Modeliranje primjenom računala

Skiciranje
3
Kod postupka izrade trodimenzijskog modela potrebno je najprije napraviti
skicu. Skice su polazišta za sljedeće značajke: izvlačenje (Extrude), rotiranje oko
osi (Revolve) izvlačenje po izvodnici (Sweep) i povezivanje profila (Loft).
Skice su skupovi 2D geometrije koje se koriste za izradu značajki tijela
(Solid features). Geometriju skice čine linije, kružnice i poligoni.
Postupak izrade skice provodi se u dva koraka. Prvi korak obično sadrži
grubu skicu. Ovakva skica nije geometrijski i dimenzijski ograničena. Unutar
mnogih CAD sustava nije moguće krenuti na korak izrade prostornog modela ako
skica nije prethodno potpuno dimenzijski i geometrijski ograničena.
Drugim korakom provodi se postupak potpunog ograničavanja skice
korištenjem geometrijskih i dimenzijskih ograničenja. Iza ovog koraka skica je
potpuno ograničena (Fully defined).

3.1. Geometrijska i dimenzijska ograničenja

Geometrijska i dimenzijska ograničenja koriste se kako bi skica bila potpuno

ograničena. Postavljanjem ograničenja sprečava se slobodno pomicanje geometrije
skice u ravnini skiciranja. Geometrijska ograničenja prikazana su u tablici 3.1.
Dimenzijska ograničenja su ograničenja dužine, visine, širine, promjera, itd.
Kotiranjem se postavljaju dimenzijska ograničenja.

3.2. Izrada skice

Prvi korak prije samog skiciranja odnosi se na odabir ravnine skiciranja.

Ravnina skiciranja predstavlja osnovu gradnje objekta. U ovoj ravnini se izrađuje
osnovna skica, koja se zatim korištenjem značajke ekstruzije (Extrude) ili neke
druge značajke, razvuče u prostor. Ovisno o zahtjevima i željama, moguće je
odabrati bilo koju od tri osnovne projekcijske ravnine. Ove tri ravni su: ravnina
15
 Skiciranje

nacrta (Front plane), ravnina tlocrta (Top plane) i ravnina bokocrta (Right plane).
Prostor je pomoću ove tri ravnine podijeljen u osam oktanata (slika 3.1).

Tablica 3.1: Geometrijska ograničenja

Slika 3.1: Osnovne projekcijske ravnine

16
Modeliranje primjenom računala

3.3. Primjeri

Primjer 1
1. Odabir ravnine skiciranja
• Potrebno je odabrati ravninu nacrta (Front plane).
• Insert, Sketch

2. Postavljanje ograničenja
• Korištenjem linije (Line) skicirati skicu u ishodištu koordinatnog sustava
prema slici 3.2

Slika 3.2: Potpuno ograničena skica

• Postaviti dimenzijska i geometrijska ograničenja prema slici 3.2

• Izaći iz ravnine skiciranja. Dobivena skica osnova je za model prikazan na
slici 3.3.
• Skicu spremiti pod nazivom vjezba1.sldprt

Slika 3.3: Prostorni model dobiven iz skice

17
 Skiciranje

Primjer 2
• Odabrati ravninu nacrta (Front plane)
• Insert, Sketch
• Korištenjem linije (Line) skicirati polovicu skice sa simetralom u ishodištu
koordinatnog sustava te postaviti dimenzijska i geometrijska ograničenja
prema slici 3.4.

Slika 3.4: Polovica osnosimetrične skice

• Napraviti zrcaljenje skice oko linije zrcaljenja (Mirror Entities) te dobiti

skicu prema slici 3.5.

Slika 3.5: Skica dobivena zrcaljenjem

• Nacrtati kružnicu (Circle) promjera 30 mm i polovicu utora za klin te ih

ograničiti prema slici 3.6.

18
Modeliranje primjenom računala

Slika 3.6: Skica kružnice i djela utora za klin

• Napraviti zrcaljenje djela utora za klin oko linije zrcaljenja (Mirror Entities)
te dobiti cjelovitu skicu prikazanu na slici 3.7.

Slika 3.7: Konačni izgled skice

• Izaći iz ravnine skiciranja. Napravljena skica osnova je za model prikazan

slikom 3.8.

