Ana Šimić Kolarević,
MBA, ZŠEM*
Stimulacija zaposlenika
Poslodavcima je na raspolaganju niz alternativnih modela stimulacije
zaposlenika. Za odabir optimalnog modela problematiku valja sagle-
dati sa stajališta poslodavca, ali i zaposlenika i njihovog interesa. U
svakom slučaju, za pretpostaviti je da će motiviran zaposlenik, zado-
voljan svojim radnim okruženjem, raditi učinkovitije i kreativnije
te će biti više usmjeren na ostvarivanje postavljenih ciljeva. Poslo-
davac ima niz mogućnosti za motivaciju zaposlenika te ih može
kombinirati. O načinima stimulacije zaposlenika te njihovom
utjecaju na troškove poslodavca i koristi zaposlenika pišemo
u nastavku.
1. Utjecaj i značaj motivacije i
stimulacije zaposlenika
Za učinkovito upravljanje ljudskim resursima važno
je da poslodavac prepozna utjecaj i značaj motivacije
svojih zaposlenika. Za pretpostaviti je da će motiviran
zaposlenik, zadovoljan svojim radnim okruženjem,
raditi učinkovitije i kreativnije te će biti više usmjeren
na ostvarivanje postavljenih ciljeva. U slučaju izostan-
ka motivacije i stimulacije, vrlo često se događa da se
rad najkvalitetnijih zaposlenika vrednuje jednako kao
i rad prosječnih pa čak i najlošijih zaposlenika te s vre-
menom dovodi do negativne radne klime i nezado-
voljstva, što se u konačnici odražava na kvalitetu rada
i uspješnost poslovanja poslodavca.
Poslodavac treba biti svjestan činjenice da motivira-
ni i zadovoljni zaposlenici pozitivno utječu na zadovolj-
stvo klijenata (kupaca, partnera, gostiju), što može ima-
ti pozitivan utjecaj na financijske rezultate poslodavca.
Mnogi poslodavci u svijetu daju veliku važnost modeli-
ma stimulacije zaposlenika iz svih organizacijskih dije-
lova, koji služe kao sredstvo poticanja učinkovitog rada
zaposlenika, a sve u cilju postizanja uspješnijih poslov-
nih rezultata poslodavca. Pri tome, nagrade i stimula-
cije trebaju biti korisne i interesantne zaposlenicima
te imati za zaposlenika određenu vrijednost.
Kako bi se stvorilo ugodno i zadovoljavajuće rad-
no okruženje, nužno je kontinuirano i na adekvatan
način pratiti i ocjenjivati radnu uspješnost zaposle-
nika. Poslodavac prethodno mora definirati ciljeve
i sustav nagrađivanja za sve organizacijske dijelove1.
Praćenje radne uspješnosti zaposlenika kontinuirani
je proces vrednovanja rezultata rada i usmjeravanja,
koji poslodavcu daje informacije o učinkovitosti za-
1
Preduvjet za dobro definiranje organizacijskih ciljeva i sustava na-
građivanja je poznavanje i razumijevanje načina motivacije zapo-
slenika, psihologije te posjedovanje znanja o vođenju ljudi.
Ana Rauker, MBA, ZŠEM*
mr. sc. Gordi Sušić, ZŠEM*
Zagreb
* Stavovi izrečeni u ovom član-
ku osobni su stavovi autora i ne
predstavljaju nužno stavove insti-
tucija u kojima su zaposleni, niti
ih na bilo koji način obvezuju.
poslenika pri obavljanju postavljenih radnih zada-
taka te stupnju njihove motiviranosti. Ocjenjivanje
radne uspješnosti poslodavcu treba služiti kao alat
Ana Šimić Kolarević, Ana Rauker, mr. sc. Gordi Sušić | Stimulacija zaposlenika
za adekvatno nagrađivanje zaposlenika, odnosno
kažnjavanje onih koji ne obavljaju zadani posao od-
govorno, savjesno i u roku te uklanjanje čimbenika
koji utječu na neuspješno i/ili neučinkovito obavljene
radne zadatke zaposlenika.
Kako poslodavac može nagraditi zaposlenika?
Osnovna podjela nagrada u sustavu stimulacije i mo-
tivacije zaposlenika je na:
a) materijalne (financijske) kompenzacije
- izravne
- neizravne
b) nematerijalne kompenzacije.
Materijalne kompenzacije čine financijska pri-
manja koja zaposlenik dobiva “u novcu”, kao što su
primjerice bonusi, novčane nagrade i slično (izravne)
te primanja koja doprinose materijalnom standardu
zaposlenika, kao što su primjerice božićnica, regres,
dopunsko zdravstveno osiguranje, dobrovoljno mi-
rovinsko osiguranje, životno osiguranje, obrazovanje,
automobil i slično (neizravne). Neizravne materijal-
ne kompenzacije zapravo su beneficije koje poslo-
davac daje svim zaposlenicima ili određenoj skupini 95
zaposlenika, bez obzira na ocjenu radne uspješno-
sti. Nematerijalne kompenzacije čine nefinancijski
čimbenici, kao što su primjerice priznanja, ovlasti,
fleksibilno radno vrijeme, mogućnost usavršavanja,
Financije, pravo i porezi | 3/17
razvoj karijere i slično.
U nastavku dajemo pregled odabranih neizravnih
materijalnih kompenzacija i njihov utjecaj na troškove
poslodavca, kao i motivaciju i korist za zaposlenika.
Uz navedeno dajemo smjernice koje mogu pomoći
kako zaposlenicima tako i poslodavcima pri donoše-
nju odluke o odabiru stimulacije.
UDK 657.1
 Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo
2. Dobrovoljno mirovinsko
osiguranje - III. stup
Dobrovoljno mirovinsko osiguranje je oblik
štednje koji osigurava standard i socijalnu sigurnost
osiguranika u budućnosti i, prema tome, ne omoguća-
va trenutnu potrošnju.
Dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju
individualizirane kapitalizirane štednje uređeno je
Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima2 te
pravilnicima3 za njegovu primjenu.
Poslodavci za uplate dobrovoljne mirovinske štednje
ostvaruju porezne olakšice temeljem Zakona o porezu
na dohodak4. Porez na dohodak ne plaća se na premije
dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac
uplaćuje u korist svojeg zaposlenika, uz njegov prista-
nak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji
je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobro-
voljno mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kn za
svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do
6.000,00 kn godišnje (čl. 9. st. 1. toč. 18. Zakona o pore-
zu na dohodak). Uplate premije iznad ovog, propisanog
iznosa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada,
tj. plaćom (čl. 21. st. 1. Zakona o porezu na dohodak).
Uplate poslodavca, poreznog obveznika, u svrhu dobro-
voljne mirovinske štednje njegovim zaposlenicima, a na
koje se ne plaća porez na dohodak prema ranije citira-
nom članku Zakona, porezno su priznati izdatak, odno-
sno rashod. Porezni tretman ovih uplata isti je i za pore-
znog obveznika koji obavlja samostalnu djelatnost ako
uplaćuje dobrovoljno mirovinsko osiguranje za svoje za-
poslenike i sebe osobno (čl. 32. st. 11. Zakona o porezu
na dohodak). Ukoliko poslodavac uplaćuje premiju do-
brovoljnog mirovinskog osiguranja u korist zaposlenika
do iznosa 6.000,00 kn godišnje, a koje su bile porezno
priznati izdatak, odnosno koje su bile oslobođene od
plaćanja poreza na dohodak, tada će porez na dohodak
prilikom isplate sredstava iz dobrovoljnog mirovinskog
osiguranja iznositi 12%, uvećan za odgovarajuću stopu
prireza5 (čl. 73. st. 2. Zakona o porezu na dohodak).
Predujam poreza i prireza uplaćuje isplatitelj primitka.
96
Jedna od najvećih financijskih prednosti dobrovolj-
ne mirovinske štednje je pravo na državna poticajna
sredstva, koja se ne smatraju se primitkom. Država
potiče ova ulaganja s dodatnih 15% na iznos ukupnih
2
Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (Nar. nov., br.
19/14)
3
Sva regulativa dostupna je na internetskoj stranici Hrvatske agen-
cije za nadzor financijskih usluga, www.hanfa.hr
4
Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16)
5
Ako je propisan gradskom ili općinskom odlukom na čijem po-
dručju obveznik poreza na dohodak od osiguranja ima prebivalište
ili uobičajeno boravište.
TEB Poslovno savjetovanje
uplata pojedinog člana fonda u prethodnoj kalendar-
skoj godini, ali najviše do uloga od 5.000,00 kuna po
članu fonda tijekom jedne kalendarske godine (čl. 135.
st. 4. Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovi-
ma). Prema tome, maksimalni iznos državnih poticaj-
nih sredstava koje član fonda može ostvariti u jednoj
godini iznosi 750,00 kuna. Kao i državna poticajna
sredstva, tako se i prinos ostvaren na štednju u dobro-
voljnim mirovinskim fondovima (tj. pripisana dobit)
ne smatra primitkom.
Na tržištu mirovinskog osiguranja u Republici
Hrvatskoj postoje dva programa dobrovoljnog miro-
vinskog osiguranja, koji se ogledaju kroz uplate u:
■ otvoreni dobrovoljni mirovinski fondi te
■ zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond.
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond osniva po-
slodavac zajedno s društvom za upravljanje dobrovolj-
nim mirovinskim fondovima po izboru poslodavca.
Poslodavac uplaćuje premije dobrovoljnog mirovinskog
osiguranja u fond u ime svojih zaposlenika, članova toga
fonda. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond može os-
novati primjerice i udruga ili sindikat za svoje članove.
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi pružaju
dodatne prednosti svojim članovima, od kojih ističemo
mogućnost dogovora poslodavca s društvom za uprav-
ljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom o plaćanju
nižih naknada (ulazna naknada, naknada za upravlja-
nje, izlazna naknada) u odnosu na otvorene dobrovoljne
mirovinske fondove te mogućnost aktivnog sudjelova-
nja poslodavca u planiranju i provođenju investicijske
politike zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda.
Pristup u zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond po-
slodavac ne smije ograničiti na određene osobe, nego
mora biti ponuđen svim zaposlenicima poslodavca
ili posebnoj stručnoj kategoriji zaposlenika (čl. 122.
st. 1. Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima).
To znači da poslodavac može uplaćivati premije dobro-
voljne mirovinske štednje u zatvorenom dobrovoljnom
mirovinskom fondu ili svim zaposlenicima ili određe-
noj stručnoj kategoriji zaposlenika, primjerice člano-
vima uprave, višem managementu, rukovoditeljima,
zaposlenicima u proizvodnji i sl. Poslodavac je obvezan
zaposlenicima vršiti uplate na njihove osobne račune u
zatvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu, u cije-
losti ili djelomično, odnosno kako je pripisano odlukom,
kolektivnim ugovorom ili drugim odgovarajućim aktom
poslodavca (čl. 129. st. 1. Zakona o dobrovoljnim miro-
vinskim fondovima).
Ukoliko poslodavac ne želi osnovati zatvoreni do-
brovoljni mirovinski fond, dobrovoljnu mirovinsku
štednju za svoje zaposlenike može uplaćivati u otvoreni
dobrovoljni mirovinski fond u koji se pojedini zapo-
TEB Poslovno savjetovanje Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

