Egon Mileusnić

Egon Mileusnić, dipl. ing. el.
MJERE SIGURNOSTI I ZAŠTITE NA RADU KOD

PRIMJENE ELEKTRIČNE ENERGIJE
HZIRS
Zagreb, 1999.
MJERE SIGURNOSTI I ZAŠTITE NA RADU KOD PRIMJENE
ELEKTRIČNE ENERGIJE
Autor:
Egon Mileusnić, dipl. ing. el.
Glavna urednica:
Ljubica Dunaj-Mutak, dipl. ing.
Urednica:
Gordana Baraba, prof.
Nakladnik:
Zavod za istraživanje i razvoj sigurnosti d.d.
Zagreb, Ulica grada Vukovara 68
Za nakladnika:
Krešimir Telebec, prof.
Grafička priprema:
Comprim, Zagreb, S. Andrijevića 13
Tisak:
Intergrafika, Zagreb, Bistranska 19
Naklada:
600primjeraka
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb
UDK 331.45: 621.3>(035)
Mileusnić, Egon
Mjere sigurnosti i zaštite na radu kod
primjene električne energije/Egon
Mileusnić. Zagreb : Zavod za istraživanje i
razvoj sigurnosti, 1999. - 127 str. : ilustr.;
24 cm Bibliografija: str. 127. - Kazalo.
ISBN 953-6412-26-8 990930049
ISBN 953-6412-26-8
SADRŽAJ
UVOD......................................................................................................... 7
1. DJELOVANJE ELEKTRIČNE ENERGIJE NA ČOVJEKA....................... 9
1.1 PROLAZ ELEKTRIČNE STRUJE KROZ LJUDSKO TIJELO................. 9
1.2 IMPEDANCIJA LJUDSKOG TUELA........................................................ 9
1.3 DJELOVANJE ELEKTRIČNE STRUJE
NA LJUDSKI ORGANIZAM.....................................................................10
1.4 GRANICE OPASNIH NAPONA..................................................................14

1.5 OSTALA ŠTETNA DJELOVANJA ELEKTRIČNE ENERGIJE
NA ZDRAVLJE ČOVJEKA..........................................................................15
1.6 PITANJA ZA PONAVLJANJE......................................................................15
1.7 ZAPAMTITE.................................................................................................15
2. VRSTE OPASNOSTI OD ELEKTRIČNE ENERGIJE I TEHNIČKE
MJERE ZAŠUTE ........................................................................................ 17
2.1 PODJELA OPASNOSTI S OBZIROM NA
NAČIN OZLJEĐIVANJA.............................................................................17
2.2 IZRAVNI (DIREKTAN) DODIR POSTROJENJA POD NAPONOM 17
2.2.1 Zaštita od izravnog (direktnog) dodira...........................................................20
2.3 PITANJA ZAPONAVUANJE........................................................................23
2.4 ZAPAMTITE.................................................................................................23
2.5 NEIZRAVNI (INDIREKTNI) DODIR..........................................................24
2.5.1 Nastanak opasnosti od neizravnog (indirektnog) dodira.................................24
2.5.2 Vrste zaštita od neizravnog (indirektnog) dodira............................................26
2.5.3 Dopušteni napon dodira.................................................................................27
2.5.4 Vrste uzemljenja............................................................................................28
2.5.5 Označivanje vodiča i sustava uzemljenja u mrežama niskog napona.............29
2.5.6 Izjednačivanje potencijala................................'...»....................................31
2.5.7 Posebno mali naponi......................................................................................32
2.5.8 Zaštita primjenom opreme klase II ili odgovarajućom izolacijom..................34
2.5.9 Zaštita električkim odvajanjem......................................................................35
2.5.10 Zaštita od neizravnog (indirektnog) dodira automatskim isključivanjem
napajanja........................................................................................................36
2.5.11 Automatsko isključivanje napajanja sa zaštitnim uređajima
diferencijalne struje (strujna zaštitna sklopka)...............................................40
2.7 ZAPAMTITE................................................................................................ 42
2.8 OPASNOSTI OD ELEKTRIČNOG LUKA...................................................42
2.8.1 Nastanak električnog luka..............................................................................42
2.8.2 Zaštitaodštetnogdjelovanjaelektričnogluka....................................................43
2.9 INDUCIRANI NAPONI................................................................................43
2.9.1 Nastanak induciranih napona.........................................................................43
2.9.2 Mjere zaštite od induciranih napona..............................................................45
2.10 ZAOSTALI NABOJ......................................................................................45
2.10.1 Pojava naboja na kondenzatoru.....................................................................45
2.10.2 Mjere zaštite od zaostalog naboja................................................................. 46
2.11 OPASNOSTODPRIBLIŽAVANJAVODIČIMAVISOKOGNAPONA .. 46
2.11.1 Nastanak opasnosti........................................................................................46
2.11.2 Mjere zaštite..................................................................................................47
2.12 IZNOŠENJE POTENCIJALA IZ ELEKTRIČNIH POSTROJENJA .... 47
2.12.1 Nastanak opasnosti........................................................................................47
2.12.2 Mjerezaštite...................................................................................................48
2.13 ATMOSFERSKI I SKLOPNI PRENAPONI.................................................49
2.13.1 Vrste prenapona.............................................................................................49
2.13.2 Mjerezaštite...................................................................................................50
2.14 STATIČKI ELEKTRICITET.........................................................................51
2.14.1 Nastanak statičkog elektriciteta.....................................................................51
2.14.2 Mjerezaštite ................................................................................................. 51
2.15 UTJECAJ NISKOFREKVENTNIH ELEKTRIČNIH I
MAGNETSKIH POLJA NA ČOVJEKA......................................................52
2.15.1 Pojave električnih i magnetskih polja............................................................52
2.15.2 Mjerezaštite...................................................................................................53
2.16 PITANJAZAPONAVLJANJE.......................................................................54
2.17 ZAPAMTITE................................................................................................54
3. ELEKTRIČNA OPREMA I UREĐAJI.........................................................57
3.1 SKLOPKE I PREKIDAČI............................................................................57
3.2 ELEKTRIČNIVODOVI................................................................................57
3.3 PRIKLJUČNICEIUTIKAČI.........................................................................59
3.4 ELEKTRIČNAPRENOSIVA TROŠILA.......................................................59
3.5 TROŠILA KLASE I (SAZAŠTTTNIM VODIČEM) ©................................60
3.6 TROŠILA KLASE II (SA ZAŠTITNOM IZOLACIJ OM) (□].....................61
3.7 TROŠILAKLASE III (S MALIM SIGURNOSNIM NAPONOM) [m].. 61
3.8 ELEKTRIČKO ODVAJANJE.......................................................................62
3.9 RUČNESVJETILJKE...................................................................................62
3.10 STABILNATROŠILAI ELEKTROMOTORI................................................63
3.11 ZAMJENARASTALNIH ULOŽAKA OSIGURAČA..................................64
3.12 AKUMULATORI IAKUMULATORSKA POSTROJENJA.........................65
3.13 OSOBNARAČUNALAIVTOEOTERMINALI............................................68
3.14 ELEKTRIČNO ZAVARIVANJE...................................................................69
3.15 PRIVREMENE ELEKTRIČNE INSTALACIJE NA RADILIŠTIMA
I OGRANIČENIM VODLJIVIM PROSTORIMA.......................................71
3.16 MIJEŠALICE ZA BETON NAELEKTRIČNI POGON................................74
3.17 PITANJAZAPONAVLJANJE.......................................................................75
3.18 ZAPAMTITE................................................................................................76
4. SIGURNO KRETANJE I BORAVAK U ELEKTRIČNIM