19
 Skiciranje

Slika 3.8: Prostorni model dobiven iz skice

• Skicu spremiti pod nazivom vjezba2.sldprt

3.4. Zadaci za vježbu

Zadatak 1:
• Napraviti skicu glavine te ju dimenzijski i geometrijski ograničiti prema slici
3.9.
• Skicu spremiti pod nazivom zadatak1.sldprt

Slika 3.9: Skica glavine

20
Modeliranje primjenom računala

Slika 3.10: Prostorni model glavine

Zadatak 2:
• Napraviti skicu prema slici 3.11 te ju dimenzijski i geometrijski ograničiti.
• Skicu spremiti pod nazivom zadatak2.sldprt

Slika 3.11: Potpuno ograničena skica

21
 Skiciranje

Slika 3.12: Prostorni model dobiven iz skice [10]

Zadatak 3:
• Napraviti skicu prema slici 3.13 te ju dimenzijski i geometrijski potpuno
ograničiti.
• Skicu spremiti pod nazivom zadatak3.sldprt

Slika 3.13: Dimenzijski i geometrijski potpuno ograničena skica

22
Modeliranje primjenom računala

Slika 3.14: Prostorni model dobiven iz skice

Zadatak 4:
• Napraviti skicu prema slici 3.15 te ju dimenzijski i geometrijski potpuno
ograničiti.
• Skicu spremiti pod nazivom zadatak4.sldprt

Slika 3.15: Dimenzijski i geometrijski potpuno ograničena skica

23
 Skiciranje

Slika 3.16: Prostorni model dobiven iz skice

24
Modeliranje primjenom računala

Tehnička dokumentacija
14
Prilikom izrade tehničke dokumentacije iz trodimenzijskih modela potrebno
je biti jako oprezan, jer CAD sustavi za 3D modeliranje dostupni na tržištu slabo
podržavaju ISO standarde za izradu tehničke dokumentacije [16]. Stoga je potrebo
da se korisnik, u onoj mjeri koju dopuštaju takvi CAD sustavi, pridržava ISO
standarda. Tako su 2D i 2,5D CAD sustavi u usporedbi s 3D CAD sustavima
izvrsni u kotiranju, izradi tolerancija, šrafiranju i opisima. Postupak izrade tehničke
dokumentacije u 3D CAD sustavima tako iziskuje najviše vremena. Stoga je
prilikom nabavljanja 3D CAD sustava potrebno voditi računa o tome da oni u sebi
imaju implementirane ISO standarde. Prilikom instaliranja takvih sustava na
računalo, obavezno prilikom postavljanja postavki, uključiti ISO standard [16, 17].

Slika 14.1: Zaglavlje sklopnog crteža [4, 19, 25]

U nastavku će biti prikazani postupci izrade tehničke dokumentacije za

radioničke crteže i crteže sklopova. U predlošcima je potrebno koristiti dva tipa

141
 Tehnička dokumentacija

zaglavlja, prikazanih na slikama 14.1 i 14.2. O pravilima izrade tehničke

dokumentacije ovdje neće biti riječi, jer se smatra da je to nužno predznanje s
kojim se pristupa ovom poglavlju.

Slika 14.2: Zaglavlje radioničkog crteža [4, 19, 25]

14.1. Izrada radioničkog crteža

Postupak izrade tehničke dokumentacije, odnosno radioničkog crteža

pozicije vratila [12], započinje iz 3D modela. Prilikom izrade radioničkih crteža
potrebno je koristiti zaglavlje radioničkog crteža prikazano na slici 14.2.
 Otvoriti model vratilo.sldprt. Model zatim spremiti pod nazivom
vratilo1.sldprt

Slika 14.3: Model vratila1

1. Odabir predloška
Svaki CAD sustav za parametarsko modeliranje temeljeno na značajkama
sadrži bazu gotovih predložaka formata papira s zaglavljima i okvirima. Također
ima i mogućnost definiranja od strane korisnika vlastitih predložaka. Odabir

142
Modeliranje primjenom računala

predloška čini prvi korak u izradi tehničke dokumentacije. Pravilnim odabirom

predloška stvorena je osnova za konačni ispis crteža na printeru. Voditi računa koje
tipove formata instalirani printer može printati.
 File, Make Drawing from Part
 Odabrati predložak s A2 formatom papira. Ako predložak nije napravljen,
potrebno je odabrati jedan od ponuđenih predložaka prikladnog formata
papira. Odabrani predložak zatim prilagoditi traženom na način da se na
njemu nacrtaju zaglavlje i okvir. To se radi na sljedeći način: desni klik na
stavku Sheet1, odabrati Edit Sheet Format. Nakon završenog crtanja
zaglavlja radioničkog crteža i okvira ponovno napraviti desni klik na stavku
Sheet1 i odabrati Edit Sheet Format. Na takav način se završi postupak
prilagođavanja predloška. Predložak je zatim spreman za upotrebu i zaštićen
od bilo kakvih promjena.

