici iz Bjelovara što znači da tamo
ima pojedinaca socijalista. Još 1887. go-
dine bilo je pokušaja da se u Bjelovaru
osnuje potporno-obrazovno radničko dru-
štvo po uzoru na zagrebačko Obrtničko-
-radničko društvo. Nisu uspjeli ni pokušaji
da se 1894. osnuje u Bjelovaru obrtničko-
-radničko društvo, ni pokušaji osnivanja
obrtničko-radničkog pjevačkog društva
»Jedinstvo« 1895, te obrtničko-radničkog
obrazovnog društva 1896. godine — jer
su vlasti odbijale da im potvrde pravila.
Na osnivačkoj skupštini Socijaldemo-
kratske stranke Hrvatske i Slavonije iza-
slanik Bjelovara spominje se među oni-
ma koji zbog kratkoće vremena nisu
2
mogli doći. Taj podatak ukazuje na mo-
gućnost da je u jesen 1894. u Bjelovaru
već postojala organizirana socijalistička
grupa. Bjelovar se spominje i na četvr-
tom stranačkom zboru Socijalno-demo-
kratske stranke Hrvatske i Slavonije 1906. Venceslav (Vaclav) Vafenta,
godine.3 Tada su bjelovarski zidari, te- predratni socijalist, sudionik
oktobarske revolucije, jedan od
sari i nadničari uplaćivali »stranački po- rukovodilaca KPJ u bjelovarskom
rez« (članarinu), što znači da su osim kraju, umro od tuberkuloze
svojoj strukovno-sindikalnoj organiza- 1925. godine
2
Radnički prijatelj, Zagreb 4. X 1874.
ciji pripadali i političkoj, stranačkoj or- i 11. X 1874. Prvi sastanak socijal-
ganizaciji. Organizacija u Bjelovaru bila -demokrata iz Hrvatske i Slavonije
je očito među boljima jer se spominje (Zagreb, 8. i 9. rujna 1894. godine),
Istorijski arhiv Komunističke partije
među onim organizacijama koje su u-vrlo Jugoslavije, tom IV, Socijalisički
kratkom roku održale pučke skupštine pokret u Hrvatskoj i Slavoniji,
o vladinom programu, što je na kongresu Dalmaciji i Istri 1892-1919, Beograd
1950, 13; Socijalistički radnički
označeno kao »dokaz razmjerno visoke
pokret od god. 1890. do 1902, u:
agitacione sposobnosti hrvatskog prole- Komunistički pokret i socijalistička
tarijata«. revolucija u Hrvatskoj, Zagreb Prostorije knjižare Weiss,
1969, 28 kasnije Lipšić, jedne od najbolje
Bjelovarski proletarijat bio je i sindikalno uređenih knjižara u Bjelovaru
organiziran u nekoliko strukovnih sa- 3
Istorijski arhiv KPJ, tom IV, n. dj.,
veza. Među jačima bila je podružnica 90 i 94.
12
Ulica Petra
Preradovića u
Bjelovaru prije
prvoga svjetskog
rata

Zgrada Hrvatskog
sokola u Bjelovaru,
snimljena prije
prvoga svjetskog
rata
 - . rom;> Korać, Povjest radničkog
aokreta u Hrvatskoj i Slavoniji od
.<-, - početaka do ukidanja ovih
;o>c-a;:na 1922. godine, knjiga druga,
=
acrički sindikati, Zagreb 1930,
X. 249 i 251.
Saveza drvodjeljskih radnika čiji su de-
legati dolazili 1911. i 1914. na glavne go-
dišnje skupštine Saveza. Drvodjelje! su
u Bjelovaru vodili i nekoliko tarifnih po-
kreta i dva štrajka.4 l Savez građevnih
radnika imao je u Bjelovaru svoju po-
družnicu iz čijih je redova Vinko Malek
jamskih krojačkih radnika 1910. godine
trajao šest tjedana,7 Nadničari su se u
Bjelovaru, kao i drugdje, organizirali u
strukovnu organizaciju nekvalificiranih i
tvorničkih radnika.8 Strukovno su bili or-
ganizirani i bjelovarski trgovački namje-
9
štenici i tipografski radnici. Zanimljivo

I i ' , --;*r*.t' m* "^"

,«**?"• • .£-\
';,lh,

bjelovarske »Radionice za
građevine, umjetnost,
i mosne vage« 1911. bio izabran u središnji upravni
odbor Saveza, l bjelovarski građevni rad-
nici vodili su nekoliko tarifnih pokreta i
obrambeni štrajk na gradnji gradske pli-
• :•=: - d j . , 270, 271, 279, 283, 5
nare 1908. Savez radnika životnih na-
mirnica imao je u Bjelovaru podružnicu
6
pekarskih radnika. Krojački radnici u
324,. Bjelovaru bili su organizirani u Savezu
radništva odjevne industrije i obrta
Hrvatske i Slavonije. Zabilježena su tri
14 511. 531. štrajka tih radnika od kojih je štrajk sa-
le spomenuti da je prema socijalistič-
kom glasilu Slobodnoj riječi na proslavi
1. maja 1914. godine skupštini na kojoj
je bilo »40—50 organizovanih drugova«
predsjedao Venceslav Valenta, tada već
organizirani socijaldemokrat a kasnije
poznati komunist. Sav taj pobrojeni rad
i organiziranost predstavljali su dobru
baštinu za naredne generacije koje će
politički i strukovno dalje razvijati rad-
nički pokret u Bjelovaru.
Razvoj Bjelovara u razdoblju od 1917. do 1925. i radnički

Da bismo bolje shvatili kasnije događaje,

potrebno je da upoznamo osnovne prav-
ce političkog života, ponašanje seljaštva
koje u ovim krajevima karakteriziraju
buntovništvo i otpor vlastima; razvoj priv-

Zapadna strana tadašnjeg Trga

kralja Petra u Bjelovaru

HIP
pokret od 1917. do 1921. godine
rede u Bjelovarsko-križevačkoj županiji
u spomenutom razdoblju i razvoj rad-
ničkog pokreta u samom Bjelovaru ali
i u drugim mjestima toga kraja da bismo
vidjeli kakvo je nasljeđe imala partijska
organizacija u koju je došao Josip Broz.
Društveno-političke prilike i razvoj poli-
Društveno- tičkih odnosa u bjelovarskom kraju ka-
rakteriziralo je, u razdoblju o kojem se
-političke govori, nekoliko značajnih pojava koje
su im i dale svoj pečat. To su, u prvom
prilike redu, dosta česti, moglo bi se reći i
latentni, seljački nemiri koji izbijaju u
nizu žarišta sve do kasne jeseni 1920.
godine. U početku su oni bili svojevrstan
i specifičan izraz političkih previranja
koja su zahvaćala čitavu Hrvatsku, pod
utjecajem obiju ruskih revolucija i Wil-
sonove mirovne politike, s programom
rušenja Dvojne Monarhije i stvaranja za-
jedničke države jugoslavenskih naroda.
U seoskim sredinama izražavale su se
te težnje kao zahtjev za republiku i za
podjelu veleposjedničke zemlje. U prvom
razdoblju tih previranja seljaci su napa-
dali veleposjednike, uzimali inventar, na-
stojali doći do zemlje. Veoma snažno su,
kao primjer, djelovale proleterske revo-
lucije i prve sovjetske republike, So-
vjetska Rusija i Mađarska Sovjetska Re-
publika o kojima su seljaci saznavali
putem usmene agitacije, putem letaka —
osobito iz Mađarske — a i iz štampe.
Građanski su se slojevi pozivali na fe-
bruarsku revoluciju u Rusiji stoga što
je još ona proklamirala pravo svakog na-
roda na samoodređenje, potkrepljujući
time, VVilsonov mirovni program na koji
su se također pozivali. Možemo reći da
je u razdoblju od 1917. do 1920. osnovno
obilježje prilika na selu — uz spontanu
revolucionarnost poticanu već spomenu-
tim faktorima i dezerterstvo u drugoj po-
lovici rata — formiranje takozvanog »ze-
lenog kadra«, l poslije stvaranja jugosla-
venske države dolazi do svojevrsnog »ka-
deraštva« — odbijanjem brojnih vojnih
bjegunaca da služe u vojsci, osobito da
se odazivaju na vojne vježbe. U Bjelo-
varu, kao i u gradovima Bjelovarsko-
-križevačke županije, politička su opre-
djeljenja poslije 1918. podijeljena između
hrvatskih građanskih stranaka i Demo-
kratske stranke koja je u samom Bjelo-
varu bila prilično jaka. Najsnažnija je
politička grupacija, bez sumnje, na selu
a i u gradovima, bila Radićeva Hrvatska
pučka seljačka stranka (HPSS), odnosno
Hrvatska republikanska seljačka stranka
(HRSS).
Jedan događaj u nemirnoj, posljednjoj
ratnoj godini, 1918, čini se da treba po- BJELOVAR TRO K K A i . j A
sebno istaći, s obzirom na kasnija zbi-
vanja u bjelovarskom kraju. Predstojnik
kotarske oblasti iz Đurđevca obavijestio
je 8. lipnja 1918. velikog župana Bjelo-
varsko-križevačke županije da u narodu
vlada veliko uzbuđenje zbog rekvizicija 'r;'

stoke: »Rekvizicije blaga drže ovopo-

dručno pučanstvo u prilično napetom
stanju, akoprem su dosadanje dvije
rekvizicije prošle u najboljem redu, to
ova treća rekvizicija, koja se sada obav-
lja [...] jeste pučanstvo prilično ozlo-
voljila i donekle uzrujala, pa su povo-
dom toga razne glasine nastale, preko
kojih se ipak jednostavno preći ne mo-
10
že.«
»Glasine« za koje je predstojnik kotar-
ske oblasti smatrao da se ne mogu zao-
bići javljale su da se seljaci u Virju
pripremaju »izvesti neku revoluciju«, kad
bude predaja stoke. Opasnom pojavom
smatra spomenuti izvještaj bjegunce ko-
jih je mnogo u đurđevačkom i bjelovar-
skom kotaru i među kojima osobito opas-
nima smatra one koji su se vratili iz rus- 10
kog zarobljeništva. U listopadu 1918. već je vrlo izražen po- Josip Vidmar, Prilozi građi za
povijest 1917-1918. s osobitim
Taj izvještaj ukazuje na važnu pojavu — kret građanske klase za kidanje držav- obzirom na razvoj radničkog pokreta
seljak je osobito osjetljiv na rekvizicije nopravnih veza s Austro-Ugarskom. U i odjeke oktobarske revolucije kod
stoke, što će nam pomoći da shvatimo tom smislu je građanstvo Koprivnice na nas, Arhivski vjesnik, l, Zagreb
svojoj narodnoj skupštini zatražilo 27. 1958, 61-62.
kasnije pobune seljaka kada je 1920. ži-
gosana stoka. »Sve nekako ovdašnji se- X 1918. od Hrvatskog sabora da ukine
one zakonske članke, ugovore i nagodbe " Isto, 62.
ljak podnaša podavanje u krvi, u novcu,
u žitku, ali podavanje blaga to je nje- koji su na uštrb »državne samostalnosti
Hrvatske« i »zajedničke države Jugosla- " J. Vidmar, n. dj., 102-103
gova najosjetljivija strana [...].« Vlasti
u Đurđevcu su se stoga plašile da uzne- venske«.'2
mireni seljaci ne bi prihvatili agitaciju U studenom 1918. zabilježeni su u Ga-
vojnih bjegunaca i tako nahuškani bili rešnici oružani napadi vojnika i naroda
izbačeni iz kolotečine »mirna i radina na mjesne trgovine i zahtjev za ukida-
gospodara« što bi već bilo veoma opa- njem maksimiranih cijena gospodarskih
sno.11 proizvoda, a vlasti su sumnjale u posto- 18
Trg kralja Petra
u Bjelovaru
(istočna strana)

Gimnazija u
Bjelovaru u kojoj je
1919. godine izbio
đački štrajk

13
Isto, 114, 140, 143.
" Bogumil Hrabak, Radikalizacija
seljaštva u Hrvatskoj i Slavoniji 1919.
i 1920. godinp, Zbornik Historijskog
instituta SLavonije, 10, Slavonski Brod
1973, 20XBogđan Krizman, Građa o
nemirtrna u Hrvatskoj na kraju g.
1918-, Historijski zbornik, K, 1957, 128.
u B. Hrabak, n. dj. 19.
janost narodnih straža, smatrajući da je
bolje da ih je što manje »jer je ovdašnje
pučanstvo zaraženo boljševizmom«.13
Potkraj 1918. nije bilo toliko akcija zele-
nokaderaša, zamijenile su ih reakcije na
prvodecembarsku proklamaciju o ujedi-
njenju — na stvaranje zajedničke jugo-
slavenske države. U samom Bjelovaru
bilježimo dvije takve akcije vojnika bje-
lovarskog garnizona. Jedna grupa od
120 vojnika krenula je 3. XII na željez-
ničku stanicu kličući republici i s oru-
žjem su se razišli kućama. Taj su istup
i srpske vojne vlasti i Narodno vijeće u
Bjelovaru okarakterizirali kao pobunu, a
uznemirenost građanstva najbolje je iz-
razio baš odbor Narodnog vijeća u Bje-
lovaru koji je zatražio da se vojska pusti
kućama.'4 Drugi dan, 4. prosinca, vojnici
16. puka, prema izvještaju odbora Na-
rodnog vijeća iz Bjelovara, klicali su
protiv monarhije i kralja a za republiku.15
Specifični izraz političkih i socijalnih
previranja, zahtjev za promjenom tadaš-
njeg stanja, bio je i đački štrajk u
bjelovarskoj gimnaziji. Poneseni željom
da promjene odnosa zahvate i školu, da
se ona reformira u modernu i naprednu
pedagošku instituciju, učenici bjelovar-
ske gimnazije stupili su u štrajk 24. ožuj-

ka 1919. godine sa zahtjevom da školu
napusti stari direktor Ribar kojega su
smatrali simbolom stare škole i preži-
vjele pedagoške doktrine, lako u tom
štrajku nisu postavljani izravni politički
zahtjevi, on je bio dio đačkog pokreta
za samoupravu u Hrvatskoj, a učenici su
isticali svoje jugoslavenstvo i antikleri-
kalizam.16
Koliko su razni oblici nepokornosti i ne-
mira, te određena nesigurnost u ovim
krajevima teško padali vlastima, vidi se
i iz naredbe ministra unutrašnjih poslova
Svetozara Pribićevića koji je u ožujku
1919. odredio da cenzura briše sve što
se odnosi na širenje boljševičkih ideja,
osobito s obzirom na nedavnu revoluciju
u Ugarskoj, te da se zabrane skupštine
HPSS i »boljševičko-socijalističke stran-
ke«, kako su vlasti nazivale lijevo krilo
socijalističkog pokreta. Ministar Pribiće-
vić također je naredio da se razoruža
stanovništvo u kotarima oko Zagreba i
17
u Bjelovarsko-križevačkoj županiji.
Strah vlasti od utjecaja mađarske revo-
lucije nije bio pretjeran, ona je imala
zaista snažne odjeke, osobito u sjever-
noj Hrvatskoj — u Podravini, oko Va-
raždina i u bjelovarskom kraju. No, nije
bila riječ samo o odjecima mađarskih
zbivanja, već o prihvaćanju revolucio-
narne promjene i želji da se ona proširi
i na naše krajeve. Agitacija Mađarske
Sovjetske Republike u tim krajevima —
leci, brošure i usmeni kontakti — bila
je vrlo snažna. Veliko uzbuđenje izazvao
je potkraj travnja i mađarski avion koji
18
je bacao letke nad Koprivnicom. U
svibnju 1919. u Križevcima je zaplije-
njena brošura »Stani prevarena rajo«.19
l dalje se otvoreno iskazivao neposluh
civilnim i vojnim vlastima, klicalo »dolje
kralj«, a u Bjelovarsko-križevačkoj žu-
paniji zapinjala je regrutacija, tako da su
vojne vlasti morale hvatati vojne obvez-
nike što su pozivani na vježbu a koji
su se skrivali na skrovita mjesta što su ih
poznavali još iz rata.20 Tako se stvarao
novi, »dezerterski zeleni kadar« koji se
u većim dijelovima županije javljao kao
razbojničke grupe što su pljačkale boga-,
tije seljake i trgovce. Kad je jedna takva
grupa uhvaćena oko sredine lipnja 1919,
veliki župan Bjelovarsko-križevačke žu-
panije predlagao je da istragu nad nji-
ma započne odmah, jer se bojao da
mogu pobjeći iz zatvora.21
Nakon pada Mađarske Sovjetske Repu-
blike dolazi do izvjesnog opadanja re-
volucionarne agitacije, iako se i dalje
šire boljševičke ideje pri čemu su naro-
čito aktivni povratnici iz Sovjetske Ru-
sije koji agitiraju ili usmeno ili raspa-
čavanjem brošura što su ih donijeli sa
sobom. Tako je jedan od agitatora, Petar
Radić, još na početku 1920. agitirao za
formiranje »boljševičke legije« koja bi
dobila oružje iz Bjelovara i napala grad.
O tome je velikog župana u Bjelovaru
obavještavala komanda Osječke divizij-
ske oblasti.22
Na početku 1920. godine gradsko pogla-
varstvo u Bjelovaru maksimiralo je cijene
23
životnih namirnica. Ta je odluka iza-
zvala veliko nezadovoljstvo među seljaš-
tvom u okolici koje je zahtijevalo da se
maksimiraju i cijene onih proizvoda što
ih kupuju u gradu, a ne samo onih koje
prodaju na tržnici. Maksimiranje cijena
Naslovna strana »Novog svijeta«
sa člankom o seljačkim
nemirima i s bijelom plohom na
kojoj je trebalo da bude tiskan
od cenzure zabranjeni uvodnik
16
Solidarnost, Bjelovar, 25. III 1919.
i Sporazum (štampani proglas o
završetku štrajka) od 29. III 1919.
Zahvaljujem dru Josipu Hrnčeviću
koji me upozorio na ove izvore o
štrajku koje je sačuvao. O đačkom
pokretu usp. Vojo Rajčević, Uloga
revolucionarne struje u pokretu
srednjoškolaca u Hrvatskoj 1919.
godine, Putovi revolucije, 7-8, 1966,
135-145.
17
J. Viđmar, Prilozi građi za
historiju radničkog pokreta i KPJ
1919. god., Arhivski vjesnik, II,
Zagreb 1959, 55.
18
Isto, 95.
" B. Hrabak, n. dj., 33
20
J. Viđmar, u bilj. 17 n. dj., 108
B. Hrabak, n. dj., 33-34.
21
B. Hrabak, n. dj., 35.
22 Isto, 43.
23
Privredni glasnik, Bjelovar, 5. II
1920.
»•Batina pl«*«s» * gotovom i sviju ztmalja, ujedini ft 9tl

NOVI SVIJET
1HJJEDIK1 BROJ l K.
PrcM"*3 »O**1 12'— K
£a Laozemstvo 18"— U
LM iifaii »v»kog «!ork», č«-
t*rtk» l »obole, • <*»*(»•*!» M
din protplal« iiltkne.
Br«<MM*o M«tat»h*ta 12.
Opra*« U« br»| «. KOMUNISTIČKE iBRTfiE 3U60StflPDE
ZAGREB, subota 11. rujna 1920. Ootl.
Broj 2«.

i Hlada o seljačkim nemirima.

' Povodom seljačkih nemira koji suj Mir i red u Djgomsetu potpuno je
i se posljednjih dana proširiti po gor-J osiguran izaslanjem jake vojne po-
j n j o j Hrvatskoj vlada izdaje službene moćnice.
kotKumkeje, koji su danomice sve] y kolara S». tvan Zelina dotlo Je
' d u l j i . Posljednje zvanično saopćenje l u noći od 4. na 5. seplembM fi»
l od četvrtka najdalje je i u izvatku! zgrnuća mase seJjaka, koji su navalili
'glasi: na kotarska oblast i spalili, spise o
i Pokret otpora započeo je u bjelo-j popisa stoke. Ta je masa izvan «|e-
jvarskoj žjpčniji u okolBu G-ubtšnog »ta napala kotarskog predstojnika
(Polja, gdje su seljaci zavedeni ne-!Spillert, te je on ubijen. Jednako su
'istinitim glasinama o navodnom odu- uništili spise i u općini. Kod sukob«
jzimanju marve, uzbunili se i počeli sa orulniciiaa jedan je seljak ubijen,
l se sakupljati n velike mase uz navod više ih je ranjeno. Odaslano je onamo
l da moraju pomoći jedni drugima, da pola zete vojske i 40 oruln.k«. Orn-
im se stoka ne oduzme. U Garesnici inici, koji su kretali od Boijakovine
}e takova rulja i navalili na komisiju, prema Sv. kanu Zelini, naiSH su »a
pa su oruiniti upotrijeb-li oružje, otpor jedne mase, p« Je prema jol
Vise je ljudi u tom sukobu ranjeno, slaibeno nepotvrdjenoj vijesti kod
Došlo je do zgrnut'a J sukoba sa sela Sv. Helene došlo do otpora, t«
oruinicima u Ivanjskoj, gdje su dva je vise otpornika ranjeno. Red u Sv.
otpornika ubijena i u Velikom Or- Ivanu Zelini je uspostavljen,
djevcu grtje imade vise _ ranjenih. _ U v Kašini kolar Sv.Ivaa ZeliM m.
jOrabišnompolju n:ipa!a je masa iz-|pa|a Je masa na općini}i pa (e „bjjen
jnenada oružmke i razoružala ih. U! op( <i nsk i blagajnik, jednako ubijen Je
Čazmi sukobio se je oko 600 se-, u Bjelovarskom Moravfiu opđnskl
Ijata, te su u kotarsko) oblasti razni- Uvrhovoditelj. U Kasinu izaslana Je
jeli cko 50 starih lovačkih pušaka 11 jučer u večer eskadrona konjice, koja
pištolja bei municije. Na vijesti: o j j e raspršila otpornike. Jedan je se-
pvim zgmućima odredjeno je odmah | l j a k ,ežko ranjen Odjo oruinika pro-
iz Bjelovara izaslanje žandarmerije i ¥ad|a uap s en j e krivaca,
vojske u sva gore nnvedtna mjesta,
i te Je mir uspostavljen. Oko 200 osu- Nadalje slijedi ovome ttenmiilkehi
i mnjičenika uhićeno je i predano sudu. službeni komentar, u kojemu vlada
U kotaru ćazmanskom poprimio je govori o razlozima tih nemira.
i gornji pokret veieg maha. Na ielje- j
'znižkoj stanici Novoselac-Križ zausta-1
i vili su seljaci vlak. koji je bio u i
j Ivanić gradu iskrcao vojnu pomoć-1
j niču za cazmu i nijesu ga pustili dalje,
l Izaslana je vojna i c'uziička'Siia
[u Čazmu i Kutinu. Iz Čatme javlja
zapovjednik vojnog odjela, da je
tamo mir uspostavljen. Konačno prfpomlttfento da Je S,
j Iz Cazmanskog kotara prešle su rujna ministarski savjet u Beogradu
t vijesti o uzbuni i razdražujuća lai o imao sjednicu na kojoj se raspravljalo •
f oduzimanju stoke na kotar dugoselski o dogodjajima u Hrvatskoj I mjere
{gdje se je narod igrnao a Posavini i koje treba poduzeti.
! krenuo prema Dagomselu. Ta masa
j navalila je kod Dugogseia na vize
'oruiniikih časnika, pa je tu ubijen
[oružnički poručnik Vuić. Nadoila ora-
fžnička ophodnja upotrebila je oružje
i i ranila više ljudi.

Pred izborima. Vise od drije godine čekao (e

Nakon šio ie orotiv volie radno«« »d« narod Jugoslavije na te Izbore.

odnosilo se i na stoku koju su prodavali
na bjelovarskom sajmištu. Zbog toga su
se seljaci organizirali i počeli bojkotirati
bjelovarsko tržište. Bjelovarske novine
javljale su da su se seljaci organizirali
tako da seoske straže ne puštaju u grad
one seljake koji bi htjeli prodati svoje
proizvode na bjelovarskoj tržnici i odu-
zimaju kupljene proizvode onim bjelo-
varskim građanima koji su sami pošli na
selo da se snabdiju. Potkraj ožujka odr-
žana je skupština u gradskoj vijećnici na
kojoj se pokušalo naći rješenje. — Ko-
liko je u to vrijeme bio velik problem
snabdijevanja građana Bjelovara, poka-
zuje to što tada još djeluje, i to s mnogo
problema, gradska aprovizacija koja ras-
poređuje osnovne namirnice, petrolej i
ogrjev. — Skupštini su prisustvovali pred-
stavnici seljaka i radništva organiziranog
u Socijaldemokratskoj stranci.24 Smatralo
se da Bjelovar stoji »pred pravim seljač-
kim štrajkom«.25 To je podsjećalo na
proljeće 1919, kada je Hrvatska pučka
seljačka stranka (HPSS) proglasila »sve-
opći seljački štrajk«, u vrijeme kada se
Stjepan Radić nalazio u zatvoru. Tada
su seljaci pozvani da u gradove ne do-
nose živež, ne dovode stoku i ne dovoze
drva na sajmove, te da ne prodaju svoje
proizvode ni prekupcima koji bi dolazili
k njihovim kućama.26 Tako su seljaci već
imali određeno iskustvo u organiziranju
bojkota gradskog stanovništva,
lako je gradsko poglavarstvo u Bjelovaru
opozvalo svoju naredbu o maksimiranju
cijena životnih namirnica, te nastojalo
regulirati cijene u trgovinama i kod
obrtnika, a županijske vlasti dale tu odlu-
ku razglasiti po svim selima, došlo je do
sukoba i krvoprolića u Trojstvu. Seljaci
s područja općine Trojstvo, 6. travnja
Onim Istim MosMiti drumovima.
; Onim istim seoskim drumovima i (talijanski agenti, nrgo sa domaći se-
stazama kuda su za poskdnje seljačke ljaci poput drugih seljaka, isto po-
bune prošle četa oboružanih seljaka j p u t ovih, samo nešto aktivnije ne-
l i vojske i gdje je protekla krv; onim zadovoljni sa cijelim današnjim reii-
[istim drumovima gdje su kroz aleje njorr,. I ban Laginja jauci »svome*
l pušaka prošle gomile »u izviditna* narodu svojom nepogrješivom ban-
uhvaćenih i u verige okovanih seljaka skom riječi, da zakon o uredjenju
na pata n zatvor — tim istim drumo- vojske vrijedi ta cfjtlii kraljevinu i
vima proći (e u najskorije vrijeme i da će se narodu povratiti konji i-
izborni korteii i v zajedničrira i kleri- spregovi koji su ma za vojsku odu-
kalaca i demokrata, sve satnih kri- žili samo
vaca za naređb» o ž:gosanju blaga, „za kratki oitredjeni rok, nakon kojega
za rekvizic'je, za prolivenu krv, za so opet vraćaju vlasniku baš tako. kako se
talvore. S kakovim će obrazom ti i ljudi i potrebne sprege pozivaju n« vojnu
kcrleši krivaca doći rnedju seljake vježbu".
jad kojih mnogi i mnogi iroade barem l niita se naroda ne će pdutltpati,
po jednog rodjat.a koji u vrijeme kad ni stoku, ni vino, n! žito, ni konji, ni
[buržoazija traži od n'rođa glas za k«la. — hrvatski gospodin ban j»mčl
„konstitnantu* sam mora da trune u za to!
(amnici ? No još je važnije s kojim Banska riječ je pala. Pata Je čud-
će osjećajima dočekati selj?ci te kor- novato tek nakon što su je potekle
jtes>, koji će mu optt kao na početku činjenice nakon nemira, nakon proli-
fjugesla'rtje obećavali sve, — a neće vene krvi, kao da je upravo nekome
rou dati n šta, kco što se to sve do bilo potrebno pustiti žilu seljacima.
1
danas pokazalo. Riječ je ta pala nakon što su protekla
. To pitanje, kako ćs se nakon uga- dva puna mjeseca od dama 9. Jula
! šene seljačke bune seljaci u izborima ' 1920. kad je na općine izašao prvi
j držati prema pojedinim burioaskim j nalog za ž*gosanje stoke, u kojem
i partijama, očigledno muči našu gri- ! nalogu — mi imamo n ruci prepis
; jesnu buržoaziju. D e m o k r a t i čine ) cijelog tog dokumenta — v l a d a
'jedan izuzetak, oni znadu da na se- Hrv, i S l a v o n i j e o d i o zi u n u -
j l t m a gornje Hrvatske nemaju nikako- t a r n j e p o s l o v e , već u n a p r e d
jvog izgleda za izborni uspjeh i oni p r e d v i d j a s e l j a č k i o t p o r .
'sebi dozvoljavaju tu slobodu, da u l mi pitamo danas javno cijelu po-
(svom službenom glasilu »Riječ* i krajinsku vladu u Zagrebu i satnoga
J neslužbenom »Novostima* donose ka- bana Lsginju:
[rikafure l podrugljive sličice iz ne-
| davnog seljačkog pokreta. 1. Zašto se započelo s tim sud-
bonosnim popisom, kad se unapred
: Drukčije je sa z a j e d n i č a r i m a , znalo koje će posljedice taj popis
k l e r i k a l c i m a i'sličnom zakukulje- izazvati? Ako se moglo naredbu
jnom frankovačkom dražbom, koja je povući nakon prolivene krvi,
ina tim selima harsngirala kroz neko- zašto je se nije povuklo jež prije
i Itko desetljeća i koja je na tim se- toga?
lima još do pred rata inu,la svoje,
izborne ktile. Strah da, osramoćeni 2. Zašto »u se kola i konji se-
; svojom dvogodišnjom politikom, s na-
ljacima rekvirirali baš n onim se-
ročito politikom posljednjih dana, ne lima, za koje su po računu vjero-
; izgube još i te jedine pozjcije, taj vatnosti, koji bi za svakoga poli-
'strah nagnao je naročito z a j e d n i - jičara morao biti kompas za nje-
č a r e da se služe naj farizejskim sred-1 gove čine, moglo unapred pred-
stvima, ne bi U se bar malo oprali: vidjeti, da će te rekvizicije, zbog
pied sel.actina. U tu svinu zajedni-1 akutnog .nezadovoljstva naroda
Carski .Hrvat* glasilo hrv. vlade, li-'. uroditi otporom?
dao je ovih dana „favni poziv, u ko- Mi ne ćemo da pitamo vladu, zašto
jemu trati objektivne izvještaje* o l nije poučila narod o smislu te na-
raz'ozirea seljačkih nemira, na temelju redbe prije nego je počela tu naredbu
koiih će —Narodni klub* ući u ra- da orovodi: ae oitamo za to. ier mi 2;

Još jedan članak o seljačkim
nemirima u jesen 1920. objavljen
u »Novom svijetu«
24
Privredni glasnik, Bjelovar, 8. IV
1920.
25
Demokratski glas, Bjelovar, 10. IV
1920.
26
B. Hrabak, n. dj., 46-47.
Članak u »Novom svijetu« o
proglašenju prijekog suda na
području županija koje su
zahvaćene seljačkim nemirima
27
Historijski arhiv Bjelovar, Građa o
krvoproliću u Trojstvu; Demokratski
22 23 g/as, Bjelovar, 10. IV 1920.
Politiike bilješke.
Mjesto protegnuća srbijanskog za-
kona o sastajanju — prijeki sud!
Jednu sramnu prevaru, niti prvu
niti posljednju, učinila je banskom
naredbom naša pokrajinska vlada, to
privatno vlasništvo zajedničara, de-
mokrata i klerikalaca. Dok je mini-
starski savjet, to privatno vlasništvo
sviju buržuja, posljednjih dana „od-
lučio", da će se s r b i j a n s k i
zakcn o sastajanju i udruživanja pro-
tegnuti na cijeli teritorij države, hr-
vatska je vlada pretekla centralnu
vladu i prije, nego li što je izašao
ukaz o tom protegnuću, našla jednu
drugu dvoličnu mjeru, kojom bi mo-
gla s jedne strane zadovoljiti svoje
potrebe, da u izbornoj borbi rad-
nome narodu dade manje slobode,
nego što bi mu je to dao srbijanski
zakon, a s druge strane da se po-
kaže kao da joj je stalo do slobode
izbora, Ona je „stavila izvan snage"
naredbu od 17. aprila 1920. (izdane
u vrijeme željezničarskog štrajka).
kojom je „privremeno" ,,do daljnje
odredbe" za područje Hrvalske i Sla-
vonije i Medjimurja, „bila obustav-
ljena djelatnost zakona o pravu sa-
k u p l j r i i se*. Sada je ta „daljnja od
redba" konačno ipak došla i prema
totne mogu se u Hrvatskoj i Slavo-
niji opet da slobodno drže pučke
skupštine. Ali Što još u najgore svi-
jetlo stavlja našu buržoaziju, jeste to,
da se ova odredba na vrijeme od još
mjesec dana ne tiče triju županija ;
zagrebačke, bjelovarsko-
k r i ž e v a č k e i varaždinske
„s obzirom na uzbudjenost stanovni-
štva zbog minulih dogadjaja" — kako
to farizejski govori naredba bana La-
ginje, tog patentiranog apsolutiste
Bachovog kova. Puštajući i dalje
vlastima u ovim trim županijama, da
po svom čefu dopuštaju ili zabra-
njuju javne pučke skupštine, time se
paralaža Laginja požurio, da pretekne
rezultate svog proglasa u kojem Je
„narodu" obećao — o, veliko laganje
bana Laginje! — da će dobiti pravo
na sastajanje — ako bude miran, l
mi pitamo : Gdje je to opet buknula
•tsvtra Kuno Ha «A tal nfiA u«-
1920, zaustavili su na željezničkoj sta-
nici u Trojstvu vlak koji je iz Osijeka
dolazio u Bjelovar i putnicima u vlaku
oduzeli živežne namirnice koje su naba-
vili na selu. Zbog toga je mjesna žan-
darmerija dobila pojačanje vojske. Su-
tradan su seljaci namjeravali u Trojstvu
održati skupštinu, tako da se po podne,
prije dolaska vlaka, masa ljudi našla na
mostu blizu željezničke stanice. Kape-
tan Panić, koji je vodio vojno pojačanje,
pozvao je seljake da se mirno raziđu.
0 tome što se zatim dogodilo razilaze
s© izjave seljaka od izjava što su ih dali
vojnici i žandari ispitivani kao svjedoci.
Prema izjavama prvih vikalo se »Dolje
kralj Petar« ali nitko nije potegao nož
na vojnike koji su počeli pucati u masu.
Sam kapetan Panić i ispitivani žandari
1 vojnici izjavljivali su da su pucali na-
kon što je neki seljak potegao nož na
kapetana i nakon što su se počeli po-
vlačiti iz mase koja ih je okruživala i
klicala protiv kralja, što je vojska ocije-
nila kao pokušaj bune. Jedan je seljak
ubijen na mjestu a osam ih je bilo ra-
njeno. Jedan od ranjenih seljaka podle-
gao je ranama, Bilo je uhapšeno oko
četrdeset seljaka.27 Veoma je karakte-
ristično da je seoski starješina, ujedno
i aktivist HPSS-a koji je sazvao skupšti-
nu i organizirao bojkot, u istrazi upor-
no nijekao svoje sudjelovanje u tim do-
gađajima. Zbog takvoga njegova pona-
šanja najborbeniji seljaci gubili su po-
vjerenje u Radićevo vodstvo što je tako-
đer omogućavalo i olakšavalo komunis-
tičku agitaciju.
Koliko je uzbuđenja izazvao sukob se-
ljaka s vojskom i žandarmerijom u Troj-
stvu potvrđuje i javno proglašena opo-

mena redarstvenog odsjeka gradskog po-
glavarstva u Bjelovaru da je banskom
l naredbom od 29. listopada 1918. pro-
glašen prijeki sud »za zločinstva bune,
umorstva, paleža i javnog nasilja zlob-
nom štetom tuđeg vlasništva« — još uvi-
jek na snazi i svatko tko »sakrivi koji od
spomenutih zločinstava bit će po stro-
gosti prijekog suda kažnjen smrću«.28
Istodobno je bjelovarski gradski kapetan
»javno stavljao do znanja« da se nared-
bom bana od 17. IV obustavlja do daljnje
odredbe zakon o pravu okupljanja. To
je značilo da se zabranjuju sve javne
»pučke skupštine«, osim »pouzdanih sa-
stanaka« ograničenih na pozvane oso-
be.29
U 1920. godini Bjelovarsko-križevačka
županija bila je zahvaćena novim se-
ljačkim nemirima koji su se proširili i na
Zagrebačku i Varaždinsku županiju. Iza-
zvala ih je akcija žigosanja stoke radi
izrade vojne evidencije što se temeljila
na zakonu Kraljevine Srbije o ustrojstvu
vojske koji je ministarstvo vojske pro-
teglo 1919. na cijelu zemlju.30 Žigosanje
stoke bilo je radikalnija mjera od dota-
dašnjeg popisa stoke i konja bivših
austrijskih vojnih vlasti.31 Situacija se
komplicirala i novom naredbom vojnih
vlasti— okružne vojne komande u Bje-
lovaru — da svaki kotar mora dati odre-
đeni broj konjskih zaprega za dvomje-
sečnu vojnu vježbu, koja se također te-
meljila na srbijanskom vojnom zakonu,
a nije bila poznata iz prakse bivših
32
austrougarskih vlasti u tim krajevima.
To je izazvalo novu uzbuđenost i otpor
provođenju spomenutih naredbi. Drugog
rujna 1920. u Velikom Grđevcu seljaci
su odbili da predaju jahaće konje koji
28
su s pratiocima i potrebnim priborom Demokratski g/as, Bjelovar, 24. IV
1920.
pozvani na vježbu. Navalili su na općin-
33
ske činovnike i spalili arhivu. Vlasti su
» Isto.
dobile žandarmerijsko pojačanje iz Za-
greba a nemiri su se, od 2. do 6. rujna, 30
Seljačka buna u Hrvatskoj, Nova
proširili na Garešnicu, Racu, Grubišno Evropa, 1/1920, br. 2, 7. listopad
Polje, Vojni Križ, Čazmu i čazmanski 1920, 72.
kotar, dugoselski kotar i samo Dugo Se-
31
lo, te Sv. Ivan Zelinu. Seljaci su odbi- Isto, 73.
jali predavati zaprege i konje. Vijesti o
nemirima širile su se po glasnicima koji ™ Isto.
su na konjima saobraćali među nezado-
33 B. Hrabak, n. d ] . , 54.
voljnicima u tim mjestima. Val otpora i
pobune proširio se i na Hrvatsko za-
M U bilj. 30 n. dj., 73-74.
gorje. Najžešći sukobi bili su u okolici
Siska gdje je čak bila porušena dionica 35
Nezavisnost, Bjelovar, 2. X 1920.
34
pruge između Siska i Lekenika. U ne-
mirima su poginule 24 osobe, od toga 3' Nezavisnost, Bjelovar, 25. IX 1920.
14 seljaka, 3 činovnika, 1 oficir, 2 žan-
dara, 2 vojnika i 2 financa dok je u bje- 37 IStO.
lovarskoj bolnici ležalo 50 pretučenih se-
ljaka.35 Podaci o poginulima na strani
vlasti pokazuju i koje su sve snage bile
uključene u smirivanje pobune. Na po-
dručju koje su zahvatili nemiri, a to su,
osim Bjelovarsko-križevačke, bili dijelovi
Varaždinske i Zagrebačke županije, opet
je obnovljeno proglašenje prijekog suda.
U banskoj se naredbi ističe »da će se
naredba o prijekom sudu glede tamo
naznačenih zločina najvećom strogošću
provesti«.36 Također je, ponovo, na vri-
jeme od jednog mjeseca obustavljen
Zakon od 14. l 1875. o pravu okupljanja
»obzirom na uzbuđenost stanovništva
uslijed minulih događaja u nekim kra-
jevima županije zagrebačke, varaždinske
i bjelovarsko-križevačke«.37 Redarstve-
nim povjereništvima stavljeno je u nad-
ležnost da odobravaju »pouzdane sa-
stanke«.
 Vlada bezmiemih cinika. :
Povodom rasprave u Karodnom Predstavništvu o seljačkim nem ritn»
u Hrvatskoj.
Ne na .sunčanoj svjetlosti", kako rasprava još nije dovršena — ogrft-
je to rekao jed; n prunrer s v i j u fari-, ničiti samo ita to, da
zej.T, minlstar-fcarikoiEC V e s n i ć , j jednu bfcsramnost, koja uostalosa
l nije nikaka premijera, nego se kao
povela se 28. o. nastavila 29.!repriza već po neznano koji puta
u „Nar. P r e d s t a v n i š t v u * rasprava o! ponovila — besramnost ministra
seljaik'm n e m i r i m a u Hivatskoj.'. frankovca premijera Vesnića. čari su upozoravali da narod zna kako
Uvod u tu rssfp r a M i b i l o j e , po s l u z - J No prije svega jedna prlinjeđfcii O se bez suda ne smije nikome oduzimati
b e ni m p d'.tcim:'.: 24 mrtvaca, od,i n t e r p c j a n t U ) socijat-patriotu g. Bufc-
tih 14 sti i k r : cko 100 r a n j t n i k s j ' j e g u. Vrlo je čudno, da ne kažemo imovina, tako da se nezadovoljstvo ja-
licemjerno, da je tu raspravu započeo vilo i kod srpskih seljaka.40 S. Rittig je
upravo g. Bukšeg, koji je zajedno sa optužio kao krivca za nemire -nosioce
i svojim kompanjonom g. Koraćem vlasti, dok je V. VVilder odlučno branio
Jani, u v n j t m e slične jedne stlječke
J pobune — varaždinske — Imao »l te iste organe.41 Novi svijet, glasilo KPJ,
Uvr.d u tu rafpravu • tu pobunu ne samo osudu, nego l prenio je obavijest bana Hrvatske i Sla-
mračnjaka u Nar. Pitdst. b:la je dakle'nsjpodlije klevete i denuncijacije! vonije, dok je urednički komentar cen-
jedna krvava žalosni igra s narodom, l Puć, komunisti, neprijateljstvo drtnvt, zuriran u većem dijelu teksta.42 U jed-
i nije čućo da i ta rasprava nije bilajpuč, puč, puč!,— tako sa lani fuć- nom uvodniku istog lista postavljena su
n i M i dri go, do jedim čin te žalosne] kali gg. Bukšeg i Koreć. I dok g.
igre. Mračnjaci, koji su već odavna |Korać u svom »Pravu Naroda* fal otvorena pitanja pokrajinskoj vladi u Za-
bacili kocka o haljine radnoga na- J prije mjesec dana prekuhavg te de« grebu i banu Laginji lično: »1. Zašto se
roda Jugoslavije i u krv zamočili se- nuncijacije ? najedared se g. Bukšeg započelo s tim sudbonosnim popisom,
Mačke živote u gornjoj .Hrvatskoj, obratio kao Pavso na putu u Damask kad se unapred znalo koje će posledice
ti mračnjaci počeli su i vičući o|j mjesto komuniste optužuje — vlast.
krvi, da se natežu, kcji će bolje timj§i a !.j e fo fa fc o up Hvisafo na g. Buk- taj popis izazvati? Ako se moglo na-
otetim haljinama siknii krv prosu- j e ga? Da li je on potpunonaTigublo redbu povući nakon prolivene krvi, za-
tu njihovom krivnjom. Da, jer U ve na( f e da j o j jcada sam poštene što je se nije povuklo još prije toga?
nj.ma nije bilo stalo do žttvi, negoj m j n j 5 j a r ? |jj je opazio da bi Ua*e-
2. Zašto su se kola i konji seljacima re-
Komentar rasprave o seljačkim kvirirali baš u onim selima, za koje se
nemirima u Narodnom po računu vjerojatnosti, koji bi za sva-
predstavništvu objavljen u
»Novom svijetu« 0 seljačkim nemirima raspravljalo se i u koga političara morao biti kompas za
Privremenom narodnom predstavništvu. njegove čine, moglo unapred predviđati,
Bila je podnesena interpelacija socijal- da će te rekvizicije, zbog akutnog neza-
demokrata Vilima Bukšega i Vitomira dovoljstva naroda uroditi otporom?«43
Koraca, a govorili su i zajedničari dr La- Vrlo je oštar i ovaj komentar Novog svi-
voslav Hanžek i dr Đuro Šurmin, pred- jeta: »Mjesto srbijanskog zakona o pra-
stavnik Narodnog kluba dr Svetozar Rit- vu sastajanja (koji je liberalniji od hrvat-
38
tig, te demokrat dr Većeslav VVilder.38 skog — op. S. K. O.) — hrvatski banski
B. Hrabak, n. dj., 71-77.
U interpelaciji V. Bukšega postavljena su zakon od 14. l 1875; no tri griješne žu-
39 tri pitanja: je li postojala mogućnost »da panije, koje su najviše trn u oku naše
Nezavisnost, Bjelovar, 2. X 1920.
se. narod pravilno obavijesti o novoj svrsi buržoazije, isključene su još i od toga:
popisa i žigosanja stoke; je li vlada »vo- one mjesto zakona o sastajanju dobi-
" B. Hrabak, n. dj., 74.
dila računa o obćem razdraženju naroda vaju — prijeki sud! Bravo buržoazijo!«44
" Isto, 75-77. 1 dosljedno tomu udesila svoj postupak Nakon tih događaja splasnuo je onaj val
za postizavanje svrhe koji nebi davao po- nemira raznih oblika i intenziteta, koji je
'-' Novi svijet, Zagreb, 11. IX 1920. voda za pobunu seljačkog svijeta«; što još od 1917. zapljuskivao sjevernu Hrvat-
je vlada učinila »da se zastarjeli propis sku, a bio veoma snažno potican i re-
« Novi svijet, Zagreb, 21. IX 1920. srpskog vojnog zakona prilagodi eko- volucionarnLm zbivanjima u Evropi, oso-
nomskim prilikama i većem obsegu drža- bito primjerom dviju sovjetskih republika
24 « Novi svijet, Zagreb, 23. IX 1920. ve sa različitim odnošajima«.39 Zajedni- — u Rusiji i u Mađarskoj.
Političke stranke
Političkom životu bjelovarskog kraja os-
novni ton, ako iz analize trenutno isklju-
čimo radnički pokret, davala je Radiceva
HPSS, odnosno HRSS. Druga po snazi
bila je Demokratska stranka, ali je ona
znatno zaostajala iza Radiceva pokreta.
U grupaciji malih stranaka isticala se
Hrvatska zajednica koja je bila vrlo us-
pješna na općinskim izborima 1920, ali
njen utjecaj kasnije opada. U samom
Bjelovaru bila je prilično značajna. Fran-
kovci nisu trajno imali značajnijeg utje-
caja, iako su se trudili, uz pomoć zajed-
ničara na primjer, da pojačaju aktivnost
Hrvatskog sokola koji se kao samostal-
na organizacija izdvojio iz jugoslavenske
sokolske organizacije. U Bjelovaru je bila
jaka baš djelatnost Jugoslavenskog so-
kola. Iako su postojale kao male gru-
pice, ekstremne su nacionalističke orga-
nizacije po svom utjecaju bile bezna-
čajne (npr. SRNAO). Zanimljivo je zabi-
lježiti izvjesno koketiranje s revolucio-
narnim krilom radničkog pokreta, koje se
u politici zajedničara i frankovaca jav-
ljalo obično uoči skupštinskih izbora.
Tada su pravom buržoaskom taktikom i
političkim mentalitetom srednje klase
pravili izborne kombinacije za dobivanje
radničkih glasova, apelirajući na njihovu
nacionalnu hrvatsku svijest. Po njihovim
planovima, radnički glasovi bi morali po-
magati slabije hrvatske stranke, jer nji-
hovi glasovi nisu presudni za Radića,
koji je i bez njih dovoljno jak.
Ipak treba istaći vrlo zanimljivu činje-
nicu koja govori i o političkoj klimi u
Bjelovaru u prvoj polovici dvadesetih go-
dina, osobito u razdoblju djelovanja Ne-
zavisne radničke partije Jugoslavije
(NRPJ), 1923. i 1924. god. — u bjelovar-
skoj se knjižari Lipšić mogla nabavljati
napredna literatura u vrlo širokom ras-
ponu od Krležine Književne republike,
preko marksističkog časopisa Borbe do
djela Lunačarskog o proletkultu u So-
vjetskoj Rusiji.
Jedan od vrlo indikativnih pokazatelja
političkog života jesu izborni rezultati.
Zato ćemo se poslužiti statistikama re-
zultata skupštinskih izbora u Bjelovaru
i u Bjelovarsko-križevačkoj županiji da
bismo upotpunili elementarnu sliku poli-
tičkih prilika. Na izborima za Ustavo-
tvornu skupštinu 28. studenog 1920. go-
dine najjača stranka u Bjelovaru bila je
Radiceva HPSS sa 401 glasom (od 1054
glasača), a zatim su slijedile Hrvatska
zajednica sa 268 glasova, Demokratska
stranka sa 127, Hrvatska stranka prava
sa 99, KPJ sa 69 i Radikalna stranka sa
65 glasova. Ostatak je pripao manjim
strankama. Rezultati u cijeloj županiji
bili su ovakvi: od 64.920 glasača Radi-
ceva HPSS dobila je 51.429 glasova, De-
mokratska stranka 8815, Hrvatska zajed-
nica 1277, Hrvatska stranka prava 1017,
KPJ 939, te Radikalna stranka 488 gla-
sova. Ostatak su podijelile manje stran-
ke. Radiceva stranka dobila je devet
mandata a demokrati dva od ukupno je-
danaest.45 Na skupštinskim izborima 18.
ožujka 1923. godine u gradu Bjelovaru
1071 glasač dao je HRSS 449 glasova,
Hrvatskoj stranci prava 467 glasova, a
zatim Demokratskoj stranci 148, Radi-
kalnoj stranci 92 •] Hrvatskoj pučkoj
stranci 15. U cijelom izbornom bje-
lovarsko-križevačkom okrugu 76.270 gla-
sova raspoređeno je bilo ovako: HRSS
63.841 glas i sedam od osam man-
data, Demokratska stranka 8351 glas i
jedan mandat, Radikalna stranka 2244
glasa i Hrvatska stranka prava 1344 gla-
sa.46 U 1925. godini izbori su održani 8.
veljače. Tada su u gradu Bjelovaru bila
* Svi statistički podaci o izborima za
Konstituantu prema Statističkom
pregledu izbora narodnih poslanika
za Ustavotvornu skupštinu Kraljevine
Srba, Hrvata i Slovenaca izvršenih na
dan 28. novembra 1920. god., izdanje
Ustavotvorne skupštine, Beograd,
1921, bez paginacije. Na listi HPSS
izabrani su za narodne poslanike:
Josip Cižmeković, dr Vladimir Maček,
Martjn Crnčić, Miško Crlenjak,
Stjepan Uroić, Tomo Jalžabetić,
Filip Lakuš, Franjo Rafaj i Franjo
Skrinjar. Na listi Demokratske
stranke izabrani su: dr Većeslav
VVilder i Tomo Rudić.
Sjeverna strana
glavnoga
bjelovarskog
trga, tada Trga
kralja Petra
46
Svi podaci prema: Statistika izbora
narodnih poslanika Kraljevine Srba,
Hrvata i Slovenaca, održanih 18.
marta 1923, Beograd 1924, str. 86-88.
Na listi HRSS bili su izabrani:
Josip Cižmeković, Franjo Rafaj,
Luka Medač. Martin Crnčić, Mijo
Stuparić i Tomo Jalžabenić. Na listi
Demokratske stranke izabran je
dr Većeslav VVilder. 26 :
 " Podaci prema: Statistika izbora
narodnih poslanika Kraljevine Srba,
Hrvata i Slovenaca održanih
8. februara 1925, Beograd 1926, str.
80-82. Na listi HRSS za narodne
poslanike izabrani su: Josip
cižmeković, dr Benjamin Šuperina,
Ivan Kraljić, Miško Račan, Stjepan
Uroić i Filip Lakuš. Narodni poslanik
dr Većeslav VVilder izabran je na listi
Samostalno-demokratske stranke.
26
1474 glasača a raspored glasova bio je
ovakav: za HRSS 1000 glasova, za Sa-
mostalno-demokratsku stranku 332 glasa,
za Demokratsku stranku 72 glasa, za
Hrvatsku stranku prava 55 glasova, a
ostatak je pripao manjim strankama. U
cijelom bjelovarsko-križevačkom izbor-
nom okrugu glasala su 80.444 glasača.
Od toga je HRSS dobila 64.962 glasa
i sedam od osam mandata, Samostalno-
-demokratska stranka 14.039 glasova i
jedan mandat, Hrvatska stranka prava
606 glasova, Demokratska stranka 519
glasova i ostatak manje stranke.47
Rezultati triju skupštinskih izbora od
1920. do 1925. pokazuju da se na prvom
mjestu premoćno nalazila Radićeva
stranka koja je na svim izborima odno-
sila najviše mandata, a za njom slijede
demokrati, odnosno samostalni demokra-
ti, koji su dobili jedanput dva i dvaput
po jedan'mandat. Ostale ih stranke po
rezultatima nisu dostigle, a komunistički
pokret imao je liste samo 1920. godine
dok NRPJ 1923. i Republikanski savez
radnika i seljaka 1925. nisu uspjeli istaći
svoje liste.

Jedan od bjelovarskih
paromlinova
* Usp. Dragiša Jović, Iskaz poduzeća
u Hrvatskoj i Slavoniji krajem prvog
svjetskog rata koja su potpala pod
nadzor kraljevskog zemaljskog
obrtnog nadzornika, Zbornik
Historijskog instituta Slavonije, 10.
Slavonski Brod 1973, 243-246.
a glinene robe. Poduzeća za preradu drve-
U popisu mlinova zabilježeno je:
»Pollak Samuel, mlin motorom na
upojni plin, Trojstvo.« Usp.
D. Jović, n. dj., 243.
"••' Svi podaci o poduzećima od
1918. do 1925. navode se prema:
Joso Lakatoš, Industrija Hrvatske
i Slavonije, Zagreb 1924, te prema
oglasima iz bjelovarske štampe
toga razdoblja.
29
Privredni život
U razdoblju od 1918. do 1925. godine u
privredi bjelovarskog kraja (Bjelovarsko-
-križevačka županija) dominirala je indi-
vidualna seljačka proizvodnja, poljopriv-
reda i uzgoj stoke. Zbog toga su bila
prilično razvijena poduzeća za preradu
prehrambenih proizvoda, preradu drve-
ta, ciglane i ugljenokopi. U cijeloj žu-
paniji, a osobito u Bjelovaru, održavani
su poznati tjedni, mjesečni i godišnji saj-
movi. U gradu Bjelovaru bilo je i neko-
liko tvornica među kojima se isticala
tvornica »Smev« s područja metalne in-
dustrije.
Prema evidenciji poduzeća u Hrvatskoj
i Slavoniji koja je vođena u zemaljskoj
vladi, u Bjelovarsko-križevačkoj županiji
bilo je potkraj rata 71 poduzeće, od toga
14 u samom gradu Bjelovaru.48 Najviše
je bilo mlinova, i to onih s motorom na
benzin.49 Od ukupno 41 mlina bilo je
osam paromlinova. U proizvodnji gra-
đevnog materijala dominirale su ciglane,
bilo ih je devet, i jedna tvornica opeke i
ta bilo je 7, od toga 6 običnih pilana i
jedna parna. U samom gradu Bjelovaru
bila su dva mlina, jedna tvornica suho-
mesnate robe, sušiona cikorije, četiri ci-
glane, jedna pilana, dvije veće stolarije,
tvornica octa, tvornica soda vode, te
gradska ledana i gradska plinara.
Razvoj poduzeća poslije 1918, kada je
stvorena jugoslavenska država, pratit će-
mo po osnovnim granama proizvodnje.50
Od poduzeća rudarske industrije postoji
ugljenokop lignita u Podravskim Bre-
gima kod Koprivnice, zatim ugljenokop
u Pitomači u kojem se kopao lignit a
zapošljavao je 250 do 300 radnika. Uglje-
nokop u Glogovcu bio je vlasništvo Đur-
đevačke imovne općine, a zapošljavao
je 70 do 80 radnika. Ugljenokop u Ca-
revdaru kod Križevaca zapošljavao je oko
70 radnika, Ugljen se kopao još i u rud-
nicima Žljebić i Lepavina kod Kopriv-
nice. U Lepavini je radilo oko 80 rad-
nika. Radi dobivanja zemnog plina orga-
nizirana su istraživanja u koprivničkom
kotaru, kod Ivanić-Grada i u Marinovcu
kod Križevaca, U Apatovcu kraj Križe-
vaca eksploatiran je izvor mineralne vo-
de.
Od poduzeća drvne industrije pretežu pi-
lane i prerada drveta. U Bjelovaru je
takvo poduzeće »Bilo«, industrija drva
te pilana u sastavu tvornice »Smev«. Pi-
lane su radile i u Pitomači, Križevcima,
Garešnici, Popovcu, Tomašnici, Herce-
govcu, Trnovitici, Grubišnom Polju, Vr-
bovcu itd. U Koprivnici je bila tvornica
za izradu kola. U Bjelovaru je radilo i
poduzeće za preradu drva »Stožir« k.d.
Od poduzeća metalne industrije najveća
je tvornica strojeva »Smev« u Bjelovaru,
koju su utemeljili 1917. »Sjedinjeni pa-
romlini« d.d. Izrađivala je gospodarske
strojeve, Diesel-motore, mlinske uređaje
i gatere. U sastavu tvornice bila je i
vlastita ljevaonica, pilana i radionica za
izradu drvenih dijelova za gospodarske
strojeve, drvenih kola i tački. Tvornica je
zapošljavala 200 do 300 radnika. U Ko-
privnici je najveće poduzeće bila tvor-
nica u sastavu Prve jugoslavenske tvor-
nice šarafa d.d. iz Zagreba. Na području
drvnometalne industrije u Bjelovaru je,
uz radionicu strojeva Julija Lauša, bio
pogon Prve hrvatske tvornice šivaćih
strojeva d.d. iz Zagreba.
U Bjelovaru je bilo i nekoliko poduzeća
za preradu kože: Prva bjelovarska tvor-
njca cipela i trgovina kože Adolfa Vybi-
rala koja je zapošljavala oko 25 radnika,
Grupa radnika bjelovarske tvornice cipela Adolfa Vybirala

t i

•V
-«*«-*'" ;;. Jyj Q i f
tvornica kožnatih gamaša i sandala »Ili-
rija«, vlasništvo Dragutina VVeissa, koja
je također zapošljavala oko 25 radnika.
U tu industrijsku granu ulazilo je i Druš-
tvo za proizvodnju kožnate robe »Vele-
bit« koje nije imalo stalan broj radnika
već ih je upošljavalo prema potrebi.
U kemijskoj industriji bilo je također ne-
koliko poduzeća. U Koprivnici je bilo
tvorničko postrojenje »Danica« d.d. za
kemičke proizvode iz Zagreba koje se
sastojalo od dvije tvornice, Tvornice ša-
rafa i Tvornice sumporne kiseline i umjet-
nog gnojiva. Zavod za proizvodnju cje-
piva protiv zaraznih bolesti stoke d.d.
bio je u Križevcima. U Bjelovaru su bile
tvornice: »Miris« za proizvodnju kemij-
sko-tehničkih proizvoda koja je proizvo-
dila raznovrsne sapune, »Higiea«, tvor-
nica sapuna Singera i Altmana, i kozme-
tički zavod »Nada«. U Bjelovaru i u
Koprivnici postojale su gradske plinare
koje su kao nusprodukt proizvodile ka-
tran i koks. Križevci su imali gradsku
munjaru s pogonom na Diesel-motore.
S područja industrije papira djelovala je
u Koprivnici Tvornica papirnate robe Vin-
ka Vošickog koja je zapošljavala oko
30 radnika.
U grafičkoj industriji najzastupljenije su
bile štamparije s knjižarama i knjigo-
vežnicama. U gradu Bjelovaru bile su
tri a najpoznatija među njima je tiskara,
knjižara i papirnica Filipa Lipšića. Tis-
kare su radile i u Đurđevcu (1), Kopriv-
nici (2), Križevcima (3), te u Kutini (1).
S područja prehrambene industrije bilo je
također nekoliko poduzeća. Među njima
je Industrija ulja d.d. u Koprivnici za
proizvodnju sjemenskog ulja, Tvornica
ulja iz bundevinih koštica Šimuna Hor-
vata u Križevcima, te Tvornica ulja d.d.
u Bjelovaru koja je dobivala ulje iz re-
pice i bundevinih koštica. U Bjelovaru
je bila i velepecara konjaka i žestokih
pića a u Koprivnici pecara i tvornica
likera, ruma, vinovice i francuske ra-
kije, te proizvodnja octa. U Križevcima
je bila pivovara a u Bjelovaru ledana
Josipa Svobode i dr., te Udružene bje-
lovarske tvornice soda vode. Veoma je
bila razvijena mlinarska industrija pa su
»Koncernu sjedinjenih industrijalnih po-
duzeća« d.d. iz Zagreba pripadali paro-
mlinovi u Koprivnici, Kloštru Podravskom
Đurđevcu, Novigradu Podravskom i Bje-
lovaru. U Bjelovaru je bilo još veće
mlinarsko poduzeće »Sjedinjeni paromli-
,ni« d.d. osnovano još 1898. godine s ka-
pacitetom od 9 vagona dnevno a za-
pošljavalo je 65 radnika. U sastavu tog
poduzeća bio je i paromlin u Pitomači
sa oko 80 radnika. U Velikim Sredicama
kraj Bjelovara radio je paromlin s par-
nom ciglanom sa 35 zaposlenih radnika.
Paromlin je bio i u Bošnjacima. Na po-
dručju Đurđevca bila su dva paromlina i
nekoliko mlinova; u Križevcima dva pa-
romlina s pilanama te u Pitomači, osim
spomenutog paromlina, još dva mlina i
pilana.
U Bjelovaru je bila također »Tvornica
keksa, dvopeka, biskvita i finih poslasti-
ca Dragutina VVolfa sinovi« poznata po
proizvodima prvorazredne kvalitete, u
svoje vrijeme opremljena najmodernijim
strojevima. S područja prerade mesa u
Bjelovaru je bila također poznata »Prva
bjelovarska tvornica suhomesnate robe
Josipa Svobode sinovi« d.d. s 20 do 30
radnika. »Tvornica cikorije, kavinih su-
rogata i zamjenica kave Hinka Franka
sinovi« d.d. iz Zagreba imala je sušionu

cikorije u Bjelovaru. Grad Bjelovar imao
je još i parnu mljekarnu i parnu pekarnu,
kao veća poduzeća te vrste.
Od poduzeća građevne industrije naj-
brojnije su bile ciglane. Građevna in-
dustrija »Zagorka« d.d. iz Zagreba imala
je tvornicu crijepa u Paulovcu kod Bje-
lovara i veliku modernu tvornicu crijepa
u Kutini. U Bjelovaru je bila parna cigla-
na S. V. Lauš s područnom ciglanom u
Velikim Sredicama, a zapošljavala je oko
30 radnika. U Đurđevcu je bila tvornica
cigle »Podravskog d.d.«, u Koprivnici
gradska ciglana, a u Križevcima gradska
ciglana slobodnog i kraljevskog grada
r
Križevci s oko 40 radnika i još tri druge
ciglane. U Novigradu je bila Novigradska
tvornica glinene robe sa oko 60 radnika
i tvornica opeke i ciglana »Podravskog
d.d.«. U Bjelovaru je izrađivan i cement-
ni crijep i tarac za pod.
Osim privrednih poduzeća u Bjelovaru
je djelovalo i nekoliko bankarskih za-
voda odnosno podružnica: Bjelovarska
štedionica kao podružnica Narodne ban-
ke d.d. iz Zagreba, Narodna štedionica
d.d. bjelovarska podružnica Prve hrvat-
ske štedionice, Srpski kreditni zavod
d.d. Djelovalo je i Gospodarsko društvo
kao zadruga, odnosno Hrvatsko seljačko l
Zgrada Srpskog
kreditnog zavoda u
Bjelovaru snimljena
pred prvi svjetski rat 32
 gospodarsko društvo kao zadruga, Kon-
zumna zadruga javnih namještenika,
Obrtnička konzumno-produktivna zadru-
ga, Štedna i pomoćna zadruga, te Udru-
ženje trgovaca i industrijalaca za grad
Bjelovar i okolicu.
Prema tome je u Bjelovaru i na po-
dručju županije djelovalo mnogo podu-
zeća ali tek nekoliko velikih, dok je ve-
ćina po broju radnika bila na granici
obrtničkog poduzeća i male tvornice.
Ipak su to bila mjesta koncentracije rad-
ništva koje je tako okupljeno bilo po-
godnije za političku agitaciju, političko i
strukovno organiziranje.