slenik učlanio. Pri tome ne mora svaki zaposlenik biti vinski fond na račun zaposlenika6.
član istog otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda, ■ zaposlenik ima prebivalište u Zagrebu (prirez 18%),
a učlanjenje u otvorene mirovinske fondove nema ni- neto plaću 7.000,00 kn te ostvaruje osobni odbitak
kakvih ograničenja - dobnih, zdravstvenih, niti vezanih u visini 3.800,00 kn.
uz radni status. Uplate dobrovoljne mirovinske šted- Ukoliko tom zaposleniku poslodavac poveća neto
nje na račun zaposlenika u otvorenom dobrovolj- plaću za 500,00 kn, trošak poslodavca bi se povećao
nom mirovinskom fondu od strane poslodavca nisu za 1.021,90 kn (povećanje bruto II), a kad bi povećao
obvezne, već poslodavac uplaćuje onda kada to može bruto plaću za 500,00 kn, povećanje bruto II iznosilo bi
ili kada na taj način želi nagraditi zaposlenika. 586,00 kn. Međutim, ukoliko se poslodavac odluči za
Bez obzira uplaćuje li poslodavac u korist zapo- treću opciju – mjesečno uplaćivati 500,00 kn u dobro-
slenika dobrovoljnu mirovinsku štednju u otvoreni voljnu mirovinsku štednju na račun zaposlenika, njegov
ili zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond, član fonda trošak je upravo tih 500,00 kn.
ima pravo na državna poticajna sredstva.
Poslodavci koji uplaćuju premije dobrovoljnog mi- Tablica 1. Usporedba ukupnih troškova poslodavca
rovinskog osiguranja u korist zaposlenika, obvezni su na ime stimulacije zaposlenika
voditi evidenciju o uplaćenim  
PRIJE a) utjecaj povećanja b) utjecaj povećanja
premijama dobrovoljnog mi- PROMJENE neto plaće za 500,00 kn bruto plaće za 500,00 kn
 
rovinskog osiguranja koje su u
  1. 2. 3. (2. - 1.) 4. 5. (4. - 1.)

Ana Šimić Kolarević, Ana Rauker, mr. sc. Gordi Sušić | Stimulacija zaposlenika
poslovnim knjigama proknjiže-
Bruto plaća (bruto I) 10.330,36 11.202,29 871,93 10.830,36 500,00
ne kao rashod te Poreznu upra-
Ukupno doprinosi iz plaća 2.066,07 2.240,46 174,39 2.166,07 100,00
vu izvijestiti na propisanom
Obrascu Evidencija o uplaćenim I. stup mirovinskog osiguranja 15% 1.549,55 1.680,34   1.624,55  

premijama dobrovoljnog miro- II. stup mirovinskog osiguranja 5% 516,52 560,11   541,52  

vinskog osiguranja, do kraja ve- Dohodak 8.264,29 8.961,83 697,54 8.664,29 400,00

ljače za proteklo porezno raz- Osobni odbitak 3.800,00 3.800,00   3.800,00  

doblje. Obrazac sadrži podatke o: Porezna osnovica 4.464,29 5.161,83 697,54 4.864,29 400,00

■ podnositelju izvješća, Predujam poreza i prireza porezu na

dohodak 1.264,29 1.461,83 197,54 1.377,57 113,28
■ imenu, prezimenu, OIB-u Porez na dohodak po stopi 24% 1.071,43 1.238,84   1.167,43  
te adresi zaposlenika - člana Prirez po stopi 18% 192,86 222,99   210,14  
fonda, Neto plaća 7.000,00 7.500,00 500,00 7.286,72 286,72
■ nazivu, OIB-u te adresi mi- Ukupno doprinosi na plaću 1.776,82 1.926,79 149,97 1.862,82 86,00
rovinskog društva (društva Doprinos za zdravstveno osiguranje 15% 1.549,55 1.680,34   1.624,55  
za upravljanje dobrovoljnim Doprinosi na plaću za zapošljavanje 1,7% 175,62 190,44   184,12  
mirovinskim fondovima),
Doprinosi na plaću za zaštitu zdravlja
■ broju i nadnevku ugovora, na radu 0,5% 51,65 56,01   54,15  
■ ugovorenoj premiji, Ukupan trošak plaće (bruto II) 12.107,18 13.129,08 1.021,90 12.693,18 586,00

■ iznosu plaćene premije te

■ iznosu premije koja je bila oslobođena oporezivanja. Uplatom na osobni račun zaposlenika u dobrovolj-
nom mirovinskom fondu, uz 500,00 kn uplaćenih sred-
2.1. Utjecaj uplate dobrovoljne stava, zaposlenik dobiva i državna poticajna sredstava.
Uplata i primljena poticajna sredstva u fondu će se kapi- 97
mirovinske štednje na troškove
talizirati do trenutka kada zaposlenik ne stekne pravo na
poslodavca i koristi zaposlenika korištenje sredstava.7 Ovdje moramo ponovno naglasiti
Pretpostavimo kako: da uplata u dobrovoljni mirovinski fond ima obilježje
Financije, pravo i porezi | 3/17

