Dermatovenerologija Atlas I Skripta PDF

Dermatovenerologija - atlas i skripta
DERMATOVENEROLOGIJA
SKRIPTA + ATLAS
www.perpetuum-lab.com.hr zahvaljuje anonimnom pošiljatelju
1 of 153
SADRŽAJ
DERMATOLOŠKA PROPEDEUTIKA
RAZVITAK KOŽE…………………………………………………………………………………………………………………………….………….1 GRAĐA
KOŽE………………………………………………………………………………………………………………………………….…………1 FUNKCIJA
KOŽE…………………………………………………………………………………………………………………………….………….2 DERMATOLOŠKI
STATUS…………………………………………………………………………………………………………….…………….2 FIZIKALNO - DIJAGNOSTIČKI
POSTUPCI U DERMATOVENEROLOGIJI………………………………………………………..3 SUSTAV EFLORESCENCIJA NA
KOŽI…………………………………………………………………………………………………………..3 DIJAGNOSTIČKE
METODE……………………………………………………………………………………………………………………….…4 LOKALNO LIJEČENJE
DERMATOZA…………………………………………………………………………………………………………….5 OPĆE (SISTEMNO) LIJEČENJE
DERMATOZA……………………………………………………………………………………………….7 FIZIKALNA
TERAPIJA………………………………………………………………………………………………………………………………….7 DERMATOLOŠKA
KIRURGIJA……………………………………………………………………………………………………………………..8
SPECIJALNA DERMATOLOGIJA
POREMEĆAJI EMBRIONALNOG RAZVITKA KOŽE…………………………………………………………………………………….….1
• • • • • • • APLASIA CUTIS CONGENITA PSEUDOAINHUM SINDROM CUTIS VERTICIS GYRATA
PACHYDERMOPERIOSTOSIS PTERYGUM BRAHIJALNE FISTULE I SINUSI AKCESORNI TRAGUS
VIRUSNE BOLESTI KOŽE I SLUZNICA………………………………………………………………………………………………….…….…3 •

VERRUCAE • MOLLUSCUM CONTAGIOSUM • PARAVACCINIA • ECTHYMA CONTAGIOSUM (ORF) •
BOLEST RUKU, NOGU I USTA • HERPES SIMPLEX • HERPES ZOSTER • EXANTHEMA SUBITUM
( ROSEOLA INFANTUM BOLESTI PROUZROČENE HIV-
om……………………………………………………………………………………………………….………8 BAKTERIJSKE GNOJNE INFEKCIJE
(PIODERMIJE)………………………………………………………………………………….……10
• • • • • • • • • • • • • • • • • • • IMPETIGO CONTAGIOSA PEMPHIGUS NEONATORUM
DERMATITIS EXFOLIATIVA NEONATORUM ANGULUS INFECTIOSUS ORIS OSTIOFOLIKULITIS
FOLLICULITIS SIMPLEX DISSEMINATA FOLLICULITIS SIMPLEX BARBAE FOLLICULITIS
SCLEROTISANS NUCHAE FURUNCULUS ET FURUNCULOSIS CARBUNCULUS HIDRADENITIS SUPPURATIVA
ERYSIPELAS ECTHYMA PHLEGMONE ERYTHRASMA ACTINOMYCOSIS ERYSIPELOID ANTHRAX TULAREMIA
BAKTERIJSKE BOLESTI KOŽE POSEBNOG IZGLEDA I TIJEKA……………………………………………………………….………16
KRONIČNE PIODERMIJE……………………………………………………………………………………………………………….…………………..20
2 of 153
• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •
PYODERMIA VEGETANS PYODERMIA ULCEROSA SERPIGINOSA PYODERMA CHANCRIFORMIS ACNE

NECROTICA TUBERCULOSIS CUTIS TUBERCULOSIS CUTIS PRIMARIA TUBERCULOSIS MILIARIS
CUTIS TUBERCULOSIS LUPOSA ( LUPUS VULGARIS) TUBERCULOSIS COLLIQUATIVA CUTIS ET
SUBCUTIS (SCROPHULODERMA) TUBERCULOSIS VERRUCOSA ( VERRUCA NECROGENICA) TUBERKULIDI
LEPRA ( Mb. HANSEN, HANSENIASIS) GRANULOMA ANULARE NECROBIOSIS LIPOIDICA SARKOIDOZA
PEDICULOSIS, UŠLJIVOST LARVA MIGRANS SCABIES, SVRAB LEISHMANIASIS CUTIS
DERMATOFITOZE TRICHOFITOSIS FAVUS TRIHOFITIDI MICROSPOROSIS EPIDERMOPHITOSIS
DERMATOMIKOZE UZROKOVANE KVASCIMA CANDIDOSIS GLJIVIČNE SAPROFITIJE MALASSEZIA
FOLLICULITIS TRICHOMYCOSIS NODOSA SPOROTRICHOSIS CHROMOMYCOSIS MYCETOMA
INFEKTIVNE GRANULOMATOZNE BOLESTI KOŽE………………………………………………………………………………………………22
GRANULOMATOZNE BOLESTI KOŽE NEPOZNATE ETIOLOGIJE…………………………………………………………….…….………27
PARAZITARNE BOLESTI KOŽE…………………………………………………………………………………………………………………….……..30
INFEKCIJE KOŽE UZROKOVANE PROTOZOIMA………………………………………………………………………………………………….33

BOLESTI KOŽE UZROKOVANE GLJIVAMA i KVASCIMA (DERMATOMIKOZE i SAPROFITIJE )
……………………………....34
DUBOKE I SISTEMNE MIKOZE…………………………………………………………………………….…………………………………………….42
BOLESTI KOŽE UZROKOVANE BORELIJAMA / LYME BORRELIOSIS……………………………………………………………...

…..44 ALERGIJSKE BOLESTI KOŽE……………………………………………………………………………………………………………………………….46
• • • • • • • • • • • • • • • • • • EXANTHEMA MEDICAMENTOSUM NECROLYSIS EPIDERMALIS
TOXICA URTICARIA KONTAKTNA URTICARIA URTIKARIJA ALERGICA FIZIKALNE URTIKARIJE I
NEIMUN.UVJETOVANE URTIKARIJE NA LIJEKOVE URTICARIA VASCULITIS ANGIOOEDEMA
ANGIOOEDEMA HEREDITARUM ALERGIJSKE REAKCIJE NA UBODE INSEKATA STROPHULUS INFANTUM
ANAFILAKTIČKI ŠOK KONTAKTNI NEALERGIJSKI DERMATITIS (AKUTNI I KRONIČNI) KONTAKTNI
ALERGIJSKI DERMATITIS (AKUTNI I KRONIČNI) POSEBNI OBLICI KONTAKTNIH DERMATITISA
NUMULARNI EGZEMATOIDNI DERMATITIS ATOPIJSKI DERMATITIS CALLUS
URTIKARIJSKA SKUPINA BOLESTI……………………………………………………………………………………………………………………..49
DERMATITISI………………………………………………………………………………………………………………………………………..………….54
OŠTEČENJA KOŽE FIZIKALNIM I KEMIJSKIM UTJECAJIMA………………………………………………………………………….……..61
3 of 153
• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •
• • • • • • • • •
CLAVUS DECUBITUS CORROSIONES OPEKLINE CONGELATIO PERNIONES RADIODERMATITIS ACUTA

RADIODERMATITIS CHRONICA FOTODERMATOZE DERMATITIS SOLARIS CUTIS NAUTAE ET
AGRICOLAE/ELASTOSIS CUTIS BERLLOQUE DERMATITIS PHYTOPHOTODERMATITIS DERMATITIS E
CONTACTU URTICARIA SOLARIS PRURIGO AESTIVALIS HYDROA VACCINIFORME XERODERMA
PIGMENTOSUM ERYTHEMA EXSUDATIVUM MULTIFORME ERYTHEMA NODOSUM ERYTHEMA ELEVATUM
DIUTINUM SYNDROMA SWEET PITYRIASIS ROSEA ERYTHEMA ANULARE CENTRIFUGUM ERYTHEMA
GYRATUM REPENS ERYTHEMA ANULARE RHEUMATICUM PSORIASIS PITYRIASIS RUBRA PILARIS
PARAPSORIASIS PITYRIASIS LICHENOIDES PARAPSORIASIS IN PLACIBUS PARAKERATOSIS
VARIEGATA ERITODERMIJE LICHEN RUBER PLANUS LIHENOIDNI EGZANTEMI HEREDITARNE BULOZNE
EPIDERMOLIZE PEMPHIGUS VULGARIS PEMPHIGUS VEGETANS PEMPHIGUS HERPETIFORMIS
PEMPHIGUS ERYTHEMATOSUS PEMPHIGUS PARANEOPLASTICUS IgA PEMPHIGUS PEMPHIGOID
BULLOSUS PEMPHIGOID SLUZNICA LINEARNA IgA DERMATOZA DERMATITIS HERPETIFORMIS
EPIDERMOLYSIS BULLOSA ACQUISITA PUSTULOSIS PALMARIS ET PLANTARIS PUSTULOSIS
SUBCORNEALIS PUSTULOSIS ACUTA GENERALISATA PUSTULOSIS EOSINOPHILLICA
ERITEMATOZNE DERMATOZE…………………………………………………………………………………………………………..………………71
ERITEMATOSKVAMOZNE I PAPULOZNE DERMATOZE……………………………………………………………………….……………..76
VEZIKULOZNE, BULOZNE I PUSTULOZNE DERMATOZE……………………………………………………………………………..………87
BOLESTI VEZIVNOG TKIVA……………………………………………………………………………………………………….……………………….98 •

SYNDROMA EHLERS-DANLOS
• • • • • • • MARFANOV SINDROM CUTIS LAXA PSEUDOXANTHOMA ELASTICUM ATROPHIA CUTIS
SENILIS HEMIATROPHIA FACIEI PROGRESIVA ATROPHODERMIA VERMICULATA ANETODERMIA
4 of 153
• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •
•
STRIAE DISTENSAE ELASTOSIS ACTINICA CUTIS RHOMBOIDALIS NUCHAE LICHEN SCLEROTICUS ET

ATROPHICUS SCLERODERMIA CIRCUMSCRIPTA SCLERODERMIA SYSTEMICA FASCIITIS
EOSINOPHILICA SLE SCLE DLE POSEBNI OBLICI LE DERMATOMYOSITIS SYNDROMA SHARP NODULI
HEBERDEN CONTRACTURA DUPUYTREN INDURATIO PENIS PLASTICA ICHTHYOSIS VULGARIS
ICHTHYOSIS CONGENITA ICHTHYOSIS LAMELLOSA ERYTHRODERMIA ICHTYOSIFORMIS CONGENITA
BULLOSA HEREDITARNE PALMOPLANTARNE KERATODERMIJE FOLIKULARNE KERATOZE PEMPHIGUS
CHRONICUS BENIGNUS FAMILLIARIS MORBUS GROVER VARICES CRURIS KRONIČNA VENSKA
INSUFICIJENCIJA TROMBOFLEBITIS FLEBOTROMBOSIS VASKULITIS DERMATITIS HYPOSTATICA
PRURITUS PRURIGO MALUM PERFORANS VITILIGO EPHELIDES CHLOASMA LENTIGINES ACANTHOSIS
NIGRICANS SEBORRHOEA SEBOROIČNI DERMATITIS LEINEROVA BOLEST ACNE VULGARIS
DERMATITIS PERIORALIS
NASLJEDNI POREMEĆAJI KERATINIZACIJE……………………………………………………………………………………..……………….112
BOLESTI KRVNIH ŽILA…………………………………………………………………………………………….………………………………………118
NEUROGENE I PSIHOGENE MANIFESTACIJE NA KOŽI……………………………………………………………………………………..122
POREMEĆAJI PIGMENTACIJE I DISKROMIJE……………………………………………………………………………………………………123
BOLESTI LOJNICA I FOLIKULA DLAKA………………………………………………………………………………………………………………126
VENEROLOGIJA…………………………………………………………………………………………………………………………………133
• • • • • • • • SIFILIS GONORRHOEA ULCUS MOLLE LGV DONOVANOZA GENITALNE INFEKCIJE
UZROKOVANE HPV-om NESPECIFIČNI/NEGONOKOKNI URETRITISI HERPES GENITALIS
5 of 153
POREMEĆAJI EMBRIONALNOG RAZVITKA KOŽE APLASIA CUTIS CONGENITA Definicija :

Lokalizirani nedostatak kože (epidermis nedostaje uvijek, dermis katkad izostaje) i
njenih adneksa, prisutan već kod rođenja. Promjena vrlo rijetka. Patogeneza :
teratogeni faktori, intrauterine infekcije, infarkti placente, nasljedni faktori.
Klinička slika : mogu biti zahvaćeni svi dijelovi kože, te dublja tkiva (fascije,
mišići, kosti). Najčešće promjene su na vlasištu u slizini sagitalnog šava,
promjera 1-2cm, ne trupu simetrično na koži bokova. Većina lezija cijeli spontano
ostavljajući glatku kožu bez dlaka u obliku ožiljka. Postoji 9 skupina koje su
podijeljenje s obzirom na poremećaje koji se javljaju uz aplaziju kože (npr.srčane
mane, rascjep nepca i usne, anomalije udova, poremećaji razvitka, psihomotorna
retardacija i sl.) Terapija : kirurški zahvat, ovisi o stupnju oštećenja.
PSEUDOAINHUM SINDROM Uzrokuje ga rana ruptura amniona,dijelovi fetusa mogu biti
zapleteni u slobodnim rubovima amnijskih ovojnica fibroznim trakama koje stvara
denudirani korion i vanjska ovojnica amniona, te mogu u obliku prstenaste
konstrikcije dovesti do kompresije, a potom i do amputacije uda. Terapija :
rekonstrukcijski kirurški zahvat kada je poremećena vaskularna i limfna drenaža
CUTIS VERTICIS GYRATA Hipertrofija kože s posljedičnom pojavom nabora, osobito na
zatiljnom dijelu vlasišta, tako da izgledom podsjeća na koru mozga Terapija :
kirurški zahvat PACHYDERMOPERIOSTOSIS Sindrom obilježen hipertrofičnim promjenama
kože i kostiju udova; primarni (nasljedno) i sekundarni oblik (nasljedno ili
potaknuto bolešću pluća, adenokarcinomom bronha, mezoteliomom pleure, tumorima
probavnog trakta). Koža je odebljana, pojačano lučenje masnoće kože lica i vlasišta
i pojačano znojenje dlanova i tabana, ginekomastija, oskudna pubična dlakavost.
Dijagnoza : rentgenološki Diferencijalna dijagnoza : akromegalija, kožne
manifestacije poremećenog rada štitnjače PTERYGUM Pojava kožnih nabora na
lateralnim stranama vrata; najčešće kao dio sindroma Turner-BonnevieUllrich
BRANHIJALNE FISTULE I SINUSI Fistule – rijetke, rezultat perforacije membrane
sinusa Sinusi – ostaci brahijalnih pukotina, 2. Ili cervikalnog sinusa; vidljivi
već pri rođenju u obliku jamica ili kanalića, koji slijepo završavaju na nosu,
donjoj usni ili na vratu. Ovisno o lokalizaciji postoji nekoliko vrsta: nazalna,
labijalna, ciste i fistula vrata Diferencijalna dijagnoza : piodermija,
aktinomikoza, tumorsko bujanje Terapija : kirurški zahvat AKCESORNI TRAGUS Nastaje
kao posljedica poremećaja tijekom embrionalnog razvitka branhijalnog luka, lezije
se sastoje od malog čvorića boje kože u blizini tragusa ili na njemu ili pak duž
linije koja spaja tragus sa usnim kutom; unilateralni ili bilateralni, višestruki
6 of 153
SLIKE: APLASIA CUTIS CONGENITA
PSEUDOAINHUM SINDROM
CUTIS VERTICIS GYRATA
PACHYDERMOPERIOSTOSIS
PTERYGUM
AKCESORNI TRAGUS
7 of 153
VIRUSNE BOLESTI KOŽE I SLUZNICA PATOGENEZA: • Virusi krvlju dolaze u kožu i

neposrednim djelovanjem oštete kožu – tako nastaju mjehurići i ulkusi (varicella,
herpes simplex, vaccinia, neke enteroviroze) • Virusi reagiraju s humoralnim i
staničnim imunosnim čimbenicima i uzrokuju egzantem (morbili, rubeola…) •
Cirkulirajući imunokompleksi oštete kožu, a da pri tome virusni antigen nije
prisutan u kožnim lezijama (erythema exsudativum multiforme, purpura) VERRUCAE
Definicija : Bradavice. Uzrokovane virusima epitelijalne neoplazije sa sposobnošću
regresije. Patogeneza : uzročnik je HPV (humani papiloma virus). Najčešće se
pojavljuje kod djece i mladih osoba, ali se može pojaviti u bilo kojoj životnoj
dobi. Prenosi se sa čovjek na čovjeka ili autoinokulacijom. Klinička slika : dijele
se na : • V. vulgares : obične bradavice, tvrde solidne papule do 1 cm,nepravilne
površine, razvijaju se na šakama, dorzumu prstiju, ispod nokta – v.subunguales
(bolne). • V. planae juveniles : mladenačke bradavice, jedva iznad razine kože, na
licu, dorzumu šaka. • V. plantares : na mjestima s debelim rožnatim slojem,na
mjestu najvećeg pritiska i bolne pri hodanju, oko njih se javlja obruč
hiperkeratične kože. • V.filiformes : končaste bradavice, na vratu, licu, vjeđama,
usni, nosu. • Condylomata acuminata : šiljaste bradavice,mekane i izdužene
bradavice neravne površine (karfiol), ružičaste boje; u anogenitalnom području i na
sluznici usne šupljine (rijetko), prenose se seksualnim kontaktom •
Epidermodysplasia verruciformis : verrucosis generalisata. Rijetka je, pojavljuje
se i obiteljski. Abnormalni odgovor organizma na infekciju HPV-om. To su ravne
papule oko 5mm, javljaju se na šakama, podlakticama, vratu, trupu, tabanima,
dlanovima, konfluiranjem nastaju veliki plakovi. Ne pojavljuju se na sluznicama.
Dijagnoza : na temelju kliničke slike. Diferencijalna dijagnoza: verukozni nevus,
keratoakantom,cornu cutaneum, clavus (razlikovati od plantarnih verucaa),
spinocelularni Ca, moluska, pemhygus (kondilomi u ingvinalnoj regiji). Terapija :
krioterapija, eklekrtokoagulacija, ekscizija kirurškim metodama, destrukcija
kemijskim metodama – leukoplasti s 40%-tnom salicilnom kis., 10%-tna salicilna i
mliječna kis. u kolodiju; kondilomi – 20%tna tinktura podofilina, 5%tni imikvomod
(Aldara,krema) VERRUCAE VULGARES VERUCCAE PLANAE JUVENILES
8 of 153
VERUCCAE PLANTARES FILIFORMES
VERUCCAE
CONDYLOMATA ACUMINATA
EPIDERMODYSPLASIA VERRUCIFORMIS
MOLLUSCUM CONTAGIOSUM Definicija : virusna bolest kože obilježena pojavom

umbiliciranih papula voštanog izgleda 2-5mm (lihenoidne papule) Patogeneza :
izaziva ga virus iz skupine DNA-pox-virusa. Bolest se prenosi kontaktom, a širi
autoinokulacijom. Klinička slika : inkubacija 2-7 tjedana, zatim se pojavljuju
papule udubljene u središtu. Grupirane su ili razasute. Promjene lokalizirane na
nježnoj koži (lice, vrat, vjeđe, axila, trup, udovi, perigenitalno) Dijagnoza :
klinička slika; pritiskom na iglom oštećenu promjenu izlazi sirasta masa.
Diferencijalna dijagnoza : milia, verrucae, komedoni Terapija : ekscizija ili kod
manjih promjena odstraniti iglom, krioterapija.
9 of 153
PARAVACCINIA (noduli mulgentium, muzačke kvrge) Definicija : virusna bolest koja se

prenosi sa zaraženih životinja na čovjeka. Profesionalna bolest kod veterinara,
mesara, stočara, muzara i sl. Patogeneza : izaziva ga virus paravaccinae, prenosi
se sa životinje na čovjeka, kontaktom. Klinička slika : inkubacija traje 8 do 12
dana, zatim se javljaju papule, okružene eritematoznim obručom. S vremenom se
papule povećavaju. Zahvaćene su najčešće šake. Dijagnoza : iz anamneze, klinička
slika, lokalizacija. Diferencijalna dijagnoza : žuljevi, kravlje boginje, ecthyma
contagiosum, granuloma mulgentium Terapija : prolazi tijekom 6 do 10 tjedana bez
terapije, za ubrzanje prolaska daje se interferonska mast, a u slučaju sekundarnih
egzantema daju se antihistaminici, antiflogistici i kortikosterioidi lokalno
(mast), antibiotici u slučaju sek.infekcije.
ECTHYMA CONTAGIOSUM (ORF) Definicija : zoonoza koja se endemski pojavljuje kod

ovaca i prenosi na ljude Patogeneza : uzročnik je poxvirus – ORF Klinička slika :
inkubacija 3-11 dana, na ekstenzornoj strani šaka pojavi se jedan ili više čvorova
sa umbiliciranim vrhom, prekriveni krastom i okruženi ljubičastim prstenom +
povećani limfni čvorovi. Zacijeljuju kroz 5 tjedana bez ožiljaka. Dijagnoza :
klinička slika + anamneza Diferencijalna dijagnoza : Tubercula mulgenicum, antraks,
piogeni granulom Liječenje : antibiotička mast radi sprječavanja sek. Infekcije
BOLEST RUKU, NOGU I USTA (hand, foot and mouth disease, HFMD) Definicija : akutni
infekcijski vezikulozni stomatitis s vezikulama na dlanovima i tabanima
Patogeneza : uzročnik je Coxsackie virus A16, A2,A10 Klinička slika : bolest se
pojavljuje u obliku epdemija, najčešće u djece. Nakon 3-5 dana inkubacije, uz nešto
pov.temp. pojavi se stomatitis s vezikulama na sluznici usne šupljine, a zatim
papule nekoliko mm sivkaste boje s crvenim rubom na dorzumu prstiju nogu i ruku,
dlanovima i stopalima koje se postupno pretvaraju u vezikule Dijagnoza :
epidem.anamneza+klin.slika, potvrđuje se porastom protutijela u serumu
Diferencijalna dijagnoza : herpangina, erythema multiforme
www.perpetuum-lab.com.hr zahvaljuje anonimnom pošiljatelju 10 of 153
Liječenje : simptomatsko
HERPES SIMPLEX Definicija : virusna infekcija senzornih ganglija s različitim i

nepredvidivim stupnjem epidermalne ekspresije koju uzrokuje virus herpesa simplexa
tip 1(lice) ili tip 2 (perigenitalno). Uzrokuje promjene na koži sluznicama i u
CNS-u. Patogeneza : tip 1 se prenosi oralnim putem i dodirom, a tip 2 spolnim putem
ili s majke na dijete. Klinička slika : primarni herpes simplex: inkubacija traje 4
do 7 dana. Nakon toga se na koži pojavljuju vezikule (na mjestu ulaska
virusa)praćene bockanjem peckanje i svrbežom te općim simptomima, koje nakon 1-2
dana prerastu u pustule. Pustule ulceriraju i stvara se krusta koja zaraste bez
rezidua. Erupciju mjehura prati lokalna limfadenopatija. Lokalizacija je oko usne i
nosa, a nekad i u području oka. Virus ulazi u živce te dolazi do senzornih ganglija
gdje ostaje u latentnoj fazi. Kod stanovitih provokacija virus se ponovno aktivira,
dolazi do stanica kože ili sluznica i dovodi do recidiva bolesti. Mogu se javiti i
komplikacije kao : gingivostomatitis herpetica (akutna bolest dojenčadi i male
djece izazvana HSV-1), vulvovaginitis herpetica (u djevojčica i mlađih žena),
eczema herpeticatum - Mb. Kaposi (infekcija već postojećih promjena kože –
atopijski dermatitis; sekundarna piodermizacija mjehurića; komplikacije –
bronhopneumonija,proljevi,encefalitis; herpes simplex neonatorum – smrtnost 60%,
20% ih ima cerebralno oštećenje. Herpes simplex recidivans – nema limfadenopatije i
sistemnih simptoma. Herpes simplex progenitalis – HSV-2, adolescenti i mlađi
odrasli, STD Dijagnoza : anamneza, klinička slika, citološki razmaz, serologija,
elektronska mikroskopija. Diferencijalna dijagnoza : eczema herpeticatum - zoster,
varičela; na spolovilu – prim.afekt kod sifilisa Terapija : Acyclovir – blaže
infekcije lokalno svaka 4h kroz 10dana, kod jačih infekcija kapsule 200 mg
5xdnevno,7-10dana. Kod eczema herpeticatum iv. 5-10 mg/kg svakih 8h do nestanka
simptoma , kod recidivirajućeg (>6xgodišnje) 400 mg 2xdnevno (th traje i do 5 god)
HERPES ZOSTER Definicija : bolest odraslih koja se pojavljuje u obliku mjehurića na

1 ili više dermatoma koji odgovaraju određenom živcu, uz regionalno povećane limfne
čvorove i bolove.
11 of 153
Patogeneza : uzrokuje ga virus varicella zoster, javlja se u dobi 60-70 godina,

češće kod imunoinsuficijencije. Nastaje reaktivacijom virusa (u ganglijima
dorzalnih korjenova spinalnih živaca) koji se dobija u djetinjstvu (varicella –
vodene kozice) Klinička slika : prije izbijanja (4-5 dana) počinje prodromalni
stadij (visoka temperatura, bolovi, parestezija, pečenje – neuralgije mogu biti
dijagnostički problem, mogu oponašati IM, akutni abdomen), zatim se javlja
crvenilo, vezikule, umbilicirane pustule, kruste. Pojavljuje se jednostrano u
grozdovima( unutar skupine mjehurići u različitim stadijima razvitka i veličine), a
moguće je i dvostrano (rijetko – zoster duplex).Ne ostavlja trajni imunitet. Ako je
zahvaćen n.ophtalmicus – herpes zoster ophtalmicus; zoster opticus – vrtoglavica,
mučnina, povraćanje. Komplikacije – postherpetična neuralgija Dijagnoza : klinička
slika Diferencijalna dijagnoza : herpes simplex, varicella. Terapija : Acyclovir
5x800 mg/dnevno 7 dana per os,teži oblici 10 mg/kg svakih 8h 7 dana infuzijom,
lokalno oblozi, tekući puder, sistemski B-komplex vitamini (B1, B6, B12) 2-4
tjedna,analgetici, za sprečavanje superinfekcije antibiotici, fotokemoterapija.
EXANTHEMA SUBITUM (roseola infantum, pseudorubella, trodnevna groznica,šesta

bolest) Definicija : akutna virusna dječja bolest (mlađa od 2god) s visokom
temperaturom koja naglo pada i nakon nje izbija makulopapulozni osip. Patogeneza :
uzročnik je HV-6 (herpes virus 6) Klinička slika : inkubacija traje od 5-15 dana.
Nakon nje započinje prodromalni stadij s visokom temperaturom koja naglo poraste,
može biti praćena konvulzijama. Nakon 3 dana temperatura pada i izbija
makulopapulozni osip po trupu i vratu, a kasnije zahvaća udove i lice. Područje
obraza, nosa i oko očiju ostaje slobodno. Osip traje 1-2 dana i ne svrbi. Djeca su
dobrog općeg stanja unatoč pov.TT Dijagnoza : klinička slika, krvni nalaz s
leukopenijom i limfocitozom, anti HV-6 antitijela se mogu dokazati
imunofluorescencijom. Diferencijalna dijagnoza : sve bolesti s visokom temperaturom
i konvulzijama, ospice, rubeola, šarlah(prisutni poći simptomi i teže opće stanje)
Terapija : simptomatska - antipiretici. Javlja se trajni imunitet.
12 of 153
13 of 153
BOLESTI PROUZROČENE VIRUSOM HUMANE IMUNODEFICIJENCIJE (HIV)

• • • •
• • •
• • •
limfotropnost virusa prema CD+ T limfocitima – sva ostala zbivanja u sindromu

sekundarna su posljedica oštećenje stanica CD4+ koje su ključne u imunosnoj obrani
normalni CD4:CD8 omjer jest 2:1, u inficiranih HIV-om CD4 znatno padaju pa tako i
taj omjer; prvo pada subpopulacija CD4 tzv. memory cells CD29+ od poremećaja
funkcije makrofaga i monocita zaraženih HIV-om najstalniji je poremećaj kemotaksije
poliklonsko aktiviranje B limfocita kao kompenzacijski odgovor - zato
hipergamaglobulinemija (IgG, IgA, IgD); pojačana proizvodnja protutijela, spontana
proliferacija limfocita B virus HIV-a spada u Retroviridae, Lentiviridae; jedan RNA
lanac + reverzna transkriptaza koja je odgovorna za prepisivanje u DNA; CDC
klasifikacija 1993. – temelji se na klin.slici i stanju bolesnika i Walter-Reed
klasifikacija – temelji se na imunosnom statusu; kako se smanjuje broj CD4, tako se
povećava rizik od infekcije: korelacija s brojem CD4 >500/mm3; 200-500 mm3 i
<200mm3 = određivanje broja limfocita postaje klinički standard; kliničke
kategorije A, B i C (A= asimptomatska infekcija, perzistentna generalizirana
limfadenopatija i akutna infekcija HIV-om; B= stanja koja nisu ni A ni C;
C=indikacijske bolesti AIDS-a) od HIV+ do AIDS-a medijan je 10 godina; virus
dospijeva u organizam preko sluznica ili nakon parenteralne inokulacije; izlazi iz
intersticija, ulazi u krv ili u limfne prostore, zatim dospijeva u limfne čvorove
AKUTNA HIV INFEKCIJA =3-6 tjedana (kao gripa ili mononukleoza); kada se broj
limfocta spusti <500/mm3, dolazi do oportunističkih infekcija i očitovanja simptoma
bolesti; UZNAPREDOVALA HIV-infekcija = pad CD4+ ispod 200/mm3, pojava tumora,
propadanje i demencija; gastritisi uzrokovani kandidom, pneumonije/M.avium, CMV;
Kaposijev sarkom, limfomi,proljevi, TBC pluća
KOŽNE MANIFESTACIJE HIV INFEKCIJE o inkubacija 3-6 tjedana -> u 50-70% bolesnika
može se pojaviti eritematoznomakulozan ili papulozan egzantem sličan rubeoli,
povećanje limfnih čvorova u nuhalnom području i vatu; o asimptomatski stadij 8-12
tjedana -> serologija postaje pozitivna, stadij s obzirom na kožu je asimptomatski,
ali može doći do egzarcebacije vulgarnih akni, pojačanog opadanja kose, svrbeži
kože ili intertriginozne kandidijaze; o simptomatski stadij -> egzarcebacije
psorijaze, seborejičnog dermatitisa, HSV, HZ, fotosenzitivnosti i medikamentnih
egzantema; o kasni stadij -> a) zarazne kožne bolesti -> stafilokok (S.aureus),
streptokok (KS buloznog impetiga, ektime, folikulitisa, furunkula, karbunkula,
sek.piodermizacije herpetičnih ulceracija, skabijesa i atopičnog dermatitisa
...rifampicin 600 mg per os/dan); Mycobacterium tuberculosis, avium kompleks;
Treponema pallidum (veće doze penicilina!); Pseudomonas spp./ Candida spp.
(orofaringealna, ezofagitična,vulvovaginalna kandidoza) flukonazol per os);
Pityrosporum orbiculare et ovale (P. foliculitis>folikularno smještene papule i
pustule na presternalnoj regiji i nadlakticama, čest u HIV poz.->per os flukonazol
i itrokonazol u trajanju od 2 tjedna); Cryptococcus neoformans(brojne papule koje
podsjećaju na Mollluscum contagiosum=kožna manifestacija kriptokokoze/loša
prognoza), Histoplasma capsulatum/ HSV 1 i 2 (perianalane herpetičke ulceracije->
Aciklovir per os 5X400mg/dan dok ne nastupi epitelizacija i višemjesečna profilaksa
3X400 mg/dan per os. Ganciklovir ili foskarnet u slučaju rezistencije na
aciklovir); VZ (aciklovir 5x800 mg per os, 10 mg/kg 3xdnevno iv.) , EB (OHL-
leukoplakija sluznice jezika=hiperplastične i verukozne naslage na jeziku bijele
ili sivkaste boje; smatra se znakom progresije HIV-a), HPV(interferon i
retinoidi, brojne bradavice po licu rezistentne na uobičajeno liječenje su

znakovite) , Pox viridae (Mulluscum contagiosum s umbiliciranim bradavicama u
velikoj količini, ekstragenitalno/lice, vrat/ indikacija su za anti-HIV test)/
Scabies norvegica ; dermatofiti = Trichophyton mentagrophytes i Trychophyiton
rubrum=>simetr. zahvaćenost ekstremiteta, šake, noktiju ili stopala);
b) neoplazme -> sarcoma Kaposi (vaskularna neoplazma obilježena pojavom

eritematoznih, lividnih i smeđih papula, plakova i nodula->HHV 8), Hodgkin i
neHodgkin, Mycosis fungoides (epidermotropni T-stanični limfom); Spinocelularni Ca.
(grla maternice i anusa, povezanost s HPV); c) eritematoskvamozne bolesti ->
Psoriasis vulgaris (učestalost nije veća u ostale populacije koliko je opsežna
egzarcebacija = trojna antivirusnma terapija + retinoidi, ciklosporin i
fototerapija dobar odgovor); d) ostale kožne bolesti -> seborejički dermatitis
(promjene nisu ograničene samo na lice i vlasište, već i presternalna regija,
genitalije, inguinum, aksile, otporniji je na terapiju) , medikamentni egzantem (u
50-60% na sulfonamid+trimetorpim koji se profilaktički upotrebljava za
histoplazmozu), ihtioziformne dermatoze, bolesti kose i noktiju (žute diskoloracija
noktiju), malnutricijska dermatoze (pelagra, anteropatski akrodermatitis),
Porphyria cutanea tarda, bacilarna angiomatoza(KS crvenih papula koje uzrokuju
razne bartonele-> doksiciklin); LIJEČENJE: nukleozidni analog (Zidovudin),
nenukleozidni analog (Delavirdin) i inhibitori proteaze (Ritonavir ili Indinavir)
ORALNA KANDIDIJAZA
LEUKOPLAKIJA
SARCOMA KAPOSI
GENITALNA KANDIDIJAZA
SARCOMA KAPOSI
15 of 153
BAKTERIJSKE GNOJNE INFEKCIJE (PIODERMIJE) Normalna flora kože je Staphylococcus

epidermidis, Acinetobacter, Corynebacterium. Prolaznu floru (izazivaju bolesti)
čine Staphylococcus aureus, beta-hemolitički streptokok grupa A, E.coli. PRIMARNA
PIODERMIJA = bakterijska infekcija nastala na prethodno zdravoj koži SEKUNDARNA
INFEKCIJA prethodno postojeće dermatoze = PIODERMIZACIJA / IMPETIGIZACIJA
Piodermije se dijele na epidermalne piodermije, folikularne piodermije i piodermije
žlijezda znojnica. • Epidermalne piodermije
IMPETIGO CONTAGIOSA Definicija : piodermija površinskog sloja kože koja se brzo

širi. Karakteristična za dječju dob. Patogeneza : Staphylococcus aureus, β-
hemolitički streptokok grupe A ili C (rijetko). Postoje 2 tipa ; vezikulozni
(izaziva ga streptokok) i bulozni (izaziva ga stafilokok). Izvor infekcije je
najčešće egzogen, ali može biti i endogen (nosna sluznica). Klinička slika : gnojni
mjehur koji puca, erozija, krusta, cijeljenje. Vezikulozni tip je smješten na licu
(usta, nos), a bulozni ( mjehuri su veći od 2cm) uglavnom lice, a može i bilo gdje
na tijelu, te na sluznici usne šupljine. Bolest cijeli bez ožiljaka jer se promjena
odvija iznad epidermodermalne granice. Kao komplikacije može se pojaviti impetigo-
nefritis. Bule se mogu javiti i na tabanima i šakama gdje duže zaostaju zbog
debelog rožnatog sloja pa nastaje BULLA REPENS (staphylogenes) ili BULLA RODENS
(streptogenes). Dijagnoza : klinička slika, bakteriološki nalaz (bris bule ili
vezikule),antibiogram, antistreptolizinski titar krvi i urina (proteinurija).
Diferencijalna dijagnoza : herpes simplex, bulozna hereditarna epidermoliza,
sek.piodermizacija neke druge dermatoze. Terapija : lokalna – mehaničko uklanjanje
pokrova mjehura ili krasta ( dječje ulje ili 3% mast salicilne kis.) antibiotske
masti (mupirocin - Betrion, gentamicin - Garamycin, bivacin, bacitracin,
tetraciklini, 1%-tna Rivanol pasta 2-3xdnevno, 5-7 dana), a sistemska se daje
jedino kod impetigo-nefritisa – kloksacilin, azitromicin, cefalosporini. Ne daju se
penicilin, sulfnoamidi i streptomicin zbog moguće preosjetljivosti.
BULOZNI IMPETIGO
16 of 153
PEMHIGUS NEONATORUM Definicija : Staphylodermia bullosa neonatorum et lactentium

Patogeneza : S.aureus. Javlja se u prvom tjednu života. Klinička slika : bolest
započinje naglim izbijanjem mjehura koji pucaju i nastaju opsežne erozije svuda
osim na tabanima i dlanovima. Može prijeći u generalizirani eksfolijativni
dermatitis. Dijagnoza : klinička slika, bakteriološka pretraga (bris bule)
Diferencijalna dijagnoza : neonatalni sifilis ( dlanovi i tabani su poglavito
zahvaćeni) Terapija : lokalna kao u impetiga, a sistemska prema antibiogramu.
PEMHIGUS NEONATORUM
DERMATITIS EXFOLIATIVA NEONATORUM (SSSS, TOXIC SHOCK SYNDROME) Definicija :