POSTROJENJIMA.......................................................................................79
4.1 OPASNOSTI U ELEKTRIČNIM POSTROJENJIMA..................................79
4.2 ZONE OPASNOSTI U ELEKTRIČNIM POSTROJENJIMA......................80
4.3 OSNOVNA PRAVILA PONAŠANJA U ELEKTRIČNIM
POSTROJENJIMA I INSTALACIJAMA...................................................... 81
4.4 PITANJA ZA PONAVLJANJE....................................................................... 84
4.5 ZAPAMTITE.............,................................................................................. 85
5. RADOVI NAELEKTRIČNIM INSTALACIJAMA
I POSTROJENJIMA...................................................................................... 87
5.1 VRSTE RADOVA.......................................................................................... 87
5.2 TEMELJNI ZAHTJEVI ZA SIGURAN POGON........................................... 87
5.3 OSOBLJE...................................................................................................... 88
5.4 UVJETI OKOLIŠA........................................................................................ 88
5.5 USTROJ RADA............................................................................................. 89
5.6 ISPRAVE ZARAD......................................................................................... 90
5.7 SPORAZUMIJEVANJE................................................:............................. 91
5.8 MJESTO RADA............................................................................................. 92
5.9 ALAT; OPREMA, NAPRAVE I DOKUMENTACIJA................................... 92
5.10 POGONSKE MANIPULACIJE..................................................................... 92
5.11 RADOVI U BEZNAPONSKOM STANJU.................................................... 93
5.12 PRIMJENA “PETZLATNIH PRAVILA’........................................................ 94
5.12.1 Isključenje-odvajanjeod napona...................................................................... 95
5.12.2 Osiguranje od ponovnog uklopa..................................................................... 95
5.12.3 Utvrđivanje beznaponskog stanja................................................................... 97
5.12.4 Uzemljivanje i kratko spajanje........................................................................ 97
5.12.5 Ograđivanje od dijelova pod naponom........................................................... 99
5.13 RAD U BLIZINI NAPONA..........................................................................100
5.14 ZAVRŠETAK RADOVA...............................................................................102
5.15 RAD POD NAPONOM.................................................................................102
5.17 ZAPAMTITE.................................................................................................103
6. ODRŽAVANJE ISPRAVNOSTI POSTROJENJA.........................................105
6.1 ODRŽAVANJE POSTROJENJA...................................................................105
6.2 UTVRĐIVANJE ISPRAVNOSTI INSTALACIJA I POSTROJENJA ... 105
6.3 ISPITIVANJA STROJEVA I UREĐAJA S
POVEĆANOM OPASNOŠĆU......................................................................108
6.4 MJERE ZAŠTITE PRI MJERENJIMA U POSTROJENJU..........................110
6.5 OSLOBAĐANJE OZLIJEĐENOG IZ STRUJNOG KRUGA.......................113
6.6 PITANJA ZA PONAVLJANJE..................................................................... 114
6.7 ZAPAMTITE.................................................. ;....\........................................115
7. PRILOZI....................................................................................................... 117
7.1 KAZALO PO POJMOVIMA........................................................................117
7.2 PREGLED HRVATSKIH ZAKONA PRAVILNIKA I NORMI....................124
7.3 PREGLED INOZEMNIH PRAVILA I NORMI............................................126
8. LITERATURA..............................................................................................127
E
s
h
UVOD
Gotovo ni u jednoj grani djelatnosti nije tako jasno izražena činjenica daje sigurnost na
radu nužan dio tehnološkog procesa, kao što je to u djelatnosti pogona, održavanja i
izgradnje električnih postrojenj a.
Za sigurno izvođenje, čak, i jednostavnih pogonskih manipulacija, kao stoje npr. ručno
otvaranje rastavljačima, nužna je provedba određenih mjera sigurnosti i primjena zaštitnih
sredstava.
Boravak i kretanje u električnim postrojenjima, a isto tako i rad u njima povezan je s

nizom opasnosti. Stoga je nužno da sve osobe, koje rade ili dolaze u ta postrojenja, dobro
poznaju sve izvore opasnosti i odgovarajuće tehničke mjere zaštite u izvedbi postrojenja,
kao i nužne mjere sigurnosti na radu.
Zadatak ovog priručnika je dati sustavni pregled najvažnijih tehničkih zaštitnih mjera od
udara električne struje u izvedbi električnih postrojenja niskog i visokog napona te
razraditi i objasniti nužne mjere sigurnosti i primjenu zaštitnih sredstava pri radovima na
izgradnji i održavanju tih postrojenja.
Ovaj priručnik namijenjen je prvenstveno stručnjacima zaštite na radu kao nužna pomoć u
njihovom svakodnevnom radu prigodom uporabe opreme na električni pogon ili prigodom
rada u pogonu ili izgradnji električnih instalacija i postrojenja.
Priručnik će vrlo korisno poslužiti stručnjacima zaštite na radu u pripremama za polaganje

stručnog ispita.
Osim toga, priručnik može poslužiti i za obrazovanje zaposlenika elektrostruke iz područja

zaštite na radu pri uporabi električne energije kao i svakom nastavniku tehničkog odgoja u
srednjim strukovnim školama kao podsjetnik pri obavljanju njegovih radnih zadataka.
Spomenute mjere sigurnosti kod radova u postrojenjima, a koje su predmet ovog

priručnika, razrađivane su pod pretpostavkom da su postrojenja u kojima će se raditi
potpuno izvedena u skladu s odgovarajućim tehničkim propisima za izgradnju dotičnih
postrojenja te da su ova postrojenja ispravno održavana u smislu odgovarajućih tehničkih
propisa za pogon,
održavanje i revizije tih električnih postrojenja.
/
Prilikom razrade mjera sigurnosti u električnim instalacijama i postrojenjima kao osnova
poslužili su važeći hrvatski pravilnici i norme te najnoviji međunarodni standardi i
europske norme.
' :7 .
' :8 .
1. DJELOVANJE ELEKTRIČNE ENERGIJE NA ČOVJEKA
1.1 PROLAZ ELEKTRIČNE STRUJE KROZ LJUDSKO TIJELO

Ključne riječi: strujni krug, napon struja, impedancija tijela, djelovanje električne struje
na čovjeka, fibrilacija srca, dopušteni napon dodira.
Električna struja može djelovati na čovjeka kad prolazi kroz ljudsko tijelo. Budući da
struja može teći samo u zatvorenom strujnom krugu, ljudsko tijelo mora postati dio
strujnog kruga da bi kroz njega protekla električna struja. Takav slučaj nastupa kad čovjek
dođe u situaciju da svojim tijelom dodiruje dvije točke između kojih postoji napon.
Tb se može dogoditi kada osoba dođe u dodir:
• sa dva vodiča nekog strujnog kruga između kojih vlada napon

• sa jednim vodičem koji se nalazi pod naponom i sa zemljom
• s nekim metalnim dijelom električnog uređaja ili postrojenja koji je u normalnom
pogonu izoliran od napona, ali je došao pod napon zbog greške na izolaciji
• s uzemljivačem koji za vrijeme prolaza struje greške poprima previsok potencijal prema
zemlji
• sa dvije točke na površini zemlje između kojih vlada potencijalna razlika zbog prolaza
struje kroz zemlju
• te ako osoba dođe u takvu blizinu visokonaponskog postrojenja da dolazi do električnog
proboja zraka i da se strujni krug zatvara preko čovjeka u zemlju.
U takvim okolnostima napon koji vlada između bilo kojih dviju točaka na ljudskom tijelu
potjerat će tijelom električnu struju. Veličinu te struje možemo odrediti prilično točno
prema Ohmovu zakonu. Jakost struje ovisit će o veličini napona i veličini impedancije
ljudskog tijela prema izrazu:
U_L
It =
zt (A)
pri čemu je:
It - struja kroz tijelo u amperima
UL - napon dodira, ij. napon koji vlada na krajevima ljudskog tijela u voltima Z,
- impedancija ljudskog tijela u omima.
1.2 IMPEDANCIJA LJUDSKOG TIJELA

Različiti dijelovi ljudskog tijela kao što su koža, krv, mišići, druga vlakna, kosti i zglobovi
suprotstavljaju se prolazu električne struje određenom impedancijom, koja se sastoji od
radnih i kapacitivnih otpora. U praksi redovno zanemarujemo kapacitivni otpor čiji utjecaj
nije značajan.
U ovim razmatranjima smatramo da impedancija ljudskog tijela ima značajke radnog
otpora i sastoji se od dva dijela:
• unutarnjeg otpora tijela
• otpora kože na mjestu ulaza i izlaza električne struje iz tijela.
Unutarnji otpor tijela kreće se u dosta uskim granicama, od 500 do 800 oma, i prvenstveno
ovisi o masi ljudskog tijela.
Površinski sloj kože, epiderma, u debljini od 0,05 do 0,2 mm, nema ni krvnih žila, ni
živaca, pa je možemo smatrati dielektrikom i ona je nosilac otpora. Otpor kože varira u
veoma širokim granicama od 0 do 20.000 oma.
Impedancija ljudskog tijela ovisi o sljedećim čimbenicima:

• čistoći i vlažnosti kože
• debljini i žuljevitosti kože
• naponu koji djeluje na ljudsko tijelo
• dužini trajanja prolaza struje kroz tijelo
• jakosti struje
• kontaktnom pritisku i površini elektrode.
Kod razrade pojedinih mjera zaštite uzimamo vrijednosti za impedanciju ljudskog tijela u
ovisnosti o naponu dodira prema tablici 1.
Tablica 1. Ovisnost ukupne impedancije tijela o naponu
Napon dodira (V) Totalna impedancija tijela (fi)