Blagajnička dvorana bjelovarske

podružnice Prve hrvatske
štedionice pred prvi svjetski rat

'

Prodavaonica Tvornice mesnih

prerađevina Josipa Svobode
sinovi d.d.
J2 33
Radnički pokret od 1917. do 1921. godine
Obnova radničkog pokreta počela je u
četvrtoj godini svjetskog rata. Tada bi-
lježimo prve priloge u tek obnovljenoj
radničkoj štampi koji su dolazili iz Bje-
lovara. Godine 1917. prilozi za potporu
socijalističkog glasila Slobode stigli su
u srpnju iz Koprivnice,51 te u rujnu iz
Bjelovara i Križevaca.52 Doprinosi Slo-
bodi stizali su i od socijalista koji su se
nalazili na frontovima. U 1918. godini
već 14. veljače osnovali su radnici u
bjelovarskoj tvornici »Smev« sindikalnu
organizaciju, te uz pomoć izaslanika
Općeg radničkog saveza (ORS-a) posta-
vili svoje zahtjeve ravnateljstvu tvornice
koje je priznalo radničke povjerenike,
skraćen je radni dan sa 10 na 9 sati i
povišene su nadnice.53
Kao i u mnogim ostalim gradovima
Hrvatske i Slavonije i u Bjelovaru je bilo
problema oko snabdijevanja. Stoga su
radnici, odmah nakon što su obnovili
svoju organizaciju, postavili zahtjev da
se u odbor gradske aprovizacije imenuju
dva predstavnika radništva. Taj je zah-
tjev prihvaćen i u odbor su imenovani
F. Piškorić i M. Obramović.54 U 1918.
prvi put je u Bjelovaru, otkad je počeo
rat, svečano proslavljen 1. maj. U izvješ-
taju o proslavi piše: »Sav rad je miro-
vao, sve trgovine su bile zatvorene,
osim gostiona«, a rad je bio obustav-
ljen i u mnogim uredima. Održana je i
izvrsno posjećena skupština na kojoj je
podnesen referat i prihvaćena rezolucija
kojoj, na žalost, nije ostao zabilježen sa-
držaj. Poslije podne bila je vrlo dobro
posjećena zabava. Kako je zabilježeno
u izvještaju Pravdi: »Policija i kompa-
nija vojnika sa 4 strojne puške nije imala
posla.«55
U srpnju 1918. održana je u Zagrebu
skupština Općeg radničkog saveza u
radu koje je sudjelovao i delegat iz Bje-
lovara, Franjo Piškorić, koji je bio biran
u verifikacioni odbor.56 U Bjelovaru je
tada, prema tajničkom izvještaju na spo-
menutoj skupštini, djelovala podružnica
ORS-a, dok je u Koprivnici bilo samo
»platište«, što znači da je bio izvjestan
broj pojedinačnih članova.57 Na plenar-
noj sjednici ORS-a 18. kolovoza 1918.
Franjo Piškorić je izvještavao o događa-
jima u tvornici »Smev« pa tako sazna-
jemo da je tamo bio u toku štrajk, zbog
čega je donesen zaključak da se taj
»štrajk odnosno bojkot obznani po svim
radničkim novinama«.58
U Bjelovaru je 8. rujna 1918. održan
sastanak radništva na kojem se rasprav-
ljalo o prehrani u budućoj godini. Pred-
stavnik ORS-a koji je iz Zagreba došao
na sastanak bio je Vilim Haramina. On
je govorio o lošim prehrambenim prili-
kama »radnog naroda u Hrvatskoj i Sla-
voniji« za što je velikim dijelom kriva
loša uprava u zemlji. Obavijestio je bje-
lovarsko radništvo da se takvi skupovi
održavaju u cijeloj zemlji i da se svuda
prihvaća ista rezolucija.
Iz teksta rezolucije, koja je usvojena i na
tome skupu, vidi se da je, i u Bjelovaru
i u ostalim mjestima, bilo problema s
gradskom aprovizacijom za koju je re-
čeno da ne opskrbljuje bjelovarsko rad-
ništvo i ostalo stanovništvo životnim na-
mirnicama. Stoga se zahtijeva da rad-
ništvo svuda bude zastupljeno u grad-
skoj aprovizaciji, da se obustavi izvoz
hrane, osim stvarnih viškova, te da se
zbog neprestanog porasta cijena životne
namirnice nabave u dovoljnoj količini

dok je sezona, makar i rekvizicijom, i
da se osiguraju jeftinije cijene za siro-
mašno radništvo.59
Socijalisti iz Križevaca bili su zastuplje-
ni u Radničkom vijeću u Zagrebu. De-
legat je bio predsjednik Mjesne organi-
zacije Socijalno-demokratske stranke
Hrvatske i Slavonije (SDS HiS) N. Srbli-
nović.60 Vrlo je zanimljiva i rezolucija
koju je 6. studenoga 1918. prihvatila
mjesna organizacija u Križevcima zajed-
no sa strukovnom organizacijom. Križe-
vačka organizacija izjavila je svoju su-
glasnost s ulaskom socijalista u Narodno
vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, smatra-
jući »nacionalno oslobođenje dobrim
uvodom k socijalnom oslobođenju«. Da
bi se smirili nemiri (»zločinačka anarhi-
ja«) u Hrvatskoj, križevačka organizacija
zahtijeva da se zadovolji »pravni osjećaj
naroda« — da se veleposjed zaplijeni
u korist puka, da se suvišni imetak ratnih
i predratnih bogataša zaplijeni u korist
državnih financija a djelovanje banaka,
industrije i vanjske i unutarnje trgovine
stavi pod kontrolu Narodnog vijeća. Re-
zoluciju su potpisali predsjednik Srbli-
nović i tajnik Ante Ciliga. Zanimljiva je
stoga jer ukazuje na socijalne zahtjeve,
ne shvaća smisao seljačkih gibanja u
svojoj okolici i ne želi djelovati izvan
okvira građanskog društva — predlažući
da socijalisti svoje akcije vode posred-
stvom Narodnog vijeća.61
U 1919. već bilježimo veliku aktivnost
radničkih organizacija. Slijedeći rascjep
u radničkom pokretu na desno, socijalis-
tičko krilo — koje se izjašnjava za su-
radnju s buržoazijom i sudjelovanje u
l organima vlasti i privremenom parla-
mentu — i na lijevo, komunističko krilo
Opis slike na str. 34 i 35
Grupa radnika bjelovarske
ložionice u kojoj je radio Đuro
Šegović (snimak je iz 1927.
51
Sloboda, Zagreb, 26. VII 1917.
52
Sloboda, Zagreb, 6. IX 1917.
53
koje se izjašnjava za revolucionarni put Pravda, Zagreb, 21. II 1918.
oslobođenja radničke klase, iskustvo ru-
M
ske proleterske revolucije — diktaturu Pravda, Zagreb, 28. III 1918.
proletarijata u obliku sovjeta — i u Bje- 55
lovarskoj se županiji pojedine organi- Pravda, Zagreb, 9. V 1918.
zacije priključuju socijalistima a neke 56
Pravda, Zagreb, 25. VII 1918.
opet Socijalističkoj radničkoj partiji Ju-
goslavije (Komunista) — SRPJ(K).
=7 Pravda, Zagreb, 1. VIII 1918.
Na početku siječnja 1919. mjesna poli-
tička organizacija SDS HiS iz Križevaca 58
Pravda, Zagreb, 29. VIII 1918.
održava skupštine u okolnim mjestima,
5. siječnja u Vrbovcu, a 6. siječnja u
Glogovnici. Teme su: »Što traže soci-
62
jalisti« i »O sveopćoj skupoći«.
U Bjelovaru je mjesna politička organi-
zacija SDS HiS održala vrlo uspješnu
javnu skupštinu 6. veljače 1919. Rad-
ništvo se okupilo u prostorijama gostio-
nice »Kan« i zatim krenulo pod crvenim
barjakom na glavni gradski trg. Kako
gradonačelnik nije dozvolio da se održi
govor s balkona općine, skupština kojoj
se priključilo mnoštvo seljaka iz okolice
održana je na sredini trga, pred zden-
cem. Govornik je bio predsjednik mjesne
organizacije Piškorić. Skupština je pri-
hvatila rezoluciju u kojoj je bjelovarsko
radništvo zahtijevalo od vlade u Zagrebu
i centralne vlade u Beogradu da se pro-
vede tajno i proporcionalno pravo glasa,
da se, kao maksimalno, ozakoni osam-
satno radno vrijeme u svim obrtnim, trgo-
vačkim i industrijskim poduzećima a da
se u poduzećima u kojima rade žene i
gdje je posao štetan za zdravlje radno 59
Pravda, Zagreb, 12. IX 1918.
vrijeme snizi i ispod maksimuma. Za-
traženo je i da se zakonom zabrani noć- 60
Pravda, Zagreb, 14. XI 1918.
ni rad osim u onim privrednim granama
u kojima je zbog naravi posla nemoguće " Isto.
ukinuti noćni rad. Također je zatraženo
da se djeci ispod 16 godina zakonski « Sloboda, Zagreb, 14. l 1919.

« Sloboda, Zagreb, 20. II 1919.
« Sloboda, Zagreb, 15. II 1919.
K
S/oboda, Zagreb, 10. II 1919.
37
zabrani rad. Među zahtjevima nabroje-
nim u rezoluciji su i ovi: osnivanje ureda
za posredovanje rada u svakom mjestu,
ozakonjenje slobode štrajka, sastajanja i
štampe, zakonsko priznanje dotad po-
stignutih tarifnih ugovora, zakonsko osi-
guranje za radnike (stare i nemoćne i
siročad, ta dojenčad), da se besposlica
smanji otvaranjem javnih radova, zakon-
sko uvođenje nedjeljnog počinka, osi-
guranje pomoći neuposlenim radnicima,
izgradnja radničkih stanova i predaja
erarskih zgrada radničkim organizacija-
ma u stambene svrhe i za radničke do-
move, osiguranje životnih namirnica svim
radnim slojevima putem aprovizacije. Re-
zolucija je preko Općeg radničkog sa-
veza za Hrvatsku i Slavoniju upućena
vladi u Zagrebu i Beogradu i označena
je kao »minimalni zahtjevi radništva«.
Nakon jednoglasnog prihvaćanja rezo-
lucije, naredni govornici objašnjavali su
glavne socijalističke zahtjeve, pozivajući
prisutne da se ujedine u borbi za socija-
lističku republiku. Osobito je pozdrav-
ljena prisutnost seljaštva na skupštini
jer: »Seljaštvo i radništvo ujedine li se
moraju pobijediti«. Zatim su prisutni
pored crkve i županijske zgrade krenuli
do gimnazije, pa na sajmište i natrag
do gostionice »Kan« u kojoj su bile
društvene prostorije.63 Prilikom prolaska
kraj vojarne došlo je do incidenta — pri
povratku na glavni trg kolona je morala
proći kraj glavne vojarne. Prema izvje-
štaju iz Bjelovara za Slobodu, netko je
u koloni viknuo »Dolje Trg kralja Petra«,
a jvedan vojnik koji se tu našao zatražio
je da iz kolone istupi onaj koji je vik-
nuo »Dolje kralj Petar«. Kada ga je više
ljudi iz kolone okružilo, vojnik je pobje-
gao i priključio se vojničkoj straži. Nakon
toga su tri naoružana vojnika sustigla
kolonu i pretukla funkcionara mjesne or-
ganizacije koji je bio na začelju kolone.
Bjelovarski socijalisti smatrali su da je
vojnike na kolonu nahuškao neki šovi-
nistički nastrojen mjesni trgovac i da je
sretna okolnost što je glavnina kolone
zamakla pa nije primijetila tučnjavu, jer
je moglo doći i do težeg sukoba.64
U Bjelovaru je, 9. veljače, održan još
jedan socijalistički skup — javna skup-
ština mjesne socijaldemokratske organi-
zacije na temu »Položaj radnog naroda«.
Kao izaslanik iz Zagreba govorio je Fra-
njo Ljuština, poznati socijalist ljevičar,
kasnije komunist, sudionik revolucije u
Mađarskoj. On je bjelovarskom radniš-
tvu prenio pozdrave »zagrebačke radnič-
ke klase, koja očekuje vašu potporu u
zajedničkoj borbi za naše socijalno oslo-
bođenje!«65 Zatim je govorio o međuna-
rodnom položaju onako kako zanima
radničku klasu. Govorio je o »plamenu
radničke, revolucije« koji se iz Rusije
širi cijelim svijetom i o talijansko-jugo-
slavenskim odnosima. Veoma je zanim-
ljiva Ljuštinina ocjena zašto su se socija-
listi priključili akciji za ujedinjenje »na-
šega troimenoga naroda« — ne da bi
stvorili jaku državu, već da »ojačamo
našu proletersku klasu da stvorimo jaku
podlogu s koje ćemo poći na konačni
obračun sa svojom buržoazijom«. Iz toga
je izveo zaključak da se socijalisti ne
smiju »međusobno izjedati« — jer time
samo pogoduju održavanju tadašnjega
društvenog sistema. Kada je riječ o obli-
ku države, o diskusijama i opredjeljenji-
ma za monarhiju ili republiku — rad-
nička klasa nije za izbor između dvije
forme o kojima se diskutira, jer obje
zaštićuju kapitalistički način proizvodnje,
već zahtijeva socijalističku republiku. Go-
vor je zaključio poklikom: »Živjela me-
đunarodna radnička revolucija!«.
Na skupštini je zatim govoreno o prili-
kama u kojima žive bjelovarski radnici
i o prilikama, kako je rečeno, »naših dru-
gova seljaka«.
Kao što se vidi iz prikaza tih dviju ve-
likih socijalističkih skupština u Bjelo-
varu, u socijalističkom pokretu već su se
mogle jasno nazrijeti dvije struje, jedna
koja je željela revolucionarnu promjenu
društvenih odnosa i druga koja je že-
ljela veći utjecaj radništva u građanskoj
državi i reforme buržoaskog društva u
korist radničke klase. Ono što je speci-
fično za bjelovarsku socijaldemokratsku
organizaciju, jest odnos prema seljaš-
tvu, ono se smatra saveznikom radničke
klase u borbi i aktivnim faktorom socija-
lističkog pokreta, što nije vrijedilo za
stranku kao cjelinu.
Da je pokret socijalističkog radništva (a
osobito skupština od 9. veljače) uzbu-
dio bjelovarsku buržoaziju, svjedoči nam
pisanje bjelovarskog lista Tjednik koji
je u svom izvještaju sa skupštine napao
Ljuštinin govor.66 Franjo Ljuština odgo-
vorio je polemičkim člankom u Slobodi,
67
Tjednik je pisao: »Dakle Rusija sa Le-
njin-Trockijevom 'slobodom' trebala bi
biti uzor po kom bi se i kod nas riješilo
radničko pitanje i na zemlji bi potekao
med i mlijeko. Bit će da g. Ljuština nije to
ozbiljno mislio ili i on spada u red onih
agitatora koji bi htjeli da zapale zemlju
pa da nastane još veća pustoš i baš mi
sirotinja — radni narod da padne u još
veću bijedu kao što je to slučaj u slo-
bodnoj Rusiji, gdje su već i boljševici
postali protuboljševici.«
Ljuština je u odgovoru istakao da će
kritizirati pogrešnu socijalno-političku
orijentaciju u spomenutom članku. Upo-
zorio je da su se socijalisti podvojili na
pitanjima taktike a ne — cilja. »Ne, nije
naš cilj, da popljačkamo bjelovarske du-
ćane, okolišna imanja i podijelimo krvavo
zaslužene škude bjelovarskih gavana.
Još manje mislimo provocirati kojekakve
neorganizovane ispade, koji bi donijeli
još goru reakciju od današnje.«
Zatim je, odgovarajući na pisanje Tjed-
nika, oštro osudio i hrvatski i srpski šo-
vinizam: »Zar se žele plemenske razlike
potencirati do nacionalnih suprotnosti?
Zar je narodno jedinstvo samo fraza, za
kojom se krije hegemonija jednoga ple-
mena nad drugim?« Ljude koji šire tu
vrstu sukoba Ljuština je okarakterizirao
kao politički konzervativne elemente,
konjunkturalne patriote. Zadatak da ih
ušutka ima, po Ljuštininu mišljenju, bje-
lovarska poštena inteligencija, i hrvatska
i srpska.
Taj Ljuštinin članak ima veliko značenje
jer ne samo da pokazuje bjelovarske, i
šire, prilike, već označava i stupanj spo-
znavanja nacionalnog pitanja kod tada 66
Bjelovarski list Tjednik, na žalost,
najradikalnijih lijevih socijalista. nije sačuvan, pa nam je sadržaj
napisa o skupštini poznat samo po
Još jedan članak u Slobodi napisan je izvodima iz Slobode.
kao odgovor na pisanje građanske štam-
pe u Bjelovaru (Tjednika i Nezavisnosti) ' Sloboda, Zagreb, 22. II 1919.
o socijalističkim skupštinama. Riječ je o
onoj koja je održana 6. veljače, kao S/oboda, Zagreb, 25. II 1919.
»svečana i velika radnička manifestaci-
ja«.68 Članak je napisan u vrlo oštrom
tonu i upozorava Tjednik i Nezavisnost
da svojim pisanjem ne podbadaju rad-
ništvo. Takvo pisanje nije naškodilo or-
ganiziranom radništvu u Bjelovaru: »Me-
đutim i Tjednik' i 'Nezavisnost' nama su 38
 toliko 'naškodili' da smo poslije njihovog
piskaranja dobili 453 novih pristaša u
našu političku organizaciju.« Kako je to
jedini podatak koji imamo o brojnosti
bjelovarske organizacije SDS HiS, veoma
nam je dragocjen. Na žalost, ne znamo
koliko je članova već bilo u organizaciji
do spomenutog upisa novih, no to je
svakako bila jedna od većih stranačkih
organizacija u Hrvatskoj.
U ožujku 1919. mjesna organizacija SDS
HiS u Križevcima konstituirala je pose.-
ban odbor za održavanje agitacionih
skupština po selima u okolici. Osnovala
je i povjereništva u Vrbovcu, Lovrečini,
Ravnom, Guščerovcu, Brckovčini i još
nekim manjim selima u kojima je bilo
ukupno više od 350 članova. Posebnim
uspjehom križevačka organizacija je
smatrala, uz upisivanje seljaka, upisiva-
nje seoskih djevojaka i žena u Socijal-
S9
Sloboda, Zagreb, 6. III 1919. demokratsku stranku.69 U tom nizu akcija
križevačke organizacije održana je javna
70
Sloboda, Zagreb, 15. III 1919. skupština i u selu Sv. Petar Orehovec
na kojoj su referenti bili iz Križevaca. Na
71
Sloboda, Zagreb, 27. III 1919. skupštini su izabrani stranački povjere-
72
nici za okolna sela a oni su izabrali po-
Isto. vjerenički odbor sa sjedištem u Sv. Petru
Orehovcu.70
« Sloboda, Zagreb, 12. IV 1919.
U Koprivnici je, 9. ožujka 1919, održana
velika, vrlo dobro posjećena socijalistič-
ka skupština.71 Iz Zagreba su kao re-
ferenti došli Đuro Cvijić i Simo Miljuš,
ljevičari koji su uskoro zatim bili među
osnivačima Komunističke partije u našoj
zemlji. Govor koji je Simo Miljuš održao
cenzuriran je u dijelovima gdje je go-
vorio o prvom svjetskom ratu. Zatim
je govorio Đuro Cvijić koji je odgovarao
na pitanja o razlici između Radićevog i
socijalističkog republikanstva. Nakon to-
38 39 ga su prihvaćene rezolucije o političkom
položaju i komunalnoj politici. U Križev-
cima je, 11. ožujka, osnovana podružnica
72
saveza trgovačkih pomoćnika. U Bje-
lovaru su socijaldemokrati došli na skup-
štinu kršćanskih socijala, a na njoj se
okupilo i dosta seljaka koji su mislili da
je to skupština Socijaldemokratske stran-
ke, lako su na skupštinu došli stranački
funkcionari kršćanskih socijala iz Za-
greba, da bi podržali svoje bjelovarske
istomišljenike, većina naroda pobijala je
na skupštini navode iz njihovih govora.
To su iskoristili socijaldemokrati, odre-
dili svoje govornike, te je tako skupština
73
pretvorena u socijaldemokratsku.
Socijalisti su u Bjelovaru i u čitavoj žu-
paniji imali dakle brojnu i jaku organi-
zaciju s visokim postotkom članova se-
ljaka. Pripadali su radikalnoj struji so-
cijalista ali se nisu priključili u to vri-
jeme osnovanoj Socijalističkoj radničkoj
partiji Jugoslavije (Komunista) koja je u
travnju osnovana na kongresu u Beo-
gradu, poznatom pod imenom Kongres
ujedinjenja, što znači da nisu prihvatili
komunističku orijentaciju već su odlu-
čili da djeluju na osnovi socijalističkog
programa. Upravo zato što su bjelovar-
ski socijalisti bili radikalno orijentirani
bilo je teško idejno se razgraničiti s nji-
ma i priključiti se novoj komunističkoj
stranci. Zato je proces izgradnje komu-
nističke organizacije u Bjelovaru trajao
dulje nego u ostalim mjestima, sve do
jeseni 1920. godine.
Prvi maj 1919. godine proslavljen je u
Bjelovaru izvan gradskog teritorija jer
je gradsko poglavarstvo odbilo da do-
zvoli održavanje proslave u gradu s obra-
zloženjem da su prvomajske proslave
zabranjene u cijeloj državi. Izvještaj koji
je o bjelovarskoj proslavi donijela S/o-

boda bio je djelomično cenzuriran.74 U
gostionici »Kan« u kojoj su tada, kako
je već rečeno, bile društvene prostorije
okupilo se mnogo ljudi, u prostorijama
zgrade i u vrtu. »Sav rad u gradu bio je
obustavljen i sve trgovine bile su zatvo-
rene, što je najbolji dokaz težnje za što
dostojnijom proslavom ovogodišnjeg 1.
svibnja«, pisalo je u izvještaju s proslave
u Slobodi. Kako se očekivalo da će
vlasti poduzeti mjere da rasprše oku-
pljene, tajnik mjesne organizacije SDS
HiS V. Maletić predložio je da se udalje
s gradskog teritorija i proslavu održe
izvan grada, u šumi pokraj streljačke
gostionice. Svrstali su se u povorku i
pod crvenom zastavom i uz pratnju gla-
zbe križevačkom cestom napustili grad.
Tu je predsjednik organizacije F. Piš-
korić održao prvi govor, zatim se re-
dalo još nekoliko govornika, među njima
i nekoliko seljaka, a na kraju je održan i
govor na češkom jeziku. Policija je zbog
proslave tužila predsjednika organizacije
i bio je osuđen na osmodnevni zatvor.
Nije poznato je li kaznu izdržao, jer je
uložio priziv. Istog dana navečer održana
je prvomajska zabava koju je redarstvo
u 22 sata raspustilo.
Dok se bjelovarski socijalisti nisu pri-
ključili komunističkoj struji, cijela mje-
sna politička organizacija SDS HiS iz
Križevaca pristupila je SRPJ(K), sugla-
sila se sa zaključcima beogradskog kon-
gresa i konstituirala se kao mjesna or-
ganizacija SRPJ(K).75 U okviru akcije
solidarnosti međunarodnog proletarijata
s revolucijama u Rusiji i Mađarskoj i
sa sovjetskim republikama u te dvije ze-
mlje održan je 21. srpnja generalni štrajk
solidarnosti. U Križevcima je ta akcija
generalne obustave rada potpuno uspje-
74
Sloboda, Zagreb, 27. V 1919.
la i organizirana je. skupština kojoj je
predsjedao Dragan Dužanec. Održano 75
je i predavanje »O internacionalnom Istina, Zagreb, 17. VII 1919.
štrajku i o komunizmu« a gledišta no- 76
Istina, Zagreb, 31. VII 1919.
voosnovane SRPJ(K) i Centralnog rad-
ničkog sindikalnog vijeća Jugoslavije 77
Nova istina, Zagreb, 30. X 1919.
(CRSVJ) obrazlagao je predstavnik po-
krajinskog rukovodstva i član Central-
nog partijskog vijeća Vladimir Borne-
missa.76 U Križevcima je javna pučka
skupština održana i 19. listopada 1919.
a referirao je kao izaslanik Pokrajinskog
izvršnog odbora SRPJ(K) Kamilo Horva-
tin.77 »Skupština je bila dobro posjećena
osobito od seljaka, usprkos toga što se
istom dan prije saznalo, da će se skup-
ština održati«, pisalo je u izvještaju sa
skupštine u partijskom glasilu Novoj isti-
ni. Horvatin je u »oduljem referatu« obra-
zložio stanovišta SRPJ(K) prema svim
aktualnim pitanjima, naročito prema sku-
poći, agrarnoj reformi, demobilizaciji,
Privremenom narodnom predstavništvu.
»Osobito je naglasio nuždu zajedničke
organizacije i zajedničke borbe siromaš-
nih seljaka i proletaraca, kao i potrebu,
da se klasna borba unese i u selo, da se
tako naši istinski revolucionarni redovi
pročiste i da im se dade i na selu klasno
obilježje.« Istakao je da je Komunistička
stranka ona oko koje bi trebalo da se
okupe seljaci jer je ona zapravo i njihova
stranka koja se bori za pravo oslobo-
đenje svih izrabljivanih i potlačenih. Kao
rezultat Horvatinova govora, nakon skup-
štine se dosta seljaka upisalo u SRPJ(K).
Na skupštini je još govorio Dužanec i
seljak Trubentašić koji je, uvidjevši po-
trebu zajedničke borbe radnika i siro-
mašnih seljaka, pozvao na što čvršće
jedinstvo u borbi protiv kapitalističkog
ropstva.
 Dragutin (Dragan) Dužanec,
križevački komunist, jedan od
članova županijskog rukovodstva
KPJ
78
Nova istina, Zagreb, 27. XI 1919.
Nova istina, Zagreb, 17. l 1920.
40 41
U spomenutom izvještaju sa skupštine
stoji i ocjena o njenu uspjehu: »Ova je
skupština ponovno dokazala — bez da
se uzme u obzir, da je radništvo u Kri-
ževcima čitavo komunističko — da su
komunisti i u križevačkoj okolici uhvatili
zdrav korijen među seljaštvom, a tako
je to svagdje ondje, gdje se sirotinjskoj
raji dade prilika, da se upozna sa soci-
jalističkim programom.« Na toj skup-
štini donesena je i rezolucija u kojoj se
zahtijevalo da se ukine pljačkaška slo-
bodna trgovina živežnim namirnicama,
odijelom i obućom, da se ugovori o
izvozu životnih namirnica anuliraju, da
se radništvu i siromašnom pučanstvu ži-
votne namirnice daju jeftinije na trošak
kapitalista i veleposjeda, te da se ukinu
sve carine i monopolske takse na robu
potrebnu širokim slojevima radnog na-
roda. Postavljen je i zahtjev da se agrar-
na reforma provede tako »da se zemlja
bez odštete dade onima, koji je obra-
đuju tj. da se stavi na raspolaganje se-
ljačkim vijećima, a država da na trošak
velikih kapitalista i banaka dade nužni
inventar za obrađivanje«. Zatim je zahti-
jevano da država uredi moderno rad-
ničko zakonodavstvo, da se valuta ojača
na teret ratnih milijunara, lihvara i krup-
nih kapitalista, da se uspostave političke
slobode, najšira sloboda sastajanja,
udruživanja i govora, te da se ukine cen-
zura. Zatraženo je da se odmah raspusti
Privremeno narodno predstavništvo a da
se na temelju općega, jednakog i tajnog
prava glasa za sve muškarce i žene
iznad 20 godina izaberu općinska vijeća
i ustavotvorna narodna skupština.
U toku listopada i studenoga održano je
nekoliko skupština u križevačkoj okolici:
26. listopada u Sv. Ivanu Žabno, 9. stu-
denoga u Sv. Petru Čvrstecu, a 23. stu-
denoga u Preseki. Na skupštini u Sv.
Ivanu Žabno govorio je u ime križevačke
mjesne organizacije Dužanec i zaklju-
čeno je da se u Križevcima što prije
konstituira seosko vijeće organizacija
SRPJ(K) za križevački kotar. I na skup-
štinama u Sv. Petru Čvrstecu i u Preseki
govorio je Dužanec. U sva tri mjesta
prišli su konstituiranju seoskih organi-
zacija SRPJ(K).78
U siječnju 1920. također su bile vrlo
brojne komunističke skupštine u Križev-
cima i okolici. Velika javna pučka skup-
ština održana je u Križevcima 11. siječ-
nja 1920. Prisustvovalo joj je više od
2000 ljudi, među kojima je najviše bilo
seljaka iz okolice a neki su čak došli iz
kotara Novi Marof.79 Skupštini je pred-
sjedao neki seljak iz Sv. Petra Orehovca
a o komunalnom programu Partije i poli-
tičkoj situaciji referirao je Živko Cvijić
iz Zagreba. Zanimljivo je istaći da su na
skupštini govorila i dva seljaka komu-
nista.
Na komunističke skupštine koje su se u
selima oko Križevaca održavale obično
u nedjelju poslije mise, pred crkvom,
dolazili su seljaci i iz ostalih kotara.
Takve skupštine održane su u Sv. Petru
Orehovcu, Lovrečini kod Vrbovca i Đur-
đicu kod Križevaca a »narod je svagdje
sa odobravanjem slušao drugove govor-
nike i listom se izjavio za našu Par-
tiju«.80
L) Bjelovaru je još uvijek mjesna orga-
nizacija Socijaldemokratske stranke
Hrvatske i Slavonije bila jedina politička
radnička organizacija. Ona je uredila i
radnički dom pa su tako dobili stalne
društvene prostorije s knjižnicom. Ali da
je nekog gibanja bilo i u toj sredini
indirektno nam potvrđuje to što se glav-
na godišnja skupština nije mogla održati
u zakazanom terminu jer nisu imali kvo-
ruma. Očito je da to više nije bila onako
brojna i masovna organizacija kao u
prvim mjesecima 1919. ali previranje nije
doseglo takav stupanj da bi došlo do
osnivanja komunističke organizacije. Go-
dišnja skupština održana je 22. veljače
1920. i za predsjednika je ponovo iza-
81
brala Franju Piškorića.
U isto vrijeme u Križevcima je tekao pro-
ces uključivanja seljaka u komunistički
pokret i konstituiranja partijskih organi-
zacija na selu. To je bilo vezano i uz
općinske izbore koji su se morali uskoro
održati na području Hrvatske i Slavonije.
Tako su, 24. veljače 1920, održane »ko-
munističke seljačke javne pučke skup-
štine« u Apatovcu i Glogovnici. Referi-
rao je Dužanec koji je izložio izborni
program Partije i komunističke poglede
na društvo i na državu, te objašnjavao
što je to sovjetska republika. U Apa-
tovcu je osnovano Seljačko vijeće sa
200 članova seljaka komunista.82
Na općinskim izborima u Bjelovaru, u
ožujku, lista »Međustrukovnog komunal-
nog saveza« dobila je tri mandata u
gradskom zastupstvu. Jedan od njih pri-
pao je socijaldemokratu Franji Piškoriću
a za druga dva nemamo podatke.83 Nešto
kasnije zabilježeno je da je na listi »rad- 80
Wova istina, Zagreb, 31. l 1920.
ničkog bloka« izabran i Lj. Pasariček
koji da je prvi komunist u bjelovarskoj 81
gradskoj vijećnici. To nas navodi na za- Privredni glasnik, Bjelovar, 12.
i 26. II 1920.
ključak da je u Bjelovaru bilo pojedinaca
komunista ali još uvijek ne i organiza- 82
Nova istina, Zagreb, 28. II 1920.
cije. Kako u to doba (od proljeća do
lipnja) pada i idejni rascjep u SRPJ(K) 83
Privredni glasnik, Bjelovar,
na komuniste i centriste (»centrumaše«) 18. II! 1920.
koji se na kongresu u Vukovaru u lipnju
1920. izrazio i organizacionim podvaja- 84
Nova istina, Zagreb, 2. i 16. IV
njem jer je osnovana Komunistička par- 1920.
tija Jugoslavije od komunista a hrvatski
su centristi ostali u SRPJ(K) za Hrvatsku 85
Privredni glasnik, Bjelovar,
i Slavoniju — to su i ta zbivanja oči- 8. IV i 15. IV 1920.
gledno utjecala da nije konstituirana par-
tijska organizacija u Bjelovaru.
Na području Bjelovarsko-križevačke žu-
panije komunisti su ušli u gradska za-
stupstva i općinska vijeća u ovim mjesti-
ma: Križevci, Koprivnica, Raven, Sv. Pe-
tar Orehovec, Vojakovac i Vrbovec.84
U travnju 1920. u bjelovarskoj tvornici
»Smev« bio je štrajk, tako da su pred-
stavnici štrajkaša prisustvovali već spo-
minjanoj skupštini o problemima opskrbe
grada Bjelovara — naročito o maksimi-
ranim cijenama živežnih namirnica. Skup-
ština je bila u gradskoj vijećnici a su-
djelovali su i predstavnici socijaldemo-
kratske organizacije i predstavnici se-
ljaka.85 U isto vrijeme bilo je pokušaja
da se u Bjelovaru konstituira mjesno
radničko sindikalno vijeće CRSVJ jer su
tom sindikalnom savezu već pripadale u
Bjelovaru podružnice Saveza saobraćaj-
nih i transportnih radnika, te Saveza
privatnih namještenika. Radništvo ostalih 4;
 B6 privredni glasnik, Bjelovar,
15. IV 1920.
87
Nova istina, Zagreb, 20. V 1920.
88
Wow svijet, Zagreb, 18. IX 1920.
«» Wow svijet, Zagreb, 25. IX 1920.
Izvještaj »Novog svijeta« o
komunističkoj skupštini održanoj
10. listopada 1920. na
bjelovarskom sajmištu
42 43
ogorčeni narod tvomo napao.
Kaša javna pučk« skupština ti
Bjelovaru.
Krah s o c i j a l - p a trioia.
Dne 10. o. raj. u nedelju sazvali
m naii drugovi u Bjelovara javnu
pučlcu skupština sa dnevnim redom:
Jzbofi za KoRstituantu, koja se je
održala na Sa j m iz l u. Skupitini je
predsjedao dn»g Via sic, a refe-
rirao je drug rio r vat i n. Skupšti-
na«, koj* J* bilo do hiljadu burno
sa odobravali izvodima druga Hor-
vatina. Naročito je za istaknuti da je
seoska sirotinja i nadničari, koji su
bili na zbora najoduševljenije klicali
gfosi isoMfijtt radnika i siromašnih
s« I ja ka n Komunističkoj Partiji, koja talističkog društva, a njima kao suprot-
a svoji« redovima kupi samo grad-
ite i seoske sirotinju,
CM« w zborom dokazalo, da ni
l 0 bjelovarsko« kraja, koji je strašno
okutea (rankovlukon i šovinirmom,
ffležeiHO istinitim i poštenim radom riječ brisala cenzura, pa možemo samo
skupiti svu sirotinja oko nale partije
i otrgnuti iu iz pogubnog utjecaja
gradske buržoazije i seoskih gazda.
tla šansom zbora dogodila se jedna
ma i a gmiieiaa upadica s joi jednim
mafiji m i smijeinipm čovječuljkom.
Soc.ja!-patrioti, koji nemaju u Bjclo«
vara niti deset pristala stralno tu se
»fepa U našega i bora i poslali u
Bjelovar Ztzibambulu Berberovića i
•ift«. Ofi fu doSli u Bjelovar spa-
iavati iteito, čega u opće nerna.
Berberovfć se na zapovjed bjelo«
vtrtkog miiijanala Omčlkusa javio
ia rijtl^ premda drug Horvatin nije
•aiao n! za vafno da se mnogo
ffračs na socijal-patriotsku IjeSinu,
ali na radnici i seljaci nisu uopće
dill niti govoriti.
Dočekali su ga sa povicima: dolje
socijalpitrJoti J Dolje Moraćl Zvif-
l buka fra jala je dosta dugo. komunističkog krila bio uspješan, tako
struka pripadalo je socijalističkom Op-
ćem radničkom savezu.86 Istodobno su
vlasti u Križevcima osudile na zatvor
tajnika Mjesnog radničkog sindikalnog
vijeća u Križevcima s optužbom da buni
radništvo — jer je organizirao ciglarske
radnike za sklapanje kolektivnog ugo-
vora.87
U jesen 1920, 15. rujna, u Križevcima je
održana javna skupština mjesne organi-
zacije KPJ s referentom Simom Milju-
šem.88 To je već bilo razdoblje agitacije
za predstojeće izbore za Ustavotvornu
skupštinu pa je Miljuš govorio o lažnoj
buržoaskoj demokraciji, gnjilosti kapi-
nost označio sistem sovjeta. Zajednička
borba radnika i seljaka, kako je rekao
Miljuš, put je kojim treba ići do osni-
vanja — Miljuš je najvjerojatnije rekao
»sovjetske republike« ali je upravo tu
na temelju toga što je osnivanje sovjet-
ske Jugoslavije, kao rezultata proleter-
ske revolucije, bilo u programu KPJ za-
ključiti da je Miljuš upotrijebio tu for-
mulaciju.
U Zagrebu je za 3. listopad 1920. bilo
sazvano Oblasno vijeće KPJ na kojem
su predstavnici svih mjesnih organiza-
cija u oblasti imali podnijeti izvještaje o
stanju pokreta u svojim mjestima i nji-
hovoj okolici. Posebna poruka upućena
je komunistima u Bjelovaru: »Drugovi
komuniste u Bjelovaru neka smjesta ot-
počnu rad, da se osnuje naša organi-
zacija u Bjelovaru i pošalju delegate u
Zagreb 3. listopada.«89 Ta nas vijest upu-
ćuje na zaključak da je u radničkom po-
kretu u Bjelovaru proces diferenciranja
da je bilo već dovoljno aktivnih komu-
nista pojedinaca za osnivanje partijske
organizacije.
U partijskom glasilu Novi svijet objav-
ljen je dopis iz Bjelovarske županije po-
lovicu kojega je brisala cenzura; ostao
je samo poziv seljacima da na predsto-
jećim izborima ne daju ni jedan glas
buržoaskim strankama.90
Na bjelovarskom sajmištu održana je u
nedjelju 10. listopada javna pučka skup-
ština koju su organizirali komunisti. U
izvještaju o tome koji je objavio Novi
svijet, glasilo KPJ u Zagrebu, stajalo je,
uz ostalo, da je taj događaj bio krah
socijalpatriota. Na dnevnom redu skup-
štine kojoj je predsjedao bjelovarski ko-
munist Vlašić a kao referent iz Zagreba
došao Kamilo Horvatin bili su izbori za
Konstituantu.91 Prisustvovalo je oko ti-
suću ljudi. U izvještaju sa skupštine za-
bilježeno je: »Naročito je za istaknuti
da je seoska sirotinja i nadničari, koji
su bili na zboru najoduševljenije klicali
slozi između radnika i siromašnih selja-
ka u Komunističkoj Partiji...« Na zbor
su došli i predstavnici socijaldemokrata
iz Zagreba, Gojko Berberović i Stjepan
Batt. Berberović je zatražio riječ ali su
ga prisutni dočekali poklicima: »Dolje
socijalpatrioti! Dolje Korać!« i zvižda-
njem tako da nije uspio govoriti. Podatak
da su bjelovarski socijaldemokrati po-
zvali predstavnike iz Zagreba pokazuje
da su bili zabrinuti zbog osnivanja mje-
sne organizacije KPJ u Bjelovaru i da
su pokušali komunistički skup okrenuti u
svoju korist. U Bjelovaru je u međuvre-
menu do skupštine osnovana organiza-
cija KPJ. U Novom svijetu o tome je za-
bilježeno: »U Bjelovaru je osnovana na-
ša mjesna organizacija i nadamo se da
će raditi sa najboljim uspjehom.«92 So-
cijaldemokrati su odbili da u prostorije
Radničkog doma prihvate novu organi-
zaciju, pozivajući se na to da su vojne
vlasti vlasnik zgrade u kojoj je Radnički
dom i da ne žele u njoj komuniste.
Komunistička skupština očito je uzbu-
dila mnoge, pa je zabilježena i u gra-
đanskoj štampi. Prema opisu u Demo- 90
Novi svijet, Zagreb, 30. IX 1920.
kratskom glasu, Berberoviću nisu dali
govoriti i zbog toga što pripada onoj " Novi svijet, Zagreb, 12. X 1920.
struji koja je dala ubiti Karla Liebknech-
ta u Njemačkoj.93 Tu je zabilježeno i da
92
Isto.
je skupštinu raspustio redarstveni povje-
93
renik i da su se prisutni razišli bez inci- Demokratski g/as, Bjelovar,
16. X 1920.
denta.
Kako nemamo izravnog podatka o da- 94
Historijski arhiv Bjelovar, D2-I,
tumu kada je 1920. osnovana partijska Đuro Šegović, Izjava o stanju Partije '
organizacija u Bjelovaru, možemo taj u Bjelovaru od 1919-1941.
termin približno odrediti. Oblasno vijeće
je, kao što je rečeno, trebalo u Zagrebu
zasjedati u nedjelju 3. listopada i bje-
lovarski su komunisti pozvani da do tog
datuma konstituiraju svoju organizaciju.
Prva skupština koju su organizirali bila
je 10. listopada. Prema sjećanjima bje-
lovarskog komunista Đure Šegovića, par-
tijska organizacija osnovana je u jesen
1920. u gostionici »Kruna«.94 Uspoređu-
jući raspoložive podatke, može se za-
ključiti da je organizacija KPJ osnovana
u vrijeme od kraja rujna do 10. listopada,
kada već ima prvu skupštinu. Đuro Še-
gović zabilježio je imena članova: pred-
sjednik je bio Teodor Merkša, strojo-
bravarski radnik, tajnik Cerić (privatni
namještenik, a ne trgovački pomoćnik
kako piše Šegović), te članovi Ivanče-
vić, metalski radnik, Josip Motal, stro-
jobravar, Josip Matačić, mlinar, Šandor
Šegović, trgovački pomoćnik, Stjepan
Ferenčak, strojobravar, Đuro Šegović,
 95
Prilog spomenutoj izjavi Đure
Segovića (Stanje partijske
organizacije po godinama), koji
sadrži spiskove članova bjelovarske
organizacije KPJ od 1920. do 1941.
godine. Podaci o prvoj partijskoj
organizaciji nalaze se i u knjizi
Prilozi za izučavanje historije
Komunističke partije kotara Bjelovar
1919-1952, Bjelovar 1959, 27-28.
94
Novi svijet, Zagreb, 14. X 1920.
97
Novi svijet, Zagreb, 13. XI 1920.
98
Isto.
» Novi svijet, Zagreb, 18. XI 1920.
Izvještaj o rezultatima izbora za
ustavotvornu skupštinu iz 1920.
za dio hrvatskih županija
objavljen u »Novom svijetu«
44 45
Kano smo tak! f
Lifiko-krtoavska županija.
pfetna dosada stigli« v»jestim>
palo jje ta naša partiju a Brmju 85
glasova, « O »špicu 48, u Perulićb
fe glasova, u Švici 102 glasa. U osta
Ak mjesta Joi nemamo vijesti.
Modraško-rijačfe« lupani;**—- •
lfc preko polovice mjesta aiođruško-
rifeike iupaatje manjuaju jol svaki
podaci, pa prema tome još ne tnare©
m iispi*h, koji smo tu postigli, al:
l masjat na« je već dosad siguran.
Crvena Crikvenica.
U C r i k v e n i c i dobili smo 579
glasova, * skupštinu. Tako je 7. studenog održana
- Crvena Kraljević«.
U Kraljevici dobili snio apsolutnu
većinu sa 212 glasova,
Crveni Hreljta.
U Hrelpnu. dobila je K. P. J, 291
glas, dok «u sve ostale stranke za
jedno dobile samo 153 glasova.
Crveni Bakarac.
(J općio! B-ikarac dobili smo od
predanih 272 glasa apsolutnu većinu
sa 139 glasova.
Iz Varaždinske županije.
Isto još nemamo tafrnih podataka.
Bjelovarsko - krlževačka županija.
U K r i ž e v c i m a smo sa 2Q8
glasovi najfaia stranka. U Kopriva. c»
dobili smo 69 glasova. U Bjelovaru
54, U B,elovarskoj-kr!i«vačkoj župa-
niji dobili šino 909 glasova, dok je
u O ubišnom polju rezultat još ne-
Požeška županija.
strojobravar, Josip Frize, električar, Var-
ga, kovač, i Josip Balog, također kovač,
koji je bio blagajnik organizacije.95
Otprilike u isto vrijeme kada i u Bjelo-
varu, održana je komunistička skupština
i u Križevcima.96 Prisustvovalo joj je,
prema izvještaju u Novom svijetu — »bli-
zu 1000 drugova«. Referirali su Simo
Miljuš i seljak Anton Turković a rudari
iz Carevdara došli su s crvenom zasta-
vom pjevajući radničke pjesme i kličući
Sovjetskoj Rusiji. Na skupštini se tako-
đer klicalo Komunističkoj partiji i So-
vjetskoj Rusiji.
l u studenom su održavani komunistički
skupovi, prvenstveno kao izborne javne
skupštine uoči izbora za Ustavotvornu
velika skupština u Sv. Šimunu na kojoj
je govorio Josip Bunjevčević i još dva
govornika.97 Uz ostalo, govorilo se i o
oktobarskoj revoluciji i tako je proslavlje-
na njena trogodišnjica. Istog dana, 7. stu-
denog, u Bjelovaru je u dvorani gostio-
nice »Kruna« održana proslava obljetni-
ce ruske revolucije.98 Predavanje je odr-
žao tajnik mjesne organizacije Cerić.
»Na svršetku zbora drugovi su otkrite
glave pozdravili rusku revoluciju, njihove
vođe i borce.« U Križevcima je vrlo
brojno posjećena javna skupština KPJ
održana u nedjelju, 14. studenoga 1920."
Govorili su Bunjevčević i još dvojica go-
vornika. Zbog burnog odobravanja, Bu-
njevčeviću je gradski kapetan koji je
prisustvovao skupštini oduzeo riječ.
»Premda vlasti s jedne a frankovci, ra-
dićevci s druge strane provociraju i rade
protiv naših drugova, naša stvar u ovom
kraju stoji unatoč tome vrlo dobro«, piše
u izvještaju sa skupštine koji je objavio
Novi svijet. Uspjela skupština održana

je u Bjelovaru i u nedjelju, 21. stude-
100
noga 1920. Referent je bio Šimun Čvo-
rig, poznati seljak komunist, kandidat
na izbornoj listi KPJ.
Posljednja vijest o bjelovarskoj organi-
zaciji KPJ, koja je u partijskoj štampi za-
bilježena prije donošenja Obznane, od-
nosi se na Cerića, tajnika mjesne orga-
nizacije.10' Bjelovarski stanarinski ured
uskratio mu je dozvolu boravka u gradu
s formulacijom da »nije njegov boravak
u javnom interesu potrebit«. Cerić je bio
uposlen kod nekoga bjelovarskog odvjet-
nika i uskraćivanje dozvole boravka do-
vodilo mu je u pitanje zaposlenje.
Hotel »Barta« u Bjelovaru u
kojemu su komunisti 1920. godine
priredili novogodišnju zabavu
što ju je prekinula policija
pozvavši se na Obznanu
100
Novi svijet, Zagreb, 23. XI 1920.
Kako su u Bjelovaru doznali za Obzna-
i°i Novi svijet, Zagreb, 21. XII 1920.
nu, kojom je vlada zabranila svaku ko-
munističku djelatnost, zabilježio je u 102
Izvor kao u bilješci 94.
svojim sjećanjima Đuro Šegović. Na Sta-
ru godinu bila je u hotelu »Barta« ko-
munistička zabava. U pola noći u dvo-
ranu je upala policija i naredila im da
prekinu zabavu jer se »po zakonu za-
branjuje svaki daljnji rad Komunističkoj
partiji«.102 Tako je bjelovarska legalna
organizacija KPJ postojala svega oko
tri mjeseca. Pogođeni Obznanom bjelo-
varski komunisti morali su se prilagoditi
novim, teškim uvjetima rada i izgrađivati
ilegalnu organizaciju, isto kao i cijeli ko-
munistički pokret u Jugoslaviji. 46
 Povratak Josipa Broza iz Sovjetske Rusije
i aktivnost u Zagrebu

Poziv Oblasnog sekretarijata

KPJ povratnicima iz Rusije i
Amerike da se uključe u
partijski rad

Oblasni Sekretari]'at
K. P. J. u Z a g r e b u .
Drugovi koji su se vratili iz Ru-
[sije i Amerike
neka se svakako prijave pismeno ili
osobno kod Oblasnog Sekretarijata
Komunističke Partije Zagreb, Hica
55/1. To vrijedi naročito za drugove
iz provincije, da im se mogu dati
Popis priloga za izborni fond
1920. godine na kojem je
zabilježeno i Brozovo ime
Za Izborni fond.
Mjesna organizacija Ivanec K 488
Pahek Ojuro, Zapreslć „ in
Savez Željezničarskih radnika n 20CO

upute za agilac'ju i rad u izbornoj Drug Davi do vic (Zagreb) darovao • 100
Trgovčić, Drvar, po Izborni fond toH
borbi. Drugovi izvršite svoju dužnost Okron Franjo, za izborni fond n 20
i javite se svi l Va'a partija Vas treba. Snb.ar.br. 22, sabrao dr. Tomanlć n 142
, „ , 40, sabr. dr. Djurdjek Vid 0 8*
t, 400
„ . .341, . Romano Rupčić 33ti
. 340. Katnić Rudolf n 96
. 23, Maglć Stjepan t* 240
. 47, Stumpf i« 5?
Izvještaj »Novog svijeta« o „ 45, Vučković Nikola n 40
proslavi trogodišnjice ruske . 39, N. N. H 60
revolucije u Bjelovaru „ 44. N. N. H 22
„ 27, Broz n 302
. 314, Grglć Marko n 286
Proslava trogodišnji će ruske . 315, Turkovlć Mato rt 12«
. 319, Puikarlć Josipa n 1W
revolucije u Bjelovaru. . 316, Mijat Kraina n 249
U nedjelju 7. o. m', proslavili su „425. Ciger Stjepan 91 16
drugovi, cjelokupno organizirano rad- , „ 320, „ loso Markovlć tt 162
" » „ 321. , Mifo Spehar 104
ništvo u Bjelovaru obljetnicu ruske '1 .. 354, , darovao Ban M.
t,

»f 300-
revolucije, te je drug C ? r i ć iz Za- t,* ,' N. 84
ji N.*
,

greba u 10 sati prije podne održao i "

5«)
„205, , Capek
predavanje u dvorani kod .Krune". ' .. 6. . drue Zwerger , 127
\ ',', 9, ', Koliraan Andro , 33
Na svršetku zbora drugovi su otkrite 209
Micana organizacija Selce r
glave pozdravili rusku revoluc ju, M'e'na organizacija Gospić *» 228
njihove vod e i borce- U s'avu palih M'. Buzadić, Hrv. bubica li to
junaka održao je drug Orić napose L. K., Hrv. Dubica ., 10
predavanje. Svega K 6-5X5-40
Zadnji izvještaj K 2H 402-^
Ukupno " K :M-y»7-40
46
Josip Broz vratio se iz Sovjetske Rusije
u domovinu preko Petrograda, potkraj
listopada 1920. Godine od 1914. do 1920,
provedene u svjetskom ratu, na ruskoj
fronti, zarobljavanje, dugo oporavljanje
od rane i bolest, život ratnog zaroblje-
nika u logorima, sudjelovanje u oktobar-
skoj revoluciji i pristup Boljševičkoj par-
tiji — bile su godine intenzivnog života
• rata, Jugosloveni u oktobarskoj
i stjecanja velikoga životnog iskustva.
Broz je u Rusiji sudjelovao u srpanjskim
demonstracijama 1917. u Petrogradu, bio
neko vrijeme zatvoren u Petropavlovskoj
tvrđavi, u Sibiru bio u odredima Crvene
garde, primljen najprije za kandidata a
zatim i za člana Ruske komunističke
partije (boljševika) — RKP(b) u jugosla-
venskoj komunističkoj grupi u Omsku,
103
na početku 1920. godine.
Putujući iz Sovjetske Rusije, Josip Broz
je prolazio kroz Njemačku i Austriju, a
u Beču je u jugoslavenskom konzulatu
bio upućen u Maribor. Tu je, kao i mnogi
ostali ratni zarobljenici povratnici iz
»crvene«, »boljševičke« Rusije, bio za-
držan nekoliko dana, te ga je mariborska
policija zabilježila u spisak sumnjivih,
onih na koje je po mišljenju organa vla-
sti previše djelovalo rusko iskustvo. Jo-
sip Broz doputovao je u domovinu sa
svojom mladom suprugom, Ruskinjom
Pelagijom Denisovnom, rođenom Bjelou-
sovom. Iz Maribora su došli u Zagreb i
tu su mu u Komandi mjesta, 3. studenog
1920, dali objavu za put do zavičajne
općine, gdje se imao javiti vlastima.104
U Kumrovcu nije zatekao svoje najbliže
rođake, jer mu je majka u međuvre-
menu umrla a otac odselio u Kupinec,
mjesto u blizini Jastrebarskog. Vrlo te-
ško ga je pogodila majčina smrt jer je
bio jako vezan uz nju i nježno je volio.
'°3 O boravku Josipa Broza u Rusiji
ima mnogo literature, ovdje se
navodi samo izbor: Josip Broz Tito,
Moj boravak u Rusiji za vrijeme
revolucije, Četrdeset godina, knjiga
prva: 1917-1929, Zbornik sećanja
aktivista jugoslovenskog
revolucionarnog radničkog pokreta,
Beograd 1960, 23-28; Isti, Moji
doživljaji u Rusiji za vrijeme
oktobarske revolucije i građanskog
revoluciji. Zbornik sećanja
Jugoslovena učesnika oktobarske
revolucije i građanskog rata u
Rusiji 1917-1921. Priredio Nikola
Popović, Beograd 1977, 5-16; Tito
speaks, His self portrait and
struggle with Stalin by Vladimir
Dedijer, London 1953, 26-35. To je
prvi biografski tekst o Josipu Brozu
koji je objavljen na engleskom
a posebno je zanimljiv stoga što
Josip Broz Tito o svom životu priča
u prvom licu. Vladimir Dedijer,
Josip Broz Tito, prilozi za
biografiju, Beograd 1953, 61-72;
Pero Damjanović, Tito pred temama
istorije, Beograd 1977, 350-352.
™ Arhiv Instituta za historiju
radničkog pokreta Hrvatske, Zbirka
XIX (Komunisti pojedinci), fascikl
Josipa Broza, Izvještaj Kraljevskog
redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu,
o hapšenju Josipa Broza 14. VII 1927.
kojom prigodom su mu kod pretresa
zaplijenjeni i neki osobni
dokumenti; Josip Broz Tito, Sabrana
djela, tom prvi, Beograd 1977,
Hronologija, 271.
48

105
J. Broz T/to, Sabrana djela,
n. dj., lom prvi, 271.
106
Isto; V. Dedijer, Josip Broz Tito,
n. dj., 86.
107
Novi svijet, Zagreb, 16. X 1920.
108
Novi svijet, Zagreb, 28. X 1920.
109
Godina Brozova povratka nije
1921, već 1920.
110
Referat Miroslava Krleže na
izvanrednoj skupštini JAZU, 5. srpnja
1948, Ljetopis Jugoslavenske:
akademije, knjiga 54, Zagreb 1949,
122-125.
111
Josip Broz Tito i Miroslav Krleža
o svom prvom susretu, Stevo Ostojić,
49 Razgovori, Zagreb 1975, 35.
Otputovao je ocu u Kupinec ali se kratko
zadržao. Krenuo je u Zagreb, a u Kupin-
cu je ostala supruga Pelagija koja je bila
pred porođajem.105 U Zagrebu se Josip
Broz zaposlio u mehaničkoj radionici
Filipa Bauma, 5. studenog, s nadnicom
od 3,5 dinara.106 Odmah se priključio
komunističkom pokretu, l on se odazvao
na poziv koji je Komunistička partija
upućivala povratnicima iz Sovjetske Ru-
sije i Jugoslavenima koji su zbog komu-
nističke djelatnosti bili protjerani iz SAD.
U više navrata u glasilu KPJ za Hrvatsku
i Slavoniju — Novom svijetu — nave-
denim se drugovima obraćao Oblasni
sekretarijat KPJ ovakvim pozivima:
»Ujedno molimo sve naše pristaše iz
onih mjesta u kojima nema naših orga-
nizacija, da se odmah jave ovom Se-
kretarijatu, ako žele pomagati Partiji u
izbornoj borbi. Naročito to vrijedi za dru-
107
gove koji su bili u Americi i Rusiji.«
Josip Broz u streljačkom rovu u vrijeme
prvoga svjetskog rata
I: »Drugovi koji su se vratili iz Rusije i
Amerike neka, se svakako prijave pisme-
no ili osobno kod Oblasnog Sekretari-
jata Komunističke Partije Zagreb, Ilica
55/1. To vrijedi naročito za drugove iz
provincije, da im se mogu dati upute za
agitaciju i rad u izbornoj borbi. Drugov
izvršite svoju dužnost i javite se svi
108
Vaša partija Vas treba.«
Tako je i Josip Broz otišao u Ilicu 55
gdje je tada bilo sjedište sindikata i sje-
dište oblasnog rukovodstva KPJ. Sjeća-
jući ga se iz tih dana Miroslav Krleža
je zabilježio. »Proleter, metalski radnik
vratio se poslije šest godina iz Rusije
kamo je pao kao tolike hiljade naših rat
nih zarobljenika, pa kada se pojavio u
našim sindikatima godine, 1921,109 u svo
joj sivoj astrahanskoj šubari na kojoj se
u vunenim kovrčicama primjećivalo iz
blijedjelo mjesto skinute, metalne peto
krake zvijezde, on je mirnom, superior
nom staloženošću svojih pogleda već
tada sugestivno zavladao svojom okoli-
nom. Njega su drugovi gledali kao put-
nika, koji je doputovao s druge obale
lenjinskog kontinenta, i koji je 'svojim
očima vidio sve ono', o čemu se onda
po sindikatima romantično sanjalo.«110
l Josip Broz Tito je, upitan o prvim su-
sretima s Krležom, mnogo godina kas-
nije rekao: »Mi se znamo iz sindikata
još od 'Kutnjaka'.«111 Ta je gostionica u
Ilici 49 bila još od 1918. poznata kao
sastajalište socijalista a kasnije i ko-
munista jer je imala odvojene prostorije
u kojima se moglo razgovarati ili čitat
a nije bila ni pretjerano skupa. Osim
toga, bila je blizu sjedišta Partije i sin
dikata. Miroslav Krleža je o tim susre
tima kod »Kutnjaka« kasnije (1952) pi
sao: »Kada smo se poslije oluje Prvoga
 putovao u male i zaostale prilike s rus-
kog kontinenta, vrativši se u našu pro-
vinciju kao putnik, koji je proveo pet
punih godina na drugoj obali, na obali
lenjinističke stvarnosti. U beskrajno za-
pletenim internim partijskim situacijama
onoga perioda on je dopuštao razne mo-
gućnosti, ali jedno je za Tita postojano
bilo izvan svake sumnje, da socijalistički
kontinent doista postoji, da predstavlja
jednu šestinu ove naše planete i da
znači početak jednog međunarodnog re-
volucionarnog procesa koji se ne može
zaustaviti.«113
Josip Broz uključio se u rad Saveza ko-
vinarskih radnika, postao član KPJ i
počeo vrlo živo i partijski i sindikalno
djelovati. Na proslavi godišnjice okto-
barske revolucije održao je predavanje
u sjedištu sindikata. Prema vlastitim ri-
ječima, svoje je izlaganje završio pokli-
kom: »Radnici mogu pobijediti samo
pomoću oružja!«114 Sudjelovao je u iz-
bornoj agitaciji KPJ, jer je to bilo vri-
jeme neposredno pred izbore za Usta-
votvornu skupštinu. O tome svjedoči i
popis aktivista koji su na sabirnim arci-
ma prikupljali dobrovoljne priloge za par-
tijski izborni fond. U stalnoj rubrici No-
vog svijeta, pod naslovom »Za izborni
fond«, Oblasni sekretarijat KPJ izvješta-
vao je o stanju toga fonda. U broju 64,
na četvrtoj stranici, zabilježeno je: »Sa-
grebačkih konobara,' u studenom 1920.
Kako konobari nisu mogli direktno obu-
staviti rad, njihovi drugovi, članovi Par-
tije i sindikata, zaposjedali su zagre-
bačke kavane i tamo naručivali — vodu.
Konobari su im je donosili, nisu radili
drugo, jer su se »otmjeni« zagrebački
gosti povlačili od straha i kavane su
ostajale radnicima. U tim »sjedenjima«
.u- kavanama organizirano su sudjelovali
i polaznici partijske škole.117 Iznervirani
time poslodavci su popustili i prihvatili
zahtjeve konobarskih radnika. Josip Broz
Tito pričao je o tom događaju: »Sudje-
lovao sam u nekoliko štrajkova, posebno
u uspješnom štrajku konobara u Zagre-
bu.«118 Surađivao je i s ostalim komuni-
stima-povratnicima iz Sovjetske Rusije
pa su organizirano, kao članovi Kluba po-
vratnika iz Rusije, govorili zagrebačkom
radništvu o Sovjetskoj Rusiji.119
U Zagrebu je, u povodu donošenja Ob-
znane, kojom je vlada zabranjivala svaku
komunističku djelatnost, došlo najprije
do niza protestnih akcija a zatim do ge-
neralnog štrajka. Josip Broz je sudjelo-
vao u tim protestnim akcijama i s gru-
pom aktivista agitirao za generalni
štrajk.120 Generalni štrajk u Zagrebu i
slična akcija u Vukovaru bili su u cijeloj
Jugoslaviji jedini masovni organizirani
izrazi protesta radničke klase protiv Ob-
znane. U Zagrebu je bilo doista burno.
1977, 14-15.
" 4 Tito speaks, n. dj., 40; V. Dedijer,
Josip Broz Tito, n. dj., 87.
115
Wow svijet, Zagreb, 11. XII 1920.
116
J. Broz Tito, Sabrana djela, tom
prvi, 271.
117
Arhiv Instituta za historiju
radničkog pokreta Hrvatske,
Memoarska građa, Sjećanja Stjepana
Šalamuna.
118
Tito speaks, n. dj., 40; V. Dedijer
Josip Broz Tito, n. dj., 87.
"' J. Broz Tito, Sabrana djela, tom
prvi, 272.
120
Isto; Tito speaks, n. dj., 41.
121
V. Dedijer, Josip Broz Tito, n. dj.,
122
J. Broz Tito, Sabrana djela,
tom prvi, 272; Tito speaks, n. dj., 42. 50
 Oglas kojim je Samuel Pollak
tražio mašinista, objavljen u
zagrebačkim »Novostima« 21.
siječnja 1921.