Mb.Ritter. Bolest novorođenčadi karakterizirana ljuštenjem velikih površina kože i
poremećajem općeg stanja. Patogeneeza : izaziva ga S.aureus (njegov egzotoksin),
javlja se kod djece do 3 mjeseca života. Uzročnik se širi iz žarišta u oku,
ždrijelu, nosu, uhu ili iz vaginalne sluznice. Klinička slika : započinje eritemom
oko ustiju, širi se na vrat, trup i udove. Nakon toga se javljaju veliki mjehuri
koji pucaju i stvaraju erozije koje nalikuju opeklinama 2.stupnja. Nikolski je
pozitivan. Zbog velike površine oštećene kože javlja se dehidracija, hipovolemija i
šok. Lab. nalazi – bakt.dokaz stafilokoka, pov.antistafilolizinska protutijela
Dijagnoza : klinička slika, bakteriološki nalaz. Diferencijalna dijagnoza :
neonatalni bulozni impetigo, toksična epidermalna dermoliza (Mb. Lyell) Terapija :
penicilinaza rezistentni antibiotici (koksacilin, cefalsporin), azitromicin,
rehidracija, nadoknada elektrolita, antiseptičke kupke, antibiotske i
epitelizirajuće masti.
17 of 153
ANGULUS INFECTIOSUS ORIS.PERLÈCHE Definicija : žvale Patogeneza : β-hemolitički

streptokok grupe A. Javlja se kod djece ili starijih s loše adaptiranom zubnom
protezom Klinička slika : eritem, erozija i bolne fisure na uglovima usana. Rijetko
se vide kraste, nema gnojenja. Dijagnoza : klinička slika Diferencijalna
dijagnoza : kandida, herpes simplex, hipovitaminoza B2 Terapija : lokalna
antibiotska (mast).
Folikularne piodermije.
Bakterijske infekcije folikula dlake, uzrokovane S.aureusom. Nekad uzročnici mogu

biti i gramnegativne bakterije. OSTIOFOLIKULITIS. Definicija : stafilokokna upala
površinskog dijela folikula dlake Patogeneza : stafilokokus aureus ju uzrokuje,
češća je kod muškaraca nakon puberteta. Klinička slika : razvijaju se pustule u
folikulu. Okružene su eritematoznim rubom. Dlaka je gotovo uvijek prisutna. Najviše
su zahvaćeni lice, potkoljenica i glutealna regija. Nema svrbeža, cijeli bez
rezidua. Dijagnoza : klinička slika, bakteriološka pretraga Diferencijalna
dijagnoza : folikulitis simplex, folikulitis uzrokovan kandidom, acne oleinica,
palmoplantarni sifilid (?)
Terapija : antiseptični oblozi, antiobiotske masti. Sistemska terapija prema

antibiogramu.
FOLLICULITIS SIMPLEX DISSEMINATA Definicija : proširena stafilokokna upala ušća

folikula dlake Patogeneza : uzročnik je koagulaza+ stafilokok; nastanku bolesti
pogoduju smanjena otpornost organizma, dijabetes, pojačano znojenje, neadekvatna
primjena obloga i okluzivnih zavoja Klinička slika : sitne folikularno smještene
pustule okružene eritematoznim rubom. Najviše su zahvaćeni lice, potkoljenica i
glutealna regija Dijagnoza : klinička slika, bakteriološka pretraga Diferencijalna
dijagnoza: folikulitis uzrokovan gljivom Malessezia spp. Ili kandidom, neki oblici
akne Terapija : otvaranje pustula, antiseptički oblozi, antibiotičke masti lokalno,
sistemno antobiotici prema antibiogramu
FOLLICULITIS SIMPLEX DISSEMINATA
FOLICULITIS SIMPLEX BARBAE (SYCOSIS BARBAE NON PARASITARIA) Definicija :

bakterijska upala folikula brade uzrokovana stafilokom, karakterizirana pojavom
brojnih i gusto poredanih perifolikularnih infiltrata Patogeneza : S.aureus
Klinička slika : počinje kao ostiofolikulitis na gornjoj usni, ali se brijanjem
prenosi na druge dijelove brade. Infekcija se nalazi duboko u folikulu, dlaka može
otpasti, prisutan svrbež. Dijagnoza : klinička slika, bakteriološka pretraga
Diferencijalna dijagnoza : duboka trihofitoza brade Terapija : zabrana brijanja,
antiseptički oblozi, antibiotska i kortikosteroidna mast u kombinaciji. Sistemski
po potrebi antibiotska terapija prema antibiogramu.
19 of 153
FOLLICULITIS SCLEROTISANS NUCHAE Definicija : fibrozni folikulitis vrata i zatiljka

s pojavom keloidnih ožiljaka i alopecije. Gotovo uvijek sepojavljuje u starijih
muškaraca nakon duge iritacije kože vrata tvrdim ovratnikom. Patogeneza : izaziva
ju stafilokokus aureus Klinička slika : na vratu se stvaraju folikularno smještene
papule uz prisutno ispadanje dlaka i stvaranje keloidnih ožiljaka. Prisutan je
svrbež. Dijagnoza : klinička slika Diferencijalna dijagnoza : keloidni ožiljak
Terapija : često neuspješna, mogu se primjenjivati antiseptičke i antibiotske masti
lokalno u kombinaciji s kortikosteriodima. Kirurška terapija.
FURUNCULUS ET FURUNCULOSIS Definicija : furunkul je gnojna upala folikula i

perifolikularnog tkiva dlake, a furunkuloza je česta pojava furunkula. Patogeneza :
izaziva ju stafilokokus aureus. Nastanku pogoduju imunodeficijentna stanja i lošiji
higijenski uvjeti Klinička slika : počinje kao folikulitis( crvenilo i otok), a
kasnije se infekcija proširi na okolno tkivo i stvara se eritematozn rub s edemom.
Promjena je bolna. Kasnije središte upale nekrotizira i stvara se gnojni čep.
Gnojni se sadržaj preko fistule isprazni i smanji osjet boli. Promjena može biti
lokalizirana bilo gdje na koži osim na tabanima i dlanovima. U slučaju lokalizacije
na gornjoj usni, nosu i licu može doći do širenja upale venskim putem u sinus
cavernosus što rezultira meningitisom ili encefalitisom. Infekcija je ispod
epidermodermalne granice i cijeli ožiljkom. Dijagnoza : klinička slika,
bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : hidradenitis, duboka trihofitoza
brade. Terapija : ubodna incizija, lokalno antibiotske i antiseptičke masti,
sistemski u slučaju komplikacija penicilinaza-rezistentni antibiotici (kloksacilin,
eritromicin) FURUNKULUS FURUNKULOSIS
CARBUNCULUS
Definicija : stafilokokna upala folikula i perifolikularnog tkiva sa jakom

flegmononekrotičnom reakcijom potkožnog ili dubljeg tkiva. To je aglomeracija
furunkula uz afekciju subkutisa. Patogeneza : stafilokokus aureus. Klinička slika :
na vratu se vide eritematozni infiltrati s nekrotičnim čepovima. Čest je regionalni
limfadenitis. Javlja se visoka temperatura i umor, a kao komplikacija može nastati
sepsa. Dijagnoza : klinička slika, bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza:
Terapija : lokalno antiseptički i antibiotski oblozi, a peroralno antibiotici prema
antibiogramu. Često je potrebna kirurška terapija.
CHORDEOLUM. Stafilokokna infekcija na rubu vjeđe (ch.externum) ili tarzalnih

Meibomovih žlijezda (ch.internum). Javlja se upala folikula i perifolikularnog
tkiva trepavice uz edem vjeđe i bol zbog pritiska na okolno tkivo. Gnoj se spontano
isprazni. Terapijski se primjenjuju topli oblozi, antibiotske masti, a dolazi u
obzir i kirurška incizija.
Piodermije znojnica.
HIDRADENITIS SUPPURATIVA Definicija : kronična nekrotizirajuća upala znojnica. Može

biti sastavni dio kliničke slike acne tetrada koja se javlja kod muškaraca, a
sastoji se od : hidradenitis suppurativa, acne conglobata, sinus pilonidalis i
perifoliculitis capitis. Patogeneza : stafilokoki, neke G- bakterije, streptococcus
milleri. Infekcija se širi uz distalnog dijela izvodnog kanala znojnice prema
tkivu. Klinička slika : bolest počinje kao furunkulozni infiltrati oko kojih se
stvara sve veći eritematozni obruč. Nakon nekoliko dana promjena nekrotizira i
isprazni se, što rezultira stvaranjem uvučenog ožiljka. Dijagnoza : klinička slika,
bakteriološki nalaz. Diferencijalna dijagnoza : furunkuloza, kolikvativna
tuberkuloza, aktinomikoza, kožna manifestacija Crohnove bolesti. Terapija : lokalno
antiseptički i antibiotski oblozi, a sistemski antibiotici peroralno prema
antibiogramu. Dolazi u obzir i peroralna primjena izotretinoina (Roaccutane), te
kirurška terapija.
21 of 153
22 of 153
BAKTERIJSKE BOLESTI KOŽE POSEBNOG IZGLEDA I TIJEKA ERYSIPELAS (CRVENI VJETAR,

VRBANAC) Definicija : akutna bolest limfnih prostora kože Patogeneza : β-
hemolitički streptokok grupe A, rijetko i stafilokok. Uzročnik ulazi u organizam
kroz ozlijeđenu kožu (interdigitalne dermatomikoze, trofički i hipostatski ulkusi)
Klinička slika : inkubacija traje nekoliko sati do 2 dana. javlja se difuzni eritem
s edemom (može doći i do elefantijaze), bolnošću, a dolazi i do povišenja
temperature do 40 oC. Na zahvaćenom području se mogu pojaviti i mjehuri, nekroza i
flegmona (E.vesiculosum, E.bullosum, E.gangrenosum, E.flegmonosum). Dijagnoza :
anamneza, klinička slika, labos (povišena SE, leukocitoza, povišeni granulirani L,
povišena razina AST-antistreptolizinski test) Diferencijalna dijagnoza :
tromboflebitis, akutni kontaktni alergijski dermatitis, herpes zoster, erizipeloid
Terapija : penicilin im. 2,4 mil. i.j. dnevno (eritromicin 4x500 mg/dan; doksacilin
2x100 mg/dan, 14 dana – kod preosjetljivosti), lokalno antiseptički oblozi, kod
recidivirajućeg profilaksa benzatin-penicilinom 1,2 mil.i.j. svaka 3tj. 4-6mj.
ECTHYMA Definicija : akutna bakterijska upala kože karakterizirana pojavom

nekrotičnih ulceracija. Patogeneza : β-hemolitički streptokok grupe A. Uzročnik
ulazi na mjestu ozljede kože (hipostazički ulkusi, ozljede potkoljenice – ratari,
vojnici). Klinička slika : bolest počinje kao vezikula na potoljenici, a kasnije se
širi u dublje slojeve i stvara ulceracije 1-2cm. Kod bolesnika se javlja bol,
žarenje, svrbež, te regionalni limfadenitis i limfangitis.promjene epiteliziraju
stvaranjem atrofičnog ožiljka s karakterističnom rubnom hiperpigmentacijom.
Dijagnoza : klinička slika, bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza :
ecthyma gangrenosum uzrokovana pseudomonasom, erythema induratum Bazin, ulceracije
kod 2.stupnja sifilisa. Terapija : uklanjanje krasti, lokalno antiseptkičke,
antibiotske i epitelizirajuće masti, sistemska po potrebi (komplikacije,
imunodeficijencija) antibiotici prema antibiogramu.
23 of 153
PHLEGMONE Definicija : difuzna gnojna upala kože i potkožnog tkiva, može zahvatiti
i fasciju i mišić, a rijetko i kost. Patogeneza : staphylococcus aureus, β-
hemolitički streptokok grupe A. Nastaje kao posljedica prodora piogenih bakterija
nakon oštećenja kože (traume, ulkusi, tromboflebitis, nestručni pobačaji,
nesterilne injekcije) Klinička slika : koža je napeta, sjajna, edematozna, vrlo
bolna, proces zahvaća dublje slojeve (fascija, mišić), moguć nastanak sepse.
Prisutni povišena temperatura i limfangitis. Dijagnoza : klinička slika,
bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : Terapija : kiruška – široka
ekscizija , sistemska terapija (visoke doze penicilinaza rezistentni antibiotici –
kloksacilin, cefalosporin).
ERYTHRASMA Definicija : dermatoza intertriginoznih regija Patogeneza :

Corynebacterium minutissimum, češće su zahvaćeni muškarci, bakterija se zadržava i
raste na mjestima pojačane vlage, znojenja, a pridonosi i nedovoljno prozračna
odjeća. Klinička slika : najčešće zahvaćena ingvinalna regija, vide se crvenosmeđa
žarišta prekrivena sitnim psorijaziformnim ljuskama. Submamarna i aksilarna regja
su rjeđe zahvaćene. Dijagnoza : klinička slika, kad se promjena obasja UV svjetlom
λ = 320-400 nm ( Woodova svjetiljka), fluorescerira koraljnocrveno, bakteriološka
pretraga. Diferencijalna dijagnoza : ingvinalna dermatomikoza, intertriginozni
dermatitis, pytiriasis versicolor, inverzna psorijaza Terapija : lokalno imidazol
(klotrimazol – Plimycol,Canesten, mikonazol - Rojazol), antibiotske masti
(mupirocin - Betrion) 2Xdnevno najmanje 14 dana. kod rezistentnih slučajeva
eritromicin 1,0-1,5 g/dan 5-7 dana per os.
24 of 153
ACTINOMYCOSIS Definicija : kronična upalna granulomatozna bolest. Patogeneza :

anaerob Actinomyces israelii. Pripada uobičajenoj flori čovjeka i nalazi se u
ustima, ždrijelu i kolonu. Da dođe do manifestacije bolesti uzročnik mora
prodrijeti u tkivo. Klinička slika : manifestira se u 3 oblika : • Cervikofacijalna
aktinomikoza – najčešći oblik, najčešće zahvaćena mandibula, gornji dio vrata. Koža
je plavocrvena, tvrda, a kasnije se pojave fistule sa seroznim ili gnojnim
sadržajem • Torakalna aktinomikoza – zahvaća plućni parenhim, promjene nastaju i na
koži kao tvrdi potkožni infiltrati sa pojavom fistula. Moguća pojava temperature i
opće slabosti. • Abdominalna aktinomikoza – uzročnik prodire u crijevo, nastaju
tumorske mase u abdomenu i apsces u području m.psoasa. Moguća pojava temperature i
opće slabosti. Dijagnoza : klinička slika, bioptički ili aspiracijski materijal
Diferencijalna dijagnoza : kolikvativna tuberkuloza, sifilis, sporotrihoza, tumori,
limfomi Terapija : incizije, drenaža, penicilin G (kod preosjetljivosti
tetraciklini ili eritromicin).
Bakterijske bolesti iz skupina zoonoza.
ERYSIPELOID (ERIZIPELOID ROSENBACH) Definicija : akutna zarazna kožna bolest

Patogeneza : Erysipelothrix insidiosa. Uzročnik erizipela kod domaćih životinja
(svinja) i morskih riba, profesionalna bolest, ugoženi su mesari, ribari, domaćice.
Bakterija ulazi u oštećenu kožu iz mesa životinja. Klinička slika : inkubacija
traje 2-7 dana. Zahvaćeni su šake i prsti. Na mjestu infekcije pojavljuje se
žarenje, svrbež, dobro ograničeni eritem giriranog ruba koji se centrifugalno širi,
te konačno čitava promjena postaje lividnom. Može se pojaviti i otok i bolnost
malih zglobova šake. Za oko 2 tjedna spontano regredira. Komplikacije uključuju
sepsu i endokarditis.
Dijagnoza : anamneza, klinička slika, bakteriološka analiza Diferencijalna

dijagnoza : erizipel, erythema chronicum migrans Terapija : penicilin 3x106
i.j./dnevno per os (Ospen) 3-6 dana, (kod preosjetljivosti – tetraciklini,
eritromicin), lokalno antiseptične, antibiotske i antiflogističke kreme i oblozi.
ANTHRAX Definicija : akutna zarazna bolest kože, pluća i inestinalnog trakta.

Patogeneza : Bacillus anthracis. Bolest životinja koje se zaraze putem hrane (spore
mogu preživjeti dugo u tlu). Čovjek se zarazi preko inficiranog životinjskog mesa,
vune, dlake (profesionalna bolest – mesari, veterinari, stočari). Moguća upotreba
kao biološko oružje. U organizam ulazi preko oštećene kože, odnosno inhalacijom ili
ingestijom spora. Klinička slika : kožni oblik – inkubacija 1-5 dana, zahvaćena
mjesta su šaka, vrat, lice. Na mjestu infekcije se javlja crna hemoragično-
nekrotična pustula ( maligna pustula) s eritematoznim rubom koja puca i stvara se
krusta. Nakon toga u zahvaćenom području nastaje edem i eritem. Cijeli ožiljkom.
Mogu se javiti i vrućica i limfadenopatija. Komplikacija – sepsa. Dijagnoza :
anamneza, klinička slika, bakteriološka pretraga. Diferencijalna dijagnoza :
furunkul, karbunkul, vaccina inoculata (reakcija kože nakon cijepljenja) Terapija :
Penicilin G im. 4x106 i.j. dnevno 7 dana (kod preosjetljivosti – tetraciklini i.v.
2,0 g/dan 2 tj.), mirovanje, lokalno NE DAVATI vlažne obloge, NE incizija zbog
moguće propagacije i sepse. Cjepivo pruža djelomičnu zaštitu za rizične skupine.
TULARAEMIA (O´HARINA BOLEST) Definicija : zečja kuga, zarazna bolest koja se

prenosi sa glodavaca na čovjeka. Patogeneza : Francisella tularensis. Uzročnik
ulazi u organizam preko oštećene kože, sluznice, probavnog ili respiratornog
trakta. Zaraza je moguća i preko insekata. Bez obzira na način infekcije, na mjestu
ulaska klice u organizam razvija se primarna lezija koja zajedno s
reg.limfadenitisom tvori „primarni kompleks“. Rizična skupina lovci i lugari.
Klinička slika : postoje 4 oblika bolesti s obzirom na mjesto ulaska u organizam :
ulceroglandularni, okulogladnularni( pojavljuju se kožne promjene), tifoidni i
pulmonalni ( kožne promjene su
sek.manifestacija). Inkubacija traje 1-10 dana, a promjene kože se sastoje od

ulceracije na mjestu ulaska uzročnika, sa regionalnim limfadenitisom i
limfangitisom. Oko ulceracije se nalaze eritem i eventualno edem Dijagnoza :
anamneza, klinička slika, bakteriološka obrada, test aglutinacije, intradermalno
testiranje Diferencijalna dijagnoza : furunkul, sporotrihoza, pustula maligna
(antraks) Terapija : streptomicin 1,0-2,0 g/dan 10-12 dana, gentamicin (slabije
djeluje)
27 of 153
KRONIČNE PIODERMIJE Karakterizirane su dugotrajnim tijekom te stvaranjem

vegetacija, koje mogu rezultirati atrofijom. PYODERMIA VEGETANS Definicija :
infekcija kože različitim bakterijama (streptokok grupe A, S.aureus, G- bakterije,
mješovita flora) od koje se razvija kronični ulcerozno-papilomatozni proces
Klinička slika i dijagnoza : najčešće se razvija iz piodermije koja ne reagira na
lokalnu terapiju. Konverzija se uočava pojavom većih (do 15cm) lividno-crvenkastih
infiltracija pokrivenih pustulama koje nekrotiziraju te zaostaju ulceracije
podrovanih rubova i fistule. Lezije su najčešće solitarne,a zahvaćaju uglavnom
udove Diferencijalna dijagnoza : pioderma gangrenozum, kožna tuberkuloza, duboke
mikoze Terapija : sistemni antibiotici prema antibiogramu, lokalno antiseptički
oblozi, granulacije se uklanjaju skalpelom ili dijatermijom, kupke u KmnO4 ili
srebrovom nitratu, antiseptičke ili antibiotske kreme ( NE masti)
PYODERMIA ULCEROSA SERPIGINOSA Definicija : kao i pyodermia vegetans; vrlo rijetka,

većinom zahvaća muškarce, uglavnom kahektične bolesnike i općenito starije
imunodeficijentne osobe Klinička slika i dijagnoza: promjene se pojavljuju na
trupu, s karakterističnim perifernim širenjemupalnog infiltrata pokrivenog
pustulama; pustule se pretvaraju u ulceracije prekrivene krustama. Diferencijalna
dijagnoza : tuberoserpiginozni sifilidi, lupus vulgaris, pyodermia gangrenosum
Terapija : jačanje imuniteta i poboljšanje općeg stanja PYODERMA CHANCRIFORMIS
Definicija : klinički sliči primarnom afektu sifilisa Patogeneza : S.aureus
Klinička slika i dijagnoza: najčešća lokalizacija je brada, posebno donja usna, ali
se pojavljuje i na vjeđama, obrazima, glutealnim regijama i na genitalijama. Upalni
infiltrat poput nodula, čvrste konzistencije, uzdignut iznad razine kože, ulcerira
centralno i prekrije se krustoznom naslagom. Povećanje reg.limfnodula bolnih na
dodir Diferencijalna dijagnoza : ulcus durum, ulcus molle, antraks Terapija :
sistemno antibiotici prema antibiogramu, lokalno antiseptički oblozi i kreme
28 of 153
ACNE NECROTICA Definicija : kronična bolest koju karakteriziraju papulonekrotične

promjene na vlasištu i licu s tendencijom cijeljenja varioliformnim ožiljcima
Klinička slika i dijagnoza: bolest zahvaća seboroična područja kože – vlasište,
lice, prsa i leđa. Papulonekrotične promjene koje nastaju centralnom nekrozom
upalnih crvenih papula veličine 2-3mm. Demarkacijom nekrotične naslage doživotno
ostaje varioliformni ožiljak. Promjene prati osjećaj svrbeža. Diferencijalna
dijagnoza: alergijski vaskulitis, papulonekrotični tuberkulid, vakciniformna hidroa
Terapija : sistemno antibiotici prema antibiogramu, lokalno eritromocin ili
klindamicin u alkoholnim otopinama ili kremama
29 of 153
INFEKTIVNE GRANULOMATOZNE BOLESTI KOŽE TUBERCULOSIS CUTIS Definicija : skup

različitih manifestacija na koži koja se može javiti samostalno ili uz afekciju
unutrašnjih organa (pluća, bubrezi), a uzrokuje ju Mycobacterium tuberculosis.
Patogeneza : Mycobacterium tuberculosis. Infekcija može uslijediti egzogeno (od
zaraženog čovjeka ili goveda) ili endogeno (češće; iz nekog žarišta u organizmu,
najčešće pluća). Razvoj bolesti ovisi o stanju stanične imunosti nosioca. Dijagnoza
: laboratorijska dijagnostika : 1. mikroskopski - 4-6 tjedana, u sputumu bojanjem
po Ziehl-Nielsenu ,u kulturi po Loewensteinu 2. U histološkom nalazu – granulom
koji se sastoji od epiteloidnih stanica, orijaških Langhansovih stanica, limfocita
i sa kazeoznom nekroznom u središtu. 3. Imunološki – tuberkulinski test - daje nam
informaciju da li je ispitivana osoba bila u doticaju s M.tuberculosis i kakva je
njena imunosna reaktivnost u trenutku ispitivanja (reakcija preosjetljivosti tim IV
po Coombsu i Gellu; kao antigen se koristi PPD – purified protein derivate of
tuberculin ) intradermalno; tuberkuloza kože klasificira se prema rezultatu
tuberkulinskog testa -> negativno – nije bilo doticaja s mikobakt.=anergija
( pozitivna anergija jer će nakon doticaja zdrav ispitanik stvoriti protutijela);
imunosno kompetentan nosilac stječe doživotnu imunost -> pozitivan test = alergija;
vrlo jaka reakcija = hiperergija Terapija : 2 ili 3 antituberkulotika u vremenu od
3 – 12 mjeseci ili dulje (izonijazid + B6 5-10 mg/kg/dan + rifampicin 10 mg/kg/dan
(max. 600 mg/dan+ etambutol 15-25 mg/kg/dan) Klasifikacija tuberkuloze kože :
ANERGIJSKA (pozitivno (tuberculosis cutis primaria) i negativno (tuberculosis cutis
miliaris) anergijska skupina) i ALERGIJSKO-HIPERERGIJSKA (tuberculosis luposa,
tuberculosis verrucosa, tuberculosis kolikvativa i tuberkulidi). TUBERCULOSIS CUTIS
PRIMARIA (pozitivno anergijska skupina) Definicija : promjene kože uzrokovane
bacilom tuberkuloze u kožu osoba koje prethodno nisu bile s njim u kontaktu.
Patogeneza : egzogena infekcija, direktno dodirom, korištenjem zajedničkih
predmeta, ljubljenjem i sl. Kod infekcije sluznice usne šupljine, ždrijela i
grkljana uzrok je najčešće zaraženo kravlje mlijeko. Klinička slika : inkubacija 3-
4 tjedna, zatim se javljaju eritematoznolividne papule, nakon nekoliko dana razvija
se nekroza i ulceracija koja cijeli ožiljkom. Prisutan je regionalni limfadenitis
nakon otprilike 7 dana. Najčešće zahvaćeni lice i ruke. Diferencijalna dijagnoza :
primarni sifilis, neke piodermije, tularemija
30 of 153
Terapija : često nije potrebna tuberkulostatska terapija (zbog specifične

imunizacije), primjenjuju se antiseptički oblozi i izoniazid posip.
TUBERCULOSIS MILIARIS CUTIS (negativno anergijska skupina). Definicija : rijedak

oblik, nastao hematogenom diseminacijom iz tuberkuloznog žarišta zbog oslabljene
celularne imunosti nosioca. Patogeneza : endogeno širenje Klinička slika : na koži
se vide crvenosmeđe ili crvenoplave egzulcerirane i bolne makulopapule. Najčešće se
nalazi oko tjelesnih otvora. Diferencijalna dijagnoza : afte, karcinom, tercijarni
sifilis (vrlo rijetko) Terapija : antituberkulozna polikemoterapija, lokalno oblozi
kalijeva permanganata TUBERCULOSIS LUPOSA ( LUPUS VULGARIS) (alergijsko-
hiperergijska skupina). Definicija : najčešći oblik tuberkuloze kože, češći u žena
(2x), kronična je. Patogeneza : može se pojaviti samo na koži, a moguća je i
afekcija unutrašnjih organa (pluća i bubrezi). Infekcija može biti egzogena i
endogena. Klinička slika : javlja se lupom (crvenosmeđi nodus), dijagnosticira se
metodom vitopresije – ispod staklene pločice žučkastosmeđa pjega (apple jelly) i
testom sonde – vrh bez otpora upada u kazeozno tkivo, početna promjena progredira i
može nastati makulozni, papulozni, tumorozni, verukozni, ulcerozni i sl. tip.
Najčešća lokalizacija je lice, sluznica nosa, usta, suzna žlijezda. Može doći do
mutilacija i deformacija i može se javiti spinocelularni karcinom u lupoznom
ožiljku ( carcinoma in lupo). Dijagnoza : anamneza, histološka analiza, dokaz u
kulturi, tuberkulinski test, dermatološki status Diferencijalna dijagnoza :
diskoidni eritematodes, sarkoidoza, bazocelularni karcinom, sifilis (rijetko)
Terapija : antituberkulozna polikemoterapija
31 of 153
TUBERCULOSIS COLLIQUATIVA CUTIS ET SUBCUTIS (SCROPHULODERMA) (alergijsko-

hiperergijska skupina). Definicija : oblik tuberkuloze kože nastao širenjem
infekcije u kožu iz limfnih čvorova, zglobova, kostiju i sl. Egzogena infekcija je
rjeđa Klinička slika : eritematoznolividni infiltrat koji nekrotizira i isprazni se
putem fistula. Zacjeljuje hipertrofičnim ožiljkom, ali se promjene ponovo javljaju,
tako da bolest može trajati godinama. Najčešća lokalizacija je vrat, aksile,
prepone, supraklavikularna regija, anogenitalna regija. Diferencijalna dijagnoza :
svi fistulirajući procesi (limfogranulom venerum, aktinomikoza, sporotrihoza,
sifilis) Terapija : polikemoterapija, kirurški zahvat.
TUBERCULOSIS VERRUCOSA ( VERRUCA NECROGENICA) (alergijsko-hiperergijska skupina).

Definicija : egzogena infekcija karakterizirana pojavom verukoidnih tvorbi na
mjestu inokulacije. Često može biti profesionalna (patolozi, mesari) Klinička slika
: najčešće zahvaćeni prsti šake ili stopala. Počinje pojavom lividnoeritematoznim
infiltratom koji prerasta u verukoidnu tvorbu koja cijeli atrofičnim ožiljkom.
Diferencijalna dijagnoza : lupoozna tuberkuloza, vegetativna piodermija,
spinocelularni karcinom, blastomikoza. Terapija : polikemoterapija, lokalna
primjena kortikosteroida, ponekad radioterapija – 5 Gy/po ekspoziciji do uk.doze od
15-20Gy i kirurški zahvat.
TUBERKULIDI (alergijsko-hiperergijska skupina).
32 of 153
Bolest koja nastaje kao alergijska reakcija kože na raspadnute djelove uzročnika iz
nekog primarnog žarišta u tijelu ( = „ID REAKCIJA“ ). Tu spadaju erythem induratum,
tuberculosis cutis papulonecrotica i tuberculosis cutis lichenoides. ERYTHEMA
INDURATUM BAZIN (TUBERCULOSIS INDURATIVA CUTIS) : indurativni lividnoeritematozni
pločasti i bezbolni infiltrati na fleksornim stranama potkoljenice koji često
egzulceriraju. Bolest je kronična, češće obolijevaju adipoznije žene.
Diferencijalno dijagnostički dolazi u obzir eritema nodozum i sifilistička guma
(rijetko). Terapija u smislu polikemoterapije i sredstava za poboljšanje
cirkulacije.
TUBERCULOSIS CUTIS PAPULONECROTICA : pojavljuju se simetrično na ektenzornim

stranama udova (laktovi i koljena) nekrotizirajuće papule 2-5mm koje cijele
varioliformnim ožiljkom. Najčešće se pojavljuje u mladih žena. Histološki se vidi
nekroza i granulomi tuberkuloidne strukture. Diferencijalno dijagnostički dolaze u
obzir alergijski vaskulitis, lihenoidnai varioliformna pitirijaza, acne necrotica,
papulozni sifilid. Uz polikemoterapiju se daju kortikosteroidi (lokalno i sistemski
– 40 mg/dan metilprednizolona). TUBERCULOSIS CUTIS LICHENOIDES ( LICHEN
SCROFULOSORUM) : simetrična distribucija lihenoidnih sjajnih papula na trupu u
smjeru kalanja kože. Promjene nestaju spontano, pa terapija nije potrebna, a u
slučaju komplikacija daju se lokalno kortikosteroidi.
LEPRA ( Mb. HANSEN, HANSENIASIS) Definicija : kronična infektivna bolest koju

uzrokuje Mycobacterium leprae, zahvaća poglavito kožu, periferne živce, sluznicu
gornjeg respiracijskog trakta i usne šupljine
Patogeneza i klinička slika : Mycobacterium leprae. U tropskom i suptropskom

području zaraženo 10-15 milijuna ljudi. Izvor zaraze je čovjek (samo u aktivnoj
fazi bolesti) . Prijenos nije u potpunosti poznat. Smatra se da bi do prijenosa
zaraze došlo osoba mora biti u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom dugo vremensko
razdoblje (godine) – inkubacija izrazito duga, kontagioznost vrlo niska. Uzročnik
ulazi kroz kožu, sluznicu respiratornog trakta, periferne živce (Schwannove
stanice). Kultura uzročnika nije uspjela. Mogu biti zahvaćeni i unutrašnji organi.
Histološki postoje 4 tipa lepre : 1.) Lepra lepromatosa – najizraženiji,
najinfektivniji i prognostički najnepovoljniji oblik. Obično započinje na nosu kao
kronični rinitis pračen hemoragičnim ulceracijama, zatim se oko nosnih otvora
pojavljuju crvenkastosmeđi infiltrati – lepromi. Ispod tankog sloja epidermisa
nalazi se gust infiltrat koji se proteže u subkutis. Destruira adnekse kože. Glavne
stanice su lepra stanice (makrofazi s mycobacterium u sebi). U kasnijoj fazi
oštećeni su i živci. Na koži se vide makule ili nodusi (lepromi). Lepromi na nosu,
čelu, ušima i obrvama daju izgled «lavljeg lica», javlja se alopecija vlasišta i
lateralnih djelova obrva, anestezija i anhidroza zahvaćenog područja. Najčešće je
zahvaćeno lice, a rjeđe sluznica nosa, larinksa ili oka. Mogu se javiti i mjehuri,
nekroza i mutilacija (nos najčšeće). Može se javiti lepromatozna reakcija ranog
tipa (prodor bakterija u cirkulaciju) – visoka febrilnost i opće loše stanje i
leprozna reakcija kasnog tipa (stvaranje imunokompleksa) – izbijanje čvorova
(erythema nodosum leprosum) ili vaskulitične promjene sa središnjom nekrozom
( Luciov fenomen).
2.) Lepra turberculoides – svi benigni tipovi lepre s makulopapuloznim i

neurološkim promjenama. Na licu, lat.dijelovima udova, glutealnoj i skapularnoj
regiji vide se oštro ograničeni, parcijalno depigmentirani areali ponekad praćeni
anhidrozom i neur.poremećajima u obliku hiperstezije ili anestezije. U dermisu se
nalazi tuberkuloidni (granulomski) infiltrat koji sadrži epiteloidne stanice
(makrofazi koji su fagocitirali i razgradili mikobakterije). Oštećeni su i živci.
Na koži se javljaju crvene makule i sitne papule, uglavnom iznad zahvaćenog živca.
3.) Lepra indeterminata – nespecifični i atipični simptomi u obliku asimetrično
lokaliziranih hiper- ili hipopigmentiranih, ponekad anestetičnih makula, lice
gotovo uvijek pošteđeno. Nespecifični kronični infiltrat koji sadrži uglavnom
limfocite, plazma stanice, neutrofile, eozinofile i nešto makrofaga. Može se
diferencirati u lepromatoznu(češće) ili tuberkuloidnu lepru. Oštećenje živca. 4.)
Border-line lepra – dimorfna lepra – granični oblik između prva dva oblika
Dijagnoza : primjenjuju se testovi : 1.) histaminski test - skarifikacijski test
(nakon id.primjena histamina javlja se urtika bez eritema) 2.) test znojenje
(pilokarpin) 3.) dokaz u citološkom razmazu 4.) histološka pretraga lezije 5.)
biopsija živca 6.) neurološka pretraga
7.) leprominski test – ispituje se stanična imunost nosioca; intradermanlna

aplikacija lepromatoznog tkiva; pozitivan test = uredan imunosni status organizma
8.) klasične reakcije na sifilis su pozitivne u oko 20-30 % bolesnika, a
treponemske reakcije su neg. Diferencijalna dijagnoza : TBC, sifilis, poremećaji
pigmentacije, periferne neuropatije, siringomijelija, multipla skleroza,
granulomatozne bolesti (posebice sarkoidoza) Terapija : MDT – multi drug therapy :
diaminodifenilsulfon (Dapson) 25-50 mg/dan per os uvoditi postupno (kontrolirati KS
zbog methemoglobinemije) , rifampicin 450-750 mg/dan 4-6 tj., klofazimin (Lampren)
50-100 mg/dan per os , plastičnorekonstrukktivni zahvati, fizikalna terapija.
35 of 153
GRANULOMATOZNE BOLESTI KOŽE NEPOZNATE ETIOLOGIJE GRANULOMA ANULARE Definicija :

kronična bolest nepoznate etiologije koju karakteriziraju papule anularnog
rasporeda najčešće lokalizirane na dorzumima šaka i stopala, na laktovima i
koljenima Klinička slika : papulei plakovi, glatke i sjajne površine, boje kože,
crvenkaste ili ljubičaste, žarišta su veličine 1-5 cm u promjeru ili više; često su
zahvaćena djeca i mlade osobe, posebno ženskog spola. Tijek bolesti je kroničan s
izraženom sklonošću remisiji u tijeku 2 god, ali su česti i recidivi Dijagnoza :
histopatološka pretraga lezije ( kron.upalni ili histiocitni infiltrat u
porvšinskom ili srednjem dermisu) Diferencijalna dijagnoza : necrobiosis lipoidica,
papulozna sarkoidoza, lichen ruber planus, dermatofitija Terapija: lokalno topični
kortikosteroidi pod okluzijom ili intralezijska aplikacija triamcinolona,
krioterapija, PUVA-terapija kod generaliziranog oblika
NECROBIOSIS LIPOIDICA Definicija : cirkumskriptna , oštro ograničena žarišta

crvenkasto-žučkasto-smeđaste boje, atrofičnog centra, lokalizirana na prednjim i
lateralnim stranama potkoljenice; postoji povezanost s dijabetesom, ali ne u svih
bolesnika Etiologija: prethodna trauma može imati ulogu precipitacijskog faktora;
često se pojavljuje u osoba mlađe odrasle ili rane srednje dobi, nerijetko u djece,
češće je zahvaćen ženski spol Klinička slika : na početku se vide oštro ograničeni
plakovi voštanog izgleda, atrofičnog sjajnog epidermisa kroz koji prosijavaju
teleangiektazije. Rubovi su uzdignuti i eritematozni. Promjene su policikličkog ili
serpinginoznog oblika. Centralni dio sklon je ulceriranju, nakon čega ostaju
uvučeni ožiljci. Tipična lokalizacija je simetrično na potkoljenicama. Promjene se
sporo razvijaju i povećavaju tijekom mjeseci ili godina. Dijagnoza : patohistološki
nalaz kožne promjene ( sklerotičan kolagen, vezivno tkivo nekrobiotički
promijenjeno, u donjem dermisu granulomatozna infiltracija s pjenastim stanicama)
Diferencijalna dijagnoza : kožna sarkoidoza, ksantomi, granuloma anulare
Terapija: lokalno jaki kortikosteroidi pod okluzijom ili intralezijska aplikacija

triamcinolona, sanacija ulkusa (ekscizija)
SARKOIDOZA (Besnier – Boeck – Schaumannova bolest) Definicija : upalna

granulomatozna multisistemna bolest kroničnog tijeka, koja najčešće zahvaća kožu,
pluća, oči i hilarne limfnodule. Kožne promjene uvijek su udružene s afekcijama
drugih organa i tkiva. Klinička slika : prve promjene na koži pojavljuju se autno u
obliku erythema nodosum na potkoljenicama. Tijekom mjeseci nastaju makulo-papule
( do 1 cm na licu i udovima) ili plakovi raznolike veličine i izgleda, lokalizirane
na rukama, bedrima i trupu. Bolest se može pojaviti na starim ožiljcima. Lupus
pernio je oblik sarkoidoze kože koji sliči ozeblini, a nalazi se na nosu, obrazima
i uškama poput ljubičastih opsežnih infiltracija. Sve kožne manifestacije su
asimptomatske, osim erythema nodosum koji se uz istodobnu afekciju zglobova,
hilarnu limfadenopatiju i uveitis naziva Löfgrenov sindrom. Opći simptomi –
povišena temperatura, umor, gubitak tjelesne mase i aritmija. Sarkoidoza može
zahvatiti parotide, srce, oči, SŽS, živce i bubrege. Heerfordov sindrom obuhvaća
groznicu, povećanje parotida, uveitis i parezu facijalisa. Na kostima nastaju ciste
distalnih falangi prstiju ruku i nogu. Dijagnoza : histopatološka pretraga kožnih
lezija i pogođenih limfnodula ( granulomi uz mali broj divovskih stanica i
limfocita, u velikim histiocitima nalaze se asteroidna tjelešca); rentgenska snimka
pluća, u serumu pov.ACE, hipergamaglobulinemija i hiperkalcijemija, u urinu
hiperkalciurija Diferencijalna dijagnoza : granuloma anulare, lupus erythematodes,
necrobiosis lipoidica, sifilis Terapija: sistemni kortikosteroidi u slučaju
zahvaćanja pluća, očiju, SŽS-a i kardijalne aritmije; kod lokalizirane kožne
sarkoidoze lokalna intralezijska aplikacija triamcinolona, proširene kožne lezije
reagiraju na sistemni prednizolon ili hidroksiklorokin.
37 of 153
SARKOIDOZA
38 of 153
PARAZITARNE BOLESTI KOŽE PEDICULOSIS, UŠLJIVOST • PEDICULOSIS CORPORIS