25 1.750
50 1.450
75 1.250
100 1.200
125 1.125
220 1.000
700 750
1.000 700
>1.000 650
Vrijednosti ukupne impedancije tijela odraslih osoba koje su navedene u tablici 1. vrijede
za put struje ruka-ruka, odnosno ruka-noge, pri kontaktnoj površini između 50-100 cm 2 i
pri suhoj koži.
1.3 DJELOVANJE ELEKTRIČNE STRUJE NA LJUDSKI ORGANIZAM
Električna struja, prolazeći kroz ljudski organizam, djeluje na sljedeće načine:

• toplinski - pri čemu se tijelo zagrijava, naročito na mjestu ulaza i izlaza struje iz tijela, do
te mjere da nastaju teške vanjske i unutrašnje opekline
• mehanički - jer za vrijeme prolaza struje kroz tijelo dolazi do grčenja mišića, što može
izazvati kidanje krvnih žila, živaca, pa čak lomove kostiju
10.
• kemijski - jer električna struja, prolazeći kroz krv, elektrolitički rastvara krvnu plazmu
• biološki - što se očituje grčenjem mišićnog tkiva, paralizom disanja, grčevima krvotoka,
treperenjem srčanih klijetki i nepovoljnim uljecajem na živčani sustav.
Sva ova djelovanja mogu dovesti do lakših i težih ozljeda čovjeka, pa čak mogu izazvati
i smrt.
Na težinu ozljede i na njezin ishod utječe pet najznačajnijih čimbenika prikazanih na slici
1.
Slika 1. Čimbenici koji utječu na težinu ozljede
osobna težina
svojstva ozljede
frekvencija
put x
x struje
vrijeme
jakost x
struje
I x t x Kp x Kf x Ks = Q
Jakost struje (I). Na temelju raznih ispitivanja te analize ozljeda i smrtnih slučajeva,
dobiveni su podaci o fiziološkom djelovanju električnih struja raznih jakosti na ljudski
organizam, koji su prikazani u sljedećem pregledu:
• 0,6- 1,5 mA Početak osjeta, lagano podrhtavanje prstiju

• 2 -3 mA Jako podrhtavanje prstiju
• 5 - 1 0 mA Grč šake
•12 - 15 mA Ruke se teško odvajaju od elektroda, snažni bolovi
u prstima i rukama, bol se može trpjeti 5-10 sekundi
•20 - 25 mA Paraliza ruku, veoma jaki bolovi, otežano disanje
• 50 -80 mA Paraliza disanja, početak treperenja srčanih klijetki
• 80 -100 mA Paraliza disanja, paraliza rada srca
• iznad 3.000 mA Paraliza disanja i rada srca pri djelovanju duljem od 0,1 sekunde,
razaranje tkiva toplinskim djelovanjem struje.
Ovi podaci odnose se na prolaz izmjenične struje 50 Hz od jedne ruke k drugoj ruci ili od
ruke do noge.
Prilikom razmatranja djelovanja raznih jakosti struja na ljudski organizam važno je
poznavati onu vrijednost struje kod koje se čovjek može sam svojom voljom i snagom
svojih mišića osloboditi iz strujnog kruga. Tu struju zovemo strujom otpuštanja i ona
iznosi 10 mA kod izmjenične struje 50 Hz.
Trajanje prolaza struje kroz organizam (t). Veoma velik utjecaj na ishod ozljeda ima
trajanje prolaza električne struje kroz organizam. Stoje dulje vrijeme prolaza struje, to su
ozljede teže, a smrtna opasnost veća.
Na težinu ozljeđivanja električnom strujom utječu istodobno i jakost struje i trajanje

prolaza struje kroz organizam.
11
0.1 0.2 0.5 1 2 5 10 20 50 100 200 500 1000 2000 500010000
Slika 2. Fiziološke reakcije ljudi u dijagramu struja/vrijeme za izmjeničnu struju
U stanovitim područjima jakosti struje i vremena prolaza struje kroz tijelo mogu uslijediti
iste fiziološke reakcije pri manjim strujama, a duljem trajanju, ili obrnuto, s jačim
strujama, ali kraćim vremenom trajanja prolaza struje kroz tijelo.
Na slici 2. je dijagram u kojem su prikazane fiziološke reakcije čovjeka u ovisnosti o

jakosti izmjeničnih struja i trajanju prolaza struje.
mA
Na dijagramu su prikazana četiri područja fizioloških reakcija ljudi koja su međusobno

odijeljena sa tri krivulje a,bic,.
U području 1 nije za očekivati reakcije kod ljudi, linija “a” predstavlja prag osjeta i on
iznosi 0,5 mA.
U području 2 očekuju se reakcije, kao što su bol i grč, ali se obično ne očekuju opasni
patofiziološki efekti.
U području 3 obično se ne očekuju organska oštećenja. Moguće su pojave kontrakcije

mišićja, poteškoće s disanjem, reverzibilni poremećaji u stvaranju i provođenju impulsa
srca, uključivši i prolazne zastoje rada srca, ali bez ventrikularne fibrilacije srca. Sve te
pojave jačaju s porastom jakosti struje i vremena. Fibrilacija srca je nekontrolirano
treperenje srčanih klijetki, koje izaziva prekid rada srca i veoma često dovodi do smrti.
U području 4 uz sve efekte iz područja 3 pridodaje se i vjerojatnost ventrikularne

fibrilacije srca.
Krivulja c2 predstavlja vjerojatnost od 5% za pojavu fibrilacije srca, dok krivulja c 3
predstavlja vjerojatnost od 50% za nastup fibrilacije srca.
12
Unutar područja 3 položena je konvencionalna referentna krivulja L, koja je korištena za
utvrđivanje vremena isključivanja kao funkcije napona dodira kod zaštitnih mjera s
automatskim isključivanjem napajanja. Krivulja Lpoložena je odmaknuto od ruba područja
4, kako bi se postigao određeni stupanj sigurnosti.
Utjecaj frekvencija (Kf). Kod industrijske frekvencije od 42 do 60 Hz (kod nas 50 Hz)

čovjek u većini slučajeva može bez posljedica podnijeti struje do 20 mA, dok su jače struje
tih frekvencija opasne. Opasnost opada s porastom frekvencije, ali tek iznad 1.000 Hz, i to
veoma sporo. Opasnost prijeti i pri strujama do 10.000 Hz, ali je svakako manja. Kod
struja vrlo visokih frekvencija, kao npr. 100.000 Hz, čovjek može podnijeti i 500 mA bez
posljedica. Visokofrekventne struje od 500.000 do 1,000.000 Hz nisu opasne i koriste se za
liječenje (diatermija). Koeficijent Kf kreće se u granicama od 1 do 15 za frekvencije od 50
do 1.000 Hz.
Put prolaza struje (Kp). Djelovanje struje na čovjeka je mnogo jače i opasnije ako struja
prolazi kroz srce i grudni koš. Najopasniji slučajevi prolaza struje jesu: lijeva ruka - lijeva
noga, glava - noga. Prolaz struje iz noge u nogu je manje opasan, ali on može dovesti do
težih ozljeda, pa i smrti. Koeficijent Kp kreće se u granicama od 0,3 do 1,7.
Individualna svojstva organizma (Ks). Na ishod ozljeda nastalih električnom strujom,

također, utječu individualna svojstva organizma i psihičke pripremljenosti pojedinca.
Mnoge bolesti povećavaju čovjekovu osjetljivost na prolaz električne struje. Tako npr. ljudi
koji boluju od tuberkuloze ili bolesti srca uvelike su osjetljiviji i kod njih su mnogo jače
fiziološke reakcije. Povišeno znojenje i uživanje alkohola smanjuje otpornost organizma
prema prolazu električne struje. Koeficijent Ks može imati vrijednosti od 0,5 do 1,0.
Istosmjerna stroja. Istraživanja su pokazala da izmjenične struje jače djeluju od

istosmjernih struja iste jakosti. Za izazivanje iste fiziološke reakcije čovjeka potrebna je 2-
4 puta jača istosmjerna struja od izmjenične struje, uz isto vremensko trajanje prolaza
struje.
Ekvivalentna istosmjerna struja prema nekoj izmjeničnoj struji, za isti fiziološki efekt,
može se približno izračunati prema jednadžbi:
J = =fc.J_
pri čemu je:
I _ - ekvivalentna istosmjerna struja I_ -
efektivna vrijednost izmjenične struje k - faktor
ekvivalentnosti s vrijednostima 2-4.
1.4 GRANICE OPASNIH NAPONA
Poznavajući djelovanje struja različitih jakosti na ljudski organizam i prosječnu