Radnici su obustavili "rad u tvornicama i

Hrvatska tvornica cigaret-
rebu. — nog "T"irV
<M
*— radionicama, tramvaj nije vozio, lokali
papira t tuljaka <t. đ.
žbawa l Zagreb. VJEŠT su bili zatvoreni. Javna protestna skup-
2396 Za ktthinj ština bila je zakazana u kinu »Helios«,
uvjetima Se Prank( u Fr nl
a <opanskoj ulici (danas je to dram-
^2435 VRTLARA sko kazalište »Gavela«), ali ju je re-
"fražim starijeg. Nastupiti "•'•......"" '""• •' • darstvo zabranilo. Masa radnika okupila
može po dogovoru. Uprta ti T se u obližnjim ulicama koje su, prema
ADNIKA se Ilica 60 Cordašič. 2335 bolja dle^ pisanju suvremene štampe, nalikovale na
trgovini »C poslovi mravinjak. Bilo je oko deset tisuća ljudi.
Ilica 5. KOCI.IAŠ đe obitelji Tukli su se s policijom u Frankopanskoj,
2173 oženjen, bez diece traži tati Maco1 u
"ici' preko Tuškanca se probijali na
mlesto. Imale dobre svit,' Trg bana Jelačića (današnji Trg Repu-
dodžbe. Pobliže Hica 240. ........ • ...... ....... ......... blike). Čuvenu zagrebačku konjičku
ma alat. ^ ' • -^ 2316 ^ * liciju radnici su gađali kamenjem.121
rit. Upi- DO .klican Obznanom je započeo niz organiziranih
la 3, nk TRAŽI SE Upitati S' i masovnih represivnih akcija prema sva-
2222' jedan oženjen pouzdan ma* kome tko je imao bilo kakvih veza s ko-
Štošta za k SauRtras motoru munističkim pokretom. Prestao je legalni
OCNIK od 50 konjskih sila, koji ra~ " •' rad Komunističke partije Jugoslavije i
nju i 00- žurnije takodjer i male p(*~ ••J. Kl revolucionarnih sindikata, radnički do-
tj stalno pravice kod stroia, Haslut) radi Sla m°vi i sva imovina bili su im oduzeti.
a J7v. f. odmah ili najkasnije do 15.
Ta se
situaciJa odrazila i na položaju
2142 februara. Plića po dogovo- / radnika na radnom mjestu. Poslodavci
' su samovol
Jno snižavali nadnice i otpu-
ru. Traži motor mlin Sa-. - . -- štali radnike. Život je postao težak i
tmiel Pollak. Vel. Trojstvo "" STR< skup.
Hod Bjelovara. 2386 ZŠ hfVatS Josip Broz je u opisanim uvjetima već
2
MLADI MEHANIČAR MaiiŠtVO - siječnja 1921. bio otpušten. Zbog svoje
traži bilo kakcvn prikladno ffjl traži aktivnosti u komunističkom pokretu, a i
Tanin d kao registrirani povratnik iz Sovjetske
praksom "•• " ........ Rusije, i Broz je mogao očekivati pro-
. kotlove Zagreba. Upitali u upravi KJ gone. Sam je o tim danima kasnije pri-
ish Tvor- brolont 2379 prefKJruČa ^ao: >>Bravarske nadnice bile su niže od
tri krune na sat
«. Ponude KANCELARIJSKA SILA Stima, hal a za malu sobu se pla-
< ;a 0
dodžba ' vfeita njemačkom i hrvat- jone. Sfel " ' ' ^esto kruna na mjesec. Uskoro
• -- -- :• sam bio otpušten. Bilo je malo mo
!mady se skom dopfstvnnfu traži se> BOLJE nosti za zaradu da sam ostao u Zagrebu
uje tvor- Hsmene ponude na HIavaty traž| F. Gdje su sindikati bili raspušteni a masov-
Rn 138 Belesiin i drwj. i!ica 40 oblata. M< na ha
Pšenja radnika se nastavljala.«
122
50 51 Zato je odlučio da napusti Zagreb.
od Bjelovara.
 Život Josipa Broza u Velikom Trojstvu
1921. godine
Selo Veliko Trojstvo, u neposrednoj bli-
zini Bjelovara, smješteno na obroncima
Bilo-gore, imalo je u vrijeme Brozova
dolaska oko 300 kućnih brojeva a upo-
znali smo ga već po pobuni seljaka
1920.
Selo se od 1899. nalazilo na željezničkoj
pruzi a kroza nj je prolazila cesta i tekla
rječica Bjelovacka. Glavna ulica bila je
omeđena alejom kestenova i jablana.
Bilo je to bogato i lijepo selo, sjedište
općine. Ime je Veliko Trojstvo dobilo
po slici na glavnom oltaru lijepe i velike
kasnobarokne crkve. Zbog svog polo-
žaja — u centru je trokuta Bjelovar—
—Đurđevac—Virje — Veliko Trojstvo je
u doba Vojne krajine bilo sjedište sak_
nije, vojne i civilne organizacione jedi-
nice, jer je u nadležnosti satnika bila,
osim vojne, i civilna uprava. Iz toga
doba sačuvano je sjećanje na posebne
vojničke patrole koje su obilazile seo-
ske kuće da bi provjerile održavaju li se
u redu. Posebno >se pazilo na čistoću
posuda za vodu ali i na urednost svih
prostorija u kući. Zanimljive su bile i
kazne za domaćice kojima kuća nije bila
u redu. Ako im nije bilo uredno vedro
za vodu, morale su u nedjelju poslije
mise stajati pred crkvom s vedrom u
124
Osnovna škola Veliko Trojstvo, ruci. A ako pak nije bila kuća pome-
Spomenica 1826-1966, Veliko
Trojstvo 1966, 10.
tena, morale su na istom mjestu stajati
s metlom u rukama.124 Tako su krajiške
125 vlasti koristeći se tim prilično drastič-
Isto, 10-11.
nim disciplinskim mjerama održavale
126
Statistički pregled izbora narodnih
određene higijenske navike u seoskim
poslanika, u bilj. 45 n. dj., bez kućama. Razlog za to bio je sasvim prak-
paginacije, tabela za općine u tičan — potrebni su im bili zdravi vojnici
kotaru Bjelovar, izborne jedinice — a te mjere štitile su stanovništvo od
Bjelovarsko-križevačke županije.
prilično čestih epidemija.
127
Osnovna škola Veliko Trojstvo, Veliko Trojstvo moglo se podičiti i svo-
53 n. dj., 16. jom osnovnom školom, vrlo starom jer je
od 1826. godine postojala organiziran
nastava za mušku djecu, a već 1828
škola je dobila i posebnu zgradu. Na
stavnici su bili školovani učitelji, ujedn
i orguljaš! u mjesnoj župnoj crkvi. O
1874. škola u Velikom Trojstvu djeluj
kao četvororazredna, i to za dječake
za djevojčice.125
Stanovnici Velikog Trojstva bavili su s
poljoprivredom a najveće privredno po
duzeće u selu bio je motorni mlin Sa
muela Pollaka. O tome kakve su bi
prilike u tom kraju i u samom Veliko
Trojstvu u godinama revolucionarnih pre
viranja i seljačkih nemira 1917—192
već smo govorili u uvodu. O političk
orijentaciji mještana u vrijeme Brozov
dolaska možemo nešto više saznati
rezultata skupštinskih izbora 1920. go
dine. Od 753 birača na izborima je gl
salo njih 548. Najviše glasova dali s
Radićevoj Hrvatskoj pučkoj seljačk
stranci — 496. Demokrati su dobili 2
glasa, komunisti 4, radikali 8, Hrvatsk
stranka prava i Hrvatska zajednica p
6 glasova.126 Ti rezultati potvrđuju po
znati podatak da su seljaci u tom kra
u većini davali svoje povjerenje Radiće
voj stranci.
lako su higijenske navike stanovništv
raznim mjerama razvijane odavno, ipa
je u vrijeme uoči Brozova dolaska
Trojstvo situacija bila veoma teška. Ha
rale su razne socijalne bolesti a osobi
dječje. U spomenici osnovne škole
Trojstvu zabilježeno je da je »opći po
laz škole« bio vrlo slab jer je od ukupn
upisanih 228 učenika razrede završi
samo njih 134. »Ostali zbog bolesti
smrti nisu mogli završiti razred.«127

Prvi stanodavac Josipa Broza bio je Jo-
sip Motil u obližnjem Mišulinovcu, a kas-
nije je u Pollakovoj kući dobio stan koji
se sastojao od sobe i kuhinje.
U mlinu Samuela Pollaka uz Josipa Bro-
za bila su zaposlena još četiri radnika,
nadmlinar, dva mlinara i pomoćnik stro-
jara. Nadmlinar je bio Ferdinand Sa-
badžija, njegov pomoćnik Branko Ivan-
ković, a jedan od dvojice mlinara zvao
se Martin Cestar.128 Mlin u kojem su
radili mljeo je pola vagona žita na dan
a kasnije je proširen pa je mljeo i vagon
žita dnevno.
128
Smjestivši se u Trojstvu, Josip Broz je V. Dedijer, Josip Broz Tito,
n. dj., 94-95.
otišao u Zagreb da bi pokušao usposta-
viti partijsku vezu. Našao se među sto-
tinama komunista koji su poslije Obzna-
ne zbog prelaska KPJ u ilegalnost, gu-
bitka veza između organizacija i ruko-
vodstava ostali bez bilo kakve moguć-
nosti da se povezu s nekom ilegalnom
organizacijom ili grupom. Komunisti koji
su izgrađivali te ilegalne organizacije,
bojeći se provokacija i provala, bili su
vrlo nepovjerljivi i teško su uspostav-
ljali kontakte. Broz je pokušao usposta-
viti kontakt sa sindikalnim funkcionari-
ma da bi mu oni zatim omogućili partij- 54
 Kuća Samuela Pollaka u Velikom
Trojstvu u dvorištu koje je bio
mlin
Samuel Pollak, vlasnik motornog
mlina u Velikom Trojstvu,
poslodavac Josipa Broza
Supruga Samuela Pollaka Gizela
rođena Steiner
Isto, 103.
54 55
sku vezu. Prvi kontakt uspostavio je sa
svojim drugom po struci, bravarom Dra-
gutinom Veselijem koji je bio sindikalni
funkcionar u Zagrebu. On je Broza po-
vezao s Ivanom Krndeljem i Mijom Mli-
narićem, članovima Pokrajinskog sindi-
kalnog vijeća za Hrvatsku i Slavoniju.
Kako je uskoro došlo do Alijagićevog
atentata i donošenja Zakona o za_štiti
države, što je još pojačalo progone pri-
padnika revolucionarnog radničkog po-
kreta, ta se veza prekinula.129 Broz je i
dalje ostao usamljeni komunist ali se
nije pasivizirao i čekao već se usmjerio
na razgovore sa seljacima, usmenu agi-
taciju i na pažljivo i nenametljivo pro
nalaženje sumišljenika. U mlin je, na
ravno, dolazilo mnogo ljudi i stoga je bi
vrlo pogodno mjesto baš za takve kon
takte. Najprirodnije je bilo razgovarati
zemlji, o agrarnoj reformi jer je to se
ljake i najviše zanimalo. Ne smijem
smetnuti s uma da su seljaci u tim kra
jevima aktivno sudjelovali u nemirim
1920. a i prije i da su stoga bili prijem
Ijiviji za agitaciju nego negdje drugdje
Zato im je Broz mogao otvoreno priča
o Lenjinovoj agrarnoj politici, o tome ka
ko su ruski boljševici riješili podjel
zemlje seljacima. Pripovijedao je Broz
 može popraviti bolje od drugih razne
alate i pribor kao što su žljebovi za vodu
na kućama, vršalice, prskalice za vino-
grade, šivaće mašine, pa čak i revolvere
i lovačke puške, a oružja se kod seljaka
u ovom kraju uvijek nalazilo. Tako je
nenametljivo mogao imati donekle i pre-
gled oružja koje seljaci posjeduju. Osim
takvih popravaka, Broz je radio i že-
ljezne ograde na kućama.131 l u mlinu
je imao dosta posla sa starim strojem
na kojem je osim uobičajenog održava-
nja uvijek bilo i popravaka. Josip Broz
bio je izrazito talentiran, sposoban i in-
ventivan stručnjak, a imao je i solidno
obrazovanje i radno iskustvo. Zato je Osim ugovorenih primanja za rad u Polla- Unutrašnjost jednog mlina u
kovu mlinu, koja su u početku bila 600 bjelovarskom kraju opremljenog
mogao odabrati dobar ležeći gater i slično Pollakovom
montirati ga sam, kada je Pollak odlučio dinara i 20 kilograma brašna mjesečno
da uz mlin uredi i pilanu. Izvjestan iza- a kasnije su povećana na 30 kg brašna
zov predstavljao je za njega i stari Polla- i dva hvata drva, Broz je mogao nešto
zaraditi i spomenutim popravcima. Tako
kov automobil koji je dugo stajao pokva-
je mala obitelj mogla živjeti relativno
ren u šupi. Broz, koji je uoči prvoga
dobro i smireno u mnogo boljim uvjeti-
svjetskog rata bio neko vrijeme probni
ma nego da je ostao u Zagrebu. Od se-
vozač kod »Daimlera« u Bečkom Novom ljaka su kupovali ^mlijeko i ostale mli-
Mjestu, odlučio je da taj automobil ospo- ječne proizvode a imali su i mali vrt.
sobi. Popravio mu je motor i preradio 130
Tito speaks, n. dj., 42-43;
U slobodno vrijeme Broz je mnogo či- V. Dedijer, Josip Broz Tito, n. dj.,
karoseriju. Nedjeljom je tim automobi-
tao, pa su njegovi tadašnji susjedi i znan- 92-93.
lom vozio Pollakovu porodicu u Bjelo- ci zapamtili da je u Brozovu stanu svje-
var ili u ostala mjesta u okolici.132 tlo gorjelo najduže u noć. Čitao je knji- 'si V. Dedijer, n. dj., 95.
Potkraj 1921. godine, 24. prosinca, Jo- ge i novine, zagrebačke i bjelovarske,
sipu i Pelagiji Broz rodila se djevojčica a kasnije i radničku štampu kada je 132
Isto, 97.
koja je zbog lijepe, bujne i kovrčave bila obnovljena. Volio je i rado igrao
plave kose dobila ime Zlatica. šah.133 "3 Isto, 95-96. 56

n4
Jugoslovenski dobrovoljci u Rusiji
1914-1918, zbornik dokumenata,
priredio dr Nikola Popović, Beograd
1977, 278. Sabić je zabilježen kao
..Šabić Stepan«.
135
Učastie jugoslavskih
trudjaščihsja v Aktjabrskoj revoljuciji
i graždanskoj vojne v SSSR.
Sbornik dokumentov i materialov,
Moskva 1976, 107.
134
Josip Pavišić (Petar Verin),
Politička strujanja među
Jugoslovenima u Sovjetskoj Rusiji,
Jugosloveni u oktobarskoj
revoluciji, u bilj.,103 n. dj., 102-103.
137
Trto speaks, n. dj., 43; V. Dedi/er,
Josip Broz Tito, n. dj., 94.
I3B
Historijski arhiv u Bjelovaru,
biografija Steve Sabića.
139
V. Dedijer, Josip Broz Tito, n.
56 57 dj.. 94.
Zahvaljujući svojim razgovorima o Ru-
siji, Broz je uspio upoznati još jednog
sudionika oktobarske revolucije. Bio je
srednje visine, tih i prijateljski raspolo-
žen. Stjepan, Stevo Šabić, penzionirani
natporučnik iz Tomaša, kojega su svi
zvali »Diko«, vratio se iz Sovjetske Ru-
sije prije nekoliko mjeseci i bio je vrlo
sretan što je našao istomišljenika. Bio je
školovani oficir, završio je Kraljevsku
honvedsku kadetsku školu u Pečuhu.
Kao i Broz, ratovao je na ruskoj fronti i
bio zarobljen 1916. godine. U Rusiji se
najprije priključio Dobrovoljačkom kor-
pusu Srba, Hrvata i Slovenaca u kojemu
je bio u Dopunskom bataljonu a zatim
je u srpnju 1917. kao poručnik bio ras-
poređen u Prvu diviziju.134 Nakon izbija-
nja oktobarske revolucije Šabić stupa u
Stjepan (Stevo, Diko) Šabić, sudionik
oktobarske revolucije, bliski prijatelj i
partijski drug Josipa Broza, funkcionar KPJ
(KPH) u bjelovarskom kraju, ubijen u logoru
Jasenovac 1942. godine
Crvenu gardu i sudjeluje u obrani Pe
trograda. U proljeće 1918. bio Je u štabu
4. armije sovjetske vojske Južnih Repu
blika kao pomoćnik komandanta, zabi
lježen na spisku kao »Šabić Stepan Ma
tvejevič«.135 Kasnije je Šabić u Moskv
bio imenovan za komandanta internacio
nalnog bataljona, formiranog na Arbatu
u kojem su većinu boraca činili Južn
Slaveni, odnosno Hrvati. Šabić je za ko
mandanta postavljen kao iskusni ofici
koji je ujedno poznavao i ruski jezik. U
svojim sjećanji-ma na odred Josip Pa
višić (Petar Verin) napisao je: »Šabić je
organizirao odred, dotjerao ga i osposo
bio za borbu.
Jedne noći, u ranu zoru, ukrcaše se bor
ci u vagone da krenu na 4stok, gdje su
Kozaci i češki legionari otvorili frontu
protiv sovjeta.
Komandant Šabić koji je taj odred odveo
na Volgu u borbu protiv bijelih, premje
šten je bio kasnije u štab volško-sa
marskog fronta.«136 Šabić je već, kako je
rečeno, potkraj 1917. sudjelovao u obra
ni Petrograda od napada Kerenskijevih
kozaka i bio načelnik štaba u korpusu biv
šeg carskog generalštabnog potpukovni
ka Muravjova. A kada je Muravjov u srp
nju 1918. pokušao u Simbirsku preći bije
lima, Šabić je sudjelovao u njegovu ras
krinkavanju i hapšenju.137 U Crvenoj ar
miji Šabić je bio do 1921. kada se vratio
u domovinu. Kao crvenoarmijski ofici
bio je primljen 1919. u Boljševičku par
tiju.138 Zbog sudjelovanja u građanskom
ratu na strani crvenih a i zato što je
napustio Dobrovoljački korpus, jugosla
venske su vojne vlasti Sabića nakon po
vratka u domovinu penzionirale u činu
natporučnika.139 Posve je razumljivo da
sjećanjima zabilježio je i karakterističan
detalj iz svoga prvog susreta s Brozom.
Pomoći će nam da još bolje shvatimo ne-
posrednost i prisnost kojom je Broz osva-
jao ljude. Podupskog je s Brozom upo-
znao sam Pollak: »Bilo je proljeće. Jed-
nog dana — u svibnju, ako se ne va-
ram — zvao me Pollak i zatražio da mu
obavim neke drvodjelske radove. Tražio
sam, da mi da nacrte. Na to je Pollak
pozvao 'Gospon Broz!' — Došao je čo-
vjek osrednjeg rasta, mršav, koščat, bli-
jed, nasmijana lica. Pollak mi je rekao
da s njim uredim glede nacrta. Stisak
ruke, čvrst i nekako srdačan. Dobro se
sjećam — i to mi je sjećanje i danas
veoma drago — rekao mi je 'zdravo
druže'. Osjetio sam da je to čovjek koji
140
voli ugnjeten, radni svijet.«
U vrijeme Brozbvog dolaska u Trojstvo, Dio radne knjižice Branka Ivankovića sa
1921. godine, bjelovarski komunisti još žigom S. Pollaka i O. Rosenberga, Brozovih
nisu bili međusobno povezani u ilegalnu poslodavaca u Velikom Trojstvu
organizaciju već su radili u sindikatima. '» Franjo Podupski, S drugom Titom
To je bila mala grupa od desetak ljudi.141 vežu me najljepše uspomene, Tito
kod nas, Bjelovar [1952], 20.
Jedan od njih, bravar Đuro Šegović, tada
zaposlen u bjelovarskoj željezničkoj lo- "' Historijski arhiv Bjelovar, D2-I,
žionici, obnovio je tamo sindikalni rad, Đuro Šegović, Izjava o stanju Partije
okupio dosta članova ali je glavna di- u Bjelovaru od 1920-1941, prilog:
Hrvatske zajednice Nezavisnost, ipak na- Stanje partijske organizacije po
rekcija zabranila radnicima svaku aktiv-
šla 1921. i vijest o revolucionarnom rad- godinama (tabela).
nost pa je Đuro Šegović kao najangaži-
ničkom pokretu. Zabilježili su da je u
raniji bio i otpušten s posla.142
Crnoj Gori pokušao proglasiti sovjetsku 142
Isto.
Zanimljivo je spomenuti da se u bjelo- republiku doktor Vukašin Marković koji
varskoj građanskoj štampi, u glasilu se nedavno vratio iz Rusije.143 143
Nezavisnost, Bjelovar, 5. X\ 1921. 55
 Josip Broz u Velikom Trojstvu
1922. godine

U 1922. godini počinje značajnija aktiv-

nost osnivanja ilegalnih organizacija KPJ.
To je godina kada rukovodstvo KPJ po-
činje davati i prve upute za izgradnju
ilegalnih organizacija. No još uvijek os-
taju nepovezane čitave oblasti a da se
i ne govori o pojedincima. Uspostavlja-
nje kontakata i uključivanje u ilegalne
organizacije teklo je vrlo sporo i stoga
što se ograničavalo na mali broj ljudi,
'«** da se organizacije ne bi otkrile, i da ne
bi naletjeli na provokatore. Tadašnje ru-
kovodstvo KPJ, barem njegov dio, sma-
•i tralo je da je bolje imati mali broj orga-
nizacija ali s naročito provjerenim čla-
novima koji bi bili jezgra za kasnije ši-
renje pokreta. Kako su u to vrijeme dje-
lovala zapravo dva rukovodstva, jedno
u emigraciji u Beču, a jedno u zemlji,
zbrku su stvarale i različite upute koje
su slali organizacijama što, naravno, nije
pridonosilo bržoj izgradnji mreže ilegal-
nih organizacija. Veće uspjehe postiže
sindikalna aktivnost, obnavlja se sindi-
kalni pokret ali na bazi političke neutral-
nosti. Stoga se veza između ilegalne
KPJ i Nezavisnih sindikata krije od jav-
nosti ali komunisti organizirano rade baš
na obnovi sindikalnog pokreta. Bjelovarski komunist Tomo (Tomina) Kovačić,
sudionik oktobarske revolucije i suradnik
Znajući za sve te okolnosti, jasno nam Josipa Broza u partijskom radu
je zašto Josip Broz i 1922. nije mogao
'
uspostaviti partijsku vezu, iako je živio
u kraju u kojem su postojale, brojne seo-
ske organizacije KPJ u legalnom raz-
doblju njene djelatnosti. I ti seljaci ko-
munisti, odnosno oni koji su Partiji os- bune u kojima su mnogi od njih aktivno
tali vjerni i u novim veoma teškim okol- sudjelovali. Stoga su bili skloni da pri-
nostima, nisu imali nikakvih kontakata hvate i Ijevije poglede i koncepcije od
s ilegalnim organizacijama KPJ. Ne smi- onih izraženih u politici HRSS. Sve je to
jemo zaboraviti ni na to da je među se- omogućavalo Brozu i Šabiću da političk
ljaštvom u bjelovarskom kraju još uvi- djeluju među seljaštvom. Stoga odlaze
58 59 jek bilo živo sjećanje na nemire i po- na sastanke organizacija HRSS, gdje go-
 lovalo kao zadruga.
Nešto kasnije od Šabića, iz Sovjetske
Rusije vratila su se još dva sudionika
oktobarske revolucije iz bjelovarskog
kraja — Tomo Kovačić i Venceslav, Va-
clav, Valenta. Tomo, Tomina, Kovačić
po vlastitoj je izjavi odmah nakon izbi-
janja oktobarske revolucije dobrovoljno
stupio u Crvenu gardu.145 God. 1919.
primljen je u RKP(b) a 1921. bio je na
političkom kursu u Moskvi u organizaciji
Jugoslavenske grupe pri RKP(b). Prisus-
tvovao je Trećem kongresu Komunis-
tičke internacionale i uspostavio kon-
takte sa članom jugoslavenske delegacije
Đurom Đakovićem od kojeg je mnogo
saznao o položaju u domovini. Uskoro
se vratio u Jugoslaviju, preko Njemačke
i Austrije. U Mariboru je proveo šest
tjedana u zatvoru a zatim još neko vri- Trgovina Tome Horvata u Velikom Trojstvu
jeme u beogradskoj Glavnjači. Tu je vi-
dio članove Izvršnog odbora Centralnog
vijeća KPJ koji su bili uhapšeni u vezi 144
V. Dedijer, Josip Broz Tito,
s vidovdanskim atentatom na regenta Vaclav Valenta bio je, kao i Josip Broz,
n. dj., 101.
Aleksandra, Poslije Glavnjače, poslan je predratni socijalist. Stolar po zanimanju,
on je 1900—1901. godine bio u »fremtu«
kući u Bjelovar. Tu, naravno, nije našao 145
Historijski arhiv u Bjelovaru, D2-I,
u Češkoj i tamo se učlanio u sindikat Izjava Tomine Kovačića o radu u
nikakvu organizaciju, pa se, jer je po
drvodjeljskih radnika.146 Vrlo je vjero- Bjelovaru od 1921. do 1945.
zanimanju bio postolar, sastajao s po-
jatno da je već tada pripadao i politič-
stolarskim radnicima koji su, kako je
kom a ne samo strukovnom dijelu soci- 146
U Gradskom muzeju u Bjelovaru
kasnije pisao, »bili naklonjeni Oktobar- čuva se »Članska knižka« u kojoj je
jalističkog pokreta ali o tome, za to raz-
skoj revoluciji«. God. 1922. pretplatio se zabilježeno da je Vaclav Valenta
doblje, nemamo podataka. Kao što je već pristupio u Odbornv spolek
na Borbu, odmah kad je ta~j list počeo zabilježeno, Valenta je predsjedavao dfevodelniku a pribuznych odvetvi
izlaziti. prvomajskoj skupštini 1914. godine kao v Ceshach 5 srpnja 1900 godine.

14?
V. Dedijer, n. dj., 102. navodi
podatak da je Valenta bio član
Socijaldemokratske stranke Hrvatske
i Slavonije od 1910. O V. Valenti
usporedi i: Prilozi za izučavanje
historije Komunističke partije kotara
Bjelovar 1919-1952, n. dj. 51.
148
Borba, Zagreb, 23. XII 1922.
149
Historijski arhiv Bjelovar,
Zapisnik XXIII glavne redovne
skupštine tvrtke »Sjedinjeni
paromlini d.d.« od 13. III 1923.
60 "o Nezavisnost, Bjelovar, 1. VII 1922,
61
Ođborny spolek
<ilh>KHlflniM ;i p f i b n i n f c l i odvrtvi r (Vliacli.
Gewerksehatt
der Hol/arlteiter and v c r n a m l i c r HerafsZffeijre
In Biihmru.
členska knižka - Mitliedsbuch
AVime/
Povo Mni\
Servf l kraju još nema organiziranih ilegalni
Pfistoupil dat \
Beigetreten đeul-
Sgl ćlenem \ _
VfarMitglieaclee)
T^f-SV
Venceslav (Vaclav) Valenta bio je 1900. godine
učlanjen u češki sindikat drvodjeljskih radnika
— prva stranica njegove članske knjižice
istaknuti bjelovarski socijalist.147 U prvom
svjetskom ratu borio se na ruskoj fronti
i dospio u zarobljeništvo. Nakon izbija-
nja oktobarske revolucije postao je voj-
nik Crvene garde i iz Sovjetske Rusije
vratio se 1922. kao komunist, l Valenta
je kao i Broz, i Šabić, i Kovačić u svom
rodnom mjestu Markovcu sa seljacima
govorio o svojim sjećanjima iz Sovjetske
Rusije i o komunizmu. Zaposlio se u
bjelovarskoj tvornici »Smev«,
Đuro Šegović, kojega smo već upozna
kao člana bjelovarske organizacije KP
od njena osnutka u listopadu 1920, na
kon što je izgubio posao u željezničko
radionici, otvorio je u svibnju 1922. bra
varsko-mehaničku radionicu. U prvom
godištu Borbe, 1922, zabilježeno je da j
u prosincu Đ. Šegović poslao dobro
1
voljni prilog od 10 dinara za Borbu.
Taj nam podatak pokazuje da je i o
kao i Kovačić dobivao Borbu od njeno
prvog godišta.
U 1922. godini, barem u prvoj polovic
čini se da u bjelovarsko-križevačkom
ćelija KPJ. Vjerojatnije je da su prv
osnovane u drugoj polovici 1922, odno
sno na početku 1923. godine.
Sindikalni rad obnovljen je također
drugoj polovici 1922, i to samo u pone
kom većem mjestu. Od radničkih akcij
u 1922. godini treba spomenuti velik
štrajk radništva tvornice »Smev« ko
je počeo u lipnju 1922. a trajao je puni
13 tjedana. Štrajk su vodili socijalist
njihov sindikalni savez metalaca. Vlasnic
tvrtke »Sjedinjeni paromlini d.d.«, kojo
je pripadao i »Smev« bili su u tom štra
ku na velikom gubitku jer je izbio baš
sezoni kada su njihovi pogoni najviš
angažirani i jer su u znak solidarnosti
štrajk stupili i mlinarski radnici.149 Povo
za izbijanje štrajka bila je promjena rad
nog vremena, zapravo njegov pomak ta
ko da je radni dan u tvornici završava
u 18 sati. Uprava je otpustila sve štra
kaše, nadajući se popuniti radna mjest
štrajkbreherima. Zato su radnici zapo
sjeli ulice kojima se prilazilo tvornici d
bi im onemogućili ulazak i rad u tvor
nici, 150
 Zgrada u kojoj je bila radionica
Đure Šegovića i gdje su Josip
Broz i Stjepan Šabić uspostavili
prvu partijsku vezu 1923. godine

f T Oglas kojim je Đuro Šegović

i
objavio u bjelovarskoj
»Nezavisnosti« kupovinu
OBJAVA. | bravarske radionice

i Čast mi je ovime javiti si. gradjanstvu grada Bjelovara i okolice, da

i
i sam današnjim danom preuzeo 35 god. postojeću bravarsku radionu gosp.

FRANJE BINDERA, Šenoina ulica

koju ću na najmodernijoj podlozi dalje voditi. Mnogogodišnju praksu, koju s<im si stekao dozvoljava
ii
i
mi da bravarskoj radioni pripojim i Mehaničku radionu, te ću preuzimati sve u tu struku zasijecajuće

,, i
radnje, Molim d. općinstvo da me u tome najizdašnije podupre, te se bilježim veleštovanjem:

&juro Šegović.
ki«uBiu«««iiBmi«i«inMiniiHHiH«wiJi 62

151
Radnička štampa, Zagreb, 7. X
1922.
152
Radnička štampa, Zagreb, 9.XII
1922.
153
J. Broz Tito. Sabrana djela, n. dj.,
tom l, 273; V. Dedijer, Josip Broz
Tito, n. dj., 97
'« Nezavisnost, Bjelovar, 2. XII 1922.
Dedijer u navedenom djelu spominje
kao uzrok smrti malog Hinka
dizenteriju. Kako je ta bolest
izrazito rijetka zimi a česta ljeti, vrlo
je lako moguće da je proljev imao
izvor u nekoj drugoj vrsti zaraze,
a možda je obolio i od šarlaha.
U listopadu 1922. obnovljen je rad Ne-
zavisnih sindikata u Križevcima i Ko-
privnici. U Križevcima je »nadležna po-
licijska oblast« dopustila djelovanje Mje-
snog radničkog sindikalnog vijeća
(MRSV) na osnovi predočenih pravila,
pa je 23. rujna 1922. održana konferen-
cija svih saveznih podružnica i podod-
bora. Vijest o tome objavljena je u Rad-
ničkoj štampi, glasilu Nezavisnih sindi-
kata za Hrvatsku i Slavoniju, pod veoma
karakterističnim naslovom, »Pokrajina se
budi! Obnova djelovanja Mjesnog rad-
ničkog sindikalnog vijeća u Križevci-
ma«.151 U Koprivnici je »javni radnički
zbor« bio održan 3. prosinca 1922. i na
njemu je bilo konstituirano MRSV i iza-
bran njegov izvršni odbor. Na tom skupu
je u ime Pokrajinskog radničkog sindikal-
nog vijeća (PRSV) govorio Gavro Pre-
dojević.152
Josip Broz je 1922. godine došao u su-
kob s Pollakom, vlasnikom mlina, i do-
bio otkaz. Budući da je imao vlastiti
alat, popravljao je seljacima razne po-
ljoprivredne strojeve i pribor. Odlazio
je u obližnja sela — Maglenču, Martinac, Grob Zlatice i Hinka Broza, koji je poslije
Šandrovac, Tomaš, Višnjevac i ostala. odlaska Brozovih iz Velikog Trojstva održaval
Kako se u Pollakovu mlinu stroj, koji je Elza Pollak a zatim Olgica Horvat-Karaula

dao popravljati drugim majstorima, kva-

rio svaki čas, jedino rješenje bilo je za-
moliti Broza da mu popravi motor. Za
taj mu je posao platio posebno 500 di-
nara. Pošto je motor poslije Brozove
intervencije duže vremena radio bez
kvara, Pollak je imao očiglednu potvrdu
sposobnosti majstora Broza. Nije mu pre-
ostalo drugo nego da se povuče i da
zamoli Broza da se vrati. Broz je pristao
ali je zatražio, i dobio, povišicu tako da
je sada primao 900 dinara u novcu i
62 63 deputat.153
'•
U obiteljskom životu Josipa Broza
kratkom je razmaku veliku radost smije
nila tuga — 17. studenog 1922. rodi
mu se sin kojem su dali ime Hinko, a
je već za tjedan dana, 24. studenog
umro. U to je vrijeme, u studenom
prosincu, u Bjelovaru i okolici vladal
epidemija šarlaha.154
Život Josipa Broza u Velikom Trojstvu
i partijska aktivnost u bjelovarskoj
Organizaciji 1923. godine
U djelovanju ilegalne KPJ godina 1923.
značajna je po tome što je u siječnju
te godine uspjelo osnivanje legalne
stranke pod imenom Nezavisna radnička
partija Jugoslavije (NRPJ). To je mnogo
pridonijelo daljnjoj izgradnji ilegalne or-
ganizacione mreže jer je djelatnost le-
galne stranke, u kojoj su jezgru činili
komunisti, kao i postojanje legalnih gla-
sila, sada organa NRPJ, olakšavalo kon-
takte i omogućavalo raznovrsnije aktiv-
nosti. Josip Broz je o tom kasnije govo-
rio za sebe i Šabića: »U početku nismo
imali kontakte s ilegalnim ćelijama Ko-
munističke partije Jugoslavije koje su
bile formirane u okolici Bjelovara i Kri-
ževaca.«155 Ta izjava nam pomaže da
vrijeme osnivanja ćelije u Bjelovaru po-
vežemo s vremenom osnivanja NRPJ —
početak 1923. godine. Jer, već kratko
vrijeme nakon toga, Broz će uspjeti us-
postaviti kontakt upravo s bjelovarskom
ilegalnom organizacijom. Neposredni po-
vod bili su skupštinski izbori 1923. i vi-
jesti o njima u štampi.
U Bjelovaru je ilegalna ćelija KPJ osno-
vana ili potkraj 1922. ili u siječnju 1923.
godine, jer su bjelovarski komunisti već
u veljači bili aktivno uključeni u prediz-
bornu aktivnost Nezavisne radničke par-
tije Jugoslavije. Zanimljivo je spomenuti
da je vijest o osnivanju NRPJ i progonu
njenih delegata na zemaljskoj konferen-
ciji, te hapšenju članova redakcije Rad-
nika donio bjelovarski list Nezavisnost
u stalnoj rubrici »Politički pregled« a
pod naslovom »Progoni radnika«.156
U to vrijeme u Križevcima je već uspje-
šno djelovala ilegalna organizacija KPJ,
dok je legalna mjesna organizacija NRPJ
osnovana na zboru 11. veljače 1923.
godine. Organizacija je osnovana za grad
i kotar Križevce. Za predsjednika uprav
mjesne organizacije NRPJ izabran je Jo
sip Bosanac, opančarski obrtnik, za pot
predsjednika Ignac Žmara, mlinarski rad
nik iz Križevaca, za tajnika Radosla
(Rade) Vejin, privatni namještenik iz Kri
ževaca, za blagajnika Ivan Gerl, kožar
ski radnik iz Križevaca, te za članov
uprave Luka Jurić, drvodjeljski radnik
Rudolf Sokač, metalski radnik, i Đuro Bo
čak, stolar, svi iz Križevaca. Na tom zbo
ru osnovana su povjereništva mjesne or
ganizacije NRPJ za sva mjesta u kotaru
kako je izvještavao Radnik - Delavec
centralno glasilo NRPJ iz Beograda.1
U Bjelovaru nije bilo moguće konstitu
rati mjesnu organizaciju KPJ, jer nij
bilo dovoljno članova, pa je stoga osno
vana samo ćelija, odnosno sekcija. Pre
ma instrukcijama iz Križevaca, kamo j
otišao na sastanak, Đuro Šegović osno
vao je ćeliju u Bjelovaru. Sastana
je održan na vojničkom logorištu, a p
sjećanju Đure Šegovića, osim njega, pri
sustvovali su Grga Kacun, Teodor Merk
ša, Marko Pavičić, Tomo Ružić i Ven
ceslav Valenta.158
Ubrzo je, 18. veljače 1923, u Križevcim
održana županijska izborna konferencij
na koju je iz Zagreba došao, prema sje
ćanju Đure Šegovića, Ante Ciliga. N
tom skupu postavljeni su kandidati NRP
za Bjelovarsko-križevačku županiju.159 T
je Đuro Šegović upoznao Tomu (Tom
nu) Kovačića.160 Predlagači liste NRP
za Bjelovarsko-križevačku županiju bi
su: Đuro Šegović, bravar iz Bjelovara
Ante Prugović, poljodjelac iz Treme
Ivan Dobrinić, poljodjelac iz Cugovca
Grga Kacun, postolar iz Bjelovara, Iva
Pavišić, poljodjelac iz Apatovca i Đur
Koprivnice i Luka Matus, poljodjelac iz
Sv. Petra Orehovca; za kotar Garešnicu
— Ivica Pavliček, poljodjelac iz Preseke
i Ivica Pavišić, poljodjelac iz Apatovca;
za Grubišno Polje — Radoslav Vejin i
Ignac Žmara; za Križevce — Đuro Pa-
vliček, poljodjelac iz Preseke i Ivan Pa-
višić; za Kutinu Radoslav Vejin i Ignac
162
Žmara. Kao što se iz toga popisa vidi,
među kandidatima je bilo dosta seljaka
što pokazuje da su se oni, aktivni još u
legalnom periodu, odmah uključili u ak-
ciju nedavno osnovane legalne stranke.
lako su poslovi oko kandidacija i sastav-
ljanja liste bili uredno obavljeni, nepri-
like su nastale zbog postupaka križevač-
kog redarstva. Saznavši da je pripre-
mljena kandidatska lista NRPJ, sutradan,
19. veljače, upali su u stan tajnika mjesne
organizacije Rade Vejina i zaplijenili dio
štampanih primjeraka liste koji su bili
pripremljeni za sud i uz to arak s ori-
ginalnim potpisima takozvanih potpisni-
ka liste — osoba koje su svojim potpi-
som podržavale kandidaturu nosioca li-
ste i ostalih kandidata. Križevačka po-
licija odmah je javila u Bjelovar da or-
gani tamošnjeg redarstva pohapse već
na kolodvoru podnosioce liste, kad stig-
nu vlakom u Bjelovar. Ti su drugovi
uspjeli izmaći policijskoj zasjedi na bje-
lovarskoj stanici, stići na sudbeni stol
i predati originalnu listu. Nisu imali po tri
grebačka Borba, opisujući taj događaj,
isticala je kao očitu činjenicu da je sa
suda javljeno policiji kada će predlagači
izići da bi ih se moglo uhapsiti. U Borbi
čitamo dalje i ovo: »Istovremeno se do-
godio najveći skandal u historiji našeg
sudstva, da je sud predao kandidatsku
listu na uvid policiji da može kontrolirati
potpisnike i kandidate. Uhapšeni podno-
sioci liste vidjeli su kandidatske liste,
koje su par sati prije predali sudu — na
stolu policajnog činovnika.«163 Nakon što
su predlagači liste dvaput preslušani,
pušteni su iz policijskog zatvora u toku
noći i oni iz Križevaca uz policjjsku
pratnju poslani vlakom kući. Tako nisu
mogli da se vrate u Bjelovar i predaju
nedostajući broj lista a križevačka je po-
licija zabranila štamparijama doštampa-
vanje liste. Dogodilo se ono što se i
moglo očekivati — sudbeni stol je sutra-
dan saopćio Đuri Šegoviću da se lista
NRPJ odbija jer nema dovoljno štampa-
nih primjeraka i nije podnesen drugi pri-
mjerak originalnih potpisa.
Komplikacije s policijom nastavile su se
i dalje. Kako su joj sada bila poznata
imena predlagača, nosioca, kandidata i
potpisnika liste, u Križevcima su ih i po 161
Borba, Zagreb, 24. II 1923.
nekoliko puta dnevno pozivali na-pre-
slušanje a zabranjeno im je bilo i kre- 162
Borba, Zagreb, 28. II 1923.
tanje. Te događaje Borba je komentirala
ovim riječima: »Zanima nas što će na to 143
Borba, Zagreb, 24. II 1923. 66
 1M
Isto.
165
Nezavisnost, Bjelovar, 24. II 1923.
i« Dio tpga članka, a ne cijeli,
objavio je V. Dedi/er, Josip Broz
Tito, n. dj., na stranici 106 kao
»puni tekst« članka koji su pročitali
Josip Broz i Stevo šabić i onda
uspostavili vezu sa Segovićem. Taj
podatak, na žalost, nije točan jer je
riječ o drugom članku koji se sada
navodi u cijelosti.
167
Nezavisnost, Bjelovar, 24. II 1923.
' HRSS, Demokratske stranke, Radikalne
66 67
reći ostali ispravni sudije u zemlji i prav-
ničko društvo. Na osnovu ovoga što se
je desilo u Bjelovaru mi možemo ustvr-
diti da se je sudbeni stol u Bjelovaru
odrekao sudske nezavisnosti.«164
Vrlo je zanimljivo, a posebno važno za
našu temu radi Josipa Broza, kako je
spomenuti događaj komentiran u bjelo-
varskom zajedničarskom glasilu Neza-
visnost. Taj list je uoči izbora analizirao
izborno stanje u Bjelovarsko-križevačkoj
županiji. Zabilježio je kako su kandida-
cione liste po zakonu predane do 20.
veljače i da je predano ukupno osam
lista. Od njih su odbijene kandidatske li-
ste Socijalističke partije Jugoslavije (Ne-
zavisnost je zove »socijaldemokratska«),
NRPJ (u Nezavisnosti »Radničke partije
Jugoslavije«) i radikalska lista kojoj je
bio nosilac M. Čanak. Prihvaćene su liste
stranke s nosiocem K. Bakićem i Hrvat-
ske pučke stranke. Zanimljiv je komentar
odbijanja liste NRPJ: »Škoda je, da se
nije radništvo moglo afirmirati sa listi-
nom 'Nezavisne radničke partije'. — Vi-
djelo bi se bilo tko stoji danas uz njih i
sa kakvim silama mogu računati. Ovako
— bez svoje listine morati će se rad-
ništvo opredjeliti, da glasuje za koju
srodnu stranku. Bila bi velika pogreška,
da se radništvo radi toga povuče od
izbora. — Time bi indirektno poduprlo
svog dindušmanina, a to je sadanji re-
žim, koji im je poručio 'stegnite remenje
165
o pojasu' — pa ćete biti siti.« Stoga
komentar Nezavisnosti preporučuje rad-
ništvu da se na predstojećim izborima
opredijeli za Hrvatsku stranku prava jer
je, kao i radništvo, odlučan protivnik
režima. Istina, radništvu bi programski
bolje odgovarala HRSS ali je ona po
mišljenju Nezavisnosti i bez radničkih
glasova dovoljno jaka.166
U istom broju Nezavisnosti, 24. veljače
objavljen je još jedan članak u rubric
»Domaće vijesti« na četvrtoj stranici s
naslovom »Progoni radnika u Bjelovaru«
To je članak koji su pročitali Broz i Ša
bić i koji im je pomogao da uspostave
partijsku vezu pa ga stoga navodimo u
cijelosti:
»Prem je konačno rad i organizacija, pa
prema tome i izborna borba 'Nezavisne
radničke partije Jugoslavije' odobren po
ministarstvu unutarnjih djela to za našu
policiju ovo ne vrijedi. U prošli utorak
usudio se je naš bjelovarski šef policije
koji za svaku naredbu saznaje tek pola
godine kasnije od građana — poslati do
zuba oružane policaje čak u zgradu sud
benog stola u Bjelovaru, da se poapse
vođe radnika, koji su tog dana kao kan
didacioni odbor bili predali listu svoje
stranke predsjedništvu. Radnički su vođe
zaista bili smjesta po nalogu šefa policije
uapšeni, čim su stupili iz sobe predsjed
nika — te pridržani 6 sati u zatvoru među
ostalim zločincima, a pušteni su tek na
viši nalog na slobodu. Ujedno je nekim
radnicima provedena premetačina stana
u potrazi za 'oružjem' — te im je zapli
jenjeno nekoliko brojeva 'Borbe', rad
ničkog lista, koji je prošao davno cen
zuru. G. Marčetić slabo je poslužio ovim
progonima radnika uspjehu policajsocija
lista od grupe milionera Koraca i Buk
šega.«167 Mladen Marčetić, kojem se na
kraju članka autor obraća, bio je pred
stojnik kraljevskog redarstvenog povje-
renstva u Bjelovaru — a po političkom
opredjeljenju sklon demokratima. Prema
političkim ocjenama zajedničara, soci-
da je jedan od uhapšenih podnosilaca li-
ste strojobravar Đuro Šegović iz Bje-
lovara.168
Šegović je advokata Gottlieba poznavao
otprije i nakon izlaska iz zatvora obratio
mu se za pomoć da bi, ako je ikako
moguće, potvrdili liste na sudbenom
stolu.
Kako je vremenski bilo nemoguće bilo
što učiniti, jer je rok predaje bio 20. II,
Gottlieb je napisao članak za Nezavis-
nost.^9
Broz i Šabić pronašli su Šegovića u ra-
dionici i odmah mu objasnili svrhu svoga
dolaska — traže već dugo partijsku vezu,
pročitali su članak u Nezavisnosti i tako
došli do njega. Šegović je kasnije pričao
da se u početku bojao provokacije ali je
zatim odlučio da nove drugove provjeri.
Dao je Brozu vreću s predizbornim leci-
ma da ih raspača u mlinu gdje dolazi
mnogo ljudi.170 Broz je letke počeo dije-
liti već u Bjelovaru, na željezničkoj sta-
nici, a ostatak je raspačao u Trojstvu.
Šegović se sjeća da mu je neki drug,
uskoro nakon Brozova odlaska, donio u
radionicu letak koji je dobio od Broza.171
Sam Josip Broz kasnije je pričao o tom
događaju: »U vrijeme skupštinskih izbo-
ra 1923. čitali smo u lokalnim novinama
da je grupa radnika pokušala istaći svoje
kandidate za izbore ali ih je policija
uhapsila kada su predsjedniku sudbenog
Ja sam letke raspačao i zadobio njihovo ' Historijski arhiv Bjelovar, D2-I,
Izjava Đure Šegovića. Šegović je
povjerenje. Nastavili smo s vezom i pro-
u izjavi o stanju Partije zabilježio
dužili rad među seljaštvom.«172
veći broj članova KPJ za 1923.
godinu. Osim Teodora Merkše, Đure
Nakon što je Broz uspješno obavio prvi
Šegovića, Marka Pavićića i
zadatak, on i Šabić formalno su pove- Venceslava (Vinceka) Valente tu su
zani s ilegalnom organizacijom na sa- još: Josip Balog, Sandor Šegović,
stanku na Logorištu kojem su, prema Tomo Kovačić, Josip Motal, Josip
Mataćio, Stjepan Ferenčak, Josip
sjećanju Đure Šegovića, prisustvovali
Bunjevčević, Grga Kacun, Malija
Teodor Merkša, koji je tada bio pročel- Krog.
nik ćelije, Marko Pavičić, Đuro Šegović i
Venceslav Valenta.173 172
Tito speaks, n. dj., 43-44.
Križevačka je policija i poslije predaje
ira v. Dedijer, Josip Broz Tito,
liste i hapšenja u Bjelovaru nastavila ši- n. dj., 107-108.
kanirati radničke aktiviste i one radnike
koji su s njima imali veze. Često su im i" Borba, Zagreb, 28. II 1923.
premetali stanove i plijenili knjige i no-
vine, ne sastavljajući pri tome spisak
zaplijenjenih stvari i radeći sve to bez
prisutnosti svjedoka. Zaplijenjene stvari
odnošene su bez potvrde i pregledavane
na policiji a da vlasnici nisu pozivani da
tome prisustvuju. Obiteljima radnika kod
kojih su vršene premetačine policija je
prijetila vlažnim zidovima tamnice ali su
oni odgovarali da su i radnički stanovi
17
vlažni i pljesnivi. !
Baveći se izbornom kombinatorikom i
nastojeći dobiti radničke glasove za fran-
kovce koji su išli na izbore, zajedničari
koji nisu isticali svoje liste objavili su u
Nezavisnosti još nekoliko članaka o rad-
ništvu, s veoma različitim tonom^prije i
— poslije izbora. 68

'" Nezavisnost, Bjelovar. 3. III 1923.
", Komunlsllć~a partila Jugoslavije
u Ustavolvornoj skupAtin; Imala ja
se mandata a iskoristila je 58.
'" Naz8visnost. Bjelovar. 24. lit 1923.
69
Jedan od tih Članaka potpisan je ,.Rad-
nik-Izbornik«. Najprije je autor objasnio
društveni status i osnovni program svoje
organizacije: .. Kako ćemo se mi hrvatski
radnici pri predstojećim izborima držati,
mora biti jasno sV/:lkom koji poznaje na-
še osjećanje, naš program i naš rad. Mi
smo stališki organizovani na podlozi sta-
liška; a naš rad je uperen onamo, da
naše i naših obitelji materijalno stanje
poboljšamo i u društvu našem zauzme-
mo onaj položaj koji nas po našoj važno-
sti pripada. Udruženje naše je dakle či­
sto so:::ijalno stališka, a naša borba po-
sve je jednaka borbi svih ostalih staliških
stranaka, trgovaca, obrtnika, seljaka i
činovnika. Hrvatska radnička naša stran-
ka nije internacionalna već je ona pro-
žeta ljubavlju prema rođenoj si hrvatskaj
grudi.« 175
Svoje opredjeljenje i poziv radnicima za
izbore autor spomenutog članka ovako
je izrazio: »Hrvatski će radniCi u cijeloj
našoj županiji svi složno kao jedan gla-
sovati za kandidate najbližih nam hrvat-
skih stranaka a to su H.R.S.S. ill Hrv.
Stranka Prava. a Pisac članka koji naj-
vjerojatnije uopće nije bio radnik, već
neki od izbornih stratega zajedničara ili
frankovaea, očito je bio jako zaintere-
siran za radničke glasove a pogotovo ga
je zanimalo kako će glasati pripadnici
nove stranke - NRPJ: .. U našoj župa-
niji ja htjela istupiti na biralište i Neza-
visna radnička stranka Jugoslavije, nu
njezina je listina, po sudu neodobrena
povraćena. Mnogi se pitaju kako će
glasati pristaše te stranke. Ako imaju
radnici te stranke iole ponosa. ako imaju
iole stališkog osjećaja, to su od prvog do
zadnjeg dužni stupili u redove onih stra-
naka koje se bore proti onom režimu,
koji se je baš proti njima upravo bru-
talno ponio goneći ih kao divlje zvjerke.
I u toj nezavisnoj radničkoi-,stranci imade
Hrvata - pa su oni baš prvi zvani da
svoje kuglice bace za I<andidate hrvat-
skih stranaka.«
Grupacija hrvatskih građanskih stranaka
nastojala je. kao što se vidi. svim s:IDma
skrenuti radničke glasove u svoje vode.
Sto se članova I pristaša NRPJ tiče -
lu ,je sve bilo jasno, prema uputi svoje
stranke trebalo je da oni, u onim mje-
stima gdje nije bilo lista NRPJ, glasaju
za HRSS.
Nakon izbora došlo je u spomenutoj gra-
đanskoj grupaciji do razočaranja jer je
mandate premoćno odnijela HRSS, a uz
nju i demokrati, pa je ton pisanja o
NRPJ, koju sada zovu jednostavno ... Ko-
muniste« - posve drugačiji: "Komuniste
bili su i prošli. Režimu je potpunoma
uspjelo uništiti ovu stranku, koja je imala
prije 56 mandata l76 - a da sada ne
iznese nijednog. Znak je to - da bivša
stranka niJe imala životne snage, da nije
bila izražaj kakve stvarne potrebe, uvje-
renja i organizacije, već da je bila slu-
čajni produkt momentalnog uvjerenja i
osjećanja neorijenliranih nezadovoljnika.
Sa takvom strankom nije nitko ništa iz-
gubio."l77
Križevačka mjesna organizacija NRPJ U
sastav koje je ulazilo i bjelovarsko po-
vjereništvo bila je vrlo aktivna. Iz saču- _
vanih izvora pokušat ćemo rekonstruirati
barem dio te aktivnosti. U povodu smrti
L:ivka Jovanovića, jednog od najistaknu-
tijih jugoslavenskih komunista, partijskog
teoretičara, po obrazovanju pravnika s
državnim doktoratom sociologije koji je
postigao na pariškoj Sorbonnei, uputila
je križevačka organizacija telegram sau-
 . - c c·