( pediculosis vestimentorum) Definicija : ušljivost trupa uzrokovana infestacijom
kože ušima Pediculus humanus v.corporis. To je bijela ili prtena uš. Patogeneza :
Pediculus humanus. Javlja se u lošim socijalnim i ekonomskim prilikama i u uvjetima
niskog higijenskog standarda. Ženka na unutrašnjim šavovima odjeće odlaže jaja
(gnjide). Na kožu čovjeka dolazi samo radi prehrane. Razvojni ciklus traje oko 2
tjedna.bolest se prenosi neizravno, preko zaražene odjeće, rublja, posteljine i sl.
Može prenositi Rickettsiu prowazeki (pjegavi tifus), Rickettsiu quintanu (rovovska
groznica) i Borreliu recurrentis (povratna groznica). Prilikom uboda uš ispušta
slinu, a kožne promjene su reakcija na ubod i antigene uši. Klinička slika :
svrbež, eritem, papule, vezikule, urtike, ovisno o senzibilitetu zaražene osobe.
Kod dugotrajne i izraženije infestacije mogu se opaziti linearne ekskorijacije,
hiperpigmentacije i lihenifikacije. Moguća je superinfekcija bakterijama. Dijagnoza
: anamneza, klinička slika, nalaz uzročnika u odjeći Diferencijalna dijagnoza :
svrab, reakcija na ubod kukca, druge dermatoze praćene svrbežom, Addisonova bolest
(hiperpigmentacije) Terapija : dezinsekcija odjeće i posteljine u autoklavu i pari
• PEDICULOSIS CAPITIS Definicija : ušljivost glave i vlasišta nastala infestacijom

sivom uši Pediculus humanus v.capitis. Najčešće se javlja u školskoj dobi.
Patogeneza : niski higijenski standard i socijalni i ekonomski uvjeti. Bolest se
češće prenosi posredno, češljem, kapom i sl., a rjeđe neposrednim kontaktom. Ženka
odlaže jaja (gnjide) u vlasištu i za 15 dana se razvije nova uš (liječenje
sredstvom koje djeluje samo na odrasle uši, a ne i na jajašca treba obavezno
ponoviti za 2 tj.) Klinička slika : svrbež, papule, vezikule, urtike, ekskorijacije
(zbog grebanja i češanja). Moguća sekundarna bakterijska infekcija (pustule i
kraste) s lokalnim limfadenitisom. Dijagnoza : anamneza, klinička slika, nalaz uši
ili gnjida u vlasištu Diferencijalna dijagnoza : piodermija, seborojički
dermatitis, psorijaza, tinea amiantacea ( naslage prhuti) Terapija : Lindan u
obliku šampona ili gela (1 dnevno, 2 dana za redom). DDT ili Pitroid - treba
ponoviti 2 puta tjedno u razdoblju od 3 tjedna jer lijek ne djeluje na jaja.
39 of 153
• PEDICULOSIS PUBIS ( phthiriasis pubis ) Definicija : spolno prenosiva bolest

izazvana stidnim ušima. Patogeneza : Phtirius pubis, stidna uš. Zahvaća pubičnu
regiju, aksilu, obrve, trepavice. Razvojni ciklus oko 3 tjedna. Klinička slika :
svrbež, „zrnat“ izgled dlaka, na mjestu uboda se pojavljuju plavkaste mrlje
(maculae coeruleae) zbog djelovanja sekreta uši na hemoglobin. Dijagnoza :
anamneza, nalaz uši i plavih mrlja Diferencijalna dijagnoza : svrab, piodermije,
osjećaj infestacije ušima bez stvarne osnove – delusion of parasitosis Terapija :
Lindan ili bijeli živin precipitat 2 dana za redom ostaviti namazan preko noći i
ponoviti nakon 3-4 dana. Za ušljivost obrva i trepavica 3%-tni žuti živin
precipitat.
LARVA MIGRANS Definicija : promjene kože koje nastaju putovanjem larvi različitih
parazita kroz kožu Patogeneza : najčešća u tropskom području. Najčešći su uzročnici
larve parazita iz roda Ankylostoma, Necator americanus i Gnathostoma spinigerum.
Larva ulazi u kožu, putuje kroz nju i nakon nekog vremena ugiba, što ovisi o vrsti
larve i imunom stanju zaraženog. Klinička slika : najčešće su zahvaćeni stopalo,
potkoljenica i šaka. Na mjestu ulaska nastaje eritem i papula, dok larva putuje na
koži se vidi crta, javlja se svrbež, moguća bakterijska infekcija. Od komplikacija
su mogući zahvaćanje pluća sa pneumonitisom, hepatosplenomegalija. Dijagnoza :
anamneza, klinička slika, labos (povišeni eozinofili, IgE, ELISA) Diferencijalna
dijagnoza : pidermije, bakterijski limfangitis Terapija : 10%-tni tiabendazol
(Mintezol) lokalno u okluziji 3 dana ili bez okluzije 4xdnevno kroz 4 tjedna, per
os 50mg/dan 2-3 dana ili do nestanka aktivnih lezija, krioterapija na
progredijentan kraj lezije
40 of 153
SCABIES, SVRAB Definicija : zarazna bolest uzrokovana grinjama roda Sarcoptes;

prenosi se izravnim kontaktom s čovjeka na čovjeka, spolnim odnosom, preko
zajedničkih predmeta (rublje, posteljina i sl.) Patogeneza : ženka kopa kanaliće
( ductulus seu canalicus scabiei) u epidermisu izvana prema unutra( osjećaj jakog
svrbeža) gdje odlaže jaja (10-25) i nakon toga ugiba. Iz jaja nakon 2-3 tjedna
nastaje odrasla grinja. Samo su kanalići i vezikule izravan ishod djelovanja
sarkoptesa na kožu, sve ostale morfe i simptomi rezultat su senzibilizacije na
uzročnika ili su rezultat sek.bakterijske infekcije. Klinička slika : noćni svrbež,
polimorfne kožne promjene – kanalići, papule, vezikule, ekskorijacije, bule i
urtike, sekunda.piodermizacije. Predilekcijska mjesta promjena – područje donjeg
abdomena, unutrašnja strana bedara, fleksorne strane zapešća i laktovi, kod
muškaraca skrotum i penis, kod žena bradavice dojki. Osim kod djece, gotovo nikad
se ne pojavljuje na licu. Kod dojenčadi karakteristično na tabanima, dlanovima i na
licu. Moguća pojava induriranih upalnih čvorova zbog imunog odgovora na antigen
grinje na koži aksila, glutealne regije, skrotuma i donjeg abdomena – mogu
perzistirati mjesecima nakon ozdravljenja. Dijagnoza : anamneza, noćni svrbež,
mikroskopski dokaz uzročnika u materijalu promijenjene kože. Diferencijalna
dijagnoza : prurigo, strofulus, folikulitis, numularni egzematoidni dermatitis
Terapija : liječiti sve ukućane i osobe u bližem dodiru s bolesnikom bez obzira na
manifestne promjene u tom času, mazati čitavu površinu tijela osim lica, 25%-tni
benzil benzoat, lindan, krotamiton, 1xdnevno, 3dana uzastopce; za djecu 25%-tni
sumpor u vazelinu, peruanski balzam, 5%-tni permetrin u obliku kreme, u težim
slučajevima ivermektin per os.,
41 of 153
• SCABIES NORVEGICA (scabies crustoza) Klinički oblik svraba koji se većinom

pojavljuje u ljudi s izgubljenim ili bitno oslabljenim osjetom ( tabes dorsalis,
lepra, siringomijelija, različite senzorne neuropatije(etiličari), AIDS). Uzročnik
se kod takvih bolesnika nesmetano razmnozžava zbog nadostatka refleksa grebanja.
Klinička slika je vrlo impresivna, a manifestira se pojavom suhih i debelih krasta
koje postupno zahvaćaju sve veću površinu kože, tako da čitavo tijelo može biti
zahvaćeno poput oklopa. Klinička slika može biti nalik nekoj eritrodermijskoj
bolesti. • Životinjski svrab – ne prenosi se na ljude ( uzročnici nisu adaptirani
na čovjeka i brzo ugibaju) *Svrbež = simptom, svrab = bolest!!!
INFEKCIJE KOŽE UZROKOVANE PROTOZOIMA LEISHMANIASIS CUTIS Leishmaniasis je

infekcijska bolest uzrokovana Leishmaniom. Postoje 3 oblika : visceralni (Leshmania
donovani), kožni (Leishmania tropica) i južnoamerički ili kožno-sluznički
(Leismania brasiliensis). Definicija : Leishmaniasis cutis je nodulo-ulcerativna
infektivna bolest. Patogeneza : Leishmania tropica. Ulazi u kožu ubodom komarca
Phlebotomus. Bolest je endemična u tropskom i subtropskom području, kod nas u
dalmatinskoj regiji. Na mjestu uboda nastaje upalna reakcija. Moguća je
diseminacija limfom i krvlju s pojavom sekundarnih lezija na koži. Klinička slika :
inkubacija traje 2-3 tjedna, ali može trajati i do 18 mjeseci. Nakon inkubacije na
ubodnom mjestu nastaje lividnocrvena papula, koja nakon nekoliko mjeseci naraste u
nodus. Nakon 3-4 mjeseca nodus ulcerira. Nakon nekoliko mjeseci do 1 godine
promjena spontano zaraste, no mogu ostati i estetički neprihvatljivi ožiljci.
Najviše zahvaćeni lice, vrat, podlaktice i potkoljenice. Dijagnoza : anamneza (ubod
komarca), klinička slika, histološka (u dermisu histiociti, plazma stanice,
limfociti, eozinofili; paraziti u lezijama starim 5-7 mjeseci) i citološka
analiza.. Diferencijalna dijagnoza : folikulitis, furunkul, sarkoidoza, lupozna
tbc, lepra, keratoakantom, tumori, pseudolimfom, sifilidi, sporotrihoza. Terapija :
stiboglukonat (Pentostam) parenteralno ili intralezionalno; antimalarici per os,
lokalno antibiotički pripravak paromomicina.
42 of 153
BOLESTI KOŽE UZROKOVANE GLJIVAMA i KVASCIMA (DERMATOMIKOZE i SAPROFITIJE )

Dermatomikoze su općenito gljivične infekcije kože. Mogu se podijeliti na: •
dermatofitoze • dermatomikoze uzrokovane kvascima • dermatomikoze uzrokovane
plijesnima. • DERMATOFITOZE Definicija : dermatomikoze uzrokovane dermatofitima.
Invadiraju rožnati sloj kože, noktiju i dlaka, te razgrađuju keratin (koža +
adneksi). Dijele se na trihofitoze (Trychophyton), mikrosporoze (Mycrosporum) i
epidermofitoze (Epidermophyton). Patogeneza : Oštećena i vlažna koža pogoduju
invaziji. Česta su lokalizacija i mjesta koja se međusobno taru. Klinička slika :
promjena glatke kože, noktiju i vlasišta. Dijagnoza : nativni mikroskopski preparat
i kultura, fluorescentna (Woodova) svjetiljka, patohistološka analiza,
trihofitonski test (intradermalna primjena antigena). Terapija : antimikotici
lokalno (klotrimazol – Plimycol, Canesten, mikonazol - Rojazol, ekonazol - Ecalin,
terbinafin - Lamisil) 2xdnevno, 2-4 tjedna; , sistemski per os terbinafin 250
mg/dan; flukonazol (Diflucan) 150 mg 1xtjedno (2 mj šaka, 3 mj stopalo),
itrakonazol (Itrac 3) 2x200 mg/dan 1.tj. u mjesecu 2-3 mj, u slučaju mikoze
vlasišta dječje dobi i onihomikoze daje se grizeofulvin M 10-20 mg/kg/dan, 6-8
tj. , ketokonazol (imidazol), može se primjeniti i KmnO4. Liječenje je dugotrajno
(prosječno 2-4 tjedna). TRICHOPHYTOSIS (trihofitija) Definicija : dermatofitoza
Patogeneza : Trichophyton ( mentagrophytes, rubrum, verrucosum). Neoštećena koža
otporna na invaziju dermatofita, oštećenja pogoduju naseljavanju dermatofita.
Izaziva mikoze stopala, noktiju, kože, vlasišta. Klinička slika : ovisi o
anatomskoj lokalizaciji, pa se dijele na :
1.) Trichophytosis superficialis cutis glabrae (tinea corporis) : trihofitoza gole

kože. Javljaju se eritematozna žarišta u obliku pravilnog kruga s uzdignutim i
ljuskavim rubom (!!) i središnjom regresijom. Na rubu mogu biti prisutne vezikule.
Prisutan je svrbež. Dijagnoza : anamneza, klinička slika, dokaz uzročnika –
materijal za analizu uzimati s ruba lezije!!! Diferencijalna dijagnoza : granuloma
anulare, numularni ekcematoidni dermatitis, neurodermitis, atopijski dermatitis,
anularna psorijaza, pitirijazis rozea. Svrbež, ljuske i središnja regresija upućuju
na gljivičnu etiologiju.
2.) Trichophytosis pedis et manus (interdigitalis) ( tinea pedis et manus) :

najučestaliji oblik mikoze, nastanku pogoduje jače znojenje ( športaši, rudari…)
Javlja se eritem, maceracija, deskvamacija i erozija interdigitalnih prostora
praćena svrbežom i pojavom vezikula. Može doći do bakterijske superinfekcije i
edema i bolnosti. Osim interdigitalnog postoji i skvamozno hiperkeratotički oblik
sa suhom i zadebljalom kožom, ragadama i ljuskama. Diferencijalna dijagnoza :
intertriginozni dermatitis, piodermije, palmoplantarna psorijaza, kontaktni
dermatitis i dishidroza.
44 of 153
3.) Trichopytosis superficialis capilitii (tinea capitis) : u vlasištu se nalaze

pojedinačna ili mnogobrojna žarišta veličine kovanog novca prekrivena ljuskama i
sivom peruti, vlasi su neravnomjerno prelomljene te su izgubile sjaj i boju. Može
doći do pojave pustula. Slične promjene se mogu javiti i na bradi. Diferencijalna
dijagnoza : tinea amiantacea, seborojički dermatitis, psorijaza, pedikuloza
4.) Trichophytosis profunda capilitii ( kerion Celsi) : duboka trihofitoza je oblik

upalne bolesti vlasišta ili nekog drugog obraslog dijela kože karakterizirana
pojavom granulomatoznih infiltrata i izražene gnojne sekrecije. Bolest je najčešće
posljedica infekcije animalnim sojevima. Klinička slika : Folikularno smještene
pustule koje dovode do stvaranja apscesa sa gnojnim i hemoragičnim sadržajem.
Stvaraju se kruste. Može doći do regionalnog limfadenitisa i povišene temperature.
Promjene cijele za 4-6 tjedana ožiljcima. Diferencijalna dijagnoza : neke
piodermije vlasišta ili brade.
45 of 153
5.) Onychomycosis trichophytica ( tinea unguium ) : promjene noktiju uzrokovane

gljivama (Trichophyton, Epidermophyton). Često udružena s interdigitalnom mikozom
stopala i šake. Počinje na slobodnom rubu i lateralnim dijelovima nokta pojavom
bijelih ili žutih promjena koje se postupno šire prema bazi nokta. Često nastaju
subungvalne hiperkeratoze koje dovode do odebljanja nokta i odizanja nokatne ploče
i konačnog mrvljenja i destrukcije nokta. Diferencijalna dijagnoza : psorijaza,
kandida, onihodistrofija, kontaktni dermatitis, pachyonychia, lichel ruber planus.
FAVUS ( tinea favosa) Definicija : bolest vlasišta i gole kože uzrokovana

Trichophyton schoenleinii. Patogeneza : Trichophyton schoenleinii. Prenosi se
direktnim kontaktom ili posredno (češalj). Klinička slika : tetrada simptoma –
pojava scutula, neslomljena dekolorizirana vlas, stvaranje ožiljaka i kronični
tijek bolesti; uglavnom zahvaća vlasište, ali se može pojaviti i na goloj koži,
karakterisitčna promjena je skutulum (struktura 2-3mm, poput plitke zdjele,
žućkaste boje s uleknutim središtem i dlakom) i sastoji se od hifa, spora i
orožnjelih stanica. Kosa gubi sjaj, sivkaste boje, a vlasi NISU SLOMLJENE. Nakon
određenog vremena skutulum ulcerira i kosa trajno ispada zbog atrofičnog
ožiljkastog cijeljenja. Kroničnog je tijeka. Dijagnoza : na temelju anamneze,
tetrade simptoma, mikološke obrade. Fluorescira zlatnožuto. Diferencijalna
dijagnoza : ostale mikoze vlasišta (slomljena kosa),ožiljkaste alopecije DLE,
lichen ruber planus.
46 of 153
TRIHOFITIDI Definicija : alergijska reakcija organizma na gljivičnu infekciju.

Patogeneza : «id reactio»,iz mikotičnog žarišta dolazi do hematogenog rasapa
razgradnih produkata dermatofita u cirkulaciju, dolazi do alergijske reakcije kože
na razgradne produkte gljiva. Žarište gljivične infekcije mora biti izvan tih
promjena, promjene moraju biti bez uzročnika i promjene moraju reagirati sukladno
regresiji gljivičnog žarišta. Klinička slika : javljaju se papule, makule i
nekroze. Postoje 2 tipa : lihenoidni (poput simetričnog egzantema trupa) i
dishidroziformni (vezikule i erozije na dlanovima). Može se pojaviti i u
papulourtikarijalnom i vezikuloznom obliku. Dijagnoza : nalaz micelijskih elemenata
iz mikida uvijek je negativan Diferencijalna dijagnoza : dishidroza, lichen ruber
planus, medikamentozni egzantem. Terapija : liječiti primarno mikotičko žarište
MICROSPOROSIS Definicija : infekcija kože i vlasišta uzrokovana gljivom roda

Microsporum. Patogeneza : izvor infekcije je mačka i rijeđe pas (M. canis) Klinička
slika : bolest zahvaća vlasište ili golu kožu. U vlasištu se javljaju okrugla
žarišta prekrivena pitirijaziformnim ljuskama sa slomljenom dekoloriranom kosom
( sve u istoj visini – „pokošena livada“). Na goloj koži se javljaju okrugla
žarišta sa eritematoznim i skvamoznim rubom, te središnjom regresijom, osjećaj
umjerenog svrbeža. Najčešće su zahvaćeni ruke, vrat i trup. Dijagnoza : anamneza,
dokaz u preparatu i kulturi, fluorescira žuto-zeleno. Diferencijalna dijagnoza :
trihofitoza, psorijaza, seborojički dermatitis.
47 of 153
EPIDERMOPHYTOSIS (tinea inguinalis, eczema marginatum) Definicija : bolest kože

uzrokovana gljivom Epidermophytom floccosum. Klinička slika : najčešće zahvaćene
prepone, interdigitalna regija, aksile i submamarna regija. Nikad ne zahvaća
vlasište. Zahvaćeno područje je eritematozno, skvamozno i oštro ograničeno, s
uzdignutim giriranim rubom i središnjom regresijom. Na rubu se mogu javiti papule i
vezikule. Obično je izražen jači svrbež. Dijagnoza : anamneza, klinička slika,
dokaz uzročnika u kulturi Diferencijalna dijagnoza : erythrasma, intertriginozni
dermatitis, kontaktni dermatitis, inverzna psorijaza
DERMATOMIKOZE UZROKOVANE KVASCIMA
CANDIDOSIS (CANDIDIASIS) Definicija : akutna ili kronična, površinska ili dubinska

mikoza uzrokovana kandidom. Kandida se fiziološki nalazi u ljudskom organizmu.
Celularna imunost važnija od humoralne. Patogeneza : Candida albicans. Naseljavanje
kandide potpomažu imunodeficijencija, povrijeđena i vlažna koža, oštećena sluznica.
Klinička slika : promjene na koži, sluznici i unutrašnjim organima. Postoji 6
kliničkih oblika : a) Candidosis intertriginosa : zahvaćena područja su aksile,
submamarna regija, ingvinalna regija, interdigitalna regija. Javlja se eritem uz
madidaciju s ragadama i rubnom deskvamacijom, a izvan ruba prisutne satelitske
pustule i papule. Prisutan svrbež. Diferencijalna dijagnoza : dermatitis,
psorijaza.
b)
Candidosis oralis ( stomatitis candidomycetica, soor) : akutna pseudomembranozna

upala usne šupljine uzrokovana kandidom. Bijele membranozne naslage na sluznici
jezika koje se šire na bukalnu sluznicu i meko i tvrdo nepce (rijetko na ždrijelo i
jednjak). U kutovima usana stvaraju se bolne fisure (stomatitis angularis
candidomycetica, anguluo oris candidomyceticus)
Diferencijalna dijagnoza: leukoplakija, lichen ruber planus, sekundarni sifilis,

angularni stomatitis bakterijske etiologije.
c)
Candidosis genitalis : upala vanjskog spolovila uzrokovana kandidom. Spolno

prenosiva bolest. Često ishodište je debelo crijevo. Postoje : I. Vulvovaginitis
candidamycetica : može biti izazvana peroralnim konrteaceptivima,
imunodeficijencijom, dijabetesom,različitim fizikalnim i kemijskim oštećenjima
sluznice, STD; bijeložuti mrvičasti iscjedak, eritem vulve i vagine praćeno
svrbežom i pečenjem. Diferencijalno dijagnostički dolaze u obzir gonoreja (žuti
iscjedak) i trihomonijaza (bijeli iscjedak) II. Balanoposthitis candidamycetica :
upala glansa penisa i prepucija, javlja se eritem i erozije glansa, bijele naslage
i edem prepucija praćen svrbežom i pečenjem. Diferencijalno dijagnostički dolaze u
obzir balanitis simplex, psorijaza, erythroplasia Queyrat, balanitis erosiva
circinata.
Paronychia et onychomycosis candidamycetica : upala nokta i okolnog tkiva

uzrokovana kandidom. Vlaženje, trauma nokta i šake pridonosi nastanku mikoze
(profesionalna bolest u osoba u prehrambenoj industriji). Pseudomonas aureginosa
može djelovati kopatogeno. Javlja se eritem, edem, a iz upaljenog tkiva se može
istisnuti gnoj u kojem se može dokazazi uzročnik. Moguće trofičke promjene nokta
(zadebljanje, mrvljenje). Diferencijalna dijagnoza : paronihija bakterijske
etiologije, onihodistrofija, dermatofiti, psorijaza. d)
49 of 153
e)
Candidosis neonatorum ( diaper dermatitis, Windeldermatitis): promjene na koži u

regiji pelena uzrokovane kandidom. Ishodište procesa je najvjerojatnije
intestinalna kandidoza. Javlja se eritem i erozija kože uz lameloznu deskvamaciju i
rubno lokalizirane pustule i papule. Može se proširiti i na unutrašnju stranu
bedara, trbuh. Diferencijalna dijagnoza : dermatitis intertriginosa, psorijaza,
seborojički dermatitis.
Kandidamikidi : alergijska reakcija kože na cirkulirajuće antigene kandide («id

reactio») iz mikotičnog žarišta. Moguća stimulacija urtikarije, anularnog eritema
ili palmoplantarne pustuloze. Od posebnih oblika kandidoze najznačajniji su
kronična mukokutana ( kod različitih urođenih sindroma i endokrinopatija),
granulomatozna (posljedica funkcionalnog deficita neutrofila) i sistemska kandidoza
(invazija unutarnjih organa kandidom). f) Dijagnoza : jednako za sve dermatomikoze.
Dokaz u mikroskopskom preparatu, kulturi, biokemijskim metodama. Terapija :
klotrimazol, mikonazol, nistatin (djeluje isključivo na kvasce), Gentianae violet
(0,1%), održavanje kože suhom. Sistemska terapija uključuje ketokonazol,
flukonazol, itrakonazol, terbinafin. Nistatin drageje se koriste za liječenje
kandidoze probavnog trakta (ne apsorbiraju se). Amfotericin B i 5-fluorocitozin
parenteralno za kandidamicetičnu sepsu. • GLJIVIČNE SAPROFITIJE
PITYRIASIS VERSICOLOR Definicija : gljivična saprofitija površinskog sloje

epidermisa uzrokovana kvascem Pityrosporum orbiculare (Malassezia spp.).
Patogeneza : bolest je češća u tropskim krajevima, uzročnik zahvaća vlasište,

gornje dijelove trupa, a razvoju pridonose i toplina, vlaga i pojačano lučenje
loja. Klinička slika : najviše su zahvaćeni vlasište, vrat, prsni koš. Javljaju se
svjetlocrvena, a kasnije žuta ili smeđa makulozna žarišta sa glatkom ili ljuskavom
površinom. Laganim struganjem može se izazvati stvaranje ljusaka koje se svojim
većim dijelom odižu od površine, a manji dio je i dalje fiksiran zapovršinu. Ljeti
su promjene svjetlije, a zim tamnije (versicolor). Dijagnoza : klinička slika,
dokaz uzročnika u nativnom mikroskopskom preparatu, fluorescira žuto.
Diferencijalna dijagnoza : vitiligo, pityriasis rosea, eritrazma, seborojički
dermatitis, leukoderma syphiliticum. Terapija : snažno trljanje promjena hrapavim
ručnikom, prmezivanje lokalnim antimikotikom klotrimazol, mikonazol, salicilni
alkohol (3,5%), antimikotik u obliku šampona za vlasište (ketokonazol). Sistemski u
slučaju komplikacija per os flukonazol ili itrakonazol.
MALASSEZIA (PITYROSPORUM) FOLLICULITIS Patogeneza : uzročnik je kvasac Pityrosporum

ovale Klinička slika : folikularne papule i pustule na seboroičnim područjima uz
jače prhutanje ili ljuskanje Terapija : lokalna primjena ketokonazola (Oronazol) u
obliku šampona ili kreme TRICHOMYCOSIS NODOSA (BIJELA PIEDRA) Definicija :
dermatoza koja zahvaća ovojnice vlasi Patogeneza : kvasac Trichosporon cutaneum; u
tropskim i subtropskim krajevima
Klinička slika : u ovojnicama dlaka pojavljuju se čvorići tvrdi poput kamena,

veličine nekoliko mm, promjene izgledaju poput nanizanih bisera Terapija : šišanje
zahvaćenih dlaka, lokalni antimikotici
DUBOKE I SISTEMNE MIKOZE • DUBOKE MIKOZE = zahvaćaju dermis i subkutis, unutarnji

organi uvijek pošteđeni
SPOROTRICHOSIS Definicija : kronična duboka mikoza uzrokovana gljivom Sporotrichon

schenkii; vrlo rijetka u našim krajevima Klinička slika : nakon inkubacije od 3
tjedna pojavi se primarno žarište koje egzulcerira i zacijeli, dok se nova žarišta
mogu pojaviti u toku limfne žile koja vodi do primarnog žarišta (patognomonično)
Dijagnoza : kultivacija uzročnika, histološki Terapija : sistemni antimikotici,
itrakonazol per os
CHROMOMYCOSIS Patogeneza : uzročnici su gljive rodova Phialophora, Fonsacaea i

Cladosporium Klinička slika : verukoidne promjene udova Dijagnoza : mikološka
obrada Terapija : amfotericin B parenteralno
MYCETOMA ( MADURA FOOT, MADURAMYCOSIS)
52 of 153
Patogeneza : gljive rodova Madurella, Petriellidium, Phialophora, bakterije

Actinomyces, Nocardia i dr. Klinička slika : izrazito zadebljanje na mjestu ulaska
uzročnika ( noga), uz fistulaciju i sekreciju gnojnog sadržaja Dijagnoza :
mikrobiološka obrada Terapija : sistemna antimikrobna, kirurška po potrebi
SISTEMNE MIKOZE = nastaju invazijom gljiva na unutarnje organe ili organske

sustave; kod nas vrlo rijetke a) CRYPTOCOCCOSIS (Europska blastomikoza) – uzročnik
je Criptococcus neoformans, najčešće su zahvaćena pluća; od kožnih manifestacija
mogu se pojaviti akneiformne papulopustule i infiltrati često oko nosa i ustiju,
promjene su nalik na mollusca contagiosa b) BLASTOMYCOSIS (sjevernoamerička
blastomikoza) – uzročnik je kvasac Blastomyces dermatitidis; čest je primarni
plućni oblik, kožne manifestacije udružene s afekcijom kostiju c) HISTOPLASMOSIS
(Darlingova bolest) – Histoplasma capsulatum d) COCCIDIOMYCOSIS („Valley fever“,
California disease) – Coccioides immitis e) PARACOCCIDIOMYCOSIS (Južnoamerička
blastomikoza) – Paracoccidioides brasiliensis; osim afekcije pluća mogu se javiti
mukokutane granulomatozne i promjene često oko usta i nosa.
53 of 153
BOLESTI KOŽE UZROKOVANE BORELIJAMA (LYME BORRELIOSIS). Definicija : Lyme

borreliosis ( Morbus Lyme, lajmska bolest – LB) je multisistemska bolest (koža,
zglobovi, SŽS, srce) uzrokovana spirohetom Borrelia burgdorferi koju prenose
krpelji (Ixodes ricinus). Infekcija uslijedi 48 i više h nakon ugriza krpelja.
Postoje 3 stadija bolesti : 1. Prvi stadij – rana lokalizirana infekcija : 3-30
dana nakon uboda krpelja se javljaju promjene na koži (erythema chronica migrans,
lymphadenosis), simptomi u CNS, bolovi u mišićim i kostima, rijeđe se pojavljuju
slabost, temperatura, mučnina, abdominalni bolovi. Nakon nekoliko tjedana promjene
spontano regrediraju. 2. Drugi stadij – rana diseminirana infekcija : nekoliko
tjedana do nekoliko mjeseci nakon infekcije, nakon krvne i limfne diseminacije Bb-
a, javljaju se simptomi u CNS-u (meningitis, encefalitis, mijelitis, polineuritis,
pareza kranijalnih živaca, osobiti VII. – najčešći znak bolesti, katkad jedini),
bolovi mišića i kostiju i mioperikarditis. 3. Treći stadij - kronična infekcija :
nekoliko mjeseci do nekoliko godina nakon infekcije, javlja se acrodermatitis
chronica athrophicans, artritis 1 ili više velikh zglobova i encefalomijelitis.
Bolest se može prenositi intrauterino. Dijagnoza : klinička slika, anamnestički
podaci, laboratorijska dijagnostika – izravne metode: dokaz uzročnika u tkivu
(kultura), otkrivanje Bb antigena, mikroskopija (G- bakterija > bojanje po Giemsi i
Warthin-Starry, mikroskopija u tamnom polju ili faznom kontrastu),
imunohistologija/imunohistokemija, PCR; neizravne metode: identifikacija IgG i IgM
specifičnih antitijela (ELISA, indirektna imunofluorescencija – IIF); nespecifični
lab.nalazi: pov.sedimentacija, anemija, proteinurija, mikrohematurija,
hiperglobulinemija, hipokomplementemija, pov.jetreni enzimi. 1. stadij ERYTHEMA
MIGRANS (EM) Definicija : šireći eritem u obliku prstena, uzrokovan Boreliom
burgdorferi. Patogeneza : Borrelia burgdorferi. Pojavljuje se u vlažnim i šumovitim
područjima, glavni je vektor krpelj. Spiroheta ulazi u kožu ubodom zaraženog
krpelja. Etiopatogeneza se objašnjava učinkom IL-1. Klinička slika : na mjestu
uboda se stvara papula, nakon nekoliko dana do nekoliko mjeseci pojavlju se
eritematozni, edematozni plak s crvenim eleviranim rubom. Javlja se centralna
regresija i periferno širenje eritema u obliku prstena. Prisutan regionalni
limfadenitis, glavobolja, temperatura i bolovi u zglobovima. Predilekcijska mjesta
su bedro, prepona i pazuho. Promjene mogu spontano iščeznuti,a ako potraju dulje od
4 tjedna, nazivamo ih erythema chronicum migrans Dijagnoza : dokaz IgM i IgG
specifičnih antitijela, anamneza o ubodu, klinička slika Diferencijalna dijagnoza :
erythema annulare centrifugum Terapija : tetraciklini 250-500 mg per os 14-21 dana
ili doksiciklin 100 mg 14-21 dan, penicilin, cefalosporini, azitromicin, makrolidi
54 of 153
2. stadij LYMPHOCYTOMA CUTIS (borellia lymphocytoma, lhymphadenitis cutis benigna –

LCB) Definicija : rijedak, ali tipičan pseudolimfom B-staničnog tipa Klinička slika
: klinički se manifestira kao solitarni, mekani, crvenkastoljubičasti čvorić ili
plak, pretežito na koži glave, ali i na udovima i trupu. Kod djece najčešće na
uškama, licu i genitalnoj regiji. Patogeneza : najčešći poticaj nasstanku LCB-a
traumatizacija kože te infekcija Bb-om kao poticajni antigeni stimulus jakog
limfoproliferativnog odgovora organizma stvaranjem limfocita T i B. Histološki se
nađu gusti, mrljasti, međusobno odvojeni infiltrati građeni od limfocita T i B,
plazma-stanica, fibrohistiocita i eozinofila. Diferencijalna dijagnoza: DLE,
sarkoidoza, lišmenijaza, lupozna tuberkuloza, eozinofilni facijalni granulomi
Terapija : penicilin 2-3 tjedna, tetraciklinski pripravci
3. stadij ACRODERMATITIS CHRONICA ATROPHICANS HERXHEIMER (ACA) Definicija :

kronična progresivna upalna bolest s atrofijom kože na akralnim dijelovima
ekstremiteta. ima upalni i atrofični stadij. Pojavljuje se kao kasna manifestacija
infekcije uzrokovane B. burgdorferi. Patogeneza : počinje 6 mjeseci do nekoliko
godina (8 god) nakon infekcije. 3 stadij Lyme borreliosis. Klinička slika :
promjene na ekstenzornim stranama gornjih i donjih udova, posebice šake, laktovi,
stopala i koljena. Prvo dolazi do edematozne upale nakon koje slijedi atrofija kože
u kojoj se vide fibrozni čvorići u koje se odlaže kalcij, te pojava sklerotičnih
areala. Prisutan regionalni limfadenitis, mogući poremećaji vezani uz koštanu srž
(proliferacija plazma stanica, limfocita ili eozinofila), neurološki simptomi
(atrofija muskulature, parestezije) Dijagnoza : klinička slika, laboratorijske
pretrage za dokaz Borrelije, histološki nalaz.
Diferencijalna dijagnoza : ozebline, akrocijanoza, cirkumpskriptna sklerodermija,

lichen sclerosus et atrophicus Terapija : penicilin, tetraciklini , ceflosporini u
visokim dozama dugotrajno ( 21 dan), bolesnici s neurološkim i kardiološkim
manifestacijama parenteralno ceftriakson 2,0 g 14 dana, kristalični penicilin G 5
mil.i.j. 10 dana; za lajmski artritis 100 mg doksiciklina per os 30 dana
ALERGIJSKE BOLESTI KOŽE