impedanciju ljudskog tijela, možemo zaključiti koji je napon opasan za život čovjeka.
Da bi se zaštitilo zdravlje i život ljudi, propisi raznih zemlja određuju koji je napon opasan,
kako bi se poduzele razne tehničke zaštitne mjere, ako postoji mogućnost da na čovjeka
djeluje takav previsok napon.
V.
13
Sve naše dosadašnje bitne spoznaje o djelovanju električne struje na čovjeka sažete su u
dva osnovna prikaza:
• struje kroz tijelo i vrijeme trajanja prolaza struje pri kojima nastupaju određeni
patofiziološki efekti (dijagram na slici 2)
• električna impedancija ljudskog tijela u ovisnosti o naponu dodira (tablica 1).
Ova dva podatka omogućavaju stvaranje krivulja dopuštenih napona dodira u ovisnosti o
vremenu trajanja izloženosti napona, pri kojem neće biti nikakvih opasnih djelovanja na
čovjeka. Krivulja djelovanja struja/vrijeme izkoje se izvode dopušteni naponi dodira,
označena je sa slovom L, i nalazi se u području 3 na dijagramu si. 2, s određenim faktorom
sigurnosti prema krivulji c,.
Tablica 2. prikazuje dopušteno trajanje pojedinih vrijednosti napona dodira.
Tablica 2. Dopušteno trajanje napona dodira
Očekivani napon dodira Dopušteno vrijeme trajanja t (s)
U(V) Normalni uvjeti Loši uvjeti
25 00 5
50 5 0,48
75 0.6 0,30
100 0,4 0,22
150 0.28 0,12
230 0.17 0.05
300 0,12 0.025
400 0.07
500
O
O
T
"š
Za normalne uvjete okoliša i uporabe trajno dopušteni naponi dodira su naponi manji od
50 V za izmjeničnu struju, a naponi manji od 120 V za istosmjernu struju.
Za teže uvjete rada i okoliša propisuju se kao granični naponi dodira od 25 V za

izmjeničnu i 60 Vza istosmjernu struju.
U teže uvjete upotrebe i okoliša ubrajaju se trajan dodir čovjeka s potencijalom zemlje i
znatne promjene impedancije tijela čovjeka u ovisnosti o vlažnosti kože.
14
1.5 OSTALA ŠTETNA DJELOVANJA ELEKTRIČNE ENERGIJE NA
ZDRAVLJE ČOVJEKA
Električna energija može štetno djelovati na zdravlje čovjeka, a da kroz njega ne prolazi
struja, već je njegovo tijelo izloženo opasnom djelovanju električnog luka ili djelovanju
elektromagnetskih polja niske i visoke frekvencije.
Električni luk najčešće nastaje zbog kratkog spoja između vodiča pod naponom. Svojim
jakim mehaničkim tlačnim udarom, toplinskim i ultraljubičastim zračenjem može izazvati
teške ozljede, a i smrt čovjeka.
Električna i magnetska polja su popratne pojave vezane uz električni napon i električnu

struju i imaju stanovite negativne utjecaje na ljudski organizam. Danas su ova djelovanja
predmet intenzivnih istraživanja diljem cijelog svijeta.
1.6 PITANJA ZA PONAVLJANJE
1. Navedite karakteristične načine kako čovjek može doći u dodir s naponom!

2. Navedite od čega je sastavljena impedancija ljudskog tijela i o čemu sve ona ovisi!
3. Koja su djelovanja električne struje pri prolazu kroz ljudski organizam?
4. Koji sve čimbenici utječu na težinu i ishod ozljede izazvane električnom strujom?
5. Što je to fibrilacija srca?
6. Navedite vrijednosti trajno dopuštenih napona dodira u normalnim i otežanim
uvjetima okoliša!
7. Kako djeluje električni luk na čovjeka?
1.7 ZAPAMTITE
* Električna struja je veoma opasna za čovjeka ako prolazi kroz njegovo tijelo.
Izaziva teške ozljede, a može prouzročiti i smrt čovjeka.
* Na težinu ozljede uzrokovane djelovanjem električne struje najviše utječu jakost

struje i trajanje prolaza struje kroz tijelo.
* Ne dodirujte električne uređaje, ni alate na električni pogon s mokrim rukama, ni

bosonogi.
* U teškim uvjetima okoliša, kao što je mokri prostor, metalne plohe i uski prostori
i napon izmjenične struje iznad 25 V može biti opasan po čovjeka.
15
2. VRSTE OPASNOSTI OD ELEKTRIČNE
ENERGIJE I TEHNIČKE MJERE ZAŠTITE
Ključne riječi: izravni i neizravni dodir, napon dodira i koraka, uzemljivač, inducirani
napon, zaostali naboj, električna i magnetska polja, atmosferski prenapon, iznošenje
potencijala.
2.1 PODJELA OPASNOSTI S OBZIROM NA NAČIN OZLJEĐIVANJA

Električne instalacije i postrojenja mogu biti izloženi raznim vanjskim štetnim utjecajima
kao što su toplina, mokra okolina, razne kemijske štetnosti ili, pak, prirodnim pojavama
kao što su atmosferska pražnjenja.
Osim vanjskih opasnosti postoje i unutarnji izvori opasnosti, a to su primjerice sklopni

prenaponi, ili kratki spojevi. Neispravne ili loše održavane instalacije mogu predstavljati i
opasnost za život i zdravlje ljudi zbog pojave izravnog (direktnog) ili neizravnog dodira
(indirektnog dodira).
Da bi se što bolje mogle određivati i primjenjivati odgovarajuće zaštitne mjere, valja

napraviti pregled s obzirom na vrste opasnosti. Postoje sljedeće vrste opasnosti na
električnim instalacijama i mrežama niskog i visokog napona:
• izravni (direktni) dodir dijelova postrojenja pod naponom
• neizravni (indirektni) dodir
• previsoki napon dodira i koraka kao posljedica prolaza struje kroz uzemljivač
• opasnosti električnog luka
• inducirani napon
• zaostali naboj
• opasnost približavanja vodičima visokog napona
• prenaponi iz mreže visokog napona
• opasnost od kratkog spoja i električnog luka
• atmosferski i sklopni prenaponi
• utjecaj električnog i magnetskog polja na čovjeka.
Sve ove vrste opasnosti moraju se detaljno upoznati kako bi se mogle ispravno
primjenjivati zaštitne mjere i provjeravati njihova učinkovitost.
2.2 IZRAVNI (DIREKTAN) DODIR POSTROJENJA POD NAPONOM

Kod izravnog dodira dijelova postrojenja pod naponom, s obzirom na izvjesne
specifičnosti, razlikujemo tri slučaja:
• izravan dodir dvaju vodiča pod naponom jednog električnog sustava