češća redakcij i Radnika-De/avea u Beo- Naslovna strana

neispunJene članske karte
gradu: »Redakciji 'Radnika'. Povodom NRPJ 58 ilg·om križevačke
smrti našeg neumrlog borca druga 2ivka mjesne organizacije
Jovanovića klanjamo se puni žalosti nje-
govoj svetloj seni. Mesna organizacija
N.R.P .J. Križevci, sekretar Vejin .• 17a
Sačuvan je i obračun članskih knjižica i
markica Centralnog odbora NRPJ s mje-
snom organizacijom u Križevcima. Taj
je obračun potpisao u ime Centralnog
odbora Mika Todorović kao sekretar. 179
Iz prepiske Centralnog odbora s organi-
zacijom u Križevcima sačuvana su još
dva dokumenta. U jednom od njih, pismu
Centralnog odbora NRPJ iz Beograda
Mjesnoj organizaciji NRPJ u Križevcima .
govori se o novcu koji je poslan iz Kri-
ževaca za namirenje dugovanja u partij-
skom materijalu. Centralni odbor javlja
i to da u prilogu spomenutog pisma ša-
lje u Križevce ,.štampani cirkularni po-
ziv za Zemaljsku Konferenciju« koja se
u jesen treba održati u Beogradu. Taj podatak iz toga pisma ima i ši re zna- '78 Radni k- DeJavec, 0609r &d , I. IV
cirkular, na žalost. nije sačuvan . Zatim čenje. Centralni odbor zahtijeva od upra-
1923.

se organizacija u ~riževcima obavješta-
va da je prema odluci Centralnog od-
bora ustanovljen .. Borbeni Fond Partije«
za koji je sv~ka mjesna organizacija
dužna, uz uoorčajeni mjesečni člansk i
ulog, uplaćivati određeni prilog. na pri-
mjer, uz markicu od 5 dinara - 2 di-
nara za borbeni fond. Cjelokupni prihod
od borbenog fonda organizacije su bile
dužne slati Centralnom odboru NRPJ.
Pismo je potpisao sekretar Mika Todo-
rović. l so
U drugom pismu Centralnog odbora
mjesnoj organizaciji ·u Križevcima, osim
obavijesti da Je izvještaj organizacije
uredno primljen, javlja se da su izvje-
štaj o godišnjoj skupštini j izboru nove
uprave dali odštampati u Radniku . Jedan
ve organizacije u Križevcima da pošalje ." Arhiv Preds ied ni~' v a CK SKJ .
spisak s imenima i podacima o novopri- B009 , ad . Zbi rka NRPJ /l Ol .
mljenim članovima da bi ih uveli u »glav-
ni spisak članova Partije«. To znači da ,m Signatura dokum enta 1$l a kao kod
je takav spisak u Centralnom odboru prethod nog .
uredno i ažurno vođen. Od križevačke
.organizacije također je zatraženo da ša- '" Fol o·ko;; 'I/! p isma u Gradskom
lje vjerne prepise zapisnika sa svojih mllzelu B je lovar.
sastanaka i konferencija. To je pismo u
, tl Arhiv Predsi edn i ~tva ex SKJ.
ime Centralnog sek retarijata NRPJ pot-
Beog rad . Zbir ka NRPJll 02.
pisao Krsta Tačević, a datirano je s 28.
srpnjem 1923.181
Kao zanimljivost, možemo spomenuti i
10 da je u arhivi mjesne organizacije
NRPJ u Križevcima sačuvana i jedna
neispunjena članska karta NRPJ ali se
na njoj nalazi žig : »Nezavisna Radnička
Partija Jugoslavije u Križe~ima(,, ' 82 70

"" Radnik-Da/avec, Beograd. 2. VIII
'923.
," Tekst pisma objavio je Vladimir
Dedijer, Josip Broz Tito, n. dj ..
102-103; Iota-kopija originalnog pisma
nalazi se u Gradskom muzeju u
Bjelovaru. V. DediJer i mnogi drugi
pogrešno kao Valentino Ime navode
Josip. Valenta se po dokumenti ma
zvao Venceslav odnosno Vflclav,
kako to ime glasi na ~e§kom.
71
Kao što je bilo spomenuto u pismu Cen-
tralnog odbora Mjesnoj organizacl-jt
NRPJ u Križ.evcima, izvještaj sa »tromje-
sečne skupštine« Mjesne organizacije
objavljen je u Radniku-De/evcu. Skup-
ština je održana 22. srpnja 1923_ Nave-
deni su i članovi nove uprave. Za pred-
sjednika je izabran Anton Prugović, ze-
mljoradnik: za potpredsjednika Ignac
Lmara, mlinarski radnik; za tajnika Ra-
doslav Vej in, privatni namještenik; za
blagajnika Đuro Boščak, graditelj tam-
bura, a za članove Mijo Sokač, zidarski
radnik, Mato Đurinec, opančarski radnik.
i Đuro Pavliček, zemljoradnik. Organiza-
cija je u vrijeme konferencije imala 62
člana ali se u izvještaju kaže da broj
članova neprestano raste »usled prido-
laska siromašnih seoskih i varoških ma-
sa koje se već naglo otržu ispod Ra-
dićevog buržoaskog uticaja«"s3
Pismo Vaclava Valente od 30. srpnja
1923. vrlo je interesantno i stoga što
spominje sebe kao povjerenika_ Očito je
riječ o povjereništvu NRPJ. No nije is-
ključeno da je to istodobno i izvještaj
o stanju u KPJ. Ne znamo je li u Bjelo-
varu djelovala samo jedna, ili možda još
koja ćelija KPJ. Valenta je pismo uputio
najvjerojatnije upravi mjesne organiza-
cije NRPJ u Križevcima, kOja je bila, da
tako kažemo, matična organizacija za
cijelo podrUČje Bjelovarsko-križevačke
županije. U pismu se on žali na neaktiv-
nost pojedinih drugova, na neke neodgo-
vorne izjave, te na slabu disciplinu. Spo-
minje probleme oko osnivanja, očito, po-
družnice ill mjesnog vijeća Nezavisnih
sindikata i nastojanja da se formira
omladinska organizacija Saveza radničke
omladine Jugoslavije. U tom su pismu
dva mjesta karakteristična za upoznava-
nje samog Valente kao komunista, ko-
jemu vrlo teško pada s~aka neaktivnost
ili neodlučnost u radu. On piše: »[ ... J
mi već kao ruski revol ~ cioneri drugi ne
možemo da budemo« i kaže za sebe da
je dao »[ ... ] sve što sam mogao za pro-
Ietersk u revol u cij U« .184
U drugom pismu, pisanom u Bjelovaru.
17. rujna 1919, Valenta se očito obraća
partijskom rukovodstvu u Križevcima, ža-
leći se da je već jednom odgovorio na
isti dopis i da netko, možda pošta, te
dopise zabašuruje, Isto tako mu ne do-
laze ni listOVi, Radni6kB štampa i Omla-
dinska borba, U pismu se Valenta ras-
pituje za Dužanca koji je nekako u to
vrijeme bio uhapšen i pita hoće li uskoro
biti županijska konferenCija. To je zna-
čajan podatak jer omogućuje zaključak
da je partijska organizacija djelovala na
županijskoj razini. Naredni odlomak iz
pisma pokazuje kako je Valenta revolu-
Cionar, sudionik Oktobra, duboko i iskre-
no vezan za te ideje: »Kako kod Vas?
Hvala na Vašoj revolucionarnoj borbi,
budite isto neustrašivi mene veseli kada
imademo drugaricu borbenu u našoj žu-
paniji sjećam se borbenih Ruskih dru-
garica, j mislim uvijek na Vas da ćete i
Vi po njihovim stopama koja ćete u
našoj teškoj borbi znati masu izvesti na
pravi put ka oslObođenju čovječanstva.«
Valenta iZVještava o pokušaju uspostav-
ljanja veze s nekim ljudima u Grđevcu
i Severinu za koje je čuo da su bili u
Crvenoj armiji ali sada su potpuno pa-
sivni. Taj je podatak vrlo značajan jer
ukazuje na akciju okupljanja i aktivira-
nja u parlijskom radu svih sudionika
oktobarske revolucije na tom području.
 ,
Valenta je u bjelovarskoj organizacIji
vodio i blagajnu a i raspačavao je Borbu.
samo s problemom, na koji se iali, da
su mu neredovito plaćali dobivenu štam-
pu. Zanimljiv je i podatak da je sudje-
lovao na skupštini HRSS i da su se-
ljaci odobravali njegov govor. Pismo je
završio ,riječima: »Drugarski Vas zdravi
V. Valenta« a Đuro Segović je dodao u
postskriptumu .. Marksistički pozdravlja
sve skupa Đ. Segović" . 185
O izvanredno teškim uvjetima u kojima
se radilo u Bjelovaru, odnosno u cijeloj
Hrvatskoj, svjedoči i članak objavljen u
Radniku-De/avcu. Tu se u uvodu kaže:
"Radnički pokret u Hrvatskoj ima da se
bori, možda više nego i jedan drugi po-
krajinski, sa šikani ranjem i maltretira-
njem od strane policije. Sem zakona o
zaštiti države, policija u Hrvalskoj pri-
menjuje na radnike sve moguće pa-
tente, zastarele zakone I zakonske od-
redbe, po starinski. kao za vreme Aus-
Irije... 186 Kao primjer za to uzima se Bje-
lovar zbog slučajas izbornim plakatima.
U povodu gradskih izbora »drugovi u
Bjelovaru« izdali su letak kojim pozivaju
radništvo da t~ izbore bojkotira. Policija
je letak zabr.anila s motivacijom da se
• NRPJ nalazi -~)na indeksu« i da joj je
zabranjen rad. Cak i kad fe državni tu-
žilac dozvolio raspačavanja letka: poL·
Cija je to i dalje sprečavala. Još je ka-
raKterističnij i slučaj s partijskom zaba-
vom na kojoj je imao biti izveden i
igrokaz ~Rudarik. Policija je zabranila
izvođenje toga komada, iako je prošao
cenzuru, s objašnjenjem da je "revolu-
cionaran i u njemu se propagira pro-
mjena državnog i društvenog poretka".
Takve su bile prilike usprkos kojima je
trebalo djelovati i dalje kao u naJ nor-
main ijim okolnostima. Potvrdu za to daje '&5 FOIO-kopiia pisma V. Valente.
Memorijalni mllzej Marša!a Tila.
nam ovaj podatak - povjereništva NRPJ Veliko Trojstvo.
u tom kraju rade, povećavaju broj čla­
nova, osnivaju se nova. Izvještaj iz Bje- "•• RadnJk·DeJavec, Beograd 5. VIII
lovara objavljen u Radniku-De/avcu spo- 1923. elanak ima karakterističan
minje povJ.ereništvo NRPJ u Bjelovaru r.aslov ·Iz zemlje bezakonja.
Policijs~a šikaniranja u Hrvatskoj-,
koje ima 12 članova a povjerenik je
Vaclav Valenta, stolarski radnik, zatim
,,, Radnik-De/avec . Beograd, 5. VIII
povj'ereništvo u Đurđevcu sa 8 članova 1923,'
i povjerenikom Malijom Krogom, obu-
tarom, povjereništvo u Cugovcu sa 9 '''' RJdnik-Da/av8c, Beograd . 1\. XI
članova kojem je povjerenik Stjepan Vo- 1923.
dopija, zemljoradnik, te povjereništvo u
osnivanju iz Koprivnice sa oko 10 čla­
nova. 'Sl
Vrlo je zanimljiv podatak iz studenog
1923. da je na skupštini Mjesne organi-
zacije NRPJ u Križevcima izabran za de-
legata za predstojeću Zemaljsku kon-
ferenciju NRPJ Vladimir Ćopić. 188 On je
tada bio tek kratko vrijeme na slobodi
jer se vratio s robije u rujnu 1923. Kao
član Izvršnog odbora Centralnog par-
tijskog vijeća KPJ bio je, naime, 1921 .
osuđen u Vidovdanskom procesu na dvi-
je godine tamnice. Kako se zemaljska
konferencija NRPJ nije mogla održati
zbog neprestanih zabrana, umjesto nje je
u siječnju održan referendum o predvi-
đenim dokumentima konferencije. No u
-siječnju 1924. održana je i ilegalna kon-
ferencija KPJ u Baogradu i vrlo je vje-
rojatno da je Ćopić I na taj konferenciji
bio delegat križevačke organizacije. Na
tOj je konferenciji on bio imenovan za
oblasnog sekretara ilegalne KPJ i isto-
dobno za oblasnog sekretara legall'le
NRPJ . Kao oblasni sekretar i urednik
Borbe, on je ubuduće često kontaktirao
s organizacijama komunistima iz toga
kraja. .
'.. svi podacI se naiaza ugodiStu
, 923 . zagrebačke Borbe i
beogradskog RadnFka-DaFavca.
"" Historijski arhiv 8lelovar. D2-1 .
Izjava ĐUre Sagovića o stanlu Partije
U a).elovaru od 1920-1941 Segović
V~clavu Valenti pl§e ime Vincek. što
/e izvedeno od Venceslav.
," Pril(l.li za izučavanlehistorije
Komun iS i i čke partije kotara Bjelovar .
n. d/., 29 . Tu le zabilježeno da le
županijsko rukovodstvo odgovaralo
po rangu .ranljem okružnom
koml\etu. . Vjerojatno se od tog
podaika uobičaj Ito govorili o
okrutnom komitetu za županiju. ieko
u organizacionoj strukruri KPJ u ti m
godinama oema komlleta kao izvr~nih
organa ni okruga kac
terItorijatnih Jedinica.
,.., Pola sata s Tominom, TilO kod
nas, Bjelover [1952], 24.
U 1923. godini biiježimo i jedan događaj
sindikalnog organiziranja. U Koprivniei
je, 1. kolovoza, konstituirana podružnica
Saveza radnika metalne industrije i obrta
Jugoslavije (SRMIOJ), strukovnog saveza
kojem će u 1927. i 1928. biti sekretar
oblasnog odbora baš Josip Broz.
U toku cijele 1923. godine bilježimo I
u zagrebaćkoj Borbi i u beogradskom
Radniku-De/avcu niz novčanih priloga
pojedinaca i organizacija kao doprinose
za troškove oko izdavanja Borbe (,,00-
brovoljni prilozi za 'Borbu',,), zatim za
gladne u Rusiji (.. Dobrovoljni prinosi za
gladne u Rusiji,,), za bugarske emigrante
koji su se u Jugoslaviju sklonili pred
Cankovljevim režimom ( .. Dobrovoljni pri-
lozi za bugarske emigrante«), u Radniku-
-De/evcu također su objavljivani spiskovi
~Priloga za bugarske izbeglice" i .. Pr/-
lozi :za fond 'Radnika'«. U zagrebačkoj
Borbi zabilježili smo ova mjesta: BJelo-
var, Cugovac, Cazmu, Dežanovac, Đur­
đevac I Križevce a u Radniku-De/svcu
Bjelovar. Ako su zabilježene sume ispod
10 dinara, 10 dinara ili nešto veće, naj-
češće je riječ o individualnim prilozima.
Veće sume, iako su uplaćene pod jed-
nim imenom, češće su bile prilog cijele
organizacije nego pojedinca. 9d imena
kOja smo dosad upoznali spomenimo
Matiju Kroga iz Đurđevca koji je uplatio
10 dinara za gladne u Rusiji i 50 dinara
za Borbu, Ivana Dobranića (Dobrinića)
iz Cugovca, te Tomu Kovačića iz Bje-
lovara koji su dali po 4 dinara za Borbu.
Jedna suma od 16 dinara za Borbu ozna-
čena je sa »sakupljeno iz Bjelovara", te
je očito skupni prilog·. Takav je sigurno
i prilog od 192,50 dinara iz Bjelovara za
koji je potpisan Vaclav Valenta ali je
oČito suma prikupljena među bjelovar-
skim komunistima. Josip Bosanac iz Kri-
ževaca uplatio je 28 diriar;a za Borbu. U
Radniku-De/evcu zabiljet~ri je .,Đuro Se-
gović, mehaničar, Bjelo.var" sa sumom
od 100 dinara za fond .. Radnika«. što je
također vjerojatno skupni prilog.t89
O ilegalnom radu bjelovarskih komuni-
sta mnogo je teže pisati. O tome su nam
jedini izvori sjećanja sudionika. Đuro
Segović je ostavio spiskove bjelovarskih
komunista po godinama kojima smo se
već koristili. Za 1923. on nabraja ove
članove partijske organizacije: JOSipa
Baloga, Josipa Broza, Josipa Bunjevče­
vića, Stjepana Ferenčaka, Grgu Kacuna ,
Tomu KovaČića, Matiju Kroga, JOSipa
Motala, Teodora Merkšu, Josipa Mataći­
ća, Marka Pavičića, Stevu Sabića, Đuru
Segovića, Šandora Segovića i Vaclava
Valentu. '90
Godine 1923. formirano je zajedničko
rukovodstvo za sve ilegalne partijske će­
lije na području Bjelovarsko-križevačke
županije oko mjesne organiza6ije u Kri-
ževcima kao matične. Ćelije su delegi-
rale svoje predstavnike u to rukovod-
stvo ali je jedan delegat mogao pred-
stavljati i više ćelija . Prema nekim izvo-
rima, sekretar toga rukovodećeg tijela
bio je Dragan Dužanec, učitelj iz Kri-
ževaca. 191
Prema sjećanjima Tome Kovačića, 1923.
godine su u Bjelovaru i okolnim mje-
stima sabirali priloge za Crvenu po-
moc. m Tomo Kovačić je u svojim sje-
ćanjima zabilježio I da je s Josipom
Brozom često razgovarao o oktobarskoj
revoluciji, pobjedama Crvene garde, slo-
mu intervencije. i, naročito, o Vladimiru
Iljiču Lenjinu. m

Pelagije Bjel,ousova se kasnijih godina
sjećala intenzivnog ilegalnog partijskog
rada svoga supruga Josipa Broza u
Trojstvu i u Bjelovaru. Ona je zapisala
za Veliko Trojstvo: »U tom selu imala
sam sreću da upoznam ilegalni rad, za-
branjenu literaturu i ilegalce.«10. Sam
Josip Broz kasnije je zabilježio da je već
tada bio prvi puta uhapšen .
Dragan Dužanec je , sjećajući se toga
vremena, posebno isticao Brozovu aktiv-
nost u radu među seljacima i korištenje
-skupova HRSS za popularizaciju partij-
skog programa. 195
lako su do nas doprli samo fragmenti o
ilegalnoj djelatnosti članova KPJ u prvoj
godini Brozovog ukljUČivanja u bjelo-
varsku ilegalnu organizaciju, oni nam
ipak pomažu u sastaVljanju mozaika o
jednom vremenu u kojem je KPJ pravila
prve ozbiljnije korake u izgradnji svoje
ilegalne organizacije i tražila najpogod-
nije ob/ike za širenje svojih ideja.
010 dvori Ata
Pollakove kuće u
Velikom Trojstvu
Podaci o ZlaticI
Broz iz mlrllčnlh
knjIga općIne Veliko
Trojstvo - knjIga
krštenih i knjiga
umrlih
,.... Ivan Očak, U borbi za Ideje
Oklobra, Jugoslavenski povralni ci i2
Sov/elske Rusije (1918·1921) , Zagreb
1975, 359. Ruko;lis P. D, BjelOusove.
Moji vospominanija. u posiedu je
dra Ivana Očaka, a odlomci su
objavljeni u citi,anoj knjizi.
''5 Jovo Popović i D8rko Slupaflč.
Svjedoci blog,allle Josipa Br028 ,
retllon , V;esnik. 30. ožujka 19n, 4.
naslavak, . Prva tunkcij~ u Part i ji -
 U osobnom životu Josipa Broza 1923.
godina donijela je još jedan veoma tužni
događaj. Djevojčica Zlatica, koja je već
imala godinu i po, umrla je noću između
Za oSjeĆajnog ali istodobno odlučnog
čovjeka čvrstog karaktera kakav je bio
Josip Broz lo je moglo biti samo još
jednim izvorom snage da ustraje u borbi
" o V. Dedi/ef. Josip Broz Ti!o, n. dl ..
94. kad uzrok smrti male Zlatice
navodi ,ditteriju. pl§uć; da je bolest
naglo buknula. I keko u selu nite
bilo liječnika . dijete Je umrlo.

16. i 17. lipnja. FranjO Podupski izradio
je lijes za umrlu djevojčicu. U knj izi
umrlih zabilježeno je da je Zlata Broz
umrla od "škrleti«.I?6
Tako je Broz u malom vremenskom raz-
maku izgubio dvoje male djece. Dva je
75 mala lijesa pralio put seoskog groblja.
za bolji život I kad god bi kasnije govo-
rio o odlučnOj borbi za bolji , čovjeka
dostojan život, to nije bila fraza. Bio je
to plod i vlastitih teških životnih isku-
stava j tuge jednog mladog oca, prole-
tera, koji je morao 1ako rano, na pragu
živola, pokapali svoju djecu.
 .T.• , ........
. "=-rJ~~~ tJ- •
>.-.w:" ...... '1'
Podaci Iz matičnih knjiga o
rođenju I smrti malog Hinka
Broza, te o rođenju 2arka Broza

Josip Broz sa suprugom

PelaglJom I sinom Žarkom,
rođenim u Velikom Trojstvu
 Partijska djelatnost Josipa Broza
u bjelovarskom kraju i njegov život
u Velikom Trojstvu 1924. godine
Na početku 1924. godine, u siječniv, u
Beogradu je ilegalno održana Treća kon-
ferencija KPJ, veoma značajna za njen
razvoj , prva zemaljska konferencija koja
je nakon prelaska KPJ u ilegalnost odr-
žana u zemlji . Zaključci te konferencije
imali su veoma veliko značenje' za dalj-
nju izgradnju partije i njenu strategiju.
Na toj konferenciji pobjedu je odnijela
lijeva struja u KPJ koja je tada okupljala
najpozitivnije što je pokret mogao dati
u tom trenutku. Novi odnos prema na-
cionalnom pitanju, program izgradnje
lenjinske partije, borba za snažne i ma-
sovne sindikate, odnos prema seljaštvu
kao savezniku proletarijata u borbi za
društveni preobražaj - samo su naj-
značajnije smjernice te nove orijentacije
KPJ , Zaključci te partijske konferencije,
njene rezolucije, prerađeni su toliko da
mogu biti objavljeni u legalnoj štampi i
kao rezolucije NRPJ stavljeni su na ra-
ferendum njenom članstvu . Referendum
je prihvaćen kao jedina mogućnost da
se članstvo izjasni o politici svoje stran-
ke, jer su vlasti nekoliko puta uzastopce
zabranile održavanje zemaljske konferen-
cije NRPJ , Na referendumu je ogromna
većina članstva prihvatila predložene re-
zolucije i tako se Izjasnila za političku
liniju Treće konferencije KPJ. za kon-
cepcije partijske ljevice.
Referendum u mjesnoj organizaciji NRPJ
u Križevcima održan je 1. veljače 1924.
U glasanju su sudjelovala 62 člana i sve
predložene rezolucije prihvaćene su jed-
,,, Rednlk-Dele vac, Beograd. 17. II
noglasno. 197 Brojka od 62 člana, koji su
1924 ; Bo/ba . Zagreb . 21 . II 1e:?4.
sudjelovali u referendumu, znači da su
glasala i sva povjereništva u sa.stavu
.ot Tito speaK • . n. dj . • 44.
mjesne organizacije u Križevcima,
.... V. Dedller, Josip Bro~ TilO . Na početku 1924. izabrano je i partijsko
79 n. dj . • 1(1), rukovodstvo za Bjelovarsko - kri~evačku
županiju. U to su rukovodstvo izabrani :
Josip Broz iz Velikog Trojstva, Matija
Krog iz Đurđevca, lvafl Ledinski iz No-
vigrada Podravskog, Stevo ~abić iz To-
maša, Đuro Segović iz' Bjelovara j Vaclav
Valenta iz Markovca. Broz, Sabić, Sego-
vić i Valenta pri padali su bjelovarskoj
organizaciji . Sam Josip Broz je o tom
izboru kasnije rekao : .. Jednom kasnije
bio sam izabran za .člana okružnog par-
tijskog komiteta. a ' ?a Prema V. Dedijeru,
za člana rukovodstva bio je izabran i
neki sto/arski radnik iz Kutine kojem
nije bilo moguće utvrditi ime.m Kao što
se vidi iz popisa, članovi toga rukovode-
ćeg partijskog tijela nisu bili birani iz
svih ćelija jednakomjerno, a to znači da
je bio drugi kriterij - očito pokazana
aktivnost i sposobnos\. Znajući dotadaš-
nji rad JOSipa Broza, Steve Sabića i Va-
clava Valente možemo sa sigurnošću
tvrditi da su oni u rukovodstvo izabrani
na temelju svoje do tada pokazane aktiv-
nosti. Ostaje nam da utvrdimo o kakvom
je rukovodećem organu riječ, jer u vri-
jeme o kojem govorimo u KPJ nije bilo
okružnih komiteta kao izvršnih organa
okružne partijske organizacije. Okružni
komiteti u KPJ javljaju se kasnije , sva-
kako poslije Trećeg kongresa KPJ koji
je održan 1926. godi ne. Partijska organi-
zacija u sjevernoj Hrvatskoj 1924. godine
je oblasna organizacija za Hrvatsku i
Slavoniju. Kolektivni rukovodeĆi organ
je oblasna vijeće na koje dolaze delegati
svih organizacija, odnosno ćel i ja ile-
galne KPJ. Izvršni je organ oblasnog
vijeća oblasni sekretarijat na čelu s obla-
snim sekretarom. U vrijeme dok djeluje
legalna stranka NRPJ njena je organi-
zaciona struktura ista, samo oblasno vi-
i~Ćt~ NRPJ za Hrvatsku i Slavoniju čine

delegati svih mjesnih organizaCija i po-
vJereništava u oblasti, Iz toga proizlazi
zaključak da između oblasti i mjesne
organizacije i povjereništva ne postoji
srednja teritorijalna organizaciona jedi-
nica, No u praksi su, u legalnom raz-
doblju, a kasnije osobito u vezi s izbo-
rima birana vijeća na delegatskom prin-
cipu. U legalnom periodu poznajemo se-
oska vijeća KPJ a u ilegalnom periodu,
osobito u vrijeme kada djeluje NRPJ,
nalazimo županijske konferencije kao
privremeni organizacioni oblik svih par-
tijskih organizacija jednog administra-
tivnog područja, obično izborne jedinice .
Administrativna oblast o kojoj je ovdje
riječ bila je Bjelovarsko-križevačka žu-
panija. Poznati su nam dokumenti koji
spominju županijske konferencije, kon-
stituirane na delegatskom principu.
Kako se u nas ustalilo pisati i govoriti
o okružnom komitetu vrlo čes10, a nešto
rjeđe o županijskom partijskom rukovod-
stvu, možemo zaključiti da je terminolo-
gija iz kasnijih razdoblja partijske djelal-
nosti primijenjena na period u kojem je
u Bjelovaru djelovao Josip Broz. Par-
tijsko rukovodstvo u koje je on izabran
ne odgovar~o po strukturi vijeću, jer nije
birano na delegatskom principu i po
broju članova je mnogo uže. Stoga mo-
ramo zaključiti da je to bio izvršni organ
grupe partijskih organizacija na podru-
čju Bjelovarsko-križevačke županije. Pr i
tome je, čini se., manje važno samo ime
- hoćemo II ga nazvali okružni komi-
tet, županijsko rukovodstvo ili izvršni od-
bor jednog vijeća, Važno je da je u tom
kraju postojao i uspješno djelovao jedan
takav uži, izvršni organ u partijskoj or-
ganizaciji koja je bila među najagilnIji-
ma u Hrvatskoj.
?:lO Borba . Za g reb , 10. IV 1924.
Legalno djelovanje komunista u NRPJ
Imalo je razne oblike. Tako smo zabilje-
;,;, DemlJkfBfski glas , Bjelovar .
žili i sudjelovanje ,.drugova iz Đurđevca~
V . IV 1924.
u anketi koju je u veljači 1924. pokrenu-
lo uredništvo zagrebačke Borbe. Citaoci
iz svih krajeva Jugoslavije odgovarali su
na pitanja : .. Slo najrađe čitate u 'Bor-
bi'?«: .. O čemu želite da 'Borba' piše? ,, ;
.. Kakve prigovore imate o uređivanju
'Borbe'? .. i .. Kojim pravopisom želite da
piše ' Borba'?« Kako je uredništvo odgo-
vore objavljivalo u izvodima i pravilo
izbor zbog nedovoljnog prostora, moguće
je da je iz bjelovarsko-križevačkog kra-
ja došlo j više odgovora. No zabilježen
je i sačuvan samo ovaj odgovor iz Đur­
đevca pa ćemo ga stoga citirati u cije-
losti: .. Zadnji broj je vrlo dobro uređi­
van, tako neka bude i nadalje. Strane
rijeČi protumačiti u zagradama. Najrađe
čitamo vijes1i iz Sav. Rusije. Borba neka
piše ijekavštinom obzirom na veĆI dio
čitalaca iz ovih krajeva i seljake,,,2oo
° proslavi Prvog maja 1924. godine za-
bilježeni su podaci i u građanskoj štam-
pi i' u Borbi. Potkraj travnja objavljeno
je u Demokratskom glasu, organu Demo-
kratske stranke u Bjelovaru, da će Prvi
maj te godina biti proslavljen tako što će
mirovati rad u svim radionicama j tvorni-
cama dok se za trgovca ne zna hoće li
biti " skloni radništvu« i priključiti se pro-
slavi. Radničko pjevačko društvo »Prole-
ter .. , koje su vodili socijalisti, pripremalo
je .. koncert s predstavom~.20' U istom li-
stu zabilježena je i prva vijest o proslavi,
koja se, naravno, odnosi na socijaliste ·
jer samo njih od radničkog pokreta gra-
đanski listovi bilježe smatrajući ih za sa-
stavni dio "društva .. , Prema vijesti iz De-
mokratskog glasa, Prvog maja nije bilo
radničkih manifestacija, samo je navečer
"" Demokralsk/ gills, Bje lover , održana dobro posjećena zabava rad-
3. V 1924.
ničkog obrazovnog društva "Proleter« s
koncertom i kazališnom predstavom, ka-
)OJ Borba, Zagreb, 8. V 1924.
ko je i najavljeno.m
U Borbi su zabilježene vijesti o proslavi
"" Borba, Zag reb, , 5. V '924,
Prvog maja u Đurđevcu, Bjelovaru i Kri-
ževcima.
'OI Isto: Radnik·De/avec, Beograd .
t7. V 1924.
U Đurđevcu je Prvog maja povjereništvo
NRPJ organiziralo proslavu .. zajedno sa
svim radnicima" i uz limenu glazbu ma-
nifestirali su kroz mjesto. Potom su u
obližnjoj šumici održali zbor na kojem
je povjerenik povjereništva NRPJ refe-
rirao o značenju »međunarodnog rad-
ničkog praznika 1. maja«. Kao posebno
značajna istaknuta je činjenica da je rad
bio obustavljen »1 u mlinu Brauna".'lOJ
Kako je Vijest o proslavi Prvog maja koju
je u Bjelovaru organizirala NRPJ kratka,
citirat ćemo je u cijelosti:
"Drugovi u Bjelovaru proslavili su 1.
maj izvan grada, te se govorilo o zna-
čenju 1. maja i o potrebi partijskog rada
u Bjelovaru . Po socijalpatriotima sazvana
skupština protekla bez dOjma. Prisustvo-
valo je oko 40 radnika, od kojih je polo-
vica negodovanjem saslušala prazni i bez-
bojni referat nekog Piškuriča, koji se kre-
tao u granicama socijalpatriotskog opor-
tunizma ... 2~
Iz te vijesti saznajemo da su i bjelo-
varski socijalisti organizirali prvomajsku
skupšti nu. Povjereništvo NRPJ najvjero-
jatnije nije dobilo dozvolu za održavanje
proslave u gradu, kad su odlučili da odu
izvan grada. Vrlo je zanimljivo da su i
Prvi maj iskoristili kao povod za radni
sastanak na kojem su govorili o najvaž-
nijem problemu - partijskom radu u
Bjelovaru. Očito je da tu jOš uvijek nije
sve Išlo najbolje i da su komunisti u
tom kraju postizali veće uspjehe u radu
na selu nego u samom Bjelovaru. U
Bjelovaru je bilo prilično teško partijski
raditi i organizirati sina.i kate i omladinu
jer su socijalisti, iako idejno davno po-
raženi , držali čvrste pozicije u Uredu za
osiguranje radnika i u Radničkoj ko-
mori, i imali dosta jaku organizaciju o
čemu je več bilo riječi.
U Križe'vlcima je Prvog maja provedena
potpuna obustava rada. Prije podne odr-
žan je u »Građanskoj pivovari .. zbor koji
je sazvala NRPJ i na kajem je, prema
izvještaju objavljenom u Borbi, bilo više .
od 200 radnika. Govorili su Đuro Baščak,
Vatroslav Matišić i Anton Prugović . po-
slije podne je bila zabava na kojoj je
program izveo tamburaški zbor »Jed-
nakost~.2Q5
U svibnju je u Zagrebu održano oblasno
vijeće NRPJ, 11. V 1924, a prisustvovala
su mu dva delegata iz Križevaca. Ubrz.o
zatim održana je i prva seljačko-radnička
konferencija na kojoj su bila dva dele-
gata iz Križevaca i jedan iz Bjelovara.
Konferenciju je sazvao oblasni sekreta-
rijat NRPJ u Zagrebu a održana je u
nedjelju, 25. svibnja 1924. Borba je o
tom značajnom događaju donijela opse-
žan izvještaj i. u uvodniku komentirala
značenje tog skupa za revolucionarni
savez radnika i seljaka : ,. Ni iz daleka ne
mislimo da tu konfereneu preuveliču ­
jemo. Naprotiv! Mi otvoreno kažemo da
se ona kretala u čednim granicama. Broj
delegata iz pojedinih mjesta i sela pro-
vincije nije bio ogroman niti iza učesni­
ka konferenee danas organizovano stoje
široke radne mase. Ali je to prva seljač~
ka konferenca na koju su osim partij-
skih članova došli i oni siromašni seljaci
koji nisu članovi Nezavisne Radničke
 PROLETERI5f1}tJ Z(NAl}A.tJjEDINITE 5EI

()fI6AN NElAJlI5Nf HAON/af PARTUfJU605LAJlUf

$ - -
ln..uJ SVAKOG eBTVR:'I1tA. - V~ I ................iI< 'VIM!. POJEDIN1 BROJ STOJI DIM 1.-. - Pntplata lSMia .. tII_,
..... c..~. -
,......
~
U.......... I ......&.tnrij." ~ G~. III 23 L
.Gak t..P.Ia. a....IWnto ..Ico n .. T...._ ..... ~ ,., ,·t Pntp.... _ I h ........ , -m. • OB-.... ,-,
~ m. 8.-, 601 ......... DL. :a.L-1 • ,..1"IodiIQI 010. -.-..
'-l

Broj 18. Zavreb. 28.....J. tea&. Ood. Dl.

Prva seljačko· radnička konferenca

u Zagrebu
IzvieItaJ sa seUllko-radntĐte kanterencQe
 ?o, BOr ba . Zagr eb, 15. i 29 . V 1924.
'" IS IO_
'O, Rad nik .De/a vec. Beograd .
29 . V 1924.
,.. Bo rba . Zagreb , 29_ V 1924.
.'I·J Isto.
010 uvodnika "Borba« Iz 1924.
godine s komentarom I
Izvjelitajem o prvoj seljačko­
-radničkoj konferenciji za
133 Hrvatsku I Slavoniju
Partije, ali se hoće zajedno s njome i sa
cijelom radničkom klasom boriti protiv
reakcije, kapitalizma i izrabljivanja. Ova
konferenca ima svoje ogromno i dubo-
ko značenje u tom, što ona znači poče­
lak jedne nove etape u životu i borbi
radnog naroda grada i sela u Hrvatskoj,
kao što slične konference imaju to isto
značenje za oslale pokrajine u Jugo-
slaviji. .. ~oo
Dalje je ta konferencija oCijenjena kao
prvi živi i očiti dokaz da se želja siro-
mašnih i srednjih seljaka o potrebi za-
jedničkog fronta, jednog bloka s grad-
skim proletarijatom, počela provoditi u
život. Stoga je označena i kao jedan od
»prvih koraka na putu k praktičnom stva-
ranju tog seljačko-radničkog revolucio-
narnog bloka [ .. .] «.207 Kako j siromašni
i mali seljaci imaju istog neprijatelja -
kapitalizam i buržoaziju - moraju se i
zajednički boriti protiv toga neprijatelja.
Kao što ja već rečeno. inicijativa za sa-
ziv konferencije i njena organizacija po-
tekla je od oblasne organizacije NRPJ ,
jer je to zapravo bila njena obveza s ob-
zirom na to da je u pOlitičkom programu
NRPJ bilo stvaranje radničko-seljačkog
bloka. Osim već spomenutih Bjelovara
i Križevaca, delegati su došli iz Dugog
Sela. Siska-Capraga (2), Varaždina, Ogu-
lina (3), Petrinje. Požege, Novske, Da-
ruvara, Pakraca, Virovitice (2) i Valpova .
Prema tome je 18 delegata zastupalo 13
kotara. Prema vijesti iz Radnika-Delavea
bilo je prijavljeno 100 delegata ali zbog
kratkoće vremena nisu mogli doći. 20ff
Osi m seljačkih predstavnika, konferen -
ciji su , što je i razumljivo, prisustvovali
i radnici. U predsjedništvo ko.nferencije
izabrani su Ivan Krndelj u ime radnika,
i Kubačić u ime seljaka. 2o ? Kcnferenciji
je prisustvovao. i delegat Centralnog od-
bora NRPJ kojem nije , navedeno i me.
On je govorio o. radniČ(k!!l-seljačkem blc-
ku, O značenju Seljačke internacicnale i
odnosu HRSS prema njoj. Vrlo je za-
nimljivo da je kao primjer zajedničke
borbe proletarijata i seljaštva naveo Ru-
siju. To.m su se borbom ruski seljaci
i radnici oslobodili kapitalističkog jar-
ma, a kao primjer o.dvojene borbe rad-
ništva i seljaštva naveo je Bugarsku gdje
su upravo zbog toga i bili poraženi.
Sekretar NRPJ Trlša Kacierović. koji je
ujedno bio. i sekretar ilegalne KPJ, po-
zdravio je kenferenciju brzojavno. U ime
zagrebačke organizacije konferenciju je
pozdravio predstavnik mjesne uprave a
govorio je i predstavnik Saveza radničke
omladine Jugoslavije (SROJ). Sve to
pokazuje kako je veliko značenje prida-
vana taj konferenciji.
U ime seljaka, radnike je pozdravio se-
ljak Kubačić. I on je pozvao seljake i
radnike da se okupe u čvrst i nepro-
bojan tront protiv buržoazije, upozorivši
da upravo teške prilike u kojima siro-
mašni seljak živi nagone ga na odlučnu
borbu protiv kapital izma.
O zadacima radničko-seljačkog bloka s
obzirom na političku situaciju govorio
je oblasni sekretar Vladimir Ćopić. Po-
slije njegova referata prisutni seljački de-
legati vrlo su se živo uključili u disku-
siju, zahtijevajući da se u partijskim
listovima više prestora posveti pitanjima
koja zanimaju seljake, da se vodi naj-
energičnija borba protiv vjerskog zaglu-
pljivanja, te da gradske organizacije pri-
ređuju izlete na selo i da tamo organi-
ziraju priredbe i zabave. 21o

o gospodarskom položaju seljaka i o
agrarnoj reformi također je podnesen
referat. 21 \ U njemu je izložena klasna
podjela na selu u Hrvatskoj, gdje polo-
v',eu seljaštva čine po\uproleteri i po-
sve siromašni seljaci koji Imaju manje
od 5 jutara zemlje i posjeduju ukupno
manje od jedne desetine zemljišnog fon-
da u Hrvatskoj. Zajedno sa sitnim selja-
cima, koji Imaju od 5 do 10 jutara ze-
mlje, oni posjeduju tek jednu četvrtinu
zemljišnog fonda a čine 75% od ukup-
·nog broja seljaka. Ostale tri četvrtine
zemljišnog fonda manjim su dijelom u
rukama srednjih seljaka a većim dije~
tom pripadaju bogatim seljacima i vele-
posjedu . U referatu je prikazan i agrarn i
program NRPJ. m U vrlo opsežnoj dis-
kusiji o tom referatu sudjelovali su svi
seljački delegati koji su ujedno podnijeli
i izvještaje o prilikama u svom kraju.
Zaključeno je da se izda brošura koja
bi popularno obrazlagala potrebu rad-
ničko-seljačke vlade.
Izabran je i seljački oblasni odbor za
Hrvatsku i Slavoniju ali, na žalost, nisu
zabilježena imena članova . Razloge ne-
navođenju imeCla treba tražiti u prilika-
ma koje tada vladaju u Hrvatskoj. po-
licija je vrlo budno pratila upravo takve
informacije da bi pOimence saznala za
što više pripadnika revolucionarnog po-
kreta.
Prvu radničko-seljačku konferenciju u
Hrvatskoj koja -le, silom okolnosti, bila
i jedina prikazali smo opširnije da bismo
upoznali gledišta komunističkog pokreta
na seljačko pitanje i praktičnu akciju na
izgradnji borbenog saveza radnika i se-
ljaka. Ta su gledišta dalje širili u svom
kraju svi prisutni delegati a među njima
i onaj koji je zastupao bjelovarski kraj.
,.
U lipnju 1924. održ.ana je u Križevcima l: I 2a taj referal n i je mogu će \ oč ~ o
ulvrdili refe renta. U Bo,ol je kao
izborna skupština za predstojeće općin­ re ferent leb i lježen Horval a u
ske izbore. Na skupštinu je došlo oko Radnllw-DeJavcu Horvatin .
350 radnika i seljaka a otvorio ju je
Đuro Boščak. "partijski sekretar«. što ' " BO,b8. , Zagreb . 5 VI 1024
je značajan podatak jer nas upoznaje s
imenom još jednog sekretara mjesne or- '" Ori9 i ~al
pisma Josipa
Bunjevčav ić analazi se u zb Irc i
ganizacije NRPJ. Sudeći po jednom pi- Gra<Jskog muze ja u Bjelovaru.
smu JOSipa Bunjevčevića , bjelovarskog
komunista, upućenom 19. III 1924. upravo , ,, Radnlk-De/evec. Beograd .
Đuri Boščaku, u kojemu mu se obraća i 17. VIII 1924: Nezavisn ost, Bjelov ar.
28. VI 1924.
za neke partijske poslove za koje šifrom
piše " K ...... . . ~ (Komunisti), Đuro Boš-
'" Usp. Sta nl s/eva Koprlv/ca- Oštrlć,
čak je tada bio i sekretar ilegalne orga-
Nezavisn a radnička pa rlija
nizacije KPJ u Križevcima.m Jugoslavij e i njena dj elatnost
u Hrvats koj . C8!Op IS za suv,em enu
Skupština u Križevcima zaključena je pov/jesi . 2/1975. 3~ .
poklicima : "Da živi sloga seljaka i rad -
nika" . Kandidat NRPJ na ovim izborima ' .. Radni k- De/avec , Beog(ad
bio je Đuro Boščak a bjelovarska je Ne- 17. VIII 1924.
zavisnost u povodu njegova izbora zabi-
lježila da je "Kandidat komunista izabran
u gradsko zastupstvo u Križevcima" .~ I "
Odlukom ministarskog savjeta od 11 .
srpnja I naređenjem ministra unutrašnjih
djela. od 12. srpnja 1924. zabranjena je
djelatnost NRPJ i SROJ . U telegramu
ministra unutrašnjih poslova bilo je re-
čeno da se »odmah silom vlasti rasture
sve komunističke organiza.c ije ma pod
kOjim i menom one postojale«.215 U vezi
s tom naredbom provedeni su pretresi u
prostorijama NRPJ , SROJ i Nezavisnih
sindikata u cijeloj Jugoslaviji . U Križev-
cima su pretresi provedeni 13. srpnja
'1924. u stanovima .. istaknutijih drugova"
i tom prilikom zaplijenjeno je dosta knji-
ga i novina. Identičan postupak proveden
je i kod seljaka aktivista u križevačkom
kotaru . Pretresi su izvršeni i u partijskim
povjereništvima u Bjelovaru i Đurđev­
CU. 216

\ ganizacijama, jer su se baš posredstvom
", Arhiv Institula za historiju
radničkog pokrela Hrvatske, Zbirka
• S· 14,'90· 1, Zapisnik sjednice
OblAsnog vijeća NAPJ 2a Hrvatsku
i Slavoniju održane 30, XI 1924,
'" Radnik · De/avec, Beograd ,
17, VIII 1924
' " Radnik·De/avec. Beograd
85 8, IX 1924,
Takvi su postupci u prvi trenuta\< one-
mogućili većinu organizacija NRPJ u
njihovu radu. Kako su istodobno bile za-
pečaćene pros1orije oblasnog sekreta-
rijata i uredništva Borbe u Zagrebu, do-
šlo je do prekida veze s rukovodstvom,
U međuvremenu je došlo do promjene
vlade pa, iako zabrana NRPJ, nije uki-
nuta, okolnosti su se popravile utoliko
što je NAPJ nastavila s radom i izda-
vanjem svojih glasile. To je pomoglo
obnovi rada i uspostavljanju veza s or-
redakcija novina te veze i mogle održa-
vati jednostavnije nego direktnom pre-
piskom između rUKovodstava i organi-
zacija koji su bili pod oštrom prismo-
trom policije. U bolje organiziranim i
agilnijim mjesnim organizacijama kuriri
su održavali vezu s oblasnim rukovod-
stvom. Među takvima su bili i bjelovar-
sko povjereništvo i križevačka organiza-
cija. Ubrzo poslije zabrane, oblasni se-
kretarijat NRPJ uspostavio je vezu s
mjesnom organizacijom u Križevcima i
njenim povjereništvima u Bjelovaru, Cu-
govcu, Novigradu i Preseki, kako je to
na jednom zasjedanju oblasnog vijeća
izvijestio oblasni sekretar Vladimir Ćo­
pić. On je rekao da pokret u Križevcima
nije jak ali se odlikuje baš radom na
selu i tamo se taj partijski rad osjeća
više nego u samim Križevcima.m To je
vrlo značajan podatak koji opravdava
ocjenu da je taj kraj specifičan po do-
brom radu sa seoskim članstvom .
Đuro Boščak nije dugo bio gradski za-
stupnik. Njegov je mandat poništen od-
lukom velikog župana Zagrebačke obla-
sti a na temelju izvještaja kotarskcg po-
glavara u Križevcima. Obrazloženje za
poništenje mandala bilo je da Đuro
Baščak pripada - Komunističkoj partiji
.. što je utvrđeno uslijed provedenih izvi-
đaja i kod njega pronađene komunističke
korespondencije. Budući da po tome
Đuro Boščak na osnovu ·čl. 18 zakona o
zaštiti javne bezbednosti i poretka u
držav; ne može biti časnik samouprav-
nog tijela ('gradski zastupnik') to se raz-
rjješuje od dužnosti gradskog zastup-
oika«.218
Kako su u KPJ u vrijeme o kojem govo-
rimo sukobi lijeve I desne frakCije kon-
stantna pojava, to je utjecalo i na dje-
lovanje legalne stranke. Na Trećoj ze-
maljskoj konferenciji KPJ, kako je već
rečeno, pobijedile su koncepcIje ljevice.
Osim lijeve i desne frakCije. u to je vri-
jeme u KPJ bila i grupa sindikalnih funk-
cionara koju je okupio livota Milojković
a zastupala je odvojena gledišta. Ta je
gledišta u glasilima NRPJ objašnjavao
:2ivota Milojl<ović. Zbog toga je došlo
do spora Centralnog odbora NAPJ s nje-
govom grupom, poznatog pod imenom
»spora s opozicijom«. Kako je Milojka-
vićeva grupa SVOjim postupcima i izdvo-
jenim miŠljenjima kršila partijsku disci-
plinu, pozvano je cjelokupno članstvo
NRPJ da se Izjasni o sporu na izvan-
rednim konferencijama u .svojim mjesnim
organizacijama. O tome je Centralni od-
bor pos{ao upute svim mjesnim organi-
zacijama. Trebalo je priredit! referal,
odnosno referat i koreferat, ako postoje
podvojena mišljenja, zatim sastaviH re-
'zoluciju, i to samostalno, što je posebno
naglašeno, a ta je rezolucija morala
izražavati mišljenje većine članstva .]
Među prvima I<oji su izrazili svoje nesla-
ganje s opozicijom bila je uprava mjes-
ne organizacije NRPJ u Križevcima. Ona
 le, 2. listopada, Centralnom odboru u~u­
tila ovakav telegram: "Uprava Partije u
Križevcima usvaja politiku C~ntra/nog
Odbora, a osuđuje novorođenčad menj-
ševizma oko 'Organizovanog radnika'.
Predsjednik Ante Prugović, seljak ...220
Isti telegram poslan je i uredništvu Rad-
ničke borbe u Zagrebu. 221 Kako je Borba
prestala izlaziti uslijed zabrane NRPJ u
srpnju 1924, pokrenuta je u jesen pod
novim imenom Radnička borba.
Mjesna organizacija NRPJ u Križevcima
održala Je obaveznu izvanrednu konfe-
renciJu 5. listopada 1924. U rezoluciji
mjesne organizacije o sporu u Partiji
konstatirano je da le Centralni odbor
djelovao u skladu s rezolucijama i odlu-
kama koje su donijeli nadležni partijski
forumi i da je bila »U. duhu internacio-
nalno organiziranog proletarijata". Zna-
jući kako se javno nije smjela nI osjetiti,
a pogotovo ne izraziti, bilo kakva veza
legalne NRPJ s ilegalnom KPJ i s Ko'
munističkom internacionalom, iz te ćemo
rečenice shvatiti da je politika centralnih
partijskih foruma bila u skladu s linijom
, Kominterne. Zatim je u rezoluciji rećeno
( da se proliv te grupe postupi po statutu.
.. da politika. n.ekolicine drugova koji rade
u l.0. C.R ..S.:O.J. (Izvršnom odboru Cen-
tralnog r.adničkog sindikalnog odbora
Jugoslavije - popularno Nezavisnim sin-
dikatima - op. S. K.-O.) pod vodstvom
;Zivote Miloj kovića znači skretanje u
oportunizam i socijalpatriotizam i da ta-
kva politi ka objektivno služi Interesima
srpske hegemonističke buržoazije", Mjes-
na je organizacija pozdravila i jedno-
dušno prihvatila Teze Centralnog od-
bora koje Je objavio u povodu spora
i pozvala ga da energično stane na put
politici grupe koja sindikalni odbor isko-
rišćuje za provođenje politike protivne
poiitici "pro(eterske. ievice~. Ovdje opet ", Radnik·De/avec . Beograd.
8. X 1924.
moramo upozoriti da "proleterska levi-
ca« znači KPJ i da Milojkovićeva grupa
"" Radnička borba. Zag rel>.
u sindikatu postupa protivno ulvrđenoj 11 . X 1924.
sindikalnoj politici KPJ. Na kraju rezo-
lucije rečeno je: »Mjesna Org. poziva ",. Radnik·De/a vec. Beogrlld.
cjelokupno Partijsko i sindikalno član­ 16. X 1if2.4.
stvo da se u borbi protiv oportunističkih
tendencija okupi oko Centro Odbora
N.R.P .J. i da povede odlučnu borbu:
Za puno pravo samoopredjeljenja na- '" Isto.
roda! Za jedinstveni front radnika i se-
Ijakal Za radničko-seljačku vladu! Za
radničko-seljačku republiku lu m
Istu su rezoluciju u cijelosti prihvatila
povjereništva u Bjelovaru, Đurđevcu i
Cugovcu .m
Povjereništvo u Bjelovaru je i na svojoj
posebnoj skupštini, održanOj 13. listo-
pada 1924, a kojoj je od 8 članova po- \
vjereništva prisustvovalo 6, saslušavši re-
ferat osudilo opoziciju. Povjereništvo je
zaključilo da je jedino ispravno gledište
gledište Partije kOje je prihvaćeno na
referendumu i stoga mjesno povjere-
niš.tvo osuđuje stav opozicije i zahtijeva
Podržavši gledišta Centralnog odbora u
nekim aktualnim sukobima sa članovima
opozicione grupe, mjesno povjereništvo
NRPJ u Bjelovaru zaključuje : »Mesno
povereništvo I aktivni članovi stoje na
stanovištu levice internacionalnog prole-
tarijala i bit će mu uvek verni.,,27< Kada
kažu »mesno povereništvo i aktivni čla-
t novi«, misle na članstvo NRPJ i na čla­
nove KPJ, jer je spor u biti nastao unu~
tar KPJ zbog nepoštivanja utvrđene po-
litike i nedisCipline grupe članova KPJ
koji su djelovali u Nezavisnim sindika-
tima. »Levica internaCionalnog proleta-
rijata« zapravo je Kominterna.
 7" Radnik.De/avec, 8eograd, križevacka mjesna organizacija, prateĆi
25. X 1924.
pažljivo tok sukoba s opozicijom, poslala
".1 Okovani radnik, Beograd,
je uredništvu Radnika poruku da neće
6. XI 1924. prihvatiti manevre opozicije sa saziva-
njem izvanrednoga partijskog kongresa
'" Arhiv InSllluta la hislorij u i zahtijeva da se prema opoziciji po-
radničkog pokrela Hrvalske. stupi najenergičnije kako bi se uveo red
Z8·S·14/90·1.
u Partiji. 22s
'" ISIO. I bjelovarsko povjereništvo poslalo je
poruku da ostaje i dalje pri svom sta-
,o-< Isto novištu o sporu s opozicijom. Povod za
potvrdu svojih već donesenih odluka po-
vjereništvo je našlo u tome što im je
organizacioni sekretar oblasnog sekreta-
rijata NRPJ za Hrvatsku i Slavoniju Ljuba
Radovanović, pripadnik desne frakcije u
/ KPJ, predbacio da su se izjasnili za teze
Centralnog odbora ne sačekavši odgovor
opozicije na te teze. 226 Iz te kratke vi-
jesti saznajemo mnogo o ponašanju Lju-
be Radovanovića koji je. kao uvjereni
desničar, pravio dosta neprilika oblas-
nom sekretaru Vladimiru Copiću. Umje-
sto da podrži one organizacije koje su
bile odlučno na liniji Partije, on im pred-
bacuje što nisu odluku donijele tek na-
kon proučavanja gledišta opozicije. Zato
je bjelovarsko povjereništvo smatralo po-
trebnim da ponovo potvrdi gledišta koja
je već izrazilo u svojoj rezoluciji.
Jedino oblasno vijeće NRPJ o kojem
imamo više podataka. zahvaljujući sa-
čuvanom zapisniku, održano je u Zagre-
bu 30. studenog 1924. godine. Uz za-
pisnik nalazio se i popis svih delegata
ali su ga partijski aktivisti, zahvaljujući
vrlo spretnoj akciji, uništili na policiji,
gdje su se materijali iz arhive oblasne
organizacije NRPJ za Hrvatsku i Slavo-
niju našli, nakon što je policija dio te
87 arhive uspjela otkriti i zaplijeniti.
Zakljucuju6i po imenima koja se spomi-
nju u zapisniku iz bjelovarsko~križevač­
kog kraja bio je prisutan .Ivan Ledinski
iz Novigrada. član žu-panijskog partij-
skog rukovodstva. Oblasni sekretar Vla-
dimir Ćopić u svom je izvještaju spomi-
njao križevačku organizaciju među onim
organizacijama s kojima je oblasni se-
kretarijat~ poslije udara u srpnj u 1924.
uspio uspostaviti veze posredstvom svo-
ga delegata. Za nas ja zanimljivo što je
Copić u svom izvještaju govorio o rad U'
na selu: »Sto se tiče organizacija na
selima, njihov broj Je malen. Izbornu
borbu moramo iskoristiti za osnivanje
organizacija na selima i učvrŠĆivanje na-
ših pozicija na selima.« Copić je mislio
na predstojeće skupštinske izbore zaka-
zane za veljaču 1925. O radu na selu.
govorio je i ovo: »Problem rada na selu
je važan u izb[ornoj] 'borbi. Moramo ,za-
interesiranim seljacima za našu stvar ka-
zati svoju riječ. Mišljenje je sviju dru-
gova, da nije važno dobivanje mandata
nego napadanje režima [... J."n7 O sta-
nju u pokretu. u KPJ i u NRPJ, Ćopić je
izvijestio: »Od udara se pokret ugJav·
nom nije brojčano povećavao kako smo
kod prošlog Olblasnog] V[ijeća) raču­
nali. Ali nam udar nije ni nanio jak uda-
rac. Danas raspqlaž.emo sa kadrom obra-
đenih drugova u svim mjestima, dakle
pokret nije nazadovao. Njegova se sna7
ga ne odražava u većem broju jer je sve
labavo u pokretu otpalo.,,22s U svojoj
diskusiji na vijeću Ante Ciliga je spome-
nuo Bjelovar i Križevce: "Pravilan stav
u naci[onalnomJ pitanju omogućit će sa-
radnju i savez sa seljaCima za borbu. U
nekim mjestima već imamo uspjeha kao
Caprag, Bjelovar, Križevci.,,229 Kako je to
 jedini primjer 'da im<\mo zabilježenu n~­
ku pojedinačnu disku'siju člana partijske
.organizacije iz bjelovarsko-križevačkog
kraja, citirat ćemo diskusiju Ivana Le-
dinskog : ,.Ledinski: Za selo ..treba popu-
larnije pisati. Narod je poplavljen Radi-
ćevim pacifizmom, koji je najopasniji.
Treba u organizacije slati izmjenično re-·
ferente. Narod je vjerovao Radiću, kad
U zagrebačkoj J:ladničkoj borbi zabilje-
žena je vijest iz Bjelovara koja izvrsno
ilustrira prilike u kojima su komunisti
djelovali - za raspačavanje \egalnog
stranačkog i sindikalnog glasila dospije-
vala se u zatvor. Tako je Tomo Kovačić.
u nedjelju 29. studenog 1924, bio uhap-
šen u gostionici Vojvodić jer je neki
detektiv našao kod njega deset primje-
'1 '" Islo.
'" Arhiv Instituta za historij u
radničkog pokreta Hrvaiska. Fond II ,
kutija I (Ministarstvo unutarnjih dela.
adelenje za drt~vnu zaštitu -
velikom županu Zagrebačke oblastI.
30. XII 1924).
", R8dnitka borba. Zagreb.
12. XII 1924.