• •
posljedica niza specifičnih imunoreakcija preosjetljivosti najčešće alergijske

bolesti koje se očituju na koži su: • urtikarija i angioedem • anafilaktički šok •
atopijski dermatitis • kontaktni alergijski dermatitis • alergijska purpura i
vaskulitisi • medikamentni egzantem • fotoalergijske raekcije na sluznici dišnog
sustava: • alergijski rinokonjuktivitis • alergijska bronhalna astma
EXANTHEMA MEDICAMETOSUM ( ALERGIJSKE REAKCIJE NA LIJEKOVE, OSIPI) Definicija :

manifestacije koje se pojavljuju na koži i vidljivim sluznicama (enantem) kao
posljedica alergijske reakcije na lijek koji je unešen u organizam ( aktivna tvar,
omotač/vehikl). Osipi su posljedica hematogene ili limfogene diseminacije lijeka,
nikako nisu posljedica kemijskog ili farmakodinamičkog djelovanja lijeka.
Patogeneza : lijekovi su uglavnom hapteni, a potpuni antigeni postaju nako što se
vežu s bjelančevinama osobe. Reakcija se nikad ne javlja pri prvom uzimanju lijeka,
a vrijeme senzibilizacije organizma na lijek je oko 2 tjedna. Važan je i put kojim
je došlo do senzibilizacije, fotosenzibilizacija. Puno su češće reakcije
preosjetljivosti nakon topične i intramuskularne primjene. Reakcije na lijekove
mogu biti manifestacija preosjetljivosti (I,III i IV) ili sistemne toksične
reakcije. Lijekovi koji najčešće uzrokuju kožne reakcije su : analgetici,
antipiretici, sulfonamidi, kinini i kinidin, klor, jod, fenotiazin, barbiturati,
penicilin, vakcine i serumi, lokalni anestetici (prokain, tetrakain, benzokain).
Klinička slika : promjene su uvijek simetrično raspoređene (hematogena
diseminacija), 29 kliničkih oblika, dijele se na makulozne, urtikarijske, nodozne
promjene, lihenoidni osipi, eritema exudativum multiforme, vezikulobulozni oblici
multiformnog eritema i slika StevensJohnsonova sindroma, eritodermija,polimorfni i
monomorfni egzantem, akne, toksična epidermalna nekroliza,. Moguća pojava
anafilaktičkog šoka. Od općih simptoma prisutni su
• • • • • • • • • •
svrbež, temperatura, glavobolja, vrtoglavica, mučnina, slabost, leukopenija,

trombocitopenija, hemolitička anemija, bronhitis, albuminurija, otok zglobova i sl.
Često se može pojaviti samo 1 morfa u obliku dobro ograničenog eritema (exanthema
medicamentosum fixum). Serumi i cjepiva – najčešće nastaju edematozni, bolni
infiltrati na mjestu primjene, morbiliformni i drugi osipi, bulozne i hemoragične
promjene, urtikarija, angioneuritički edem, kao i slika serumske bolesti –
generalizirana urtikarija i anafilaktički šok; specifična brza desenzibilizacija
ako su uzrok serumi, postupna kod cjepiva Kutani vaskulitisi – lijekovima
uzrokovani nekrotizirajući vaskulitisi karakterizirani su upalom i nekrozom krvnih
žila i različitim malim palpabilnim purpuričnim promjenama i hemoragičnim mjehurima
i pustulama; imunoreakcija tipa III; uzroci: penicilin, eritromicin, tetraciklini,
tiazidi, lijekovi za SŽS, protuupalni lijekovi, jod, zlato, amfetamin, vazoaktivni
amini, penicilamin 29 NAJČEŠĆIH REAKCIJA NA LIJEKOVE: • pityriasis rosea-like
Acanthosis nigricans • exanthems eruptions Acneiform lesions • exfoliative
dermatitis • pruritus Acute generalized • fixed eruptions • purpura exanthematous •
gingival hyperplasia • Raynauldov fenomen Pustulosis • lichenoid eruptions • TEN
angioedema • lupus erythematosus aphthous stomatitis • Urtikarija • onycholysis •
Vaskulitis black hairy tongue • pemphigus vulgaris bullous eruptiones • xerostomi •
photosenzitivnost erythema multiforme • pigmentacije erythema nodosum Dijagnoza :
test blastičke transormacije limfocita (TTL), radioalergosorbent test (RAST)-za
određivanje IgE, Shelley, CAST-ELISA, kožni testovi: skarifikacijski,
konjuktivalni, prick, epikutani, fotopeč-test, ekspozicijski (samo u bolničkim
uvjetima) anamneza ( lijekovi + laksativi, sedativi, vitamini, analgetici, oralni
kontraceptivi), klinička slika. Diferencijalna dijagnoza : dermatoze, sifilis
Terapija : prestanak primjene lijeka, antihistaminici
S STEVENS-JOHNSONOV SINDROM
57 of 153
ERYTHEMA NODOSUM
ERYTHEMA EXSUDATIVUM MULTIFORME ERUPTION
ACNEIFORM
58 of 153
NECROLYSIS EPIDERMALIS TOXICA, TOKSIČNA EPIDERMALNA NEKROLIZA, TEN Definicija :

Syndroma Lyell. Burna akutna eritematobulozna erupcija s eksfolijacijom kože i
sluznica, febrilnošću i teškim općim stanjem uzrokovana lijekovima, u 30-40%
slučajeva završava letalno (uzrok smrti je sepsa uzrokovana S.aureus ili
P.aeruginosa) Patogeneza : nakon primjene sulfonamida, pirazolona, barbiturata,
alopurinola, NSAID-a i drugih lijekova. Klinička slika : temperatura, somnolencija,
eritem i bule na koži trupa i ekstenzornih strana udova, ljuštenje epidermisa
(nekroza), edem u subepidermisu. Dijagnoza : klinička slika, anamneza,
sedimentacija ubrzana, leukocitoza + limfopenija, α i β globulini povišeni.
Diferencijalna dijagnoza : stafilokokni eksfolijativni dermatitis (djeca), erythema
eksudativum multiforme (odrasli) Terapija : nadoknada tekućine, održavanje funkcije
bubrega (kortikosteroidima), antibiotici širokog spektra isključivši pencilin.
URTIKARIJSKA SKUPINA BOLESTI URTICARIA Definicija : monomorfna dermatoza

karakterizirana pojavom urtika Patogeneza : dijele se na skupine: alergijske –
imunosne ( reakcije tipa I i III) , nealergijske (kontaktna, fizikalna neimunološki
uvjetovane urtikarije na lijekove, urtikarija s vaskulitisom) kad se izravno
oslobađa histamin iz bazofila i mastocita i idiopatske urtikarije. Podjela : prema
• trajanju: akutna (<6 tj.), kronična (6 tj. do nekoliko god.) – kronična
kontinuirajuća, recidivirajuća i intermitentna
kliničkoj slici: crvenkasto-ružičaste (eritematozne) urtike, bijele ili

porculanske, sitno crvene urtike (kolinergički oblik promjena), velike (divovske) •
etiologiji: alergijska (nutritivni, inhalacijski, kontaktni alergeni, lijekovi),
toksička ( insekti, biljke, ASA, analgetici, konzervansi, aditivi),
pseudoalergijska ( NSAID, kontrastna sredstva), fokalna ( parazitarne infekcije,
gljivične, bakterijske i virusne zaraze, neoplazme), fizikalna (mehanička,
termička, kolinergička, voda, svjetlo, UV), urtikarija zbog enzimskih defekata,
autoimunosne urtikarije (urtikarija-vaskulitis), psihosoc.uzroci (stres,
depresija), hormonski poremećaji (štitnjača), urticaria pigmentosa (mastocitoza),
idiopatska • imunopatogenetski – oslobađanje histamina u koži i tkivima Klinička
slika : pojava urtika koja brzo nastaje i brzo nestaje (20 min), ali se opet brzo
pojavljuje na drugom mjestu. Prisutan je svrbež koji se ublažuje pritiskom i
gnječenjem, a ne grebanjem (nema ekskoracija). Može doći i do edema glotisa i
larinksa, proljeva, astme, edema zglobova, temperature. Dijagnoza : anamneza,
klinička slika, test karencije (isključenje s antigenom), in vivo testovi na koži
(prick, scratch, intradermalni, patch, test utrljavanja, ekspozicijski test), in
vitro testovi ( RAST, RIST, CAST-ELISA), provokacijski testovi – oralni
Diferencijalna dijagnoza : erythema exsudativum multiforme, urtikarija vaskulitis,
medikamentni egzantemi. Terapija : akutne – eliminacija antigena, primjena
antihistaminika ( H1-blokatori – difenhidramin, loratidin, cetirizin, hidroksizin,
feksofenadin), tvari s antieksudativnim učinkom (CalciumSandoz tbl.) ,
kortikosteroida ( sistemno kod opsežnih oblika bolesti; u početku iv. Ili im.,
kasnije peororalno 40-60 mg/dan), adrenalin kod prijetećeg cirkulacijskog kolapsa
0,5-1 mg im.,sk. Ili iv. može se ponavljati; aminofilin kod akutnog bronhospazma i
astmatičnog napada 0,24 g iv.. Kronične – uklanjanje antigena (ako je moguće),
primjena antihistaminika (nesedirajućih – feksofenadin 180 mg/dan), smanjanje
eksudacije primjenom Ca, sistemni kortikosteroidi kratkotrajno 40-60 mg/dan.
Najčešće – antibiotik (tetraciklin 2,0 g 1-5 dana) + nistatin draž. 4x2 dnevno 1-5
dana + rekolonizacija crijevne flore (Omniflor 6-20 dana) + antihistaminik
(Dimidril 3x1tbl.) + dijeta.
KONTAKTNA URTIKARIJA (URTICARIA E CONTACTU) Uzrokuju je hapteni, toksini biljaka,

morskih životinja, kukaca, lijekovi, kozmetika, prehrambeni proizvodi, proteini
lateksa i dr. Dijagnoza : anamneza, klinička slika, epikutani testovi Terapija :
lokalno kortikosteroidi, antihistaminici, sistemski – kortikosteroidi (po potrebi).
URTICARIA ALLERGICA Patogeneza : najčešći etiološki čimbenici akutnih urtikarija su

lijekovi: antibiotici – penicilin, cefalosporin, svježa krv, krvna plazma,
kemoterapijska sredstva – sulfa-spojevi, nesteroidni antireumatici –
acetilsalicilna kis., hormoni – inzulin, ekstrakti hormona testisa,
ovarija,hipnotici, sedativi, analgetici, nutritivni alegreni – ribe, rakovi, jaja,
školjke, sirevi, serumi, vakcine, pripravci za alergološka testiranja, inhalacijski
alergeni – prašina, alergeni insekata. Kod 50% kroničnih i intermitentnih
urtikarija uzrok nije poznat, a ostali imaju slične uzroke kao i akutna uz dodatne
poremećaje probavnog trakta, psihogene čimbenike i sl. Dijagnoza : anamneza,
klinička slika, alergološki testovi (test utrljavanja u kožu, Prick test, scratch
test, intradermalni test) , histološke pretrage, radioimunosorbent test (RIST-
obilježavanje IgE radiojodom), Prausnitz-Kuestnerova reakcija (nesenzibiliziranoj
osobi se injicira sterilni serum senzibiliziranog bolesnika na 2-3 mjesta. Nakon 48
sati injicira se specifični antigen i u pozitinom slučaju se pojavljuje urtika na
mjestu injiciranja.) Diferencijalna dijagnoza : erithema exudativum multiforme
FIZIKALNE URTIKARIJE I NEIMUNOLOŠKI UVJETOVANE URTIKARIJE NA LIJEKOVE Urtikarije

uzrokovane fizikalnim podražajima (mehanička urtikarija, urtikarija na pritisak,
hladnoću, toplinu) i neimunološki uvjetovane urtikarije na lijekove (antibiotici,
anestetici, kontrasti), na UV zrake, Rtg zrake, anafilaktička reakcija potaknuta
vježbanjem, akvagen urtikarija, kolinergička urtikarija ( nakon pov. temperature
površine tijela izazvane toplim kupkama ili tuširanjem, vježbanjem, znojenjem zbog
napora). Zajednička karakteristika svih tih urtikarija je pojava dermografizma.
Treba isključiti imunološki uvjetovane urtikarije. Terapija : sistemni
antihistaminici II. generacije: loratidin, cetirizin, hidroksizin, feksofenadin
FIZIKALNA URTIKARIJA DERMOGRAFIZAM
LATEX URTIKARIJA
KONTAKTNA
URTIKARIJA – HLADNOĆA
SOLARNA URTIKARIJA
URTICARIA-VASCULITIS
Definicija : pojava promjena sličnih urtikama kod kojih se histološkom pretragom

može dokazati slika leukocitoklastičnog vaskulitisa. Češće se pojavljuje kod žena.
Patogeneza : autoimuna reakcija (III.oblik imune reakcije) Klinička slika : često
joj prethodi višegodišnja urtikarija, javljaju se morfe slične urtikama koje
perzistiraju više od 24 sata (1-7 dana), abdominalni bolovi, edem zglobova i
rijetko glomerulonefritis. Dijagnoza : labos (leukocitoklastični vaskulitis,
ubrzana sedimentacija, leukocitoza, eozinofilija), klinička slika, dokaz kožnim
testom (injiciranje autolognog seruma) Terapija : ukloniti antigen, nesedirajući
antihistaminici (feksofenadin 180 mg/dan), primjena prednizolona i
azatioprina,dijeta, česti recidivi, dugotrajna bolest.
ANGIOOEDEMA (oedema Quincke, oedema angioneuroticum) Definicija : akutni edem kože

ili sluznica uzrokovan ranom humoralnom reakcijom preosjetljivosti (tip I.)
Patogeneza : najčešće je uzrokuju antigeni iz hrane, lijekovi i inhalacijski
antigeni. Klinička slika : nagla pojava edema na vjeđama, usnama, zglobovima,
larinsku, farinsku i jeziku, te genitalnoj regiji. Dijagnoza : klinička slika
Terapija : hitna intervencija kao u anafilaktičkom šoku – adrenalin, teofilin,
antihistaminici i hidrosolubilni kortikosteroidi u visokim dozama!!
ANGIOOEDEMA HEREDITARUM Definicija : lokalizirani edem kože i sluznice GI, UG i

respiratornog trakta uzrokovan nasljednim nedostatkom inhibitora C1 esteraze što
dovodo do poremeĆaja sustava komplementa Klinička slika : najčešće zahvaćeni lice i
udovi, javljaju se abdominalni bolovi, edem larinksa i asfiksija.
62 of 153
Dijagnoza : pozitivna obiteljska anamneza, klinička slika, snižena frakcija C4-

komplementa, snižene vrijednosti C1-esteraze Terapija : adrenalin i svježa plazma
koja sadrži C1-inhibitor ili injekcije C1-inh. Profilaksa : derivat androgenog
hormona (Winobanin, Stanazol)
ALERGIJSKE REAKCIJE NA UBODE INSEKATA Insekti – oni koji pri ubodu ispuštaju
otrovne tvari ( pri ubodu može doći do toksičke ili alergijske reakcije koja može
završiti letalno) i oni koji ih ne ispuštaju Patogeneza : alergijska reakcija
posljedica je tipa I imunosne reakcije, posredovana IgE protutijelima Klinička
slika : reakcije na ubod mogu biti lokalne ( intenzivna bol, crvenilo, pojava
mjehura i sek.infekcija) i sistemske ( pojavljuju se nakon 10-ak min nakon uboda) –
blage (crvenilo, svrbež, urtikarija, rinitis, mučnina), umjerene (astma, angioedem,
bol u trbuhu, otežano disanje, svrbež, rinikonjuktivitis) i teške (poteškoće s
disanjem/edem larinksa ili astma, hipotenzija, cijanoza, gubitak svijest) Dijagnoza
: anamneza, klinička slika, kožni testovi (prick i intrakutani), vrijednosti
ukupnih (RIST) i specifičnih IgE (RAST) protutijela, provokacijski test Terapija :
ukloniti žalac, lokalne reakcije – hladni oblozi, lokalni kortikosteroidi,
peroralni antihistaminici; blage sistemne reakcije – peroralno i im.
antihistaminici; teške sistemne reakcije – adrenalin (Epipen, Anapen, Fastjeck)
0,5-0,8 mg sc. ili im. svakih 5-15 min dok se ne popravi stanje bolesnika, kisik 5-
10 L/min i aminofilin/teofilin u slučaju bronhospazma;
imunoterapija/hiposenzibilizacija na otrove insekata (apsolutne indikacije:
prethodne sistemne reakcije praćene respiracijskim i/ili kardiovaskularnim
simptomima i pozitivni dijagnostički testovi) SPECIFIČNA
IMUNOTERAPIJA/HIPOSENZIBILIZACIJA • temelji se na opetovanoj sk. aplikaciji
specifičnih alergena (konc. se postupno povećava), a za koje se smatra da su
specifično odgovorni za nastanak alergijskih simptoma • terapija se provodi
2xtjedno, 2-3 god odnosno sve do doze održavanja ili nestanka simptoma •
indikacije: primjenjuje se u bolesnika s alergijskim rinokonjuktivitisom,
alergijskom astmom, atopijskom dermatitisu, u bronhitisom,peludnom groznicom,
preosjetljivih na alergene insekata • u primjeni su fizikalne vakcine (depo-
pripravci), kemijske vakcine (alergoidi), kombinirane vakcine • kontraindikacije:
imunodeficijentna stanja, malignomi, nestabilna astma, manifestne kardiovaskularne
bolesti, djeca mlađa od 5 god, osobe poodmakle dobi, trudnoća i laktacija •
uspješnost imunoterapije dokazuje se sniženjem specifičnih IgE (ukupni IgE je
nepromijenjen) i porastom IgG, CD4, CD23, CD28, CD8
STROPHULUS INFANTUM ( urticaria papulosa infantum, prurigo simplex acuta, lichen

urticatus) Definicija : recidivirajuća dječja, alergijska i pruritička, neurogena
bolest karakterizirana pojavom seropapula; često sepojavljuje na nutritivne
alergene Patogeneza : najčešće posljedica preosjetljivosti na razne sastojke hrane
– jaja, mlijeko, jagode, grožđe i dr. bar djelomičnoje razlog manjak želučanog soka
i nepravilna razgradnja sastojaka hrane.
63 of 153
Klinička slika : svrbež i pojava urtikopapula i vezikula u naletima po raznim

predjelima kože tijela, sek.piodermizacije Dijagnoza : klinička slika, anamneza,
prick-test Diferencijalna dijagnoza : ubodi kukaca, scabies, impetigo contagiosa
Terapija : dijeta, antihistaminici ovisno o dobi i tjelesnoj masi; lokalno
simptomatsko liječenje – masti za hlađenje, kratkotrajno kortikosteroidene masti,
antibiotičke masti u slučaju piodermizacije
ANAFILAKTIČKI ŠOK Reakcija preosjetljivosti koja je prešla u teški oblik i

uzrokovala šok uz gušenje i hipovolemiju. Izazivaju ga IgE koji se vežu za
mastocite / bazofile i trombocite. Etiologija : najčešći alergeni su razni ljekovi,
kontrastna sredstva u rentgenologiji, serumi i ubodi kukaca. Klinička slika :
bolesnik je blijed, znojan, bolovi u trbuhu, proljev, urtikarija, svrbež dlanova i
tabana, teško disanje, lupanje srca, stezanje u prsnom košu, pad tlaka,
tahikardija, koma, smrt. Diferencijalna dijagnoza : kolaps, epilepsija, infarkt
miokadra, CV inzult, hipoglikemijski šok
Terapija : adrenalin 0,5-10, mL 0,1%-tne otopine sk. ili iv. – aminofilin –

antihistaminici – kortikosteroidi – PONOVITI PO POTREBI ILI Esmarchov zavoj
proksimalno od mjesta injekcijom unesenog antigena – adrenalin u mjesto uboda –
kisik – glukoza+noradrenalin u slučaju hipotenzije.
64 of 153
DERMATITISI Ekcem (egzem)/ dermatitis je bolest epidermisa koja je nastala kao

posljedica alergijske senzibilizacije, a manifestira se oštećenjem epidermisa. •
KONTAKTNI NEALERGIJSKI DERMATITS ( toksički, iritativni) DERMATITIS E CONTACTU NON
ALLERGICA ACUTA Definicija : upalna reakcija kože uzrokovana kontaktom s vanjskim
toksičnim čimbenicima (zbog utjecaja tvari visoke toksičnosti ili zbog ponavljanog
izlaganja tvarima niže toksičnosti). U mehanizmu oštećenja epidermisa NEMA nikakvih
imunoloških mehanizama. Patogeneza : kemijske tvari – kiseline, lužine, organska
otapala, benzin, aceton, fototoksične tvari, fizikalni utjecaji. Klinička slika :
promjene su lokalizirane na mjestima na kojima je bio kontakt i oštro su
ograničene. S obzirom na dužinu izloženosti štetnom utjecaju postoji nekoliko
stadija : eritematozni, vezikulozni, erozivni (madidirajući – jaka eksudacija).
Nakon toga započinju stadiji reparacije : krustozni, skvamozni (keratinizacija –
javlja se ljuštenje). Dijagnoza : klinička slika, anamneza Diferencijalna dijagnoza
: alergijski dermatitis Terapija : ukloniti toksičnu tvar - čišćenje kože, oblozi
(kamilica, borna voda), emulzije ulje/voda, kortikosteroidi i antibiotici po
potrebi (uglavnom lokalno). DERMATITIS E CONTACTU NON ALLERGICA CHRONICA Definicija
: posljedica ponavljanih utjecaja na kožu kemijski neškodljivih ili slabo
škodljivih tvari Patogeneza : sva sredstva koja mogu dugotrajnim djelovanjem na
kožu uzrokovati oštećenje kože (cement, vapno, deterdženti, čak i voda). Klinička
slika : najizloženija mjesta (šake i prsti). Koža je suha, eritematozna, lagano
upalno infiltrirana, javlja se ljuštenje kože, ragade i bolne fisure.promjene su
neoštro ograničene. Dijagnoza : klinička slika i anamneza Terapija : uklanjanje
štetnih utjecaja, primjena krema i masti. NE KORTIKOSTEROIDI ako nije indicirano.
65 of 153
• KONTAKTNI ALERGIJSKI DERMATITIS DERMATITIS E CONTACTU ALLERGICA ACUTA

Definicija : promjene na koži koje nastaju nakon kontakta s alergenom na koji je
organizam prethodno senzibiliziran. Patogeneza : stanični tip preosjetljivosti
(IV). Alergen prodire kroz kožu i dolazi u kontakt sa senzibiliziran T-limfocitima
koji počinju oslobađati limfokine (MIF – faktor inhibicije makrofaga);
međudjelovanje antigena i antigen-prezentirajućih stanica u koži (langerhansove
st.) u epidermisu i pomoćničkih limfocita T u dermisu. Reakcije mogu biti akutneili
subakutne. Brojni uzroci: soli metala – nikal, kromati, kobalt; živa, sastojci
plastike, epoksidne smole, smjesa mirisa, katrani drvenog ugljena, peruanski
balzam, tvari iz dekorativnekozmetike, kozmetičke kreme i sl. Klinička slika :
postoji nekoliko stadija, kao u nealergijskog kontaktnog dermatitisa : eritematozna
(NEOŠTRO ograničeni eritem), vezikulozni, madidirajući (pucanje vezikula),
krustozni, skvamozni. Jako izražen svrbež. Testiranje : Epikutani ili Patch test –
na očišćena leđa se stavi filter papir sa 1-2 kapi alergena. Preko toga se stavi
celofan i leukoplast, a reakcija se očitava nakon 24-48 sati Test transformacije
limfocita – limfociti ispitanika se nakon dodatka alergena mogu transformirati u
limfoblaste koji imaju povećanu sposobnost diobe Test inhibicije makrofaga –
dodatkom alergena limfociti počinju lučiti MIF. Dijagnoza : ananmneza, klinička
slika, testovi. Terapija : čišćenje kože, oblozi (kamilica, borna voda), emulzije
ulje/voda, kortikosteroidi i antibiotici po potrebi (uglavnom lokalno).
DERMATITIS E CONTACTU ALLERGICA CHRONICA Definicija : promjene kože kroničnog

tijeka koje su rezultat alergijske senzibilizacije. Patogeneza : bolest nastaje kao
posljedica kasne preosjetljivosti (IV.tip). Može se odmah javiti kronična dermatoza
ili može prvo nastupiti akutni kontaktni alergijski dermatitis. Klinička slika :
koža je suha, infiltrirana s lihenoidnim papulama (lichenificatio). Češće se nalaze
na šakama dojci i anogenitalnoj regiji. Može se pojaviti i na sluznici usne
šupljine kao alergijski stomatitis (proteza, zubna pasta), konjuktivitis (sredstva
za njegu leća), balanitis, vulvitis i sl. Dijagnoza : klinička slika, anamneza,
testovi Terapija : isto kao gore
66 of 153
EPIKUTANO TESTIRANJE
• POSEBNI OBLICI KONTAKTNIH DERMATITISA PROFESIONALNI KONTAKTNI DERMATITIS •

alergijske ili nealergijske geneze, a nastaje kao posljedica kontakta kože s
različitim tvarima u radnoj sredini ( bojitelji ☺, ličioci i soboslikari, zidari,
radnici u proizvodnji i preradbi guma, frizeri)
67 of 153
amonijakalni dermatitis – nealergijska iritativna upala kože u pelenskoj regiji

koja nastaje nakon iritacije toksičnim endogenim ili egzogenim tvarima; u djece2-4
mj. Života i starih inkontinentnih ljudi intertriginozni dermatits
NUMULARNI EGZEMATOIDNI DERMATITS ( microbial dermatits, diskoidni dermatits)

Definicija : imunosna reakcija koja se pojavljuje na koži s oštroograničenim
eritematoznim žarištima ispunjrnim papulama i vezikulama u akutnoj fazi, a s
krastama i deskvamacijom u kroničnoj fazi Patogeneza : radi se o reakciji iz
primarnog upalnog žarišta u organizmu (bakterijskog, virusnog, gljivičnog) ili o
reakciji numularnog oblika u osoba s kontaktnim alergijskim dermatitisom Klinička
slika : pojava eritematoznih kožnih promjena, veličine u promjeru oko 1 cm,
ispunjenih brojnim vezikulama, na kojima se brzo stvaraju kraste i ljuske. Izražen
je svrbež. Tijek bolesti je kroničan. Dijagnoza : na temelju numularnih žarišta,
simetrične distribucije i lab.dokaza mikrobnog uzročnika u organizmu Diferencijalna
dijagnoza : dermatofitije, numularni oblik psorijaze, impetigo, medikamentni
egzantem, numularni oblik atopijskog dermatitisa, kontaktni alergijski dermatits,
maložarišni oblik parapsorijaze Terapija : lokalno visokopotentne kortikosteroidne
kreme ili losioni u akutnoj fazi, masti (srednjepotentne kortikosteroidne) u
kroničnom obliku. Učinkovit je i kliokinol. Antibiotička terapija prema nalazu.
68 of 153
ATOPIJSKI DERMATITIS (AD, endogeni egzem, neurodermitis, AEDS – atopic eczema

dermatitis syndrome) Definicija : kronična upalna kožna bolest, uvjetovana genskom
predispozicijom, obilježena svrbežom, tipičnom kliničkom slikom ovisnoj o dobi
bolesnika te često udružena s drugim atopijskim bolestima (astma, alergijski
rinitis). Pojavljuje se najčešće u djece. 2 tipa AD: intrizični (nealergijski
oblik) bez udruženosti s ostalim atopijskim bolestima; i alergijski (ekstrizični
oblik) atopijski egzem/dermatitis sindrom udružen s IgE temeljem genskih faktora
i/ili faktora okoliša Epidemiologija : prevalencija 15-20%; u 80% pacijenata bolest
počne prije navršene prve god.života; tijek bolesti obilježen je egzacerbacijama i
remisijama; kompletna remisija nastupa u oko 1/3 bolesnika nakon druge god.života,
te u daljne 1/3 nakon pete god.života Etiopatogeneza : atopija je stanje uvjetovano
multiplim defektima gena. Dokazano je 30 gena odgovornih za ekspresiju AD; mutacije
β2-adrenergičkih receptora te njihov smanjen broj na limfocitima i keratinocitima;
atopijska se konstitucija češće nasljeđuje preko majke; AD često udružen s
imunodeficijencijom (selektivni IgA i IgM). HiperIgE je značajka atopijskih
bolesti; AD može biti i posljedica tipa IV imunosnog odgovora. Stanice koje
dominantno infiltriraju kožu su CD4 i TH2 tipa koje produciraju IL-4/IL-10/IL-13 i
omogućuju diferencijaciju lim.B I produkciju IgE. U AD-bolesnika postoji poremećaj
epidermalne zaštite, posebno sinteze i otpuštanja epidermalnih lipida (ceramida),
metabolizam MK. Inhalacijski alergeni mogu potaknuti stanični odgovor u atopijskoj
koži gdje dominiraju Th2 stanice. Najčešći antigeni: kućna prašina, perje, neki
prehrambeni proizvodi (jaja, mlijeko i mliječni proizvodi), dlaka životinja, pelud.
Klinička slika : ovisi o dobi bolesnika: • dojenačka dob: simetrični, suhi,
eritematozni, ljuskavi plakovi na folikularnim papulama na licu, najčešće na čelu i
obrazima, uz pošteđenu peroralnu regiju; promjene se šire na vlasište, gornji dio
trupa, ekstenzorne strane gornjih i donjih udova, te dorzume šaka i stopala.
Pelenska regija je najčešće pošteđena, ali se ovdje može razviti kontaktni
iritativni dermatitis. • tijekom 2. i 3. god. života: klinička slika se mijenja;
razvijaju se papule i plakovi ponajprije na pregibima velikih zglobova – vrat,
laktovi, zapešća, koljena i skočni zglobovi, koža cijelog tijela je suha • kasnije
djetinjstvo i adolescencija: perzistiraju promjene u fleksuralnim regijama uz
promjene na vjeđama, šakam i stopalima gdje se često vide pustule. U bilo kojoj
fazi izgled lezija može biti promijenjen zbog svrbeža, odnosno grebanja.
Odrasli: lihenifikacija (pepeljastosiva žarišta s plosnatim papulama), kronična

slika, zadebljana područja u fleksurama, na vratu, na vjeđama, te kronični edem
lica. Akutne lezije – intenzivan svrbež, papule na eritematoznoj koži,
ekskorijacije, erozije i serozni eksudat Subakutne lezije – eritematozne,
ekskorirane ljuskave papule Kronične lezije – zadebljanje kože s naglašenim kožnim
crtežom (lihenifikacija) i plosnate papule Intenzivan svrbež osnovna je značajka
AD! Komplikacije: bakterijske infekcije (stafilokokne, streptokokne), gljivične i
virusne infekcije, kontaktni alergijski dermatits Diferencijalna dijagnoza : u
dojenčadi: seboroični dermatitis, kandidijaza, pelenski osip; u djece i odralih:
kontaktni dermatitis, seboroični dermatitis, ihtioza, skabijes, lichen simplex
chronicus, generalizirana mikoza, dermatitis herpetiformis, medikamentni egzantem,
atopiformni dermatitis udružen s imunodeficijencijom Dijagnoza : klinička slika +
laboratorijska dijagnostika Testovi in vitro: testovi za dokazivanje: IgE
protutijela (RIST, RAST, ELISA), IgG protutijela (RAST, ELISA); testovi za
određivanje limfocita, imunoelektroforeza Testovi in vivo: prick,scratch, svrbež
kod znojenja, intradermalni test, patch/epikutani, atopijski patch na inhalacijkse
alergene, histopatologija i imnunopatologija Terapija : opće mjere prevencije i
liječenja (izbjegavanje čimbenika koji pogoduju egzacerbaciji bolesti, boravak na
moru,kupanje, sunčanje, boravak u visinama; svakodnevna odgovarajuća njega kože –
kupanje 10 min, ovlaživač u roku 3 min); lokalna terapija – akutni stadij
kratkotrajno kortikosteroidni topici, indiferentne kreme, baze (hidrofilne kreme –
emulzije V/U); subakutni stadij blage antiflogističke kreme i meke paste; kronični
stadij masti tipa V/U, preparati s katranom; za hiperkeratoze/ragade keratolitici i
rehidrirajuće masti okluzivnom tehnikom 4-12 h; za vlažne macerirane lezije
komprese od vodeno-alkoholnih otopina, meke cinkove paste ili cinkovo ulje; za sve
stadije uljne kupke i povremena uporaba kortikosteroidnih pripravaka. Simptomatsko
liječenje – antihistaminici ( H1-antagonisti: hidroksizin – Atarax, citerizin –
Zyrtec, terfenadin – Teldane, loratidin – Claritine, desloratidin – Aerius,
difenhidramin – Dimidril, astemizol – Histazol), triciklički antidepresivi
( doksepin – Sinequan, amitriptilin – Elavil), fototerapija (PUVA, PUVA-creme),
ciklosporin A, kapsaicin – 0,025%-tna krema kao antipruritik; antibiotici
(cefalosporini), mupirocin za infekcije kože S.auresom; antimikotici, Talidomid
(25-200 mg/dan) u djece; imunomodulatori takrolimus (Protopic 0,1% i 0,03%)i
pimekrolimus (Elidel) lokalno – ne izazivaju atrofiju kože i teleangiektazije;
inhibitori leukotriena (zafirlukast – Accolate, montelukast – Singulair);
odgovarajuća dijeta
70 of 153
71 of 153
72 of 153
OŠTEĆENJA KOŽE FIZIKALNIM I KEMIJSKIM UTJECAJIMA CALLUS (tylositas) Definicija :

žulj; cirkumskriptno ili difuzno zadebljanje kože, žutosmeđe boje, a nastaje na
mjestu ponovljenog mehaničkog pritiska Klinička slika : vodeni mjehur koji se
osuši, a epidermis počne zadebljavati. Može doći do pucanja epidermisa i stvaranja
ragada i fisura što otvara put superinfekcijama. Dijagnoza : klinička slika
Diferencijalna dijagnoza : clavus ( kurje oko) Terapija : keratolitici (10-20%
salicila u vazelinu)
CLAVUS Definicija : kurje oko. Hiperkeratotična tvorba čiji je tvrdi vršak u obliku
trna usmjeren prema derimsu. To je oblik kalusa koji nastaje zbog stalnog
mehaničkog pritiska na meko tkivo ispod kojeg se nalazi tvrda podloga. Na pritisak
je bolan. Dijagnoza : klinička slika. MORA postojati središnji keratotični čep za
dijagnozu klavusa. Diferencijalna dijagnoza : plantarne veruke Terapija :
keratolitici (salicilna mast), elektro koagulacija, ekskohleacija
DECUBITUS Definicija : ishemička nekroza koja nastaje zbog stalnog pritiska na kožu
i dublja tkiva. Najčešće u lumbosakralnoj regiji ili na bedrima starijih bolesnika
koji dugo leže. Klinička slika : na mjestu stalnog pritiska nastaju oštro
ograničeni edematozni crveni areali koji upočetku nisu bolni. Areali prelaze u
nekrotična egzulcerirana područja koja se sekundarno inficiraju. Ulceracije se brzo
razvijaju i mogu doprijeti do dubokih fascija, tetiva, mišića i ksostiju.
Terapija : često neuspješna, dugotrajno liječenje, epitelizacijske i granulacijske
masti, alginatni i hidrokoloidni oblozi, antibiotici, potrebna česta promjena
položaja bolesnika. Moguća rekonstrukcija plastičnom kirurgijom.
73 of 153
CORROSIONES Definicija : Korozije su oštećenja koja na koži izazivaju kiseline i

lužine, a najčešće su posljedica oštećenja pri radu, obično u industriji i
laboratorijima. Patogeneza : Mogu nastati jednokratnim djelovanjem štetnog agensa –
nezgoda; ili se razvijaju polagano nakondugotrajnog djelovanja – profesionalna
bolest. Klinička slika : Kiseline zbog precipitacije proteina izazivaju
koagulacijsku nekrozu; granice korozije su obično oštre; boja ovisi o osobinama
kiseline ( dušična – žuta, solna – lakše oštećenje samo eritem, kod težeg
prljavosiva nekroza, pikrinska – žuto, osmijeva – izrazito crveno,); organske
kiseline djeluju manje agresivno od anorganskih – octena kis.u konc.od 30% uzrokuje
nastanak bjelkaste površinske nekroze, a u višim konc.uzrokuje duboke nekroze. Sve
kiseline mogu, osim kože, oštetiti konjunktive, udisanjem para i sluznicu
resp.sustava. Lužine uzrokuju dezintegraciju proteina i nastanak alkalnih
albuminata što se manifestira kao kolikvakcijska nekroza koja je u početku bijela,
postaje želatinozna i poprima smeđi ton; oštećenja kože lužinama najčešće se
zapažaju u industriji sapuna i proizvodnji umjetnih gnojiva Terapija : ispiranje
korozivnog agensa vodom, lokalni kortikosteroidni pripravci
COMBUSTIO, OPEKLINE Definicija : oštećenja kože nastala djelovanjem visokih

temperatura (vatra, vrela smola, metal, tekućina, para) Klinička slika : 3 stupnja
ovisno o intenzitetu i tarajanju izravnog utjecaja topline: • 1.stupanj : zahvaćeni
su gornji dijelovi epidermisa; pojavljuje se eritem, edem, subjektivno je izraženo
žarenje kože i bolovi; nakon nekoliko dana dolazi do blagog ljuštenja kože; ne
ostaje ožiljak • 2.stupanj : uz eritem i edem stvaraju se bule, koje se pretvaraju
u kraste; dlake su spaljene, ali na njihovu korijenu nema promjena; epitelizacija
je sporija, ali potpuna; moguć je nastanak sek.infekcije te rezidualnih hipo i
hiperpigmentacija • 3.stupanj : pojavljuje se koagulacijska nekroza (bjelkasta,
sivosmeđa ili crvena), kasnije se na tom mjestu razvije ulkus; koža se restituira
nakon nekoliko mjeseci ožiljkom; sklonost stvaranju keloida Zahvaćenost površine -
pravilo devetke: glava=9%, ruka=9%, noga=2x9%, prednji i stražnji dio tijela=2x18%,
genitalije=1%; Kod više od 10% zahvaćene površine kože bolesnika treba uputiti u
bolnicu. Opeklinska bolest – akutna faza šoka u prvih 48h; latentna faza tijekom 2-
4 tj.nakon opekline do zacjeljenja; faza zacjeljenja u kojoj mogu nastati akutne
infekcije i znakovi G- septičkog šoka; opasnost od šoka postoji u bolesnika sa više
od 20% zahvaćenosti površine i u djece s više od 10% opećene površine. Opeklinski
šok= hipovolemijski šok (tekućina se gubi preko oštećenih krvnih žila i
intersticijskog tkiva, interno se gubi zbog edema). Metabolička acidoza, hipoksija
i mikrotrombi uzrokuju nastanak staze – infarkt miokarda, bubrega, pluća i jetre
Terapija : ovisi o dubini i opsežnosti opeklina. Nadoknaditi gubitak tekućine (<20%

per os, >20% parenteralno); gubitak kalorija, primjena plazme; korekcija acidoze;
tatanus profilaksa; pratiti hematokrit, bubrežnu funkciju, AB-status; antibiotici;
kortikosteroidi. Lokalno liječenje – prvi stupanj – pranje opečene površine hladnom
tekućom vodom; drugi stupanj – kirurški debridman, aplikacija srebro-sulfadiazina,
ako se liječenje provodi van kirurškog odjela ne skidati pokrov, nego ga na više
mjesta probušiti sterilnom iglom i ostaviti kao prepreku infekciji, srebro-
sulfadiazin, kortikosteroidi; treći stupanj – kirurške mjere – rana nekretomija uz
pokrivanje autotransplantatom OŽILJAK NAKON OPEKLINE
LIVEDO RETICULARIS AB IGNE/ LIVEDO CALORICA Djelovanje toplina koje se dugotrajno

ponavlja (npr. spavanje i naslanjanje na vruću peć ili stavljanje vrućeg termofora)
ima kao posljedicu plavkastocrveno mramoriranje kože koaje ostavlja
hiperpigmentaciju. CONGELATIO / smrzotina Definicija : posljedice djelovanja niskih
temperatura na dio ili cijelo tijelo Patogeneza : zbog djelovanja niskih
temperatura oslobađaju se histamin i njemu slične tvari što uzrokuje vazodilataciju
te hipoksemiju i nekrozu. Hipotermija ispod 22°C je ireverzibilna, a rektalna
temp.ispod 20°C uzrok je smrti Klinička slika : kao i opekline dijele se u 3
stupnja: • 1. Stupanj / congelatio erythematosa – ishemične kontrakcije krvnih
žila; zahvaćeno područje je blijedo, hladno i bolno; nakon utopljavanja nastaje
reaktivni eritem • 2. Stupanj / congelatio bullosa – nastanak bula, odmah ili nakon
utopljavanja • 3. Stupanja / congelatio escharotica – nakon produljenog djelovanja
niskih temp.; zahvaćeno područje postaje lividnoplavo, tvrdo i neosjetljivo; zatim
nastaje nekroza, suha (mumifikacija) ili vlažna (gangrena – bakt.infekcija);
nekrotično tkivo je oštro ograničeno od zdravog Terapija : opće mjere – topli
napitci; lokalne – utopliti zahvaćeni dio (topla kupka oko 38°C), obasjavanje
svjetiljkama za zagrijavanje, kirurške mjere u slučaju demarkacije nekrotičnog
tkiva PERNIONES / ozebline Definicija : lokalizirane inflamatorne promjene koje se
pojavljuju kod ponovljenog izlaganja temperaturama nižim od sobne i u vlažnoj
sredini; češće nastaju u osoba s poremećenom perifernom cirkulacijom Patogeneza :
nastaju kao posljedica poremećaja periferne cirkulacije ali i zbog abnormanlne
reakcije na hladnoću Klinička slika : najčešće na potkoljenicama i nogama ljudi
koji su inače skloni akrocijanozi i hiperhidrozi u obliku plavkastocrvenih, neoštro
ograničenih hladnih i bolnih oteklina, koje svrbe kad se ugriju, a na njima se mogu
izuzetno razviti mjehuri i ulceracije. Ozebline se pojavljuju često i u većem broju
– perniosis; oboljenju su sklonije žene, osobito djevojke kod kojih se promjene
pojavljuju na potkoljenicama kao eryithrocyanosis crurum puellarum. Diferencijalna
dijagnoza : lupus pernio, erythema induratum, sarkoidoza
Terapija : toplija odjeća za hladnog vremena; izjenične tople i hladne kupelji za

poboljšanje cirkulacije, masaža RADIODERMATITIS ACUTA Definicija : oštećenja kože
uzrokovana ionizirajućim zračenjem jednokratno dozom od preko 7 Gy, ili manjim
dozama više puta. Klinička slika : na koži nastaju promjene koje se sliče
opeklinama. Dijele se na 3 stupnja 1.) Prvi stupanj – oko 3,8 Gy; eritem koji
prelazi u hiperpigmentaciju, prisutna alopecija (dlaka naraste za 4-12 tj.) 2.)
Drugi stupanj – 8-10 Gy; boja kože je grimizno crvena, s erozijama, može se javiti
atrofija, hiperpigmentacije i teleangiektazije, trajan gubitak dlake, žlijezda
lojnica i znojnica 3.) Treći stupanj – duboka nekroza s ulceracijama koje vrlo
sporo zacijeljuju Terapija : kortikosteroidne masti, epitelizacijska i
granulacijska sredstva. RADIODERMATITIS CHRONICA Definicija : javlja se 2 ili više
godina nakon zračenja. Ukupna primljena doza iznosi 12 do 15 Gy. Klinička slika :
javlja se rigidna atrofija, poremećaji pigmentacije, teleangiektazije, nestanak
kožnih adneksa, degeneracija vezivnog tkiva u epidermisu, nekroze, ulkusi. Moguć
razvoj karcinoma. Sluznica usta i usana osjetljivija je na rentgenske zrake od
kože. Rengenski heilitis i stomatitis – pojačana salivacija, kasnije suhoća i
eritem; kasna rentgenska oštećenja očituju se atrifijom sluznice, suhoćom zbog
atrofije žlijezda, ulceracijama, keratozama, eventualno malignim alteracijama
Terapija : epitelizacijska i granulacijska sredstva, kortikosteroidi, ekscizija,
kirurška rekonstrukcija.
76 of 153
FOTODERMATOZE • Od ukupnog solarnog zračenja na vidljivi dio Sunčeva spektra (400-