• dodir vodiča pod naponom kod električnih mreža s direktnom uzemljenom
neutralnom točkom
• dodir vodiča pod naponom kod električnih mreža s izoliranom neutralnom točkom.
16
Izravan dodir dvaju vodiča nastupa kada čovjek bilo kojim dijelovima svojega tijela
istodobno premosti dva fazna vodiča ili jedan fazni i neutralni vodič.
Napon koji tada vlada između oba vodiča djeluje na tijelo čovjeka kroz koje će protjerati
električnu struju. Oba slučaja prikazana su na slici 3.
Budući da su otpori vodiča maleni i zanemarivi prema otporu ljudskog tijela, struja koja
n
L3
L3
N
Slika 3. Dodir dvaju faznih vodiča, odnosno jednog faznog i neutralnog vodiča
prolazi kroz tijelo ovisna je jedino o naponu i otporu tijela. Uz fazni napon od 220 V i
pretpostavljenu impedanciju ljudskog tijela Z, = 1.000 oma, dobivamo struju:
t^= 220_ = 022A = 220mA Zt
1.000
Ta jakost struje dovoljno je velika da izazove smrt u trajanju prolaza i kraćem od jedne
sekunde.
Još nepovoljnije prilike vladaju ako se dodir dvaju vodiča događa na visokom naponu.
Tako npr. pri dodiru dvaju faznih vodiča s linijskim naponom od 10.000 V, uz
pretpostavljenu impedanciju tijela od 650 oma, protekla bi kroz čovjeka struja od 15,4 A.
Struja te jakosti dovoljna je da izazove teške vanjske i unutarnje opekline te smrt.
Dodir vodiča kod uzemljene neutralne točke. Kada čovjek, stojeći na zemlji, dodirne
svojim tijelom jedan fazni vodič trofaznog sustava s uzemljenom neutralnom točkom, on
će zatvoriti strujni krug, jer će struja proteći kroz njega u zemlju, a zemljom dalje do
uzemljivača neutralne točke. Ako zanemarimo otpore vodiča i otpor uzemljenja neutralne
točke, jer su maleni prema impedanciji ljudskog tijela i prema prijelaznom otporu tla na
mjestu stajanja čovjeka, možemo izračunati struju koja prolazi kroz čovjeka:
T — _____________( A )
gdje je: ' Z,+Zp ' '
It - struja kroz tijelo U0 -
fazni napon Z,
-impedancija tijela
Zp - prijelazna impedancija tla na mjestu stajanja.
Ako razmotrimo ovu jednadžbu, vidimo da struja koja bi prolazila kroz tijelo prvenstveno
ovisi o prijelaznoj impedanciji tla, impedanciji ljudskog tijela i visini faznog napona.
17
U niskonaponskim mrežama i instalacijama, gdje je fazni napon relativno malen, veoma
veliku ulogu ima prijelazna impedancija tla.
Prijelazna impedancija tla na mjestu stajanja može mijenjati svoju vrijednost u veoma
širokim granicama, od nula pa do milijun oma, a ima karakteristike radnog otpora.
On prvenstveno ovisi o vrsti tla, npr. jesu li to zemlja, betonski pod ili parket. Otpor obuće,
također, može značajano utjecati. Ako čovjek stoji s mokrom obućom na mokroj zemlji,
onda je prijelazni otpor tla praktički zanemariv, ravan nuli, kao npr. kod rada u mokrim
šahtovima i tunelima. U tom slučaju fazni napon djeluje samo na impedanciju tijela, a
struja kroz tijelo bit će jednaka kao kod istodobnog dodira faznog i nultog vodiča, dakle,
smrtonosna po svojoj vrijednosti.
Kod suhih podova i parketa prijelazni otpor tla može iznositi i nekoliko stotina tisuća oma,
pa će struja kroz tijelo, u slučaju dodira niskog napona, biti malena i time opasnost manja.
Nasuprot tome, u visokonaponskim postrojenjima utjecaj prijelaznog otpora tla nije više
tako velik. S obzirom na visinu napona koji djeluje na ljudsko tijelo, prijelazni otpor tla,
makar on bio i visok, neće smanjiti struju kroz tijelo na bezopasne vrijednosti, tako da kod
dodira vodiča u visokonaponskim postrojenjima redovno nastaju teške ozljede, a veoma
često i smrt ozlijeđenog.
Dodir vodiča kod mreža s izoliranom neutralnom točkom (IT sustav). Pod mrežama s
izoliranom točkom razumijevamo one električne mreže kod kojih nije uzemljeno
zvjezdište generatora ili transformatora.
Ako kod takve mreže s izoliranom neutralnom točkom čovjek, stojeći na zemlji, dođe u
dodir s faznim vodičem, prividno izgleda da strujni krug nije zatvoren i da struja ne može
teći kroz tijelo. No, ne smijemo zaboraviti da vodiči električnih mreža nemaju savršenu
izolaciju, nego da imaju stanoviti odvod struje prema zemlji, a osim toga imaju i stanoviti
kapacitet prema zemlji. Radi toga će svaki vodič imati stanoviti izolacijski otpor R„ i
kapacitet C0 prema zemlji, a koje možemo zamisliti da su koncentrirani u neutralnoj točki.
Slika 4. Dodir faznog vodiča kodmreže s izoliranom neutralnom točkom
18
Ako sada razmotrimo dodir čovjeka s vodičem kod mreža s izoliranom neutralnom
točkom, vidimo da će struja proteći kroz čovjeka u zemlju iz onog faznog vodiča koji je
dotaknut. Iz zemlje se struja vraća u preostala dva fazna vodiča preko izolacijskih i
kapacitivnih otpora tih vodiča (slika 4). Struja koja će proći kroz tijelo, razmjerna je visini
faznog napona, a obrnuto razmjerna veličini otpora ljudskog tijela te izolacijskih i
kapacitivnih otpora faznih vodiča prema zemlji.
Kod vrlo kratkih, nerazgranatih niskonaponskih mreža s dobrom izolacijom, izolacijski i

kapacitivni otpori mogu imati vrijednosti nekoliko desetaka tisuća oma, pa će i struja kroz
ljudsko tijelo biti osjetno niža, svega nekoliko miliampera, a time i opasnost znatno manja.
Kod dužih električnih mreža, manji su izolacijski i kapacitivni otpori, pa struje kroz tijelo
poprimaju opasne vrijednosti. Zato se smatra daje izravan dodiri kod dugačkih mreža s
izoliranim zvjezdištem opasan po život čovjeka
Kod visokonaponskih mreža s izoliranom neutralnom točkom, zbog visine napona, utjecaj
izolacijskih i kapacitivnih otpora ne dolazi praktički do izražaja, jer kroz čovjeka i u tom
slučaju poteku tako jake struje da izazivaju teške ozljede i smrt.
2.2.1 Zaštita od izravnog (direktnog) dodira
Kod uporabe trošila na električni pogon ili kod rukovanja s elementima električnih
instalacija najveća opasnost prijeti od izravnog dodira vodiča ili ostalih dijelova instalacija
koji se nalaze pod naponom. U takvim slučajevima, uz malo nepovoljnije uvjete na ljudsko
tijelo djeluje puni fazni ili linijski napon. Zbog toga je prijeko potrebno izvesti električne
instalacije i trošila na električni pogon tako da se onemogući izravan dodir s dijelovima
pod naponom.
Zaštitu od izravnog (direktnog) dodira dijelova pod naponom postižemo sljedećim

načinima:
• izoliranjem
• kućištima ili pregradama (ugrađivanjem ili omotačima)
• preprekama (ograđivanjem)
• postavljanjem izvan dohvata rukom (udaljavanjem)
• dopunskom zaštitom uređajima diferencijalne struje.
2.2.1.1 Zaštita dijelova pod naponom izoliranjem
Zaštitno izoliranje mora spriječiti svaki dodir dijelova pod naponom.

Dijelovi pod naponom moraju biti pokriveni izolacijom koja se može ukloniti samo
njezinim razaranjem.
Izolacija mora biti takve kvalitete i tako izrađena da trajno izdrži razne štetne utjecaje.
Prevlake vodiča bojom, lakom i emajlom, iako odgovaraju pogonskom naponu, ne
smatraju se dovoljnom zaštitom od izravnog dodira.
2Q
2.2.1.2 Zaštita kućištima ili pregradama
Ovom vrstom zaštite sprečava se svaki dodir dijelova pod naponom.

Dijelovi pod naponom ugrađuju se u zatvorena kućišta ili se dodir sprečava sa čvrsto
ugrađenim pregradama. Stupanj zaštite od prodiranja stranih tijela mora biti najmanje IP 2
x (dsl2 mm), a u slučaju da su gornje površine kućišta ili pregrada pristupačne zahtijeva se
stupanj zaštite IP 4 x (d a 1 mm).
Otvaranje kućišta ili uklanjanje pregrada mora biti moguće samo na jedan od sljedećih
načina:
• pomoću ključa ili alata
• ugradnjom krajnje sklopke kojom se isključuje napon u trenutku otvaranja vrata ili
poklopca
• umetanjem druge pregrade.
Slika 5. Zaštita od izravnog dodira kućištima
2.2.1.3 Zaštita zaprekama
Ovom vrstom zaštite sprečava se samo slučajan dodir, a ostvaruje.se postavljanjem prečki,
izolacijskih ploča ili žicanih mreža.
Ako se koriste žičane mreže ili perforirane ploče stupnja zaštite IP lx, onda dijelovi pod
naponom moraju biti tako udaljeni od zapreke da se ne mogu dohvatiti ispitnim prstom.
Zapreke imaju zadatak da spriječe:

• slučajni fizički pristup dijelovima pod naponom ili
• slučajni dodir s dijelovima pod naponom za vrijeme rukovanja opremom koja se
nalazi pod n aponom. v
Zapreke se uklanjaju bez ključa ili alata za otvaranje, ali moraju biti tako učvršćene da je
spriječeno njihovo slučajno uklanjanje.
Ovom vrstom zaštite postiže se samo zaštita od slučajnog dodira dijelova pod naponom.
Neizolirane dijelove instalacija ili opreme, a koja se nalazi pod naponom, postavljamo
izvan dohvata rukom.
Smatra se da su izvan dohvata rukom oni dijelovi instalacija koje se od mogućeg stajališta
čovjeka nalaze na visini većoj od 2,5 m iznad tog stajališta, ili su udaljeni 1,25 m
21
2.2.1.4 Zaštita postavljanjem izvan dohvata rukom
vodoravno ili niže od tog stajališta (slika 6). Istodobno dostupnim dijelovima smatraju se
oni dijelovi čija je međusobna udaljenost manja od 2,5 m.
Slika 6. Područje na dohvat ruke
Ako se vodoravno kretanje sprečava zaprekom, onda prostor dohvata rukom započinje od
te zapreke.
Pod prostorom dohvata rukom podrazumijeva se prostor u kojem je moguć dodir golim
rukama bez posredstva pomoćnih sredstava. Udaljenosti u prostoru gdje se rukuje s
vodljivim elementima velikih dužina moraju biti uvećane uzimajući u obzir dužine tih
elemenata.
Zaštite zaprekama i udaljavanjem, kojima se štitimo samo od slučajnog dodira dijelova pod
naponom, kao nešto niži stupanj zaštite, primjenjuju se najčešće u zatvorenim električnim
prostorijama, jer u tim prostorijama boravi stručno osoblje koje je upućeno u opasnosti od
električne struje.
2.2.1.5 Dopunska zaštita uređajima diferencijalne struje

Primjena zaštitnih uređaja diferencijalne struje, čija nazivnaproradna diferencijalna struja
iznosi najviše 30 mA, može veoma korisno poslužiti pri otkazivanju jedne od navedenih
vrsta zaštite od izravnog dodira.
Zaštita od izravnog dodira s uređajima diferencijalne struje može poslužiti samo kao
dopunska zaštita i ne može zamijeniti niti jednu od propisanih zaštita od izravnog dodira.
Kod električnih instalacija i trošila koja su štićena istodobno od izravnog i neizravnog

dodira napona sa zaštitnom mjerom mali sigurnosni napon, kojoj nazivni napon nije veći
od 25 V efektivne vrijednosti izmjenične struje ili 60 V istosmjerne struje, nije potrebna
nikakva posebna zaštita od izravnog dodira.
22
1. Navedite vrste opasnosti od električne energije!

2. Stoje to izravni (direktni) dodir?
3. čemu sve ovisi struja koja bi potekla kroz tijelo čovjeka kod izravnog dodira jednog
faznog vodiča u mrežama s uzemljenom neutralnom točkom?
4. Navedite na koje se sve načine izvodi zaštita od izravnog (direktnog) dodira!
2.4 ZAPAMTITE
• Ne dodirujte vodiče i električnu opremu s oštećenom izolacijom.
* Ne prilazite ni rukama ni alatom u prostor koji je štićen zaprekama.
* Vrata razvodnih ormara i ploča, kao i poklopci priključnih kutija električnih

strojeva moraju biti uvijek čvrsto zatvoreni.
• Ne koristite nikada krilne matice za zatvaranje poklopaca i vratašca na

razvodnim ormarima i priključnim kutijama.
23
2.5 NEIZRAVNI (INDIREKTNI) DODIR
Ključne riječi: neizravni dodir, dopušteni napon dodira, očekivani napon dodira,
uzemljenje, TN, TT i IT sustavi, mali sigurnosni napon, uzemljeni sigurnosni mali
napon, mali radni napon, uređaji klase II, električko odvajanje, automatsko
isključivanje napajanja, zaštitni uređaj diferencijalne struje.
2.5.1 Nastanak opasnosti od neizravnog (indirektnog) dodira
Metalna kućišta električnih trošila i oprema moraju biti bez napona. To postižemo
kvalitetnom i ispravno odabranom osnovnom izolacijom vodiča. No, događa se da izolacija
bude oštećena ili da oslabi zbog starenja. U takvim slučajevima može doći do spoja između
vodiča koji su pod naponom i metalnih kućišta električnih trošila i opreme.
Kućišta i drugi metalni dijelovi tih uređaja poprimaju stanoviti napon prema zemlji. Ako
dodirnemo takve dijelove električnih uređaja, a da oni nisu uzemljeni ili na koji drugi način
štićeni, svojim tijelom zatvaramo strujni krug, i struja može poteći iz kućišta preko tijela u
zemlju i zatvoriti se preko pogonskog uzemljenja zvjezdišta transformatora ili generatora
(slika 7).
Zbog kvara na izolaciji vodiča, kućište trošila poprima prema zemlji napon kojeg zovemo
Li
L2
L3
Slika 7. Indirektni dodir
napon kvara Ug. Njegova veličina najviše ovisi o vrijednosti faznog napona, kao i mjestu
kvara na izolaciji vodiča. Zbog pojave napona kvara kućište trošila (mase) i ostali strani
vodljivi dijelovi poprimaju različite potencijale prema zemlji, tako da se između tih
vodljivih dijelova pojavljuju različiti naponi (slika 8).
Napon koji se pojavljuje između istodobno dostupnih dijelova za vrijeme kvara zove se
napon dodira Ud (dodirni napon).
24
Slika 8. Očekivani napon dodira kao razlika potencijala
Napon dodira može poprimiti najviše vrijednost faznog napona ako je kvar zanemarive
impedancije nastao na priključnoj stezaljci jednog trošila, a drugi istodobno dostupni
pristupačni vodljivi dio ima direktan spoj sa zemljom (potencijal nula).
Takav najviši napon dodira koji se može pojaviti u električnoj instalaciji prilikom kvara sa
zanemarivom impedancijom zovemo očekivani napon dodira.
U nekim slučajevima na vrijednost napona dodira može znatno utjecati impedancija osobe
koja je u dodiru s ovim dijelovima.
Slika 9. Napon dodira pri vodljivom tlu
Na slici 9. prikazan je slučaj kada čovjek stojeći na vodljivom tili, s prijelaznim otporom
Rp istodobno dotiče trošilo u kvaru. Na tijelo djelovat će napon dodira čija vrijednost
znatno ovisi o međusobnom odnosu otpora ljudskog tijela R, i prijelaznog otpora R P prema
zemlji. Iznos napona dodira može se izračunati prema jednadžbi:
pri čemu je:
Ud -napondodira Ug
- napon kvara
Rp - prijelazni otpor poda prema zemlji Rt
-otpor ljudskog tijela.
25
Uočava se, također, i veliki značaj otpora poda (stajališta) prema zemlji na stupanj
opasnosti. Ako je prijelazni otpor stajališta malen, kao što je npr. moguće kada čovjek stoji
na mokrom betonskom podu, onda će napon dodira biti veći, a time i veća opasnost za
čovjeka.
Nužno je ovdje ukazati na još jednu činjenicu. Kod električnih trošila na kojima nije
izvedena zaštita od indirektnog dodira, a njihova su kućišta došla pod napon, nema
indikacije o toj pojavi. Opasan napon na kućištu zadržava se trajno dok je uređaj u pogonu
bez zamjetljivih smetnji, pa rad s takvim uređajem predstavlja stalnu opasnost za ljude koji
s njim rukuju ili se kreću na dohvat ruke tog neispravnog trošila.
Pojava opasnih napona dodira najčešće je uzrokovana starenjem ili oštećenjem osnovne
izolacije, nestručnom montažom ili loše izvedenim popravcima.
Previsoki naponi dodira mogu se eliminirati s nizom zaštitnih mjera tako da ili isključe
defektno trošilo iz pogona ili, pak, smanje napone dodira na neopasne veličine.
2.5.2 Vrste zaštita od neizravnog (indirektnog) dodira
Sadašnje stanje razvoja zaštitne tehnike pruža nam ukupno četrnaest zaštitnih mjera od
indirektnog dodira, koje možemo s obzirom na način djelovanja podijeliti na tri skupine:
* I. skupina - istodobna zaštita od direktnog i indirektnog dodira

- sigurnosni mali napon (SELV)
- uzemljeni sigurnosni mali napon (PELV)
- mali radni napon (FELV)
* II. skupina - bez uređaja za iskapčanje struje kvara

- zaštita primjenom uređaja klase II ili odgovarajućom izolacijom
- nevodljiva okolina
- električko odvajanje (galvansko odvajanje)
- izjednačivanje potencijala bez vodljive veze sa zemljom
* III. skupina - s uređajima za automatsko isklapanje napajanja

a) TN (TN-C, TN-C/S, TN-S) sustavi
- isklapanje s uređajima nadstrujne zaštite
- isklapanje sa zaštitnim uređajima diferencijalne struje
b) TT sustav
- isklapanje s nadstrujnom zaštitom
- isklapanje sa zaštitnim uređajima diferencijalne struje
c) IT sustav s uporabom
- kontrolnika izolacije
- zaštitnih uređaja diferencijalne struje
26
- zaštitnih uređaja nadstrujne zaštite.
Osim ovih navedenih mjera zaštite od previsokog napona dodira, danas se kao dopunska
zaštita obvezatno primjenjuje izjednačavanje potencijala za cijeli objekt ili na užim
prostorima unutar nekog objekta.
Izbor i primjena neke od ovih navedenih zaštitnih mjera ovisit će o uvjetima koji vladaju u
štićenom objektu, traženom stupnju sigurnosti i troškovima izvedbe.
2.5.3 Dopušteni napon dodira