Slika 14.4: Primjer predloška s zaglavljem radioničkog crteža

2. Postavljanje pogleda
Broj pogleda i vrsta pogleda ovisan je o modelu ili podatku koji želimo
prikazati crtežom. Tako razlikujemo osnovne poglede (nacrt, tlocrt, bokocrt),
presjeke, detalje,…. Zbog bolje predodžbe proizvoda, na crteže se stavlja i četvrti,
izometrijski pogled.
 Potrebno je napraviti pogled u nacrtu. Insert, Drawing View, Model…

143
 Tehnička dokumentacija

Slika 14.5: Pogled u nacrtu

 Na mjestu središnjeg gnijezda potrebno je u nacrtu napraviti djelomični

presjek. To ćemo napraviti na lijevom rukavcu vratila. Potrebno je nacrtati
pravokutnik na mjestu gdje želimo napraviti djelomični presjek. Zatim
odabrati: Insert, Drawing View, Broken-out Section… (slika 14.6).
 Postaviti presjeke A-A, B-B i C-C. Insert, Drawing View, Section (slika
14.6).
 Postaviti sljedeće detalje: D, E, F, G, H, I, J i K. Insert, Drawing View,
Detail (slika 14.6).
 Postaviti lomne crte na mjestima utora za klin. Insert, Drawing View, Break
(slika 14.6).

Slika 14.6: Dodatni pogledi na crtežu

144
Modeliranje primjenom računala

Slika 14.7: Kotiranje

145
 Tehnička dokumentacija

3. Kotiranje
Kotiranjem je potrebno prikazati sve podatke koji su potrebni kako bi se dio
koji je modeliran mogao napraviti. Prilikom kotiranja u CAD sustavima za
parametarsko modeliranje pomoću značajki, postoji mogućnost automatskog
kotiranja na način da kote korištene u izradi skice i značajki u prostoru modela
budu preslikane u prostor papira, odnosno prostor za izradu crteža.
Sve promjene koje se naprave u prostoru modela automatski se preslikavaju
u prostor za izradu crteža i obrnuto. Ova povezanost između modela i crtež se
naziva dvosmjerna asocijativnost. Važno je napomenuti da kote iz prostora modela
preslikane u prostor crteža nisu uređene prema pravilima kotiranja i standarda koje
propisuju izradu tehničke dokumentacije. Stoga ih je potrebno ručno urediti prema
standardima. To oduzima najviše vremena unutar CAD sustava za parametarsko
modeliranje pomoću značajki.
 Zatim je potrebno izvršiti kotiranje vratila u nacrtu i ostalim pogledima.
Tools, Dimensions, Smart (slika 14.7).
 Potrebno je postaviti tolerancije na sljedeće kote: 115 mm, 44,5 mm i 5,5
mm. Kliknuti na pojedinu kotu, u prozoru s svojstvima kote unutar stavke
Tolerance/Precision odabrati Bilateral. Unijeti zatim gornje i donje
odstupanje (slika 14.8).

Slika 14.8: Unos tolerancija na kotu

4. Dopunske oznake na crtežu

U dopunske oznake na crtežu spadaju znakovi za oznaku hrapavosti i
geometrijske tolerancije
 Postaviti geometrijske tolerancije na crtež. Insert, Anotations, Geometric
Tolerance… (slika 14.9).
 Popunjavanje oznake hrapavosti. Insert, Anotations, Surface finish
Symbol… (slika 14.10).