800 nm) otpada 50%, na IC (800-2500 nm) 40%, a samo 10% na UV zračenje (200-400 nm)
– UVC (200-280 nm) – ne dopire do Zemlje, apsorbira ga ozonski omotač; mogu se
proizvoditi ksenonskim i živinim svjetiljkama; uzrokuje eritem kojeg slijedi blaga
pigmentacija; oštećenje rožnice i konjunktive; UVB (280-320 nm) – prodire do
Zemlje, ne prolaze kroz staklo, prolaze kroz vodu; uzrokuju iritaciju konjunktive;
na koži uzrokuju eritem 12-24 h nakon obasjavanja, a nakon 48-72 h koža počinje
tamnjeti; glavni su medijator konverzije 7-dehidrokolesterola u biološki aktivan
oblik vit. D; veće doze UVB-zračenje uzrokuju akutna i kronična oštećenja stanica
epidermisa i vezivnog tkiva te promjene stanične membrane (karcinogeneza); UVB-
zračenje u dozama većim od 1MED uzrokuje tipične fototoksične alteracije u
epidermalnim keratinocitima, ovisno o dozi prvo nastaje unutarstanični edem, a
kasnije se pojavljuju diskeratotične „sunburn“ stanice; UVA (320-400 nm) – do
Zemlje dolazi u malim količinama; u malim dozama ne uzrokuje eritem ni
pigmentaciju, u većim dozama uzrokuje eritem i tzv.neposrednu pigmentaciju; UVA-
svjetlo (365 nm) primjenjuje se u obliku fotokemoterapije. • Neke dermatoze
uzrokovane se samo svjetlom, a neke kombinacijom alergena i UV-svjetla • Tipovi
kože – prema odgovoru kože nakon 30 min ekspozicije Sunčevu svjetlu tijekom ljeta:
• Tip I – uvijek opekline, nikad pigmentacije • Tip II – obično opekline, katkad
pigmentacije • Tip III – opekline ponekad, pigmentacije uvijek • Tip IV – opekline
ponekad, pigmentacije osobito jake • Tip V – izrazito tamnoputi (Meksikanci,
Indijanci) • Tip VI – crnci
• • •
FOTODERMATOZE IZAZVANE DIREKTNIM DJELOVANJEM SUNČEVA SVJETLA NA KOŽU Akutne i

kronične Zaštitna sredstva : paraaminobenzojeva kis. i esteri te kiseline
(aminobezoat); benzofenon i derivati; cinamati i derivati; homometil-salicilat;
kombinacija prijašnjih; fizikalna zaštita (titanov oksid, cinkov oksid, kaolin,
talk)
DERMATITIS SOLARIS (erythema solaris, sunčane opekline) Definicija : upala kože

uzrokovana UVB-zrakama, histološki ga karakterizira pojava „sunburn“ stanica. Češće
se pojavljuje u osoba svjetlije puti. Patogeneza : za nastanak potenbo je 10-20 MED
UVB-zraka; pojava solarnog eritema ovisi o količini melanina u koži, trajanju
izlaganja, količini i kvaliteti svjetlosnih zraka Klinička slika : eritem se
pojavljuje u 2 faze: rani eritem – blag, pojavljuje se kad započne izlaganje suncu,
nestaje u roku od 30 min nakon sunčanja; kasni eritem – nakon latentnog intervala
2-6
77 of 153
h; koža je crvena, edematozna i vruća, kod težih oštećenje pojavljuju se mjehuri;

subjektivno bolovi i pečenje, u težim slučajevima opći simptomi (tresavica,
pov.temp., nemir, povraćanje) Dijagnoza : anamneza, klinička slika Diferencijalna
dijagnoza : druge fotodermatoze, medikamentni egzantem, kontaktni irirtativni
dermatitis, kontaktni alergijski dermatitis, opekline I. i II. Stupnja Terapija :
lokalno antiflogistički oblozi, i kreme za hlađenje i kortikosteriodi u obliku
losiona i kreme, kod težih oblika NSAID
CUTIS NAUTAE ET ARGICOLAE / ELASTOSIS CUTIS, koža mornara i zemljoradnika

Definicija : razne degenerativne promjene kože na fotoeksponiranim mjestima (šija,
čelo, obrazi) uzrokovane kroničnom izloženošću Suncu Klinička slika : koža je
tanja, crvenkastosmeđe boje; histološki vidi se zadebljan rožnati sloj, epidrmis je
atrofičan Dijagnoza : anamneza i klinička slika
• FOTOTOKSIČNE DERMATOZE Definicija : fotokemijski uzrokovana upalna reakcija kože

koja se ne zasniva na imunološkim fenomenima Patogeneza : razvija se pod utjecajem
svjetla uz neke fotosenzibilizirajuće tvari; doze UV-zračenja koje koža normalne
osjetljivosti dobro podnosi, uz utjecaj fotosenz.tvari uzrokuju akutnu upalnu
reakciju, sličnu solarnom dermatitisu; najčešće se javlja nakon primjene
furokumarina, akridinskih boja ili eozina; od lijekova tetraciklini, fenotiazin,
grizeofulvin, nalidiksinska kis. i dekarbazin. Klinička slika : na fotoeksponiranim
dijelovima kože razvija se akutni dermatits s eritemom, edemom, bulama i
dugotrajnom rezidualniom pigmentacijom Terapija : izbjegavati fotosenzibilizirajuću
tvar
BERLOQUE DERMATITIS
Definicija : hiperpigmentacija koja se pojavljuje nakon lokalne primjene

fototoksičnih tvari u kozmetičkim sredstvima Patogeneza : oleum bergamote u
različitim kozmetičkim sredstvima (kolonjske vode, sapuni, kreme i sl.) Klinička
slika : nakon izlaganja suncu (UVA) razvija se fototksična reakcija praćene pojavom
eritema, vezikula i bula. Nakon zacjeljenja zaostaju dugotrajne pigmentacije
Terapija : izbjegvati upotrebu fototox.kozm.sredstava; za uklanjanje pigmentacije
5-10%-tni esterhidrokinon ili ljuštenje s 0,1%-tnom A-vitaminskom kiselinom
PHYTOPHOTODERMATITIS / DERMATITIS (BULLOSA) PRATENSIS Definicija : fototoksični

dermatits uzrokovan biljkama, obično ga karakterizira pojava bula i često
dugotrajnih pigmentacija; u ljetnim mjesecima česta pojava Patogeneza :
furokumarini iz različitih vrsta trava koji uz djelovanje UVA-zraka uzrokuju akutnu
buloznu reakciju i rezidualnu hiperpigmentaciju Klinička slika : na mjestima
kontakta s biljkama pojavljuju se bule na eritematoznoj podlozi; konfiguracija
eritema odgovara oblikom otisku, npr.lista biljke. Zahvaćena koža svrbi i peče.
Terapija : antipiodermatske i kortikosteroidne kreme i losioni uz prethodno
otvaranje mjehura
• FOTOALERGIJSKE DERMATOZE Definicija : promjene kože u nastanku kojih, uz

senzibilizator i svjetlo, sudjeluju i munosni mehanizmi; rjeđe su od fototoksičnih
Patogeneza : svjetlo aktivira fotosenzibilizator koji se veže s proteinima kože i
postaje potpuni antigen, slijedi uključenje imunosnih mehanizama i pojava
patoloških pojava na koži
79 of 153
Dijagnoza : klinička slika; podaci o upotrebi fotoalergena: lokalni –

tetraklorsalicilamid, tribromsalicilamid, triklorkarbamid, heksaklorofen, bitionol,
mošus; peroralni lijekovi – tetraciklini, sulfonamidi, sulfonilureja, fenotiazin,
triprolidin, klorotiazid, bisakodil, ciklamat DERMATITIS E CONTACTU /
PHOTOALLERGICA Definicija : promjene kože koje nalikuju kontaktnom alergijskom
dermatitisu na svjetlu izloženim dijelovima kože, nastaju nakon izravna kontakta s
fotoalergenom i obasjavanja UV-svjetlom Patogeneza : sulfonamidi, fenotiazin,
halogenirani salicilanidi Klinička slika : u akutnoj fazi eritem, vezikule,
pečenje, svrbež na fotoeksponiranim dijelovima; pokriveni dijelovi bez promjena; ne
utvrdi li se uzročni alergen, tijek bolesti je izrazito kroničan
(hiperpigmentacija, lihenifikacija) Terapija : jednako kao dermatits alergijskog
podrijetla, zaštitna odjeća, kreme s visokim zaštitnim faktorom
FOTODERMATOZE NEPOZNATA UZROKA
URTICARIA SOLARIS / PHOTOGENICA Definicija : akutna urtikarijska reakcija koja

nastaje neposredno nakon izlaganja Sunčevim zrakama ili umjetnom svjetlu Patogeneza
: nejasna; pod utjecajem zraka u koži se oslobađaju antigeni koji uzrokuju
alergijsku reakciju ranog tipa Klinička slika : ubrzo nakon obasjavanja UV-svjetlom
na koži se pojavljuju urtike koje jako svrbe; mogu se pojaviti i opći simptomi
(tahikardija, hipotenzija, šok). Bolest je najčešće kronična i traje godinama
Dijagnoza : klinička slika, anamneza, testiranje svjetlom različitih valnih duljina
Diferencijalna dijagnoza : prurigo aestivalis, urtikarije druge geneze Terapija :
primjena klorokina (Resochin); fotokemoterapija – postignuta pigmentacija djeluje
zaštitno
80 of 153
PRURIGO AESTIVALIS (summer prurigo, eczema solare, lupus erythematosus like light
dermatosis, polymorphous light eruption) Definicija : erupcija na koži polimorfnog
izgleda uzrokovana djelovanjem Sunčeva svjetla Patogeneza : nejasna; vjerojatno
fotoalergijska reakcija Klinička slika : polimorfija promjena kože; promjene se
uglavnom pojavljuju s prvom jačom ekspozicijom Sunčevu svjetlu, tijekom ljeta
nestaju, ali se ponovno pojavljuju sljedeće godine. Izgled erupcije može biti
različit od bolesnika do bolesnika, ali su kod pojedinog bolesnika promjene
monomorfne. Nekoliko kliničkih tipova s obzirom na izgled morfi: papulozni,
urtikarijski, bulozni i hemoragični, slični prurigu i multiformnom eritemu.
Dijagnoza : anamneza, klinička slika Diferencijalna dijagnoza : ovisi o tipu
promjene: sitnopapulozni tip – fotoalergijski dermatitis, atopijski dermatitis,
solarna urtikarija, eritropoetička porfirija, erythema multiforme; velike
papule/plakovi – lupus erythematosus Terapija : primjena klorokina (Resochin);
fototerapija (kao u psorijazi), lokalni kortikosteroidi
HYDROA VACCINIFORME / AESTIVALIS
81 of 153
Definicija : rijetka fotodermatoza koja se pojavljuje u prvim godinama života u

ljetnim mjesecima, a očituje se vezikulobuloznom erupcijom, nakon koje ostaju ružne
varioliformne brazgotine Klinička slika : vezikulobulozna erupcija pojavljuje se
najčešće ljeti, katkad je popraćena općim simptomima, a koža peče; razdoblje od
obasjavanja do pojave promjena je 8-12h; najčešćelokalizacije su nos, uške, hrpti
šaka i podlaktica, moguće i na sluznicama. Početne promjene su vezikule na
eritematoznoj podlozi, vezikule postaju umbilicirane, pokrov im puca, pojavljuju se
erozije, a nakon njih kraste; nakon njihova odbacivanja preostaju brazgotine.
Moguće su mutilacije nosa, uški i prstiju. Tijek bolesti je kronično
recidivirajući. Dijagnoza : klinička slika Diferencijalna dijagnoza :
eritropoetička i hepatička porfirija Terapija : PUVA-terapija u proljeće,
piridoksin 600 mg/dan, lokalno masti za epitelizaciju, zaštitne kreme s visokim
faktorom
GENOFOTODERMATOZE Nastaju zbog genetičkog defekta u procesu reparacije stanične

DNA. Ovdje se ubrajaju i tzv. metaboličke fotodermatoze (nastaje
fotosenzibilizacija na produkte metabolizma) kao npr. porfirije – nastaju zbog
poremećenog metabolizma porfirina u eritropoetičkom sustavu (porphyria
erythropoetica) ili zbog bolesti jetre (porphyria hepatica); i pelagra – izazvana
nedostatkom niacina i poremećajem u metabolizmu triptofana
XERODERMA PIGMENTOSUM Definicija : rijetka genodermatoza / sekundarna fotodermatoza

uzrokovana staničnim defektom nedostatnosti enzima popravka DNA Klinička slika :
nakon izlaganja UV-zrakama, ali i umjetnim izvorima svjetla, na koži se nađu
opekline, a koža je suha i atrofična. Razvija se poikilodermija s hiper i
hipopigmentacijama, teleangiektazijama i eritemom različitog stupnja; nastaju i
aktiničke keratoze, bazocelularni i planocelularni tumori kao i maligni melanomi
Terapija : profilaksa u smislu apsolutnog izbjegavanja izlaganja Sunčevu svjetlu,
fotoprotekciju, u slučaju pojave tumora kirurško uklanjanje
82 of 153
83 of 153
ERITEMATOZNE DERMATOZE ERYTHEMA EXSUDATIVUM MULTIFORME Definicija : Stevens-

Johnsonov sindrom. Akutna dermatoza karakterizirana pojavom posebne eflorescencije
«erythema exsudativum». Može se pojaviti u lakšem i težem obliku. Patogeneza :
najznačajniji etiološki čimbenici su virusi, bakterije, lijekovi, tumori
unutrašnjih organa, limfomi, koji izazivaju alergijskohiperergijske reakcije. U oko
50% bolesnika prisutni su idiopatski oblici bolesti. Klinička slika : naglo
izbijanje simetričnih promjena na koži. Promjene su svjetlocrvene boje, sa lividnim
ili hemoragničnim središtem ( poput mete ili šarenice). Najčešće su zahvaćeni
dlanovi, tabani, rjeđe trup. U središtu se mogu pojaviti vezikule. Lakši oblik se
pojavljuje u proljeće ili jesen, a teži nakon infekcije uzrokovanih herpes
simplexom ili nakon uzimanja nekih lijekova. U težem obliku češće se javljaju
vezikule, a mogu biti prisutne i bule, zahvaćene su i usne, usta, oko i sl.,
prisutni su opći simptomi u smislu pov.temperature i artralgija. Stevens-Johnsonov
sindrom – kožne promjene počinju na trupu eritemetoznim makulama koje se međusobno
spajaju; sluznice su uvijek zahvaćene, a opći simptomi izraženi; komplikacija
bronhopneumonija; najčešći etiološki čimbenici – lijekovi. Dijagnoza : klinička
slika, histološki nalaz – spongioza epidermisa Diferencijalna dijagnoza : bulzne
dermatoze, stomatitisi, vaskulitis Terapija : aciklovir (5x200 mg/5 dana) ako
postoji istodobna infekcija s Herpes simplex; kod lakših slučajeva simptomatska
terapija, antihistaminici, kod težih slučajeva oralni kortikosteroidi (prednizolon
60-100 mg), antibiotici širokog spektra, lokalno antipiodermatska sredstva i
kortikosteroidi MINOR OBLIK
STEVENS-JOHNSONOV SINDROM
84 of 153
ERYTHEMA NODOSUM / CONTUSIFORME Definicija : akutna pojava bolnih nodusa na

ekstenzornim stranama potkoljenica Patogeneza : upalna dermatoza koja zahvaća
duboki dio kože i potkožno masno tkivo. IV.reakcija preosjetljivosti. Provocirajući
čimbenici: streptokokna infekcija ždrijela, infekcija Yersiniom uz proljev, TBC,
sarkoidoza, ulcerozni kolitis i Chronova bolest, neki lijekovi Klinička slika :
temperatura, crveni areali na potkoljenicama s nodusima. Nakon nekoliko dana eritem
postaje lividan, pa zelenožut i smeđast; čvorovi ne egzulceriraju; traje 3-6 tj., a
mogući su recidivi Dijagnoza : ubrzana sedimentacija, 40-50% bolesnika im povišeni
AST, klinička slika Diferencijalna dijagnoza : drugi oblici panikulitisa,
poliarteritis nodosa, pernioza, sarkoidoza Terapija : mirovanje, odstranjenje
provocirajućih čimbenika, salicilati i NSAIL sistemski, lokalno kortikosteroidi pod
okluzijom. Bolest sama regredira nakon 6 tjedana.
ERYTHEMA ELEVATUM DIUTINUM Definicija : kronična upalna bolest kože karakterizirana

pojavom upalnih papula ili većih infiltrata, simetrično smještenih na ekstenzornim
stranama udova Patogeneza : nepoznata; varijanta leukocitoklastičkog vaskulitisa
Klinička slika : u predjelu ekstenzornih strana laktova i koljena, te dorzalnih
strana šaka i stopala nalaze sepapule ili veći elevirani pločasti infiltrati crvene
ili crvenosmeđe boje; lezije su često bolne i zacjeljuju hiperpigmentacijama
Dijagnoza : klinička slika, histološki nalaz – poseban oblik vaskulitisa
Diferencijalna dijagnoza : granuloma anulare
Terapija : dapson, antibiotici (trimetoprim+sulfometoksazol), intralezijske

injekcije kortikosteroida
SYNDROMA SWEET / ACUTE FEBRILE NEUTROPHILIC DERMATOSIS Definicija : akutna febrilna

dermatoza koju karakterizira nagla erupcija bolnih eritematoznih lezija
Patogeneza : vjerojatno reakcija preosjetljivosti na nespecifične infektivne agense
Klinička slika : bolest počinje visokom temperaturom uz izbijanje bolnih
eritematoznih pločastih ili čvorastih infiltrata; promjene se pojavljuju na licu i
udovima Dijagnoza : klinička slika, nalazi (ubrzana sedimentacija, leukocitoza sa
70-90% neutrofila), histološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : erythema
exsudativum multiforme, erythema elevatum diutinum, lupus erythematosus, septičke
manifestacije Terapija : sistemni kortikosteroidi (60-70 mg prednizona); u
rezistentnim slučajevima kolhicin, dapson ili kalijev jodid; lokalno
kortikosteroidni pripravci
86 of 153
PITYRIASIS ROSEA Definicija : akutna bolest karakterizirana pojavom

eritemoskvamoznih morfi najviše po trupu. Patogeneza : nepoznata. Promjene česte na
osobama koje žive u malim kolektivima (škola, vrtić, obitelj), osoba je 2-3 tjedna
prije pojave obukla neki novi predmet. Moguć IV.oblik reakcije preosjetljivosti.
Klinička slika : javlja se elevirani eliptični eritem. Unutrašnji dio se prašinasto
(pitirijazno) ljuštiti, dok se rubni dio ne ljušti. Tako nastaje promjena koja se
naziva «primarni medaljon». Nakon 1-2 tjedna se javlja generalizirani osip koji se
rjeđe javlja na podlakticama i potkoljenicama. Dijagnoza : klinička slika,
histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : dermatomikoze, medikamentozni osip,
početna psorijaza, sifilis. Terapija : tekući puder s 20% Ca-glukonata,
izbjegavanje kupanja i tuširanja i upotreba sapuna. Za 4-6 tjedana bolest nestaje.
ERYTHEMA ANULARE CENTRIFUGUM Definicija : bolest karakterizirana pojavom

diseminiranih figuriranih, eritematoznih žarišta sa središnjom regresijom i
perifernim širenjem Patogeneza : reakcija na neki provocirajući čimbenik (fokalni
infekti, tumorski antigeni, lijekovi, konzervansi, hrana)
Klinička slika : promjene karakterizira slabo elevirani rub žarišta obično u obliku
lukova, promjene perzistiraju danima, tjednima i mjesecima; najčešće se smještene
na trupu, postoji umjeren svrbež; bolest je izrazito kronična. Dijagnoza : klinička
slika Diferencijalna dijagnoza : urtikarija, erythema gyratum repens, erythema
cronicum migrans, granuloma anulare, sarkoidoza Terapija : kao kod kronične
urtikarije; ukloniti provocirajuće čimbenike; za pruritičke lezije antihistaminici
ili NSAID, lokalno kortikosteroidi pod okluzijama.
ERYTHEMA GYRATUM REPENS Definicija : paraneoplastička dermatoza Klinička slika :

brzošireća, blagoelevirana, eritematozna žarišta slična onima kod erythema anulare
centrifugum; žarišta se međusobno isprepliči tvoreći bizarne oblike; smještena su
najčešće na trupu; pojavljuju se i nestaju tijekom nekoliko minuta Terapija :
liječiti osnovnu bolest ( maligni tumor unutarnjih organa); simptomatski
antihistaminici kod jačeg svrbeža
88 of 153
ERYTHEMA ANULARE RHEUMATICUM Riječ je o pojavi anularnog eritema smještenog obično

na trupu koji nastaje kao posljedica preosjetljivosti na β-hemolitički streptokok
grupe A. Bolest se najčešće pojavljuje u djece s reumatskom groznicom i to u oko
20% slučajeva.
89 of 153
ERITEMATOSKVAMOZNE I PAPULOZNE DERMATOZE PSORIASIS Definicija : upalna kožna bolest

koja se razvija na temelju nasljedne sklonosti. obilježuje je keratinocitna
hiperproliferacija, abnormalna diferencijacija i infiltracija epidermisa/dermisa
upalnim stanicama uključivši T-stanice i neutrofile. Razlike u kliničkoj slici su
vrlo velike. Učestalost : 1-3% (RH 1,2-1,5%) Nasljeđivanje :
multifaktorno/poligensko nasljeđivanje. Nije urođena bolest već se očituje tijekom
života na temelju nasljedne sklonosti (genotipska latentna psorijaza). Povezanost s
HLA sustavom (HLA-B13 i HLA-B17; HLA-Cw6), kandidatni geni unutar HLA označuju se
PSORS1. Postoji vjerojatnost od 10-20% da će dijete imati psorijazu ako je ima 1
roditelj, a ako je imaju oba 50%. Dob pojavljivanja psorijaze pokazuje bimodalnu
raspodjelu s najvećom učestalošću za žene od 16 i 60 god, a za muškarce 22 i 57 god
– 2 tipa: tip I – rana pojava bolest (prije 40.), udružen s HLA, 2/3 ukupnih
bolesnika; tip II – počinje kasnije (poslije 40.), slaba povezanost s HLA.
Imunopatogeneza : upalni stanični infiltrat u aktivnom žarištu sastoji se od CD4+
limfocita u dermisu i CD8+ u epidermisu; genetički poremećaj proliferacije
keratinocita posredovan T-stanocama. Pokretač psorijatičnog procesa su T-limfociti
čiji infiltrat prethodi hiperproliferaciji epidermalnih keratinocita. Obilježena
citokinskim obrascem 1 – IL-6 i IFN-γ hiperproliferacija keratinocita; IL-6
nakupljanje neutrofila u epidermisu; sami keratinociti luče TGF-α koji je uključen
u hiperproliferaciju epidermisa, IL-6 i IL-8 koji potiču dotok i aktivaciju
limfocita T u kožu – središnju ulogu u započinjanju i održavanju psorijatičnog
procesa ima međudjelovanje limfocita i keratinocita posredovano citokinima. Razlika
između normalne i psorijatične imunoreakcije je u trajanju. Provocirajući čimbenici
: Koebnerov fenomen/izomorfni podražajni učinak – očituje se pojavom psorijatičnih
promjena na mjestu mehaničke ozljede kože u osoba s genetičkom predispozicijom
prema psorijazi; infekcije (pojava guttata psorijaze nakon streptokokne upale grla
ili faringitisa); stres pogoršava psorijazu u 30-40% bolesnika; lijekovi
(antimalarici, litij, β-blokatori) Klinička slika : temeljna promjena je oštro
ocrtana papula ili plak sa srebrnasto-bjeličastim, lako lomljivim ljuskama na
površini; „fenomen voštane svijeće“ – skidanjem ljusaka drvenim štapićem kao da se
skidaju slojevi voštane svijeće; Auspitzov fenomen – uklanjanjem posljednjeg sloja
epidermisa nastaje sitno točkasto krvarenje iz kapilara u vrhovima papila; povećana
mitotička aktivnost keratinocita bazalnog sloja Klinički oblici : • PSORIASIS
VULGARIS/ kronična stacionarna psorijaza – najčešći oblik; slabije ili jače
infiltrirana, oštro ocrtana eritematoskvamozna žarišta veličine kovanog novca –
psoriasis nummularis i veća – psoriasis in placibus; koja mogu konfluirati i
stvarati velika žarišta – psoriasis geographica; lokalizacija – laktovi, koljena,
vlasište (retroaurikularni dio), periumbilikalni i lumbalni dio
90 of 153
ERUPTIVNA / GUTTATA PSORIJAZA - djeca ili mladi odrasli; sitna eritematoskvamozna

žarišta gusto rasprostranjena na proksimalnim dijelovima udova i na trupu; često
joj prethodi streptokokna infekcija gornjih dišnih puteva
PSORIASIS ERYTHRODERMICA – zahvaćenost cijele kože, uključujući lice, dlanove,

stopala i nokte; često prevladana jak eritem i sitno pitirijaziformno ljuštenje,
jak svrbež, povećani limfni čvorovi; opći poremećaji uzrokovani gubitkom tekućine,
bjelančevina, topline; bolničko zbrinjavanje
91 of 153
PSORIASIS PUSTULOSA – oblik psorijaze s jako izraženim upalnim promjenama,

sklonošću eksudaciji i u kojem mikroapscesi postaju pustule ( sterilne!!!);
psoriasis pustulosa generalisata/von Zumbusch – manja žarišta konfluiraju uz
mogućnost razvoja eritrodermije; razvoj visoke temp. uz zimicu i opću slabost,
promjene na noktima do gubitka, zglobne promjene
PSORIASIS VULGARIS CUM PUSTULATIONEM – ponekad se razvija kod bolesnika koji

godinama imaju vulgarnu psorijazu nakon djelovanja nekog provocirajućeg čimbenika;
bez općih simptoma, na postojećim žarištima razvijaju se pustule PSORIASIS
PUSTULOSA PALMO-PLANTARIS / BARBER-KÖNIGSBECK – lokalizirani oblik pustulozne
psorijaze na predjelima dlanova i stoplala; pustule u različitim stupnjevima
razvoja; ponekad se vide pustule na nepromijenjenoj koži
92 of 153
ACRODERMATITIS CONTINUA SUPPURATIVA / HALLOPEAU – pustulozna dermatoza/oblik

psorijaze; bolest počinje asimetrično u predjelu distalnih falangi, na
oštroocrtanim eritematoznim žarištima blizu nokta pojavljuju se pustule koje se
suše i prelaze u sitne ljuske, žarišta se postupno šire, onihodistrofija/oniholiza
ARTHRITIS PSORIATICA – inflamacijska bolest koja zahvaća ligamente, tetive, fascije

i zglobove; rana pojava artritisa znači lošiju prognozu; povezanost s HLA-B27; 3
oblika – asimetrični artritis, simetrični poliartritis i spondilitis; suženja
zglobnih prostora, marginalne erozije, periartikularna osteoporoza
PSORIJAZA VLASIŠTA / PSORIASIS CAPILITII – oštroocrtana često infiltrirana

eritematoskvamozna žarišta u vlasištu; diferencijalnodijagnostički moguć seboroični
dermatitis
PSORIASIS INVERSA / PSORIJAZA INTERTRIGINOZNIH PODRUČJA – aksila, submamarno,

ingvinalno, perianalno; ljuštenje je blago ili izostaje; česta superinfekcija
kvascima
93 of 153
• •
PSORIJAZA GENITALNE REGIJE – promjene u predjelu glansa penisa sa jedva naznačenim

ljuštenjem PSORIJAZA DLANOVA I STOPALA – hiperkeratoza, deskvamacija i ragade
PSORIJAZA NOKTIJU – mogu biti zahvaćeni matica nokta ( punktiformne udubine na

površini nokta – psoriasis punktata unguinum), nokatna ploča ( subungualno uljne
mrlje) ili paronihijalni predio
94 of 153
Histološka slika : akantotički epidermis zadebljan 4-5x; epidermalne prečke su

izdužene i uske, na vrhovima papila epidermis ima samo nekoliko slojeva stanica;
akantoza, odsutnost zrnatog sloja; parakeratoza (prisutnost jezgri u proširenom
rožnatom sloju); unutar parakeratotočnog epidermisa vide se Munroovi mikroapscesi.
Dijagnoza : klinička slika, dermatološki status, histološki nalaz Diferencijalna
dijagnoza : vulgarna psorijaza – numularni egzem, dermatofitije, rani stadij nekih
kožnih limfoma (mycosis fungoides); guttata psorijaza – pityriasis rosea,
pityriasis lichenoides et varioliformis acuta, sek.psorijaziformni sifilis,
dermatofitije; eritrodermijska – atopijski dermatitis, alergije na lijekove,
generalizirani kontaktni alergijski dermatitis, eritrodermijski oblik limfoma kože,
Sèzaryjev sindrom; intertriginozna psorijaza – intertriginozna kandidijaza,
kontaktni dermatitis; nokti – onihomikoza; lice i vlasište – seboroični dermatits;
dlanovi i stopala . dermatomikoza, KAD, nasljedna palmo-plantarna keratodermija.
Terapija • Lokalna : odstranjivanje ljuski (keratolitička sredstva – salicilna
kiselina – 3-5%-tna u bijelom vazelinu za trup i udove ili u maslinovom ulju za
vlasište, 10-15%-tna u vazelinu za dlanove i stopala; ne primjenjuje se u dječjoj
dobi zbog reapsorpcije), cingolin (anthralin, dithranol) = lokalni citostatik; za
in placibus psorijazu s jakom infiltracijom žarišta (0,1%, 4%tni kao short contact
therapy); uklanjanje upalnog infiltrata (reducensi – katranski preparati ( reducens
i antiflogistik) ili kortikosteroidi – na manjim površinama, dlanovi i stopala
okluzivnom tehnikom; nepoželjne pojave); analozi vitamina D – kalcipotriol
(Psorcutan, Devonex, Daivonex) – protuupalno i antiproliferacijski, u obliku masti
i kreme konc. 50µg/g i losiona za vlasište 50µg/mL 2xdnevno/6-8 tj.; lokalni
retinoidi – tazaroten (Zorac gel 0,05% i 0,1%) – antipriliferacijski, normaliziraju
diferencijaciju stanica, protuupalno, indiciran u liječenju blažih oblika in
placibus psorijaze sa zahvaćnošću manje od 20% površine, kontraindicirani u
trudnoći i u žena koje planiraju trudnoću • Sustavna : u onih bolesnika kod kojih
lokalna nije bila uspješna; fototerapija (PUVA, SUP, helioterapija,
heliobalneoterapija), retinoidi per os acitretin (Neotigason) 50 mg/dan, sa
poboljšanjem kliničke slike snizuje se na 20 ili 10 mg/dan,poželjna kombinirana
terapija, indikacije: eritrodermijska psorijaza, pustulozna i artropatijska
psorijaza, kontraindikacije: bolesti jetre, pov.lipidi u krvi, trudnoća;
ciklosporin (Neoral) 3-5 mg/kg 4-6 tj.– imunosupresiv, u in placibus
generaliziranoj psorijazi, popratne pojave – poremećaj bubr.funkcije, hipertenzija,
hipertrofija gingiva, GI poremećaji, glavobolja; metotreksat (amethoprin) 7,5-15 mg
1xtjedno per os ili 15-20 mg im. 1xtjedno – citostatik, u teškim oblicima.
95 of 153
PITYRIASIS RUBRA PILARIS Definicija : dermatoza sa pojavom upalnog, slabo ljuskavog

eritema i folikularne keratoze. Patogeneza : nepoznata, možda nasljeđivanje.
Kronična inflamacijska dermatoza koju obilježuje umjereno ubrzana epidermopoeza i
poremećaj keratinizacije s epidermalnom i folikularnom hiperkeratozom i
parakeratozom. Nema epidermalnih promjena, Munroovih mikroapscesa i upalnog
infiltrata u gornjem dermisu kao kod psorijaze. Klinička slika : započinje pojavom
ljusaka na vlasištu, ljuskavih eritema na licu. Lokalizacija – dorzalne strane
prstiju, ekstenzorne strane udova, predjeli velikih zglobova. Na zahvaćenim
područjima javljaju se folikularne keratotičke papuleveličine glave pribadače.
Bolest može zahvatiti veće predjele kože, osobiti su otočići zdrave kože između
žarišta. Dlake ne ispadaju. Svrbež i stezanje kože. Dlanovi i tabani su žućkaste
boje. Dijagnoza : klinička slika, histološka analiza (hiperkeratoza, upalni
infiltrat subepidermalno) Diferencijalna dijagnoza : psorijaza, eritrodermija,
Terapija : vitamin A, retinoid, citostatik, lokalno kortikosteroidne masti s urejom
(5-10%)
PARAPSORIASIS • 3 skupine kožnih boleste koje u nekom od razvojnih stadija mogu

biti slične psorijazi; sličnost je samo klinička 1. PITYRIASIS LICHENOIDES
PITYRIASIS LICHENOIDES CHRONICA / PARAPSORIASIS GUTTATA Definicija : kronična
inflamacijska, papuloskvamozna kožna bolest nepoznate etiologije koja se poglavito
javlja u djece i mladih odraslih Patogeneza : vjerojatno infekcijsko – alergijska;
u serumu i koži imunokompleksi Klinička slika : crvenkastosmeđe papule 2-5 mm,
pretežito na trupu i proksimalnim dijelovima udova; simetričan raspored i
polimorfnost. Površina papula je lihenoidna, a nakon struganja opažaju se nježne
skvame. Nakon regresije za 3-4 tjedna razvija se leukoderma.. tijek bolesti
obilježavaju recidivi i regresija (godinama). Histološka slika : imunokompleksi
(IgG, C3) u zoni bazalne membrane i u stjenkama krvnih žila. Dijagnoza : klinička
slika, histološka pretraga kože Diferencijalna dijagnoza : lichen ruber planus,
psoriasis guttata, papuloskvamozni sifilid Terapija : visoke doze antibiotika
(penicilin), srednje doze kortikosteroida za morbostatski učinak, fototerapija,
PUVA-terapija
96 of 153
PITYRIASIS LICHENOIDES ET VARIOLIFORMIS ACUTA /PLEVA, syndroma Mucha – Habermann

Definicija : akutna papuloskvamozna i papulonekrotična dermatoza nepoznate
etiologije Patogeneza : vjerojatno površinski alergijski nekrotizirajuću vaskulitis
uzrokovan infekcijom, lijekovima ili virusima Klinička slika : nagli početak, često
nakon akutne infekcije s visokom temperaturom; predilekcijsko mjesto je trup na
kojem nastaje erupcija papuloskvamoznih, hemoragičnih, vezikuloznih i
papulonekrotičnih lezija; raspored promjena nije simetričan, zacjeljuju
varioliformnim brazgotinama, ponekad prisutan svrbež. Dijagnoza : klinička slika,
histološka pretraga kože Diferencijalna dijagnoza : varicela, medikamentni osip,
limfomatoidna papuloza Terapija : sanirati fokalna infekcijska žarišta, antibiotici
širokog spektra, srednje doze kortikosteroida, lokalno cinkov losion i
kortikosteroidni pripravci, UVB-terapija, PUVAterapija
97 of 153
2. PARAPSORIASIS IN PLACIBUS Kronična kožna bolest obilježena žučkastocrvenkastim