'. je obećavao republiku . Dao je priloga raka Radničke borbe i jedanaest primje-
40.000 din a to je potrošeno - prone- raka Organizovanog radnika. Zbog toga Organizovani radnik. Beograd.
7.J.\

vjereno . jer novac nije upotrijebljen za
namijenjenu svrhu .• ~
Oblasno vijeĆe od 30. studenog 1924.
bilq je posljednje održano vijeće NRPJ .
U prosincu je policija ponovo izvršila
pretres u prostorijama mjesnih organi-
zacija all i viših rukovodstava, te u re-
dakcijama partijskih I istova. Stoga je
partijsko rukovodstvo odlučilo da se oba-
vi pripremani prijelaz najboljeg dijela
članstva NRPJ u ilegalnu KPJ, da se
uspostave ilegalne veze j javke. Prove-
dena je registracija članstva Partije i
svi su članovi dobili ilegalna imena pod
kojima su j registrirani. Tako je polako
ugasnula legalna pOlitička stranka NRPJ
čije je dvogocMnje djelovanje mnogo
pomoglo ko'nsolidaciji KPJ. Posljednji
'spomen organizacija NRPJ u bjelovar-
sko-križevačkom kraju nalazimo u jed-
nom izvještaju Ministarstva unutrašnjih
djela koje je izvijestilo o pretresu u pro-
storijama uredništva Radnika. Tom pri-
likom pronađen je ,.spisak mesta u ko-
jima Nezavisna Radnička Partija ima
svoje organizacije«. Tu se spominju 8je-
lovar, Donja Rača i Križevci. Mnogo je
vjerojatnije da je to bio adresar redak-
' cije a ne popis mjesta jer dio organiza-
cija nedostaje.231
20. X 1924.
je Kovačić bio osuđen na tri dana poli-
cijskog zatvora. Kad su ga puštali, neki
mu je policajac savjetovao »da se okani
veze sa boljševicima, dok su ovako slabi
i daleko , a kad budu blizu i jaki, svi
ćemo mi biti boljševici«. Zato je ta vijest
i dobila naslov .. Kada treba biti boljše-
vik«.2.12
O djelovanju sindikata u bjelovarsko-
-križevačkom kraju imamo malo nepo-
srednih vijesti. Jedna koja se nalazi u
beogradskom Organizovanom radniku a
objavljena je u jeku spora s opozicijom
- za koju smo rekli da se koncentrirala
u sindikatu i oko uredništva centralnog
sindikalnog glaslla - odnosi se na po-
družnicu kožaraca i veoma je karakte-
ristična . Kako su iz Bjelovara dolazile
najoštrije osude opozicione grupe - u
Organizovanom radniku napali su bje-
lovarske kožarce da su ih »uspavale so-
kolske parade iako su uslovi rada posve
nesnosniu.2:l3 To je vrlo tendenciozna
oCjena. Uvjeti su u Bjelovaru zaista bili
veoma teški, partijska organizacija na-
slojala je konstituirati mjesno radničko '
sindikalno vijeće ali tada nije uspjela
to i ostvariti. U Bjelovaru je bila dosta
čvrsta organizacija reformis1ičkih sindi-
kata i dugo je trajala borba protiv nje.
,J_Drg8(1izovani 18dnik, iagrab,
16, XI 1924,
7.1' Organizov8n; radnik, Zagreb.
20, XI 1924,
1" fladl1;ćka borba. Zagreb ,
9, IV 1924,
lJ1U leljtonu J, Popovića i
o. Stuparića .Svjedoci biografije
Josipa Broza • . u nsstavku koji
govori O Brozovom djelovanju u
Bjelovaru (v . b ill. 195), oavedM je
ovakav sastav Okružnog komileta :
sekretar Dragao Oužanec, član~vi
-Josip Broz, Đuro Segovlć, Slevo
Sabit, Matija Krak , Ivo Ledinski.
Josip Vslenla (i jedan stolarski
radnik it Kutine kojem prezi me Još
n'le ulvrđeIlO)-. Prezime Kroga i ime
Valente ne navode se tOČilO.
Za razliku od beogradskog, zagrebački
je Organizovani radnik, gotovo istovre-
meno, objektivno opisivao teškoće rada
u Bjelovaru i veoma težak položaj rad-
ništva u bjelovarski m najvećim podu-
zećima - tvornici »Smev«, paromlinu,
SUSIaniCI cikorije. ciglani i ložionici
državnih željeznica.23-4 Dok je u Bjelo-
varu bilo velikih poteškoća u organiza-
cionom konstituiranju Nezavisnih sindi-
kata, u Koprivnici je u studenom 1924.
konstituirano Mjesno radničko sind ikal-
no vijeće s podružnicama strukovnih sa-
veza krojača, drvodjeljaca i kožaraca. 235
I u 1924. godini zabilježeno je u štampi
vrlo mnogo dobrovoljnih priloga iz B;e-
lovara i čitavoga bjelovarsko-križevačkog
kraja - davanih u razne svrhe. U za-
grebačkoj Borbi I, zatim. Radničkoj borbi
najviše priloga dano je za pomoć žrlva-
ma reakcije. To je bio legalni oblik pri-
kupljanja priloga za Crvenu pomoć koja.
kao organizacija, nije nikad dobila mo-
gućnost da legalno djeluje . Zato su pri-
lozi j nazivani za )·žrtve reakcije« a slu-
žili su najviše kao pomoć uhapšenim
aktivistima Partije i sindikata, za pomoć
njihovim porodicama i za sudske takse.
U fond pomoći žrtvama reakcije iz Bje-
lovara je u dva navrata Đuro Šegović
priložio po 60 dinara, Tomo Kovačić pri-
ložio je 111,50 dinara što je očito suma
koju je sabrao među drugovima u bje-
lovarskoj organizaciji. Među prilozima iz
Bjelovara dva su vrlo interesantna jer
su priložioci, sudeći po inicijalima, Stje-
pan Šabić i Josip Broz: "Bjelovar, Š. Š.
Din 20; J. B. Din 20 ...236 Inicijal za ime
Stjepana šabića .. $" može značiti i
štamparsku 9rešku jer su u takvim ru-
brikama dosta česte a može biti na-
mjerno tako napisan ill se odnosi na
N tltef .. , dosta često ime od milja za
Stjepan. ŠabiĆ je svoja pisma ponekad
potpisivao sa .. Štek Pr!JpŽene sume od
po 20 dinara sasvim odgovaraju indi-
vidualnim prilozima. Vaclav Valenta se
u svibnju 1924. godine kao teški tuber·
kulozni bolesnik liječiO na Brestovcu što
znamo po tome jer je na sabirni arak
prinosa za žrtve reakcije, na koji su pri-
lozi sabirani na Brestovcu, priložio 10
dinara. Iz Križevaca je poslan prilog od
100 dinara za žrlve reakcije a prikupljen
. je prodajom karanfila na prvomajskoj za-
bavi, 106 dinara prikupio je Đuro BoMak
u križevačkoj organizaciji a Magdalenka
Vejin, supruga križevačkog aktivista Ra-
de Vejina. priloži la je 25 dinara. Među
radnicima tvornice ,.Danica~ u Kopriv-
nici prikupio je Sljepan Toma 188,50 di-
nara, a Mile Prica u Kutini 127 dinara.
To je jedino ime koje se spominje iz
Kutine a suma govori da je riječ o pri·
logu grupe drugova. Možda je baš Mile
Prica onaj član županijskog rukovodstva
iz 1924. godine kojemu se dosad .nije
moglo utvrditi Ime. m Ivan Ledinski iz No-
vigrada Podravskog priložio je za žrtve
reakcije 10 dinara. U fond Borbe i, ·zatim,
Radničke borbe Đuro šegović priložio je
10, pa zatim 4() dinara, a Rudolf Kenk,
također iz Bjelovara, i Tomo Kovačić
priložili su po 10 dinara. Iz Križevaca su
u fond Borbe poslana tri priloga, sva tri
potpisana inicijalima, BK - 100 dinara,
PB - 30 dinara i PB - 12 dinara. Iz
Koprivnice su stigla dva priloga, jedan
je bio rabat za raspačavanje Borbe - 20
dinara a priložio ga je Brezovac, dok je
Dumić priložio 210 dinara, i to je najvje-
rojatnije skupni prilog. Za fond Radničke
borbe prikupio je Krog iz Đurđevca •• me·
du drugovima K 169,50 dinara a !3ošČak iz
Križevaca priložio je svoj rabat - 10
dinara.
U fond beogradskog Radnika-De/avca
1924. godine poslana su dva pojedinač­
na priloga, Rudolfa Kenka iz Bjelovara
od 20 dinara i Đure Boščaka iz Križe-
vaca od 32 dinara.
U 1923. i 1924. godini bilježimo značajne
podatke o markS i stičkoj literaturi u Bje-
lovaru. Potkraj 1923. u studenom, ubrzo
nakon što je izašla iz štampe, u listu
Nezavisnost detaljno je prikazana knjiga
Sime Markovića "Nacionalno pitanje u
svetlosti marksizma .. .~ 38 Naslov prikaza
vrlo je karakterist i čan - "Srpsko-hrvat-
ski spor u svjetlosti marksizma. Prvak
komunista u Jugoslaviji , g. dr. Sima Mar-
ković o razlozima srpsko-hrvatsko-slove-
načkog spora. Centralizam je izraz im-
perijalističkih težnji srpske buržoazije.«
Prikazivaću je bila najinteresantnija po-
sljednja, osma glava u kojoj se govori o
nacionalnom pitanju u Jugoslaviji. Vrlo
ie pažljivo, gotovo doslovno, prepričao
one Markovićeve izvode koji se odnose
na posebnost i povijesnu formiranost
Srba, Hrvata i.' Slovenaca kao modernih
nacija, zatim ekonomske uzroke i poli-
tički Izraz sukoba između nacionalnih
buržoazija i ocjenu teorije o narodnom
jedinstvu koju je zastupala srpska bur-
žoazija - kao masku njenog Imperija-
lizma. Ispuštene su one Markovićeve teze
kaje govore o mogućnosti spajanja u bu-
dućnosti tih Iriju srodnih nacija u jednu.
Prenesena je i Markovićeva ocjena na-
cionalnog pitanja u Jugoslaviji kao ustav-
nog. Autor prikaza koji je objavljen u
rubrici >I Politički ,pregled« potpisao se
kao »Hrval~. Objavljivanje recenzije Mar-
koviĆeve studije u opseŽnIm izvodima,
naravno onih dijelova koji su intere-
santni i nekom hrvatskom građanskom
političaru, pokazuje da je ona Izazvala
živ interes ne samo u radničkom pokretu
već i u građanskim krugovima. Iako se
i sama Nezavisnost žali i oštro okomlju-
je na postupke i ponašanje bjelovarske
poliCije. zbog kojih je bilo čak l inter-
pelacija u gradskom zastupstvu ,23 9 mo-
gućnost objavljivanja recenzije knjige
poznatoga komunističkog vođe svjedoči
da je opća politička klima u bit i bila
ipak snošljiva. To potvrđuje i niz prikaza
marksističkih knjiga u stalnoj rubrici Ne-
zavisnosti a te su se knjige mogle I ku-
piti u knjižari Lipšić. Tako se izvjesna
literatura mogla nabavili i legalno a ne
samo po partijskim kanalima. Stoga će­
mo zabilježiti o kojim je knjigama j ča­
sopisima riječ.
U Nezavisnosti, u stalnOj rubrici .. Knj i-
ževnost«, koju je uređivao Eugen Pinter
a bilježila je recenzije novih knjiga i
časopisa, bile su i informacije o prino-
vama knjižare Lipšić, bez sumnje najbo-
lje snabdjevene bjelovarske knjižare. Ta-
ko je u ožujku 1924. zabilježeno da je u
>J, N~~avis nosl. Bjelover.
Upšićevu knjižaru stigao najnoviji broj
3. XI 1923.
markSističkog časopisa Borba - dvo-
broj 1 i 2 za Siječanj i veljaču 1924. go- 'J' NeravisnosI . 8jelovar.
dine. 240 - U tom dvobroju Borbe, koja 9. VIII 1924.
je bila teorijski organ NRPJ, odnosno
ilegalne KPJ, objavljen je nekrolog Le~ L4 ~ NezavIsnosl, Bjefovar,
22 . III 1924.
njinu, studija o suvremenom kršćansko­
-socijalnom pokretu i Lenjinov članak o
'" Borba, marksisl;č~i časo pis .
kooperaciji. Objavljena je i studija Filipa Beograd. 1-2, sljećanj·veljaM 1924.
Filipovića o odnosu klase, partije i vod-
stva i prvi dio eseja Karla KOTscha .. Gle-
dište materijalističkog shvatanja istorije«.
Pisano je, uz ostalo, i o krizi Komunis-
tičke partije Bugarske i o NEP-u. 241 U
Kuća Venceslava Valente u MarkovCiJ
''" NezavIsnost, Bjelovar.
12_ IV le24.
,., Nezavisnost, Bjelovar.
24. V 1924.
,,, Nez8visnost, Bjelovar.
12_ VII i 9. VIII 1924.
,,, V. Dedijer, JOSip Broz Tito .
n. dl .. "1 .
, ... J . Broz Tilo. Sabrana djela. tom I.
274; T'10 kod nas. Il. dj .. 9.
travnju je prikazana knjiga Friedricha
Engelsa ,.Poreklo porodice, privatne svo-
jine i države«, dan je sadržaj i naslovi
pOjedinih poglavlja. 242 U svibnju je pri-
kazana knjiga .. Lenjin", objavljena kao
drugi svezak "Marksističke biblioteke"
koju je izdavao Centralni odbor NRPJ.
Uz opis, dan je i kratak sadržaj knjige i
navedeno da je "posvećena uspomeni
neumrlog vođe svetskog proletarijata
Vladimiru Iliću Lenjinu".'43 Kako su u toj
knjizi objavljeni odlomci lenjinovih tek-
stova i tekstova drugih autora o Le-
njinu, ona je služila ne samo za evoci-
ranje uspomene na nedavno preminulog
vođu, nego i kao literatura za teorijsko
obrazovanje. Nalazila se na ,.indeksu« i
organi vlasti su sprečavali njenu distri-
buciju a ponegdje je posjedovanje te
knjige bilo razlog za hapšenje. Stoga je
vrlo zanimljivo znati da se u Bjelovaru,
barem neko vrijeme, nalazila u prodaji.
U srpnju je među novfto knjigama za-
bilježeno djelo Lunačarskog "Proletkult«
a u kolovozu knjiga Lappo-Danilevske
.. :lene u revoJuciji« .2 44 Osim spomenutih
knjiga i časopisa, u Lipšićevoj knjižari
prodavala se j Književna republika. Kao
što smo vidjeli, sva spomenuta izdanja
mogla su se kupiti i u knjižari pa su pa(-
tijski aktivisti, članovi NRPJ i simpati-
zeri pokreta. osim uobičajenih partijskih
kanala, imali još jednu mogućnost za
nabavljanje marksističke literature.
I u 1924. godini, uz legalno, partijske su
organizacije bjelovarsko-križevačkog kra-
ja i intenzivno ilegalno djelovale. Prema
sjećanjima sudionika. županijsko par-
tijsko rukovodstvo moglo se samo ma-
lokad sastajati u punom sastavu . Zato
su najviše održavali veze uz pomoć ku-
ri ra i li su se sastajali po dvojica. z45 U
Križevcima su se ilegalni sastanci održa-
vali u Cretskoj šumi, u kUĆi Mije So-
kača u Aepincu i u kući Andre Severa
u predgrađu »Koruška«, zatim u kući
Vaclava Valente u Markovcu. 246 S Oblas-
nim sekretarijatom u Zagrebu održavali
su veze kuriri ili su pojedinci odlazili u
Zagreb a od oblasni h sekretara dolazili
su u Bjelovar Vladimir Copić i u TrojStvo
Anton Mavrak.
O ilegalnoj aktivnosti Josipa Broza ima
također podataka. On je odlazio na sa-
stanke U Križevce i tada je odsjedao u
kUĆi Radoslava Vejina a odlazio je i na
sastanke u razna mjesta bjelovarsko-kri-
ževačkog kraja. Da ne bi bio sumnjiv I
-da ga ne bi nehotice odala, u kućama u
koje je dolazio djeci se govorilo da im
 2~} Isto

", Historojski Mhiv Bjelovar.

Slećanja Drage Vrhovni ka.

:" Tilo kod nas. n. dj .. 11-12.

'lO Pelaglja Den,sovna Bjel0usovo.

Moji vospomrnanija. . u bilj. 194 n. dj.

je Broz rođak pa su ga zvala )·stric« ili

»ujak« i radovala se njegovu dolasku. 247
Jedan od strojobravarsl<ih naučnika koo
Đure Šegovića bio je Drago Vrhovnik.
On je bio član SROJ-a, čitao je Omla-
dinsku borbu i Iskru i odlazio na sa-
s!anke koje je s omladincima održavao
T'omo Kovačić, najčešće u šumi u blizini
Markovca. Cesto je nosio ~egovićeva
pisma Brozu u Trojstvo . Sjeća se da je
k Segoviću u Bjelovar došao i oblasni
sekretar Vladimir Copić u vezi sa skup-
štinskim izborima zakazani m za veljaču
1925. Kako je Copić već u prosincu bio
uhapšen, u Bjelovaru je mogao biti pot-
kraj studenog ili u početku prosinca
1924.'.4a I naučnik stolara Podupskog
Stjepan Bačak bio je Brozov kurir. No-
sio je Brozova pisma iz Trojstva Stevi
Sabiću u Tomaš. Da bi bio što neupadlji-
viji, nosio je sa sobom i stolarski alat.
Ipak su ga jednom uhvatili žandari i
Ograda od kOl/snog ieljeza koju Je Josip Broz Izradio Ladislavu Bujnohu
uzeli mu pismo koje je, na sreću, bilo u Velikom Trolmu
bez adrese pa se opravdao da ga je
dobio na cesti od nepoznata čovjeka.
Bačak je prisustvovao i ponekom ile-
Kako je Josip Broz često odlazio u Za-
galnom sastanku kojeg je u Trojstvu vo- greb na vezu, jednom je sreo i Ljubu
dio Josip Broz. Jednom Je išao u Zagreb Radovanovića koiije tada bio organiza-
po Borbu, 1924~ 'godine, i donio Je u
cioni sekretar Zagrebačke oblasti. U vri-
Trojstvo. Sieć~ 'se j da je Broz, poprav-
jeme dok je Vladimir Copić boravio u
ljajući oružje seljacima, vodio evidenciju
Moskvi na Petom kongresu Kominterne,
o tome koliko i kakvog oružja ima u tom Radovanović je obavljao sve poslove '" Podatak u Dedijerovoj ~njili. 110,
kraj U. 249 oblasnog sekretara.251 Broz mu je stoga da je Radovanović bio sekretar
Oblasnog ~omlleta u Osijeku nije
I suprug'a Josipa Broza Pelagija kasnije i referi rao o stanju i raspoloženju na te- ločan jer je osJečka partijska
se sjećala ilegalnog rada u Trojstvu. Ona renu, o kontaktima koje su uspostavili organizacija u to vrijeme bila u
je zabilježila i da je Brozu često dolazio s lijevim krilom Radićeve stranke i o sastavu Zagrebačke oblasti . U kniizl
u Trojstvo s uputama za rad i ilegalnom oružju koje su prikupljali, zatraživši da Tito speaks. n. dj .. 45-46. rećeno je
da Je bio sakretar Oblasnog komiteta
li1eraturom Anton Mavrak, koji je 1925. Radovanović objasni partijsko gledište
KPJ za H(\Iatsku ~Io također nije
postao oblasni sekretar KPJ. Sjećala se o tome. Cuvši o oružju, Radovanović se ločno.
i da su žandari často vršili pretrese u prestrašio da je Broz možda i provoka-
jihovu domu u Trojstvu j da su Broza tor a Broz se jako razočarao u držanju "2 V. Dedijer, Josip Broz Tilo.
puta hapsili. 250 organizacionog sekretara?52 n. dj .. 110·1tl . 92
 ,." .J. Broz Ti/o. Sabrana djela, '" Predsjedn i k Tito pričao je o lome
iom I, 273, ;:>rilikom pOsjele BIelovaru i Velikom
Trojstvu 1973. godine,
.~.,THo kod nfts, n, dj .. 10:
J. Popovića i D. Sluparića. n. di, '" Navedeni feljto" J . Popovića i
"SvJedoci biograli je Josipa Broza- D. S(uparića .
Iv, bilj. 195).
J , Broz Tilo, Sabrana djela.
'I'. J. Popović i D. Stupanć. n dl.
,,"'I

n. dj., lom I. 274.

,s; J. Broz Tifo. Sabrana djela.
n. dj .. lom l, 273.

Na početku 1924. JOSip Broz je podigao

spomenik na grobu svoje djece Hinka i
Zlatice. Spomenik je izradjo bjelovarski
klesar Tribuson . Bio je: to lijep i jedno~
s1avan nadgrobni kamen na kojem su
uklesane i Ove rijeći : .

,.Mir i tišina nek vlada

Nad Vašim grobom
Neizmjernu bol i tugu
Mi ponesemo sobom.

Tužni roditelji«.

Obitelj Broz zabilježila je te 1924. godine

Bolnica u Bjelovaru II kojoj Je Josip Broz liječio ozlijeđeno oko i jedan veoma sretan trenutak. Rođen je
sin kojem su dali ime 2arko.2S3 Taj je
Knjiga bolesnika bjelovarske bolnice s podacima o liječenju Josipa Broza nakon događaj veselo proslavljen, pjevala se
povrede oka stara zagorska pjesma »Skidaj šešir ka-
marate«. Tada se Broz pobratio sa su-
sjedom Ladislavom 8ujnohom kojemu
je izradio željeznu ogradu pred kućom. 254
" ~

1: ;;:,
B o I e II
• n I II
• -.- U travnju 1924. Broz je ozlijedio lijevo
~
-".>e " ,. oko na radu u mlinu, kad je brusio la-
~:: ....oo
:a. • INixiv gere pa mu je čelična prašina vrcnula u
~~ Imt' i pr~1i"ll' il
~
PU klimu ic 1)1· ,\ ~ t<"
..
11.111
::-:=-
'" UI ...·:4.··, oko .m U bjelovarskoj bolnici operirali
",-
0 &. ~

su mu oko - izvadivši »s1rano tijelo«

h r n b I •• , i

--
I
iz rožnjače. 256 . Kako taj zahvat nije obav-
II
I
LJ
.. rM-~I~ ufj ~. ~1 Ijen baš najuspješnije, Josip Broz ' je
morao odlaziti na liječenje u Zagreb u
/))/ ,
- .. Bolnicu milosrdnih ses1ara u Vinograd-
II
.I, JI'! /
""'
?rrl,
JL-'
'y: 7;'., .Jt.-.I/,- ' ~,~ skoj ulici. 257 Olada je morao nositi naQ~
. 7'", ~ ;;~~ čale. 158 Ipak je i dalje mnogo Mao i bio
. tl' <.,.'
.;",;~
upisan u knj ižnicu u Velikom Trojstvu
93 ,
/,
i ., . )"- .. J~/~ ' .... ! I redovito plaćajući članarinu.259
• l" '0
Cilaeal:klllsllć za Uslu Radnlčko-uljačkog saveza u BJelovarsko-križevačkom izbornom okrugu, pripremljen za lIkupAtInske Izbore 1925.

Ulusof!.-,} mje:"'1
II i :bornn(}111 !'o r(';:u
Gjurgjeuoc

la
Kandidatska lista
izborni okrug Hjc' /o\'(lrsko-Kl"ižc'\'i\c' ki Zi\ izbC'>r nilrodnih
pos/an ik., Il' l dan li Id >nlilra I lin. nod.

Nosilac liste:

Vodopija Stjepan
seljak. iz CU90I'CII, op ć. Farkaš(' \'/lc

Kandidat 'ta ovaj 5r(' Z:

Krog Malija
poslolar. 'iz Gjurgjcvca

Zamje nik:
Bošćak Gjuro
slo/arski ohdnik. iz Križevaca

Predslavnici lisle \1 ovom gl<lsačkom mjes lu :

Predslovnik ;
Zamjenik ,'

Poi,to w: ~I "' ... j . ")eTio. d . ..' Itlltn.., p,,.d il) i: ~ni h ,.r. . "'!ll.,.". origi",.Il\oj liJU, ln flY U
ahN •• o.JiOftl č l )9. u .~~. It h bfVll ".r~ d"i h p (II'J . " f ~" 7A Jrr.I. r, ,.jl'llJ :ik." p ilf'Ul noli'" P 04p ~ I
. .hl(lm .. cr. PQlndjw jj'

..I U 8}do. atu. 1. nMII 191\


,oo Arhiv PredsjedniSIva CK SKJ,
zbirka NRPJ, "Biračima
Radničko-selJačkog Bloka (Saveza)
članovima Nezavisne Radn ičke
Partije u Hrvatskoj i Slavoniji -,
NAPJ!8 ; . Drugovima u .zupani jama
sremskoj. be l ovarsko -krifevačkoj.
'ičko·krbavskoj i varaždinskoj-,
NRPJi5,
,., Arhiv Predslednl!tva CK SKJ.
NRPJ /6,
"" Historijski arhiv Bjel ovar ,
Kandidatska lista. spisak
potpisnika !iste. te predstavnika
'iste u biračkim odborima . dopis
okružnog načeln Ika u Bjelovaru
Kraljevskom sudbenom stolu kojim
traži izvještaj o kandidatskim
listama ; koncept dopisa
Krallevskog sudbenog slola okružnom
načelniku.
95
Partijski rad i život Josipa Broza
do odlaska iz Velikog Trojstva
1925. godine
Djelatnost NRPJ postepeno se ugasila
potkraj 1924. i na početku 1925. godine.
Njen najaktivniji kadar. izgrađen u dvo-
godišnjoj djelatnosti. prešao je u ile-
galne ćelije KPJ i tako je ojačao. Veze
između mjesnih organizacija i ćelija s
oblasnim rukovodstvima održavane su uz
pomoć kurira ili prepiskom na sigurne
adrese. KPJ je pokrenula akciju za osni-
vanje Radničko-seljačkog saveza kao
bloka a ne kao formalne organizacije jer
takvoj sigurno ne bi bila odobrena dje-
latnost. To je bilo značajno i radi pred-
stojećih skupštinskih izbora na kojima
je trebalo da Radničko-seljački savez
postavi svoje liste. Izbori su bili zakazani
za veljaču 1925. godine, U zagrebačkoj
oblasnoj organizaciji pripreme za izbore
počele su već potkraj 1924. godine pa je,
kao što smo vidjeli. oblasni sekretar
Vladimir Ćopić putovao u Bjelovar u vezi
s izbornim pripremama. Te su pripreme
u bjelovarsko-križevačkom izbornom
okrugu bile vrlo intenzivne jer je trebalo
ne samo sastaviti kotarske izborne liste.
već se i izboriti da one budu na sudu
potvrđene, s obzirom na loše iskustvo s
izborima 1923. godine.
lako NRPJ više nigdje nije djelovala kao
stranka. u s i ječnju 1925, oko priprema za
izbore. jOš se spominje njen Centralni
odbor koji šalje upute biračima Rad-
ničko-seljačkog saveza. Te su upute sla-
ne na županije, iako su tada već neks-
dašnje županije. kao izborne jedinice,
preimenovane u izborne okruge, koji su
teritorijalno ostali nepromijenjeni.
Sačuvane su upute upućene biračima
Radničko-seljačkog saveza u Hrvatskoj i
Slavoniji i posebno onima u Bjelovarsko-
-križevačkoj, ličko-krbavskoj. Sremskoj
i Varaždinskoj županiji. 260 U županijama
gdje budu istaknute liste Radničko-se­
ljačkog bloka treba vodili najživlju agi-
taciju radi dolaska svih birača na bi-
ralište i glasanja za' listu Radničko­
-seljačkog saveza. kaŽe se u uputama.
U županijama gdje ne bude lista Rad-
ničko-seljačkog saveza treba glasati za
liste HRSS. Tamo gdje nema ni lista
HRSS treba bojkotirati izbore , Ako zbog
gaženja zakona i nepravilnosti prilikom
izbora dođe do akcija masa, treba ih
iskoristiti za stvaranje ,.nepartljskih l jav-
nih akcionih odbora Radničko-seljačkih.
Treba nastojati da u te odbore uđu naj-
bolji. najborbeniji ljudi naše partije. van-
partijski i HRSS-ovski.«261
lako je kao rezultat dobro organizirane
agitacije sastavljena i potpisana kandi -
datska lista Radničko-seljačkog saveza
za bjelovarsko-križevački izborni okrug,
ona je na sudu bila poništena, 9. siječnja
1925. o čemu je Kraljevski sudbeni stol
u Bjelovaru izvijestio okružnog načelnika .
Tom prilikom nije naveden razlog za po-
ništenje liste. m Nosilac liste bio je Stje-
pan Vodopija. seljak iz Cugovca. Kotar-
ski kandidati bili su : za izborni kotar
Bjelovar - Tomo Kovačić, kandidat. a
njegov zamjenik Grga Kacun. postolar
iz Gornjih Plavnica; za izborni kotar
Čazma bio je kandidat Vinko Medač, se-
ljak iz Treme. a njegov zamjenik Vid Ša-
lamun. kovač iz Preseke; za izborni ko-
tar Đurđevac kandidat je bio Matija Krog
iz Đurđevca a zamjenik Đuro Boščak iz
Križevaca; za izborni kotar Garešnica
kandidat je bio Vinko Medač a zamjenik
Vid Salamun; za izborni kotar Grubišno
Polje bio je kandidat Anton Prugović.
seljak iz Treme. a zamjenik Andrija Per-
harić. postolar iz Križevaca; za izborni
kotar Koprivnica bio je kandidat Franjo
Jedan vrlo zanimljiv I rijedak dokument na kojem su sačuvani originalni
potpisi 106 osoba, potrebni da se lista Stjepana Vodopije
za skup!iUnslce lzbore 1925. godine prl\avl kod sudskih vlasU. Oni svjedoče
o širokoj sociJalnoj osnovici pripadnika komunističkog pokreta
I njihovih pristala u bjelovarskom kraJu.

Heđi, postolarski radnik iz Zagreba, a
zamjenik Ivan Ledinski, seljak jz Novi-
grada Podravskog : za izborni kotar Kri-
ževci bio je kandidat Anton Prugović a
zamjenik Andrija Perharić i za izborni
kotar Kutina kandidat je bio Milan Prica
'iz Kutine a zamj~nik Rade Vejin iz Kri-
ževaca. Uz popis kotarskih kandidata bio
je zatim priložen i popis predstavnika
liste u glavnom biračkom odboru (Tomo
Kovačić i Anton Prugović) i popis pred-
stavnika lisle i njihovih zamjenika na
svim glasačkim mjestima u izbornom
okrugu. Zatim slijedi popis od 106 pot-
pisnika liste - sve originalnih potpisa.
Lista je bila .predana sudbenom stolu 3.
siječnja 1925. Kandidatska lista s prilo-
zima veoma je dragocjen dokument jer
lu nalazimo imena stotinjak aktivista koji
su se ili kandidirali na listi ili bili njeni
potpisnici, odnosno predstavnici. Uglav-
nom su to potpisi ljudi nevještih peru
koji su uz potpis bilježili i svoju profe-
siju. Najviše je bito seljaka što je još
jedan dokaz o vrlo uspješnom djelovanju
Partije među seljaštvom u tom kraju. Tu
nalazimo i ime Mije Sokača, zidara iz
Križevaca, u čijoj su se kući održavali
ilegalni sastanci, zatim Ivana Ledinskog
.. Selu«, sudionIka mađarske revolucije i
člana partijsktig rukovodstva Za bjelo-
varsko-križevačku županij u, komuniste
za koje znamo da su to bili: Tomu Ko-
vačića, Radu Vej ina, Antona Prugovića ,
Grgu Kacuna, Matiju Kroga, Đuru Boš-
čaka i funkcionara SKOJ-a iz Zagreba
Franju Heđija,
Uz seljake, poljodjelce i posjednike, ko-
jih je kao što je već rečeno među pot-
pisniCima liste bilo najviša, nailazimo i
na ova zanimanja - radnik i nadničar,
obrtnik, obrtnički pomoćnik i privatni na-
mještenik.
".) Nez8vlsnost. Bjelovar, \7. I 1925.
Zanimljivo je zabilježiti da je i u bjelo-
varskoj Nezavisnosti među kandidatskim
listama, koje je sud odbio, registrirana ,t' Arhiv Pred~iedno~lva CK SKJ.
NRPJ l5.
Vodopijina lista all pod imenom »Komu-
ni stičko-radnička«,'26J
'"" Islo.
Kad je lisla bila odbijena, postala je
aktualna uputa centralnih partijskih fo-
ruma za izborno ponašanje u takyom
slučaju: ,.Pošto u vašim županijama ne-
ma \Ista radničko-seljačkog i republikan-
skog bloka, to smo zakljUčili da vi tamo
glasate za liste Hrvatske Seljačke Repu-
blikanske stranke, Mi smo vodili i vodit
ćemo i dalje borbu protiv pogrešne i
pacifističke taktike i politike sporazuma
sa kapitalistima koju je vodilo vođstvo
HRSS-a. Ali s obzirom da je u toj stranci
ogromna većina siromašnog seljaštva
k<lje težI i za socijalnim i za nacionalnim
pslobođenjem, i da je naša dužnost da
se tim masama približimo j povedemo ih
u zajedničKu borbu, mj ćemo to najlakše
učiniti ako ih u toj borbi odmah sada
pomognemo i povedemo tu borbu dalje
za radničko-seljačku vlast. Ovim ćemo
u isti mah učiniti i dva protesta, jedan
protiv loše taktike vođstva HRSS-a, a
drugi protiv nasilničke i krvave politike
današnjeg režima i prema radničkoj kla-
si i prema hrvatskom narodu i ostalim
potlačenim nacijama ... 264 .
Zanimljivo je zabilježiti da je za slučaj
kada nema ni lista HRSS predviđeno da
se glasa za liste Hrvatske zajednice.
lako je Hrvatska zajednica stranka krup-
ne hrvatske buržoazije i inteligencije,
ocjenjuje se u uputi, proglasila se repu-
blikanskom strankom I u konkretnoj po-
litičkOj konstelaciji ĐenerglCno brani
HRSS od nasilja Beogradskih vlastodr-
žaca i ustaje u odbranu celog Hrvatskog
naroda·(,265 Uputu je potpisao Triša Ka-
 "" Statistika i~bora narodni h
poslani ka Kral)evine Srba. Hrvata
I Slovenaca održanih 8. februara
1925. Beog rad 1926. 80-82.
"" Radnička borba , Zagreb.
29. VII 1925.
99
clerovićkoji je donedavna bio sekretar
NAPJ a i dalje je ostao sekretar Izvršnog
odbora Centralnog partijskog vijeća KPJ.
O rezultatima izbora B. veljače 1925. već
smo pisali. U Bjelovarsko-križevačkom
izbornom okrugu premoćnu pobjedu od-
nijela je HASS kOja je istakla dvije liste.
jednoj je nosilac bio Stjepan Uroić a
drugoj Josip Cižmeković. 266 Oba su kan-
didata bila izabrana. Bila je to velika
izborna pobjeda Radićeve stranke us-
prkos primjeni Zakona o zaštiti države
na HASS i hapšenju Stjepana Radića a
kojoj su svojim glasovima i agitacijom
pridonijeli i komunis1i i njihovi simpati-
zeri.
Bitno obilježje legalnom radu Partije u
1925. godini u bjelovarsko-križevačkom
kraju davao je rad na selu, među se-
ljaštvom, i među pristalicama politike
radničko-seljačkog saveza i u organiza-
cijama Radićeve stranke. U tom su se
radu od bjelovarskih komunista osobito
isticali Šabić i Broz. Broz je djelovao
na općoj partijskoj liniji, koristeći se i
svojim položajem u mlinu za rad među
seljacima a Šabić je bio jedan od funk-
cionara i u HRSS i u zadružnom po-
kretu.
U srpnju 1925, točnije 12. srpnja, održan
je pouzdanič k i sastanak seljaka iz Bje-
lovarsko-kr.iževačke županije. I u štampi
i u svakodnevnom komuniciranju održao
se naziv županije, iako Je po zakonu o
podjeli zemlje na oblasti teritorij Bjelo-
varsko-križevačke županije podijeljen na
dvije oblasti, Zagrebačku i OSječku. Spo-
menuti sastanak okupio je 25 seljaka,
predstavnika seoskih organizacija. U iz-
vještaju za Radničku borbu nije zabilje-
ženo je li sastanak održan u 'Bjelovaru
ili u Križevcima već samo da je održan
u šumI. Osim seljačkih predstavnika bio
je i »izaslanik revolucionarne radničke
organizacije u Zagrebu.«, naravno pred-
stavnik KPJ što se nije 'moglo javno na-
pisati kao ni njegovo ime.
U uvodu izvještaja s tog sastanka, koji je
objavljen na čitavoj stranici Borbe, re-
čeno je o seljacima u bjelovarsko-križe-
vačkom kraju : "Seljaci iz BjeJovars_ko-
-Križevačke županije već odavna su po-
znati kao odlučni republikanci i svjesni
borci za seljačko oslobođenje od go-
spodskog Jarma. Oni su svi bili organi-
zovani u HRSS jer su se nadali da će na
taj način popraviti svoje gospodarsko
loše stanje i da će se osloboditi ugnje-
tavanja, koje nad njima vrši nasllnička
beogradska buržoazija. Ali dok ima' do-
sta županija, u kojima su mnoga sela
još skoro sasvim neobavještena o po-
trebi radničko-seljačke sloge, u križe-
vačkoj županiji bilo je nekoliko sela u
kojima su već davno pojedini svijesni
seljaci govorili i tumačili slogu radnog
naroda iz grada i sei a. ",267 Svijest se-
ljaka iz tog kraja tolika je da su jedno-
dušno osudili izdaju Pavla Radića, čIm
ju je ovaj počinio. Pavle Radić je u
ime stranke otišao u Beograd u Narodnu
skupštinu i tamo 27. ožujka pročitao
izjavu kojom HRSS priznaje monarhiju,
centralistički ustav i tadašnji državni po-
redak a bio je i glavni predstavnik stran-
ke u pregovorima koji su vođeni s dvo-
rom i Radikalnom strankom. Tada Je i
Ispušteno "republikanska« iz imena
stranke.
U Radničkoj borbi o reagiranju seljaštva
na taj zaokret možemo pročitati I ovo:
),Svjesnl seljaci odlučili su da kao lijek
protiv Pavlove izdaje izgrade po cijeloj
županiji prave borbene seljačke organi-
 zacije. koje će stajati u najtješnjoj vezi
sa organizacijama gradskih radnika. Da-
. nas se već može kazati, da je taj rad
donio lijepog uspjeha, a biće ga Još i
više, kad o toma budu obavješteni ostali
seljaci.«
Izvještaj o pouzdaničkom sastanku objav-
ljuje se kao primjer rada na selu . ,.Imena
ne donosimo zbog toga. jer bi radikal-
sko-radićevski komesari sigurno te naše
svjesne drugove počeli na svaki način
progoniti i svim sredstvima njihov rad
onemogućavati [ ... ]."
Sastanku je predsjedavao neki seljak iz
okolice Križevaca. Delegat iz Zagreba
govorio je o programu radničko-seljač­
kog saveza. U svom govoru, u uvodu.
govorio je i o seljačkom ustanku Matije
Gupca, zatim o suvremenoj gospodi koja
nisu bolja od Alapića ili biskupa Draš-
~ovića zbog politike visokih poreza i
nameta i snižavanja cijena seljačkim
proizvodima. Stoga na selu i među grad-
skim radnicima vlada siromaštvo i bi-
jeda. Zatim je govorio o položaju se-
ljaštva u SSSR i borbi kineskih radnika
i seljaka protiv engleskih kapitalista i
ustanku u Ma~9.ku protiv španjolskIh i
francuskih jmp~rjialista. Vrlo podrobno
objašnjavao je 'političku situaciju u Ju-
goslaviji, s obzirom na položaj seljaštva
i Radićevu izdaju vlastitog programa
ulaskom u koalicionu vladu s radikalima.
Kao odgovor na Radićevu izdaju, treba
graditi vlastite organizacije seljaštva u
savezu s gradskim radništvom . Zatim je
objasnio kakve treba da budu te seoske
organizacije: »U svakom selu, gdje po-
stoji nekoliko svjesnih seljaka. oni treba
da se sastanu i da se proglase organi-
zacijom ... Zadatak je takve organizacije
da pazi na rad u općini i u zemljišnoj
zajednici i da uvijek zaštićuje interese
seoske sirotinje. kako bi odmah pobolj-
šavali položaj siromašnog seljaka i spre-
čavali pljačku bogatih seljaka nad si-
romašnima i u općini i u zemljišnoj za-
jednici. Rad treba širiti u okolna sela I
tamo osnivati nove organizacije. Na kraju
svog izlaganja predstavnik iz Zagreba
rekao je: ,.Naše seljačke organizacije
moraju vazda imati na umu. da se mi
borimo zato da zauzmemo vlast, isto kao
što se je i ruski narod borio . Ali jedna
od najglavnijih zadaća seoske organiza,
cije jest to, da uspostavi i održi naj-
srdačnije veze sa organizacijama grad-
skih radnika ... Podsjetio Je na to da po-
moć u borbi pružaju radnička i seljačka
internacionala i da je pobjeda u borbi
sigurna.
Poslije tog govora. predstavnici seoskih
organizacija podnosili su izvještaje o ra-
du. Osuđivali su izdaju obaju Radića,
zatražili da Radnička borba posveti u
svom pisanju veću pažnju seljacima i
objavljuje članke u kojima će seljaci
naći upute za svoj rad. Kao i uvijek.
zahtijevali su što više izvještaja iz So-
vjetske Rusije da bi naši seljaci što
bolje upoznali one tekovine koje je ruski
seljak dobio revolucijom. Zatražili su i
što opširnije izvještaje o radničkim štraj-
kovima jer r-adnička borba koristi i se-
ljacima. Predlagali su da se veća pažnja
posveti organiziranju rudara u omanjim
rudnicima koj ih je više u tom kraju. jer
su rudari pretežno seljaci i strašno su
izrabljivani u svom teškom radu. Na kra-
ju je jednoglasno usvojena reZOlucija
koja je nazvana »odluka". Očito se pa-
zilo da bude što manje partijskog rječ­
nika. onoga što bi podsjetio na KPJ jer
bi to odmah izazvalo sumnju organa vla- 1(
sti k.oji su budno pratili tak.ve sk.upove
i akcije. Kako Je to vrlo interesantan do-
kument, tekst rezolucije donosi se u
cijelosti:
Odluka
1. Siromaštvo i propadanje seoskih do-
mova sve se više širi, a tome je uzrok,
današnje kapitalističko uređenje, ili vlast
gospodskih izrabljivača. Stanje siromaš-
nih seljaka još se je pogoršalo zbog na-
cionalnog ugnjetavanja, koje nad nama
vrši srpska buržoazija UZ pomoć izdaj-
nika Radića. 2. Odrekavši se republike,
i priznavši monarhiju i vidovdanski uslav,
vodstvo bivše H.R.S.S. prodalo ie za mi-
nistarske stolice hrvatski narod srpskoj
buržoaziji (gospodi) i time je počinilo
najsramotniju izdaju. Tu izdaju seljački
narod najoštrije osuđuje. 3. Radi loga 25
predstavnika seljačkog naroda iz Bjelo-
varsko-Križevačke županije, koji zastu-
paju 12 seoskih organizacija odlučuju,
da će sada svoj rad Još povećali stva-
rajući svagdje seljačke revolucionarne
organizacije i uspostavljajući veze izme-
đu njih i organizaCija revolucionarnih
gradskih radnika. 4. Zadaće revolucio-
narnih seoskih organizacija jesu : Treba
nastaviti borbu za republiku, kao i za
smanjivanje poreza i prireza. Treba svag-
dje tumačiti i prikazivali borbu ruskog
naroda i njegovo oslobođenje. Treba
uspostaviti veze sa gradskim radnicima
i sa Seljačkom internacional om. 5. Ulaz
Pavla Radića i ostalih izdajnika u beo-
gradsku vladu najoštrije osuđujemo i po-
zivamo sve narodne zastupni~e, kOjima
smo mi dali povjerenje na iZQorima, da
smjesta napuste beogradski p~rlamenat,
da se slože sa naŠim današnjim odlu-
kama, i da u njihovom duhu rade. Ako
to ne učine, to ćemo '1 njih smatrati 'Izda-
jicama jednako kao i Pavla I Stjepana
Radića i njihovo društvo. 6. Ima se iza-
brati županijski odbor, \oji će održavati
vezu sa gradskim radriH::ima i davati sve
upute seljačkim organizacijama. Na taj
način biti će ostvaren RadniČKo-Sei/ački
Savez koji će imali toliko snage, da će
vazda moći zaštićivati interese (koristi)
radnog naroda Iz grada i sela. 7. Svi
prisutni i sve organizacije imaju za duž-
nost. da o ovim odlukama obavjeste što
veći krug siromašnih seljaka i radnika i
da ih predobiju za revolucionarnu orga-
nizaciju radnog naroda.
Ta je odluka jednoglasno prihvaćena a
zatim je izabran županijski odbor. Za-
bilježeno je samo da su u njega ušla dva
radnika i tri seljaka iz raznih mjesta i
da će se sastajati dvaput mjesečno . Zbog
konspiraCije nije navedeno ime ni Jed-
nog člana novoizabranoga županijskog
odbora. U izvještaju nije navedeno sve
o čemu se raspravljalo s obrazloženjem:
»(...J ne ćemo da Obavještavamo naše
protivnike, koji Čitaju naš list samo zbog
toga. da nas mogu progoniti i smetati
nam u radu".
Na kraju izvještaja u Radničkoj borbi
stoji potpiS »Dopisnik«, što navodi na
zaključak da je. članak napisao netko iz
Bjelovara ili Križevaca.
Pridajući očito veliku važnost sastanku
i njegovim zaključcima, odnosno sveu-
kupnom radu na stvaranju Radničko-se­
ljačkog saveza u tom kraju, uredništvo
Radničke borbe dodalo je ovu opasku:
.. Rad naših drugova u Bjelovarsko-Kri-
ževačkoj županiji vrlo je pohvalan, i mi
se njihovim uspjesima veselimo, jer oni
znače korak bliže k oslobođenju . PO-
Dijelovi dvaju članaka objavljenih u »RadnlčkoJ borbl« 1925. godine, koJI svjedoče o radu komunista među seljaštvom u bjelovarskom kraju

•
Iz seljačkog . života l borbe
Predstavnici se~ačkog naroda iz Bjelovarsko-Križevačke županije za Savez
Radnika i Seljaka! J
 zivamo drugove iz ostalih županija. da
se ugledaju u ovaj primjer i da oni, ako
Još nisu, u što skorije vrijeme održe
ovakove sastanke. Organizacija je naša
majka i naš život, zato svi drugovi na
posao.«
»Kotarski sastanak pristaša Radničko­
-Seljačkog Saveza" održan je 19. srpnja
1925. a prisustvovalo je 16 delegata se-
Oo. Radnička OOfOO. Zagreb. Ijaka. 268 Dopis, koji izvještava o tom sku-
6. VIl11~.
pu, objavljen je u Radničko; borbi pod
naslovom "Seljaci iz bjelovarskog ko-
,.. R8dnitka borba, Zagreb.
25, IX 1925. tara prednjače u borbi". Zabilježen je i
dnevni red od šest točaka: "1. Iz.vještaj
o izdajstvu vodstva bivše HRSS, 2. Po-
treba Radničko-Seljačkog Saveza, 3.
Osnivanje radnih odbora, 4. Izvještaj o
vanjskoj situaciji (Kina, Indija, Maroko).
5. Izbor Kotarskog odbora, 6. Razno.«
Na sastanku je najviše govoreno o zao-
kretu u politici HRSS, o Radićevoj izdaji,
njegovu ulasku u vladu Nikole Pašića i
burnim reakcijama koje je to izazvalo
među seljaštvom koje nakon toga više
pristaje uz politiku Radničko-seljačkog
saveza. Na sastanku je izabran kotarski
odbor od pet članova .. [ .. .] čija je za-
daća, da održava veze sa gradskim rad-
nicima i da radničko seljačku slogu širi
po cijelom kotaru bjelovarskom, izgra-
đujući u svakom selu organizaciju Rad-
ničko-Seljačkog Saveza« . O izboru rad-
nih odbora nije ništa zabilježeno a to su
možda bila radna tijela za pojedina pi-
tanja kao današnje komisije.
Već u rujnu održ:ana je druga županijska
konferencija "svjesnih seljaka u bjelo-
varsko-križevačkoj županiji ... :l 611 U izvješ-
laju koji je za Radničku borbu napisao
.,Seljački dopisnik« nema podatka o danu
103 i o mjestu održavanja konferencije ni o
broju prisutnih . Ipak je zabilježen dnevni
red : »1. Izvještaj delegata i budući rad,
2. Izvještaj o političkoj situaciji, 3. Raz-
no.« Sastanak je otvorio .. radnički dele-
gat« a za predsjednika-j.e izabran .. jedan
stari i svjesni seljački 'l5orac«.
I na tome skupu se puno govorilo o Ra-
dićevoj kapitulaeiji pred režimom, jer je
to Očito još uvijek uzbuđivalo republi-
kanski nastrojene seljake. Problem koji
je mučio seljaštvo bio je pad cijena se-
ljačkih proizvoda i gospodsko izrablji-
vanje koje - "danas svom silom vlada
R.R. potpomaže ... Kratica R.R. znaći Ra-
dić-radikalska vlada. Kao jedini izlaz iz
tog stanja prisutni su vidjeli savez za
borbu s gradskim radnicima "koji su u
svojim dugogodišnjim borbama protiv
gospode stekli jedno veliko iskustvo i
zbog toga oni mogu i seljacima pokazati
pravi put borbe". Među prisutnima na-
lazili su se i seljaci koji su donedavno
po uvjerenju bili čvrsti radićevci . Na
kraju je jednoglasno prihvaćena rezolu-
cija u kojoj je konstatirano da se položaj
siromašnih seljaka sve više pogoršava
jer nemaju dovoljno zemlje i od prihoda
sa zemlje ne mogu plaćati poreze, pri-
reze i ostale pristojbe koji su preveliki
teret za seljaka jer su i cijene njegovih
proizvoda niske. Cijene seoskih pro!z~
voda toliko su niske da ne podmiruju ni
troškove oko seoskog gospodarstva. Za
to se okrivljuje financijska i agrarna po-
litika dotadašnjih vlada pa i nove, Ra-
dić-radikalske vlade. Zatim se u rezo-
luciji konstatira: "Sporazum Radića sa
radikalima niJe nikakav sporazum nego je
potpuna kapitulacija vodstva bivše HRSS
pred radikalima, pri čemu se je Radić
odrekao svog starog programa i time
seljake prepustio na milost i nemilost
gospodskom potlačivanju u nacionalnom
 i privrednom pogledu." Seljačke organi-
zacije osuđuju Radićevo sramotno na-
pušt~f\je borbe za nacionalno i privredno
oslobođenje seljaka I njegov protuna-
rodni rad - sporazum s radikalima, pa
stoga odlučuju da će one nastaviti »bor-
bu :Z;~ re'publiku i za svoje oslobođenje
od r,acionalnog i privrednog J:otlačiva­
nja peogradskih nasilnika« . Seoske or-
ganizacije, osuđujući Radićev savez sa
gospodom, izjavljuju da one žele sura-
điv~1i samo sa gradskim radnicima "\<oji
su Isto tako potlačeni kao i seljaci«. Na-
kon 'prihvaćanja rezolucije, radnički dele-
gat ?a kojega ovaj puta nije zabilježeno
je li došao iz Zagreba ili možda iz Bje-
lovara, odnosno Križevaca, prikazao je
političku situaciju u svijetu I u Jugosla-
viJi. Nakon njegovog izlaganja donesene
su >doš neke odluke o daljnjem radu na
selu« koje nisu zabilježene, jer su očito
već ulazile u sferu partijskog ilegalnog
rada, Konferencija je zaključena nakon
petorqsatnog vijećanja.
SeljaQke konferencije koje, smo potanko
prikazfili imaju šire značenje jer poka-
zuju' kako se u tom kraju radilo na or-
ganiz~cionom formiranju Radničko-se­
ljačko!';! savaza što je bio dio programa
KPJ za rad na t elu. U bjelovarsko-križe-
vačkom kraju otišlo se u tom pogledu
najdalje j najViše u širinu čemu je očito
pomoglo tradicionalno republikansko ra-
sPolo~e'nje seljaka i postojanje seoskih
p<i'r~ijskjh organizacija Još od legalnog
r~zdoblja djelatnosti KPJ,
U.' tom radI) sa seljaštvom od članova
županijskog rukovodstva naročito je bio
,angažiran Stevo Sabić. On je djelovao
unutar $amog HRSS-a u kojem je po-
stOjalo jako lijevo krilo karakteristično
. baš za taj kraj. Sačuvana su dva njegova
pisma koja le pisao partijskom rukovod-
stvu u Zagreb, izvještavajući o svom ra-
du. Oba su Sabićeva pisma izvanredno
dragocjen Izvor za upoznavanje partij-
skog rada i unutar lijevog krila HRSS i u
samoj partijskoj organizaciji, za problem
komunikacije s rukovodstvom - pilanje
kurira, adresa, javki. U jednom od pi-
sama Sabić poimence spominje Broza i
to je jedini sačuvani dokument iz ile-
galnog partijskog rada u kojem nalazimo
Josipa Broza zabilježenog imenom, pa
je time još dragocjeniji.
Prvo Sabićevo pismo, naslovljeno .. Dra-
gi druže«, datirano s 27. veljače pisano 'lO Arhiv Preds!edništva CK SKJ.
je u Bjelovaru. 27o Sabić javlja da su NRPJ /83.
primili ,.Manifest predsj[edništvaj in-
ter(nacionalnogJ selj[ačkog] vijeća« i
Manifest Balkanske federacije koji su
»na pojedine seljake a i viđenije HRSS-
-ovce veliki dojam učinili". Stoga Sabić
predlaže da sam dođe po dodatne pri-
mjerke, ako ih ima, ili da po njih pošalje
"koga od drugova« . Ako ih više nema,
predlaže da sa dade tiskati oko 400-600
komada. »dakako ako je moguće, te ima-
de dovoljno mater[ijalnih) sredstava«.
Sabić zatim predlaže da se kod tiskanja
letaka i brošura pazi na ijekavicu jer
»seljaci više na to gledaju".
O živoj dobro organiziranoj aktivnosti
svjedoči i ovaj odlomak iz Sablćevog
pisma: »Mi ćemo sa svoje strane u Bje-
lovaru dati tiskati više stotina komada
letaka (budilica iz sna pacifističkog); -
te ih rasturiti među radnlćtvo i seljačtvo
i vojsku; - dakako par primjeraka ću
Vam poslati ili lično donesti na uv:d.
Obćenito stvar u smislu našem razvija
se povoljno premda nas imade još za
sada jako malo; no poslje će biti mnogo'
bolje jer nas imade svaki dan sve više. 1().
 Dio pisma Stjepana Sablća koJim
je Izvještavao partijsko
rukovodstvo u Zagrebu o radu
bjelovarskih komunista među
seijeiUvom I unutar same HRSS
105
i razvijati ćese mnogo brže jer seljaci
počimaju uviđati da se pitanje može ri-
ješiti jedino na način koga mi propagi-
ramo. Imademo za to i viđenih članova
HRSS-a koji će u tom duhu s nama
rAditi. - te koji se s nama podpunoma
slažu i na svakom koraku potpomagati
Će nas. - Radić uživa Još veliki aukto-
rjtet među masama, pa se moramo po-
žuriti, da što više uradimo, dok je još u
zatvoru. Najbolji rad je pako putem' le-
taka i brošura...
Kao što se vidi, bjelovarska organizacija
iskoristila je za živu agitaciju i rad unu-
tar HRSS razdoblje od zabrane HASS
i proširenja Obznane na tu stranku, te
Radićevog boravka u zatvoru do kapi-
tulacije i ulaska u vladu s radikalima.
Agitacija je bila vrlo široka - kao što
se vidi iz $abićevog pisma - među se-
ljaštvom, radništvom i u vojsci a ko-
rišteni su i proglasi Seljačke internacio-
nale i Balkanske komunističke federa-
cije.
Na kraju, valja zabilježiti da je $abićeva
prepiska s partijskim forumima u· Za-
grebu išla preko gospodarskog društva,
gdje je također radio, i koje mu je u
tom pogledu služilo kao odlično pokriće.
Točan naziv društva bio je .. Hrvatsko se-
ljačko gospodarsko društvo kao zadruga
. u Bjelovaru«.
Dok je prvo $abićevo pismo pisano u
vrijeme kada se seljačke mase nasto-
jalo potaĆi na borbenost internacional-
nom podrškom i Činjenicom da režim
progoni Radićev pokret i njega samoga,
drugo je pisano već poslije kapitulacije
HRSS-a. U njemu Šabić izvještava o
sjednici Kotarske organizacije HRSS-a
za kotar Bjelovar, održanoj oko sredine
travnja 1.925.271 Naslovljeno je sa »oragi
druže«. Šabić podrobno opisuje tok sjed-
nice, uz kritiku vodećih članova organi-
zacije koje naziva »Iopovima buržoaskim
u gačama seljačkim" . On piše da se i
nepismenom seljaku može sve rastuma~
čiti, ali »ovima pacifisIima iz vodećih -
neda se upravo ništa; - jer se iza toga
pacifizma krije - egoizam, njihova bor-
ba sastoji u ličnom interesu, novac, do-
bar život - osim toga strah - kuka-
vičluk tj. sve ono što i u Radiću. - Da-
kle, vidi se jasno da su oni isti što je i
Pašić sa drug[ovima] - samo pod dru-
gim šeširom - seljačkim. Dapače jedan
mi je otvoreno rekao, da će oni uvjek
rađe s Pašićer:n na vlast, nego s komu-
nistima u borbu za ostvarenje progra-
ma HRSS . - Nato sam mu rekao da
više ovals-o podlo ne laže, da je repu-
blikanac, jer pošteni republ ikanac ne
mijenja svoje uvjerenje kako vjetar duje.
- već mora bit.i pripravan i život za
njega položili, ci ne se odricati".
Šabić dalje opls1:Jje kako su se čuli »gla-
sovi odozdo - seljaka (koje smo mi za
to prigotovili)« i sjednica je poprimila
drugi tok, završivši potpunom pobjedom
ljevice. U debati su sudjelovala i dva
»viđenija HRSS-ovca« koje je Šabić
označio kao »naše" . Zatim donosi tekst
rezolucije koju je prihvatila većina ~ri­
sutnih na ·sjednici:
~1. Ostajanje na programu tj. na samo-
stalnosti hrvatske d ržave kao seljačke
republike.
2. Sloga i rad svih ljud;, da se čim prije '" Arhiv PredsJedn;$tva CK SKJ,
zbirka Hrvatska. 1.'33.
dođe do ostvarenja programa bez raz-
like klasa.
3. Ostajanje i nadalje u seljačkoj inter-
nacionali.
4. Kot[arske] org[anizacije) HRSS traže,
da selj[ačkij klub imade zahtijevati naj-
energičnije od vlade, da se ukine obzna-
na sa HRSS - i pusti na slobodu Ra-
dić - Maček i drugovi.
5. Vodstvo HRSS imade I nadalje raditi
u interesu narođa i programa kako naj-
bolje znade i kako će što prije doći do
konačnog cilja ...
Sam Šabić nije govorio na sjednici, po
dogovoru i s ljevičarima iz HRSS-a, da
se ne bi onemogućio u daljnjem radu u
organizaciji HRSS i, kako sam kaže, da
se ne bi na njega »oborio Radić koji je
još veliki autoritet«.
Koliko su odlučno nastupali sami seljaci
na sjednici vidi se j po tome što su zahti-
jevali da se svakih četrnaest dana održa-
vaju sjednice kotarske organizacije, a
najkasnije svakih mjesec dana, te da ih
se uvijek »izvjesti o radu zastupnika, jer
oni više ne vjeruju vodstvu, nakon svih
posljednjih događaja, kao što su mu do
danas vjerovali«.
I u 1925. godini nemamo mnogo saču­
vanih podataka o ilegalnom radu par-
tijske organizacije u Bjelovaru, odnosno
županijskog rukovodstva KPJ kojem pri-
pada i Josip Broz. Ipak nam ono što je
sačuvano pomaže da prilično dobro re-
konstruiramo osnovne linije toga ilegal-
nog djelovanja.
Rukovodstvo bjelovarsko-križevačke or-
ganizacije imalo je dobre i, čini se, pri-
lično česte veze s pokrajinskim, odnosno 10
 JJ> Tito spoaks. 45.

Jn Izvor kao u bilj. 271.