štednje te ne omogućuje trenutnu potrošnju pa postoji

■ poslodavac želi nagraditi ili nastoji zadržati ključ-
mogućnost da neki od zaposlenika nemaju preferencije
nog zaposlenika te da su mu na raspolaganju slje-
za štednjom, a time niti ne vrednuju isplate ovog tipa.
deće tri opcije:
a) povećanje neto plaće za 500,00 kn
b) povećanje bruto plaće za 500,00 kn 6
Neovisno je li riječ o uplati poslodavca u otvoreni ili zatvoreni
dobrovoljni mirovinski fond.
c) uplata 500,00 kn mjesečno u dobrovoljni miro- 7 Za dobrovoljne mirovinske fondove specifično je da se ušteđevina
može koristiti tek nakon navršene 50. godine života.
 Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo TEB Poslovno savjetovanje

Tablica 2. Usporedba ukupnih troškova poslodavca kom vremenskom razdoblju. Iako je za poslodavca
na ime stimulacije zaposlenika i koristi znatno skuplja opcija povećanja neto plaće, ta opcija
zaposlenika zaposleniku može biti i vjerojatno je najinteresantni-
Uplata 500,00 kn u dobrovoljnu Povećanje neto plaće za Povećanje bruto plaće za
ja. Iz tog razloga važno je da
mirovinsku štednju 500,00 kn 500,00 kn poslodavac jasno prezentira
Zaposlenik           mogućnosti nagrađivanja
Uplata u fond 500,00 kn Bruto plaća 11.202,29 kn Bruto plaća 10.830,36 kn koje nudi zaposlenicima, tj.
Državni poticaj 62,50 kn*
Povećanje
871,93 kn
Povećanje bruto
500,00 kn obrazloži zašto primjerice ne
bruto plaće plaće
želi ili ne može ponuditi po-
Povećanje Povećanje neto
Ukupno uplaćeno u fond 562,50 kn
neto plaće
500,00 kn
plaće
286,72 kn većanje neto plaće te da nudi
Poslodavac           neke druge opcije koje su za
Trošak 500,00 kn Trošak 1.021,90 kn Trošak 586,00 kn njega povoljnije te objasni
zaposlenicima kakvi su za
* maksimalni godišnji iznos državnih poticajnih sredstava 750,00 kn/12
mjeseci = 62,50 kn mjesečno. njih financijski efekti ponuđenih opcija.
Gledajući ukupne troškove navedenih opcija sti-
mulacije, najveći dodatni trošak za poslodavca stvara 2.2. Preusmjeravanje dijela bruto
povećanje neto plaće, a najmanji uplata u dobrovoljnu plaće zaposlenika u dobrovoljni
mirovinsku štednju na račun zaposlenika. Zaposlenik mirovinski fond
općenito ima manju korist od povećanja bruto plaće u
odnosu na povećanje neto plaće, budući da povećanje Osim navedenog, poslodavac koji nije u moguć-
bruto plaće za 500,00 kn rezultira povećanjem neto nosti svim djelatnicima uplaćivati dobrovoljnu miro-
plaće za svega 286,72 kn. vinsku štednju, može prezentirati svim zaposlenicima
Iako na prvi pogled djeluje da opcije povećanja neto financijske efekte opcija povećanje bruto plaće i uplate
plaće i uplate dobrovoljne mirovinske štednje generiraju dobrovoljne mirovinske štednje te zaposlenicima dati
jednake efekte za zaposlenika, to nije slučaj. Na uplatu na izbor žele li da im se 500,00 kn bruto plaće preu-
dobrovoljne mirovinske štednje do iznosa 5.000,00 kn smjeri u dobrovoljnu mirovinsku štednju. U slučaju da
godišnje zaposlenik će primiti državni poticaj od 15% zaposlenik odluči preusmjeriti 500,00 kn bruto plaće
na uplaćena sredstva, odnosno maksimalno 750,00 kn u dobrovoljni mirovinski fond, poslodavac bi imao
godišnje. Iako se državna poticajna sredstava uplaću- uštedu od 86,00 kn8, dok bi se zaposleniku smanjila
ju na godišnjoj razini i to u idućoj godini za uplate u neto plaća za 286,72 kn, ali bi primao uplate u dobro-
prethodnoj godini, uplata državnih poticajnih sredsta- voljni mirovinski fond u iznosu 500,00 kn koje bi se
va svedena je na mjesečnu razinu i uključena u kalku- uvećale za državna poticajna sredstva od 62,50 kn te bi
laciju u Tablici 2. radi usporedbe ukupnih financijskih se iste kapitalizirale. U tom slučaju poslodavac može
efekata koje generiraju pojedine opcije stimulacije. nagraditi zaposlenike koji to zaslužuju dodatnim
Promatrajući problematiku na ovaj način, dolazimo do iznosom uplate u dobrovoljni mirovinski fond.
računice da bi kod opcije uplate poslodavca u dobrovolj- Tablica 3. Usporedba ukupnih troškova poslodavca
nu mirovinsku štednju u dobrovoljni mirovinski fond na ime preusmjeravanja dijela bruto plaće
na račun zaposlenika ukupno bilo uplaćeno 562,50 kn u dobrovoljnu mirovinsku štednju uz
(500,00 kn uplata poslodavca te 62,50 kn mjesečni iznos suglasnost zaposlenika
držanih poticajnih sredstava) i taj bi se iznos uvećao za
  PRIJE Utjecaj smanjenja bruto
prinos fonda, dok se kod opcije povećanja neto plaće za
98   PROMJENE plaće za 500,00 kn
500,00 kn povećava neto plaća zaposlenika.   1. 2. 3. (2. - 1.)
Opcija povećanja bruto plaće za zaposlenika ge- Bruto plaća (bruto I) 10.330,36 9.830,36 -500,00
Ukupno doprinosi iz plaća 2.066,07 1.966,07 -100,00
nerira najmanji financijski efekt pa je za pretposta-
I. stup mirovinskog osiguranja 15% 1.549,55 1.474,55  
viti da mu je i najmanje prihvatljiva, a poslodavcu je II. stup mirovinskog osiguranja 5% 516,52 491,52  
skuplja od uplate u dobrovoljnu mirovinsku štednju, Dohodak 8.264,29 7.864,29 -400,00
na koju ostvaruje porezne olakšice. Kod opcije upla- Osobni odbitak 3.800,00 3.800,00  
te u dobrovoljnu mirovinsku štednju zaposlenik ima Porezna osnovica 4.464,29 4.064,29 -400,00
najveću financijsku korist, a poslodavac najmanji Predujam poreza i prireza
porezu na dohodak 1.264,29 1.151,01 -113,28
trošak. Međutim, ne mora značiti da će zaposlenik
preferirati tu opciju, budući da do novca uplaćenog
u dobrovoljni mirovinski fond ne može doći u krat- 8
Za zaposlenika iz Zagreba (prirez 18%) koji ima neto plaću
7.000,00 kn i ostvaruje osobni odbitak u visini 3.800,00 kn
TEB Poslovno savjetovanje
  PRIJE Utjecaj smanjenja bruto
  PROMJENE plaće za 500,00 kn
Porez na dohodak po stopi 24% 1.071,43 975,43
Prirez po stopi 18% 192,86 175,58
Neto plaća 7.000,00 6.713,28
Ukupno doprinosi na plaću 1.776,82 1.690,82
Doprinos za zdravstveno osigu-
ranje 15% 1.549,55 1.474,55
Doprinosi na plaću za
zapošljavanje 1,7% 175,62 167,12
Doprinosi na plaću za zaštitu
zdravlja na radu 0,5% 51,65 49,15
Ukupan trošak plaće (bruto II) 12.107,18 11.521,18
Zaposleniku koji samostalno plaća dobrovoljnu
mirovinsku štednju ili to planira, opcija da posloda-
vac umjesto njega vrši uplate može biti interesantna
i motivirajuća. Ukoliko poslodavac smanji bruto pla-
ću zaposlenika8 za 500,00 kn, neto plaća zaposlenika
biti će manja za 286,72 kn, a u dobrovoljni mirovin-
ski fond na račun zaposlenika poslodavac bi uplatio
500,00 kn. Međutim, ako zaposlenik samostalno od
svoje neto plaće izdvaja 500,00 kn u dobrovoljni miro-
vinski fond, zaposlenik bi imao 213,28 kn neto plaće
manje na raspolaganju nego da je isti iznos uplate u
dobrovoljni mirovinski fond izvršio poslodavac.
Pri tome valja naglasiti da se na sve uplate premija
u dobrovoljni mirovinski fond od strane poslodavca
do iznosa 6.000,00 kn godišnje, koje su bile oslobo-
đene plaćanja poreza na dohodak te su poslodavcu ili
poreznom obvezniku koji obavlja samostalnu djelat-
nost bile porezno priznati izdatak, odnosno rashod,
kod isplate sredstava iz dobrovoljnog mirovinskog
osiguranja, plaća porez na dohodak po stopi od 12%,
uvećan za odgovarajuću stopu prireza Na samostalne
uplate zaposlenika u dobrovoljnu mirovinsku štednju
ne plaća se porez prilikom isplate.
Poslodavac koji zaposlenicima ponudi ovakvu mo-
gućnost te im objasni financijske efekte koje mogu
ostvariti ukoliko se odluče iskoristiti ovu moguć-
nost, za pretpostaviti je da bi uživao povjerenje i za-
hvalnost zaposlenika, da bi se pospješila radna klima
te da bi se zaposlenici osjećali sigurno i zadovoljno.
Pretpostavka vrijedi samo u slučaju kada poslodavac
ponudi ovakvu mogućnost zaposlenicima na izbor, tj.
uz njihov pisani pristanak. Samo uz pisano odobrenje
zaposlenika moguće je uskraćivanje dijela plaće od
strane poslodavca sa svrhom uplate na osobni račun
člana zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda
(čl. 122. st. 3. Zakona o dobrovoljnim mirovinskim
fondovima). Za uplate poslodavca na osobni račun
člana otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda nije
ništa propisano, međutim porezne olakšice na uplate
premija dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u ko-
rist svojih zaposlenika poslodavac ostvaruje uz uvjet
da je zaposlenik na to pristao.
Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo
2.3. Ušteda na plaćama zaposlenika u
  kombinaciji s uplatom u dobrovoljnu
  mirovinsku štednju
-286,72
-86,00 Pretpostavimo sada situaciju u kojoj je poslodavac
suočen s financijskim teškoćama i primoran je sma-
 