žarištima s nježnim pitirijaziformnim ljuštenjem, najčešće u predjelu trupa. U oko
30% bolesnika opažena je preobrazba u limfom kože (mycosis fungoides)
PARAPSORIASIS IN PLACIBUS – MALOŽARIŠNI OBLIK / EN PLAQUE Definicija : kronična

inflamacijska bolest nepoznate etiologije koja se pojavljuje pretežito u odraslih
muškaraca Klinička slika : počinje jednim ili više blijedocrvenih ili žučkastih
ovalnih žarišta, položenih duljom osi u smjeru linija kalanja kože, prvanstveno na
udovima ui postarničnim dijelovima trupa, lice, dlanovi i stopala su pošteđeni;
tijekbolesti je izrazito kroničan, ali benigan. Dijagnoza : klinička slika,
histološka pretraga kože Diferencijalna dijagnoza : seboroični i egzematoni
dermatitis, velikožarišni oblik parapsoriasis in placibus Terapija :
kortikosteroidi lokalni i sustavni, UVB i PUVA-terapija
98 of 153
PARAPSORIASIS IN PLACIBUS – VELIKOŽARIŠNI OBLIK o Inflamacijski tip - često se

opaža prjelazak u mycosis fungoides; bolest se pojavljuje u muškaraca srednje
životne dobi. Klinička slika : Nalaze se žučkastosmeđa do žučkastoružičasta žarišta
s nježnim pitirijaziformnim ljuštenjem na površini; žarišta su često bizarne
konfiguracije, a smještena su ponajprije u predjelu trupa, glutealne regije i
proksimalnih dijelova udova. Brzo povećavanje žarišta i pojava infiltrata upućuju
na prijelaz u kožni limfom. Diferencijalna dijagnoza : drugi oblici parapsorijaze,
egzem, dermatofitije Terapija : PUVA u kombinaciji s retinoidima (Neotigason) o
Poikilodermatski tip – žarišta poslije nekoliko godina poprimaju poikilodermatski
oblik Klinička slika : osobito veliki, infiltrirani plakovi s pitirijaziformnim
ljuštenjem, promjera do 10 cm; nakon 2-3 god pojavi se atrofija s
teleangiektazijama i mrežastim hiperpigmentacijama Diferencijalna dijagnoza :
kongenitalne poikilodermije, dermatomiozitis, lupus erythematosus Terapija : PUVA u
kombinaciji s retinoidima (Neotigason)
3. PARAKERATOSIS VARIEGATA / parapsoriasis lichenoides, lichen variegatus

Definicija : vrlo rijetka inflamacijska kožna bolest Klinička slika : lihenoidne
papule raspoređene u obliku pruga (linearno) i retikularno; lezije konfluiraju;
koža poprima poikilodermatski izgled Diferencijalna dijagnoza : kongenitalne
poikilodermije Terapija : UVB i PUVA-terapija
99 of 153
ERITRODERMIJE Definicija : stanje kod kojeg je cijela koža crvena i upalno

infiltrirana, te prekrivena lameloznim (akutne) ili pitirijaziformnim
(prašinastim)i psorijaziformnim (kronične) ljuskama. Patogeneza : mogu se
podijeliti na primarne (bolest započinje generalizirano u smislu eritrodermije –
hematološke bolesti ( izrazita lihenifikacija + jak svrbež), maligni limfomi,
preosjetljivost na lijekove) i sekundarne (kad neka neeritrodermijska bolest
poprimi karakter eritrodermije – KAD, psorijaza, pityriasis rubra pilaris, lichen
planus). Mogu biti akutne (lijekovi, kontaktna alergija) i kronične (sekundarne su,
a ishodišne bolesti su psoriasis vulgaris, pityriasis rubra pilaris, lichen ruber
planus, limfomi kože). U dječjoj dobi pojavljuju se kongenitalne eritrodermije
( ichthyosis congenita, collodion baby, erythrodermia ichthyosiformis congenita),
erytrodermia desquamativa, e.zbog generalizirane kandidoze, TEN-a,e.koje se
razvijaju iz psorijaze, AD ili iz pityriasis rubra pilaris. U odrasloj dobi
toksična eksfolijativna eritrodermija zbog lijekova. Klinička slika : Dolazi do
vazodilatacije uzrokovane upalom, povećanog gubitka topline, poremećaja
termoregulacije, povećanja nevidljive perspiracije i gubitka vode (cirkulacijski i
bubrežni poremećaji); ljušti se koža i pojačano se gube proteini ( i do 10
g/m2/dan). Dijagnoza : klinička slika, anamneza, histološka pretraga kože (može se
naći ishodišna dermatoza). Terapija : liječenje osnovne bolesti, PUVA terapija,
kortikosteroidne masti, rentgensko zračenje čitavog tijela, kupke s dodatkom ulja;
toksična eksfolijativna eritrodermija – supstitucija tekućine i elekrtolita, visoke
doze kortikosteroida (prednizolon 80-120 mg) Eritrodermia eksfoliativa
LICHEN RUBER PLANUS / CRVENI LIŠAJ Definicija : subakutna ili kronična papulozna
dermatoza karakterizirana svrbežom, a osim kože je zahvaćena i sluznica usne
šupljine. Patogeneza : nepoznata. Moguć virus, stres i sl. pojavljuje se u oba
spola između 20. I 30. god
100 of 153
Klinička slika : na koži nastaje lihenoidna papulaveličine zrna prosa do leće koja
se povećava i stapa s drugim papulama. Boja je u početku crvenolividna, a kasnije
smeđa. Na površini papula se vide bijele pruge (Wickhamove strije). Imaju i
karakterističan voštani sjaj (lihenoidni). Promjena može biti lokalizirana
(zahvaćene pregibne strane udova, vrat, gluteus, trup, spolovilo) ili
generalizirana. Postoji jaki svrbež. Atipije mogu biti verrucosus,vesiculosus,
folicularis, pemphigoides, erosivus, atrophicus, palmaris et plantaris i sl.
Dijagnoza : klinička slika, histološka obrada ( degeneracija hemidezmosoma u
bazalnom sloju, broj Langerhansovih stanica je povećan, hiperkeratoza, nestanak
bazalnog sloja) Diferencijalna dijagnoza : psorijaza, papulozni sifilid,
medikamentozni osip,lichen nitidus, LE, epidermalni nevusi, kod promjena u ustima
leukoplakija. Terapija : lokalno kortikosteroidi, sistemski prednizolon 20-40
mg/dan 2 tj., kod jakog svrbeža antihistaminik, kod sluzničkih promjena retinoidi
(Neotigason 75 mg/dan), antimalarici, grizeofulvin 500 mg/dan 2tj.-3mj.; PUVA
1xtjedno kroz 8tjedana; ciklosporin 5 mg/kg/dob uz oprez; penicilin 600 000 i.j. do
uk.doze od 6,8 mil.jed.; trimetoprim 80 mg/sulfometoksazol 400 mg/dan/4x tjedno;
dapson; fenitoin 100-200 mg/dan; verukozni oblik krioterapijom; oralni LP 0,1%-tnim
tretinoin-gelom.
101 of 153
LIHENOIDNI EGZANTEMI • MEDIKAMENTNI EGZANTEMI Definicija : osipi po koži

lihenoidnog izgleda, slični onima kod LP-a, ali bez sluzničkih promjena
Patogeneza : klorokin, sulfonilurea, izoniazid, fenotiazin • LICHEN STRIATUS
Definicija : lihenoidni egzantem poput vrpce široke do 1 cm , različite duljine i
najčešće uzduž udova. Sastoji se od lihenskih papula, ali bez Wickhamove mreže
Diferencijalna dijagnoza : nevusi (epidermalni i verukozni) Terapija : nije nužna,
ali može lokalni triamcinolon i retinoidi ( Zorax 0,05%-tni) • SYNDROMA GIANOTTI-
CROSTI / acrodermatitis papulosa eruptiva infantilis Definicija : papulozni
akrodermatitis u male djece s lihenoidnim osipom najčešće na donjim udovima i
obrazima Patogeneza : posljedica infekcije virusom hepatitisa B, Epstein-Barrov
virus Klinička slika : iznenadni lihenoidni osip od lihenoidnih papula, koje mogu
tvoriti žarišta i ne svrbe, pojavi osipa prethode prodromalni simptomi Dijagnoza :
klinička slika, limfocitoza, disproteinemija, pozitivni biljezi na hep.B, povišenje
transaminaza bez bilirubina, pozitivni Australia antigen Diferencijalna dijagnoza :
LP, infektivna mononukleoza, histiocitoza X, medikamentni egzantemi i virusni
egzantemi uzrokovani ECHO-virusima Terapija : lokalna protuupalna, tekući puder ili
neutralne kreme, kontrola funkcije jetre
102 of 153
103 of 153
VEZIKULOZNE, BULOZNE I PUSTULOZNE DERMATOZE

•
Vezikulozne i bulozne dermatoze – nasljedne (hereditarne bulozne epidermolize) i

stečene (skupina pemfigusa, skupina pemfigoida, stečena bulozna epidermoliza,
herpetiformni dermatitis)
• SKUPINA HEREDITARNIH BULOZNIH EPIDERMOLIZA Postoje 3 tipa : epidermolysis bullosa

heriditaria simplex, epidermolysis bullosa heriditaria letalis i epidermolysis
bullosa heriditaria dystrophica. Karakterizirane pojavom mjehura na koži i/ili
sluznicama, koji se razvijaju pod utjecajem mehaničke traume ili spontano. Promjene
su prisutne odmah pri rođenju ili se pojavljuju u ranom djetinjstvu. Promjenama
mogu biti zahvaćeni i nokti, kosa i zubi. EPIDERMOLYSIS BULLOSA HEREDITARA
SIMPLEX / epidermolitička Definicija : autosomalno dominantna nasljedna
epidermoliza, javlja se uglavnom kod djece muškog spola Patogeneza : bilo koji
oblik mehaničkog pritiska dovodi do aktivacije proteolitičkih enzima u stanicama
epidermisa, citolize i nastajnja intraepidermalnog mjehura u razini bazalnih
stanica. Nastaju zbog točkastih mutacija za keratine 5 i 14. Klinička slika :
promjene se javljaju tijekom 1.godine života, a manifestiraju se bulama na mjestima
koja su najviše izložena mehaničkom pritisku (laktovi, koljena, dlanovi, tabani,
pete). Moguća je pojava bula u ustima (hranjenje). Cijeli bez ožiljaka. Dijagnoza :
klinička slika Terapija : antimalarici, kortikosteroidi,sredstva za epitelizaciju,
antibiotske i antiseptične masti. • EBS KÖBNER / generalisata – najčešća;
pogoršanje na višim temperaturama; palmoplantarna keratodermija i hiperhidroza; u
pubertetu poboljšanje, ali ostaje sklonost razvoju mjehura • EBS Weber Cockayne /
lokalizirana – dlanovi i tabani • EBS herpetiformis Dowling – Meara – herpetiformno
smješteni mjehuri odmah ili neposredno nakon rođenja; palmoplantarna keratodermija
i zadebljani nokti; postbulozne milije i postinflamatorne hipo- i hiperpigmentacije
• EBS s distrofijom mišića – mjehuri već pri rođenju, često je udružena s
distrofijom mišića ili drugim neuromuskularnim problemima; uzrok je nedostatak
plektina EPIDERMOLYSIS BULLOSA HEREDITARA JUNCTIONALIS – autosomno recesivne
bolesti; karakteristika je nastanak separacije u području lamina lucida bazalne
membrane – subepidermalni mjehur EPIDERMOLYSIS BULLOSA JUNCTIONALIS HERLITZ /
LETALIS Definicija : autosomno recesivna nasljedna epidermoliza. Često, ali ne
uvijek dovodi do smrti. Patogeneza : rijedak oblik, defekt laminina 5, postoji
smanjeni broj hemodezmosoma što uzrokuje raslojavanje epidermalnog spoja i
stvaranja bule pri mehaničkom podražaju. Klinička slika : bule ispunjene bistrom
ili hemoragičnom tekućinom, smještene na bilo kojem dijelu izloženom mehaničkim
podražajima, nastaju velike ogoljele površine kože što dovodi do velikog gubitka
tjelesnih tekućina. Mogu biti zahvaćene sluznice usta, traheje i bronha, a nekad se
javlja i distrofija noktiju i atrofija skeleta. Sepsa je glavni uzrok smrti u ranom
djetinjstvu. Dijagnoza : klinička slika, histološka i elektronskomikroskopska
analiza (antigen buloznog pemfigoida 2 na krovu, laminin na krovu i dnu, a kolagen
IV na dnu mjehura) Terapija : samo sprečavanje superinfekcije bakterijama ili
kandidom. EBJ non Herlitz
104 of 153
Generalizirana atrofična benigna bulozna epidermoliza (GABEB), autosomno recesivna;

nastanak separacije posljedica je defekta antigena buloznog pemfigoida (BPAg2);
klinička slika nalikuje kao kod Herlitzovog tipa; lezije na dorzumima šaka, nokti
su oštećeni, nema milija, lezije zacjeljuju atrofičnim ožiljkom, usne šupljina
rijetko zahvaćena; klinička slika ublažuje se tijekom života. EBJ s kasnim početkom
/ progresivna Početak u kasnom djetinjstvu i pogoršanje tijekom života (suprotno
ostalim oblicima). EPIDERMOLYSIS BULLOSA HEREDITARA DYSTROPHICA / dermolitička
Definicija : autosomno recesivna nasljedna dermoliza karakterizirana distrofičkim
promjenama kože. Patogeneza : aplazija vlakanaca koje pričvršćuju bazalnu membranu
uz dermis (sidrasta vlakanca) i javlja se subepidermalni mjehur u gornjem dijelu
papilarnog dermisa; oštećenje kolagena VII Klinička slika : mjehuri se javljaju duž
čitavog tijela i po sluznicama (usta, konjuktiva, larinks) brzo nakon rođenja nakon
djelovanja mehaničkih podražaja. Sadržaj mjehura je bistar ili hemoragičan. Nakon
nekog vremena mjehur puca i javljaju se erozije koje cijele atrofičnim ožiljkom. Na
ožiljcima se pojavljuju bjelkaste ciste (milium). Ožiljci mogu maligno alterirati u
spinocelularni karcinom. Nokti su distrofični, kosa tanka i javlja se atrofična
alopecija. Česte su hiperpigmentacije kože, hiperhidroza i akrocijanoza. • EBD
Hallopeau – Siemens – koža izuzrtno fragilna; predilekcijsko mjesto mjehura na
okrajinama (spontano ili kao posljedica traume); postbulozne milije; vrhovi prstiju
su prekriveni nježnom atrofičnom kožom; nokti otpadnu; zbog ožiljkavanja dolazi do
adhezije između prstiju, a postupno se cijela šaka ili stopalo pretvori u
ožiljkastu masu; zubalo defektno, kosa tanka; na ožiljcima moguće maligne
alteracije. • EBD Cockayne – Touraine – autosomno dominantno • EBD Pasini – alelni
oblik prije navedene u kojem se još nalaze i bijele, perifolikularne papule do 1,5
cm na trupu • EBD Gedde Dahl – mjehuri po cijelom tijelu, ali u kasnijoj dobi u
intertriginoznim regijama uz opsežne promjene na sluznici usta i jednjaka Dijagnoza
: klinička slika, histološka i elektronskomikroskopska analiza. Terapija : vitamin
E, fenitoin,kortikosteroidi, antimalarici, epitelizacijska sredstva i sprječavanje
sekundarne infekcije, kirurški zahvati. Lokalno hidrokoloidni povoji, vazelinske
gaze (NE flasteri), antibiotici
105 of 153
SKUPINA PEMFIGUSA Skupina autoimunosnih bolesti kože karakterizirana nastankom

intraepidermalnih mehura na koži i/ili erozija na sluznicama; karakterizirana
akantolizom.
PEMPHIGUS VULGARIS Definicija : akutna ili kronična recidivirajuća bulozna

dermatoza karakterizirana pojavom mjehura i/ili erozija na koži i/ili sluznicama
koja bez liječenja završava letalno. Patogeneza : nepoznata, možda autoimuni proces
ili virus. Postoje antiepitelna antitijela (prema dezmogleinu 1 i 3) koja
uništavaju dezmosome i dovode do akantolize. Promjene mogu pokrenuti razni
čimbenici kao što su lijekovi, UV i Rtg zrake i sl. Klinička slika : prve promjene
pojavljuju se iznenada bilo gdje na koži. Bule pucaju i nastaju erozije koje
zacijeljuju bez ožiljaka. Promjene mogu zahvatiti i usnu šupljinu ( u 50% slučaje
bolest tako počinje). Uvijek se može izazvati fenomen Nikolskog ( I - odljuštenje
epidermisa nakon pritiska na kožu u blizini mjehura i povlačenja prstom; II –
pritiskom na središte mjehura dolazi do rubnog širenja mjehura). Dijagnoza :
klinička slika, imunološka – DIF (uzeti perilezijsku kožu), IIF (serum), histološka
( probatona ekscizija cijelog manjeg mjehura), citološka analiza ( Tzankov test – u
obrisku s dna mjehura mogu se naći akantolitičke (pemfigusne) stanice – zaokružene
stanice bez međustaničnih veza s hiperkrom.jezgrom i homogenom citoplazmom).
Diferencijalna dijagnoza : bulozni pemfigoid, herpetiformni dermatitis, stečena
epidermoliza, bulozne medikamentozne erupcije. Terapija : kortikosteroidi
(prednizolon 1-2 mg/kg/dan do doze održavanja od 5-15 mg/dan; pulsno 500 mg iv. 2
dana uzastopce 1xmjesečno), imunosupresivi (azatioprin 50-200 mg; djelovanje
započinje nakon 4-6 tj.)ciklofosfamid 50-200 mg (više nuspojava), soli zlata
im.,mikofenolatwww.perpetuum-lab.com.hr zahvaljuje anonimnom pošiljatelju 106 of
153
mofetil 2x1,0 g/dan, ciklosporin, iv. IgG, plazmafereza, lokalno (sredstva za

epitalizaciju, antibiotiske, antimikotske, antiseptičke masti).
PEMPHIGUS VEGETANS Definicija : oblik pemfigusa kod kojeg se u dnu erozije

pojavljuje vegetatio (bujanje) Klinička slika : javlja se samo kod pemphigus
vulgaris, postoje 2 tipa : tip Neumann (vegetacije se javljaju spontano u
intertriginoznim mjestima – kutovi usana, axila, ingvum, perianalno) i tip
Hallopeau (kao zasebna bolest bez prethodnih klasičnih lezija vulg.pemfigusa;
javljaju se vegetacije u intertriginoznim mjestima - pregibi, ali im prethode
pustule sa gnojnim sadržajem). Dijagnoza : anamneza, klinička slika, DIF, IIF,
histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : vegetirajaća pidermija, kondilomata
lata, Hailey – Hailey bolest. Terapija : kortikosteroidi intralezijski ,
imunosupresivi, kirurško ili Rtg uklanjanje vegetacija.
PEMPHIGUS HERPETIFORMIS Definicija : oblik vulgarnog pemfigusa karakteriziran

kliničkom slikom herpetiformnog dermatitisa uz histološke i imunofluorescentne
karakteristike vulgarnog pemfigusa Klinička slika : sitne grupirane vezikule na
eritematoznoj podlozi praćene intenzivnim svrbežom Dijagnoza : imunofluorescentne
pretrage Diferencijalna dijagnoza : herpetiformni dermatitis, linearna IgA
dermatoza, bulozni pemfigoid Terapija : dapson 100-200 mg/dan u kombinaciji s vit.
E 600 i.j./dan ili srednjim dozama kortikosteroida
PEMPHIGUS FOLIACEUS Definicija : oblik pemfigusa sa jedva izaženom pojavom bula uz

dominantne opsežnevlažne ljuske Patogeneza : glavni antige je dezmoglein 1;
mogućnost provokacije bolesti Sunčevim svjetlom, malignim bolestima (timom) ili
lijekovi Klinička slika : zahvaćeni su lice, vlasište, prsti, leđa. Bule pucaju i
stvaraju se erozije koje se prekrivaju krustama sa karakterističnim „mišjim“
mirisom. Moguć je prijelaz u eritrodermiju. Nema promjena na sluznicama.
Dijagnoza : klinička slika, histološki (akantoliza subkornealno) i labos nalazi.
Diferencijalna dijagnoza : seborojički dermatitis, subakutni kutani LE, impetigo
Terapija : kortikosteroidikao kod vulgarnog pemfigusa, ali niže doze
PEMPHIGUS ERYTHEMATOSUS / pemphigus seborrhoides, Senear-Usherov sindrom Definicija

: varijanta pemfigusa folijaceusa kombinirana s postojanjem lupusa eritematodusa.
Klinička slika : na seborojičkim mjestima (vlasište, lice, leđa) pojavljuje se
eritem prekriven žućkastim ljuskama, prisutne su erozije. Promjena na sliznicama
nema. Promjene se pojavljuju nakon ekspozicije na sunčevom svjetlu ili primjene
nekih lijekova. Dijagnoza : histološka, citološka i imunološka analiza, klinička
slika. Prisutna su ANA (antinuklearna antitijela kojih kod pemfigus foliaceus
nema!!!!). pozitivan je i «lupus band test» Diferencijalna dijagnoza : seboroični
dermatitis, SLE Terapija : kortikosteroidi (prednizolon 1 mg/kg/dan), antimalarici
zbog lupusa, fotoprotekcija kože.
PEMPHIGUS BRASILIENSIS / „divlja vatra“ Endemski oblik folijaceusa. Zahvaćeni su

lice, vlasište, presternalno područje, leđa. Bule pokrivene tankim pokrovom pucaju
i stvaraju se erozije koje se prekrivaju krustama. Sluznice pošteđene. PEMPHIGUS
PARANEOPLASCTICUS
Definicija : oblik pemfigusa karakteriziran erozijama na sluznicama, polimorfnim

promjenama na koži te udruženošću s neoplazmom Patogeneza : hematološke neoplazme (
non-Hodgkin limfom, KLL) Klinička slika : opsežne bolne erozije pokrivene fibrinom
na usnicama, u usnoj šupljini, na konjunktivama, u anogenitalnoj regiji i noktima
ruku i nogu Dijagnoza : anamneza, klinička slika, labos Diferencijalna dijagnoza :
erythema exsudativum multiforme, kasnije bilo koja bulozna dermatoza Terapija :
kortikosteroidi, imunosupresivi, plazmafereza, IVIg, oralne promjene vrlo
refraktarne na terapiju IgA PEMPHIGUS / međustan. IgA vezikulobulozna dermatoza
Definicija : obuhvaća dvije bulozne dermatoze koje nalikuju jedna drugoj: •
Subkornealna pustulozna dermatoza – dobro opće stanje, subkornealne neutrofilne
pustule, dobar odgovor na dapson; autoantogen je dezmokolin 1 • Intraepidermalna
neutrofilna IgA dermatoza – rijetka, u starijih osoba; fragilne pustule i mjehurići
na trupu, intertriginoznim područjima, oralne lezije su iznimka SPD
• SKUPINA PEMFIGOIDA Dermatoze koje sliče pemfigusu sa prisutnim subepidermalnim

mjehurima, bez akantolize, s antitijelima protiv bazalne membrane.
PEMPHIGOID BULLOSUS Definicija : kronična bulozna dermatoza slična pemfigusu.

Javlja se kod starijih osoba. Patogeneza : nepoznata, možda autoimuna bolest
(postoje antitijela protiv bazalne membrane). Može se pojaviti i kao
paraneoplastični sy., kod tumora (često kod Ca.prostate), kao posljedica uzimanja
nekih lijekova (penicilin, fursemid, diazepam); nakon UV-zračenja, PUVA-terapije,
rentgenskog zračenja. Klinička slika : početne lezije često budu urtikarijske,
praćene svrbežom, promjene se javljaju iznenada u obliku mjehura koji su ispunjeni
bistrom ili hemoragičnom tekućinom. Mjehuri brzo pucaju i nastaju erozije. Najčešće
su zahvaćeni vrat, axila, ingvum, trbuh. Postoji fenomen Nikolskog (kad se pritisne
i povuče koža uz rub mjehura odljušti se sloj epidermisa). Mogu se javiti erozije u
ustima. Dijagnoza : klinička slika, histološka (u vršcima dermalnih papila
mikroapsces), elektronskomikroskopska i imunološka analiza Diferencijalna dijagnoza
: dermatitis herpetiformis, pemfigus vulgaris, linearna IgA dermatoza, aktivirana
bulozna epidrmoliza Terapija : kortikosteroidi – prednizolon 0,5 mg/kg/dan uz
redukciju doze nakon 3-4 tj. za po 5 mg tjedno do doze održavanja; 5-6 mj,
imunosupresivi – azatiorin, klorambucil, mikofenolatmofetil, lokalno se daju
epitelizirajuća i antibiotska sredstva.
109 of 153
DERMATITIS PEMPHIGOIDES MUCO-CUTANEA CHRONICA / pemfigoid sluznica Definicija :

kronična bulozna dermatoza koja zahvaća sluznicu usta i oka, rjeđe kožu uz
stvaranje ožiljaka; 2xčešći kod žena, nakon 60.god života Patogeneza : antigen je
kolagen XVII Klinička slika : zahvaćene mogu biti sve sluznice prekrivene
višeslojnim pločastim epitelom; izgled lezija ko kod buloznog pemfigoida uz
ožiljke; posljedica lezija na sluznici oka su palpebralne sinehije, kseroza, leukom
(ožiljak) rožnice, gubitak vida. Erozije i ožiljci mogu zahvatiti i sluznicu
farinksa, larinksa, ezofagusa i genitalija Dijagnoza : anamneza, klinička slika,
histološki nalaz, imunoflorescencija Diferencijalna dijagnoza : linearna IgA
dermatoza, stečena bulozna epidermoliza, vulgarni pemfigus, bulozni pemfigoid
Terapija : smanjenje upale i sprječavanje ožiljkavanja; prednizolon 60-80 mg,
ciklofosfamid, azatioprin + kortikosteroidi, dapson, adhezivne paste, intralezijska
primjena triamcinolonacetonida
LINEARNA IgA DERMATOZA / IgA pemfigoid Definicija : polimorfna bulozna dermatoza

karakterizirana subepidrmalnim mjehurom, imunodepozitima IgA linearno duž
epidermodermalne granice; dječji tip i tip u odraslih
Klinička slika : predilekcijska mjesta za pojavu mjehura su lice (perioralno i

uške), kapilicij, anogenitalna regija, mogu biti i na trupu i udovima; pojavljuju
se napeti mjehuri ispunjeni bistrom ili hemoragičnom tekućinom raspoređeni
anularno, herpetiformno ili rozetiformno ( osobito za tip dječje dobi); sluznica
usta zahvaćena u 80% slučajeva Dijagnoza : histološki nalaz Diferencijalna
dijagnoza : u djece – bulozni impetigo, bulozni pemfigoid, stečena bulozna
epidermoliza; odrasli – bulozni pemfigoid, stečena bulozna epidermoliza Terapija :
dapson, tetraciklini i niacinamid u odraslih
DERMATITIS HERPETIFORMIS / Duhring – Brocquova bolest Definicija : kronična

recidivirajuća polimorfna bulozna dermatoza kod koje su vezikule i bule smještene
na eritematoznoj površini uz postojanje svrbeža i pečenja. Karakteristika su
granularni depoziti IgA u vršcima dermalnih papila. Patogeneza : nepoznata,
asocijacija s HLA, postoji eozinofilija, često se javlja uz glutensku enteropatiju
i preosjetljivost prema jodu, tako da je moguće autoimuna reakcija, povišen rizik
nastanka GI limfoma.
Klinička slika : polimorfna slika; eritematozni infiltrati na kojima se nalaze

mjehurići. Najčešće su zahvaćene koljena, laktovi, nadlaktice, lopatice, donji dio
trbuha, genitalna, ingvinalna i glutealna regija. Nakon pucanja mjehura stvaraju se
erozije koje zaraštaju bez ožiljaka. Mogu se osim bula naći i papule i urtike, a
prisutan je i svrbež i pečenje. Dijagnoza : klinička slika, histološka i imunološka
dijagnoza. Postoji eozinofilija, DIF - imuni depoziti (IgA, IgM, IgG, C3 i C5) u
bazalnoj membrani, IIF- cikrulirajuća protutijela prema epidermalnim/dermalnim
proteinima. Diferencijalna dijagnoza : linearna IgA dermatoza, bulozni pemfigoid,
erithema exfoliativum multiforme, pemfigus, skabijes, papulozna urtikarija,
Groverova bolest, prurigo, prurigiformni atopijski egzem. Terapija :
diaminodifenilsulfon 50-150 mg; max 200 mg (moguća methemoglobinemija – za
preventivu vit. C 1 g/dan, anemija i hemoliza); ako nema odgovora na
diaminodifenilsulfon, dolazi u obzir primjena sulfapiridina 0,25-0,5 g/dan ili
kolhicin 3 x 0,2 mg/dan. Lokalno epitelizirajuća i antipiodermijska sredstva.
Dijeta (izbjegavanje glutenabez obzira na postojanje kožnih promjena, jodirane soli
i morske ribe). Dapson – djeluje samo na svrbež, kožne promjene ostaju.
111 of 153
EPIDERMOLYSIS BULLOSA ACQUISITA Definicija : stečena kronična bulozna dermatoza

koja se pojavljuje na koži i sluznicama sa stečenom fragilnošću kože koja
epitelizira ožiljcima Patogeneza : nastaje na mjestima mehaničkog opterećenja kože.
Moguće autoimuno podrijetlo – autoantitijela na kolagen VII Klinička slika : može
biti raznolika; predilekcijska mjesta su ruke, laktovi, koljena i stopala.
Razlikuje se upalni ( promjene na eritematoznojili urtikarijskoj koži, spontano,
pračene jakim svrbežom) i neupalni tip ( pojačana osjetljivost kože na mjestima
izloženim pritisku te nastanak erozija i bula koje zarastaju ožiljcima i
postbuloznim milijama). Većina bolesnika ima promjene na sluznicama; oblik koji
oponaša cikatrijalni pemfigoid. Bolest je često udružena s drugim AI bolestima
poput SLE, AI tireoiditisa i upalnih cijevnih bolesti ( Mb. Crohn) Dijagnoza :
histološki - subepidermalni mjehur, metoda salt-split-skin ( korištenje uzorka u
kojem nakon što je tijekom 24 h umočen u 1 M otopinu NaCl nastaje pukotina u
području lamina lucida) – za razlikovanje od buloznog pemfigoida kod kojeg su IgG
depoziti na epidermalnoj str.mjehura, a kod stečene epidermolize na dermalnoj
str.mjehura Diferencijalna dijagnoza : bulozni pemfigoid, vulgarni pemfigus,
linearna IgA dermatoza, porphiria cutanea tarda Terapija : kortikosteroidi
djelomice učinkoviti, ciklosporin A, dapson, plazmafereza, u upalnim oblicima
prednizolon 1 mg/kg/dan, ako nema odgovora onda ciklosporin 5 mg/kg/dan;
izbjegavanje trauma, trljanja i sunčanja.
112 of 153
PUSTULOZNE DERMATOZE Bolesti kože kod kojih je pustula primarna eflorescencija, a

koja nastaje iz nepoznatih razloga. Dijele se na akropustuloze i generalizirane
pustuloze.
•
PUSTULOSIS PALMARIS ET PLANTARIS / pustular bacterid, bacterid Andrews Definicija :

idiopatska kronična bolest dlanova i tabana, karakterizirana recidivirajućom
erupcijom sterilnih pustula na klinički nepromijenjenoj koži. Patogeneza :
nepoznata; id-reakcija, medikamentna reakcija Klinička slika : iznenadna pojava
simetrično distribuiranih sterilnih pustula na nepromijenjenoj koži dlanova i
tabana, te na prstima ruku i nogu, interdigitalno područje je pošteđeno. Nakon
izbijanja pustule pojavljuje se crvenkasti rub oko njih. Nakon isušivanja pustule
ostaju skvamozna žarišta , tj. nema kompletne restitucije. Prisutan je svrbež i
žarenje. Dijagnoza : klinička slika, histološki nalaz (intraepidermalna pustula)
Diferencijalna dijagnoza : acrodermatits continua suppurativa, dishidroza,
dishidroziformna mikoza, dishidroziformna kontaktna alergija Terapija : kao kod
pustulozne psorijaze; kod dugotrajnih oblika retinoidi (acitretin) 30-75 mg/dan +
PUVA, PUVA-bath, metotreksat 15-25 mg/tjedno, ciklosporin 2,5-5,0 mg/dan,
kortikosteroidi (prednizolon) 40-60 mg uz postupno sniženje doze, dapson 50-150
mg/dan; lokalno glukokortikoidi uz okluziju.
PUSTULOSIS SUBCORNEALIS / Sneddon – Wilkinsonov sindrom Definicija : kronično

recidivirajuća dermatoza obilježena pojavom pustula uglavnom na trupu na
klin.nepromijenjenoj koži Patogeneza : nepoznata, povezana s IgA gamapatijom
Klinička slika : iznenadna pojava sterilnih pustula okruženih eritematoznim rubom
uglavnom na trupu, te na proksimalnim dijelovima udova; glava, tabani, dlanovi i
sluznica usne šupljine su uvijek pošteđeni. Kasnije se stvaraju krustozna žarišta.
Opće stanje uredno. Dijagnoza : klinička slika, histološki nalaz (subkornealni
mjehurić sa neutrofilima) Diferencijalna dijagnoza : generalizirana pustulozna
psorijaza, impetigo contagiosa, dermatits herpetiformis, pemphigus foliaceus
Terapija : diaminodifenilsulfon (dapson) 50-150 mg/dan morbostatski učinak;
retinoidi; PUVA, PUVA-bath, Re-PUVA; lokalno otvaranje pustula i antiseptičko
liječenje erozija, glukokortikoidne kreme
PUSTULOSIS ACUTA GENERALISATA Definicija : akutna bolest obilježena pojavom

generaliziranog pustuloznog egzantema, najčešće sa spontanom regresijom
Patogeneza : najvjerojatnije akutna alergijska reakcija kao posljedica infekta;
medikamentozna reakcija. Pustule su sterilne. Klinička slika : promjene su
lokalizirane po trupu, kapiliciju sve do distalnih dijelova udova. Sluznica usne
šupljine, dlanovi i tabani su pošteđeni. Nakon pucanja pokrova pustule nastaju
erozije koje kasnije epiteliziraju. Prisutni opći simptomi, pov.sedimentacija,
leukocitoza s eozinofilijom, rijetko petehije i hematurija. Dijagnoza : klinička
slika, histološki nalaz intraepidermalne pustule. Bolest obično regredira nakon 10-
28 dana. Diferencijalna dijagnoza : pustulozne dermatoze zbog infekata,
generalizirana pustulozna psorijaza Terapija : kod lakših oblika nije potrebna, kod
težih srednje visoke doze kortikosteroida; lokalno losioni za isušivanje ili
kortikosteroidni losioni
PUSTULOSIS EOSINOPHILLICA Definicija : dermatoza karakterizirana erupcijom

agregiranih pustula u kojima ima mnoštvo eozinofila, te je praćena eozinofilijom u
krvi. Česta je u Japanu. Patogeneza : nepoznata Klinička slika : nagla
recidivirajuća pojava diseminiranih, crvenkastih papula na licu ili trupu, praćenih
svrbežom. Promjene regrediraju uz perzistiranje hiperpigmentacije i ožiljaka.
Dijagnoza : klinička slika, eozinofilija, histološka slika Diferencijalna dijagnoza
: eozinofilni folikulitis u bolesnika s AIDS-om, vulgarna psorijaza s pustulacijom,
impetiginizirani numularni egzem, folikulitis dekalvans kapilicija
114 of 153
Terapija : dapson 100-150 mg/dan ili dugotrajna terapija glukokortikoidima,

povremeno u kombinaciji s eritromicinom ili drugim antibioticima; PUVA, PUVA-bath,
lokalno kortikosteroidi
BOLESTI VEZIVNOG TKIVA Nasljedne ili stečene bolesti koje su posljedica

kvantitativnih ili kvalitativnih promjena strukturnih elemenata vezivnog tkiva
SYNDROMA EHLERS-DANLOS / cutis hyperelastica
115 of 153
Definicija : nasljedna bolest vezivnog tkiva sa vulnerabilnošću kože i

hipermobilitetom zglobova, sklonošću kožnim krvarenjima te pojavom atrofičnih
ožiljaka; 11 tipova Patogeneza : poremećaj u građi kolagena (nedostatak
lizilhidroksilaze, nemogućnost pretvorbe prokolagena u kolagen itd.); nasljeđuju se
AD, AR ili X-vezano Klinička slika : koža je mekana, baršunasta i prekomjerno
elastična, vrlo vulnerabilna tako da i manje traume uzrokuju povrede i krvarenja.
Kožni nabor moguća je odići znatno više nego je to uobičajeno, ali se nakon
otpuštanja koža odmah vraća u početni položaj. Prisutni su i hipermobilitet
zglobova (ljudi gume), hipotonija mišića i pojava mekih (moluskoidnih) tumora na
mjestima izloženim čestim traumama. Ozljede zacjeljuju vrlo sporo ostavljajuću
atrofične ožiljke. Često je i oštećenje većih krvnih žila (aorta i sl.). Prirođene
anomalije oka (keratokonus) su patognomonične za mnoge tipove. Dijagnoza : klinička
slika, histološki, citološki i elektronskomikroskopski nalaz Diferencijalna
dijagnoza : cutis laxa, ali kod te bolesti koža visi u naborima Terapija : nema.
MARFANOV SINDROM / dolichostenomelia, arachnodactylia Definicija : nasljedni

poremećaj vezivnog tkiva koji najčešće istodobno zahvaća oči, skelet i
kardiovaskularni sustav Patogeneza : nasljeđuje se AD, zahvaćeni protein je
fibrilin-1 kodiran na 15.kromosomu Klinička slika : iznimno visok rast, dugi udovi,
raspon ruku veći od duljine tijela. Često se vide pectus excavatum ili carinatum.
Zglobovi su mlohavi, dugi i tanki prsti. Kardiovaskularne komplikacije su prolaps
mitralne valvule i disecirajuća aneurizma uzlazne aorte. Na koži prsiju i bedara
striae distensae. Dijagnoza : klinička slika, internistička i oftalmološka obrada
Diferencijalna dijagnoza : kongenitalna arahnodaktilija s kontrakturom Terapija :
simptomatska
116 of 153
CUTIS LAXA / elastolysis generalisata, chalazoderma Definicija : nasljedna bolest