010 pisma Stjepana !ablćlI partijBkom rukovodstvu u Zagreb,

u koiem~ spominje poimence Josipa Broza

oblasnim rukovodstvom u Zagrebu bilo

putem pisama bilo dolaskom predstav-
nika u Zagreb, odnosno u Bjelovar. Josip
Broz je, prema vlastitim sjećanjima, više
puta odlazio u Zagreb : .."Odlazio sam u
Zagreb često u ime okružnog komiteta
i održavao veze s pokrajinskim komite-
tom Komunističke partije za Hrvatsku."m
Iz Zagreba je dolazio u Bjet6var, 9d-
nosno u Veliko Trojstvo k samom Brozu
Anton Mavrak. U izvještajima sa seos-
kih konferencija i sastanaka spominju se
izaslanici »revo!ucronarnih radnika« -
očito predstavnici KPJ . Na svim tim sa-
stancima govorilo se lo partijskim po-
slovima što se dade naslutiti iz izvještaja
u Radničkoj borbi jer se govorilo o , do-
govorima poslije takvih sjednica. Spo-
menuta pisma Stjepana Šabića također
ukazuju na stalnu vezu i redovito izvje-
štavanje o vrlo važnom području partij-
skog rada - onog među seljaštvom.
Isto tako, upoznajemo jedan od načina
za održavanje sigurne prepiske - preko
gospodarske zadruge. Da je policija
budno pratila njoj sumnjive pojedince,
vidi se iz slučaja s Tomom Kovačićem
na čiju su adresu iz Zagreba poslali
novine i letke poštom a na pošti je pa-
ket otvoren losadržaju obaviješten
gradski komesar koji Je odmah poslao
redare s nalogom da uhapse Kovačića.
Zato Šabić piše u Zagreb: ,.Molim Te
u buduće nemoj ništa slati putem pošte
na nikoga, jer oni na pošli sve kontro-
liraju i listove otvaraju, koj i dolaze na
adresse njima sumnjive; tim više 'što su
svi od drugova veĆ kod njih u crnoj
knjizi .«271 Šabić, zatim, obavještava da
će u subotu, 18. travnja, navečer ili u
toku noči doći "drug Broz u Zgb, - te
će Ti sve adresse reći na koga i kuda
107
 ćeš što slati«.m Broz će, također, reći
koliko primjeraka Borbe i na koju adresu
treba slati. Ako bude nešto važnije, treba
Sabiću javiti pa će, kako on piše, .. od
nas uvijek nelko doći u Zgb«. Sabić ta-
kođer piše da će uskoro doći i sam u
Zagreb i dogovoriti se o budućem radu.
Spominje l ,.druga talića«, što je očito
pseudonim nekog od članova pokrajin-
skog rukovodstva zaduženog posebno za
rad na selu, jer Sabić zahtijeva da ga
se izvijesti kako su i on i ostali drugovi
učinili sve što im je pisao, a to poka-
zuJe I rezolucija koja je usvojena na
sjednici kotarske organizacije HRSS. Sa-
bić je svoje pismo potpisao sa "Stek
Sudeći po radu koji u svom pismu spo-
minje Sabić, a koji je vrlo raznovrstan,
možemo pretpostaviti da je on bio i na
čelu bjelovarske partijske organizacije,
nili da se bijednim i progonjenima po-
mogne koji čame po bastiljama jugo-
slavenskim." Za Crvenu pomoć u Jugo-
slaviji poslali su i novac prikupljen na
tomboli prilikom prvomajske zabave u
Youngstownu.
Vratković piše dalje da su iz svoga lisla
Ra.dnik saznali kako se seljački repu-
blikanci ulaguju beogradskim vlastodršci-
ma. On smatra kako će to pomoći seJja-
cima da uvide »da ih nikakovi Radići
neće osloboditi ispod kapitalističkog
jarma nego se sami moraju oslobađati
sa svojim drugovima jugoslavenskim rad-
nicima i uopće cijeloga svijeta«. Oba-
vještavajući o tome da i na njih u Ame-
rici poslodavci I državne vlasti vrše pri-
tisak, ali da 1ime neće uništiti komuni-
zam jer radnIci više nisu pokorno roblje
kao što su bIIi nekad - Vratković upu-
'" ISIO.
J7S P'smo G, Vretkovlća spominje se
u osudi Sudbenog slala u Ogulinu
među krivicama ul koje se Josip
Broz osuđuje. Tekst pisma prvi
put Je objavio Mihael Sobolevski
u drugom izdanju svoje knjige
.Ogu IInski proces Josipu Brozu".
Zagreb 1976. 9&-97. a zatim u knjizi
• Tito-Istra-Hrvatsko Primorje-Gorski
kotar-o Rijeka 19n. 138. U
.Sabranlm djelima- Josipa Broza
Tita to &e pismo spom inje u
KronologiJI u prvom lomu. 275.
Ovferenl policijski prijepis
Vrat kovićeva pisma nal821 se u
Arhivu Instituta Z8 historiju
radničkog pokreta . u zbirci
Komunisti pojedinci. u fasciklu
Josipa Broza Tha.
'''' Hislorijski arhiv Bjelovar , Sjećanla
Đure Segovića .

osim što je bio u županijskom rukovod-
stvu. To Je vrlo teško sa sigurnošću
utvrditi Jer nam nedostaje izvora.
Jedno vrlo zanimljivo pismo, kOje uka-
zuje 'nafto da su bjelovarski komunisti
imali kontakte s našim iseljenicima ko-
munistima u Americi, pronađeno je kod
Josipa Broza prilikom hapšenja 1927.
godine, a bilo je i navedeno kao do-
kazni materijal ,za njegovu krivicu na
ogulInskom procesu. Pismo je pri pre-
tresu Brozovog stana u Zagrebu zapli-
jenila policija i sačinjen je njegov pri-
jepis koji se jedini i sačuvao dok je ori-
ginal izgubljen. Pismo je Josipu Brozu
poslao George Vratković iz Youngstowna
u državi Ohio a datirano je sa 16. srpnjem
1925. godine.275
Vratkovi6 javlja da je primio Brozovo
pismo I priznanicu na 300 dinara. Novac
je posjao za Crvenu pomoć što potvrđyje
ova rečenica : ".Druže jOš smo malo uči-
ćuJe Brozu drugarske pozdrave u ime
, svoje supruge, svojih drugova i svoje, i '" Tila speakl. n, dj .. 44.
vjeruje da će se i lično upoznati kada
dođe naredne godine u Jugoslaviju. Pot-
pisuje se »vaš za Borbu George«.
Jedan događaj iz ožujka 1925. imao je
velikog utjecaja na Brozov rad i boravak
u Velikom TrOjStvu. Vaclav Valenta, član
županijskog rukovodstva, stari socijalist
i sudionik oktobarske revolucije koji je
dugo bolovao od tuberkuloze, umro je u
rodnom Markovcu 16. ožujka 1925. lu-
panijsko rukovodstvo odlučilo je da svo-
ga druga dostOjno pokopa. Kupljeni su
vijenci i rukom je na jednom od njih
izrađena petokraka sa srpom i čekićem.
Sa svake strane petokrake bile su crve-
ne trake. m U pogrebnoj povorci, 18.
ožujka, bili su r komunisti i socijalisti koji
su smatrali da Valenta pripada njima jer
je bio član SOCijaldemokratske stranke
još od 1910. godine. m Josip Broz sjećao
 ll. Islo,
'" Historijski arhiv Bjelovar. Sjećanja
na pogreb V6.clava Valenta
zabil ježona u Markevcu veljače 1969 ,
'OO Tito speaks , n, dj,. 44 ,
Historijski arhiv Bjelov3f.
,el
Drage Vrhovnika.
.", Tilo speaks, n. dj., 44 .
,., Grads~1 muzej Bjelovar, rukopis
Ivana Bare~lća , dlrlgenla zbora.
.Pjevačko dru~tvo 'Prolele r' .
Bjelovar 1922· 1929,"
,'" Sjećanja rodaka Ane Valenla
i njihovih susjeda. izvor kao u
tilj. ve.
lM Isto.
"OI Tito speaks , n. dj .. 44; V. D9dii9r.
JOSip BrOl Tito, n. dJ ,. 109,
109
se kasnije kakav je bio Valentin pogreb:
. "Po prvi put u ovom kraju bio je vijenac
sa srpom i čekićem stavljen na radnički
odar. Vijenac je nošen na čelu pogrebne
povorke i učinio je snažan dojam na
radni ke. ,,278 Vijenac su nosili omladinei,
t>egovićev naučnik Drago Vrhovnik i dva
Sjećanja
pekarske naučnika,m
Kada je kovčeg iznesen iz kuće. trebalo
je da govori predstavnik socijaldemo-
krata ali se svećenik koji je vodio crkve-
ni obred tome suprotstavio pa se govor-
nik povukao.~ Taj svećenik zvao se
Josip Godriian i poučavao Je vjeronauk
u šegrtskoj školi. 281 On je izjavio. vi-
djevši vijence s crvenim trakama I crve-
nu zastavu. da se vraća u Bjelovar jer
tu nema za njega mjesta. Na molbu Va-
lentine majke Ane I nekih rođaka ostao
je I ispratio pokojnika do groba. Komu-
nisti su po dogovoru dali govornika za
oproštaj ned samim grobom. Bio je to
Josip Broz. i on je, po vlastitom sjeća­
nju, prišavši kovčegu da bi se oprostio
od mrtvog druga. rekao: »Druže, zakli-
njemo se da ćemo se do kraja svojih
života boriti za ideje kojima sl ti bio to-
liko odan .,,2B2 Zatim su nad grobom raz-
vili crvenu zastavu. Zbor pjevačkog druš-
tva socijaldemokrata "Proleter« otpjevao
je tužaljku a zatim se brzo razišao zbog
straha od policije. 2BJ Crvenu zastavu koju
su razvili nad Valentinim grobom komu-
nisti su predali njegovoj majci i ona ju
;e godinama čuvala sakrivenu na tava-
nu. 184 Svećenik koji je vodio pogreb.
došavši u Bjelovar, odmah je o sprovodu
obavijestio svoga pretpostavljenog, glav-
nog župnika Franju Ričkog, Ričko je o
tome IzvijestiO policiju koja je odmah
sutradan počela istraživati. 2andarl su
do~li u kuću Ane Valenta i ispitivali je
o tome tko je priredio pogreb njenog
sina, tko je naručio vijence s crvenim
trakama I tko je čovjek Roji je držao go-
vor nad grobom a zan ~alo ih je I gdje
je crvena zastava. Izvršili su pretres u
kući I odnijeli nekoliko primjeraka no-
vina jer je škrinja s Valentinim knjigama
već prije bila sakrivena. Koliko su bili
uzbuđeni događajem svjedoči podatak da
je jedan od žandara nekoliko puta oša-
mario Anu Valenta. 285
Istraga se prOŠirila pa su na policiji pre-
slušavani omladinei koji su nosili vijence
i zadržani su jedan dan u zatvoru. Dra-
go Vrhovnik Je čak bio izbačen iz šegrt-
ske škoje na zahtjev UČitelja vjeronauka.
Tek na intervenciju nekoga gradskog se-
natora bio je primljen ponovo u školu.
I socijaldemokrati su bili preslušavani
na policiji. r njih su, kao i omladince,
ispitivali tko je organizirao pogreb j tko
je držao govor.
Tražeći organizatore, na policiji su ne-
kako saznali da je jedan oc( njih bio
Đuro Segović . Odmah su ga uhapsili, i
zahtijevali da kaže ime govornika na po-
grebu. Policija je znala jedino da je taj
čovjek bio mlinar. Stoga su odlučili da
sa Segovlćem obilaze mjesta s mlino-
vima u okolici Bjelovara i tako traže go-
vornika. Kad su došli u Trojstvo. počeli
su preslušavati sve radnike iz Pollakova
mlina. Josip Broz je došao nešto kasnije
i kad su ga pitali tko je od radnika fz ·
mlina govorio na Valentinu pogrebu mir-
no je rekao: ,.To sam bio ja ...2B6 Odmah
~u ga uhapsili i suočili sa Segovićem
f(ojega su držali zatvorenog u općinskOj
zgradi. Ne sačekavši da Segović odgo-
vori na pitanje je li to govornik s po~
greba, Broz je sam potvrdiO da je držao
govor. U Bjelovar su ih vodili po že-
Ije-zničkoj pruzi, svezane zajedno pa je
Segović, koji je bio vrlo slab i često se -
spoticao, neprestano povlačio za sobom
i Broza. 2ica im se urezivala u zapešća
i u Bjelovar su došli okrvavljenih ruku.
Tako vezane proveli SU ih kroz Bjelovar
da bi ih ljudi vidjeli a zatim su ih smje-
stili u kotarski zatvor gdje su ih držali
osam dana. Saslt,Jš~vaQ ih je kotarski
pristav Franjo Gregurek. Kako je bio pro-
tivnik klerikalizma i nije se slagao sa žup-
nikom Ričkom, odlučio je da pomogne
Brozu i Segoviću. Savjetovao ih je kako
da govore da ne bi potpali pod udar
Zakona o zaštiti države. Pri tome je
imao muke s Josipom Brozom koji je "
bio spreman primili sankcije prije negoli
se odreći svojih uvjerenja. O tome je
sam ~regurek kasnije zapisao : »Josip
 Strojarnica' mlin u Velikom
TroJe II/u koJI eu poelije
Rosenberga preuzeti novi IIIasnici
a zatim Je Izgorio

Oskar Rosenberg, zel InasiIednik

Samu ella Pollaka, s porodicom

'" J. Popovi~ i D. $Iuparić, Svjedoci
biografije Josipa Broz.a (v. biiI. 195).
, .. Tilo kod nas, n. dj., 28.
,,,, .J. Popović i D, S/ilpa!/{;, n. Clj.,
Tito kod nas , 28.
111
Broz ml le rekao: Sto mogu drugo go-
voriti nego što je istina ... 2s7 Gregurek ga
je ipak nekako nagovorio da prihvati
njegove savjete. Kad su došli na sud, nije
bilo dovoljno činjenica za krivično djelo
pa su oslobođeni krivnje. Gregurek im je
ipak zaprijetio: .. Ako još jednom pono-
vite komunističke ispade, ne gine vam
Lepoglava.« Đuro Segović se kasnije sje-
ćao da mu je Josip Broz, dok SU bili U
zatvoru, na pitanje kako mu je. odgo-
vorio: "To je samo početak, brt će toga
još.« Zatim mu je pričao o progonima
revolucionara u carskoj Rusiji i o Le-
njinu. m
Dok su bili u zatvoru Brozu iSegoviću
je svakog dana donosila hranu Segovi-
ć~va supruga Anlnk~.28'1
Ćlanovl obiteljI Pollak I radnici snImljenI pred mlinom. Prema izjavI
JosIpa Broza TIta prilikom razgledanja Memorijalnog muzeja
u Velikom Trojstvu 1973. godine, njega na tol slici nema. Osoba,
za koju se smatralo da le Josip Broz, najvjerojatnije Je mlinar Branko IvankovIć .

•<
l'
A> Til o speaks. n. d i., 47 .

,",' J oS ip 8 r02 TlIl>. Sabra na d iel a,

n. dj .. lom " ~75.

,., lAiha&1 Sobolevski. Ogul inski

p roce$ Josipu Broz u , Zagreb 1976,
29.

lako su ih pustili na slobodu, nemajući

mogućnosti za osudu na dulji zatvor,
policija je budno pratila kretanje i po-
našanje Broza i Segnvića . Učestali su
dolasci žandara u Brozov stan i pre-
tresi stana. Kasnije je, sjećajući se tih
dana, Josip Broz pričao: »2andar; su mi
dolazili u stan gotovo svake subote i
pretraživali mi stvar!.,,2?O
Kako je u međuvremenu umro stari Pol-
lak a naslijedio ga njegov zet, bjelovar-
ski trgovac Oskar Rosenberg , pogoršao
se Brozov položaj u mlinu. Iako u po-
četku nije vjerovao u optužbe da je Broz
komunist, impresioniran čestim upadima
žandara u mlin, teško se odlučio na gu-
bitak dobrog majstora i stavio je Broza
pred alternativu - ili posao ili politika,
VidjeVši I<ako više nema mogućnosti da
ostane u Trojstvu i nastavi s radom u
istom obimu kao dotada, jer je sad već
bid pod stalnom paskom, Broz se odlu-
čuJe na odlazak. Na burzi rada u Bje-
lovaru podiže .. radničku ispravu «. 14.
rujna 1925, i s porodicom sa upućuje
najprije u Zagreb, Tu se nastanjuje k.od
Antona Mavral<a i kako ne nalazi posla
odlučuje se za odlazak. na rad u Kra-
ljevicu kod .. Jugoslavenskih brodogradi-
lišta d.d. ,,291 U toj odluci podržalo ga je
i pokrajinsko partijsko rukovodstvo koje
mu je stavilo u ,zadatak da preuzme kra-
IjeVičku partijsku organizaciju i da u
brodogradilištu osnuje sindikalnu po-
družnicu . U kraljevičkom brodogradilištu
počeo je raditi 21. rujna 1925. godine.''?2
lako je morao napustiti Trojstvo i Bjelo-
var, Josip Broz nije prekinuo veze sa
svojim prijateljima i partijskim drugovi-
ma. Održavao je s njima pismene veze
a povremeno je i navraćao u taj kraj.
Đuro §egovlć, kao tehnički vođ~ Hrvatskoga koturaškog kluba .. Sokol« u Bjelovaru (s vijencem oko vrata),
na prvomajskom I.llelu kluba 1928. godine
Dolasci Josipa Broza u Trojstvo i Bje,lovar
i veze s tim krajem do 1941. godine
\
 Dokumenti u vezi s boravkom Josipa Broza
u Velikom Trojstvu zaplijenjeni 1927. godi~ne
'" Arhiv Instituta za historiju
'adničkog pok'eta Hrvatske, Zbirka
XIX (Komunisti pojec!inci). fascikl
Josipa Broze. Dokument je ;zvjeAlaj
Predsjedničkog ureda Kraljevskog
redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu
Kralj<wskom kotarskom sudu u Bakru.
Objavljen Je u Sabranim djelima
Josi;:>a Broza Tita u prvom tomu ~B
str. 165-11>8.
Boravak Josipa Broza u bjelovarskom kraju
1927. godine
J. Broz Tito, Sabrana djela,
190<
tom I. 284.
,..\ V. Dedijer. Josip 8roz Tito.
n. dj .• 113.
,.., Tito kod nas. n. dj .. 29. '
,." Izvor kao u bi IleAc i 295.
117
Prilikom hapšenja Josipa Broza u Za-
grebu, 14. srpnja 1927, obavljen je pre-
tres i nađeni su neki dokumenti i pisma
koji su bili u vezi s njegovim boravkom
u Velikom Trojstvu. Tu je bila radna knji-
žica Izdana na ime Josipa Broza, strojo-
bravara, »po Burzi rada (sreskom po-
glavaru) u Bjelovaru 14. IX 1925. pod
brojem 127/1925. - 113/1926".203 Od pi-
sma koje je Josipu Brozu, strojaru, u
Veliko Trojstvo, posljednja pošta Bje-
lovar, uputio neki inženjer iz Bosanskog
Broda, 1. XI 1924, nađena je i zaplije-
njena koverta. Nađeno je i pismo .. Elze
i Mamec< iz Bjelovara od 22. V 1927. s
Poslije završetka istrage u Ogulinu, Jo-
sip Broz je pušten, 22. kolovoza 1927,
na uvjetnu slobodu do početka suđenja.
Tako je potkraj kolovoza mogao posje-
titi Bjelovar i Veliko Trojstvo. Bio je ne-
koliko dana gost Steve Sabića, Ladislava
Bujnoha i Đure Segovića. 294
U želji da pomognu prijatelju, Stevo Sa-
bić i Đuro Segović kupili su u Đurđevcu
motor za mlin kako bi Broz mogao otvo-
riti vlastiti mlin i tako biti neovisan o
poslodavcu i imati bolje uvjete za poli-
tički rad. Broz je odbio da se. toga pri-
hvati. 295 Sjećanje na taj događaj ovako
je zabilježio Đuro Segović: "Htjeli smo
naslovom .. Dragi kumovi~. Elza Pollak,
nećakinja vlasnika mlina u Trojstvu Sa-
muela PolJaka, bila je kuma jednom od
Brozove djece.
Nađena je i objava općine Trojstvo od 8.
svibnja 1925, broj 569, o vojnom raspo-
redu Josipa Broza u slučaju mobilizacije,
te jedno pismo Samuela Pollaka Josipu
Brozu od 1. VII 1924. »glede namješte-
nja«. Istom pri likom zaplijenjeno je pismo
G. Vraikovića i u policijskom izvještaju
označeno kao list od 16. srpnja 1925.
"na liniranom papiru pisan ljubičastom
tintom jz E. Youngstown O. s naslovom
'Cjenjeni druže·".
mu pomoći kad izađe iz zatvora. Kupili
smo mlinski motor. No Tito je odbio.
Ne ću - reče - da budem poslodavac.
Samo kao proleter mogu uspješno da
radim na revoluciji. - Motor je pro-
dan. ~:1?6
Kad ga ja poslije oslobođenja posjetio
u Beogradu, drug Tito je u šali rekao
Segoviću: »Lijepog ste vraga htjeli na-
praviti od mene s tim mlinom.,,297
Ta epizoda s mlinskim motorom pokazuje
koliko su drugovi Iz Bjelovara voljeli i
cijenili svog druga Josipa Broza, pa su
čak bili spremni na financijske žrtve
kako bi ga i dalje zadržali u svojoj sre-
dini.
Sindikalna aktivnost Josipa Broza u Koprivnici
1928. godine

U 1928. godini Josip Broz je dolazio u

Koprivnicu kao oblasni sekretar Saveza
radnika metalne industrije i obrta Jugo-
slavije. U koprivničkoj tvornici »Danica"
osnovan je pododbor (podružnica) spo-
menutog saveza 1. listopada 1927.298 Ka-
da su odlučili da provedu izbore za rad- ...... * ••••••••••••••••• •• ~

ničke povjerenike, uprava tvornice, u su-

glasnosti i suradnji sa socijal istom Mir-
k.om Petrineem, predstavnikom Radničke
......................... -
komore u Bjelovaru, počela je ometati tu
akciju. Tvornica nije dala popis radnika
za sastavljanje biračkih spiskova pa su
izbori morali biti odgođeni. O tome je
Josip Broz obavijestio Oblasnu inspek-
ciju rada u Osijeku. 299
Za nedjelju, 15. travnja 1928, bila je sa-
zvana skupština radnika tvornice "Da-
nica« u gostionici Skri njar. Kao refe-
rent iz Zagreba došao je oblasni sekretar
Josip Broz. Sef koprivničke policije Rup-
čić raspustio je skupštinu bez pismene
odluke i bilo kakve motivacije. Članak o
tom događaju u zagrebaćkom Organ;zo-
vanom radniku napisao je sam Broz.
Osuđujući policijsko nasilje, pisao je:
"Pozlvamo radnike da se ne dadu za-
strašiti tim nasjljima, već da pojačaju PoipIa Josipa Broza Iz vremena kad Je bJo sekretar Oblasnog odbora Saveza radnika
svoju snagu, da svi do jednoga stupe II metalne Industrije I obrta u Zagrebu
organizaciju, kroz koju će jedino moći
popraviti svoj očajan položaj.,,30o
Nekoliko sati poslije zabrane skupštine,
gosiavije, Nezavisni sindikati su se kon- ". o akciji Josipa Broza u
ipak je održan sastanak s manjom gru- Koprivnici u svojstvu oblasnog
centrirali na akciju u Kemijskoj tvornici.
pom radnika na kojem je odlučeno da sekretara SavezlI radnike metalne
U vezi s time Josip Brol bio je ponovo industrije I obrta usporedi posebni
se borba nastavi, izaberu radnički po-
u Koprivnici, slao dopise Ministarstvu rad: M/rfl KO/llf-DimitriJevlć ,
vjerenici i učvrsti podružnica. SI nd Ikal no· pol itička akl rVllost
socijalne politike, prot~sliraiući protiv
Kako su socijalisti uspjeli da u Tvornici Josipa Broza u Koprivnici 1928.
ometanja Nezavisnih sindikata da pro- godine. POd;3vski zbornik,
šarafa .. Dani.ca d.d.« za radničke povje- vedu izbore, pa su konačno provedeni Koprivnica 1975. 19-33.
renike budu izabrani članovi njihovog 22. svibnja 1928. bez incidenata i iza-
sindikata, Saveza metalskih radnika Ju- brani radnički povjerenici s liste Neza- ,.,
 vjsnih sindikata, odnosno njihovog Sa-
r.' . Prepla. veza radnika metalne industrije j obrta.
~ J O teškom položaju radnika u " Danici«
Broz je napisao članak ·,Za zagrebački
Organizovani radnik. Pi'sao je da su
soeta,ljen dne ,.august. 192~.ko4 kr .r.~.;,an~g ravn&tel"t,. u zagr.bu.
radnici zbog takvog neodrživog stanja
P. P. pred štrajkom,301
Ju4e PO&YL~ l~ U~ re,lp arel,prt'. ~ ln.tl u ~enl Itr~Jobrabar, I posljednji članak, koji je Josip Broz
r~J'D p4.1I~2.1oI IluIr'OfOll,opd.Sela k&Or.kol .orez Kl .. n.lI1Q,rIcL , ('!enjan napisao za Organizovani radnik a objav-
ljen je uoči njegova hapšenja u vezi s
jin". hl.glje rOdJellA B.l ua1ol'OYaj!lt.ao J " đl!o,; 4jetAt!!"tn J'r l'.nl e t ~ !\'{ .
"bombaškom aferom «, govori o radni-
MarIje r04J.ne Je'Drhk,.hn Petrua 1I1. '(br • •;2 . \~ . !1 h~ nZIl.1e k ~.lc~ e!tj"đt: cima koprivničke ..,Danice«,302 Kad su
U z..r'~1I nle~ n-,o 4'iJe lo4Lne,t. I~ prlje t~g. bto u Be~gređu radničk.I povjerenici zatražili intervenciju

gdje .aa r&4l. IcaO .'roJo-mehant~ar ~ođ m.hanl~are La~ Warlco,16a t u

Inspekcije rada iz Osijeka, inspektor je
doduše došao, ali se stavio na stranu
Bjel"ar. t . J. af . Troj5tvlI u paromltDU,g4Je S~ bID ~.o Itr~J~r.U Beogra- poslodavca tako da je predsjednik rad-
411 •••• 410 II god.1926.t 19~7 ... II DJelllvlru ~đ &~đ.1921.'· 1925.11 st.ltu ničkih povjerenika odmah dobio otkaz.
.aa I&u~to ~o~ .tr~jOm.h&nl ~ .ra !alelc l KAr •• II ~ ~đ;1907.
Broz je u vezi s tim napisao : ,·Tako radi
oblasni inspektor osječke oblasti, koji je
VCJlll~no SluH ° '"-Ill kad 2~.QNI.li.P. lin~ya 0 8n Se"\; II e~d .1913.
već često dokazao da mu je bliži jedan
(al) 'oJn!·... lIatelc"o ::OI ja rat II gOJ..1911l. t. su 1\z.j.,rIN bIo n;>. st P 1'.< OIl kapitalista nego siromašni radnici l se-
trontu,uHa 11& lI.uI'c.OIl u O.Ucl j l.~y.j. au 'c.Cd ulc!l& Ul/Ile, rUIr.')., r ~, p8tv6 ljaci, koji su primorani da rade pod naj-
gorim uslovima. Ali neka taj gospodin
u &~.191'.
upamti da mu radnici to ne Će zabo-
v au.ljl O.tao SQm e'. ~o konca .~~.1920.v.r.tlo .~~ 8. ts Sibi- raviti.,,303
riJe y dom~'tnu,u l6gT.b " je~ao cam .e u Omeko~ •• đJ'V~JtD. PeLactJOB Angažman u Koprivnici u svojstvu oblas-
nog sekretara metalaca bio je među po-
sljednjim akCijama koje je u tom svoj-
stvu Josip Broz imao do hapšenja u
Dio policijskog zaplenika lj kojem Josip Broz, uhapiien lj »bomba!koj ateriH,
spominje I ~voJ boravak u Trojstvu
jesen 1928, U isto vrijeme bio je i sekre-
tar Mjesnog komiteta zagrebačke orga-
,.. Dop is JO& ipe. Brozs Oblasnoj "" Organizovani radnik, Zagreb, nizacije KPJ ; član Izvršnog odbora po-
inspekciji rada u Osijeku od 19. vri 1928. CIat1ak pod naslovom krajinskog radničkog sindikalnog vijeća
13. IV 1928. Objavljen le II Sabranim . F\adnjci tvornice 'Danica' II
za Hrvatsku i Slavoniju. Stizao je obav-
djel ima JG$i pa Bre2a Tile, IGm I. 101. Koprivnici pred Mlaj kom- objavljen
le u Sabranim djelima Josi pa Broza Ijati vrlo složene partijske zadatke i
"'" Organizovani radnik, Zagreb, Tita , tom I, 127-128. svoje sindikalne funkc ije i istodobno
19. IV 1928. Clanak pod naslovom
. Pollcljsko nasi ile II Koprivnici. " " Orgsflizovani radnik, Zagreb,
odlaziti na teren i boriti se za svaku po-
objavljen je II Sabrani m djelima 2. VIII 1928. Članak . 0sJečk i družnicu, za svakog radničkog povjere-
Josi pa Bro2& Tila. tom I. 104. Inspektor rada u $ I u~bl poslodavaca- nika iz uvjerenja da je jedan od najpre-
objavljen le II Sabranim diel ima čih zadataka osnivanje organizacija ka-
Josipa Broza Tila, lom l, 129-130.
ko bi bile oslonac svakodnevnoj botbi
:0) Islo. radnika.
Josip Broz snimllen 1931.
godine za vrijeme
tamnovanja u mariborskoj
kaznionici
 Boravak Josipa Broza u Velikom Trojstvu
i Bjelovaru 1921-1925, spominjan na
»bombaškom procesu« 1928. godine
"" Arhiv Il1stihJ!8 28 historiju
f8dničkog pokrela Hrvatske, Zbirke.
XIX (Komunisti pojedinci) , fascikl
Josipa Broza. Dokument Je objavljen
u Sabranim djelima J. Broza Tila .
lom II, 92-94
"" J. Broz TIlO, Sabrana djela.
lom II, 137.
Veze Josipa Broza i Stjepana Sabića u vrijeme
Brozova tamnovanja
,.~ Islo. 21'lS.
so, Isto. 300.
.W V. DedijiN. JOSip Broz Tito,
n. dj. 196-197; J. Broz 7110, SabrMa
djela. lom II, 184.
Odmah poslije hapšenja, noću 4. kofo-
voza 1928, Josip Broz bio je saslušan
u zatvoru Kraljevskog redarstvenog rav-
nateljstva u Zagrebu. Bilo je to 5. kolo-
voza 1928. U svome iskazu spominjao je
i Veliko Trojstvo i Bjelovar. Taj odlomak
glasi: >OU Zagrebu nisam nego dvije go-
dine, te sam prije toga bio u Beogradu,
gdje sam radio kao strojomehanlčar kod
mehaničara Laze Markovića. i u Bjelo-
varu, tj . Sv. Trojstvu U paromlinu, gdje
sam bio kao strojar. U Beogradu sam
radio u god. 1926. i 1927, a u Bjelovaru
od god. 1921. do 1925.,,30A l u zapisniku
s glavne rasprave na ,.bombaškom pro-
cesu", 6, studenog 1928, Josip Broz je
spominjao Bjelovar. Na pitanje predsj e-
Za vr'ljeme boravka u lepoglavskoj i
mariborskoj kaznionici Josip Broz se
dopisivao sa Stjepanom Sabićem, svojim
prijateljem i partijskim drugom,
Josip Broz je 7. svibnja 1931. bio preba-
čen iz lepoglavske u mariborsku kaznio-
nicu. Mjesec dana nakon toga, 7. lipnja
1931, on piše Stevi Sabiću u Tomaš kod
Bjelovara prvo pismo, koje nije sačuva­
no.306 Sabić je odgovorio, 3. rujna 1931,
ali ni to pismo nije sačuvano,JOJ Prepiska
je rekonstruirana prema registru kaznio-
ničke uprave.
Josip Broz je ponovo pisao Stevi Sabiću ,
28. veljače 1932. N'I to pismo nije saču­
vano ali se Sabić, kao odgovpr na njega,
javio pismom 10. ožujka 1932. a 14. ožuj-
ka poslao je Brozu veliki paket. To Ša-
datelja sudskog vijeća: »Kakve ste škoje
zavr~jli .. , odgovorio je, uz ostajo: »Kad
sam svršio zanat pošao sam u inostran-
stvo, a onda u rat, te sam pao u rusko
zarobljeništvo. Kad sam se gOd. 1919.
vratio natrag. bio sam 4 godine strojar
u Bjelovaru, zatim na brodogradilištu u
Kraljevici, u Beogradu i Zagrebu , ali sam
uvijek bio otpušten radi radničkog po-
i<reta.":lOS
Na spomenutom procesu Josip Broz bio
je osuđen na pet godina robije koju je
izdržavao u kaznionicama u Lepoglavi
i Mariboru. K tome treba pribrojiti i ka-
znu od sedam mjeseei zatvora na koju
je osuđen na ogulinskom procesu.
bićevo pismo jedino je sačuvan0 lO8 i u
cijelosti glasi :
»Dragi Jožal Konačno ipak primih i od
Tebe vijesti, - mislio sam da Te već
nema među živima. - Veseli me mnogo,
da su moje misli postale lažne, a ne
samo mene, nego i sve naše rođake,
koji su također držali da si nas ostavio
zauvijek - i t.d . - Mnogo me vaseli
da se ne dosađuješ, da ipak imaš do-
voljno duševne hrane; no ni mi na slo-
bodi nemamo baš sve, što bi htjeli i že-
lili; odnosno što bi trebali, da se lično
usavršavamo; no ipak dosta je i ovo šIo
imademo na raspolaganju i t.d. - I t.d .
Mnogo me veseli da su Polj ka i mali
Žarko dobro - oni su potpuno osigu-
rani u svakom pogledu. Ja sam Ti poslao
ovih dana jedan paket u kojem imade
2 kg. slanine, 2 kg. salame, nekoliko si-
raca i jedan kruh. Ovako ću Ti svaki
mjesec poslati tako, da o tome ne vodiš
računa - gladovati nećeš u nikojem
slučaju. Ja sam već govorio sa svima
našima rođacima o tome, pa smo se su-
glasili jednodušno, da ćemo Te hraniti,
pa makar kako teško bilo; t.j . makar ka-
kove razmjere kriza zauzela - toliko će-­
mo još I zaraditi da i Tebe prehranimo
- itd. Da li Tvoji ostali drugovi dobijaju
od svojih? Javi mi, da znadem , te even-
tualno, da i njima što pomognemo u
hrani. Ja znadem, da ćete Vi svi dijeliti,
pa mislim da Vam neće dosta biti, pa
bih Vam poslao svaki mjesec oko 10 kg.
- O tome mi javi, da znadem, čim prije
kartom. Svi naši Ferdo. Franjo, Marko,
Joža i ostali još uvijek po starom života-
rima - mučimo se sa punom nadom I
vjerom za skori boljitak. Joža je upravo
ovih dana došao kući - osjeća se pot-
punoma dobro i mnogo Te pozdravlja.
- Ja se pak borim s poljoprivredom,
gnjavim se i mučim kao svi poljopriv-
redniCi - koristi nikakove - toliko, da
živim nekako - i t.d. - U ovim prilika-
ma uvijek sa ženitbom odgađam, čekam
bolja vremena. Mnogo naših seljaka pa-
da pod stečaj. - oko 50-60% već ove
godine neće moći podmiriti poreza i
daće - sve Je prezaduženo i t.d. - To-
liko u kratko - poslije malo obširnije.
kada mi se javiš. - Sada sam bolestan
- influenca, pa ću završiti. - Svi Te
mnogo pozdravljaju, a napose Te poz-
dravlja iskreno Tvoj
Stava.
10. 3. 1932 ...
Sabićevo pismo i paket koje je poslao
Brozu izazvali su živo zanimanje kaznio-
ničke uprave jer su stigli gotovo isto-
dobno s paketom Katice Broz, Josipove ",. J. 8roz TilO, Sabrana djela,
lom 11,185.
šogorice iz Zagreba. Stoga se upravnik
kaznionice Vrabl obratio upravi poliCije
ll. Spomenuti dopiS prv i ~ul ie
u Zagrebu s molbom da ispitaju srodstvo Objavl jen u knjizi V. Dedi/are . Josip
Katice i Josipa Broza.309 Također se Brot Tito, 1"1 . dj., 197-198. Obj av lien
pismeno obratio i iandarmerijskoj stanici je i u Sabranim djelima J . Broza
Tita , tom II . 186.
u Bjelovaru s molbom da ispitaju je li
Stevo Sabić Brozov srodnik. Taj dopis
' " ArhIv Hrvatske, Drfavno
glasi: nadodvJeln i§tvo, 230. 1931; Historijski
arhiv Bjelovar. Biografija Stjepana
,,2:andarmerijskoJ stanici u Bjelovaru
Sabića .
Ovdašnji osuđenik Broz JOSip, rođen go-
dine 1892. u Klanjcu, zavičajno mjesto
Zagorska Sela. katoličke vjere, oženjen,
mehaničar i privatni namještenik iz Za-
greba, Petrova ulica br. 60, osuđen od
Sudbenog stola u Zagrebu 14. XI 1928.
pod I 3778/28. zbog zločinstva po čl. 1.
toč. l, 2. i 6. Zakona o zaštiti javne
bezbednosti i poretka u državi na 5 go-
dina robije. Kaznu izdržava sada u muš-
koj kaznioniCi u Mariboru.
Broz Josip je 14. o. mj. primio paket sa
hranom od Stjepana Sabića, natporuč­
nika u miru, Ciglena, pošta Severin kod
Bjelovara; od njega je primio pismo, koje
u prepisu prilažem.
Izvolite izviditi i obavijestiti nas da li je
Stjepan $abić kakav srodnik osuđenika
Broza JOSipa i kakav interes on ima u
tome da se zanima za sudbinu ovdašnjih
osuđenika - komunista i da je spreman
on sam i drugi slati Brozu Josipu i dru-
gim ovdašnjim osuđenicima komunistima
pakete sa hranom. U Mariboru, dne 16.
marta 1932. Upravnik: Vrabl V.r.,,310
Tako je Stevo Sabić, koji je u vrijeme
diktature bio hapšen i proganjan kao
komunist, po Zakonu o zaštiti javne bez-
bednosti i poretka o državi, te se nala-
zio pod stalnom prismotrom policijskih
organa u Bjelovaru i Zagrebu , opet svra-
tio pozornost na sebe. J I I Pogotovo je
 bila zanimljiva njegova spremnost da i
drugim kažnjenicima komunisti ma, Bro-
zovim drugovima, šalje pakete s hranom .
Ne znamo što je odgovorila bjelovarska
žandarmerija jer ti dokumenti nisu sa-
čuvani. No uprava kaznionice nije se
zaustavila na provjeri srodstva ~abića i
Broza već je saslušavala i samoga Broza
:l slučaj je spomenut i u Izvještaju upu-
ćenom u Beograd Ministarstvu pravde.
Na upit o dva paketa s hranom koje je
dobio Josip Broz je, 28. ožujka 1932,
dao izjavu upravi kaznionice. Uz ostalo,
Broz je rekao: "Ja sam tražio od Steve
da ml nešto pošalje za Jelo pošto je
hrana sada slaba da [se ne može} izdr-
žati. Ne znam na osnovu čega, ali uprava
mi je kazala da to nisu moji rođaci i da
ne smijem od njih primati pakete, iako
se vidi i zna da sam cijele moje robije
i u Lepoglavi i ovdje u stalnoj prepisci
jedino sa Stevom i Katicom . Stevo mi je
i u Lepoglavu slao katkad paket. Ja ne
znam koja je razlika u tome što mi šalje
Stevo $abić, a ne Franjo ili Ferdinand
Broz iz Tomaša? Ako se tu samo radi
o prezimenu a ne i o rodbinskim vezama,
onda ću morati javiti da mi šalje koji
od ostale dvojice bratića koji imaju i
prezime moje.,,31 2
,,, J. Broz TilO, SabrMB djela,
lom 11,9,
Ta je izjava vrlo važna jer iz nje sazna-
jemo da se Šabić javljao Brozu pismima
JIJ Isto. 190.
i paketima i u Lepoglavu o čemu nije
ostalo drugih tragova osim te Brozove
izjave.
U izvještaju koji je uputio Ministarstvu
pravde u Beograd i u kojem govori o
položaju kažnjenika komunista upravitelj
kaznionice u Mariboru Vrabl posvetio je
jedan odlomak i paketima kaje je dobio
Josip Broz: .. Kad je za osu'đenika komu-
123 nisla Broza Josipa došao paket sa hra-
nom od Stjepana ~abiĆa, natporučnika
u penz., i gotovo istovremeno od Broz
Katice iz Zagreba, upravniku SEI to uči­
nilo sumnjivo, pa je zoog toga zatražio
obavještenja o oba pošifjaoca uslijed če­
ga je došlo do duže prepiske sa žandar-
merijskom stanicom u Bjelovaru i s upra-
vom policije u Zagrebu (vid. ov. br.
1407/32, 1505/32, 1755/32, 2015/32, 2276/
132).«3\3
Josip Broz je na Sabićevo pismo odgo-
vorio 8. svibnja 1932, i to je pismo saču­
vano. Ono glasi:
" Maribor,8. V 1932.
Dragi Stevo,
Primio sam Tvoj paket sa živ[otnimJ na-
mirnicama i pismo; bilo je sve u redu
onako kako si u pismu naveo. Bio sam
neobično obradovan kad sam vidio da
si se odmah odazvao da ml pomogneš u
ovom teškom stanju; tim više što vidim
da si jedini Ti od sve moje rodbine koji
najviše vodiš računa o meni. ~to se tiče
toga da mi ; dalje šalješ svakog mje-
seca ponešto za jeto - javljam Ti za
sada ovo: paket mi nemoj slati tako du-
go dokle Ti ne Javi m; za sada Još ne-
mam prava na paket, jer sam zajedno
isti dan sa Tvojim paketom dobio i iz
Zagreba jedan paket, tako da je svega
skupa bilo 14 kg . pa su mi ono što je
bilo iznad 5 kg zaračunaJ; unaprijed.
Osim toga dobili su ponešto i moji pri-
jatelji od svojih, tako da za sada po-
malo Imamo. Nego nešto drugo bih ja
Tebe molio: prema onome što si mi po-
slao, vidio sam da sl poneke stvari ku-
piO, pa umjesto da mi kupuješ tamo, Ti
mi radije pošalji jedno pedeset dinara
jer dozvoljavaju i ovdje mjesečno kupiti
po prilici do 2 kg . slanine i slično. Osim
toga. ja u zadnje vrijeme nemam ni di-
nara svoga novca, tako da nemam ni za
poštarinu; morao sam za ovo pismo po-
zajmiti. Do pred kratko vrijeme imao sam
stalno ponešto novaca, jer mi je Poljka
redovito slala, no u zadnje vrijeme mi ne
šalje ništa. I obzirom na krizu na novča­
nom tržištu, kaže da ne može naći na-
čina kako da mi pošalje, ali se nada
da će naći nekakav put da [mi pošalje].
Prije kratkog vremena dobio sam od nje
pismo i fotografiju Larka. Mali se toliko
razvio da ga gotovo ne bih prepoznao.
Inače kaže da se dobro uči . Pisao mi je
i on: pita me kada ću doći k njemu?
Osim toga, poslao mi je neke svoje crte-
že. Uglavnom, njima je tamo dobro i to
me pri lično tješi. 314
Iz Tvoga pisma sam razabrao da ni kod
vas na selu nije najbolje, mnogo bi me
interesiralo kad bi Ti meni malo opšir-
nije o tome pisao. Kad je kod vas tako
loše, šta mora islom biti u siromašnijim
krajevima: Zagorju, Liki itd . Iz ekonom-
skih časopisa vidimo da je stvoren neki
zakon o razduženju seljaka.
Kako moja ostala braća, Franjo i Fer-
dinand? Molim Te pitaj Marka da li nje-
mu šta piše JoŠ,k.o, bivši Polakov maši-
nista? Ako sluč~jno ideš u Vel[iko] Troj-
stvo, pozdravi tamo moje znance, a na-
ročito Filipa Kranželića.
Javi mi također kakvi su kod vas ove
godine izgledi za žetvu? Mislim da nije
naškodila odviše duga zima? Za Srem,
Posavinu ild . znamo da su strahovito
nastradali od poplave. Tu je dakako po-
sve isključena proljetna sjetva, što će
još više pogoršati položaj seljaka iz tih
pokrajina.
Mnogo mi pozdravi sve rođake i prija-
telje. Kad budeš u Bjelovaru, onda poz-
dravi JoŠku .uJ1S
Sutradan, 9. maja 1932, upravitelj kaznio- ", Pelagija-Poljka i Zarko Broz
biii SU U to vrijeme U Sovjetskom
nice Vrabl poslao je prijepis Brozova Savezu . Pelagije Je najprije
pisma žandarmerijskoj stanici u Bjelo- sludlrala na jugoslavenskom odsjeku
varu: Komonistitkog univerziteta
Mclonalnih manjina zapada u Moskvi
,,2andarmerijskoj stanici u Bjelovaru. kamo iu je uputila KPJ jer Je poslije
K broju 385. osude Josipa Broza bile ilegalno
preba~ena iz Jugoslavijo u
Pozivajući se na dopis ovog ureda broj
Sovjetski Savez. Poslije ~ko'ovania
1505/32 od 23. III 1932. šaljemo Vam pre- 21vjala Je sa sinom Zerkom iradita
pis pisma kojeg je pisao osuđeni Broz u Đakerti u Kazehstanu .
JOSip na naslov: Stjepan Sabić, nadpo-
ručnik u penziji, selo Tomaš kraj Bje- 01' J. Broz 1ilo, Sabrana djela,
lovara . tom II. 10·11 : V. Dedijer, Josip Broz
Tito. n. dj .. 19e-199.
U Mariboru, dne 9. maja 1932.
Upravnik: Vrabl.«316 '" V. Dediier, Josip Broz Tilo.
n. dj .. 199.
Usprkos stalnoj kontroli kojoj je bila pod-
vrgnuta prepiska kažnjenika komunista i " ' Tito speaks. n. dj., 70.
neugodnostima kojima su bili izvrgnuti
oni koji su se s njima dopisivali, Broz i
Sabić su nastavili prepisku. Sve to nije
ih moglo omesti jer ih je vezivalo iskreno
prijateljstvo i komunističko drugarstvo.
Koliko je zabilježeno u evidenciji kaznio-
nice, Josip Broz je pisao Slevi Sabiću
još 12. IX 1932. i 8. I 1933. a Sabić Brozu
29. X 1932. No to očito nisu bili svi nji-
hovi kontakti jer se Josip Broz Tito kas-
nije sjećao da mu je Stevo Sabić, »jedan
od prvih koji je odgovorio na moja pi-
sma« (iz Maribora), poslao novac da bi
mogao sašiti odijelo : )OU pratnji straže,
izišao sam u grad do krojača koji mi je
uzeo mjeru za odijelo. Moj prijatelj Ste-
vo Sabić poslao mi je novce za odi-
jelo .,,317
JOSip Broz pušten je iz mariborske ka-
znionice u studenom 1933. ali je bio
odmah stražamo sproveden u Ogulln da
bi izdržao još preostala 3 mjeseca i 24
dana kazne na koju je bio osuđen na
ogulinskom procesu 1927. Iz ogulinskog
zatvora bio je pušten 12. ožujka 1934.
 Boravak Josipa Broza u bjelovarskom kraju
1934. godine

Uskoro nakon izlaska s robije i iz zatvo- Sreskog načelstva U Bjelovaru upućen

'l' J. Brol Tjlo . Sabrana djela.
lom ll. 305.
Dio dokumenta Iz 1934. godine u
koJemu Sresko načelstvo u
Bjelovaru obavještava Kraljevsku
ban8ku upravu u Zagrebu o
boravku komunista Josipa Broza
kod Stjepana Sablća u Cigleni
ra, potkraj ožujka 1934, Josip Broz po- Kraljevskoj banskoj upravi u Zagrebu,
sjetio je Veliko Trojstvo i Bjelovar gdje Odsjeku za državnu zaštitu.
se zadržao neko vrijeme. Tu je susreo Pozivajući se na jzvje~tB'j žandarmerijske
svoje stare partijske drugove i razgo- patrole iz stanice Nova Rača. bjelovarski
varao s lijevo orijentiranim intelektual- sreski načelnik spominje veze bivšeg
cima, prvacima HSS, advokatima drom učitelja Miše (Miška) Saboleka i Stje-
Frankom Winterom i drom Ivšom Lebo- pana Šabića:
vićem. 318 ~ Tečajem mjeseca aprila t.g. opaženo
U isto vrijeme Broz je posjetio i svoga je, da isli česlo odlazi u posjete u selo
prijatelja Šabića koji je tada boravio u Ciglenu opštine Vel. Trojstvo ovoga sre-
Cigleni. za Stjepanu Šabiću bivšem poručniku
O boravku Josipa Broza kod Steve Ša- Austro-Ugarske vojske, koji je nakon po-
bića svjedoči i jedan povjerljivi izvještaj vratka svoga iz zarobljeništva iz Rusije

J 11_
rako na~elBtvo u Bjelovaru.
toPi•• broJ: 7~6-1~34. aJelo~ar 11.VI.1934.
Predmet: Lončarev16 lJr.l van 1 d:z:.
interpelacija u l,nrodnoj skupiitlnl
.o . radu sreskot;; ~8.~~lr.lk6. u !3jelovaru
Na broj: 19198 Pov.DZ.

K R.B A N S K O J u P RAVI
Otejek za dr~avnu zaltttu-pov
tt

Po!erljlvlm 1zv1diWL ustanovljeno.jo,da 88 je u to vrijeme ll.

~.' dri'.avao kod :;;"oir(t i n p,kl.koJ4Unista Josip Broz,koji je prije kratkog
w, vremena lza~ao i~ kaznione.Pošto je Broza,kada Be je saznalo za n jegov
boravak u fidu Oigleni.najednom lz toga 8'' ''la nestalo,postojala je sum-
nJa,da j~ ieti pre3ao u 6~lo· KedjuračuXgdje živi gore pomenuti Sabolek, 1
-.: nakani da se tUllIO sakJ:1ja 1 da medju tamoinj 111 separatisti čko nast.r9-
j enim elementima 'AiH~l svoja komunisti·člce
"6:: _... 1deje.
" . .
125 ""- .! - ,~:., _ _ __ • •~ _ ~_ !II' _ _ ...:.. _ _ _ _
 poznat kao komunista, a inače podržava
vezu i surađuje i sa hrvatskim separa-
tističkim elementima u Bjelovaru i oko-
. lic;'«
Vlasti su u ono vrijeme sve protivnike
režima u Hrvatskoj označavala kao se-
paratističke elemente, pa tako i pristaše
i članove HSS, među koje su ubrajali
Saboleka iSabića. Sabić je, kao što je
več rečeno, u HRSS, odnosno HSS ra-
dio po partijskom zadatku. •
O boravku Josipa Broza kod Steve Ša-
biča govori se u ovom odlomku:
"Povjerljivim izvidima ustanovljeno je, da
se je u to vrijeme zadržavao kod Šabića
i neki komunista Josip Broz, koji je
prije kratkog vremena izašao iz kaznione.
Pošto je Broza, kada se je saznalo za
njegov boravak u selu Cigleni, najednom
iz toga sela nestalo, postojala je sumnja,
da je isti prešao u selo Međuraču gdje
živi gore pomenuti Sabolek, u nakani da
se tamo sakriva i da među tamošnjim
separatistička nastrojenjm elementima
širi svoje komunističke ideje.«319
Navedeni izvor nam Je veoma značajan
jer pridonosi točnijem određivanj u kre-
tanja Josipa Broza nakon izlaska s ro-
bije.
U izvještaju ko] i je pisao u Beču 2. ko-
Fotografija Josipa eroza Tita Iz 1938. godine snimljena za jedan od njegovih pasoša
lovoza 1934. potpisujući se već pseudo-
nimom Tito, Josip Broz je spominjao
Bjelovar r svoje razgovore s predstavni- gledište kod naše Partije usvoji i da će " . J. Pave" Izložba Tilo·Partija-
cima HSS: -Zagreo. 1927-1937. Zagreb 1977. 35.
oni O toj stvari dobiti skoro obavijesti. Arhiv Hrvalske. SB pov. II DZ
.. Isto takvo gledište za Mačeka, koje mi To sam ja radio onda kad još nisam 1919611934, dopis Sreskog
je dao dr L[ebović] i ostali u Bjelovaru. znao da je Partija već u tom pravcu po- načelsIva u Bjelovaru Kral jevsko;

dao mi je i dr l[veković Mladen) i ostali
ljevičari u Zagrebu. Oni u Bjelovaru re-
koše po nekoliko puta da se mi zaista
zauzmemo i učinimo nešto, a ne da osta-
ne samo kod obećanja, Jer sam ja obe-
ćao. da ću ja sigurno uspjeti da se njihovo
ćela raditi. Istom kasnije sam se sastao
sa onim seljakom [Dragom Bedekom]
koji je bio poslat odavde natrag u ze-
mlju da radi. Razumije se da sam ga ja
odmah poslao u Bjelovar i spojio sa tim
Ijudima .•(3'o
oans~oi uprav i u Zagrebu. Odsjeku
ta driavnu zašt ilu . Zahvaljujem
drugarici Josl pl Pa ver. od koje sam
dob i la kopiju spomenutog dOkumenla.
>lO Izvor kao u bIII . 318. 2'2.
12!
 Bjelovar u autobiografiji Josipa Broza - »Waltera«
u svojoj autobiografiji koju je pisao kao
funkcionar Kominterne s novim pseudo-
nimom koji je tu uzeo - Walter, vjero-
jatno potkraj veljače 1935. godine - Jo-
sip Broz spominje i boravak u Bjelovaru
od 1921. do 1925. godine. Taj odlomak
glasi:
.. Kada je 1921. god. Partija bila zabra-
njena, otišao sam iz Zagreba i zaposlio
,.lt Islo. 74.75. se kao mašinist u jednom parnom mlinu
Josip Broz Tito u Bjelovaru 1937. godine
Josip 8roz Tito, kao organizacioni sekre-
tar KPJ, bio je 1937. godine u Bjelovaru
u toku dužeg boravka u zemlji, od pro-
sinca 1936. do ožujka 1937. godine. Osim
sređivanja prilika u partijskim organiza-
.cijama Slovenije, Hrvatske i Srbije, radio
je na organiziranom slanju dobrovoljaca
u Španjolsku.
U Bjelovaru je Tito razgovarao sa Ste-
vom Šabićem, doktorom Frankom Win-
'" Prilozi za Izučavanje historije
Komunisti~ke partile kotera Bjelovar, terom i Đurom šegovićem u kući Win-
n. dj .• 73, eo. terovih. Šabić i Winter bili su tada članovi
Okružnog komiteta KPJ za Bjelovar. 322
521 His10rilskl arhiv Bjelovar, Razgovaralo se o radu bjelovarske okruž-
Sjećanja Đure SegoviĆa; Sjećanja
ne partijske organizacije i o organizI-
Dare Winter.
ranju odlaska dobrovoljaca u ŠpanJol-
sku.
Đuro Šegović zabilježio je u svojim sje-
ćanjima Titov dolazak u Bjelovar, samo
on spominje da je to bilo 1936. godine.
On piše: »1936. došao je Broz kod mene
i ja sam s njim otišao' kod advokata
Wintera. On se je zadržao dugo a ja sam
vani stražu čuvao. Radilo se o prikuplja-
127 nju ljudi za dobrovoljce u Španiju.«
u Bjelovaru. Tu sam radio do 1925. god.
Pošto je Partija bila zabranjena, ja sam
s nekim drugovima organizirao ilegalne
komunističke organiza~ije u bjelovar-
skom okrugu. i bio sam član Okružnog
komiteta. Godine 1923. prvi put su me
žandari uhapsili; Izbatinali zbog komu-
nističke propagande. Godine 1925. bio
sam otpušten s posla zbog komuni-
zma."J21
Dok je Đuro šegović zabilježio kao go-
dinu dolaska Tita u Bjelovar 1936, Dara
Winter, supruga Franka Wintera, sjeća
se da je Tito boravio u njihovoj kući u
kasno ljeto 1937. godine. Sjeća se da je
sastanak organizirao njen suprug i kako
je sve bilo dobro pripremljeno i osigu-
rano. Kuća Winterovih bila je izabrana I
stoga što je imala dva ulaza, jedan u
stan a drugi u advokatsku kancelariju.
Uz kuću je bio I veliki vrt. Na sastanku
su, prema sjećanju Dare Winter, biJi
Stevo Šabić i dr Franko Winter, dok su
stražu čuvali Đuro Šegović i dr Milan
Poll ak. Dara Winter tada nije znala tko
je nepoznati drug koji je došao u nji-
hovu kuću, ali joj je suprug kasnije, u
toku rata, rekao da je tada u njihovoj
kući bio drug Tito. Prilikom proslave
desetogodišnjice X korpusa, 1953. pred-
sjednik Tito rekao je Dari Winter: »Ja
sam bio u vašoj kućL,,323
Prema sjećanjima Đure Šegovića i Dare
Winter može se zaključiti da vrlo vjero-
jalno govore o Istom sastanku samo se
 Bjelovarski komunist. advokat
dr Franko WInter. član Okrutnog
komiteta KPH 1937. godine,
poginuo u NOR·u 1944. godine
kao vijećnik ZAVNOH-a

'" J .
B'02 TilO . Sab rana eliela .
~egović nije točno sjećao godine dok tom III . 67, 67-66.
je Dara Winter pomakla taj do~ađaj ne-
koliko mjeseci kasnije - iz proljeća u
kasno ljeto. No isto je tako moguće da
O radu na osnivanju JedInstvene
l )S
je Tito bio u 1937. godini u Bjelovaru u rAdničko stranke . odnosno Stranke
dva navrata. Ipak se vjerojatnijim čini {adnog naroda, usporedi : Iven Jelić,
prvi zaključak . Komun is t i č ka partija Hrvalske
1937-1941 . Zag reb 1972, 45·46 .
U svom izvještaju za IzvršnI komitet Ke-
munističke internacionale - koji je pi-
sao 14. travnja 1937. u Parizu - Tito Stvaraju biblioleke sa naprednom litera-
spominje svoje kontakte s Bjelovarom. turom. U Bjelovaru izdaju list. Na žalost.
Govoreći o vezama Inicijativnog odbora naslov sam zaboravio. Najviše rade u
za osnivanje Jedinstvene radničke stran- Gosp(odarskoj] slozi .,,326 "" J . SIOZ Ti/o , Sabrana djeta ,
ke (Stranke radnog naroda) - za koju lako više nije osobno dolazio u Bjelo- tom III . 67-8e .
rabi kraticu JRP - s organizaCijama u var. Tilo je održavao kontakte s okruž-
provinciji on piše: .>1, gledajte. s ova- nom partijskom organizacijom u Bjelo-
kvim mjestima kao što su Pakrac. Bje- varu i s njenim aktivistima,
lovar itd . nije bilo veze, ljudi Je sami
traže i tako [su) došli i do mene.,,324 Za- Kuća Franka Wintera u Bjelovaru u kojoj ]e organizacioni sekretar KPJ JOSip Broz
tim nastaVila: "Razgovarao sam nekoliko TIto odriao sastanak sa članovima Okružnog komiteta KPH za BIelovar 1937. godine
puta s našim rukovodećim drugom iz
Bjelovara. Iz njegova sam izvještaja vi-
dio da i oni nemaju veze s Inic[ijativ-
niml odb(oromJ. ali, usprkos tome. ra-
de.325 Uglavnom oni rade u HSS . Bjelo-
varski okrug je odnekada bio na lijevom
krilu Radićeva pokreta. Oni su uspjeli
gotovo sve sresk,El i mjesne organizacije.
mislim odbore, :osigurati od uticaja raz-
nih reakcionarni'h tipova u HSS. Naši
ljudi ne ulaze svugdje, naročito pozna-
tiji. u le odbore, ali pomažu ljevičarske
i demokratske elemente da dođu na ru-
kovodstvo. Iz tih organizacija pravi se
jak pritisak na Mačeka i njego\lu okolinu
zbog reakcionarne tendence koja se u
raznim oblicima ispoljava. Na primjer
zbog pisanja 'Hrv[atskog] dnev[nika]' o
~paniji itd.
Oni su organizovati protestne akCije sla-
njem delegacije k Mačeku i putem pi-
sama i redakcij i i Mačeku. 121
Dolasci predsjednika Republike
Josipa Broza Tita u Bjelovar i Veliko Trojstvo
i kontakti s tim krajem
Jedan od 9usreia Josipa Broza
Tita 6 partijskim drugom Iz
bjelovar1lklh dana Đurom
~egovlćem .
 Pohvala Vrhovnog komandanta

Jedinice Treće armije, nakon što su u Za izvojevanje ovih pODada pohvaljujem

žestokim borbama slomile vanjsku obra- jedinice naše Treće armije pod koman-
nu neprijatelja, zauzele su na juriš i dom generai-lajtnanta Koste Nađa, ge-
oslobodile Bjelovar noću između 4. i 5. neral-majora Mate Jerkovića, pukovn 'ka
svibnja 1945. godine. Za uspjehe u borbi Branka Petričevića, pukovnika Vukašina
protiv neprijatelja Vrhovni komandant Subotića i pukovnika Ivana Šibla.
maršal Tito pohvalio je, 10. svibnja 1945,
Izražavam svoju zahvalnost svima borci-
jedinice Treće armije :
ma j rukovodiocima jedinica koje su izvo-
"Pohvala Vrhovnog komandanta jedini- jevala ove pobede.
cama Treće armije
Neka je slava palim junacima za oslobo-
U svome pobedonosnom nadiranju jedi-
đenje naše otad~bine!
nice naše Treće armije, u višednevnim
upornim borbama, lomeĆi žilavi otpor
neprijatelja, zauzele su i oslobodile ve- Smrt fašizmu - sloboda narodu!
liki broj mesta, među kojima i Bjelovar,
Koprivnicu, Križevce, Varaždin, Varaždin-
ske Toplice, Ptuj i Krapinu i nanele ne- 10. maja 1945. Vrhovni komandant
prijatelju velike gubitke u ljudstvu i ma- Beograd maršal Jugoslavije
'O' Politika. B&ograd . 11. svibnja 1945. terijalu. T;to .. 327

Prolazak kroz Bjelovar 1945. godine

Na povratku iz Zagreba, putujući u Osi-
jek, predsjednik savezne vlade maršal
Tito proputovao je ujutro 5. lipnja 1945.
kroz Bjelovar. Na putu iz Zagraba u Osi-
jek zaustavio se na kratko 'u Bjelovaru,
gdje je bio srdačno dočekan j pozdrav-
131 ljen.
letak s rasporedom Jedinica X korpusa u danima velike proslave 1953. godine

jedinica X. Korpusa na proslavi u Bjelovaru

1. Štab Korpusa 8. Brigada "Matija Gubca"
- ...rad. bi'd." .bla.IIGI" NO-a la Z.llfT~b1ttbi .. odredom -
(worn.ct PI.II...,.,k. J
1.6ao",~.ol f

2. Prišt-a bski dijelovi Korpusa

- b'ol:nf r.jon Bjt1lov6ra, 9. Brigada "Pavleka Miškine-
t Đjeto •• , . 1I0 po:d,t'"lIll* - Mer-..oHC,
l. Štab XXXII. divizije
- l.r."a o""no9' doma, 10. Zagorska brigada
&41 ZaifDrdr im od.,dom, Za.oallfm po".-

4. Prištab. dijelovi diviz:ije ' ,jem i od.o".. rilicitim t(omJladama IIIJ.sl.

- - HltI',,.'lj4llDI.
- aj ••• rlli ... jen 8j .. lo'l'6r.,

5 Štab XXXIII. di.vizije 11. l Moslavačka brigada

•• MOIiI ••• tSli. odredom, MoaJ •••t".. ...
- &fr.cr. Kot, i Gr.d. Komilete, poitruliGIII I odtf.o ......ejut:!i.m KO_Aada .. .
,,'nJo - B'GEo ..ac,
6. P rištabski dijelovi divizije
- jllilli ,_lo. Illclof'."., 12. II. Mos lavačka brigada
j Po ....... i odru - N"~o..l"aj i t~
7. Brigada .. Braće Radića"
.. lCalnilld,. oiNdo .. , KalniUlhll pod,.-
lJe", , od .....r.ja~i .. J(omanda". min'.
N.... I Sloor. PIA~Dit ••
13. Ill.
·~IKOLE
-
Moslavačka
DEMONlE. i Blclov.nltl
VeIl'" I M.1e SRdite.
brigada
0_
OPASKA:
t. Ova obaviiest vrijed i umjeslo SVi}lloq drugĐ\l poziva borclma irullo-t"o-
diocima X. K0rpur.a, jer je lehn ičlli ne:no~uće slati pojedinAčne pozivnice.