njivati troškove zaposlenika, a pri tome želi zadržati
  zadovoljstvo zaposlenika. U tom slučaju, poslodavac
može smanjiti troškove plaća zaposlenika u kombina-
 
-586,00
ciji s uplatom u dobrovoljnu mirovinsku štednju. Tako
primjerice može ponuditi zaposlenicima izbor izme-
đu dvije mogućnosti:
■ smanjenje neto plaće za 255,36 kn,
■ smanjenje neto plaće za 500,00 kn, uz uplatu 500,00
kn mjesečno u dobrovoljnu mirovinsku štednju.
Obje mogućnosti rezultiraju jednakim iznosom
uštede za poslodavca – 521,90 kn. Smanjenjem neto
plaće za 500,00 kn i uplatom 500,00 kn mjesečno u
Ana Šimić Kolarević, Ana Rauker, mr. sc. Gordi Sušić | Stimulacija zaposlenika
dobrovoljnu mirovinsku štednju, uz pisani prista-
nak zaposlenika, poslodavac bi ostvario uštedu od
521,90 kn9, a zaposlenik bi imao 500,00 kn na raču-
nu u otvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu,
pri čemu bi se sredstva zaposlenika na računu u do-
brovoljnom mirovinskom fondu uvećala za državna
poticajna sredstva i prinos fonda. Ukoliko zaposle-
nik nije suglasan, poslodavac bi mu smanjio neto
plaću za 255,36 kn, a smanjenje bruto II bi iznosilo
521,90 kn.
Učinak ovakve mjere poslodavca može biti zna-
čajan, kako za poslodavca tako i za zaposlenike.
Poslodavac bi ostvario značajne uštede, a zaposlenici
se ne bi osjećali u potpunosti zakinuti i zanemareni, jer
je poslodavac kompenzirao smanjenje plaće uplatom
dobrovoljne mirovinske štednje koja će zaposleniku
biti dostupna za vrijeme trajanja mirovine i na taj na-
čin smanjiti u budućnosti ovisnost visine mirovine o
državnom proračunu.
U ovom slučaju poslodavac, također, ne smije
uvjetovati zaposlenike, već zaposlenicima treba dati
mogućnost izbora te uz pristanak zaposlenika vršiti
uplate dobrovoljne mirovinske štednje. Pri tome, po- 99
slodavac se ne mora odlučiti na smanjenje plaće, kako
je gore opisano, nego umjesto isplate bonusa i/ili re-
gresa i/ili božićnice može svim zaposlenicima uplatiti
Financije, pravo i porezi | 3/17
dobrovoljnu mirovinsku štednju na osobni račun za-
poslenika u otvorenom dobrovoljnom mirovinskom
fondu.
9
Uštede na trošku plaća iznose 1.021,90 kn (za zaposlenika iz Za-
greba (prirez 18%) koji ima neto plaću 7.000,00 kn i ostvaruje
osobni odbitak u visini 3.800,00 kn) umanjene za iznos uplate
dobrovoljne mirovinske štednje na račun zaposlenika u dobrovolj-
nom mirovinskom fondu.
 Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo
2.4. Prednosti i nedostaci dobrovoljne
mirovinske štednje
� Prednosti za poslodavce
■ Pravo na porezne olakšice za uplate u dobrovoljni
mirovinski fond mogu koristiti isključivo poslo-
davci, uključujući porezne obveznike koji obavljaju
samostalnu djelatnost.
■ Uplate poslodavaca u dobrovoljni mirovinski fond
u korist zaposlenika do iznosa 6.000 kn godišnje,
ne smatraju se plaćom zaposlenika i na njih se ne
plaćaju porezi i doprinosi.
■ Uplate premija dopunskog mirovinskog osiguranja
priznaju se kao porezno priznati izdatak.
■ Poslodavac ima fleksibilnost pri odabiru iznosa
uplate, dinamike uplata (mjesečno, kvartalno, go-
dišnje), a prestankom uplata ne umanjuju se prava
zaposlenika, članova u fondu.
■ Poslodavac nije obvezan uplaćivati dobrovoljnu
mirovinsku štednju svim djelatnicima, niti je dužan
svim djelatnicima uplaćivati jednake iznose.
■ Uplatama u dobrovoljni mirovinski fond na račun
zaposlenika, poslodavac zapravo povećava plaću
bez promjene ugovora o radu te na taj način nagra-
đuje ili nastoji zadržati najbolje zaposlenike.
■ Smanjenjem bruto plaće i/ili preusmjeravanjem djela
bruto plaće u dobrovoljnu mirovinsku štednju, uz pisa-
no odobrenje zaposlenika, poslodavac ostvaruje uštede,
a istovremeno vodi brigu o zadovoljstvu zaposlenika.
� Prednosti za zaposlenike
■ Premije dopunskog mirovinskog osiguranja koje po-
slodavac uplaćuje u dobrovoljni mirovinski fond u
korist zaposlenika, primici su zaposlenika, odnosno
vlasništvo su člana fonda (bez obzira tko je uplatitelj).
■ Zaposlenik, član fonda, može samostalno vršiti
uplate u fond (mimo uplata poslodavca).
■ Dobrovoljnu mirovinsku štednju potiče drža-
va s 15% dodatno uplaćenih sredstava na račun
u mirovinskom fondu na sve uplate (dakle i one
100 od strane poslodavca) do 5.000,00 kn godišnje,
maksimalno do iznosa 750,00 kn godišnje.
■ Dobrovoljni mirovinski fond ostvaruje prinose
upravljajući sredstvima fonda, čime se dodatno
čuva vrijednost uplata svakog člana fonda, tj. uve-
ćava se vrijednost imovine članova fonda.
■ Trajanje članstva u dobrovoljnom mirovinskom
fondu nije vremenski ograničeno.
■ Član dobrovoljnog mirovinskog fonda može fleksi-
bilno odabrati visinu, trajanje i dinamiku uplata u
fond, pri čemu uplate nisu obvezne te ovise o tre-
nutnim mogućnostima člana i/ili drugog uplatitelja
TEB Poslovno savjetovanje
(poslodavca).
■ Prestankom uplaćivanja ili neredovitim uplatama
članstvo u dobrovoljnom mirovinskom fondu ne
prekida se, a postojeća sredstava na računu člana i
dalje ostvaruju prinose (koji uvećavaju vrijednost
sredstava na računu člana i dio su njegove imovine).
■ Sredstava u dobrovoljnom mirovinskom fondu ne
mogu biti predmetom ovrhe ili osiguranja protiv čla-
na fonda, depozitara i/ili mirovinskog društva niti
dio stečajne i/ili likvidacijske mase člana fonda, de-
pozitara i/ili mirovinskog društva, ne mogu se tereti-
ti, dati u zalog niti prenijeti u korist nekog drugog.
■ Uplaćena sredstva na računu u dobrovoljnom miro-
vinskom fondu, uključujući državne poticaje i premi-
je (kapitaliziranu vrijednost), u cijelosti su nasljedna.
■ Članu dobrovoljnog mirovinskog fonda u svakom
trenutku dostupni su podaci o stanju na računu
fonda, prinosu fonda te visini naknada.
� Nedostaci za zaposlenike
■ Uplaćena sredstva u dobrovoljni mirovinski fond
zaposlenicima mlađe životne dobi nedostupna su
dugi niz godina. Isplata sredstava iz dobrovoljnog
mirovinskog fonda može se ugovoriti tek nakon 50.
godine života. Jedini uvjet za ostvarivanje prava za
korištenje mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog
fonda je dobna granica, a ne stupanje na snagu
uvjeta za starosnu mirovinu (moguće i ako je član
fonda u to vrijeme još uvijek zaposlen).
■ Kod isplate sredstava iz dobrovoljnog mirovinskog