karakterizirana mekom, neelastičnom kožom koja je prevelika za plohu koju pokriva
pa visi u naborima. Patogeneza : nasljedna (dominantni – strukturni poremećaji
elastina; i recesivni oblik – reducirano stvaranje tropoelastin mRNA, enzimski
poremećaji) i stečena (dermatochalasis – upalni proces). Postoji smanjenje
elastičnih vlakana. Klinička slika : promjene zahvaćaju vrat, ramena, lice i
genitalnu regiju. Koža ima starački izgled, promjene se pojavljuju u djetinjstvu.
Moguće promjene unutrašnjih organa (emfizem pluća, divertikul crijeva, prolaps
rektuma). Dijagnoza : klinička slika, histološka analiza Diferencijalna dijagnoza :
Ehlers-Danlos (koža se vraća u početni položaj iz nabora) Terapija : kirurški
korektivni zahvati.
PSEUDOXANTHOMA ELASTICUM / elastorrhexis generalisata et systemica Definicija :

nasljedna sistemna bolest elastičnog tkiva koja zahvaća kožu, oči i
kardiovaskularni sustav
117 of 153
Patogeneza : 5 genetički i klinički različitih tipova. Karakteristični poremećaj je

elastoreksa – fragmentacija elastičnih vlakana koja poprimaju grudasti izgled i
odlaganje kalcijevih soli (ali je metabolizam kalcija i fosfora normalan) Klinička
slika : koža je mekana, nježno naborana i mlohava i visi u naborima. Predilekcijska
mjesta su postranično po vratu, trbuhu, u pazušnim, kubitalnim i poplitealnim
jamama, javljaju se linearne ili ovalne žučkastepapule koje mogu konfluirati i
tvoriti veće plakove. Koža podsjeća na kožu „očerupanog pileta“. Na očnoj pozadini
u 60-70% bolesnika uočavaju se smeđastosive pruge – striae angioidae, česta su
retinalna krvarenja, ruptura Bruchove membrane ili korioiditisi s posljedičnim
gubitkom vida. Kardiovask.simptomi: hipertenzija, intermitentne klaudikacije,
ateroskleroza, CVI, krvarenja u probavnom traktu. Dijagnoza : klinička slika,
histološki nalaz, pregled očne pozadine Diferencijalna dijagnoza : cutis laxa,
Ehrles-Danlos s., ksantomi i pseudoxanthoma elasticum izazvana penicilaminom
Terapija : simptomatska, primjena dijete s niskim unosom kalcija
ATROFIJA KOŽE - Stanjenje kože (epidermis i dermis), gubitak elastičnosti, pojava

bora, gubitak kožnih adneksa - Kongenitalne i stečene atrofije - sindromi
preuranjenog starenja – progeria, acrogeria, metageria - poikilodermije
kongenitalne i stečene - Stečene atrofije kože – fokalne ili difuzne ATROPHIA CUTIS
SENILIS Definicija : staračka atrofija kože, promjene koje su posljedica starenja
kože i izloženosti UVzračenju Klinička slika : dolazi do stanjenja kože, smanjenja
lučenja lojnica i znojnica, ljuštenja kože i pojave seborojičkih bradavica i
kapilarnih hemangioma, oštro ograničenih hiperpigmentiranih makula (lentigo
senilis) i depigmentacija – poikilodermatski izgled. Promjene su dobro izražene na
fotoeksponiranim mjestima. Javlja se i difuzna smeđa pigmentacija. Česte su
aktiničke keratoze i karcinomi kože. Terapija : lokalna primjena tretionina i 5-
fluorouracila za aktinične keratoze, krioterapija i laser,AHA-kiselina, kemijski
pilinzi, laserski resurfacing i piling
118 of 153
HEMIATROPHIA FACIEI PROGRESIVA / Rombergov sindrom Definicija : artofija jedne

strane lica, nepoznata uzroka, koja se pojavljuje u djetinjstvu, a zahvaća kožu,
potkožno, mišićno i koštano tkivo Patogeneza : nepoznata. Dio bolesnika s
neurološkim poremećajem, prethodnom traumom, pozitivnom obiteljskom anamnezom
Klinička slika : nakon neuralgije u području trigeminusa dolazi do postupne
hemiatrofije kože, a zatim i potkožja. Mogu biti zahvaćeni i larinks i polovina
jezika. Koža pokazuje poremećaje pigmentacije. Bolest se može spontano zaustaviti
ili može progredirati do zahvaćanja vrata i trupa, nekad i CNS-a uz pojavu
epileptičkih napada. Dijagnoza : klinička slika Diferencijalna dijagnoza : morphea
Terapija : penicilin sprečava progresiju; UVA-1 i PUVA; korektivni kirurški zahvati
ATROPHODERMIA VERMICULATA Definicija : pojava simetričnih, crvolikih, atrofičnih

areala kože lica u djetinjstvu Klinička slika : do 12.godine života na obrazima se
pojavljuju simetrične, oštro ograničene, linearne udubine, koje licu daju izgled
kao da su ga izjeli crvi Diferencijalna dijagnoza : ožiljci nakon akni, DLE
chronicus Terapija : lokalno kortikosteroidi i keratolitici; dermoabrazija s punch-
elevacijom
119 of 153
POREMEĆAJI ELASTIČNIH VLAKANA ANETODERMIA Definicija : oštro ograničena, ovalna ili

okrugla žarišta promjera do 2 cm, atofične mlohave kože nalik na cigaretni papir,
najčešće na leđima ili udovima Klinička slika : 4 oblika: a. erythematosa /
Jadassohn (prethodi joj upala), a. tipa Pellizari ( prethodi joj urtikarija), a.
tipa Alexander (prethode joj bulozne promjene) i a. tipa Schwenninger – Buzzi
(atrofična žarišta kroz koje protrudiara subkutano masno tkivo dovodeći do
zadebljanja kože). Neke upalne bolesti (acne vulg., vodene kozice, LE ili TBCcutis)
mogu dovesati do sekundarne anetodermije Dijagnoza : klinička slika, histološka
analiza Diferencijalna dijagnoza : morphea, atrofoderma Pasini i Pierini, lichen
sclerosus et artophicus Terapija : u upalnom stadiju penicilin 10-20 x 106 i.j. im.
2-4 tjedna Pellizari tip anetodermia erythematosa / Jadassohn
STRIAE DISTENSAE / atrophicae Definicija : linearnie atrofije kože koje se

pojavljuju na mjestima gdje je koža izložena mehaničkom rastezanju. Patogeneza :
rastezanje, glukokortikoidi (per os, Cushing) Klinička slika : strije su
crvenoljubičasti striae rubrae) linearni areali atrofične kože. Kasnije prelaze u
blijedožutu boju (striae albae). Predilekcijska mjesta swu lumbosakralna regija,
nadlaktice i natkoljenice, u trodnoći na trbuhu, glutealno, natkoljenice i prsa.
Potpuno se gube elastična vlakna u tim područjima. Dijagnoza : klinička slika
Terapija : nema
120 of 153
ELASTOSIS ACTINICA / senilis. solaris Definicija : povećanje vezivnog tkiva u

gornjem dermisu Patogeneza : uglavnom pogađa osobe svijetlije puti, a posljedica je
dugotrajne ekspozicije UVzračenju Klinička slika : na fotoeksponiranim mjestima
(sljepoočnice, šija, čelo) koža je blijedožuta, lagano izbočena, ispresijecana
dubokim mrežolikim brazdama. Dijagnoza : klinička slika, histološka pretraga
Terapija : fotoprotekcija, preparati s UV-filtrima; tretinoin, dermoabrazija i
laserski resurfacing
CUTIS RHOMBOIDALIS NUCHAE Česta promjena u osoba koje mnogo borave na otvorenom
obilježena pojavom dubokih brazda na šiji koje omeđuju uzdignuta polja elastotične
kože; uglavnom u muškaraca ( u žena šija žaštićena kosom).
121 of 153
ELASTOSIS NODULARIS CYSTICA ET COMEDONICA Naglašena varijanta nodularne aktinične

elastoze. Na zigomatičnoj regiji, u prdučju nosa i periorbitalno vide se brojni
otvoreni komedoni i blijedožute folikularne ciste. Terapija primjenom tretinoina
ili niske doze izotretinoina 0,1-0,2 mg/kg tijekon nekoliko mjeseci. LICHEN
SCLEROTICUS ET ATROPHICUS Definicija : kronična atrofična mukokutana bolest
obilježena bijelim, oštro ograničenim induriranim papulama i plakovima, u kojima se
s vremenom pojavljuje folikularna keratoza. Patogeneza : nepoznata; žene obljevaju
10x češće nakon menopauze Klinička slika : predilekcijska mjesta su ramena i gornji
dio leđa, postranično vrat, klavikularno područje, submamarno i intermamarno
područje, fleksorne strane gornjih udova, analna i genitalna regija. Tipičan nalaz
su bjelkasta, sjajna, okrugla ili ovalna žarišta, 0,5 cm u promjeru, mogu
komfluirati; purpure i teleangiektazije. U odraslih genitalna lokalizacija je
potencijalno premaligno stanje. Dijagnoza : klinička slika, histološki nalaz
Diferencijalna dijagnoza : morphea, kronični kutani LE ( može i biti istovremeno)
Terapija : simptomatska; lokalno kortikosteroidi pod okluzijom, u području
genitalija potentni topični steroidi (betametazon) i intralezijska primjena
triamcinolon-acetonida, redovite kontrole
122 of 153
SCLERODERMIA CIRCUMSCRIPTA / MORPHEA Definicija : kronična bolest karakterizirana

početnom upalnom fazom nakon koje se pojavljuju cirkumskriptni areali sklerotične
kože. Patogeneza : nepoznata. Javlja se prekomjerno stvaranje kolagenih vlakana
koja su funkcionalno uredna. Žene obolijevaju 2-3x češće, najčešće između 20 i 40
godine; 15% bolesnika su djeca mlađa od 10 god. Klinička slika : areali sklerotične
kože oko kojih se nalazi ljubičasti prsten koji perzistira oko 6 tjedana ( upalni
stadija) žarišta u svojoj daljnjoj evoluciji postaju bjelkasto do smeđasto
pigmentirana, epidermis nalikuje na cigaretni papir. Mogu biti zahvaćeni i dublji
slojevi ( sklerotični stadij). Klinički oblici: morphea en plaque – na trupu;
morphea guttata – brojne male makule po trupu; morphea disseminata/generalisata;
morphea en band – linearni oblik sa unilateralnim trakastim promjenama po udovima
mladih bolesnika, zahvaćene i dublje strukture; morphea „en coup de sabre“ –
linearni oblik, na glavi frontalno, zahvaćene dublje strukture; atrophodermia
Pasini – Pierini – lezije su atrofične, a ne sklerotične; nodularna morphea –
nalikuje keloidu; bulozna morphea; morphea profunda – skleroza vezivnog tkiva u
septima subkutanog masnog tkiva; morphea fascialis; morphea pansclerotica – zahvaća
djecu i završava uglavnom fatalno. Iščezavaju lojnice i dlačni folikuli. Može
prijeći u sistemsku sklerodermiju. Dijagnoza : klinička slika, histološka analiza
Diferencijalna dijagnoza : lichen atrophicus et sclerosus,sistemna sklerodermija,
acrodermatitis chronica atrophicans Terapija : nezadovoljavajuća, u upalnom stadiju
penicilin im. 106 i.j./dan tijekom 2-4 tjedna; kod linearnih oblika fenitoin 200-
300 mg/dan početno, zatim 100 mg/dan tijekom 1-3 god; u najtežim slučajevima
srednje doze kortikosteroida i niske doze ciklosporina 5 mg/kg/dan; PUVA-bath
smanjuje otvrdnuće kože
123 of 153
SCLERODERMIA SYSTEMICA / progressiva Definicija : kronična progresivna bolest

karakterizirana otvrdućem (induracijom) kože i promjenama unutrašnjih organa koje
najčešće završavaju smrću. Patogeneza : nepoznata, imunološki poremećaji; žene
obolijevaju 3-5x češće Klinička slika : induracija kože najčešće započinje na
prstima ruku (Raynauldov fenomen – periodički vaskularni spazmi provocirani
hladnoćom i/ili stresom s posljedičnom digitalnom ishemijom, blijedim i bolnim
područjem; koji može godinama prethoditi pojavi ostalih manifestacija), a mogu joj
prethoditi prodromalni simptomi (slabost, glavobolja, temperatura). U početku je
koža eritematozna i edematozna (stadium oedematosum), kasnije se pojavljuje
bjelkasto otvrdnuće (stadium sclerosum) na zahvaćenom području, ali i na licu, nosu
i usnama ( u uznapredovalom stadiju dolazi do smanjenja usnog otvora – microstomia)
– acrosclerosis (ograničena SS). Sa tog područja induracija se može proširiti i na
trup i čitavo tijelo (sclerodermia diffusa). Kod difuzne sklerodermije su zahvaćeni
i unutrašnji organi (suženje jednjaka, induracija želuca i crijeva, fibroza pluća,
skleroza miokarda, oštećenja bubrega). CREST-sindrom klinički je oblik ograničene
sistemne sklerodermije karakteriziran kalcinozom, Raynauldovim fenomenom,
ezofagealnim poremaćajima, sklerodaktilijom i teleangiektazijama. Dijagnoza :
klinička slika, histološka i labos analiza (ubrzana sedimentacija, anemija,
disproteinemija s hipoalbuminemijom, povišeni IgG, ANA, anticentromerna
protutijela) Terapija : nema, simptomatska dok ide (kortikosteroidi 5-20 mg
prednizolona svaki drugi dan, imunosupresivi 100-150 mg/dan azatioprin,
antiagregacijska sredstva, vazoaktivne tvari,
antagonisti Ca-kanala), D-penicilamin u ranim fazama zaustavlja progresiju bolesti;

u novije vrijeme IFN-γ 50 µg sk. 3xtjedno tijekom god dana; PUVA-bath.
Raynauldov fenomen
PSEUDOSKLERODERMIJSKE PROMJENE FASCIITIS EOSINOPHILICA / syndroma Shulman

Definicija : zadebljanje i upala kože i mišićnih fascija udova, rjeđe trupa i lica
Patogeneza : češća kod muškaraca; prethodan intenzivan napor ili ozljeda Klinička
slika : iznenadna pojava promjena kože koje nalikuju onima u sklerodermiji;
promjene mogu biti bolne, zahvaćaju dublje strukture uz brzi razvoj kontraktura
Dijagnoza : klinička slika, laboratorijske pretrage (eozinofilija, ubrzana
sedimentacija, hipergamaglobulinemija), histološka analiza Terapija :
kortikosteroidi – srednje doze prednizolona (60-80 mg/dan), fizikalna terapija
LUPUS ERYTHEMATOSUS SYSTEMICUS / SLE Definicija : upalna sistemska bolest vezivnog
tkiva koja oštećuje organske sustave karakterizirana pojavom antitijelaprema
komponentama stanične jezgre Patogeneza : autoimuna bolest karakterizirana
taloženjem imunih kompleksa u tkivima (bazalna membrana). Etiološku ulogu mogu
imati UV, paramyxoviridae, medikamenti, genetski utjecaji, ženski hormoni. U
bolesnika postoji poremećaj stanične i humoralne imunosti (hiperreaktivnost B
limfocita, povećan omjer pomoćničkih i supresorskih T limfocita – smanjena
supresija, deficit sustava komplementa C2 i C4). Žene obolijevaju 10x češće;
najčešće u 30-im godinama života. Klinička slika : promjene se javljaju na koži,
sluznicama i ostalim organima. Koža i sluznice : pojavi promjena prethode opći
simptomi, javlja se simetrični eritem lica i fotoeksponiranih područja (prsa, leđa,
šake) u obliku leptira. Na njegovoj površini se javlja pitirijaziformno ljuštenje,
a kasnije i distrofija. Po koži trupa i udova mogu se javiti makulozni ili
makulopapulozni osip. Na prstima se javljaju purpure, a na noktima linearni
eritematozni infiltrat. U vlasištu se pojavljuje alopecija. Na usnama i sluznicama
eritem i ulkusi.
125 of 153
Drugi organi i organski sustavi : kao rani simptom ekstrakutanih manifestacija

javljaju se mialgije i artralgije; nefritis, proteinurija, eritrociturija,
cilindurija, endokarditis, miokarditis, perikarditis, pleuritis, peritonitis,
hepatosplenomegalija, psihičke promjene, neurološki ispadi, generalizirana
limfadenopatija, promjene na očima. Dijagnoza : klinička slika,ubrzana
sedimentacija, anemija, snižen komplement, dokaz ANA i ADNA, kardiolipinska
protutijela, cirkulirajući antikoagulans, protutijela prema površinskim antigenima
krvnih stanica, DIF – lupus band test, 11 bitnih znakova : eritem lica, diskoidne
lezije, fotosenzibilnost, ulceracije, artritis, serozitis, oštećenje bubrega,
neurološki poremećaji, hematološki poremećaji, imunološki poremećaji, ADNA, ANA.
Dijagnozu potvrđuju najmanje 4 prisutna znaka. Diferencijalna dijagnoza :
dermatomiozitis, DLE, bolesti vezivnog tkiva, reumatska groznica,
glomerulonefritis, sepsa, medikamentozne erupcije. Terapija : simptomatska,
antimalarici, NSAID, salicilati za artralgije, kortikosteroidi ( do doze održavanja
10-20 mg/dan), imunosupresivi (azatioprin 50-150 mg/dan; ciklosporin 5 mg/kg/dan
kod teških oblika) izbjegavanje sunca (total sun block).
LUPUS ERYTHEMATOSUS SUBACUTUS / SCLE Definicija : eritematozne, anularne ili

psorijaziforne lezije koje ne zacjeljuju ožiljkom, uz izrazitu foto senzitivnost i
blažu sistemnu bolest; visoka incidencija anti-Ro (SS-A) i anti-La (SS-B)
protutijela Patogeneza : nepoznata, povezanost s HLA; UV zračenje, lijekovi;
pojavljuje se u 40-im godinama Klinička slika : nagla pojava promjena po gornjem
dijelu trupa (leđa, ramena, ekstenzorne strane ruku), u vlasištu difuzna alopecija.
2 tipa – papuloskvamozni i anularni tip. Gotovo uvijek su prisutni sistemni
poremećaji (za razliku od DLE-a): povišena TT, slabost, mialgije i artralgije,
Sjoegrenov sindrom, leukocitoklastični vaskulitis. Može prijeć u blagi oblik SLE-a
Dijagnoza : klinička slika, anti-ro protutijela, visoki titar cirkulirajućih
imunokompleksa Diferencijalna dijagnoza : dermatomiozitis, psorijaza, sekundarni
sifilis, seboroični dermatitis, erythema multiforme, tinea corporis Terapija :
prednizolon 0,5-1,0 mg/kg u kombinaciji s antimalaricima; dapson; lokalno
kortikosteroidi, fotoprotekcija
126 of 153
LUPUS ERYTHEMATOSUS CHRONICUS DISCOIDES / DLE Definicija : kronična bolest kože

karakterizirana eritematoznim, hiperkeratotičkim oštro ograničenim diskoidnim
žarištima koja prelaze u atrofičnu kožu. Patogeneza : autoimuna bolest
karakterizirana taloženjem imunih kompleksa (IgG, IgM, IgA, C1, C3) u bazalnim
membranama. Mogu biti prisutna su ANA, ali ne kao u sistemskom lupusu, a postoji i
povezanost sa HLA-DR3 i HLA-DR8. Klinička slika : trijas promjena = eritem,
keratoza i atrofija; promjene se javljaju na fotoeksponiranim mjestima (lice, čelo,
nos, uho, vlasište). Javljaju se eritematozni infiltrati, oštro ograničeni, a na
njihovoj površini se javlja hiperkeratoza koja se ne uklanja lagano. Eritem ima
izgled leptira. Rezultat bolesti je stvaranje brazgotina, destrukcija i deformacija
nosa, obraza i ušiju. Dijagnoza : klinička slika, labos nalazi, DIF Diferencijalna
dijagnoza : sistemski lupus, lupozna tuberkuloza, karcinom, rozacea, sarkoidoza,
aktinične keratoze, psorijaza en plaque, tinea facialis Terapija : antimalarici -
klorokin 2x1 tbl a 250 mg 10-14 dana, a onda 1x1 tbl do ukupne doze od 15 g,
kontrola očne pozadine; retinoidi etretinat 1 mg/kg/dan; a lokalno kortikosteroidi,
triamcinolon acetonid intralezijski, krioterapija, izbjegavanje sunca i primjena UV
zaštitnih krema.
127 of 153
POSEBNI OBLICI ERITEMATODESA Lupus erythematosus chronicus disseminatus

superficialis : promjene na licu, vlasištu, prsima, leđima, nadlakticama slične kao
kod diskoidnog lupusa, ali su više ljuskave. Postoji povezanost sa HLA-D3 i HLA-D8.
Pozitivna ANA u 70% slučajeva, moguć prijelaz u sistemski lupus, ali rijetko,
terapija kao kod diskoidnog lupusa. Lupus erythematosus profundus : varijanta
diskoidnog lupusa, zahvaća lice, nadlaktice i gluteus. U početku se javljaju
eritemi, , subkutani bolni čvorovi, a kasnije udubljenja i deformiteti. Moguć
prijelaz u sistemski lupus, ali rijetko; terapija kao kod diskoidnog lupusa.
Chilblain lupus : varijanta diskoidnog lupusa, javlja se kod osoba s akrocijanozom
na mjestima izloženim hladnoći (nos, uši, dorzalna strana šaka i stopala). Terapija
ista Ožiljna alopecija – zahvaćeno vlasište Lupus tumidus – ekstenzivni limfocitni
infiltrati koji dovode do eleviranih, nodularnih lezija na licu i trupu Pseudo-SLE
syndroma : eritem uzrokovan primjenom nekih lijekova (sulfonamidi, hidantoin,
hidralazin). Nema ANA ni ADNA, ali su pozitivna mitohondrijska antitijela.
DERMATOMYOSITIS Definicija : upalna bolest karakterizirana sistemskim oštećenjem

prksimalne skupine muskulature i vezivnog tkiva. Ramenog i zdjeličnog područja
Patogeneza : nepoznata, česta povezanost s postojanjem malignih tumora
(paraneoplastični sindrom – probavni organi, pluća, jajnik, dojka), vjerojatno
autoimuna bolest. Žene oboljevaju češće; pojavljuje se u dva pika: u djetinjstvu i
u 5. I 6. Desetljeću. Klinička slika : uz reumatske tegode, sniženje tjelesne mase,
pov.TT javlja se simetrični eritem i edem lica, vjeđa – heliotropni eritem i edem;
fenomen naočala, nadlaktica, a na dorzalnim stranama šaka (Iznad
metakarpofalangealnih i interfalagealnih zglobova ), laktovima i koljenima javlja
se eritem s ljuskama – Gottronove papule. Promjene većinom zahvaćaju
fotoeksponirano područje. Izražen je periungvalni eritem s teleangiektazijama, a
nokti su zadebljani i nepravilni. Može se javiti i alopecija. Istodobno s
promjenama na koži javljaju se znaci oštećenja mišića (napetost, bol, smanjenje
snage mišića – otežano gutanje, ustajanje i sl.), te na unutrašnjim organima može
se javiti miokarditis, glomerulonefritis, fibroza pluća, bronhopneumonije,
hepatosplenomegalija, limfadenopatija, artralgija, poremećaji vida i dr. prema dobi
i pridruženosti drugih bolesti dijeli se u 5 skupina: primarni idiopatski
polimiozitis, primarni idiopatski dermatomiozitis, polimiozitis/dermatomiozitis s
tumorima, polimiozitis/dermatomiozitisdječje dobi s pridruženim vaskulitisom,
polimiozitis/dermatomiozitis udružen s drugim AI bolestima veziva
128 of 153

Dijagnoza : klinička slika, anamneza, labos nalazi (povišenje CPK, kreatinin u

urinu,LDH, ALT, AST, ALD,GOT – glutamat-oksal-transaminaza), histološka analiza,
EMG Diferencijalna dijagnoza : sistemski lupus, Sharpov sindrom, miastenija gravis,
mišićna distrofija Terapija : mirovanje, kortikosteroidi – prednizolon 1-2
mg/kg/dan, imunosupresivi – metotreksat 7,5 mg/tjedan i azatioprin 50-150 mg/dan;
IVg
SYNDROMA SHARP Definicija : sistemska bolest karakterizirana kombinacijom sistemske

sklerodermije, sistemskog lupusa eritematozusa i dermatomiozitisa. Dijagnoza :
antitijela protiv posebnog nuklearnog antigena (Extractable Nuclear Antigen, ENA) u
serumu. Terapija : antiflogistička nesteroidna terapija, kortikosteroidi,
imunosupresivi. NODULI HEBERDEN Definicija : egzostoze na postraničnim dijelovima
distalnih interfalangealnih zglobova 2-5 prsta ruku te palčeva nogu Patogeneza :
nepoznata, žene u šestom desetljeću Dijagnoza : klinička slika i rentgenska
pretraga Diferencijalna dijagnoza : giht, reumatoidni čvorići Terapija : nije
potrebna
129 of 153
CONTRACTURA DUPUYTREN Definicija : fleksijska kontraktura prstiju ruke kao

posljedica fibroze i skvrčavanja palmarne aponeuroze Patogeneza : nepoznata, genska
predispozicija i traume Terapija : u početnim fazama rentgenska terapija mekim
zrakama 4 Gy po obasjavanju 8-10 tjedana do ukupne doze od 24 Gy, intralezijska
primjena triamcinolon-acetonida; kirurški zahvat
INDURATIO PENIS PLASTICA Definicija : pojava induriranog tračka u tunica albuginea

Patogeneza : pojavljuje se u 5. I 6. Desetljeću, genska sklonost razvoju fibrozne
reakcije Klinička slika : indurirani tračak 0,5-1 cm širine na dorzalnoj strani
penisa, napredovanjem dolazi do savijanja penisa u obliku luka- deviatio penis,
bolne erekcije, nemoguć koitus (impotentio coeundi) Dijagnoza : klinička slika
Terapija : visoke doze vit. A i E, paraaminobenzoeva kiselina, intralezijska
primjena triamcinolonacetonida, obasjavanje mekim rentgenskim zrakama, kirurški
zahvat
130 of 153
NASLJEDNI POREMEĆAJI KERATINIZACIJE ICHTHYOSIS VULGARIS / simplex Definicija :

nasljedni generalizirani poremećaj orožnjavanja karakteriziran suhom kožom i
ljuskama poput ribljih. Patogeneza : autosomno dominantno. Biokemijski poremećaj u
sintezi keratohijalina. Klinička slika : koža je suha i ljuskava. Promjene su
generalizirane, izostavljeni su pregibi zglobova, axile, ingvum. S obzirom na
intenzitet bolesti, veličinu i debljinu naslage ljusaka postoje različiti klinički
oblici (simplex, nitida, serpentina, nigricans, cornea). Simptomi su slabiji preko
ljeta zbog djelovanja sunca i znojenja Dijagnoza : klinička slika, obiteljska
anamneza, histološka i imunološka obrada Diferencijalna dijagnoza : ostale ihtioze,
atopijski dermatits Terapija : keratolitici (salicilna kis, mliječna kis), lokalno
vitamin A kiselina, retinoidi lokalno (tezaroten).
131 of 153
ICHTHYOSIS VULGARIS RECESSIVA Definicija : generalizirani nasljedni poremećaj

orožnjavanja sličan dominantnom vulgarnom tipu. Patogeneza : manjak enzima
steroidne sulfataze što dovodi do retencijske hiperkeratoze Klinička slika : koža
je kod poroda uredna, a osnovni simptomi (suhoća, ljuske) se javljaju u prvim
mjesecima života. Ljuske su velike smeđe ili crne boje. Zahvaćeni su pregibi
velikih zglobova, vrat. Pošteđeni su tabani i dlanovi. U 25% slučajeva javljaju se
i kriptorhizam i asimptomatsko zamućenje rožnice. Nema poboljšanja u pubertetu.
Dijagnoza : klinička slika, dokaz manjka steroidne sulfataze, može se utvrditi
prenatalno. Terapija : keratolitici (salicilna kiselina, mliječna kiselina),
retinoična kiselina, retinoid, primjena kupke sa solju za pojačano vlaženje kože.
ICHTHYOSIS CONGENITA GRAVIS (tip I) / Harlequin fetus Definicija : letalni oblik
generaliziranih nasljednih poremećaja orožnjavanja. Patogeneza : nasljeđuje se
autosomno recesivno. Poremećena je sinteza keratina, pa umjesto αkeratina nastaje
β-keratin koji se inače nalazi u koži reptila i ptičjem perju. Klinička slika :
dijete se najčešće rađa mrtvo. Cijelo tijelo je prekriveno debelim rožnatim pločama
koje deformiraju lice i uzrokuju kontrakture udova. Dijagnoza : klinička slika
ICHTHYOSIS CONGENITA MITIS (tip II) ET TARDA (tip III) Definicija : generalizirani
nasljedni poremećaj orožnjavanja. Patogeneza : autosomno recesivno se nasljeđuje,
ubrzana je proliferacija epidermisa. Klinička slika : generalizirani eritem s
obilnim ljuštenjem kože već pri rođenju. Koža je suha, vide se promjene na noktima,
a mogu se javiti i anomalije srca, leukoplakija usta, ožiljkasta alopecija.
Dijagnoza : klinička slika, histološki i elektronskomikroskopski nalaz. Terapija :
keratolitici (salicilna kis, mliječna kis), lokalno vitamin A kiselina, retinoid,
sistemska primjena kortikosteroida.
132 of 153
ICHTHYOSIS LAMELLOSA / collodion baby Definicija : generalizirani poremećaj

keratinizacije Patogeneza : autosomno recesivna bolest Klinička slika : koža je
suha, difuzne eritematozna i lamelozno se ljušti. Podsjeća na pergamentni papir ili
kao presvučena prevakom od sasušenog kolodija s pukotinama i velikim lameloznim
ljuskama koje se odljušte, te se ispod nalazi normalna ili eritematozna koža. Nakon
3 tjedna bolest poprima izgled ichthyosis congenita. Terapija : kao kod ichthyosis
congenita.
ERYTHRODERMIA ICHTYOSIFORMIS CONGENITA BULLOSA Definicija : generalizirani

nasljedni poremećaj keratinizacije s pojavom mjehura Patogeneza : AD, ubrzana
epidermalna proliferacija, defektni dezmosomi Klinička slika : pri rođenju
eritodermija s brojnim erozijama kao posljedica pucanja mjehura prolaskom kroz
porođajni kanal; moguća dehidracija, poremećaji elektrolita i sepsa. Kasnije ne
izbijaju mjehuri, a pojavljuju se areali hiperkeratoze na pregibnim i
intertriginoznim
133 of 153
površinama. Djelovanjem znoja i bakterija dolazi do maceracije. Prisutna i difuzna

palmoplantarna hiperkeratoza i distrofične promjene noktiju Dijagnoza : klinička
slika i lab. nalazi, histološki (intraepidermalni mjehur, hiperkeratoza, akantoza,
vakuolizacija stanica, depoziti zrnatog materijala) Diferencijalna dijagnoza :
epidermolysis bullosa, staphylodermia bullosa, necrolysis toxica epidermalis
Terapija : kao kod vulgarne ihtioze
HEREDITARNE PALMOPLANTARNE KERATODERMIJE KERATOSIS PALMOPLANTARIS DIFFUSA / Unna-

Thostova bolest Definicija : difuzna hiperkeratoza dlanova i tabana , ne prelazi na
dorzalnu stranu Patogeneza : autosomno dominantno. Klinička slika : javlja se
tijekom 1.ili 2.godine života, koža je zadebljana, glatka, žutosmeđe boje. Mogu se
javiti ragade. Zbog jake hiperhidroze mogu sejaviti maceracije, neugodan miris i
bolne ragade. Na granici prema dorzalnoj strani nalazi se eritematozni rub. Bolest
je doživotna. Dijagnostika : klinička slika, obiteljska anamneza, histološka
analiza (akantoza, ortohiperkeratozazadebljanje rožnatog sloja),
elektronskomikroskopska analiza. Terapija : keratolitici (salicilna kiselina),
retinoid (Tigason) sistemno.
KERATOSIS PALMOPLANTARIS TRANSGREDIENS Definicija : autosomno recesivna dermatoza.

Prvi put opisana kod autohtonog stanovništva Mljeta 1826.g Klinička slika :
hiperkeratoza dlanova i tabana koja se pojavljuje u prvim tjednima života. Koža je
zadebljana, suha, hrapava s ragadama. Širi se na dorzalne strane, Ahilovu tetivu i
na ekstenzorne strane laktova i koljena. Diferencijalna dijagnoza : ostale
palmoplantarne keratodermije Terapija : keratolitici, retinoid KERATOSIS
PALMOPLANTARIS PAPULOSA SEU MACULOSA Definicija : autosomno dominantna bolest.
Patogeneza : prvi simptomi se javljaju između 10.-30.g života. Na koži se javljaju
keratotične papule nalik na rog.
134 of 153
PACHYONYCHIA CONGENITA Klinička slika : palmoplantarna keratodermija praćena

hiperhidrozom, uz pojavu folikularnih keratoza te rožnatih diseminiranih većih
papula u glutealnoj regiji, aksilama, laktovima i koljenima; ploča nokta je
izrazito zadebljana, javlja se subungualna keratoza, leukokeratoza jezika i
sluznica.
HYPERKERATOSIS PALMARIS ET PLANTARIS CUM PERIODONTHONPATHIA Definicija : autosomno

recesivna keratodermija udružena s periodontitisom. Klinička slika : hiperkeratoza
dlanova i tabana, javlja se u 2.ili 3.g života. Javljaju se areali hiperkeratoze s
bolnim ragadama. Simptomi su jače izraženi zimi. Zbog periodontitisa ranije
ispadaju mliječni i trajni zubi. Na kraju se gube svi zubi i dolazi do atrofije
alveolarne kosti. Dijagnoza : klinička slika, histološka obrada (parahiperkeratoza,
akantoza) Terapija : keratolitici, retinoid FOLIKULARNE KERATOZE KERATOSIS
FOLLICULARIS / lichen pilaris Definicija : poremećaj orožnjavanje folikula sa
posljedičnim ispadanjem dlake Patogeneza : autosomno dominantno, češći je u djece.
Klinička slika : keratotične folikularne papule boje kože, zahvaćeni su ekstenzorni
dijelovi nadlaktice, bedara i glutealno. Koža je hrapava. Promjena predstavlja samo
estetsku manu i nije opasna po život. Dijagnoza : klinička slika, histološka
analiza Diferencijalna dijagnoza : «id reactio» (trihofitid, tuberkulid), lichen
ruber planus, medikamentni egzantemi Terapija : keratolitička sredstva (salicilna
kis.) retinoična kiselina, preparati na bazi uree.
135 of 153
KERATOSIS PILARIS RUBRA ATROPHICANS FACIEI Folikularna keratoza lica praćena

upalnim crvenilom. Nasljeđuje se nepravilno AD. U djetinjstvu ili ranoj mladenačkoj
dobipojavljuju se vrlo sitne folikularne papule uz okolnu crvenu kožu na lateralnim
dijelovima obraza, obrvama i čelu, nakon kojih ostaju sitni atrofični ožiljci.
Lokalno se primjenjuju keratolitici. DYSKERATOSIS FOLLICULARIS / Darierova bolest
Definicija : poremećaj keratinizacije folikula sa keratotičnim papulama, promjenama
na sluznicama i drugim poremećajima Patogeneza : autosomno dominantno. Dolazi do
oštećenja kompleksa tonofilament-dezmosom Klinička slika : bolest se javlja između
8.i 15.g života, javljaju se folikularne keratotične papule, a nekad i kruste ispod
kojih se nalazi ulkus. Najčešće su zahvaćeni vlasište, čelo, trup, axile,
retroaurikularne regije, prepone. Postupno se pojavljuju verrucae i vegetacije sa
sekundarnom bakterijskom infekcijom. Prisutan je svrbež. Osim toga javljaju se i
udubine u brazdama kože dlanova i tabana, bjelkaste papule na sluznici jezika,
nepca, obraza i desni, a na noktima su prisutne bijele ili crvene pruge,
subungvalne keratoze ili krvarenja. Bolest je često praćena psihičkim poremećajima.
Dijagnoza : klinička slika, histološka analiza Diferencijalna dijagnoza :
dermatitis seborrhoica, pemfigus benignus famailiaris, nevus verrucosus. Terapija :
keratolitici, retinoična kiselina (kiselina vitamina A), kortikosteroidi, retinoidi
POROKERATOSIS MIBELLI AD, na udovima, trupu, licu i glansu penisa pojavljuju se

linearno ili cincinarno raspoređene keratotične papule okružene eleviranim krugom.
Diferencijalno dijagnostički isključiti aktiničnu keratozu. Terapija lokalnom
primjenom retinoida tretinoina, krioterapija, elektrokoagulacija, laser
POROKERATOSIS SUPERFICIALIS DISSEMINATA ACTINICA
AD, sitne keratotičke papule u velikom broju na fotoeksponiranim dijelovima tijela,

hrptovi šaka, podlaktice, potkoljenice i lice. Terapija kao kod P.mibelli i
fotoprotekcija PEMPHIGUS CHRONICUS BENIGNUS FAMILLIARIS / Hailey – Haileyeva bolest
Definicija : akantolitička genodermatoza Patogeneza : AD uz varijabilnu penetraciju
gena; provokacijski čimbenik UV svjetlo, bakterijske, virusne ili infekcije
kandidom Klinička slika : pojavljuje se u mlađih osoba kao slabo infiltrirana
eritematozna vlažna žarišta kojima prethode male vezikule lokalizirane
intertriginozno i na vratu; sklonost pojavi vegetacija uz neugodan miris; svrbež i
peckanje. Nikolski pozitivan Dijagnoza : histološki (intraepidermalna/suprabazalna
separacija, akantoliza) Diferencijalna dijagnoza : intertrigo, dermatomikoza,
pemphigus vegetans, Darierova bolest Terapija : antibiotici, 60-80 mg/dan
prednizolona uz lokalnu koritkosteroidnu i antipiodermatsku terapiju, retinoidi,
dezinfekcija 0,1-0,5 %tnom vodenom otopinom gencijane violet, dermoabrazija, laser,
ekscizija
MORBUS GROVER Definicija : akantolitička i diskeratotička dermatoza s pruritusom