Zbog kvara na izolaciji vodiča, kućišta trošila i opreme te ostale metalne mase, koje u
normalnom pogonu nisu pod naponom, mogu doći pod napon i predstavljati opasnost za
ljude koji dodiruju ovu opremu.
Ako se u takvim slučajevima pojavljuje očekivani napon dodira više od 50 V za

izmjeničnu struju, odnosno više od 120 V za istosmjernu struju i to u trajanju duljem nego
što je to navedeno u tablici 3. smatra se da je taj napon previsok i opasan.
Tablica 3. Vrijeme isldapanja u ovisnosti o visini napona dodira
Najviši očekivani napon dodira (V)
Najdulje dopušteno vrijeme
isklapanja t(s)
Normalni uvjeti Loši uvjeti
00 <50 <25
5 50 25
2 56 27
0,8 68 35
0,4 105 54
0,2 210 100
0,1 350 160
Trajno dopušteni napon dodira ULu normalnim uvjetima je vrijednost napona od 50 V

efektivne vrijednosti izmjenične struje ili od 120 V istosmjerne struje bez izmjenične
komponente.
U lošijim uvjetima upotrebe električnih alata i okoliša, kao što su primjerice mokre
prostorije ili rad s prenosivim električnim alatima u metalnim spremnicima, propisuju se
niži trajno dopušteni naponi dodira od 25 V za izmjeničnu i od 60 V za istosmjernu struju.
U nekim posebnim slučajevima, primjerice kod stabilnih trošila, pod određenim uvjetima
dopušta se trajanje napona dodira najdulje do 5 sekundi neovisno o veličini očekivanog
napona dodira.
27
Uočava se bitna razlika u određivanju graničnih vrijednosti napona dodira prema novim
normama, usuglašenim s IEC normama i starim tehničkim normativima, koji su dopuštali u
normalnim uvjetima upotrebe i okoline napon dodira trajno 65 V, a u lošijim uvjetima se
vrijednost trajno dopuštenog napona dodira ograničavala na vrijednosti od 24 V i 42 V. Za
instalacije istosmjerne struje nije bilo do sada propisanih graničnih vrijednosti napona
dodira.
2.5.4 Vrste uzemljenja
Pod uzemljenjem podrazumijeva se galvansko povezivanje nekog dijela postrojenja sa

zemljom posredstvom uzemljivača, bez obzira pripada li taj dio postrojenja strujnom krugu
ili ne.
Na taj način se potencijal tog dijela postrojenja drži na visini potencijala zemlje, osim onog
vremena kada kroz uzemljivač teče struja greške i ujedno se omogućuje prolazak struje u
zemlju kada je to nužno.
Razlikuju se tri vrste uzemljenja, i to: pogonsko, zaštitno i odvodničko (gromobransko),

kao što je prikazano na slici 10.
Pogonsko uzemljenje (radno) sastoji se u spajanju dijelova koji pripadaju aktivnom

strujnom krugu sa zemljom. To uzemljenje služi za sprečavanje pojave visokih unutarnjih
pogonskih prenapona.
Dijelovi postrojenja, spojeni preko odvodnika prenapona sa zemljom, nisu u stalnoj

galvanskoj vezi sa zemljom, već samo za vrijeme prorade odvodnika, tj. za vrijeme trajanja
prenapona.
Slika 10. Vrste uzemljenja
pogonsko odvodnlfiko zaštitno

uzemljenje uzemljenje uzemljenje
Zaštitno uzemljenje karakterizirano je time što se sa zemljom spajaju oni dijelovi

postrojenja koji ne pripadaju aktivnom strujnom krugu (npr. kućište motora), ali zbog
proboja osnovne izolacije mogu doći u galvansku vezu s aktivnim krugom i na taj način
poprimiti visoke i opasne napone.
■28
Otpor uzemljivača. Električna struja prolazi kroz uzemljivač u zemlju, a u zemlji se grana
na sve strane. Pod otporom uzemljivača podrazumijeva se otpor kojim se zemlja protivi
prodoru struje od uzemljivača do dovoljno udaljenog mjesta na zemlji od samog
uzemljivača (tzv. referentna zemlja). Na otpor uzemljivača ne utječe bitno otpor metalnoga
dijela uzemljivača, nego utječu oblik uzemljivača i specifični otpor tla (p). Na osnovi
iskustva iz mjerenja otpora uzemljivača može se reći da na otpor uzemljivača utječe zemlja
oko uzemljivača, približno do udaljenosti koja je pet puta veća od ukupne dužine dotičnog
uzemljivača.
2.5.5 Označivanje vodiča i sustava uzemljenja u mrežama niskog napona
Poradi jednostavnijeg prikazivanja i snalaženja u električnim shemama tehnički normativi

za niskonaponske električne instalacije propisuju slovno-brojčane oznake za pojedine vrste
vodiča prikazane u tablici 4.
Tablica 4. Označivanje vodiča

Oznake Boje vodiča Nazivi vodiča
za izmjeničnu struju
L1, L2, L3 crna ili smeđa fazni vodiči
N svijetloplava neutralni vodič
PE zelenožuta zaštitni vodič
PEN zelenožuta sjedinjeni zaštitni i
neutralni vodič
za istosmjernu struju
L+ crvena pozitivni vodič
L- plava negativni vodič
M svijetloplava srednji vodič
PE zelenožuta zaštitni vodič
Podjela razdjelnih mreža niskog napona s obzirom na način uzemljivanja. S obzirom na

način uzemljivanja zvjezdišta (neutralne točke) izvora razdjelne mreže niskog napona kao i
način uzemljivanja kućišta električnih trošila, razdjelne mreže dijelimo u tri sustava.
TN-sustav u kojem je jedna točka mreže izravno spojena ha zemlju (primjerice neutralna
točka transformatora), a sva kućišta trošila i opreme su spojena preko zaštitnog PE ili PEN
vodiča na neutralnu točku sustava, koja je uzemljena (vidi sliku 11).
Slika 11. TN-C/S sustav
S obzirom na način spajanja zaštitnih i neutralnih vodiča, TN sustav dijelimo u tri

podskupine i to:
• TN-S sustav u kojem je zaštitni vodič PE u cijeloj mreži odvojen od neutralnog vodiča
N
• TN-C sustav u kojem su zaštitni vodič PE i neutralni vodič N objedinjeni u
jedan zajednički vodič PEN u cijeloj mreži
• TN-C/S sustav u kojem su u dijelu mreže PE i N vodiči objedinjeni, a u zadnjim
strujnim krugovima prema trošilima razdvojeni.
TT-sustav kojemu je značajka što je neutralna točka sustava izravno uzemljena, a kućišta
trošila i opreme su uzemljena preko drugih uzemljivača, električki neovisnih o uzemljenju
neutralne točke sustava (slika 12).
4- kB
u
\z
L3
N
PE
Slika 12. TT-sustav

IT-sustav. Kod ovog sustava svi aktivni vodiči su izolirani od zemlje ili su u jednoj točki
(zvjezdište) spojeni sa zemljom preko relativno velike impedancije (slika 13). Kućišta se
uzemljuju.
LI
1
3
u
Slika 13. IT-sustav
30
2.5.6 Izjednačivanje potencijala
U tehničkim normativima za izvedbu električnih instalacija izjednačivanje potencijala

obično se ne navodi kao jedna od osnovnih zaštitnih mjera od previsokog napona dodira,
jer se smatra da sama za sebe nije uvijek dovoljna. Ah, ona pruža sve elemente dobre i
učinkovite zaštite tek u sklopu s uređajima za brzo isključenje struje greške ili s dobrim
uzemljivačem.
Izjednačivanje potencijala postiže se međusobnim galvanskim spajanjem svih metalnih

dijelova različitih instalacija sa zaštitnim vodičem električnih instalacija u nekom
prostoru. Učinak takvog zahvata je očit. U slučaju pojave napona greške na kućištima
električnih trošila, taj isti napon pojavit će se i na svim međusobno povezanim metalnim
dijelovima drugih instalacija te neće postojati razlika napona između tih vodljivih dijelova
instalacija. Tim postupkom osjetno je smanjena mogućnost da na čovjeka djeluje napon
dodira u slučaju istodobnog dodira s defektnim trošilom i s bilo kojim metalnim dijelom
drugih instalacija.
Razlikujemo dvije vrsta izjednačivanja potencijala:
• glavno izjednačivanje potencijala, koje obuhvaća cijeli objekt
• lokalno dopunsko izjednačivanje potencijala, koje obuhvaća stanoviti uži prostor ili dio
instalacija u objektu.
Glavno izjednačivanje potencijala primjenjuje se i radi sprečavanja unosa vanjskih