osiguranja na utvrđeni iznos dohotka od osigura-
nja (na sve premije koje su bile oslobođene plaćanja
poreza na dohodak te su poslodavcu ili poreznom
obvezniku koji obavlja samostalnu djelatnost bile
porezno priznati izdatak, odnosno rashod), plaća
se poreza na dohodak po stopi od 12%, uvećan za
odgovarajuću stopu prireza.
2.5. Isplata mirovine po isteku
dobrovoljne mirovinske štednje
Prilikom ugovaranja dobrovoljne mirovinske šted-
nje, bilo da zaposlenik samostalno uplaćuje mirovin-
sku štednju ili poslodavac uplaćuje u korist zaposleni-
ka, valja poznavati mogućnosti isplate mirovine koje
se nude po isteku dobrovoljne mirovinske štednje.
Mirovine članova dobrovoljnih mirovinskih fon-
dova, prema Zakonu o mirovinskim osiguravajućim
društvima10, isplaćuju mirovinska osiguravajuća druš-
10
Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima
(Nar. nov., br. 24/14)
TEB Poslovno savjetovanje
tva prema izboru člana.11 U Republici Hrvatskoj tre-
nutno postoji samo jedno mirovinsko osiguravajuće
društvo, Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo.
Po isteku štednje u dobrovoljnom mirovinskom fon-
du, članu fonda se omogućuje isplata mirovine putem
jednog od odabranih mirovinskih programa koje nudi
mirovinsko osiguravajuće društvo. Uplaćena sredstva na
račun člana u dobrovoljnom mirovinskom fondu preno-
se se na mirovinsko osiguravajuće društvo. Iznimno, ako
je na računu člana u dobrovoljnom mirovinskom fondu
po ostvarivanju prava na korištenje sredstava, vrijed-
nost imovine niža od 50.000,00 kn, član dobrovoljnog
mirovinskog fonda može se odlučiti na isplatu mirovine
putem fonda. U tom slučaju iz imovine dobrovoljnog
mirovinskog fonda može vršiti samo privremena isplata
mirovine (ne može biti doživotna) na ugovoreno razdo-
blje od minimalno 5 do maksimalno 10 godina.
S mirovinskim osiguravajućim društvom, član fon-
da tj. korisnik mirovine, zaključuje ugovor o isplati
mirovine. Isplatu mirovine moguće je ugovoriti u ne-
koliko unaprijed definiranih oblika:
■ doživotna starosna mirovina (pojedinačna ili za-
jednička),
■ prijevremena starosna mirovina i
■ drugi oblici isplata mirovina koje mirovinsko osi-
guravajuće društvo nudi u svome portfelju finan-
cijskih usluga.
Prilikom ugovaranja isplate mirovine korisnik
može zatražiti i djelomičnu jednokratnu isplatu u
iznosu do 30% ukupno uplaćenih sredstava, bez ob-
zira na odabrani model isplate mirovine iz dobrovolj-
nog mirovinskog osiguranja.
Ukoliko korisnik mirovine ugovori isplatu prijevre-
mene starosne mirovina iz dobrovoljnoga mirovin-
skog osiguranja, isplata mirovine će se vršiti tijekom
minimalno 5 do maksimalno 15 godina. Početni iznos
mirovine ovisi o iznosu jednokratne uplate, postotku
jednokratne isplate te ugovorenom trajanju isplate pri-
vremene starosne mirovine. U slučaju smrti korisnika
mirovine, isplata preostalih iznosa izvršit će se imeno-
vanom korisniku ili zakonskim nasljednicima.
Ukoliko korisnik mirovine ugovori isplatu pojedi-
načne doživotne starosne mirovine sa zajamčenim
razdobljem isplate iz dobrovoljnog mirovinskog osigu-
ranja, isplata mirovine će se vršiti doživotno, uz izbor
zajamčenog razdoblja od minimalno 5 do maksimalno
15 godina. Izborom ove mirovine korisnik mirovine
prima mirovinu doživotno, a u slučaju smrti određuje
nasljednika mirovine u ugovorenom zajamčenom raz-
11
Isto vrijedi i za članove obveznih mirovinskih fondova iz II. stupa
mirovinskog osiguranja.
Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo
doblju isplate. U slučaju smrti korisnika mirovine prije
isteka zajamčenog razdoblja isplate, imenovanom kori-
sniku ugovoreni postotak mirovine će se obvezno ispla-
titi do kraja ugovorenog zajamčenog razdoblja. Početni
iznos mirovine ovisi o iznosu jednokratne uplate, po-
stotku jednokratne isplate, trajanju zajamčenog razdo-
blja, postotku mirovine koji se isplaćuje imenovanom
korisniku mirovine i o dobi korisnika mirovine.
Ukoliko korisnik mirovine ugovori isplatu zajed-
ničke doživotne starosne mirovine sa zajamčenim
razdobljem iz dobrovoljnoga mirovinskog osigura-
nja, isplata mirovine će se vršiti doživotno korisniku
mirovine i njegovu bračnom partneru, uz izbor za-
jamčenog razdoblja od minimalno 5 do maksimalno
15 godina. Izborom ove mirovine korisnik mirovine
i njegov bračni partner mirovinu primaju doživot-
no, a u slučaju smrti određuju nasljednika mirovine
u ugovorenom razdoblju. U slučaju smrti korisnika
mirovine i njegovog bračnog partnera prije isteka za-
Ana Šimić Kolarević, Ana Rauker, mr. sc. Gordi Sušić | Stimulacija zaposlenika
jamčenog razdoblja isplate, imenovanom korisniku
mirovine ugovoreni postotak mirovine će se obvezno
isplatiti do kraja ugovorenog zajamčenog razdoblja.
Početni iznos mirovine ovisi o iznosu jednokratne
uplate, postotku jednokratne isplate, trajanju zajam-
čenog razdoblja, postotku mirovine koji se isplaćuje
imenovanom korisniku mirovine te o dobi korisnika
mirovine i njegovoga bračnog druga.
Kao drugi oblik isplata mirovine koje trenutno je-
dino Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo nudi
u svom portfelju financijskih usluga je pojedinačna
doživotna starosna mirovina s 50% višim iznosom
mirovine u zajamčenom razdoblju iz dobrovoljnog
mirovinskog osiguranja koja korisniku mirovine omo-
gućuje doživotno primanje mirovine, uz izbor zajam-
čenog razdoblja od minimalno 5 do maksimalno 15
godina. U ugovorenom zajamčenom razdoblju korisni-
ku mirovine ili imenovanom korisniku u slučaju smrti
korisnika mirovine isplaćuje se 50% viši iznos mirovi-
ne. Početni iznos mirovine ovisi o iznosu jednokratne
uplate, postotku jednokratne isplate, trajanju zajamče-
nog razdoblja te o dobi korisnika mirovine.
101
Iznos mirovine iz III. stupa mirovinskog osigura-
nja ovisi o:
■ v rsti i obliku mirovine koji se izabere,
Financije, pravo i porezi | 3/17
■ v isini uplaćenih sredstava u dobrovoljni mirovinski
fond koja se prenose u mirovinsko osiguravajuće
društvo radi isplate mirovine,
■ postotku jednokratne isplate te
■ ž ivotnoj dobi osiguranika (u slučaju doživotnih
mirovina).
Glavne razlike u načinu isplate mirovina iz dobro-
 Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo TEB Poslovno savjetovanje