146
Modeliranje primjenom računala

Slika 14.9: Prozor s geometrijskim tolerancijama

Slika 14.10: Znakovi hrapavosti površine

147
 Tehnička dokumentacija

Slika 14.11: Geometrijske tolerancije i površinska obrada

148
Modeliranje primjenom računala

5. Popunjavanje zaglavlja radioničkog crteža

 Sheet, Edit Sheet Format

Slika 14.12: Radionička sastavnica

6. Tablica dosjeda s odstupanjima

ISO tablicu dosjeda s odstupanjima potrebno je nacrtati i popuniti u
predlošku.
 Sheet, Edit Sheet Format

Slika 14.13: ISO tablica dosjeda s odstupanjima

Konačni radionički crtež stupnjevanog vratila prikazan je na slici 14.14.

149
 Tehnička dokumentacija

Slika 14.14: Radionički crtež vratila (vidjeti Prilog)

150
Modeliranje primjenom računala

14.2. Zadaci za vježbu

Zadatak 1: Napraviti radionički crtež kućišta ventila

Slika 14.15: Radionički crtež kućišta ventila (vidjeti Prilog)

151
 Tehnička dokumentacija

Zadatak 2: Napraviti radionički crtež vretena [14].

Slika 14.16: Radionički crtež vretena

152
Modeliranje primjenom računala

14.3. Izrada sklopnog crteža

U nastavku je prikazan postupak izrade sklopnog crteža lijevka vagon

cisterne. Otvoriti model sklopa ljevak.sldasm za kojeg želimo izraditi sklopni
crtež.

Slika 14.17: Sklopni model lijevka

1. Odabir predloška
 File, Make Drawing from Part
 Odabrati predložak s A2 formatom papira koji u sebi sadrži sklopnu
sastavnicu prikazanu na slici 14.1. Ako predložak nije napravljen, potrebno
je odabrati jedan od ponuđenih predložaka prikladnog formata papira.
Odabrani predložak zatim prilagodit traženom na način da se nacrtaju u
njemu zaglavlje i okvir. To se radi na sljedeći način: desni klik na stavku
Sheet1, odabrati Edit Sheet Format. Nakon završenog crtanja zaglavlja
radioničkog crteža i okvira ponovno napraviti desni klik na stavku Sheet1 i
odabrati Edit Sheet Format. Na takav način se završi postupak uređivanja
predloška. Predložak je zatim spreman za upotrebu i zaštićen od bilo kakvih
promjena.

153
 Tehnička dokumentacija

Slika 14.18: Primjer predloška sa zaglavljem sklopnog crteža

2. Postavljanje pogleda
 Insert, Drawing View, Model…

Slika 14.19: Postavljanje pogleda na crtežu

154
Modeliranje primjenom računala

3. Kotiranje
Prilikom kotiranja kod izrade dispozicijskog crteža sklopa nije potrebno
provoditi detaljno kotiranje iz razloga što se detaljnim kotiranjem kotiraju
radionički crteži pozicija koje čine sklop. Prilikom kotiranja radioničkih crteža
sklopova potrebno je prvenstveno postaviti gabaritne mjere i priključne mjere.
 Izvršiti kotiranje sklopa u nacrtu i ostalim pogledima. Tools, Dimensions,
Smart (slika 14.20).

Slika 14.20: Kotiranje crteža sklopa

4. Postavljanje pozicijskih brojeva

Većina CAD sustava ima mogućnost automatskog postavljanja pozicijskih
brojeva koji označavaju pozicije koje čine sklop. Prilikom postavljanja pozicijskih
brojeva potrebno je voditi računa o tome da pozicijski brojevi na crtežu odgovaraju
pozicijskim brojevima u tablici s podacima o pozicijama na crtežu sklopa. Također
je potrebno voditi računa da pozicijski brojevi moraju biti oblika kojeg zahtjeva
standard, a ne oblika kojeg automatski postavljaju CAD sustavi na crteže.
 Insert, Annotations, Balloons… (slika 14.21).

155
 Tehnička dokumentacija

Slika 14.21: Pozicijski brojevi

5. Popunjavanje zaglavlja radioničkog crteža (slika 14.22)

 Desni klik u prostoru papira, Edit Sheet Format
 Nakon unosa podataka ponovno napraviti desni klik u prostoru papira, Edit
Sheet Format. Predložak je zatvoren i zaštićen od možebitnih promjena.