Klinička slika : papule, papulopustule i papulovezikule koje su grupirane,
simetrične, najčešće na trupu i glutealnoj regiji; prisutan jači svrbež Dijagnoza :
anamneza, klinička slika, histološki nalaz (intraepidermalna suprabazalna ili
subkornealna pukotina, akantoliza i spongioza) Diferencijalna dijagnoza :
folikulitis, dermatitis herpetifornis, milijarija Terapija : antihistaminici
peroralno, lokalno kortikosteroidi; u težih slučajeva 30-40 mg/dan prednizolona,
izotretinoin 40 mg/dan; PUVA-terapija, PUVA-bath
137 of 153
BOLESTI KRVNIH I LIMFNIH ŽILA VARICES CRURIS / proširene vene Varikoziteti su

dilatirane i vijugavo proširene površinske vene nogu. Mogu se podijeliti na
primarne (nasljeđuju se, postoji slabost vezivnog tkiva što rezultira slabošću
stijenki vena i nepostojanjem zalistaka) i sekundarne (nastaju zbog oštećenja
zalistaka dubokih vena uzrokovanih flebotrombozom). Na koži se to očituje kao
hipostatski dermatitis. Može se liječiti sredstvima elastične kompresije (zavoji,
čarape) – najjači pritisak mora biti na gležnju i smanjivati se prema bedru;
operativno ili sklerozirajućim sredstvima – polidocanol (Aethoxysclerol 0,5-4%) i
sodium iodide 4-8% čijim injektiranjem se izaziva ijatrogeni tromboflebitis koji
dovodi do zatvaranja lumena krvne žile; ne izvodi se kod preosjetljivosti na
sklerozantno sredstvo, kardijalne, renalne i hepatične bolesti, arterijske
okluzivne bolesti, infektivne bolesti te akutne tromboze.
KRONIČNA VENSKA INSUFICIJENCIJA Dijeli se prema CEAP – klasifikaciji (kl.slika,

etiologija, anatomija, patologija): 1. Stupanj – teleangiektazije + retencijske
vene 2. Stupanj – varikoziteti 3. Stupanj – promjene u prva dava stupnja + edem
(isključiti kardijalni, renalni i hepatalni edem) 4. Stupanj – hipostezički
dermatitis (promjene u području medijalnogmaleola) 5. Stupanj – vidljive ulceracije
na potkoljenicama koje cijele 6. Stupanj – aktivni ulkus koji ne cijeli na terapiju
Terapija ulkusa može biti opća (tjelesna aktivnost – aktivnost mišićne pumpe;
kompresivna terapija – individualna, 4 stupnja kompresije prema gležanjskom indeksu
(sist.tlak u predjelu gležnja/sist.tlak na nadlaktici), kontraindicirana u
arterijskom ulkusu) ili lokalna – biookluzivne obloge; određujemo ih prema stadiju
rane (infekcija, nekroza, fibrinske naslage, faza granulacije, faza epitelizacije),
obloge koje se koriste: hidrofiber vlakna, hidrofiber vlakna sa srebrom, alginat sa
aktivnim ugljenom, hidropolimerna vlakna, alginat. THROMBOPHLEBITIS Pojava tromba i
upalna reakcija stijenki POVRŠINSKIH VENA. Upaljeni dio vene se palpira kao bolno
otvrdnuće, a koža iznad vene je edematozna i eritematozna. Thrombophlebitis migrans
– recidivirajuća varijanta koja zahvaća različite odsječke vena po cijelom tijelu,
bolest je povezana s lokalnim infekcijama i malignim procesima. PHLEBOTHROMBOSIS
Tromboza DUBOKIH VENA nogu. Javlja se okluzija, upala, embolija. Faktori rizika su
ležanje, imobilizacija, oralni kontraceptivi, stres. Može doći do plućne embolije,
edema potkoljenice, hipostatskog ulkusa.
VASKULITIS PERIARTERITIS NODOSA Definicija : multisistemna bolest obilježena

segmentalnim nekrotizirajućim vaskulitisom malih i srednje velikih mišićnih
arterija, uključujući renalne i visceralne arterije s posljedičnom ishemijom tkiva;
kutani oblik je periarteritis nodosa cutanea Patogeneza : preosjetljivost na
ljekove i vakcine te virusne (hepatitis B) i bakterijske infekcije. Upala i
nekrotiziranje medije i adventicije koja se širi na intimu (proliferacija). Nalaze
se depoziti Ig, komponente komplementa i fibrinogen. Klinička slika : najčešće
zahvaćeni bubrezi, jetra, srce, probavni sustav i koža. Simptomi su raznoliki
(bolovi i slabost mišića, povišena TT, tahikardija, gubitak na težini, bolovi u
trbuhu, proljevi, melena i hematemeza, oligurija, edem, hipertenzija, uremija,
prekordijalna bol i periferna senzomotorička neuropatija). Na koži pojava upalnih
subkutanih nodula žarko crvene do ružičasto plave boje, bolnih na dodir s
tendencijom ulceriranju, smješteni duž toka zahvaćenih arterija na nogama, bedrima,
rukama, rjeđe po trupu, vratu i glavi. Promjene traju mjesecima i cijele ožiljcima.
Tijek bolesti je kronično-progresivan s akutnim egzacerbacijama. Sistemni oblik
smrtonosan je ako se ne liječi Dijagnoza : lab.nalazi (povišena sedimentacija,
leukocitoza, anemija, proteinurija, povišene vrijednosti ureje kreatinina i Ig; u
serumu razna autoantitijela (ANCA) i antigeni hepatitisa B), biopsija kožne lezije-
histološki prikaz nekrotizirajučeg arteritisa Diferencijalna dijagnoza : ulceracije
druge etiologije - kronična venska insuficijencija, periferna arterioskleroza,
infekcije; erythema nodosum Terapija : kortikosteroidi 1 mg/kg uz smanjenje doze,
ciklofosfamid 2 mg/kg
VASCULITIS ALLERGICA LEUKOCYTOCLASTICA / ANAFILAKTOIDNA PURPURA Definicija :

alergijski vaskulitis malih krvnih žila kože, ali i nekih unutarnjih organa
kroničnorecidivirajučeg tijeka uzrokovan odlaganjem imunokompleksa Patogeneza :
antigenska stimulacija (infektivni uzročnici, strane bjelančevine, kemijske tvari,
lijekovi, hrana, tumori); odlaganje imunokompleksa subendotelno u stijenkama
postkapilarnih venula Klinička slika : palpabilna purpura i intrakutalna krvarenja,
rjeđe promjene tipa erythema multiforme. Henoch-Schoenleinova purpura- često
povezana s infekcija streptokokom skupine a, zahvaća uglavnom populaciju do 20
godina; najčešće karakterizirana trijasom: palpabilna purpura, artritis velikih
zglobova i bol u trbuhu (GI krvarenja). Kožne promjene su obično smještene
simetrično na donjim udovima Dijagnoza : klinička slika, histološka pretraga
(suženi lumen i nabubrene endotelne stanice zahvaćenih krvnih žila, fibrinoidna
nekroza), ubrzana sedimentacija, testovi bubrežne funkcije, krvarenje u GI traktu
Diferencijalna dijagnoza : različiti oblici purpure, papulonekrotični tuberkuloid,

pityriasis lichenoides et varioliformis acuta Terapija : simptomatksa (mirovanje,
hidracija), koritkosteroidi kod bubrežnih ili probavnih poremećaja
TROMBOCITOPENIČNA PURPURA Definicija : ako se broj trombocita smanji ispod 40 000
nastaju hemoragije u obliku petehija ili ekhimoza na koži i sluznicama spontano ili
provocirane manjim traumama Patogeneza : uzroci: smanjena produkcija trombocita
zbog izravnog oštećenja koštane srži, povećana sekvestracija u slezeni, povećano
razaranje kod imunosnih bolesti, nakon transfuzija, zbog infekcije te kod DIK-a
Klinička slika : bolest počinje naglo, a hemoragije su lokalizirane na mjestima
trauma na gornjim dijelovima trupa, nogama, na sluznici usne šupljine, može biti
zahvaćen i CNS Dijagnoza : punkcija koštane srži Terapija : liječiti osnovnu
bolest, mirovanje, plazmafereza i izmjena plazme s normalnom svježe smrznutom
plazmom siromašnom trombocitima, kortikosteroidi sistemno; splenektomija
TELEANGIECTASIAE Trajno proširene kapilare i postkapilarne venule površinskog
subpapilarnog spleta. Mogu primarne (nasljedne malformacije krvnih žila koje
zahvaćaju ograničena područja – lice i ekstremiteti) i sekundarne (nastaju zbog
vanjskih oštećenja kože, dugotrajne terapije steroidima, u kasnijim stadijima nekih
bolesti). Terapija se provodi dijatermijskom koagulacijom (iglom), laserskim
zrakama, a teleangiektatički eritem se odstranjuje krioterapijom.
VENECTASIAE Trajno proširene venule u dermisu. Najstaju zbog hormonalnih utjecaja

(estrogen) na stijenke venula i kod hemostaze u kroničnoj venskoj insuficijenciji.
Pojavljuju se uglavnom kod žena na bedrima, potkoljenicama i oko gležnjeva.
Terapizira se sklerotizirajućim sredstvima i laserom. LIVEDO RETICULARIS Cutis
marmorata. Funkcionalna angiopatija koja se pojavljuje u obliku mrežolikih ili
prstenastih pjega unutar kojih se vide lividna i bijela područja kože. Uzrok je
poremećaj autonomne regulacije mikrocirkulacije i pojačana osjetljivost krvnih žila
na hladnoću što uzrokuje spazam arteriola i atoniju venula. Najčešće su zahvaćena
bedra i koljena. Terapije se provodi zaštitom od hladnoće, utopljavanjem, saunom,
masažom, sportom. ERYTHROCYANOSIS CRURUM PUELLARUM Zastojni eritem udova
(akrocijanoza) s edemima nogu. Pojavljuje se kod djevojaka nakon duljeg izlaganja
hladnoći. Osim eritema i edema mogu se pojaviti i svjetlocrvene točke na lividnoj
podlozi. Terapira se izbjegavenjem hladnoće, utopljavanjem, a mogu se primjeniti i
antiflogistici. SYNDROMA ET MORBUS RAYNAUD
Bolni napadaji ishemije prstiju ruku i nogu provocirane hladnoćom, emocionalnim

stresom ilipušenjem. Pojavljuje se češće kod žena (mladih), može biti povezana sa
sistemskom kslerodermijom, SLE, dermatomiozitisom, opstruktivnim arterijskim
bolestima, mulitplom sklereozom, hematološkim bolestima i endokrinim poremećajima,
a mogu ga provocirati i neki lijekovi, vibracije, nikotin. Javljaju se iznenadni
bolni napadi ishemije koji zahvaćaju prste ruku i (rijeđe) nogu. Koža je blijeda i
hladna, prsti su ukočeni u edemični. Napadaji mogu trajati i do nekoliko sati, a
kad spazam glatke muskulature krvnih žila popusti dolazi do vazodilatacije i stanje
se normalizira. S vremenom može doći do trofičkih oštećenja kože (reozije, ulkusi).
Liječi se zaštitom od hladnoće, alfaadrenergičkim antagonistima. ARTERIOSCLEROSIS
OBLITERANS Kronična arterijska bolest koja dovodi do suženja ili okluzije lumena
krvne žile zbog fibroznih promjena intime i medije u koje se žarišno odlažu lipidi
i soli kalcija. Kod opstruirane krvne žile koža u zahvaćenom području je hladna,
lividna ili blijeda, može se javiti gangrena sa crnom, suhom, oštro ograničenom
nekrozom. Često se vide i trofičke promjene noktiju. Terapija : vazodilatatori,
antokoagulansi, fibrinolitici, pliazminogen, plazmin, bypass. DERMATITIS
HYPOSTATICA Definicija : afekcija kože donjeg dijela potkoljenica koja se
pojavljuje kao posljedica hipoksije uzrokovane venskom stazom i hipertenzijom.
Klinička slika : edem, dermatitis (eritem, vezikule,madidacija ljuštenje kože,
kruste), pigmentacija, fibroza kože. Terapija : oblozi fiziološke otopine
(ac.borici 3%) antibiotske i antiseptične kreme.
ULUCS CRURIS HYPOSTATICUM Definicija : ulkus na koži donjeg dijela potkoljenice

nastao zbog venskog zastoja. Terapija : čišćenje ulkusa (KMmnO4, H2O2, borna voda,
rivanol), antiseptični oblozi, preparati sa proteolitičkim enzimima (Iruksol,
Fibrolan), epitelizacijske granulacijske tvari (vitamini A,B,D,E, anabolici).
141 of 153
NEUROGENE I PSIHOGENE MANIFESTACIJE NA KOŽI PRURITUS Definicija : svrbež.

Fiziološki ili patološki osjet. Patogeneza : može biti uzrokovan izravno vanjskim
ili unutarnjim čimbenicima koji djeluju na završetke živaca ili neizravno
aktiviranjem medijatora upale (histamin, prostaglandini, proteaze). Podražaj se
širi do leđne moždine i dalje spinotalamičkim putem u mozak. Klinička slika : može
biti lokaliziran ili generaliziran. Na koži se pojavljuju ekskorijacije,
piodermizacija, lihenifikacija. Pruritus se može podijeliti u 3 oblika : Pruritus
sine materia : bez primarnih promjena na koži, a nastaje kao simptom oboljenja
drugih organa ili uzimanja lijekova. Pruritus cum materia : postoji određena
dermatoza, a može biti uzrok i suha koža Pruritus essentialis : nema primarnih
oboljenja kože ni drugih organa. Možda psihičke promjene. Dijagnoza : anamneza,
klinička slika Terapija : antihistaminici, sedativi, hidratantne kreme s mentolom,
PUVA PRURIGO Eruptivne promjene kože u obliku seropapula i urtikarijskih papula
praćene svrbežom. PRURIGO SIMPLEX ACUTA INFANTUM / strophulus infantum
Recidivirajuća reakcija kože, javlja se uglavnom kod djece, češća je ljeti.
Patogeneza : najvjerojatnije se radi o prosjetljivosti na neke sastojke hrane,
lijekove, ubode i ugrize kukaca. Klinička slika : javlja se edematozna elavacija
slična urtiki u čijem središtuse vidi žućkasto područje (mjehurić) – seropapula.
Zahvaćeni su izloženi dijelovi tijela. Zbog svrebeža i grebanja javljaju se
ekskorijacije, piodermatkse promjene i kruste. Dijagnoza : klinička slika,
histološka analiza, anamneza Diferencijalna dijagnoza : variccela, skabijes, ubodi
kukaca, impetigo Terapija : antihistaminici, tekući puder (zink-talk mikstura)
PRURIGO CHRONICA MALUM PERFORANS Definicija : kronične bezbolne ulceracije najčešće
na stopalu koje nastaju zbog ponavljanih trauma anestetičkog tkiva. Patogeneza :
prethodno oštećenje senzibilnih živaca (alkohol, diabetes melitus, traume
perifernih živaca, lepra) Terapija : antibiotske masti, granulacijska i
epitelizacijska sredstva.
POREMEĆAJI PIGMENTACIJE I DISKROMIJE VITILIGO / telećak Definicija : stečena,

rijetko autosomno dominantno nasljedna depigmentacija kože, sklona je progresiji, a
može se pojaviti zajedno s nekom drugim bolestima. Patogeneza : nepotpuno
istražena, postoje 3 teorije nastanka : imunološka, neuralna (neuromedijatori koji
inhibiraju i/ili oštećuju melanocite) i hipoteza samodestrukcije melanocita.
Postoje i kritični faktori koji uzrokuju vitiligo : sunčane opekotine, stres,
ponavljane traume, dijabetes melitus, bolesti štitnjače, perniciozna anemija,
Addison i sl. Klinička slika : oštro ograničene mliječnobijele makule na
ekstenzornim stranama ekstremiteta, na koljenima, laktovima, licu, aksilama,
periumbilikalno, perigenitalno, na leđima, oko očiju. Ponekad se uz te promjene
mogu javiti depigmentacija kose (leukotrichia) i sluznica usne šupljine. Terapija :
nezadovoljavajuća. Nekakav napredak pokazuje PUVA (nakon nekoliko stotina
tretmana), beta-karoten u obliku kapsula
EPHELIDES Sunčane pjege. Autosomno dominantne nasljedne promjene, češće su u osoba

crvene i crvenoplave kose. Melanociti stvaraju veću količina melanina nakon
fotoekspozicije. Najčešće su zahvaćeni lice, vrat, prsa, ramena, gornji i donji
udovi (fotoeksponirano područje).
143 of 153
CHLOASMA / melasma Pojava multiplih pigmentiranih plošnih mrlja na licu. Pojačano

stvaranje melanina. Može se podijeliti na C.gravidarum (kod trudnica, uglavnom se
spontano povlače), C.uterinum (kod žena u klimakteriju), C.hormonale (kod tumora
ovarija, oralnih kontraceptiva), C.hepaticum (kod kroničnog hepatitisa) SYNDROMA
PEUTZ-JEGHERS Autosomno dominantna nasljedna bolest karakterizirana makulama na
usnama, konjuktivama i dorzumima šaka, te polipozom tankog crijeva. U epidermisu se
radi o povećanoj količini melanina. Polipi u jejunumu mogu dovesti do ulceracija s
krvarenjima, povraćanjem, proljevima, anemijom, a moguća je i maligna alteracija.
MELANODERMITIS TOXICA Hiperpigmentacije kože koje nastaju nakon upale kože

uzrokovane kontaktom kože s fototoksičnim tvarima i izlaganju svjetlu. Na koži
lica, vrata, dorzuma šaka, podlaktica prisutni su eritem, edem, vezikule, svrbež i
ljuštenje, a nakon smirivanje upalne reakcije zaostaju ljubičastosmeđe
pigmentacije. LENTIGINES Definicija : smeđasto ili crnosmeđe pigmentirane, oštro
ograničene promjene u razini kože ili malo iznad nje, ne mijenja se pod utjecajem
svjetla. Klinička slika : postoje 3 tipa lentiga : Lentigo simplex : pojavljuje se
u djetinjstvu u obliku makula, bilo gdje na trupu i udovima, a ne samo na
fotoeksponiranim područjima Lentiginosis : autosomno dominantno nasljedna bolest
karakterizirana simptomima : Lentigo, EKG promjene, Okularna hipertenzija,
Pulmonalna stenoza, Anomalija genitala, Retardacija rasta i Deafness (gluhoća)
(LEOPARD). Lentigo senilis : hiperpigmentacija u razini kože koja se pojavljuje u
na fotoeksponiranim područjima kod starijih ljudi Lentigo senilis
LEOPARD sindrom
ACANTHOSIS NIGRICANS Definicija : bolest obilježena hiperpigmentacijom i

papilomatozom određenih područja Patogeneza : genski čimbenici, manifestacija neke
sistemne bolesti; nekoliko oblika: nasljedna – bez endokrinoloških poremećaja,
pseudoacanthosis nigricans-u mladih pretilih osoba, iščezava nakon smanjenja mase;
izazvana lijekovima; benigni (juvenilni) oblik – povezano s hormonskim
poremećajima, češće u žena; maligni oblik – u starijoj dobi i često prethodi
malignomu, obično vezan uz visceralni maligni tumor (u 50% malignom želudca)
Klinička slika : u početku sivo smeđa do crna pigmentacija uz suhoću i grubost
kože, baršunastog izgleda; s vremenom zadebljanja postaju jača, nabori izrazitiji
(kora hrasta). Lokalizacija u aksilama, na vratu, anogenitalno, oko pupka ili u
području drugih nabora Dijagnoza : klinička slika Terapija : simptomatska, lokalno
sredstva za suzbijanje infekcija
145 of 153
INCONTINENTIA PIGMENTI Definicija : autosomno dominantna bolest karakterizirana

upalnim hiperpigmentiranim promjenama kože i anomalijama CNS-a. Klinička slika :
bolest započinje intrauterino ili nakon poroda pojavom eritema, vezikula, bula,
pustula, veruka. Nakon sanacije upale na upaljenim mjestima javlja se
hiperpigmentacija. Najčešće zahvaćeni glutealna regija, postranično trup i udovi.
Terapija : suzbijanje sekundarne infekcije, a u težim oblicima kortikosteroidi
sistemski.
TETOVAŽA Egzogeno unošenje različitih obojenih, netopljivih tvari u dermis. Prvo se

boje nanose na kožu, a zatim se iglom unose u dermis. Slučajne (nehotične) tetoaže
nastaju kod raznih trauma i nesreća (barut, rudnici, prometna nesreća i sl.)
Terapija : dermoabrazija, salibrazija (abrazija s kuhinjskom soli), laser,
plastična operacija.
146 of 153
BOLESTI LOJNICA I FOLIKULA DLAKA (SEBOREJA) SEBORRHOEA Definicija : autosomno

dominantna nasljedna bolest karakterizirana prekomjernim lučenjem loja, javlja se u
oko 70% ljudi. Patogeneza : nasljedna bolest, osim nasljeđa važni su hormonalni
utjecaji, stres, nutritivni fatkori. Važna je u nastajnju acnae vulgaris i
seborojičkog dermatitisa. Klinička slika : postoje 2 oblika : seborrhoea sicca
(suho ljuštenje kože) i seborrhoea oleosa (tekući, uljasti loj). Može biti udružena
sa pitirijazom. Predilekcijska mjesta su kapilicij, retroaurikularna regija, sulcus
nasolabialis i mentolabialis, sternalna, interskapularna, periumbilikarna,
ingvinalna i perianalna regija. Zbog keratoze pilosebacealnog ušća i zastoja loja u
folikulima, oblikuju se cilindrične žučkastosive formacije – komedoni. SEBOSTASIS :
smanjeno lučenje loja, genetska predispozicija, može biti povezana sa
neurodermitisom i vulgarnom ihtiozom, te smanjenim znojenjem. Koža je suha i
prašimasto se ljušti. Prisutan je svrbež. DERMATITIS SEBORRHOICA ADULTORUM
Definicija : kronična upala seborojičkih područja kože Klinička slika : zahvaćeni
su lice, vlasište, retroaurikularno, sternalno i interskapularno područje
(seborojička područja). Javljaju se oštro ograničena eritematozna žarišta
prekrivena pitirijaziformnim ljuskama koja mogu zahvatiti velika područja kože i
vlasišta, uz rub vlasišta se javlja karakteristična corona seborrhoica (široki
eritematozni ljuskavi uzdignuti rub). Tijek bolesti je kroničan i često se javljaju
remisije. Nekad se teško razlikuje od psorijaze – prijelazni oblik - seboriasis,
lupusa i sl. Žarišta okruglasta ili nepravilna oblika veličine kovanog novca
prekrivena naslagama bjelkastih lljuščica ispod kojih je crvena vlažna koža –
pseudotinea amyantacea; blepharitis marginalis; dermatitis seborrhoica colli
perstans; dermatitis seborrhoica mediothoracica typus petaloides. Dijagnoza :
klinička slika, mikološkom obradom nađe se Pityrosporum ovale Diferencijalna
dijagnoza : psorijaza, DLE, pemphigus seborrhoides, pityriasis rosea Terapija : u
prehrani izbjegavati UH,masti i jake začine; lokalno šamponi, posipi, tekući puder,
paste, emulzije ili alkoholne suspenzije u koje se stavlja sumpor (2-10%),
salicilna kiselina (25%), rezorcin (0,5-3%), drveni katran (0,5-1%), bijeli živin
precipitat (5-10%), crveni živin sulfid (1-3%), selenijum sulfid, cink pirition,
antimikotici (ketokonazol)
147 of 153
DERMATITIS SEBORRHOICA INFANTUM Definicija : pojava seborojičkih manifestacija kod

novorođenčadi u prva 3 mjeseca života. Klinička slika : u vlasištu pojava
bjelkastih masnih ljusaka do veličine nokta koje se lagano skidaju; u slučaju jače
izraženih promjena ljuske su deblje i veće – tjemenjača ili crusta lactea; ispod
ljusaka eritem i eksudacija, promjene se šire na lice, u nabore kože, aksile,
periumbilikarno, ingvinalno i glutealno.
ERYTHRODERMIA SEBORRHOICA Patogeneza : perifernim širenjem i konfuencijom

seboroičnog dermatitisa, zbog ezgogene iritacije, kontaktne senzibilizacije ili
drugih utjecaja žarišta seboroičnog dermatitisa mogu uzrokovati generaliziranu
zahvaćenost kože promjenama Klinička slika : koža je crvena, topla, infiltrirana,
posuta sitnim masnim ljuskama uz blag svrbež, opće stanje dobro Dijagnoza :
klinička slika Diferencijalna dijagnoza : psoriatična eritodermija Terapija :
srednje visoke doze prednizolona (40-60 mg/dan)
ERYTHRODERMIA DESQUAMATIVA/LEINEROVA BOLEST Definicija : generalizirana maksimalna

varijanta seboroičnog dermatitisa u prvom trimenonu uz integralno sudjelovanje
imunodeficijencije Patogeneza : poremećaj funkcije leukocita – poremećaj
kemotaksije, sniženje C5 frakcije komplementa Klinička slika : potkraj prvog
mjeseca života na vlasištu i drugim seboroičnim i intertriginoznim mjestima
javljaju se upalno-eritematozne pločaste promjene koje se ljušte. Česte su probavne
tegobe (jačeg stupnja), anemija i infekcije kandidom i piokokima Dijagnoza :
klinička slka
Diferencijalna dijagnoza : druge eritodermije dojenačke dobi – kongenitalna

ihtioziformna, kandidomicetična, generalizirana stafilodermija Terapija : bolničko
liječenje, antibiotici prema antibiogramu, prednizolon 1mg/kg, infuzije svježe
plazme, lokalna terapija
ACNE VULGARIS Definicija : dermatoza koja se pojavljuje na seborojičkim područjima

u pubertetu. Karakterizira je keratinizacija izvodnih kanala žlijetda lojnica uz
posljedične upalne eflorescencije, komedone i ožiljke. Patogeneza : nasljeđe,
hormoni (androgeni – hipertrofija i hiperfunkcija lojnica), bakterije
(Propionbacterium acnes i Propionbacterium granulosum). Promijenjeni način
keratinizacije u donjem dijelu folikularnog infundibuluma dovodi do suženja
pilosebacealnog ušća. Nakupljeni loj i odbačene epitelne stanice ne mogu izlaziti
na površinu kože te se skručuju u folikulima u bjelkastu žučkastu masu – komedon;
ako je otvor folikula širok i vidljiv u obliku crne točkice – otvoreni komedon
(comedo apertus), ako nije vidljiv okom, stvaraju se sitne polukuglaste bjelkaste
tvorbe - zatvoreni komedon (comedo occlusus); u komedonima se nakupljaju aerobni i
anaerobni mikroorganizmi. Zbog zastoja loja i iritativnog djelovanja SMK, folikul
dilatira, puca, a njegov se sadržaj proširi u okolno perifolikularno tkivo u kojem
se razvija upalna reakcija, što se očituje stvaranjem papula, pustula i
apscedirajućih čvorova Klinička slika : najčešće zahvaćeni lice, čelo, nos, brada,
vrat, ramena, gornji dio leđa, sternalna regija i rijetko nadlaktice. Promjene mogu
biti primarne (neupalne – komedoni) i sekundarne (upalne – papule, pustule,
apscesi, ciste, atrofični i hipertrofični ožiljci), pa se prema tome dijele na acne
comedonica – otvoreni i zatvoreni komedoni, pokoja papula i pustula uglavnom na
licu; acne papulopustulosa – polimorfna klinička slika, komedoni, crvene bolne
papule, papulopustule, na licu, leđima i sternalno; acne conglobata - zahvaća
dublje dijelove folikula i nastaju furunkuli, zaostaju atrofični ožiljci,
fistulirajući komedoni i ciste. Terapija : istiskivanje komedona, papula i pustula
mehanički. Kožu prati 2 puta dnevno sapunom i toplom vodom, a zatim alkoholnom
otopino sa salicilnom kiselinom (2-3%) ili rezorcinom. Preko noći na kožu staviti
pastu ili tekući puder sa 2% sumpora ili katrana (5-10%). Lokalna primjena
eritromicina (2-4%tni), tetraciklina (3%tni), klindamicin (1%tni) . Lokalno 2-
10%tni benzoil- peroksid – keratolitik i bakteriostatik; Može se primjenjivati i
13-cis-retinoična kiselina (antiseborojik, keratolitik, antiinflamatorno
djelovanje)0,5-0,75 mg/kg/dan 16-20 tjedana, brojne nuspojave. Kod srednje teških
oblika tetraciklini sistemski (oksitetraciklin 1.tjedan 1000 mg/dan, 2.tjedan 750
mg/dan, 3.tjedan 500 mg/dan, 4.tjedan i dalje kroz 3-6 mjeseci 250 mg/dan.; za acne
conglobata dimetilsulfon; sebosupresivi ciproteron-acetat + etinil – estradiol
(Diane 35). POSEBNI OBLICI AKNE • ACNE NEONATORUM – uvjetovane majčinim hormonima •
ACNE EXCORIEE DES JEUNES FILLES – uz minimalno izražene akne nalaze se brojne
ekskorijacije, kraste i pigmentacije
• • • • • • •
ACNE MENSTRUATIONIS – papulopustule i duboko smještene bolne papule koje se

pojavljuju oko tjedan dana premenstrualno ACNE INVERSA – često kod muškog spola, to
su acne conglobata smještene aksilarno, ingvinalno, pubično, na zatiljku i
vlasištu, kirurško liječenje ACNE FULMINANS - nagla pojava acne conglobata +
povišene TT i artralgije, u mladića ACNE VENENATA ACNE COSMETICA ACNE
PROFESSIONALIS – na udovima AKNEIFORMNE ERUPCIJE – počinju folikularnom upalom,
papulopustula je osnovna eflorescencija, komedoni nastaju sekundarno, obično nakon
uzimanja lijekova (kortikosteroidi, jod, brom) ACNE COMEDONICA
ACNE PAPULOPUSTULOZA
ACNE CYSTICA
150 of 153
ACNE CONGLOBATA
ACNE EXCORIEE DES JEUNES FILLES
ACNE INVERSA
151 of 153
ROSACEA Definicija : kronična dermatoza lica karakterizirana eritemom i

teleangiektazijama uz povremeno pojavljivanje papula i pustula. Patogeneza :
nepoznata. Klinička slika : eritem u početku prolazan, a kasnije postaje stalan,
nekad se javlja u obliku leptira. Koža je glatka i kroz nju se vide dilatirane
kapilare. Prisutni su i edem, hiperplazija veziva i infiltracija. Kasnije izbijaju
papule i pustule. Može se razviti rhinophyma (gomoljast nos zbog hiperplazije
veziva i lojnica) Bolest je kronična Diferencijalna dijagnoza : acne vulgaris, LE,
karcinoidni sindrom, rubeosis diabetica Terapija : tetraciklini 3-4 mjeseca
peroralno (1000 mg/dan, smanuje se na 250 mg/dan), metronidazol (2x250 mg 3-6
tjedana), 13-cis-retinoična kiselina ( izotretinoin 0,2-1,0 mg/kg/dan) , sumpor u
tekućem puderu, ketokonazol
152 of 153
DERMATITIS PERIORALIS / DERMATITIS ROSACEIFORMIS STEROIDICA Definicija : kronična

dermatoza najčešće smještena perioralno obilježena folikularno smještenim papulama,
populovezikulama i papulopustulama na difuzno zacrvenjenoj podlozi Patogeneza :
dugotrajni lokalni kortikosteroidi Klinička slika : najčešće kod žena između 20 i
50 godine, promjene su najčešće smještene perioralno uz karakterističan uski
slobodni rub kože oko usnica, osobito ispod donje; šire se nazolabijalno, na
obraze, lateralno prema vijeđama, katkad i na čitavo lice. U kasnijim fazama
ljuštenje, atrofija kože, teleangiektazije, blaža hipertrihoza. Nakon prestanka
primjene kortikosteroida gotovo uvijek slijedi prolazno pogoršanje postojećih
promjena koje se s vremenom smiruje Dijagnoza : anamneza i klinička slika
Terapija : dugotrajna, tetraciklini i eritromicin, izotretinoin u malim dozama
(0,05-0,2 mg/kg/dan) 812 tjedana, lokalno prekinut primjenu kortikosteroida, hladni
propusni oblozi, neutralne emulzije, emulzije s eritromicinom
153 of 153

Dermatovenerologija Atlas I Skripta PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Dermatovenerologija Atlas I Skripta PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Dermatovenerologija - atlas i skripta

www.perpetuum-lab.com.hr zahvaljuje anonimnom pošiljatelju

VIRUSNE BOLESTI KOŽE I SLUZNICA………………………………………………………………………………………………….…….…3 •

BAKTERIJSKE BOLESTI KOŽE POSEBNOG IZGLEDA I TIJEKA……………………………………………………………….………16

www.perpetuum-lab.com.hr zahvaljuje anonimnom pošiljatelju

PYODERMIA VEGETANS PYODERMIA ULCEROSA SERPIGINOSA PYODERMA CHANCRIFORMIS ACNE

INFEKTIVNE GRANULOMATOZNE BOLESTI KOŽE………………………………………………………………………………………………22

GRANULOMATOZNE BOLESTI KOŽE NEPOZNATE ETIOLOGIJE…………………………………………………………….…….………27

PARAZITARNE BOLESTI KOŽE…………………………………………………………………………………………………………………….……..30

INFEKCIJE KOŽE UZROKOVANE PROTOZOIMA………………………………………………………………………………………………….33

DUBOKE I SISTEMNE MIKOZE…………………………………………………………………………….…………………………………………….42

BOLESTI KOŽE UZROKOVANE BORELIJAMA / LYME BORRELIOSIS……………………………………………………………...

URTIKARIJSKA SKUPINA BOLESTI……………………………………………………………………………………………………………………..49

OŠTEČENJA KOŽE FIZIKALNIM I KEMIJSKIM UTJECAJIMA………………………………………………………………………….……..61

www.perpetuum-lab.com.hr zahvaljuje anonimnom pošiljatelju

CLAVUS DECUBITUS CORROSIONES OPEKLINE CONGELATIO PERNIONES RADIODERMATITIS ACUTA

ERITEMATOSKVAMOZNE I PAPULOZNE DERMATOZE……………………………………………………………………….……………..76

VEZIKULOZNE, BULOZNE I PUSTULOZNE DERMATOZE……………………………………………………………………………..………87

BOLESTI VEZIVNOG TKIVA……………………………………………………………………………………………………….……………………….98 •

www.perpetuum-lab.com.hr zahvaljuje anonimnom pošiljatelju

STRIAE DISTENSAE ELASTOSIS ACTINICA CUTIS RHOMBOIDALIS NUCHAE LICHEN SCLEROTICUS ET

NASLJEDNI POREMEĆAJI KERATINIZACIJE……………………………………………………………………………………..……………….112

BOLESTI KRVNIH ŽILA…………………………………………………………………………………………….………………………………………118

NEUROGENE I PSIHOGENE MANIFESTACIJE NA KOŽI……………………………………………………………………………………..122

POREMEĆAJI PIGMENTACIJE I DISKROMIJE……………………………………………………………………………………………………123

BOLESTI LOJNICA I FOLIKULA DLAKA………………………………………………………………………………………………………………126

www.perpetuum-lab.com.hr zahvaljuje anonimnom pošiljatelju

POREMEĆAJI EMBRIONALNOG RAZVITKA KOŽE APLASIA CUTIS CONGENITA Definicija :

www.perpetuum-lab.com.hr zahvaljuje anonimnom pošiljatelju

SLIKE: APLASIA CUTIS CONGENITA

CUTIS VERTICIS GYRATA

www.perpetuum-lab.com.hr zahvaljuje anonimnom pošiljatelju

VIRUSNE BOLESTI KOŽE I SLUZNICA PATOGENEZA: • Virusi krvlju dolaze u kožu i

www.perpetuum-lab.com.hr zahvaljuje anonimnom pošiljatelju

VERUCCAE PLANTARES FILIFORMES

MOLLUSCUM CONTAGIOSUM Definicija : virusna bolest kože obilježena pojavom

www.perpetuum-lab.com.hr zahvaljuje anonimnom pošiljatelju

PARAVACCINIA (noduli mulgentium, muzačke kvrge) Definicija : virusna bolest koja se

ECTHYMA CONTAGIOSUM (ORF) Definicija : zoonoza koja se endemski pojavljuje kod

HERPES SIMPLEX Definicija : virusna infekcija senzornih ganglija s različitim i

HERPES ZOSTER Definicija : bolest odraslih koja se pojavljuje u obliku mjehurića na

www.perpetuum-lab.com.hr zahvaljuje anonimnom pošiljatelju

Patogeneza : uzrokuje ga virus varicella zoster, javlja se u dobi 60-70 godina,

EXANTHEMA SUBITUM (roseola infantum, pseudorubella, trodnevna groznica,šesta

www.perpetuum-lab.com.hr zahvaljuje anonimnom pošiljatelju

www.perpetuum-lab.com.hr zahvaljuje anonimnom pošiljatelju

BOLESTI PROUZROČENE VIRUSOM HUMANE IMUNODEFICIJENCIJE (HIV)

limfotropnost virusa prema CD+ T limfocitima – sva ostala zbivanja u sindromu

retinoidi, brojne bradavice po licu rezistentne na uobičajeno liječenje su

b) neoplazme -> sarcoma Kaposi (vaskularna neoplazma obilježena pojavom

www.perpetuum-lab.com.hr zahvaljuje anonimnom pošiljatelju

BAKTERIJSKE GNOJNE INFEKCIJE (PIODERMIJE) Normalna flora kože je Staphylococcus

IMPETIGO CONTAGIOSA Definicija : piodermija površinskog sloja kože koja se brzo

www.perpetuum-lab.com.hr zahvaljuje anonimnom pošiljatelju

PEMHIGUS NEONATORUM Definicija : Staphylodermia bullosa neonatorum et lactentium

DERMATITIS EXFOLIATIVA NEONATORUM (SSSS, TOXIC SHOCK SYNDROME) Definicija :

www.perpetuum-lab.com.hr zahvaljuje anonimnom pošiljatelju

ANGULUS INFECTIOSUS ORIS.PERLÈCHE Definicija : žvale Patogeneza : β-hemolitički

Bakterijske infekcije folikula dlake, uzrokovane S.aureusom. Nekad uzročnici mogu

Terapija : antiseptični oblozi, antiobiotske masti. Sistemska terapija prema

FOLLICULITIS SIMPLEX DISSEMINATA Definicija : proširena stafilokokna upala ušća

FOLLICULITIS SIMPLEX DISSEMINATA

FOLICULITIS SIMPLEX BARBAE (SYCOSIS BARBAE NON PARASITARIA) Definicija :