2. Pod b~rci nta i rulwvod;o;:ima X_ Korpusa podrazumijevaju se SOle ~

dinice, &loje su lu djelQvil1e, lIao ! sve briqade, svi parllzansbi odredi, brt-
\lada narodne obr d n~. diverz-a nlslli o dredi. parlizlInsRe divt:r2'anlsRe fI1I-
pe i t. d.
 Maršal Tito na proslavi X korpusa 1953. godine

Marliai Tilo predaje odlikovanja ne proslavi X korpusa

Veličanstvenoj proslavi desetogodišnjice

X zagrebačkog korpusa u Bjelovaru, 3. i
4. listopada 1953. godine, prisustvovao
je i Maršal Tilo. Pozdra'lio je preživjele
borce XXXII i XXXIII ~i.vizije, brigada
.. Braca Radić «, ., Matija Gubec« I ,. Pavlek
Miškina" , Zagorske brigade, I moslavač­
ke brigade, II moslavačke brigade I III
moslavačke brigade. SudioniCi velikog
slavlja, borci X korpusa bili su kao u
ratne dane gosti naroda u selima oko
Bielovara. U jutro, 4. listopada, u Bjelo-
var je stiglo 46 posebnih vlakova i više
od 4000 kamiona, dovozsći narod na
proslavu. Tako se na bjelovarskom sta-
dionu okupilo više od 200.000 ljudi. Pred
svečanom tribinom bIIi su postrojeni bor-
ci brigada i odreda X korpusa. Vrhovni
komandant maršal Tito obišao je postro-
jene borce, a zatim je predao odlikova-
nja. Prva udarna moslavačka brigada
odlikovana je Ordenom narodnog oslo-
bođenja, Prva zagorska udarna brigada
i Druga moslavačka brigada Ordenom
zasluga za narod prvog reda, te brigada
»Malija Gubec« Ordenom bratstva i je-
dinstva prvog reda. Maršal Tito je okup-
ljenim borcima i narodu održao ovaj go-
vor:

»Drugovi i drugarice,

Dozvolite mi da prije svega uputim svoje

srdačne pozdrave svim učesnicima u da-
našnjoj proslavi i narodu Bjelovara i či­
tave okoline, dozvolite mi da uputim svo-
je srdačne čestitke povodom ovog veli-
kog praznika, dana formiranja Desetog
korpusa , koj i slavi nLlrod zajedno sa pre-
133 živjelim borcima.
 Razumije se da su se i davno prije toga
dana u Slavoniji i svim ovim krajevima,
kao i u Zagorju i drugdje, borile brigade
boraca najsvjesnijih sinova i kćeri hrvat-
skog naroda i Srba koji žive u Hrvatskoj,
kao i pripadnika manjina. Ceha, Slovaka
i drugih. Borba na ovom terenu nije bila
laka. Neprijatelj je ovdje bio dvostruko
jak. On je tu imao znatne snage, a Imao
je I svog najvjernijeg vazala. izdajnika
Pavelića, sa njegovim ustaškim banda-
ma. Osim toga, teren ovih krajeva. po
svojoj konfiguraciji. bio je prilično težak
u ono vrijeme, u prvom početku Oslobo-
dilačke borbe. Međutim. baš to doka-
zuje da su sinovi naroda ovih krajeva
znali naći mogućnosti i načina da se
uhvate u koštac kako sa okupatorom ta-
ko i sa domaćim izdajnicima. Zrtve su
bile velike, ali uprkos njima ovdje se
ustanak razvijao od početka i sve dalje
i dalje i nesmanjenom brzinom, dobija-
jući po svome opsegu velike razmjere.
Za okupatora je ovaj teran bio naročilo
osjetljiv, ako se uzme u obzir njegova
strategijska važnost, ako se uzme u obzir
da ovuda prolazi glavna arterija prema
Grčkoj i premCI istoku. prema Rusiji i
dalje, ako se _uzme u obzir da je nepri-
jatelj bio vrlo oSjetljiv u pogledu komu-
nikacija. Ja znam vrlo dobro kakve su
nam ogromne koristi učinili borci vaših
brigada i Desetog korpusa u vrijeme ka-
da smo se nalazili u najtežoj situaciji,
tokom Četvrte. Pate, Seste i Sedme ofan-
zive. Uvijek smo u tim teškim časovima
apelovali na sve naše borce širom ze-
mlje. a naročito u ovim krajevima, da
zadaju okupatoru što veće gubitke, da ga
onemogućavaju da dovlači materijal i
trupe za borbu protiv nas u Bosni, Her-
cegovini. Crnoj Gori i tako dalje. Danas
mogu sa ovoga mjesta da izrazim svoju
zahvalnost što su naši borci tako sa-
vjesno i požrtvovno izvršavali naređenja
koja su dobijali od Vrhovnog štaba.
Ali bila je još jedna, mnogo znaćajnija
stvar u našoj Oslobodilačkoj borbi. koja
se tiče ovih krajeva. Ako se uzme u ob-
zir politička situacija iz vremena mnogo
prije rata, može se vidjeti da uslovi za
jedan ovako masovan razvoj Narodno-
oslobodilačke borbe u ovim krajevima
nisu bill najidealniji. Narod je ovdje bio
zatrovan. ovdje su ustaše bile uhvatile
prilično korijena, ovdje je carevala i ta-
kozvana Mačekova struja koja je bila
protiv nas. razumije se ne otvoreno, ali
je utoliko više pomagala izdajniku Pave-
liću u njegovoj borbi protiv naroda naše
zemlje. Oni su imali parolu: čekati, da
vidimo šta će biti poslije rata, a u isto
vrijeme pomagati domaće izdajnike. Ali
najsvjesniji dio, radnici jz gradova, po-
nijeli su zastavu borbe protiv okupatora.
I blagodareći tome što je Komunistička
partija u ono vrijeme našla odjeka u srci-
ma naših ljudi, narod se odazvao njenom
pozivu na borbu . Mogu da kažem da je i
u ovim krajevima, kao i u svim dijelovi-
ma naše zemlje, naše današnje zajedni-
ce, narod s dubokim povjerenjem pošao
za zastavom borbe Komunističke partije
protiv okupatora i domaćih Izdajnika Ni-
kakvi kvislinzi, nikakvi oportunisti tipa
Mačeka nisu mogli zaustaviti narod da
ne uzme puške, da ih ne otme od okupa-
tora l pođe u borbu za svoje oslobođe­
nje. I u tome je, dakle, jedan krupan do-
prinos naroda Slavonije. Moslavine,
Hrvatskog Zagorja i svih ovih krajeva,
što je uzevši oružje pošao u borbu na
poziv Komunističke partije i sprao ljagu
koju je Pavelić htio da nametne hrvat-
skom narodu.
 Pitam vas, drugovi i drugarice, šta bi
bilo da se hrvatski narod slučajno nije
odazvao pozivu Komunističke partije?
$ta bi bilo poslije od svega toga? Ra-
zumije se, najveću štetu pretrpio bi sam
hrvatski narod, a I svi ostali narodi naše
zemlje. All, zdrav politički smisao i po-
štenje. i svijest I ponos naroda u Hrvat-
skoj spriječili su da na njemu ostane
takva ljaga kakvu mu je Pavelić htio
nanijeti. Krvlju je oprana sramota koju
je Pavelić htio nanijeti hrvatskom na-
rodu, krvlju na teritoriji Slavonije, Mo-
slavine, Hrvatskog Zagorja i širom Hrvat-
ske, kao što je i sramota koju su htjeli
nanijeti četnički izdajnici oprana krvlju
boraca srpskog, crnogorskog i drugih
naroda. To su , drugovi i drugarice, bili
veličanstveni napori naših ljudi ; veličan­
stvena je bila njihova težnja da se bore
protiv okupatora i da učine kraj vječitoj
svađi koju su potsticali domaći izdajnici,
režimski i drugi nepošteni ljudi, Učinjen
je kraj tome, Jer je narod uprkos svemu
išao u borbu. da stvara uslove da bi sam
mogao krojiti svoju sudbinu i ne dozvo-
liti da mu je drugi kroje .
Najveća tekovina koju su baš borci na
ovom terenu izborili i postigli jeste brat-
stvo i jedinstvo. U ovim krajevima je
mržnja koju su sijali biVŠi nenarodni
upravljači iz Hrvatske i Srbije, a i drugi,
isprana krvlju najboljih sinova naših na-
roda. Naši borci na ovom terenu uspjeli
su da idu rame uz rame, i hrvatski sinovi
i srpski sinovi, I sinovi drugih naroda.
To je ono što je od prvih dana naše
borbe, od onog dana kada smo u Srbiji
počeli borbu i stvarali prve brigade, bilo
napisano na našoj zastavi: Boriti se pro-
tiv svih pokušaja da se okupatoru i nje-
govim kvislinzima omogući da siju raz.-
135 dor među narodima. Parola je bila: brat-
stvo i jedinstvo među našim narodima
- i za tu parolu ginuli su borci iz ovog
kraja kao i drugi širom naše zemlje. A ta
parola, ta naša velika težnja, omogućila
nam je tako uspješan Crazvoj Oslobodi-
lačke borbe koja nam je donijela po-
bjedu nad okupatorima i svim domaćim
IzdaJnicima. Bez ostvarenja te parole mi
ne bismo pobijedilI. Bez ostvarenja te
parole naša bl zemlja danas bila razro-
vana, rastrovana, rasparčana, ko zna na
čijoJ strani I 'ko zna ko bi sve od nje
dobio dio.
Drugovi i drugarice, kad govorimo o to-
me kakvu smo krupnu tekovinu izvoje-
vali, ne smije se nikada ispustiti iz vida
da nju treba čuvati i budno paziti da nam
je niko ne uništi, jer i danas još ima
ljudi, još ima ostataka staroga koji hoće
da ponovo love u mutnom, koji gledaju
samo interese one klase kOja je od nas
pobijeđena, koja je kao klasa uništena.
ali čiji se tragovi još vida. Ostacima te
klase, koji Još postoje i ponovo dižu
glavu, ne smijemo dozvoliti da ponovo
počnu sijati mržnju među Hrvatima i
Srbima u ovom kraju, kao šio to ne smi-
jemo dozvoliti ni u drugim našim kra-
jevima.
Tek godine 1941. počela je borba za stva-
ranje jedne jedinstvene Jugoslavije, jer
takve borbe prije nije bilo. U Versaju ie
Jugoslavija stvorena na papiru. Ona nije
bila usađena u srca naših ljudi. Ona je
bila nametnuta odozgo i bila je vođena
tako da su narodi u njoj više gledali
tamnicu, kako u nacionalnom tako i u
SOCijalnom pogledu. Zato smo mi kad
smo ušli u borbu, napisali na svojoj za-
stavi i drugu parolu: Ne samo nacionalno
oslobođenje već i SOCijalno, ostvarenje
nečeg boljeg nego što je bilo, ostvarenje
boljeg i srećnljeg života za naše ljude.
A da bismo to mogli ostvariti i ostvari-
vati , morali smo svršiti sa starirri~ ' I do-
bro je što se ta iživjela klasa. ta ' pljač­
kaške klasa ovdje u Jugoslaviji svrstala
u redove okupatora, jer smo tako imali
sve na jednoj strani i borili smo se i
protiv jednih i protiv drugih. Dobro je
da su se oni našli tamo gdje Je i bilo
njihovo mjesto, jer su oni već odavno
prije izdajnički paktirali sa fašistima, iz-
dajnički sa njima saradivali, okrenuli
leđa svojim saveznicima na Zapadu i
pošli s Hitlerom i Mussolinijem; dobro
je i sreća je naša što smo ih tako u
jednom kolu tukli i dotukli.
Svojim izdajstvom protiv vlastitog na-
roda oni su dobili neizbrisivi pečat izdaj-
nika svoga naroda u svakom pogledu j
nikad se više taj pečat sa njihovih lica
izbrisati ne može. I neka proba neko od
njih da se pojavi sa izvjesnim starim
pretenzijama, taj pečat vidjet će svaki
naš pošten građanin na njihovom licu i
poznat će izdajnika koji ne želi dobra
narodu, već samo želi da ponovo osvoji
svoje stare pozicije.
To treba imati na umu i sada, kad su
pred vratima najdemokratskiji izbori, sa-
da kad narod .1:1" daljem razvoju demo-
kratije, u dalje'in usavršavanju našeg
društvenog sistema, ima mogućnost da
bira na najdemokratskiji način svoje
predstavnike, To treba naročito sada
imati na umu! Jer, zbog čega smo mi
stvorili ovu jedinstvenu državu? Stvorili
smo je zbog toga što, kao što vidite, i
danas, svega nekoliko godina poslije SudIonIcI
veličanstvene
rata, ni Jedan narod koji sačinjava ovu proslave
našu bratsku zajednicu ne bi mogao X zagrebačkog
egzistirati sam a da bilo ko ne pokuša korpusa u Bjelovaru
da ga učini svojim vazalom ili da ga 1953. godIne
polčini svojoj volji. Jedino ovako ujedi-
njeni možemo egzistirati, jer smo mi svi
jedno na ovoj teritoriji, ujedinjeni bez
obzira na to kakva je bila prošlost, bez
obzira na mnogogodišnje sijanje mržnje
i razne pokušaje da nas razjedine, bez
obzira na strahovito tešku našu historiju,
koja pokazuje da su naši ljudi vječito bili
žrtva baš takvog unutrašnjeg razdora i
nisu mogli da stvore jednu jedinstvenu
snažnu zajednicu. Mi smo išli za tim da
stvorimo novu Jugoslaviju, a nova Jugo-
slavija se nije mogla stvoriti pod starim
sistemom ovako čvrsta kao što smo je mi
stvorili. To je bilo mogućno jedino u
SOCijalističkom sistemu. A zašto? Zalo
što smo mi pravilno riješili nacionalno
pitanje! Zato što smo mi pravilno rije§ili
SOCijalno pilanje! I danas, u Hrvatskaj
upravlja hrvatski narod, u Srbiji srpski
narod, u Sloveniji slovenački, u Make-
doniji makedonski, u Crnoj Gori crno-
gorski narod, a u Bosni i Hercegovini -
Srbi, Hrvati i muslimani zajedno. Danas
nema onoga što je prije bilo u staroj
Jugoslaviji i neka se nitko ne usudi da
priča kako u Hrvatskoj vladaju Srbi, kao
što četnički eJementi govore da su Hrvati
danas sjeli na grbaču srpskom narodu.
Danas mi imamo sasvim drukČije uslove
nego što su bili .prije, a naibitnije je to
da je danas socijalno pitanje riješeno
kako je najbolje bilo mogućno prema
našim materijalnim uslovima. Prema to-
me onaj cement koji cementira našu za-
jedniCU i koji je stvorio monolitno jedin-
stvo jeste socijalizam u našoj zemlji, je-
ste radnička klasa, jesu prOizvođači, lju-
di koji svojim rukama rade i stvaraju
dobra. Oni su cement koji cementira sve
nacionalnosti u jednu cjelinu prema vani,
a unutar svaki narod ima sve mogućnosti
razvitka i poštovanja svojih pozitivnih te-
kovina u historiji - jer ono šIo je bilo
negativno treba odbaciti - i razvija se
dalje u novom duhu, u novom smislu.
dajući zajedno sa drugim našim naro-
dima zajedničko obilježje našoj kulturi,
koja se razvija i stvara a kojoj svaki na-
rod posebice u našoj društvenoj cjelini
daje svoj doprinos.
Drugovi j drugarice, vi znate vrlo dobro
~to je naša zemlja postigla baš ovakvIm
bratstvom i jedinstvom, ovako jedinstve-
na kao što je danas. Nikad ime Jugosla-
vije nije bilo izgovarane širom zemljine
kugle kao danas. Nikad narodi Jugosla-
vije nisu bili poštovani kao jedan pono-
san . borben, čestit i radin narod, kao
što je to danas slučaj. Nikad naš narod
nije u moralnom pogledu stekao takav
kapital kao što ga je stekao danas pred
licem čitavog svijeta. A čemu pripada
zasluga za to? Evo, jedinstvu. bratstvu,
radinosti i sposobnosti naših ljudi da
upravljaju sami sobom i stvaraju čuda u
izgradnji socijalizma. To je ono zbog
čega nas poštuje pošteni svijet i zbog
čega nas onaj koji ima loše pretenzije
respektira i gleda da podalje drži od nas
svoje prste. Drugovi i drugarice, kad go-
vorim ovdje o tome jedinstvu naših na-
roda. govorim u prvom redu vama, pre-
živjelim borcima, jer ste vi dužni da s
čitavim našim narodom čuvate ono za
što ste se borili i da ne dozvolite da
vam bilo ko oduzme ovo što sie stekli
u Oslobodilačkoj borbi . Vi, drugovi i
drugarice, borci prošlog Oslobodilačkog
rata, obavezni ste pred onim drugovima
i drugaricama koji su za ovo padali i
davali živote po šumama i poljima i
brdima Bosne, Srbije, Crne Gore i drugih
naših krajeva, obavezni ste da čuvale lo
za što su se oni borili I pali: vi imale taj
zavjet na svojoj savjesti. I, neka niko ne
misli da je tako lako preći preko onoga
što je prošlo, da je tako lako zaboraviti 138
 krv koju ste dali, da je tako lako zabo-
raviti žrtve. Dokle god se bude mislilo
na to, naša SOCijalistička zajednica moći
će nesmetano da se razvija dalje onako
kako naši narodi žele, kako svi mi skupa
sa vama želi mo.
Sada bih. drugovi j drugarice, prešao na
jedan drugi predmet. na izbore . Dozvo-
lite da ovo u izvjesnom smislu bude i
predizborni zbor. Kao što sam već rekao,
mi smo sada na pragu izbora. Od pro-
šlih izbora do danas mi smo učinili ogro-
man korak naprijed u svakom pogledu.
i u pOlitičkom i u ekonomskom i drugom .
Mi smo već odavno prešli na decentra-
lizaciju i zadali smrt birokratizmu iz cen-
tra. Ali. razumije se, isto tako treba pa-
ziti vertikalno odozgo do dolje. da se
negdje opet ne pojave birokratske ten-
dencije, to jest da se ne omogući da
ponovo dođe do pojave birokratizrna
sada, kad je izvršena decentralizacija
kako političkog tako i ekonomskog uprav-
Ijanja. Takva opasnost još uvijek po-
stoji, ali mi moramo biti budni i paziti
da do toga ne dođe . Mi smo izvršili de-
centralizaciju da bi vlast bila više pri-
bližena narodu, da bi u toj vlasti uče­
stvovale što šire mase naroda. A kruna
naše decentralizacije i demokratizacije
- i pored toga što ćemo mi ; dalje
razvijati sve nove i nove forme u tom
pogledu - jeste baš nOvi izbom; zakon,
novi način izbora i novi sistem koji će
biti uobličen u Narodnoj skupštini time
što će biti dva doma, Savezno vijeće i
Vijeće prOizvođača.
Vijeća proizvođača, koja su već birana
dolje, imaju ogroman značaj i pretstav-
ljaju jednu od najkrupnijih tekovina na-
šeg revolucionarnog razvitka. Ona imaju
ne samo ekonomski nego i politički zna-
139 čaj, jer sada prvi put, baš u ovakvoj so-
cijalističkoj zajednici , naši radni ljudi,
proizvođači koji stvaraju, imaju najpunije
učešće u sudbini svoje zemlje, u odlu-
Čivanju - zajedno s ostalim pretstav-
nicima - o sudbini naš.e zemlje i u po-
litičkom i u svakom ''drugom pogledu.
Oni Imaju glavnu riječ u ekonomskom
pogledu, a ekonomika je vrlo kompli-
kovana stvar. Ja ću drugom prilikom o
tome govoriti više, a danas podvlačim
da je pitanje koordinacije, pilanje jedne
cjeline društvene zajednice u sistemu
decentralizacije u ekonomskom pogledu,
vrlo komplikovano ali i vrlo važno. Vi-
jeće proizvođača Narodne skupštine i
sva vijeća proizvođača imaju ogromnu
ulogu i zadatak da ne samo kreću na-
priJed u pogledu usavršavanja proizvod-
nje, i u tom smislu da pronalaze nove I
nove načine proizvodnje i raspodjele do-
bara, nego isto tako da paze da se ne
stvaraju anomalije, da se ne razvija par-
tikularizam koji je prilično opasan, i
tako darje. Jednom riječju, ovo Vijeće u
Narodnoj skupštini je nešto novo i ja.
vjerujem, drugovi i drugarice, da će to
biti velika blagodat za dalji naš društveni
raZVitak, za razvoj naše zajednice.
Drugovi i drugarice. ja vam ne ću govo-
riti o načinu biranja novih poslanika, jer
ste vi čitali o tome. Htio bih samo da
kažem nek.oliko riječi o tome ko bi tre-
balo da bude biran, ko bi trebalo da
pretstavlja. narod u novoj Narodnoj skup-
štini, u forumu koji je najViša vlast u na-
šoj zemlji, u forumu koji pretstavlja jed-
nu istinski monolitnu socijalističku ze-
mlju. To moraju biti ljudi u koje narod
ima puno povjerenje, to moraju biti ljudi
koji su sposobni, jer se oni sada moraju
posvetiti samo tom zvanju - zvanju na-
rodnog poslanika. Razumije se. ima j
malo izuzetaka, u tom smislu da ljudi
!nogu vrŠiti i druge funkcije, ukoliko su
tl ljudi imali veliku ulogu u našoj Oslo-
bodilačkoj borbi, u organizaciji Oslobo-
dilačke borbe i tako dalje. Ali, osnovno
je da narodni poslanik ima glavnu paž-
nju da posveti baš tom zvanju, da je
uvijek što više u narodu. da prenosi u
Narodnu skupštinu težnje i potrebe svog
kraja, odnosno mjesta gdje je biran. da
bi se u Narodnoj skupštini magle dono-
siti realne odluke na osnovu izvještaja
narodnih poslanika. Razumije se, posla-
nici moraju biti i politički izgrađeni. oni
moraju gledati ne samo interese JokaIne
zajednice i svog mjesta. nego uvijek
moraju imati pred očima socijalističku
zajednicu u cjelini; oni moraju disati so-
cijalističkim duhom . Jer. mi stvaramo
novi sistem. i svaki onaj ko nije za to.
a ko bi se tu UVukao. bio bl čir na zdra-
vom tijelu. Odgovornost za to snosite vi.
birači, koji ćete birati te poslanike. Ra-
zumije se da mi nikada ne ćemo dozvo-
liti da nam neko rovari. da neko otvo-
re.no radi protiv onoga što smo stvorili,
protiv onoga za šta je ogromna većina
našeg naroda. To hoću da kažem zbog
loga što je naš razvoj revolucionaran.
a u revolucionarnom razvoju moguće su
dvije stvari: ili brz razvitak u pravcu
pune demokratije; najpunije demokratije,
ili polagani razVitak i ponegdje stagna-
Cija. baš zbog rada takvih elemenata
koji se eventualno mogu pojaviti.
Htio bih da se osvrnem i na neke poku-
šaje reakcionarnlh elemenata. Mi smo
donijeli čitav niz demokratskih zakona.
pošli smo najbržim tempom u najširu
demokratizaciju. t;to se pritom poka-
zalo? Pokazalo se da SU ostaci starog,
koji su dosad bIIi manji od makova zrna.
počeli dizati glave i misliti da je sada
došao njihov čas . Zašto? Zato što oni
nepravilno Interpretiralu našu demokra-
tizaciju i našu želju da naš narod što
prije dobije ono što je svojstveno jednoj
SOCijalističkoj zemlji , jednoj socijalistič­
koj zajednici. I sada se pojaviše oni sa
svim svojim starim shvatanjima i preten-
zijama i počeše trovati sredinu u kojoj se
nalaze. Upozorio bih da se ljudi ne daju
od njih prevariti. Naša zajednica je je-
dan zdrav. monolitan organizam. Naša
revolucija pretstavlja uništenje onog što
je bilo staro i nazadno; to je jedna krup-
na operacija, ne bezbolna. - ali je iz
toga nastao zdrav organizam. ~ta treba
činiti ako se pojave ovakvi čirevi na
ovom zdravom organizmu? Moraju se
ukloniti. Kad liječnik Izvrši operaciju nad
bolesnikom, ne da mu da odmah ustane,
već mu naredi koliko mora ležati, koliko
vremena mora polagano hodati. koliko
brže - sve dok ne ozdravi. A ako je
potrebna ponovna operacija, vi znate da
ta nova operacija uvijek mnogo više
boli. Niko ne bi želio, a najmanje ja da
moramo opet operacije praviti. Bilo bi
bolje da se ti ljudi pomire sa onim što
jeste.
Pojedinci možda misle. da je ova demo-
I:ratija nešto trulo. Ne. Naša demokratija
je zdrava SOCijalistička demokratija. a
zdrava socijalistička demokratija ne do-
zvoljava neke zaraze. Mi se možemo de-
mokratskim metodama boriti protiv ta-
kvih pojava. Narod treba takve ljude da
goni. da im ne da da truju naše zdravo
SOCijalističko tijelo. Mi smo približili vlast
najširim masama naroda i ta vlast mora
biti u rukama zdravih ljudi, onih koji su
sa složili s ovim sistemom kakav danas
imamo. Jer. taj sistem se pokazao naj-
boljim do danas, ne samo u našoj zemlji
nego uopšte u svijetu. To je sistem koji
stvara od jedne male zemlje nevjero-
 vatnu snagu u svakom pogledu. Razu-
mije se, onda, da sam narod mora go-
niti takve elemente iz svoje sredine i ne
dozvoliti im da ga truju. Oni pogrešno
tumače stvari i kažu da je naša demo-
kratija posljedica pritiska sa Zapada. To
nije istina. To je bila naša namjera i pri-
je. I ukoliko ti ljudi budu manje trovali
našu sredinu, utoliko će se brže i lakše
usavršavati naš društveni sistem u demo-
kratskom smislu. Ukollko je oni budu više
trovali, utoliko će taj razvoj biti sporiji,
ali mi ćemo ipak učiniti sve da im ne
dozvolimo da nas u tome sprečavaju.
Mi ih ne možemo prevaspitati. Ja tu na-
mjeru i nemam, ali jedno im poručujem:
nemojte se ničemu više nadati. Vjerujte
mi kao što me vidite ovdje da svoje ci-
ljeve postići ne će. Mi smo tu i osta-
ćemo tu!
Eto, to sam htio da kažem znanja radi.
Bilo je tu i tamo takvih pričanja. Ra-
zumije se da ja ne dajem mnogo na
priče. Ali ima jedna karakteristična stvar.
Baš ti eJementi počeli su pričati I govo-
riti: 'Tito je raspustio Partiju.' Prije će
deva proći kroz iglene uši nego što ću ja
to učiniti ili što ću dozvoliti da se to
učini. To treba da znaju. Mi smo izvršili
reorganizaciju i promjenu naziva Par-
tije i tako je prilagodili novim uslovima.
I suštinu uloge Partije smo donekle pro-
mijenili. A komunista nema u tolikom
broju radi toga da bi svi bili rukovodioci,
da bi svi komandovaJi, da bi uopšte ko-
mandovali. Komunist ne smije komando-
vati. Mi smo uspjeli i još više ćemo
uspjeti da od komunista stvorimo naj-
bolje graditelje našeg društvenog siste-
ma, najbolje učitelje ši rokih narodni h
masa. To je njihova uloga. Mi smo od
njih stvorili - oni to već i danas jesu -
141 a i u buduće ćemo od komunista stvarati
najbudnije čuvare ovoga što imamo i
svega onoga što ćemo još stvoriti, bez
obzira na sve pokušaje da nas ometu,
bilo sa koje strane qoSIi ti pokušaji,
iznutra, ili izvana. Eto, to je uloga ko-
munista!
Dozvolite da se sada osvrnem na lOS
jedan problem u vezi sa izborima - na
pitanje izbora naših žena. Drugovi i dru-
garice, tekovina naše Revolucije jeste i
ravnopravnost žena u našem socijalis-
tičkom društvu. Ovdje su, zaista, poma-
lo griješili svi odreda, pa čak i mnogi
komunisti. Ravnopravnost žena ne po-
štuje se potpuno, mada su u izvjesnom
smislu za to krive i same žene. tako da
se one već manje osjećaju u našem
društvenom životu, a više naginju onima
koji tvrde da žene treba da se više drže
kuhinje i svoje djece. Mislim da je to
pogrešno. Hoću da kažem da ima pojava
da ljudi kažu: 'Pa, to je ženska glava,
šta će ona da se bavi politikom.' Ali,
kada je ženska glava mogla da nosi
pušku i mitraljez i da se bori, zašto ne
bi mogla da se bavi i politikom? Pri tom
ne mislim da to treba da se odnosi na
sve, da je potrebno sada zavesti neku
vrstu matrijarhata, ali treba omogućiti
ženama, koje za to imaju mogućnosti,
da se uzdižu i da učestvuju u svim gra-
nama djelatnosti našeg društvenog ži-
vota.
To važi i za ove izbore. Ja znam da po-
negdje ljudi prosto s ironijom govore:
'Pa što da ona bude poslanik, ona je
žena?' Međutim i kod drugih naroda
koji čak nemaju SOCijalistički sistem -
uzmimo Indiju - veliki broj žena je na
najodgovornijim mjestima, ne samo u
zemlji nego i na međunarodnoj areni.
A zar su naše žene, koje su znale da se
bore rame uz rame sa svojim drugovima
manje vrijedne i manje sposobne da se
bave tim poslovima? Ja vam kažem da
je nama potrebno i da će nam biti vrlo
potrebno da naše žene budu sposobne
da se bave svim poslovima, i proizvod-
njom. i politikom, i vođenjem komunalne
politike i drugim, a muškarci su ipak više
pozvani da nose puške ako bude po-
trebno. U tome je stvar: mi moramo naše
žene vaspitavati. primati ih i u Narodnu
skupštinu, i u republičke narodne skup-
štine, i u razne odbore, i tako dalje.
Ja, razumije se, nisam za to da žena
koja nema nikakvih uslova, samo zato
što je žena. bude u skupštini ili u od-
boru. Ne mora biti tamo. isto onako kao
što ne mora ni svaki muškarac. Mi treba
da uzimamo sve više i više sposobnih
ljudi, ali treba dati mogućnost i ženi da
se vaspitava. Ni čovjek ni žena ne mogu
se za jednu ili dvije godine osposobiti za
vršenje svake funkCije, ali u toku života
to je mogućno. Naša praksa je pokazala.
a treba da pokaže i ubuduće. da su naše
žene vanredno lijepo i korisno vršile
svoje funkCije na koje su bile postavlje-
ne. Ja znam malo slučajeva gdje žene
nisu odgovorile svojoj dužnosti. Prema
tome, i na ovim izborima žene treba
kandidovati gdj"e_' god je to mogućno .
Reći ću vam sada kakav je bio odnos
između muškaraca i žena u narodnim
skupštinama i odborima dosad. Godine
1945. od 532 poslanika bilo je 22 žene;
dakle malo. Godine 1950. od 620 po-
slanika 30 su bile žene; dakle progres je
skoro nikakav. Godine 1950/51. u skup-
štinama narodnih republika bilo je 1446
poslanika od kojih svega stotinu žena;
dakle, vrlo ma/o. Na izborima 1952. go-
dine za narodne odbore izabrano je
78.269 odbornika, od toga 1868 žena ili
svega 3,32 posto; a to je zbilja vrlo malo
i već pretstavlja anomaliju. To je bez
Hrvatske, ali kad bi se uzela i Hrvatska.
ne vjerujem da bi se taj odnos popravio.
jer je i u Hrvatskoj u pogledu ovog pro-
centa situacija ista.
Drugarice, sada se obraćam vama: vi
treba same da budete malo prodornije
I da ne dozvolita da vam kažu vaši dru-
govi, očevi, muževi ili braća: t3ta češ ti
tamo, ti si žensko? Odgovorile im kao
što sam to maloprije i ja rekao. Vi treba
da radite na tome. Ne smijemo dozvoliti
da bude razlike između muškarca i žene
kad se radi o odlučivanju o raznim krup-
nim političkim i drugim problemima. Tu
žene treba da Imaju vlasI. Tačno je da
je žena u prvom redu majka, all baš zato
što ona najviše daje od sebe odgaja-
jući nove naraštaje, ona ima još veće
pravo da kao majka kaže svoju riječ u
zajednici kakva je naša - u socijalis-
tičkoj zajednici. To sam htio reči u po-
gledu žena.
Drugovi i drugarice, ima jOš jedna stvar
na koju bih htio da se osvrnem, premda
će i o tome još biti riječi. U današnjem
stadiju. u kome se nalazimo. možemo
biti uglavnom zadovoljni. Mi smo postigli
ogromne uspjehe. Naša zemlja je već,
takoreći. preporođena. Oni koji je nisu
vidjeli od prije rata, ne će je lako moći
poznati . Ona je preporođena ne samo
po fabrikama I mnogim objektima naše
SOCijalističke izgradnje nego i po duhu,
po mentalitetu. po moralu, po svemu
onom što čini naš narod takvim kakav
on jeste. - i ja, drugovi I drugarice.
vjerujem da će i ovi naši izbori koji sada
dolaze omogućiti da jOš lakše i brže kre-
nemo putem koji vodi našem cilju, to
jest ostvarenju srećnije i bolje buduć­
nosti za sve nas i za naše potomke koji 14:
 dolaze. Mi imamo već danas velike re-
zultate, ali sve je to još malo, danas se
još ne osjećaju blagodati onoga u šta
je uložen trud naših radnih ljudi, radnika
i seljaka, još se to ne vidi. Ali mi smo
stvorili polaznu tačku . Ona je tu . Naj-
gore smo prošli i sada već imamo uslove
kojih se drug Tito sleca kao djece, a
koji su sada predstavnici industrije nafte
'$umećani'. Začuđujuće je pamćenje
druga Tita. Jedna rijeć,_ Ime čovjeka ili
čak samo nagovještaj' jednog davnog
događaja, i drug Tito .j,znosi svoja sje-
ćanja .

za stvaranje onoga što će ići u korist - Lao ml je što ne mogu do Trojstva,

". josip Bloz Til O. GOVOri i č la n c i.
Zagreb 1959, knjig a V II. 249·262 .
'" BorbI! , Zagreb . 5. listopada
1953 .
143
podizanja životnog standarda naših ljudi. ali doći ću da obiđem stare znance -
Uskoro će biti govora o budžetu i vi rekao je drug Tito, a onda obrativši se
ćele vidjeti iz njega čemu naše Vlasti starom Filipu dodao: 'Jesi li čuo Filipe?'
sada poklanjaju najveću pažnju. Mi zavr- - Htio bih da mi to jOš jednom ponoviš
šavamo ključne objekte, koji su u ogrom- - doda on kao iz puške. Svi su se na-
noj mjeri iscrpili naše snage, i već ima- smijali, a onda su došli na red drugovi
mo mogućnosti lakšeg razvoja u buduc- Iz 'Naftaplina' .,, 329
nosti. Ubuduće, razvoj naše industri- Toga dana, 4. listopada poslije podne,
jalizacije, komunikacija i svega onoga maršal Tito je otputovao jz Bjelovara.
što je potrebno takVOj zajednici kao što
je naša biće lakši i brži.
Prema tome, drugovi i drugarice, to što
smo dosad Imali jedinstvo volje I akcije
i shvatanje interesa naše cjeline - treba
još više učvrstiti i produbiti, kako bismo
još bolje i čvršće krenuli naprijed . 2elim
vam svima baš na tom polju dalje izgrad-
nje, na polju čuvanja naše društvene za-
jednice, u svemu onome što nosi nama
i budućim pokoljenjima bolji život, mno-
go uspjeha.
Neka živi naša socijalistička zemlja!
Neka živi narod Hrvatske i ovog kraja. «319
Prilikom boravka u Bjelovaru maršal Tito
se sreo s predstavnicima gradova i op-
ćina bjelovarskog kraja. Među njima bila
je i delegacija Trojstva. " S ljudima iz
Trojstva, u kom je drug Tito radio kao
mehaničar u mlinu , razgovor je bio više
nego srdačan. Mnoga zajednička sjeća­
nja izmijenjena su u kratkom vremenu
primanja. Delegaciju su sačinjavali i sta-
riji ljudi, kao Filip Kranželić i oni mlađi
Počasni građanin Bjelovara 1955. godine
Predsjednik Republike Josip Broz Tito
izabran je za počasnog građanina grada
Bjelovara 5. svibnja 1955. Svečanu po-
velju predala mu Je delegacija Bjelovara
1. veljače 1956. Tom prilikom drug Tito
je dobio povelje počasnog građanina
više gradova i -dpćina i zadržao se s nji-
hovim delegacfjama u dužem razgovoru .
Tada je, Između ostaloga, rekao :
., Zahvaljujem vam svima skupa, drugovi
i drugarice, na pozdravima i poklonima,
i na priznanju koje su mi vaši građani
iskazali birajući me za počasnog gra-
đanina svojih gradova. Za mene to pri-
znanje znač i čast i potstrek u radu, i ja
zato vjerujem da ćemo moji drugovi i ja,
uz. vašu pomoć i uz pomoć svih naših
radnih ljudi , s uspjehom Izvršiti i buduće
naše zadatke.
Josip Broz Tito proglašen Je za
počasnog građanina Bjelovara
1955. godine
Među Vama vidim i starije drugove, i
drugove s kojima sam nekad zajedno
radio , pod teškim uslovima, u Kraljevici
i Bjelovaru, gdje sam iivio kao radnik.
Radujem se što su sa ostalim drugovi-
ma i on i došli, jer oni me potsjećaju na
vrijeme kad smo maštali o ovome što
' :JI)
Josip Broz TIlo , Govor i I č lanci ,
danas imamo - o novom društvenom n . dj .. knjig a XI , 7 i 479.
sistemu , o boljim vremenima u kojima
će radnici , seljaci i građani doći do
punog učešća u upravljanju svojom sud-
binom. ,,33Q
Toga su dana sreli svoga starog partij-
skog druga Josipa Broza i dugogodišnj i
bjelovarski komunisti Tomo Kovačić i
Đuro Šegović.
 Predsjednik Republike u Bjelovaru
i Velikom Trojstvu 1973. godine

'-JI Bielov~/skilist. Bjelovar. 20.
rujna. 1~73; VIDsnik . Zagreb. 15.
lujna 1973.
Predsjednik Republike Josip Broz Tito
posjetio je Bjelovar I Veliko Trojstvo 14.
rujna 1973, na putu po Socijalističkoj
Republici Hrvatskoj.:I31 Najprije je oko
14 sati posjetio Veliko Trojstvo gdje mu
je priređen veoma srdačan doček . U
Memorijalnom muzeju razgledao je eks-
ponate koji su ga podsjetili na četvoro­
godišnji boravak i revolucionarni rad u
tom kraju. Prošetavši kroz selo do kuće
koja Je nekad bila vlasništvo Samuela
Pollaka. prisjećao se detalja iz svog ži-
vota u Trojstvu. Na mjesnom groblju po-
ložio je cvijeće na grob: ~voje rano umrle
djece Zlatice i Hinka. '.
U Velikom Trojstvu Predsjedniku Repu-
blike bila je priređena i demonstracija
rada malih traktora tvornice "Tomo Vin-
ković ...

Pr&dsJednik
Republike Josip
Broz Tito posjetio •
je Veliko Tro/stvo I
B/elovar 1973.
godine

145
 Josip Broz Tito na grobu 8voje
rano preminule djece Hinka I
Zlatice u Velikom Trojstvu 1973.
godine

Predsjednik Republike razgleda

Memorijalni muzej u Velikom
Trojstvu prilikom posjete 1973.
godine

Srdačan razgovor s dragim

gostom Velikog Trojstva I
Bjelovara 1973. godina

147
Nakon Trojstva, Predsjednik Je boravio
u Bjelovaru, gdje je i održao govor masi
okupljenog naroda Bjelovara i okolice
koja ga je oduševljeno i srdačno pozdra-
vila. Kako se Predsjednik upravo vratio
sa Cetvrte konferencije šefova država i
vlada nesvrstanih zemalja, gdje je pred-
vodio delegaciju SFRJ, govorio je o zna-
čenju tog događaja. Još Jedan događaj
u dalekom Čileu, gdje je oficirska hunta
svrg\a i ubila predsjednika Allendea, po-
takao je predsjednika Tita da pozove na
budnost i jedinstvo. Kao i prije dvadeset
godina, 1953, kada je govorio na pro-
slavi X korpusa, predsjednik Tito istakao
je golemo značenje bratstva i jedinstva
za međusobne odnose naših naroda j za
njihovu budućnost.
Govor Predsjedni ka Republike, koji je
14. rujna 1973. održao u Bjelovaru, glasi:

»Drugarice i drugovi,
Pioniri Jz Velikog Trojstva
Duboko sam dirnut srdačnim dočekom dočekuju predsjednika Tita
koji ste nam ovdje priredili i ja vam u 1973. godine
ime mOje drugarice, mojih suradnika i u
moje lično ime, najtoplije zahvaljujem. Potpis Josipa Broza Tita u
I ovaj susret sa- vama na ovom veli- spomen-knjizi Memorijalnog
čanstvenom skupu pokazuje da je naš muzeja u Velikom Trojstvu
narod duboko 'p rožet idejom socijalizma
i da duboko poštuje ono što je do sada
učinjeno za napredak naše zemlje, da
cijeni te naše napore, vaše napore, na-
pore naših radnih ljudi.
Ja sam već danas u Osijeku govorio ne-
što o pitanjima spoljne politike, o ono-
me što je bilo na zaista historijskom sa-
stanku u Alžiru. Jer nikada u historiji
čovječanstva nije se na jednom mjestu
skupio tako veliki broj državnika, šefova
država i vlada i drugih koji su predvo-
 Predsjedniku Ttlu predan Je
1973. godine model Sauggas
molora kakav Je održavao radeći
u mUnu Samuela Pollaka u
Velikom Trojstvu
49
dili delegacije svojih zemalja. Tamo su
zatim bili posmatrači iz niza zemalja i
predstavnici oko 15 oslobodilačkih po-
krela koji se bore za oslobođenje od ko-
lonijalizma. Bio je to veličanstveni skup
od 104 delegacije, skup koJI predstavlja
dvije milijarde ljudi, dakle, više od po-
lovine stanovnika čitave naše zemljine
kugle. To nije samo glas savjesti, to je
ogromna snaga, bez obzira što nesvrsta-
ne zemlje nemaju ekonomsku ni vojnu
moć kakvu imaju neke velike sile. Ali,
imaju moć u svome jedinstvu, u borbi
za mir, u borbi protiv kolo'1ljalizma, pro-
tiv svih pokušaja Imperijalističkih snaga
da se miješaju u unutrašnje stvari dru-
gih zemalja .
Mi smo u Alžiru, drugarice i drugovi,
donijeli veoma važne odluke na čijem
izvršavanju moramo uporno raditi, mo-
ramo ispoljiti aktivnost u svim pitanjima
koja se tiču nas samih. Sa te konferen-
cije, I mi i svi koji su tamo učestvovali,
otišli smo naoružani mnogim saznanjima.
Riješili smo da preduzmemo sve što je
potrebno da bi se jedanput obuzdala po-
litika sile nad pojedinim narodima kao
što je sada bio slučaj u Cileu, u jednoj
demokratskoj zemlji čiji je veliki vođa
morao dati svoj život za budućnost svo-
ga n.aroda. Mi duboko suosjećamo sa
narodom Cilea. I nije čudo što je naš
slobodoljubivi narod tako snažno digao
svoj glas protiv zločina koji su se tamo
dogodilI. To nas još vi~e podstiče da pro~
tiv takvih opasnosti baš ml nesvrstani
još više zbijemo svoje redove. Nama,
nesvrstanim zemljama, prvi udarac po-
slije konferencije zadala je oligarhija
plaćeničkih generala u Čileu.
U našoj zemlji mi smo postigli ogromne
rezultate. Ljudi već osjećaju blagodati
socijalizma. Radićemo dalje da se još
Ijadu puta da to ponovimo, tako da to
od najmlađe generacije pa do najstari-
jih, prodre u srž našega bića, da prožima
i našu sadašnjicu i našu budućnost.
Neka živi bratstvo i jedinstvo.
Neka živi naš radni narod.
Neka živi naša SOCijalistička Federativna
Republika Jugoslavija.«332 ,,, Vjesnik, Zagreb, tS. rujna 1973,
Ireće izdanje.

više podigne standard naših ljudi. Naša Na ručku koji su mu priredili domaćini
radnička klasa po novom ustavu je glavni predsjednik Tito pričao je o svojoj pred~
faktor našega društvenoga razvitka. Do- ratnoj djelatnosti te o vremenu koje Je
bit koju stvara, ona mora prva i koris- proveo u ogulinskom zatvoru i kaznioni-
titi da bi živjela bolje nego što je živjela cama u Lepoglavi i Mariboru.
do danas.
Srdačno ispraćen Predsjednik Repub1i~
Što se tiče našeg unutrašnjeg položaja, ke napustio je Bjelovar i krenuo prema
ml smo jaka zemlja. Imamo ujedinjen Zagrebu.
narod, imamo šest republika, šest nacio-
nalnosti i više narodnosti. Postaji rav-
nopravnost kakva se rijetko nađe u svi-
jetu. Tu ravnopravnost moramo čuvati,
jer služi za ugled i drugim zemljama u
sVijetu. Biće potrebno Još mnogo vre-
mena da bi se u svijetu postiglo to da
se narodi među sobom ne svađaju, pa
čak i tuku.
Mi u Jugoslaviji postigli smo zaista ve-
like uspjehe u materijalnom, duhovnom
i idejnom pogl~du. Velika je naša po-
bjeda u tome ,~o je socijalistička svijest
podria u najŠire mase naših ljudi. To
je danas jedna neprobojna snaga koju
moramo čuvati. Jedinstvo i bratstvo u
našoj zemlji je glavni oslonac u borbi
protiv svih protivnika koji bi pokušali
da razore to naše jedinstvo.
Ja vas uvjeravam, drugarice i drugovi,
da jedinstvo j bratstvo jeste najjača po-
luga našega daljega razvitka, najsnaž-
nije oružje i zato ga moramo čuvati kao
zjenicu oka. Bez obzira šio smo mi to
već hiljadu puta rekli, moramo još hi-
Zaključci
 ,..
fr
 1. Bjelovarski kraj u koji je 1921. došao
Josip Broz bio je poznat po tradicio-
nalnom borbenom raspoloženju seljaš-
tva i njegovom republikanskom uvjere-
nju. To je seljaštvo svoj socijalni nemir
i politička opredjeljenja izražavalo ni-
zom pokreta i pobuna. Od građanskih
stranaka u tom Je kraju najveći utjecaj
imala HRSS, odnosno njeno lijevo krilo.
2. Radnički pokret imao je u bjelovar-
skom kraju dugu tradiciju. U samom
Bjelovaru ta tradicija ide od prvih po-
četaka političkog l strukovnog organizi-
ranja radničke klase na socijalističkim
idejnim temeljima.
Poslije obnove radničkog pokreta 1917,
socijalisti koji su djelovali u tom kraju
i u gradu Bjelovaru imali su radikalnije
3. Konstituiranje mjesne organizacije KPJ
u Bjelovaru trajalo je prilično dugo jer
je proces idejnog i organizacionog di-
ferenciranja prema socijalistima bio slo-
žen, zbog spomenute lijeve orijentacije
4. Josip Broz je iz Sovjetske Rusije do-
šao kao uvjereni komunist. On je kao
radnik bio duboko impresioniran uspje-
hom ruske proleterske revolucije. Stoga
će sav svoj kasniji rad podrediti jed-
nom cilju - pobjedi proleterske revolu-
cije u svojoj zemlji. Svijest o potrebi
organizacije i njenom značenju u prole~
terskoj oslobodilačkoj borbi stekao je
već kao dugogodišnji pripadnik socija-
5. Nakon povezivanja s ilegalnom komu-
nističkom organizacijom 1923. godine,
153 Josip Broz je vrlo intenzivno djelovao
To se potvrđivalo i prilikom skupštin-
skih izbora kada je ta stranka odnosila
najveći broj mandata.
U privrednom pogledu bj~lovarski se kraj
odlikovao poljoprivredn.QJ"Tl proizvodnjom
i nizom raznovrsnih industrijskih podu-
zeća ali ne velikih po broju uposlenih
radnika, osim nekoliko izuzetaka.
poglede nego stranke u cjelini. Bili su
odlučni republikanci koji nisu odobra-
vali kompromise oko prihvaćanja mo-
narhističkog uređenja države. Kao i u
varaždinskom kraju, I ovdje su socija-
listi, koji su u Bjelovaru imali organiza-
ciju s više od 400 članova, tijesno su-
rađivali sa seljaštvom koje su smatrali
važnim saveznikom u svojoj borbi.
bjelovarskih socijalista. Tako Je organi-
zacija KPJ u legalnom razdoblju djelo-
vala svega tri mjeseca. Ipak je zabilje-
žila dobre rezultate.
lističkog pokreta. Na to se nadogra-
đivalo rusko iskustvo - komunistička
organizacija i odnos prema seljaštvu kao
savezniku radničke klase u revolucionar-
noj borbi. Takva orijentacija pomogla
mu je da se u Velikom Trojstvu odmah
ispravno orijentira na rad među seljaš-
tvom. Borbene i republikanske tradicije
tamošnjih seljaka pružale su dobru pod-
logu za taj rad.
- od prvih zadataka na raspačavanju
letaka i štampe, kurirskih putovanja i
organiziranja sastanaka do izbora u naj-
više partijsko rukovodstvo u tom kraju.
Josip Broz je u taj organizaciji učvrstio
i proširio svoje iskustvo u ilegalnom ra-
du i stekao čvrstu spoznaju o potrebi
dobre organiziranosti i borbenog saveza
sa seljaštvom. Organizacija kojoj je pri-
padao dobila je u Josipu Brozu odluč­
nog i beskompromisnog borca koji je
spreman snositi sve posljedice zbog
svog uvjerenja. To je naročito došlo do
izražaja kada je, poslije govora koji je
održao na grobu Venceslava Valente, bio
u situaciji da bude optužen po Zakonu
6. Za boravka u Trojstvu i Bjelovaru Jo-
sip Broz je stekao mnogo prijate/ja ali se
jedno prijateljstvo posebno izdvajalo.
Bilo je to drugovanje sa Stjepanom $a-
bićem koje nedaće nisu slomile nego
jačale.
Za vrijeme tamnovanja u Lepoglalli i
Mariboru Sabit je pisao Brozu i slao
mu pakete, iako je bio progonjen u vri-
jeme diktature i sumnjilI vlastima. On je
ne samo pomagao svog prijatelja Broza,
već je bio spreman da u granicama svo-
7. Iako su put~vi revolucionarne djelat-
nosti Josipa B"roza postajali sve širi, a
on opterećen mnogim obvezama i zada-
cima, ipak je zadržao stare veze s bje-
lovarskim krajem i partijskom organiza-
cijom kojoj je i sam nekad pripadao.
_._. __ ._ - - - -- - - - -- -- - - - -- -- - -- - - -- - -- -
8. I poslije oslobođenjazemlje I pobjede
SOCijalističkerevolucije, predsjednik Tito
dolazio je u Bjelovar. Govoreći narodu
toga kraja i 1953. i 1973. on je isticao
bratstvo l Jedinstvo kao jednu od naj-
većih tekovina oslobodilačke borbe i re-
o zaštiti države. On je već tada bio spre-
man da svoja uvjerenja brani i tumači
a ne da izbjegava odgovornost. Već tada
moglo se nazreti u njemu ono čvrsto
držanje i odlučnost da brani svoja uvje-
renja i ideje za koje se bori, a što je do
punog izražaja došlo na bombaškom pro-
cesu 1928. u Zagrebu.
Preka/jen životnim; revolucionarnim is-
kustvom, odlučan da brani svoje pravo
na borbu što ga je stajalo zaposlenja,
Josip Broz je otišao u novu sredinu da
nastavi borbu u drugim okolnostima.
iih mogućnosti pomaže i ostale osuđene
komuniste što je zapanjilo upravnika
mariborske kaznionice pa je o tome
obavještavao i bjelovarsku žandarmeriju
i nadležna ministarstva.
Drugarstvo Josipa Broza i Stjepana ~a­
bića pOČivalo je zaista na čvrstim te-
meljima. Vezivalo ih je sudjelovanje u
ruskoj revoluciji koje je obojici pomoglo
da postanu komunisti i revolUCionari u
svojoj zemlji.
U raznim prilikama spomlnlao je svo l
borallak i revolucionarni rad u tom kraju.
Kasnije, kao sekretar Partije opet je bio
u dodiru s komunistima iz Bjelovara,
vodeći brigu o djelatnosti i razvoju te,
tada već okružne, partijske organizacije.
volucije i kao jedan od temelja na ko-
jima počiva naša budućnost. A ljudi iz
toga kraja pozdravljali su u njemu i ne-
kadašnjeg strojara u Pollakovom mlinu,
bliskog čovjeka j dobrog druga.
Prilozi
 Pregled izvora i literature

Građa u arhivima muzejima Stampa

Historijski arhiv Bjelovar Beograd

Memoarska građa (siećanja i zapisi), biografije Borba. Marksistički časopis, 1924.
Različiti pojedinačni dokumenti Okovani radnik, 1924.
Organizovani radnik, 1924.
Politika, 1945.
Gradski muzej u Bjelovaru Radnik - Delavec, 1923, 1924.

Različiti pojed i načni dokumenti

Dio bjelovarske štampe Bjelovar
Memorijalna izložba Maršala Tita, Veliko Trojstvo
Bjelovarski list, 1973.
Demokratski glas. 1920,1924.
Nezavisnost. 1920-1925.
Arhiv Instituta za historiju radničkog Privredni glasnik, 1920.
pokreta Hrvatske (Zagreb) Solidarnost, 25. III 1919.
Zbirka XIX (Komunisti pojedinci), fascikl Josipa Broza
Zbirka S-14/90. Arhiv Oblasnog vijeća NRPJ Zagreb
Fond 1/ 8, 1/
Memoarska građa Borba, 1922-1924, Radnička borba, 1923, 1924.
Borba, 1953.
Istina, 1919.
Arhiv Hrvatske (Zagreb) Nova Evropa, 1920.
Nova istina, 1919-1920.
AH SB pov. fl DZ 19198/1934. Novi svijet, 1920.
Novosti,1921.
Organizovani radnik, 1924,1928.
Arhiv Predsjedništva CK SKJ (Beograd) Pravda, 1918.
Radnička štampa, 1922.
Zbirka NRPJ Radnički prijatelj - Der Arbeiterfreund, 1874, 1875.
Zbirka Hrvatska, 1/33 Sloboda, 1917, 1919.
Slobodna riječ, 1914.
Vjesnik, 1973.