Slika 14.22: Zaglavlje radioničkog crteža sklopa

6. Popunjavanje tablice radioničkog crteža

Popunjavanje tablice sklopnog crteža moguće je napraviti na dva načina.
Prvi način koristi predložak s već napravljenom sastavnicom sklopnog crteža
iznad koje se nalazi tablica u kojoj su podaci o pozicijama koje čine sklop. U ovom
slučaju tablica je napravljena unutar predloška (slika 14.18). Uređivanjem
predloška moguće je popuniti tablicu, a isto tako i sklopnu sastavnicu. Ovakav
pristup previše je spor i nije praktičan za upotrebu.
Drugi način sastoji se u tome da se automatski generira tablica u kojoj su
popisane pozicije, a sastavnicu sklopa potrebno je popuniti uređivanjem predloška.
U nastavku će biti pokazan drugi načina, budući da je prvi način već prethodno
pojašnjen.
Većina CAD sustava automatski generira tablicu (Insert, Tables, Bill of
Material). Prilikom ovakvog generiranja tablica potrebno je biti oprezan, jer je

156
Modeliranje primjenom računala

potrebno voditi računa o obliku tablica. Ako oblik nije u skladu s standardom,
potrebno je izvršiti potrebne korekcije i spremiti kao predložak.
Prilikom izrade tablice od strane korisnika CAD sustava, potrebno je
definirati parametre koje će sadržavati tablica. Parametri se generiraju na razini
pozicije ili sklopa.
Drugi način generiranja tablice radi se na način da se svakoj poziciji koja
čini sklop dodijele svojstva koja se zatim pohranjuju u tablicu [17].
 Otvoriti datoteku gornja prirubnica.sldprt
 Kliknuti File, Properties
 Unijeti parametre koji omogućuju opis pozicije, odnosno modela.

Slika 14.23: Podaci o modelu

Slika 14.24: Tablica s podacima o pozicijama

157
 Tehnička dokumentacija

Slika 14.25: Radionički crtež sklopa lijevka vagon-cisterne

158
Modeliranje primjenom računala

7. Eksplozijski pogled
Eksplozijski pogled modela sklopa omogućava stvaranje jasnije predodžbe o
montaži sklopa i njegovoj gradnji [17]. Nakon što je napravljen eksplozijski pogled
3D modela, potrebno je napraviti crtež sklopa s eksplozijskim pogledom. Za izradu
eksplozijskog pogleda modela sklopa u prostoru modela potrebno je napraviti novu
konfiguraciju proizvoda unutar iste datoteke sklopa. Konfiguracija u sebi treba
sadržavati eksplozijski pogled. Korištenjem konfiguracija omogućuje se
generiranje različitih varijanti istog proizvoda unutar iste datoteke. U ovom slučaju
varijanta će sadržavati eksplozijski pogled.
Nakon što je u prostoru modela napravljen eksplozijski pogled potrebno je
napraviti novu tehničku dokumentaciju sklopa koja u sebi sadrži samo eksplozijski
pogled sklopa. Na prethodnom radioničkom crtežu sklopa (slika 14.25) otvoriti
novi list u koji je potrebno postaviti eksplozijski pogled.
 U stablu značajki otvoriti stablo s konfiguracijom. Napraviti desni klik nad
aktivnom konfiguracijom i odabrati Add Configuration…
 Dati ime novoj konfigutaciji Eksplozijski pogled
 Insert, Exploded View…

Slika 14.26: Eksplozijski pogled sklopa

 Desni klik na Sheet 1, Add Sheet…

159
 Tehnička dokumentacija

Slika 14.27: Eksplozijski pogled sklopa na crtežu

160
Modeliranje primjenom računala

14.4. Zadaci za vježbu

Zadatak 1:

Slika 14.28: Radionički crtež podsklopa stupa ručne dizalice [14]

161
 Tehnička dokumentacija

Zadatak 2:

Slika 14.29: Sklopni crtež ručne dizalice bez zapornog kola [14]

162
Modeliranje primjenom računala

Zadatak 3:
Napraviti novu konfiguraciju s eksplozijskim pogledom unutar modela
sklopa ručne dizalice. Koristiti eksplozijske linije kako bi se definirale povezne
putanje između pozicija koje čine sklop.

Slika 14.30: Eksplozijski pogled sklopa ručne dizalice u prostoru modela

163
 Tehnička dokumentacija

Zadatak 4:
Napraviti radionički crtež sklopa ručne dizalice s eksplozijskim pogledom.

Slika 14.31: Eksplozijski pogled sklopa ručne dizalice na crtežu

164