voljnog mirovinskog fonda, u odnosu na isplatu miro- Ovdje dodatno želimo skrenuti pažnju da će kunski
vine iz mirovinskog osiguravajućeg društva, navedene iznosi na osobnom računu člana fonda prilikom
su u sljedećoj tablici. prijenosa u mirovinsko osiguravajuće društvo, a prema
trenutnoj praksi, biti konvertirani u eurske što stvara
Tablica 4. Glavne razlike u načinu isplate mirovina neizvjesnost povezanu s tečajnim rizikom.
iz dobrovoljnog mirovinskog fonda i
mirovinskog osiguravajućeg društva
3. Dobrovoljno zdravstveno
ISPLATA MIROVINA IZ MIROVINSKOG
ISPLATA MIROVINA
IZ DOBROVOLJNOG
osiguranje
OSIGURAVAJUĆEG DRUŠTVA
MIROVINSKOG FONDA
Rok Osim uplata dobrovoljnog mirovinskog osigura-
Privremene (5 - 15 godina) Privremene
isplate
(5-15 godina) nja, poslodavac može svojim zaposlenicima ponu-
  Doživotne
diti uplaćivati dobrovoljno zdravstveno osiguranje.
EUR - valutna klauzula (plativo u
Valuta
kunama po srednjem tečaju HNB- HRK Plaćene premije dobrovoljnog zdravstvenog osigura-
isplate
a na dan isplate) nja primitak su na osnovi nesamostalnog rada zapo-
Ovisi od ostvarenog slenika te se na iznos plaćenih premija obračunavaju i
prinosa ulaganja uman-
Prinos Ukalkulirana zajamčena kamata jenog za naknadu za plaćaju odgovarajući porezi i doprinosi.
upravljanje i naknadu
banci skrbniku Najčešće, zaposlenici ostvaruju pravo na dobrovolj-
Iznos Varijabilan ovisno o no zdravstveno osiguranje na temelju individualnog
Zajamčen i nepromjenjiv za
mjesečne
cijelo trajanje ugovora
kretanju obračunske ugovora s pružateljem usluga dobrovoljnog zdravstve-
mirovine jedinice
Naknada za troškove ugovaranja i
nog osiguranja po osobnom izboru. Međutim, poslo-
isplate mirovine: davac može s određenim pružateljem usluga dobrovolj-
a) Privremene mirovine: Na-
knada Društva, računa se kao
nog zdravstvenog osiguranja dogovoriti posebne uvjete
postotak od primljenog iznosa i pogodnosti za svoje zaposlenike koji će kod tog osi-
doznake umanjene za djelomičnu
jednokratnu isplatu, ovisi o tra-
guravatelja ugovoriti policu dobrovoljnog zdravstvenog
janju ugovora o mirovini i iznosi osiguranja. Dobrovoljno zdravstveno osiguranje poslo-
izraženo na godišnjoj razini odnos-
no ukupno:
davac nije obvezan uplaćivati svim zaposlenicima, niti
Ukupna je dužan svim zaposlenicima uplaćivati jednake iznose.
Tra-
janje Godišnja
naknada za
ugovoreno
Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju12
ugov-
ora
naknada
trajanje is- dijeli dobrovoljno zdravstveno osiguranje na:
plate mirovine
5 1,16% 5,81%
■ dopunsko zdravstveno osiguranje
6 1,08% 6,50% ■ dodatno zdravstveno osiguranje te
7 1,01% 7,09% Naknada za upravljanje ■ privatno zdravstveno osiguranje.
Naknade 8 0,95% 7,60%
– 1,8% - 2% godišnje
Naknada banci skrbniku
Dopunsko zdravstveno osiguranje je osiguranje ko-
9 0,90% 8,06% 0,034%-0,082% godišnje jim se osigurava pokriće troškova zdravstvene zaštite iz
10 0,85% 8,45% obveznog zdravstvenog osiguranja. Dodatnim zdrav-
11 0,80% 8,82% stvenim osiguranjem osigurava se viši standard zdrav-
12 0,76% 9,14% stvene zaštite u odnosu na standard zdravstvene zaštite
13 0,73% 9,45% iz obveznog zdravstvenog osiguranja te veći opseg prava
14 0,70% 9,74% u odnosu na prava iz obveznog zdravstvenog osigura-
15 0,67% 10,01% nja. Privatnim zdravstvenim osiguranjem osigurava
102 te se razgraničava na cjelokupno se zdravstvena zaštita osobama koje borave u Republici
trajanje ugovora o mirovini i
uključuje sve troškove Društva.  
Hrvatskoj, a koje se nisu obvezne osigurati sukladno
b) Doživotne mirovine – 10 -15% Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdrav-
od primljenog iznosa doznake
umanjene za djelomičnu jed-
stvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj13.
nokratnu isplatu izraženo sveu- Dobrovoljno zdravstveno osiguranje provode druš-
kupno - raspoređeno na cijelo
razdoblje isplate. tva za osiguranje koja su dobila dozvolu za obavljanje
Moguće je jednokratno te vrste osiguranja te Hrvatski zavod za zdravstveno
Jed- Do 30% ukupno doznačenih sred- isplatiti 30% ukupnih
nokratna stava iz dobrovoljnog mirovinskog ušteđenih sredstava ili/i
isplata fonda. veći postotak, ali tada 12
Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju
maksimalno 10.000 kuna.
(Nar. nov., br. 85/06 – 71/10)
Izvor: Internetska stranica Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg druš-
tva, www.rmod.hr
13
Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj za-
štiti stranaca u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 80/13)
TEB Poslovno savjetovanje
osiguranje (HZZO), koji uz obvezno zdravstveno osi-
guranje, može provoditi dopunsko i dodatno zdrav-
stveno osiguranje. HZZO trenutno provodi samo do-
punsko zdravstveno osiguranje.
Ukoliko poslodavac želi nagraditi zaposlenika
uplatom premije zdravstvenog osiguranja, na iznos
premije poslodavac je dužan obračunati poreze i do-
prinose. Za zaposlenika iz Zagreba (prirez 18%) koji
ima neto plaću 7.000,00 kn i ostvaruje osobni odbi-
tak u visini 3.800,00 kn, a za uplatu premije u iznosu
500,00 kn mjesečno, poslodavcu će stvoriti 1.021,90
kn ukupnih troškova, što je jednako povećanju neto
plaće za 500,00 kn (primjer obrađen u Tablici 1.)
4. Životno osiguranje
Životno osiguranje ima obilježje dugoročne štednje
(5 do 30 godina), uz istovremeno osiguranje za
nepredviđene slučajeve u životu, primjerice iznenadnu
bolest, nesposobnost za rad ili smrt osiguranika.
Kada životno osiguranje ugovara poslodavac s
osiguravateljem za svoje zaposlenike, tada je ugova-
ratelj osiguranja poslodavac, osigurane osobe su za-
poslenici, a osigurateljno pokriće vrijedi za vrijeme
zaposlenja kod ugovaratelja. Ugovorena osigurana
svota isplaćuje se po isteku trajanja osiguranja, a u
slučaju smrti osigurane osobe isplaćuje se pripadaju-
ći dio osigurane svote. Uz svotu osiguranja isplaćuje
se i dobit koja je do tada pripisana. Ukoliko je smrt
nastupila kao posljedica nesretnog slučaja, dodatno
se isplaćuje i ugovorena osigurana svota.
Životno osiguranje dakle osigurava živote zaposleni-
ka, a u slučaju smrti zaposlenika tijekom trajanja osigu-
ranja ili u slučaju doživljenja, postavlja se pitanje kome
se isplaćuje osigurana svota, odnosno tko je korisnik
osiguranja. Korisnik osiguranja može biti poslodavac
(ugovaratelj osiguranja) ili zaposlenik (osiguranik).
Ukoliko je poslodavac korisnik osiguranja, i za
slučaj smrti i za slučaj doživljenja, uplaćene premije ži-
votnog osiguranja priznaju se kao porezno priznati iz-
datak, odnosno rashod. U tom slučaju plaćena premija
osiguranja ne predstavlja primitak zaposlenika stoga se
ne oporezuje porezom na dohodak. U slučaju doživ-
ljenja, poslodavcu se isplaćuje osigurana svota, koja
predstavlja prihod razdoblja u kojem je ostvarena koji
se kod poslodavca obveznika poreza na dobit oporezuje
porezom na dobit, a kod obrtnika obveznika poreza na
dohodak porezom na dohodak.
Ukoliko je poslodavac samo ugovaratelj osigura-
nja dok je zaposlenik korisnik životnog osiguranja,
uplaćene premije životnog osiguranja smatraju se pla-
ćom te je poslodavac dužan obračunati i platiti sve po-
reze i doprinose. Uplate premija životnog osiguranja
Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo
priznaju se kao porezno priznati izdatak.
Polica životnog osiguranja osigurava zaposlenika,
a poslodavcu, korisniku osiguranja, daje sljedeće po-
godnosti (koje se razlikuju ovisno o osiguravatelju):
■ uplaćene premije životnog osiguranja priznaju se
kao porezno priznati izdatak;
■ ukoliko zaposleniku (osiguranoj osobi) prestane
radni odnos, u dogovoru s poslodavcem (ugovara-
teljem osiguranja) mogući su sljedeći scenariji:
a) zaposlenik preuzima policu životnog osiguranja
– tada se na polici mijenja ugovaratelj (nije više
poslodavac) i vjerojatno program osiguranja, a za-
poslenik sam nastavlja plaćati premije osiguranja,
b) poslodavac zadržava policu životnog osiguranja
i istu prenosi na novog/drugog zaposlenika;
■ promjene osigurane osobe mogu se napraviti tije-
kom cijele godine na zahtjev ugovaratelja osigura-
nja (poslodavca);
Ana Šimić Kolarević, Ana Rauker, mr. sc. Gordi Sušić | Stimulacija zaposlenika
■ premija osiguranja može se plaćati godišnje, polu-
godišnje, kvartalno ili mjesečno;
■ ugovor o osiguranju može se mijenjati uz određena
ograničenja s obzirom na vrstu promjene;
■ godišnja premija ostaje nepromijenjena, a za sve
eventualne promjene prilagođava se osigurana svota.
Životno osiguranje treba služiti kao motivator vi-
sokokvalitetnog kadra na vodećim funkcijama, ko-
jeg poslodavac želi zadržati.
Visina premije životnog osiguranja ovisi prvenstveno
o osiguranoj svoti, trajanju osiguranja te dobi osigurani-
ka. Poslodavac u pravilu koristi ovaj oblik stimulacije za
direktore i management. Za plaćanje polica životnog osi-
guranja vlasnicima poduzeća ne možemo reći da se kori-
ste u svrhu stimulacije. Zaposlenicima je ovaj oblik sti-
mulacije interesantan jedino ukoliko su oni korisnici
osiguranja. Ukoliko se poslodavac odluči plaćati životno
osiguranje, nije obvezan plaćati ga svim zaposlenicima,
niti je dužan svim zaposlenicima uplaćivati jednake izno-
se premije, niti ugovoriti jednake osigurane svote.
103
5. Sportsko-rekreativni programi
Trošak sportsko-rekreativnih programa koji poslo-
davac nadoknađuje zaposlenicima smatra se primit-
Financije, pravo i porezi | 3/17
kom na osnovi nesamostalnog rada zaposlenika te se
na iznos plaćene nadoknade troška obračunavaju i
plaćaju odgovarajući porezi i doprinosi.
Poslodavcu ovaj oblik stimulacije generira jednake
troškove za isti iznos uplate kao i povećanje neto pla-
će, uplate premije zdravstvenog osiguranja ili životnog
osiguranja kod kojeg je zaposlenik korisnik osiguranja.
Sportsko-rekreativne programe poslodavac nije
 Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo TEB Poslovno savjetovanje