Napomena: Istraživanja štampe obavljena su u Nacional-

noj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu, Biblioteci Instituta
za historiju radničkog pokreta Hrvatske i u Gradskom
157 muzeju u Bjelovaru.
Objavljena građa
Dokumenti iz arhiva i štampe, statistike,
lokalnopovijesni podaci
Josip Broz Tito, Sabrana djela, tomovi prvi-če1vrti (maj
1926 - august 1939), Beograd 1977.
Sadrže niz podataka o Bjelovaru i bjelovarskom kraju i o
daljnjim vezama Josipa Broza s tim krajem poslile 1925.
(prvi, drugi i treći tom), u Titovim tekstovima i u prilozima.
Josip Broz Tito, Sabrana djela, tom prvi, maj 1926 -
august 1928, Beograd 1977.
Hronologija (1892-1928),261-298, Veliko Trojstvo (1921-
1925),272-275.
Istorijski arhiv Komunističke partije Jugoslavije, tom IV,
Socijalistički pokret u Hrvatskoj i Slavoniji, Dalmaciji i
Istri 1892-1919, Beograd 1950.
Dragiša Jovi6, Iskaz poduzeća u Hrvatskoj i Slavoniji kra-
Jem prvog svjetskog rata koja su potpadala pod nadzor
kraljevskog zemaljskog obrtnog nadzornika, Zbornik, 10.
Slav. Brod 1973, 243-246.
Jugoslovenski dobrovoljci u Rusiji 1914-1918. Priredio
Nikola Popović, Beograd 1977.
Ima podataka o Stevi Sabitu.
Bogdan Krizman, Građa o nemirima u Hrvatskoj na kraju
g. 1918, Historijski zbornik, X, 1957, 111-129.
Osnovna škola Veliko Trojstvo, Spomenica 1826-1966,
Veliko Trojstvo 1966.
Statističkipregled izbora narodnih poslanika za Ustavo-
tvornu skupštinu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca izvr-
šenih na dan 28. novembra 1920. god ., izdanje Ustavotvor-
ne skupštine, Beograd 1921.
Statistika izbora narodnih poslanika Kraljevine Srba, Hrva-
ta i Slovenaca, održanih 18. marta 1923, Beograd 1924.
Statistika izbora narodnih poslanika Kraljevine Srba, Hrva-
ta i Slovenaca, održanih 8. februara 1925, Beograd 1926.
Josip Vidmar, PrilOzi građi za povijest 1917-1918. s oso-
bitim obzirom na razvoj radničkog pokreta i odjeke okto-
barske revolucije kod nas, Arhivski vjesnik, I, Zagreb 1958,
11-173.
josip Vidmar, Prilozi građi za historiju radničkog pokreta
i KPJ 1919. godine. Arhivski vjesnik, tl . Zagreb 1959 ,
7-225.
Učastie jugoslavskih trudjaščihsia v Aktjabrskoj revoljucii
i graždanskoj vojne v SSSR. Sbornik dokumentov i ma-
terialov. Moskva 1976.
Ima podataka o Stevi Sabiću.
Memoarski izvori
Četrdeset godina, knjiga prva: 1917-1929. Zbornik se-
ćanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog
pokreta. Beograd 1960.
Jugosloveni u oktobarskoj revoluciji. Zbornik sećanja Ju-
goslovena učesnika oktobarske revolucije i građanskog
rata u Rusiji 1917-1921. Priredio Nikola Popović, Beograd
1977.
Važan memoarski tekst Josipa Broza Tita. »Moji doživljaji
u Rusiji za vrijeme oktobarske revoluc ije i građanskog
rata«, objavljen je u novoj, dopunjenoj redakciji (!>-16).
Obuhvaćen je i povratak 1920. godine. JOSip Pavišić do-
nosi zanimljive podatke o Stevi Sabiću (102-103) .
Stevo OstOjiĆ, Razgovori, Zagreb 1975.
Tito speaks, His self portrait and struggle with Stalin by
Vladimir Dedijer, London 1953.
Tito kod nas, Bjelovar, s.a. (1952)
Brošura, izdanje kotarskog i gradskog odbora Narodne
fronte, sa člankom .. Josip Broz član Okružnog komiteta
Bjelovar« i nizom razgovora i sjećanja (Ladislav Bujnoh,
Filip Kranželić , Stjepan Bočak, Franjo Podubski, Tomo
Kovačić, Đuro Šegović) . 15e
 Literatura

KNJIGE Druga historijska literatura

Biografije Josipa Broza Tita prilozi Enciklopedija Jugoslavije. 1. 8

biografiji
Enciklopedija likovnih umjetnosti. 1
Vladimir Dedijer, Josip Broz Tito. Prilozi za biografiju,
Zagreb-Beograd, 1953, lat. Iven Jelić, Komunistička partija Hrvatske 1937-1941 , Za-
greb 1972.
V glava - Selo Veliko Trojstvo (1921-1925), 91-113,
sadrži također i neke izvorne tekstove. kao i X glava - Joso Lakatoš, Industrija Hrvatske i Slavonije. Zagreb 1924.
Sužanj broj 483. 196-199.
Komunistički pokret i socijalistička revolucija u Hrvatskoj,
Vilko Vinterhalter, Zivotnom stazom Josipa Broza, Beo- Zagreb 1969.
grad 1968. Poglavlje "Zlatne ruke Josipa Broza", 91-106
(dio poglavlja)
Vitomir Korać. Povjest radničkog pokreta u Hrvatskoj i
Slavoniji od prvih početaka do ukidanja ovih pokrajina
Vlajko Begović, Tito. Biografske beleške, Beograd 1972. 1922. godine. knjiga druga, Radnički sindikati, Zagreb
Veliko Trojstvo: 12-13. 1930.

Pero Damjanović, Tito pred temama istorije, Beograd 1977.
Drugo, izmijenjeno izdanje. Zbornik radova. V. posebno:
Titovih osamdesetpet godina. Biografski prilog, 346--408.
Zvonko Staubringer, Tito. Hronika jedne mladosti 1907-
1925. Beograd 1969.
Veliko Trojstvo : 58-79.
Ivan Očak, U borbi za ideje Oktobra, Jugoslavenski po-
vratnici iz Sovjetske Rusije (1918-1921), Zagreb 1976.
Prilozi za izučavanje historije komunističke partije kotara
Bjelovar. uredio redakeioni odbor, Bjelovar 1959. (izdanje
Kotarskog komiteta SKH)
Publicističko djelo. zasnovano pretežno na Slecanjima i

Josip Broz Tito . Monografija. Zagreb 1971. (izdanje "Spek- na lokalnim novinama. Razdoblje 1919-1925. obuhvaćeno
je u nekoliko tematskih odlomaka. Sadrži i kraće biogra-
Ira«)
fije Steve $abića i Franka Wintera.

[Ivan Babić, Život Josipa Broza Tita od 1907. do 1927.

Savo VelagIć, Druga konferencija Okružnog komiteta KPH
godine. nepag.) Bjelovar 5. juna 1969. na Kalniku. Bjelovar 1969. (izdanje
Historijskog arhiva Bjelovar)
Miha.el Sobolevski, Ogulinski proces Josipu Brozu. Zagreb Sadrži poglavlje Nastanak i razvoj komunističke partije na
1976. okrugu Bjelovar od 1919. do 1941. godine, 9-20.

Miroslav Krleža. Titov povratak godine 1937, u : Edvard

Kardeli. Miroslav Krleža, Tito i Savez komunista Jugosla-
9 vije. Beograd 1967.
PRILOZI U ČASOPISIMA I ZBORNICIMA
Ante Dobrila. Partijski rad u kotaru Koprivnica između dva
rata, Podravski zbornik 76, Koprivnica, 41-52.
Prikaz po mjestima. Ima I podataka o razdoblju 1919-
1925.
Bogumil Hrabak. Radikalizacija seljaštva u Hrvatskoj i Sla-
voniji 1919. i 1920. godine, Zbornik, 10, Slav. Brod 1973,
13-80.
Mira Kolar-Dimitrijević. Sindikalno-politička aktivnost Jo-
sipa Broza u Koprivnici 1928. godine, Podravski zbornik,
Koprivnica 1975, 19-33.
Sadrži i nekoliko uvodnih podataka u vezi s boravkom
Josipa Broza u Vel. Trojstvu.
Mira KOlar-Dimitrijević, Tvomica .. Danlca« i nJezinO rad-
ništvo. Podravski zbornik 76, Koprivnica. 26-34.
Stanislava Koprivica-Oštrić, Nezavisna radnička partija Ju-
goslavije i njena djelatnost u Hrvatskoj. Časopis za suvre-
menu povijest, 2/1975.7-35.
Reterat Miroslava Krleže na Izvanrednoj skupštini JAZU.
5. srpnja 1948, Ljetopis Jugoslavenske akademije, 54. Za-
greb 1949,
Vojo Rajčević. Uloga revolucionarne struje u pokretu sred-
njoškolaca u Hrvatskoj 1919. godine, Putovi revolucije.
7--8, 1966, 135--145.
Ivan Stošić, Priloziza povijest radničkog pokreta na po-
dručju križevačkog kotara od 1918. do 1941. godine, Kri-
ževački zbornik, 1,1970,14-47.
Obuhvaća i razdoblje 1919-1925. j djelatnost J. Broza.
IZBOR NOVIJE POPULARNE LITERATURE (NOVINE,
PRIGODNA IZDANJA I PRILOZI, ~KOLSKA IZDANJA)
Ivo Braut, Danas tamo gdje je živio Broz. Mećave j vedrine
Velikog Trojstva, Vjesnik, 3. IV 1977. 6.
Ivan Crnjak, Bjelovar j okolni krajevi. Priručnik za učen.ike
III razreda, Zagreb 1977.
Danas ondje gdje je živio Broz. Za ranim stopama druga
Tita. Mlin u Velikom Trojstvu. 1937-1977. KPH-SKH,
Vjesnik, Poseban prilog, Zagreb 1977.
Le/jko H/ebec. Zlatne ruke u Velikom Trojstvu, Vikend,
458,4. III 1977,1--2.
Isti, Jugozapadnim podnožjem Bilo-gore, Vikend, 495, 18.
XI 19n, 1-2.
Jugoslavenske opĆine jučer, danas i sutra, God. III, br. 20,
septembar 1977. Općina Bjelovar (prilog Borbe, 29. IX
1977),
Komuna, 4-5)1977. (zbornik »Tito - prvi i najdraži sugra-
đanin«) Bjelovar -- strojobravar u Velikom Trojstvu od
1921--1925. godine, 148--149. Hronologija poseta i bo-
ravaka druga Tita u opštinama Jugoslavije od maja 1945.
do maja 1977. 282.
Jovo PopoviĆ, Darko Stuparić. Svjedoci biografije JOSipa
Broza, Prva funkcija u Partiji, Vjesnik. 21. V 1974.
Jovo Popović i Darko Stuparić. Svjedoci biografije Josipa
BroZ8. 4. Prva funkcija u Partiji, Vjesnik, 30. III 1977.
Zvonko Staubrlnger, Mašinist u Velikom TrOjstvu. Oko.
150, 15--29. XII 1977, 10; Zakletva na grobu mrtvog druga,
Oko, 151,29. XII 1977--12. 11978.12.
Titovim stazama revolUCije (Specijalno izdanje Malih no-
vina, Sarajevo 1977), Mlin u Velikom Trojstvu, 22--23.
 Kazalo osobnih imena

Alapić Gašpar 100 Bujnoh Ladislav 92.93,117 Engels Friedrich 91

AlijagićAlija 55 Bukšeg Vilim 25,67, 6B
Allende Salvador 148 Bunjevćević Josip 45, 68, 73, 84

Ferenčak Stjepan 41'068.73

Filipović Filip 90
Bača\( Stjepan 92 Cankov Aleksandar 73 Frize Josip 4s
Bakić K. 67 Cerić 44, 45,46
Balog Josip 45, 68, 73 Cestar Martin 54
Barešić Ivan 109 Ciliga Ante 36, 65, 87 Geri Ivan 65
BaU Stjepan 44 Crlenjak Miško 26 Godrijan Josip 109
Baum Filip 49 Crnčić Martin 26
Gottlieb Hinko 68
Bedek Drago 126 Cvijić Đuro 39
Gregurek Franjo 110, 111
Berberović Gojko 44 Cvijić Zivko 41
Gubec Matija 100
Bjelousova Pelagija Denisovna, Cvjetičanin Gojko 5
vidi Broz Pelagija
Bornemissa Vladimir 40
Bosanac Josip 65, 73 Hanžek Lavoslav 25
Čalić 108
Boščak Đuro 65, 66, 71, 81, 84, 85, Haramina Vilim 35
Čanak M. 67
89,90,95.98 Hitler Adolf 136
Čižmeković Josip 26,27,99
Brezovac 89 Heđi Franjo 98
Cvorig ~jmun 46
Broz Ferdinand (Ferdo) 122. 123, Horvat Mirko 66
124 Horvat Slmun 31
Broz Franjo (mlađi) 122, 123, 124 Horvat Tomo 60
Copić Vladimir 72,83,85,87,91, Horvat-Karaula Olgica 63
Broz Hinko 63, 77, 93, 145,147
Broz Josip (Tito, Walter, Joža) 5, 92,95 Horvatin Kamilo 40, 44, 84
7,9,11,17,47,48,49,50,51,52, Hrabak Bogumil 19,20,23.24,25
53,54,55,56,57,58,59,60,61, Hrnčević Josip 20
62,63,65,66,67,68,73,74,75, Damjanović Pero 48
77.79,80,89,91,92,93,95,99, Dedijer Vladimir 48, 49, SO, 54, 56,
104, 106, 107, 108, 109, 110, 111. 57,60,61.63,67,68,71,75,79,
Ivančević 44
112.113,114,115,117,118.119, 91,92,109.117,121,122,124
Ivanković Branko 54,58,112
120,121,122,123.124,125,126, Dimitrov Georgi 7
Iveković Mladen 126
127,128,129.130,131,133,141, Dobravec Bolto 66
143, 144, 145, 147, 148, 150, 152, Dobrinić Ivan (Dobranić) 65,66,73
Drašković Juraj 100
154
Dumić 89 Jalžabetić Tomo 26
Broz Katica 122,123
Broz Pelagija Denisovna, rođena Dužanec Dragutin (Dragan) 40, 41, Jelić Ivan 128
Bjelousova (Poljka, Polina) 48, 49, 42.71,73,74,89 Jerković Mate 131
56,74,77,92.121,124 Joško 124
Broz Zlata (Zlatica) 56, 63, 74, 75, Jovanović L:ivko 69. 70
93, 145, 147 Đaković Đuro 60' Jović Dragiša 29, 32
161 Broz Zarko 77,93,121,124 Đurinec Mato 71 Joža 122
Joža, vidi Broz Josip Maček Vladimir (Vladko) 26, 106, Pavišić Ivan (lvica) 65, 66
Jurić Luka 65 126,128,134 Pavišić Josip (Petar Verin) 57
Malek Vinko 15 Pavliček Đuro 66, 71
Maletić V. 40 Pavliček Ivica 66

Kaclerović Triša 83, 98. 99 Marčetić Mladen 67 Perharić Andrija 95, 98

Kacun Grga 65, 68, 73, 95,98 Marko 122. 124 Petričević Branko 131

Karađorđević Aleksandar 160 Marković Laza 121 Petrinec Mirko 118

Karađorđević Petar 119.23,37
Kardelj Edvard 50
Kenk Rudolf 89, 90
Kerenski Aleksandar Fjodorovič 57
Kolar-Dimitrijević Mira 118
Koprivica-Oštrić Stanislava 9, 84
Korać Vitomir 15. 25, 44,67,68
Korsch Karl 90
Kovačić Tomo (Tomina) 59. 60, 61,
65,68,73,88,89,92.95,98.107,
144
Kraljić Ivan 27
Kranželić Filip 124, 143
Krizman Bogdan 19
Krndelj Ivan 55, 83
Krleža Miroslav 26, 49, 50
Krog Matija 66. 68, 72, 73, 79, 89,
95,98
Kubačić 83
Laginja Matko 25
Marković Sima 90 Pinter Eugen 90
Marković Vukašin 58 Piškorić Franjo 35, 36, 40, 42, 81
Matačić Josip 44,68,73 Podubski FranjO 58, 75, 92
Matišić Vatroslav 81 Pollak Elza 63, 117
Matus Luka 66 Pollak Gizela rođ. Steiner 55
Mavrak Anton 91, 92,107,113 Pollak Milan 127
Medač Luka 26 Pollak Samuel 4, S, 29, 32, 51, 52,
Medač Vinko 95 53,54,55,56,58,63,74,109,111,
Merkša Teodor 44, 65, 68, 73 113, 117, 145, 149, 154
Milojković Livota 85, 86 Popović Jovo 74, 89, 92, 93, 111
Miljuš Simo 39, 43, 45 Popović Nikola 48, 57
Predojević Gavro 63
Mlinarić Mijo 55
Pribićević Svetozar 20
Motal Josip 44, 68, 73
Motil Josip 54 Prica Mile (Petar) 89, 98
Prugović Anton (Ante) 65, 66, 71,
Mussolini Benito 136
Muravjov Mihail Ar1jomovič 57 81,86,95,98
Nađ Kosta 131 Račan Miško 27
Radić Pavle 99, 100, 101, 108
Radić Petar 20

Lakatoš Joso 29~ 32 Radić Stjepan 18, 22,23,26,27,

Očak Ivan 74
Lakuš Filip 26, 27 39,53,71,88,92,99,100,101,103,
Obramović (ili, možda, Abramović)
Lappo-Danilevska 91 104,105,106,108,128
35
Lauš Julije 29 Radovanović Ljuba 87, 92
Ostoj ić Stevo 49
Lebović Ivan (Ivša) 125,126 Rafaj Franjo 26
Ledinski Ivan (8ela) 79,87,88,89, Rajčević Vojo 20
98 Ribar Andrija 20
Lenjin, Vladimir Iljič Uljanov 38, 55, Panić 23 Ričko Franjo 109, 110
73,90,91,111 Pasariček Lj. 42 Rittig Svetozar 25
Liebknecht Karl 44 Pašić Nikola 103,106 Rosenberg Oskar 58, 111, 113
lipšić Filip 31 Pavelić Ante 134,135 Rudić Tomo 26
Lunačarski Anatolij Vasiljevič 26, 91 Paver josipa 126 Rupčić 118
Ljuština Franjo 37, 38 Pavičić Marko 65, 68, 73 Ružić Tomo 65
 Sabadžija Ferdinand 54
Sabolek Mišo (Miško) 125, 126
Sever Andro 91
Sobolevski Mihael10B, 113
Sokač Mijo 71 , 91, 98
Sokač Rudolf 65
Srblinović N. 36
Stuparić Darko 74, 89,92,93,111
Stuparić Mijo 26
Subotić Vukašin 131
Sabić Stjepan (Stevo., Diko) 57,59,
60,61,62,65,67,68,73,79,89,92,
99,104,105,106,107,108,117,121,
122,123, 124,125,126,127,154
Salamun Stjepan 50
Salamun Vid 95
Segović Ana (Aninka) 111
Šegović Đuro 5, 36, 44, 45. 46, 58,
61,62,65.66,67,68,72,73,79, 89,
92,108,109. 110,111,113,114,117,
127, 128, 130, 144
Segović Sandor 44. 68, 73
Sibi Ivan 131
Skri njar Franjo 26
$uperina Benjamin 27
Surrnin Đuro 25
Tačević Krsta 70
Tito, vidi Broz Josip
Todorović Mika 70
Toma Stjepan 89
Tribuson 93
Trocki, Lav Davidovič Bronštain 38
Trubentašić 40
Turković Anton 45
:63 Uroić Stjepan 26, 27, 99
Valenta Ana 109
Valenta Venceslav (Vaclav, Venci ,
Vincek) 12, 15,60,61,65.68,71,
72,73,79,89,91,108,109,154
Varga 45
Vejin Magdalena (Magdalenka) 89
.
"
,
Vejin Radoslav (Rade) 65. 66, 70,
71,89,91,98
Verin Petar, vidi Pavišić Josip
Veseli Dragutin 55
Vidmar Josip 18, 20
Vlašić 44
Vodopija Stjepan 72, 95, 97,98
Vošicki Vinko 31
Vrabl Nikola 122,123,124
Vratković Georg 108, 117
Vrhovnik Drago 92, 109
Walter, vidi Broz Josip
Weiss Dragutin 31
Wilder Većeslav 25, 26, 27
Wilson Woodrow 17
Winter Dara 127, 128
Winter dr Franko 125, 127, 128
2mara Ignac 65, 66,71
Kazalo zemljopisnih naziva

Alžir 148, 149 Cazma 24, 66, 73, 95 Jasenovac 57

Apatovac 29 , 42, 65, 66 Ceška 60 Jastrebarsko 48
Arbat (predio Moskve) 57 Cile 148,149,150 Jugoslavija 5, 46, 60. 80, 83. 84, 90,
Austrija 48, 60, 72 100, 104, 108. 135, 136, 138, 150

Daruvar 83
Bakar 117 Dežanovac 73 Kazahstan 124
Beč 48, 59
Donja Raća 88 Kina 103
Dugo Selo 24, 83 Klanjec 122
Bečko Novo Mjesto 56
Kloštar Podravski 31
Beograd 9. 12, 26, 27. 36,48,50,
Koprivnica 18,20,29,31,32,35,
57,65,66, 70,71,72,79,81,83,84.
39,42, 63,66.72,73,89,95, 118,
85,86. 87, 88,90,99,117,121,123, Đakerta 124
119, 131
131 Đurđevac 18, 31,32, 53, 66, 72, 73,
Kraljevica 113, 121,144
Bilo-gora 5, 53 79,80, 81,84,86,89,95,117
Krapina 131
Bjelovacka 53 ĐurđiC 42
Križevci 20, 29. 31, 32, 35, 36, 39,
Bjelovar 5,9,11,12,14, 15,16,17, 40, 41 , 42, 43,45,63,65,66,70, 71,
18,19,20, 22, 23,24,25,26.29,31, 72, 73, 79,81,83,84,85,86,87,88,
32,33,35, 36,37,38,39,42, 43,44, Garešnica 18, 24, 29, 66. 95 89, 90.91,95,98,99,100.101,104,
45,46,47,52, 53,56, 58,60,61,63. Glogovac 29 131
64,65, 66,67,68,69,70,71,72,73, Glogovnica 36, 42 Kumrovec 48
74,79.80,81,83,84,85,86,87,88. Gornje Plavnice 95 Kupinec 48, 49. 50
89, 90.91 . 92. 93, 95,98.99,101, Gorski kotar 108 Kutina 31.32,66,79,89, 95
104. 106.107.109,110.113,114. Grčka 134
117,118,121,122,123,124,125, Grubišno Polje 24. 29, 66, 95
126,127,128, 131,133,136,143, Guščerovac 39
Lekenik 24
144,145,147,148.150,153,154
Lepavina 29
Bosanski Brod 117
Lepoglava 111 , 121,123, 150, 154
BošnjaCi 31 ...-
Hercegovac 29 Lika 124
Brckovčina 3'9;
Hercegovina 134 London 48 .
Bosna 134, 138 Hrvatska 17,20, 25, 72, 79, 80, 83, Lovrečina 39, 42
Bosna i Hercegovina 138 84. 107. 127. 134, 135. 138. 142, 143,
Brestovac (na Medvednici) 89 145
Bugarska 83 Hrvatsko primorje 108
Mađarska (Ugarska) 17,20,25,37,
Hrvatsko zagorje (Zagorje) 24, 124,
134, 135 40
Maglenča 63
Caprag 83, 87 Makedonija 138
Carevdar 29,45 Maribor 48, 60,121,122,123,124,
Ciglena 122, 125,126 Indija 103, 142 150, 154
Crna Gora 58,134,138 Istra 108 Marinovac 29
Cugovac 65, 72, 73, 85. 86, 95 Ivanić-Grad 29 Markovac 61,79,91.92, 108, 109
 Maroko 100, 103 Repinec 91 Valpovo 83
Martinac 63 Rijeka 108 Varaždin 20, 83, 131
Međurača 126 Rusija 5, 17, 24, 37, 38, 40, 47, 48, Varaždinske Toplice 131
Mišulinovac 54 49,57,58,73,83.111 , 125,134. Velike Sredice 31, ~2
Moskva 57. 60. 92, 124 153 Veliki Grđevac 24, 7.1
Moslavina 134, 135 Veliko Trojstvo 4, 5, 8, 22,23, 29,
52,53,54,55,58,59,60,63,65,68,
72,74,77.79, 91,92.93,95.107,
Savez Sovjetskih Socijalističkih 109,111.112,113,117,118,121,
Nova Rača 125 Republika (SSSR) 100, 124 124, 125. 143, 145. 147. 148, 149,
Novigrad Podravski (Novigrad) 31, Severin 71. 122 154
32,79,85.87,89.98 Sibir 48 Versaj (Versailles) 135
Novi Marof 41 Simbirsk 57 Virje 18, 53
Novska 83 Sisak 24, 83 Virovitica 83
Njemačka 44, 48, 60 Sjedinjene Američke Države (SAD) Višnjevac 63
47,49,108 Vojakovac 42
Slavonija 134, 135 Vojni Križ 24
Slavonska Požega (Požega) 83 Volga 57
Ogulin 83,108,117,124 Vrbovec 29, 36, 39. 42
Ohio 108 Slavonski Brod 19,29
Slovenija 127,138 Vukovar 42, 50
Omsk 48
Osijek 23, 92,118.119,131 , 148 Srbija 127.135, 138
Srem 124
Sv. Ivan Zelina (Zelina) 24 Zagorska sela 122
Sv. Ivan Žabno (L:abno) 41 Zagreb 9,12, 15, 18,20,24,25,29,
Pakrac 83. 128 Sv. Petar Cvrstec (Cvrstec) 41 31,32,35,36,37,38,39.41,43,44,
Pariz 128 Sv. Petar Orehovec (Orehovec) 39, 45, 46,47,48,49,50,51,52,54,56,
Paulovac 32 41,42,66 61,62,65.66,68,74,79,80,81,83,
Pečuh 57 Sv. Simun ($imun) 45 84,85,86,87,88,89,91 , 92,93,98,
Petrinja 83 Sv. Trojstvo, vidi Veliko Trojstvo 99,100,103.104, 105,107,108,113.
Petrograd (Lenjingrad) 48, 57 117,118,119,121,122. 123,125,
Pitomača 29, 31 126,127, 131,145, 150, 154
Podravina 20
Podravski Bregi 29 $androvac 63
Popovac 29 Spanjolska 127, 128
Šumećani 143 Žljebić 29
Preseka 41, 66, 85, 95
Ptuj 131
Tomaš 57,63, 79,92,121,123,124 Youngstown 108, 117
Tomašnica 29
Rača 24 Trema 65,95
Raven 42 Trnovitica 29
6t 165 Ravno 39 Trojstvo, vidi Veliko Trojstvo
Kazalo naziva

Austro-Ugarska Monarhija (Dvojna Monarhija) 17,18 Hrvatski sokol u Bjelovaru 14,26

Banke i novčarski zavodi Hrvatski koturaški klub "Sokol" u Bjelovaru 114

Bielovarska štedionica, podružnica Narodne banka
Internacionalni bataljon formiran na Arbatu
d.d. Iz Zagreba 32
u Moskvi 57
Narodna §tedionica d.d., Bjelova" podružnica Prve
hrvatska štedionice iz Zagreba 32, 33 Jedinice NOV i POJ (Jugoslavenske armije)
Srpski kreditni zavod d.d., Bjelovar 32 Brigade
Brigada " Braća Radić" 131
Bjelovarski stanarinski ured 46 Brigada ~ Matija Gubec« 131
Brigada ~Mlhovil Pavlek Miškina« 131
Bolnica milosrdnih sestara, Zagreb 93
I moslavačka brigada 131
Crvena armija 57, 71 II moslavačka brigada 131
III moslallaćka brigada ,.Nikola Oemonja« 131
Crvena garda 48, 57,60,61, 73 Zagorska brigada (Prva zagorska udarna brigada) 131
Divizije
4. armija Sovjetske vojske Južnih republika 57 XXXII hrvatska divizija 131
XXXIII hrvatska divizija 131
Četvrta konferencija šefova država i vlada
X korpus 127, 132, 133, 134, 136, 148
nesvrstanih zemalja 148
Treća armija 131
Dobrovoljački korpus Srba, Hrvata i Slovenaca 57 Vrhovni štab (NOV i POJ) 134

Đurđevačka imovna opČina 29 Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti

(JAZU) 49
Glavnjača 60
Jugoslavenski sokol u Bjelovaru 26
Gospodarska sloga 128
Kino .. Helios«, Zagreb 51
Gostionice (kao radnička sastajališta)
»Građanska piVcjv,ara« Križeve; 81 Klub povratnika iz Rusije, Zagreb 50
»Kan«, Bjelovar 36, 37, 40
Komanda mjesta u Zagrebu 48
"Kruna«, Bjelovar 44,45
"Kutnjak«, Zagreb 49, 50 Konstituanta, vidi Ustavotvorna skupština
,,$krinjar«, Koprivnica 118
Kotar
»Vojvodi6«, Bjelovar 88
Bjelovarski 18
Gradsko poglavarstvo u Bjelovaru 20, 24, 39 Cazmanski 24
Dugoselski 24
Hotel .. Barta«, Bjelovar 46
Đurđevački 18
Hrvatska i Slavonija (Civilna Hrvatska) 11, 25, 29, 35, Križevački 65
42,79,83,95
Kraljevska banska uprava u Zagrebu, Odsjek za
Hrvatski sabor 18 državnu zaštitu 125 16E
 Kraljevska honvedsl<a kadetska škola u Pečuhu S7 Obrtničko-radniČko obrazovno dru~tvo u Bjelovaru
(u osnivanju) 12
Kraljevski sudbeni stol Obrtničko-radničko pjevačko društvo ,.Jedinstvo« u
u Bielovaru 95 Bjelovaru (u osnivanju) 12
u Ogulinu 108 Potporna-obrazovno radničko društvo ii Bjelovaru
u Zagrebu 122 (u osnivanju) 12 .
Zagrebačko obrtničko-radničko društvo 12
Kraljevski kotarski sud u Bakru i17

Kraljevsko redarstveno povjerenstvo u Bjelovaru 67 Obznana 46, 50, 51, 54, 105

Kraljevsko redarstveno ravnateljstvo u Zagrebu 117, Odbor gradske aprovizacije u Bjelovaru 35

121,123 Odbarni spolek drevodelniku a pribuznych odvetvi
Mađarska Sovjetska Republika 17, 20 v Cechach 60, 6i

Memorijalni muzej, Veliko Trojstvo 145,147 Okružna vojna komanda u Bjelovaru 24

Ministarski savjet Kraljevine SHS 84 OpĆina Trojstvo {Veliko Trojstvo} 22, 117

Organizacije komunističkog pokreta u Jugoslaviji

Ministarstvo pravde 123
Ministarstvo socijalne politike 118
Ministarstvo unutrašnjih dela 88
Muška kazniona
Lepoglava 121, 150
Maribor 120,121,122,124,150, 154
Narodna skupština FNRJ 139, 140, 142
Socijalistička radnička
partija Jugoslaviie
(Komunisti) (SRPJIK) 36, 39, 40, 42
Centralno partijsko vijeće SRPJ(K) 40
Pokrajinski izvršni odbor SRPJ(K) 40
Mjesna organizacija SAPJ(K), Križevci 40, 41
Seoske organizacije SRPJ(K)
Sv. Ivan tabno 41
Sv . Petar Cvrstec 41
Preseka 41
Seljačko vijeće SRPJ(K), Apatovac 42

Savezno vijeće 139 Seosko vijeće organizacija SRPJ(K) za križevački

kotar 41
Vijeće proizvodeta 139
Komunistička partija Jugoslavije (KPJ) 5, 7,12,26.
Narodna skupština Kraljevine Srba, Hrvata i 39,40,42,43,44,45,46,49,50,51,54,57,59,61,65,
Slovenaca 99 72,74,79,80.83,85,86,87,88,90,92,95,100,104,
107, 134
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba 36 tzvršni odbor Centralnog partijskog vijeća KPJ 60, 72, 99
Oblasno vijeće KPJ. Zagreb 43, 44, 79
Narodno vijeće u Bjelovaru 19
Pokrajinski komitet KPJ za Hrvatsku i Slavoniju 107
Nova ekonomska politika (NEP) 90 Okružni komitet KPJ, Bjelovar 127. 128, 152
Lupanijsko rukovodstvo KPJ, Križevci 41, 73, 79, 91,
Oblasna inspekcija rada u Osijeku 118, 119 106. 152
Mjesna organizacija KPJ
Obrtničko-radnička društva BJelovar (legalna) 44, 45, 46, 61, 151
Obrtničko-radničko društvo u Bjelovaru Križevci (legalna) 43, 45
167 (u osnivanju) 12 KriževcI (ilegalna) 65, 73, 84
 Mjesni komitet zagrebačke organizacije KPJ 119 Pokrajinsko radničko sindikalno vijeće 2:a HrvatskU i
Celija KPJ, Bjelovar 65, 71 Slavoniju (PR SV) 63
Nezavisna radnička partija Jugoslavije (NRPJ) 26,27, Izvršni odbor PRSV za Hrvatsku i Slavoniju 119
65,66,67,69,70,72,79,80,81.83,84,85,86,87,88, Mjesno radničko sindikalno vijeće (MRSV)
Koprivnica 63, 89
90,91,95
Centralni odbor NRPJ 70, 71. 83, 85, 86, 87, 91, 95
Kri~evci 63
Izvršni odbor 63
Centralni sekretarijal NRPJ 70
Savez drvodjeljskih radnika Jugoslavije
Oblasno vijeće NRPJ za Hrvatsku i Slavoniju 79, Bl, 85,
podružnica Koprivnic8 89
8S, 88 Savez radnika kožarsko-prerađivačke industrije i obrta
Oblasni sekretarijat NRPJ. Zagreb 81. 85, 87 podružnice
Mjesna organizacija NRPJ, KriževCi 65. 67, 69, 71, 72, Bjelovar BB
74 , 84,85,86,87,88. 90, 91,95 Koprivnica 89
Povjereništva NRPJ Savez radnika metalne industrije i obris Jugoslavije
Bielovar 71, 72. 81, 84, 85, 86. 87 (SRMIOJ) 73, 118. 119
Cugovac 72. 85, 86 Oblasni odbor u Zagrebu 118
Đurđevac 72, 81, 84. 8B podružnica Koprivnica 73.118
Koprivnica 72 Savez radnika odjevne industrije i obrta
Novigrad Podravski 85 podrUžnica KoprivnIca 89
Preseka BS
Radničko-seljački savez (blok) 94.95, 101, 103, 104 Organizacije međunarodnog komunističkog pokrela
Republikanski savez radnika i seljaka 27 Komunistička internacionala (KI) - Kominterna 60,
Seljački oblasni odbor za Hrvatsku i Slavoniju 84 86,92,127
Savez komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) 9B Izvršni komitet KI <IK KI) 128
Savez radničke omladine Jugoslavije (SROJ) 71,83, Balkanska komunistička federaCija (BKF) 104,105
84,92 Internacionalno seljačko vijeće (Seljačka
Inicijativni odbor za osnivanje Jedinstvene radničke internacionAla , Krestintem) 83,101,105
Predsjedništvo Internacionalnog seljačkog vijeća 104
stranke (Stranke radnog naroda) 128
Savez komunista Jugoslavije (SKJ) 5, 9, 141 Crvene pomoĆ 73, 89
Centralno radni~lfo sindikalno vij(jće Jugoslavije Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada

(CRSVJ) 40 (KUNMZ), Moskva 124

Pokrajinsko vijeće CRSVJ za Hrvatsku i Slavoniju 50, 55
Mjesno radničko sindikalno vijeće Ostale organizacije radničkog pokreta u Hrvalskoj i
BIelovar 42 Jugoslaviji
Križevci 43 Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije
Savez kovinarskih radnika 50 (SDS HiS) 12,22,39,61.108
Savez privatnih namještenika Mjesne organizacije SDS HiS
podružnica, BJelovar 42 Bjelovar 36, 37, 39, 40. 42
Savez saobraćaj ni h i transportnih radnika Križevci 36, 39, 40
podružnIca, BJelovar 42 PovjereniMva
Savez trgovačkih pomoćnika 39 Brckovčina 39
Centralni radnički sindikalni odbor Jugoslavije Gu~čarov/')c 39
(CRSOJ) - Nezavisni sindikati 59, 63, 71, 84, 86, Lovrećina 39
118-119 Ravno 39
Izvršni odbor CRSOJ 86 Vrbovec 39 16C
Socije.lisOčka radnička partija Jugoslavije Z8 Petropavlovska tvrđava 48
Hrvatsku I Slavoniju (cantristi) 42
Privremeno narodno predstavništvo 25, 40,41
Socijalistička partija Jugoslavije (SPJ) 67
Međustrukovni komunalni savez u Bjelovaru Rovišćanska župa 11
( " radnIčki blok«) 42
Radnička komora u Bjelovaru 81, 118 Ruska komunistička partija (boljševika.) RKP(b) 48,
Radničko pjevačko društvo "Proleter« U Bjelovaru 57,60 .
80. 109
Jugoslavenska grupa pri RKP(b) 48, 60
Radničko vijeće u Zagrebu 36
Ured Z8 oSiguranje radnika u Bjelovaru 81 SOcijalistička Federativna Republika Jugoslavija 5,
Opći radnički savez (ORS) za. Hrva.tsku i Slavoniju 148, 150
35,37,43
podružnica Bielovar 35 SOCijalistička Republika Hrvatska 145
plati/He Koprivnica 35
Sorbonne 69
Savez drvodieljskih radnika U Hrvatskoj i Slavoniji 15
Savez građevinskih radnika u Hrvatskoj i Slavoniji 15 Sovjetska Rusija 17, 20, 45, 48, 49, 50, 51, 56, 57, 60,
Sa.vez radništva od;evne industrije i obrta u 61 , 80,151 , 153
Hrvatskoj i Slavoniji 15
Savez radnika životnih namirnIca U Hrvatskoj i Sresko načel stvo u Bjelovaru 125
Slavoniii 15 Stab volškosamarskog fronta 57
Savez meta/skih radnika Jugoslavije 118
OSječka oblast 119 Stampa
Borba. Marksistički časopis (Beograd) 26, 90
Osječka divizijska oblast 20 Borba (Zagreb) 60,61,66,67,68, 72,73, 79,80,81,
83,84,85,86,89,92,108
Političke stranke i organizacije
Radnil5ka borba (Zagreb) 86,88,99, 100, 101, 102,
Demokratska stranka 18. 26, 27, 67, 80
103, 107
Hrvatska pučka stranka 67
Demokratski glas 23, 24, 44, 80, 81
Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS) 18, 20, 22,
Hrvatski dnevnik 128
23,26,53
Iskra 92
Hrvatska republikanska seljačka. stranka (HRSS) 18,
26,27,59,67,69,72,74,83,95, 98,101,103,104,105, Istina 40
106. 126, 151 Književna republika 26, 91
Kotarska organizacija HASS za kotar Bjelovar 106. 108 Nezavisnost 24,25,38,58,61,62,63,65, 66,67,68,
Hrvatska seljačka stranka (HSS) 125,126. 128 69,84,90,91,98
Hrvatska stranka prava 26, 27, 53, 69 Nova Evropa 24
Hrvatska zajednica 26, 53, 58, 98 Nova istina 40, 41, 42, 43
Narodni klub 25 Novi svijet 20, 23,25,43,44,45,46,47, 49 , 50
Samostalna demokratska s/ranka 27 Novosti 51, 52, 53
Radikalna stranka 26, 67,99 Okovani radnik 87
Srpska narodna obrana (SRNAO) 26 Omladinska borba 71, 92
Organizovani radnik (Beograd) 86. 88
OrganIzovani radnik (Zagreb) 88,89, 118,119
Pravda 36
PrIvredni glasnik 20, 23, 42. 43
Radnička štampa 63, 71
Radnički prijatelj - Der Arbeiterfreund 12
Radnik ~ Delavec 65, 66, 70. 71, 72. 73 , 79, Bi. 83, 84,
85,86,87,88,90
Radni/< (SAD) 108
Sloboda 36,37,38,39, 4{)
Slobodna rijač 15
Solidarnost 20
Tjednik 38
Tamburaški zbor ,.Jednakost" u Križevcima 81
Tvornice i privredna poduzeća
»Daimler«, tvornica automobila, Bečko Novo Mjesto
56
»Bilo«, industrija drva u Bjelovaru 29
Društvo za proizvodnju kožnate robs "Velebit« u
Bjelovaru 31
Gradska plinara, Bjelovar 31
»Higiea«, tvornica sapuna Singera i Altmana u
Bjelovaru 31
Kozmetički zavod »Nada« u BjelovarU 31
Ledana JosIp Sv.oboda i dr. u Bjelovaru 31
Ložionica državnIh željeznica, Bjelovar 36, 89
»Miris«, tvornica za proizvodnju kemijsko-tehničkih
prOizvoda, Bjelovar 31
Parna ciglana S. V. Lauš, Bjelovar 32
Parna mljekara u Bjelovaru 32
Parna pekara u Bjelovaru 32
Prva bjelovarska tvornica cipela i trgovina koža
Adolfa Vybirala, Bjelovar 29, 30
Prva bjelovarska tvornica suhomesnate robe Josipa
Svobode sinovi d.d. u Bjelovaru 31, 33
Prva hrvatska tvornica ~ivaćih strojeva d.d. Zagreb ,
pogon Bjelovar 29
Radionica strojeva Julija Lauša, Bjelovar 29
Radionica za mehaniku, građevine, umjetnost,
strojarstvo i mosne vage A. Segrc, Bjelovar 15
Sjedinjeni paromlini d.d. u Bjelovaru 29.31, 61
Stožir, poduzeće za preradu drva, k.d. u
Bjelovaru 29
Tiskara, knjižara i papirnica Filipa Lipšića u
Bjelovaru (prije Weiss) 12, 26,31.90,91
Tvornica cikorije, kavInih surogata i zamjenica kave
Hinka Franka sinovi d.d. u Zagrebu, sušionica
cikorije, Bjelovar 31. 89
Tvornica keksa, dvopeka, biskvita i linih poslastica
Dragutina Wolfa sinovi, Bjelovar 31
Tvornica kožnatih gama§a i sandala »lIiriifJ"
Dragutina Weissa, Bjelovar 31
Tvornica .. Smev«, Bjelovar 29. 35, 42, 61, B9
Tvornica ulja d .d. u Bjelovaru 31
Udruiene bjelovarske tvornice soda vode 31
Valapecare konjal<a i žestokih pića u Bjelovaru 31
Podravsko d.d. tvornica cigle, Đurđevac 32
Danica d.d . za kemičke proizvode, Zagreb, tvornica
šara fa i tvorniCB sumporne kiseline i umjetnog
gnojivB, Koprivnica 31 . 89, 118, 119
Gradska ciglana, Koprivnica 32
Gradska plinara, Koprivnica 31
Industrija ulja d.d . u Koprivnici 31
Prva jugoslavenska tvornica šarala d.d . iz Zagreba,
tvornica u Koprivnici 29
Tvornice papirnate robe VInka. Vošickog,
Koprivnica 31
Tvornica za izradu kola, KoprivnIca 29
Jugoslavenska brodogradilišta d.d. u Kraljevici
113,121
Gradska ciglana Slobodnog i kraljevskog grada
Križevci 32
Gradska munjara , Križevci 31
Pivovara Križevci 31
Tvornica ulja iz bundevinih koštica $imuna Horvata,
Križevci 31
Zavod za proizvodnju cjepiva protiv zaraznih bolesti
stoke d.d . u Križevcima 31
Građevna industrija Zagorka d.d. iz Zagreba, Zemaljska vlada za Hrvatsku i Slavoniju 29, 36, 37
tvornica crijepa, Kutina 32 Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog
Novigradska tvornica glinene robe 32 oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) 128
Podravsko d.d. tvornica opeke i cigala, Novigrad 32
L:andarmerijska stanica
Građevna industrija Zagorka d.d. iz Zagreba ,
Bjelovar 122, 123, 124, 152
tvornica crijepa u Pau/ovcu 32
Nova Rača 125
Motorni mlin Samuel Pol/ak, Veliko Trojstvo 5, 29,
52, 55, 149 Županije
Koncern sjedinjenih industrijalnih pcduzeća d.d. u Bjelovarsko-križevačka (Bjelovarska) 11, 16, 18,20,
Zagrebu, paromlInovi u Bjelovaru, Đurđevcu, 24,26,27,29,36,42,44,53,65,67,71,73,79,80,95,
Klo§tru Podravskom, Koprivnici i Novigradu 99, 101, 103
Podravskom 31 Li6ko-krbavska 95
Industrija nafte "SumećanI" 143 Sremska 95
»Naftaplin« 143 Varaždinska 24,25
Tvornica »Tomo Vinković ." Bjelovar 145 Zagrebačka 24

Udruženje trgovaca i industrijalaca za grad Bjelovar

i okolicu 33

Ustavotvorna skup~tina (Konsti1uanta) 26, 43, 44, 45

Vojna krajina 11, 53
Križevačko-đurđeva6ka krajina 11
Satnija Veliko Trojstvo 53
Varaždinski generalaf 11

Zadruge
Gospodarsko društvo , Bjelovar 32
Hrvatsko seljačko gospodarsko društvo kao zadruga,
Bjelovar 32, 33, 105 .
Konzumna zadruga javnih namještenika , Bjelovar 33
Obrtnička konzumna-produktivna zadruga,
Bjelovar 33
Ste dna i pomoćna zadruga u Bjelovaru 33
Zagrebačka oblast 85, 92
Zakon Kraljevine Srbije o ustrojstvu vojske 24, 25

Zakon od 14. r 1875. o pravu sakupljati se 24,25

Zakon o zaštiti javne bezbednosti i poretka u državi
(Zakon o zaštiti države) 55, 85, 110, 122, 152
 •

b
.
 Summary

The monograph "Tito in Bjelovar" was written in 1977, the year of party and lile
jubilees of Josip Broz Tito, with the purpose to present his life and revolutionary
activity in Bjelovar region.

ln the introduction basic data about the town Bjelovar are given, frem its found ing
in the XV century up to its entering the Yugoslav state, as well as data concerning
the beginnings of labour movement and its development tili 1914.

The first chapter deals with the situation in the country, rebelliousness and
spontaneous revolution of peasants expressed in unrests from 1918 lo 1920.
Political life in Bjelovar region is presented . focusing on the relations between
political parties seen in the results of parliament elections. Economy in the
Bjelovar-Križevci district is shown through the description 01 various kinds of
business organizations. In the same chapter labour movement in Bjelovar and
Bjelovar-Križevci district in the period from 1917 to 1921, from the renewal of
socialist movement to the forbidding of the Communist party, is described.

The second chapter deals with the life and work of Josip Broz in Russia and his
party and syndicate work in Zagreb on his return to his native counlry.

The third chapter speaks about the stay of Josip Broz in Veliko Trojstvo and
Bjelovar. II deal s with his personal, family life, with Broz as a very skilllul and
successful master, and with his polilical activity.

ln the first and second year of illegality of the Communist party Broz did not
succeed to establish a party link, so he acted as an agitator among the peasants
and met the other returnees from soviet Russia, who, like himself, had taken
part in the October revolution.

ln 1923 the activity of communisls was very Iively already, due to the restoring of
the party organization in Križevci at the end of 1922 and the beginning of 1923,
with a series of cells in the whole area, among others in Bjelovor too . Josip Broz
made contacts with this organization, became its activist, and later on the
member of its closest leadership . The work of communists in Bjelovar, Križevci,
and the whole region has been reconstructed on the basis of preserved sources
which confirm it to be diverse, with one special characterislic and that is ils
activity among the peasants and engaging ot the most radical men in the
communist organization.

The funeral of one of Bjelovar communists, when Josip Broz had a speech, was
the cause for arresting him and it led almost to the court procedure. Owing to
173 some liberal administrator in the district authority Broz escaped the verdict
according to the Law of State Protection, but he was exposed to continuous
control of police authorities, searches, and temporary arrests. That enabled his
further illegal work in Bjelovar region and he left in the middle of 1925.

ln the fourth chapter arrivals of Josip Broz Tito to Bjelovar after 1925 up to 1941
and his correspondence with his triend Stjepan Sabić in the lime when BTOZ
was in iail are dealt with.

The contacts of Josip Broz Tito with Bjelovar region and his visits between 1945
and 1973 are described in the fifth chapter.

17
Pe310Me

MOHorpaqH1R »Tw]'o 8 BeJiOBape« HanUCaHa D 1977 roJ1.Y - rO;l\Y I06uJ1e$l KOMMY-

HHcTU4eCKO" napTuH H)rOOJ1aBHH H peBOmD~UOHHOH U nO~UTH4eCKOH ;l\eRTeJJb-
}[OCTU lifocHIla Bp03 TUTO, C L\e~bIO OnI1Ca.HUFI >KJ.l3Hl1 i10CHna Bp03 TUTO u
peBOJTlOL\HOHHOU. ,n:e.flTeJJhHOCTU KOMMyHUCTOB B BeJ10BapCKOM Kpa~o>.

B BBe):leHIH1 ItpI'lSeJ1.eHhl OCHOBHhle ,n:aHHMe o ropOJ1.e EeJ10Bape C MOMeHTa ero

OCHOSaHH.fI B 15-0M BeKe ,Z(O npUCOeJ1.ttHeHUR" K lOrocJJaacKou. }1.ep>KaBe. KpOMe
Toro rrpeJ1.CTaBJleHbl CBe,!:leH}1.f1 o nepBhlX warax pa6o'-Iero MlUKeHJ1.f1 J.1 era
pa3Bl1Tt·Uf ;!lO 1914 rOJ(a.

B nepBoM pa3,Z(€J1e onucaHbl ceJJa B 06c:r3HOBKe nOJ1HTU'-IeCKOrO no,o:'beMa, M.fITe-

)KU, CT.J1Xui:i.HaR peBOJ(}OQHOHHOCTb KpeCThRHCKoro Ha ceJJ e lHur BblpameHHhle B
BOJ1HeHUax, np0J1.0JJ>KaBlIIUXC.fI C 19] 8 ;:(0 1920 rO,1l.a. 3aTeM C.IleJlaH 0630p nOJJU-
TWJ.eCKof/ ,Z(eRTeJ1bHOCTI1" B BeJJOBapCKOM Kpae, C HaCTO.flHJ;teM nOKa3aTb COOTHO-
llleHMe C}lJI M€)K,I:IY nOJUf.TJ1QeCKUMU napTJ1.RMH, HarJJR,I:lHO nOKa3aBUIux ce6$1
B pe3YJJbTaTaX Bbl6opOB B CKym~J1HY. 3 K OHOMl-IKll BeJJOnapCKO-KpJ1.lKeBCKOro
Kpa.fl nOKa3aHa B Om1CaHUJ1 npOMblWJIeHHhJX npe'z(npURTUH no HX OTpaCJJJ'lM.

Pa60'{ee J1.BM)K€1-me B BeJ10Bape M EeJ10BapCKO-Kpl1»ceBCKOM Kpae Onl1CaHO B

nepBOM pa3~eJle 3a nepl1o~ C 1917 ~O 1921 rOJ1.0B - - C MOMeHTa 06HOBJ1eHI1R
cOQuaJJt-!CTI1QeCKOrO ,l{BU>KeHUJI J1 .n:o 3anpern;eHJ1.R KOMMYHJ.fCTJ.1'CecKoW napTJill1
H)rOCJI·aB!1M.

Bo BTOpOM pa3.neJJe rOBOpUTCJi o )KU3HU u. )J,ellTeJlhHOCTI1 Hoel-ma Ep03 Twro 3a

BpeMR era npe6blBaHHR B POCCU», a TaK:)Ke o ero ,!:\enTeJlbHOCTW B napTID1HblX H
rrpocpCOlO3HblX opraHU3aL\I1S1X 3arpe6a nOCJ1e era B03Bpalll.eHI1R Ha pO.I\HHY.

TpeTuH pa3,1:1eJI rOBopuT o npe6bIBaHI1U MOClIna EP03 TI1TO B Be./JuKOM TpOHCTBe

M EeJlOBape. 3~eCb pe'-Ib J.fJI;eT o ero JIWIHOif, ceMeMHotf JKJ.f3HU, o i10CJ.fny BP03
KaK CMbllll.'IeHOM, cnoc06HOM MaCTepe 11 o ere nOJlI1TW..leCKoM .n:eRTeJJbHOCTI1.

B nepBhle ,Z(sa ro.n:a, Kor.n:a KOMMylnf.CTI1"1eCKan napTI1S1 H)roCJIaBI1I1 BbIHYJK,lI.eHa

6hr.na nepeiITM B nO)l.nOJJbe, BP03 He CMor yCTa.HOBHTb CBR3b C napTuetf M n03TOMY
.n:eHC'!'808aJl KaK arl1TaTOp B cena" J.f O,l:lHOBpeMeHHO 3HaKOMHJICfI C TOBapJ.1.I.l1.aMJ.1,
KOTOPbH~ B03BpaTUJll1Cb U3 COBeTCKoil POCCMU u TaKJKe KaK M OH y4acTBOBaJIH
II OKTR6pbCKOil peBOJlIOL\J.fM ..

B 1923 ro.n.y aKTUBHOCTb IWMMyHI1CTOD 3Ha'-IMTeJIbHO O)KI1DJ.fJJaCh TaK KaK Y)fCe

B KOHl.\e 1922 rOj:\a I1JII1 B Ha'IaJIe 1923 I'o,o:a opraHU3al\I1>l KOMMY.I-!J1CTOB B Kpu-
)Ke8l.\aX 6blJla nOnOJJHeHll 1-IeCKOJlbKI1MI1 Sl4eHKaMu, KOTopble Ha XOJI;I1Jl 11 Ch Ha
TeppMTOpUI1 Bcera KpaSl B TOM '-II-ICJI~ M B BeJIOBape. MocMIIy BP03, B TO BpeMR,
Y.l\aJlOCb CBSI3aTbC.fI C Toil napTUUHOH opraHH3a~ueil - OH CTaJI ee aKTHBI1CTOM ,
a 1103)J,Hee u '{neROM Y3KOra Kpyra PYKOBO)J,CTBa . )J,eRTe,,"1bHQCTl;> KOMMYHMCTOB
~ BeJlOBape, Kpll!:>KeBl_~aX H BO BceM Kpae PCKOHCTpyupOBaHa Ha OCHOSaHM1!
nepnOV!CTO'IHHKOB, KOTophIe YKa3bIBaIOT Ha TO 'ITO a1<Tl{BHOCTb KOMMYHVlCTOB
B TOM Kpae 6hlJIa BCe<:TopoHHei1, a oc060i1 xap3KTcpHOH gepTof1 ,Il,eRTE'JlhHOCTH
6blJla pa60Ta C KpeCTI.ffHCKJ1M Hace.'1e}lI-feM SOJIOTb ):lO BKJIIO'IenHSl oc060 pa,!lH-
KaJlbHblX KpeCThffH B KOMMytmCTI-1geCKYro opraHtf3aQM1O.

flOXOPOHbl O):\Horo U!) KOMMYHHCTOB B BeJlOBape, Ha):\ rp060M KOToporo MOCI-m

Bpo3 rrpmi3Hec pe9}" 6blJla nOnO,l!.OM apeCTa Mocuna Bp03 Jf. nO'-l.T)1 TIpI1BeJTa
K CY,ll.6eHOMy npoQeccy. Ho 6JIaro,l!.apa BJIUHHl1iO O,!l.fJoro .r(l-{6epaJIhHO HaCTpo-
CH Horo 'U1HOBHHKa MeCTHotil eJ1aCTH l10CJilIlY Ep03 Y)l;aJIOCb H36enryTb o6BY!HeHl1fl
no 33KOHY o 3arn;UTC ,![ep>KaSbI. 11 Bee >Ke, He CMOTP.ff Ha ~TO. 11001n Bp03 6hIJJ
nO,ll.BeprHyT nOCTOJ'lHHOMY npUCMOTPY nOJJ~el1:CKl1X BJ1aC-reti, 05b1Cl<aM H nOB pe-
MCHHblM apeCTaM. Bce ~TU 06CTO.flTeJlbCTBa C)l;eJIaJU1 HeB03MO>KHhIM era llaJlbHei1-
llIyiO no;:r.rrOJIbHyro pa60TY B BeJloBapcKoM Kpae, nO~TOMY B Cepe,ll;HHe 1925 rO,!J.a
J10Ct1n Sp03 OCTaBlfJI Yl"OT Kpat1.

B qeTBE'PTOM pa3J\eJle npopa6oTaHo speMSl npWe3,1l,OB l1ocV!na Bp03 TUTO B

SeJIOBap nOC]le 1925 rO,Qa M ,n,o 1941 rO,!la, a -raK>Ke nepenl1CKa e era rrpl1SITeJleM
C-renaHoM llia6w-{eM 3a speMff npe6blBaHl1.ff Jt[ocuna Ep03 Ha KaTopre.

B ITffTOM pa3,ll;eJIe omIcaHhI KOHTaKTbl l1oCMTl3 Bp03 Tl1TO e BeJJOaapCKI1M

KpaeM u ero nOCCll.\eHI1H BeJJOBapa C 1945,n:o 1973 r.
 Sadržaj

- ---_.---. ----
Uvodna riječ 5

Predgovor 9

Uvod 11

- - - - - - - - --_. -- - - - -- - - .- - -
Razvoj Bjelovara u razdoblju od 1917. do 1925. I radnički pokret od 1917.
do 1921. godine 16

Društveno-polit i čke prilike 17

Političke stranke 26

Privredni život 29

Radnički pokret od 1917. do 1921. godine 35

Povratak Josipa Broza iz Sovjetske Rusije I aktivnost u Zagrebu 47

._- - ----- -_.- . _ - - - -- - -

Josip Broz u Velikom Trojstvu i Bjelovaru od 1921. do 1925. godine 52

Livot Josipa Broza u Velikom Trojstvu 1921 . godine 53

Josip Broz u Velikom Trojstvu 1922. godine 59

- -------- - - -- - - - _._-- - - .. _---_. -- ---------- -- - - - - - - -- -
Livot Josipa Broza u Velikom Trojstvu i partijska aktivnost u bjelovarskoj
organizaciji 1923. godine 65
__
- - _. ._ ---- - ---- - --- - - -------------- ._.- - -- -
Partijska djelatnost JOSipa Broza u bjelovarskom kraju i njegov život u Veli-
kom Trojstvu 1924. godine 79
177 ---------- - - - _._ - - -
Partijski rad i život Josipa Broza do odlaska iz Velikog Trojstva 1925. godine 95
- - - -- - - - - -- -- -- ---- - - -- - ---------- --
- - - - - -_ .. _------_ ._ -- ---
Dolasci Josipa Broza u Trojstvo I Bjelovar veze s tlm krajem do 1941.
godine 115

Dokumenti u vezi s boravkom Josipa Broza u Velikom Trojstvu zaplijenjen i

1927. godine 117

Boravak Josipa Broza u bjelovarskom kraju 1927_ godine 117

Sindikalna aktivnost Josipa Broza u Koprivnici 1928. godine 118

- - _ ._._---- - -- - - - - - _._-
Boravak Josipa Broza u Velikom Trojstvu i Bjelovaru 1921-1925, spominjan
na .. bombaškom procesu« 1928. godine 121

Veze Josipa Broza i Stjepana Sabića u vrijeme Brozova tamnovanja 121

Boravak Josipa Broza u bjelovarskom kraju 1934. godine 125

- -- - -- - ---- - -- - - -- - ---_ ._--- -
Bjelovar u autobiografiji Josipa Broza - ,.Waltera« 127

JOSip Broz Tito u Bjelovaru 1937. godine 127

Dolasci predsjednika Republike Josipa Broza Tita u Bjelovar i "eIIko Troj-

stvo i kontakti s tlm krajem 129

Pohvala Vrhovnog komandanta 131

Prolazak kroz Bjelovar 1945. godine 131

- -- - - -- - - - - - - -------_... - - - - - - - - - - --
Maršal Tito na proslavi X korpusa 1953. godine 133
Počasni građanin Bjelovara 1955. godine 144

Predsjednik Republike u Bjelovaru i Velikom Trojstvu 1973. godine 145

.;ot
----- - - - -- - - -
- - _. __ .- --_ ._ - - _._----------
Zaključci 151
-- - - - - - - - -

Prilozi 155
- -- - - ------- _ ._ --
Pregled Izvora i literature 157
- - _._------_._-- - - - - _ .---- ------- ---------- --- -- - - -
Kazalo osobnih Imena 161
- - - ----- --- -_.-- -_._-- - -- ---- - ----- -.-_. - -- - ---,-------_.
Kazalo zemljopisnih naziva 164
----_._ - - - - --- ------ - .--- - - - -_._-- - ------.---- -'- --
Kazalo naziva 166

Summary 173
- -- - - - - - - -- ._ --- - - - -- -- --- -- - -
Pe3WMe 175
_.. _------- _._ --- . - - ---------- - -
Stanislava Koprivica-Oštrić

TITO U BJELOVARU

IZDAVAČ

Koordinacioni odbor za njegovanje

revolucionarnih tradicija, Bjelovar
Institut za historiju radničkog
pokreta Hrvatske, Zagreb

ZA IZDAVAČA
Gojko CVjetičanin
Zlatko Cepo
RECENZENT'
Josip Hrnčević
Vojo Rajčević
Franko Win1er
DIZAJN
Marijan Jevšovar

TEHNIĆKA REDAKCIJA
Milena Mihalinec

LEKTOR I KOREKTOR
Drago Dujmić

FOTOGRAFIJE
Arhiv Hrvatske, Zagreb
Arhiv IHRPH, Zagreb
Gradski muzej, Bjelovar
Hi$torijski arhiv, Bjelovar
ArHiv Predsjedništva CK SKJ, Beograd
2\lonimir Grčman. Zagreb
Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb
Muzej revolucije naroda Hrvatske, Zagreb

STROJOSLAGAR
Ivica Horvat
METEUR
Zeljko Herceg

Naklada 7000
TISAK
Grafički zavod Hrvalske, Zagreb