obvezan uplaćivati svim zaposlenicima, niti je dužan
svim zaposlenicima uplaćivati jednake iznose.
6. Primjer definiranja stimulacije
za sve zaposlenike
Poslodavac ima niz mogućnosti za motivaciju za-
poslenika i može ih kombinirati. Primjerice, posloda-
vac može utvrditi mjesečni iznos kojim želi stimulirati
zaposlenika te ponuditi zaposlenicima na izbor ne-
koliko opcija. Pri tome je poželjno da poslodavac taj
iznos iskaže na neto osnovi, kako bi zaposlenici mogli
kvalitetnije donijeti svoju odluku.
Poslodavac je, primjerice, odlučio da će na ime
stimulacije zaposlenika mjesečno izdvojiti 500,00 kn
bruto po zaposleniku te je odlučio da će zaposlenici-
ma ponuditi nekoliko opcija. Kako bi odredio opcije
koje će ponuditi zaposlenicima na izbor, poslodavac je
prethodno utvrdio određene pretpostavke i ograniče-
nja na temelju dostupnih informacija. Prosječna bruto
plaća zaposlenika iznosi 6.906,95 kn. Time je posloda-
vac definirao pretpostavku da će se isplata stimulacije
svih zaposlenika oporezovati stopom poreza na doho-
dak od 24%. Većina zaposlenika je iz Zagreba, stoga je
poslodavac definirao pretpostavku da će se na isplatu
stimulacije svih zaposlenika obračunavati prirez na
porez po stopi od 18%. Kod obračuna stimulacije, po-
rezna olakšica (osobni odbitak) zaposlenika je irele-
vantana, budući je korištena kod obračuna osnovne
plaće.14 Za potrebe kalkulacije različitih opcija stimu-
lacije, poslodavac je odredio ograničenje odstupanja
bruto troška stimulacije zaposlenika od +/- 10,00 kn.
Poslodavac bi mogao zaposlenicima ponuditi, a te-
meljem gore navedenih pretpostavki, da će im nadokna-
diti maksimalni iznos mjesečne naknade troška ili upla-
titi premiju u sljedećim iznosima, pri čemu zaposlenik
može ostvariti pravo po jednoj dolje navedenoj točki:
1. uplata premije dobrovoljnog mirovinskog osigura-
nja (u nastavku: DMO) u iznosu 500,00 kn;
2. naknada troška premije dobrovoljnog (dopunskog
i/ili dodatnog) zdravstvenog osiguranja i/ili nakna-
da troška premije životnog osiguranja i/ili naknada
troška po osnovi korištenja sportsko – rekreativnih
programa u iznosu:
2.1. 245,00 kn neto;
2.2. 75,00 kn neto i uplata premije dobrovoljnog mi-
rovinskog osiguranja u iznosu 350,00 kn;
2.3. 125,00 kn neto i uplata premije dobrovoljnog
mirovinskog osiguranja u iznosu 250,00 kn;
2.4. 160,00 kn neto i uplata premije dobrovoljnog
mirovinskog osiguranja u iznosu 180,00 kn;
2.5. 200,00 kn neto i uplata premije dobrovoljnog mi-
rovinskog osiguranja u iznosu 100,00 kn.

Tablica 5. Usporedba ukupnih troškova poslodavca na ime stimulacije zaposlenika i koristi zaposlenika za
različite opcije stimulacije
Trošak stimulacije zaposlenika
Opcija 1 Opcija 2.1 Opcija 2.2. Opcija 2.3. Opcija 2.4. Opcija 2.5.
dobrovoljna mirovinska 500/0 0/245 350/75 250/125 180/160 100/200
šednja/rekreacija, zdravstveno ili životno osiguranje
1. Dobrovoljna mirovinska štednja 500,00 0,00 350,00 250,00 180,00 100,00
2. Uplaćeno u dobrovoljni mirovinski fond u jednoj godini 6.000,00 0,00 4.200,00 3.000,00 2.160,00 1.200,00
3. Državna poticajna sredstva 62,50 0,00 52,50 37,50 27,00 15,00
4. Zdravstveno, rekreacija ili životno osiguranje neto 0,00 245,00 75,00 125,00 160,00 200,00
  Bruto plaća (bruto I) 6.842,64 7.269,88 6.973,43 7.060,62 7.121,66 7.191,41
5. Povećanje bruto plaće   427,24 130,79 217,98 279,02 348,77
  Ukupno doprinosi iz plaća 1.368,53 1.453,98 1.394,69 1.412,12 1.424,33 1.438,28
  I. stup mirovinskog osiguranja 15% 1.026,40 1.090,48 1.046,01 1.059,09 1.068,25 1.078,71
104
  II. stup mirovinskog osiguranja 5% 342,13 363,49 348,67 353,03 356,08 359,57
  Dohodak 5.474,11 5.815,90 5.578,74 5.648,50 5.697,33 5.753,13
  Osobni odbitak 3.800,00 3.800,00 3.800,00 3.800,00 3.800,00 3.800,00
  Porezna osnovica 1.674,11 2.015,90 1.778,74 1.848,50 1.897,33 1.953,13
  Predujam poreza i prireza porezu na dohodak 474,11 570,90 503,74 523,49 537,32 553,13
  Porez na dohodak po stopi 24% 401,79 483,82 426,90 443,64 455,36 468,75
  Prirez po stopi 18% 72,32 87,09 76,84 79,86 81,96 84,38
  Neto plaća 5.000,00 5.245,00 5.075,00 5.125,00 5.160,00 5.200,00
  Povećanje neto plaće   245,00 75,00 125,00 160,00 200,00
  Ukupno doprinosi na plaću 1.176,93 1.250,42 1.199,43 1.214,43 1.224,93 1.236,92
6. Povećanje doprinosa na plaću   73,49 22,50 37,49 47,99 59,99
  Doprinos za zdravstveno osiguranje 15% 1.026,40 1.090,48 1.046,01 1.059,09 1.068,25 1.078,71
  Doprinosi na plaću za zapošljavanje 1,7% 116,32 123,59 118,55 120,03 121,07 122,25
TEB Poslovno savjetovanje Financije, pravo i porezi | Financije i računovodstvo

Trošak stimulacije zaposlenika

Opcija 1 Opcija 2.1 Opcija 2.2. Opcija 2.3. Opcija 2.4. Opcija 2.5.
dobrovoljna mirovinska 500/0 0/245 350/75 250/125 180/160 100/200
šednja/rekreacija, zdravstveno ili životno osiguranje
  Doprinosi na plaću za zaštitu zdravlja na radu 0,5% 34,21 36,35 34,87 35,30 35,61 35,96
  Ukupan trošak plaće (bruto II) 8.019,57 8.520,30 8.172,86 8.275,05 8.346,59 8.428,33
  Stimulacija zaposlenika, neto (1. + 3. + 4.) 562,50 245,00 477,50 412,50 367,00 315,00
  Bruto trošak stimulacije zaposlenika (1. + 5. + 6.) 500,00 500,73 503,29 505,47 507,01 508,76

Ukoliko poslodavac želi stimulirati sve zaposlenike
trebao bi internim aktom (Odlukom ili Pravilnikom)
odrediti uvjete, kriterije i način pod kojim se zaposle-
nicima priznaju i nadoknađuju troškovi i/ili priznaju i
ostvaruju određena prava.
7. Zaključak
Za pretpostaviti je da će motiviran zaposlenik, za-
dovoljan svojim radnim okruženjem, raditi učinkovi-
tije i kreativnije te će biti više usmjeren na ostvarivanje
Stimulacija zaposlenika povećanjem neto plaće ili
uplatom premije zdravstvenog osiguranja ili uplatom
premije životnog osiguranja kod kojeg je zaposlenik
korisnik osiguranja ili uplatom sportsko-rekreativnih
programa poslodavcu generira jednake troškove za isti
iznos koristi zaposlenika. Logično je za pretpostaviti da
bi se poslodavac češće odlučio koristiti oblike stimulacije
drugačije od povećanja neto plaće, jer generiraju jednake
troškove, a u slučaju potrebe u budućnosti bi bilo jedno-
stavnije smanjiti iznos koji se nadoknađuje zaposlenici-
ma, nego smanjiti neto plaću. Trenutno najveću financij-

Ana Šimić Kolarević, Ana Rauker, mr. sc. Gordi Sušić | Stimulacija zaposlenika
postavljenih ciljeva. Poslodavac ima niz mogućnosti za sku korist zaposlenici imaju od dobrovoljne mirovinske
motivaciju zaposlenika te ih može kombinirati. štednje, a poslodavci najmanji trošak, u odnosu na ostale
U Grafikonu 1. dana je usporedba troškova poslo- opisane oblike stimulacije, stoga je detaljnije i obrađena
davca i koristi zaposlenika za različite oblike stimula- upravo tematika dobrovoljne mirovinske štednje.
cije, pri čemu je vidljivo da jedino uplata dobrovolj- Koji god oblik neizravnih materijalnih kompenza-
nog mirovinskog osiguranja za zaposlenika kreira cija poslodavac odluči koristiti kao sredstvo motiva-
koristi veće od troškova poslodavca. cije i stimulacije, važno je da poslodavac jasno obja-
sni i obrazloži zaposlenicima koje koristi će imati, jer
Grafikon 1. U
 sporedba troškova poslodavca i koristi takav način komunikacije može samo pozitivno utje-
zaposlenika za različite oblike stimulacije cati za povjerenje u poslodavca
i radnu klimu te u konačnici
na zadovoljstvo zaposlenika. U
Tablici 6. dan je sažetak bitnih
značajki opisanih oblika sti-
mulacije.
Temeljem svega iznesenog,
poslodavac koji želi stvoriti
ugodnu radnu klimu i motivi-
rati zaposlenike, ima mogućnost
ponuditi različite oblike stimu-
lacije, dok odabir treba ostaviti
zaposleniku, prema očekivanim
koristima i osobnim preferenci- 105
jama.
Tablica 6. Usporedba bitnih značajki oblika stimulacije
Naknada troškova
Financije, pravo i porezi | 3/17

Dobrovoljno mirovinsko osigu- Dobrovoljno zdravst-

Životno osiguranje sportsko-rekreativnih
ranje, III. stup veno osiguranje
programa
Obilježje štednje ili
Štednja Potrošnja Štednja Potrošnja
potrošnje
Porezna olakšica Za poslodavca i zaposlenika Ne Ovisi tko je korisnik osiguranja Ne
Nakon navršenih 50 godina Ovisi o dospijeću ili nastupu
Korištenje sredstava Po potrebi Odmah
života događaja
Pravo na državni poticaj Da Ne Ne Ne

•
Kapitaliziranje sredstava Da Ne Da Ne