opasnih potencijala u objekt. Vanjski opasni potencijali mogu biti prenijeti u objekt preko
zaštitnih ili nultih vodiča i preko metalnih plašteva kabela. U slučaju izjednačivanja
potencijala, cijela zgrada čini ekvipotencijalni sustav u kojemu je veoma mala vjerojatnost
opasnih napona dodira čak i kad se radi o relativno visokim potencijalima u apsolutnom
iznosu, koje bi cijeli sustav mogao imati prema dalekoj zemlji.
II
Slika 14. Glavno izjednačivanje potencijala
31
Drugi razlog za primjenu glavnog izjednačivanja potencijala jest u tome, što unutar
današnjih zgrada postoji veliki splet raznih instalacija s metalnim cijevima ili vodičima, pa
je nemoguće postići njihovo učinkovito odvajanje i međusobno izoliranje. Te metalne
instalacije su stalna opasnost za prijenos napona greške kroz cijeli objekt.
Na slici 14. prikazan je način izvedbe izjednačivanja potencijala na glavnom priključku
objekta. U blizini glavnog kućnog priključka postavljaju se sabirnice za izjednačivanje
potencijala na koje se povezuju spojni vodovi koji povezuju:
• zaštitni vodič električne instalacije
• glavni priključak vodovodne instalacije
• glavni priključak plinske instalacije
• glavni priključak centralnog grijanja
• dozemni vodič uzemljivača
• metalne konstruktivne elemente objekta (zgrade).
Vodiči s kojima se izvodi glavno izjednačivanje potencijala moraju imati presjek koji nije
manji od polovine presjeka najvećeg zaštitnog vodiča u instalaciji, ali ne smije biti manji
od 6 mm za bakrene vodiče. Najveći presjek ne mora biti veći od 25 mm za bakrene
vodiče.
Lokalno izjednačivanje potencijala primjenjuje se u posebnim slučajevima povećane

opasnosti, kao što su primjerice kupaonice ili prostori ugroženi eksplozivnim smjesama.
Isto tako, mora se primijeniti dopunsko izjednačivanje potencijala na dijelu električnih
instalacija ako se ne mogu ispuniti svi uvjeti za brzo ¡sklapanje struje greške automatskim
¡sklapanjem.
2.5.7 Posebno mali naponi

U lošim uvjetima upotrebe i okoline, gdje je stupanj opasnosti velik (npr. radovi s
prenosivim električnim alatom na metalnim konstrukcijama, radovi u kotlovnicama,
mokrim postrojenjima) najdjelotvornija mjera zaštite od udara električne struje je
snižavanje nazivnih napona uređaja na vrijednosti ispod granice opasnih napona.
Na taj način uz stanovite uvjete dobiva se istodobno zaštita od direktnog i indirektnog

dodira. Ovakvu zaštitu nazivamo zajedničkim imenom posebno mali naponi.
Visina nazivnog napona ograničena je na najviše 50 V efektivno kod izmjenične struje,

odnosno na 120 V kod istosmjerne struje.
U posebno lošim uvjetima uporabe i okoline, kao što su npr. vodljivi prostori metalnih
spremnika, ograničava senazivni napon na vrijednost do 25 V izmjenične, odnosno 60 V
istosmjerne struje.
Kao standardni nazivni naponi najčešće se primjenjuju 6 V, 12 V, 24 V i 42 V.
32
S obzirom na stupanj sigurnosti koju pružaju, a i na način izvedbe posebno male napone
dijelimo na:
• sigurnosni mali napon (SELV)
• uzemljeni zaštitni mali napon (PELV)
• mali radni napon (FELV).
SELV, PELV i FELV su kratice za ove zaštite prema IEC normama.
Ovi posebno mali naponi uglavnom se primjenjuju za ručne svjetiljke, električni alat, u
upravljačkim i signalnim krugovima, u poljodjelstvu te za dječje igračke. Primjena ovih
inače veoma učinkovitih mjera zaštite dostaje ograničena, jer se mogu priključiti samo
uređaji malih snaga i na male udaljenosti.
2.5.7.1 Sigurnosni mali napon
Sigurnosni mali napon obilježavaju tri osnovne značajke:

• sigurnosni izvor napajanja (transformator - generator, ili slični izvor) kod kojeg nipošto
na stranu malog napona ne može doći viši napon (posebna izvedba)
• vodiči i kućište malog sigurnosnog napona ne smiju biti nigdje uzemljeni
• vodiči sigurnosnog malog napona moraju biti odvojeno položeni od ostalih vodiča viših
napona.
Nazivni napon obično ne prelazi 25 V. Ova zaštita koristi se u veoma teškim uvjetima.
Kod ove izvedene zaštitne mjere istodobno postižemo i zaštitu od direktnog dodira.
2.5.7.2 Uzemljeni zaštitni mali napon

Nekada nije moguće izbjeći spoj kućišta trošila, priključenog na mali napon, sa zemljom.
Zbog toga se kod ove mjere zaštite dopušta spajanje kućišta trošila ili vodiča sa zemljom.
Ovu zaštitnu mjeru obilježavaju sljedeće značajke:
• napajanje je iz sigurnosnog izvora napajanja
• vodiči uzemljenog zaštitnog malog napona moraju se fizički položiti razdvojeno od svih
drugih vodiča viših napona
• kućište trošila ili vodiči smiju biti uzemljeni.
Na slici 15. prikazana je ova vrsta zaštite.

220 / < 50V
L
----
1
i
N
1 1
l 1i
1 1 i
Ako nazivni napon ne prelazi 25 V izmjenične, odnosno 60 V istosmjerne struje, i kada se
oprema koristi u suhim prostorima i bez velikih dodirnih površina, a uređaji se nalaze
unutar zone izjednačivanja potencijala, tada nije potrebna dodatna zaštita od direktnog
Slika 15. Uzemljeni zaštitni mali napon
33
dodira.
2.5.7.3 Mali radni napon

Ako je zbog ekonomskih ili tehnoloških razloga pogodan mali napon (do 50 V izmjenične,
ili 120 V istosmjerne struje), a nisu nužni ni sigurnosni mah napon, niti uzemljeni zaštitni
mah napon, tada se primjenjuje mah radni napon (FELV).
Takvi mogu biti signalni upravljački strujni krugovi kod kojih uređaji, npr. releji, daljinski
upravljane sklopke i kontaktori nemaju zahtjevanu izolaciju prema strujnim krugovima
viših napona.
U tom sustavu mora se osigurati zaštita od direktnog i indirektnog dodira na istim
osnovnim principima kao i kod niskog napona.
Zajednička značajka za sve tri vrste posebnog malog napona jest da zahtijevaju poseban
utikački pribor koji se ne smije uključiti na priključnice niskog napona.
2.5.8 Zaštita primjenom opreme klase 11 ili odgovarajućom izolacijom

Električni uređaji opremaju se, osim normalnom (osnovnom) pogonskom izolacijom, još i
dopunskom zaštitnom izolacijom koja onemogućava dodir ili spoj s vodljivim dijelovima
uređaja, koji mogu doći pod napon u slučaju kvara na osnovnoj izolaciji (slika 16).
Ova zaštita postiže se:

• izradom kućišta trošila od izolacijskih materijala
• ugradnjom dopunske izolacija na opremu, koja ima samo temeljnu izolaciju
• postavljanjem pojačane izolacije na neizolirane dijelove pod naponom.
L
N
Slika 16. Električno trošilo klase 11
.34
Električna oprema izrađena s dvostrukom i pojačanom izolacijom označava se simbolom
kvadrat u kvadratu [S].
Ako se zaštita postiže dopunskom ili pojačanom izolacijom, radi raspoznavanja vrste
zaštite na vanjskoj strani kućišta postavlja se znak koji predstavlja precrtani znak
uzemljenja
Ugrađuju li se oprema i uređaji koji imaju samo osnovnu izolaciju izolacijskih kućišta,
tada izolacijska kućišta moraju imati stupanj zaštite najmanje IP 2X (otvori d < 12 mm).
Ako kućišta imaju vrata ili poklopce koji se mogu otvarati bez upotrebe alata ili ključa, svi
vodljivi dijelovi koji su dostupni dok su vrata ili poklopci otvoreni, moraju biti zaklonj eni
izolacijskom pregradom stupnja zaštite IP 2X da bi se spriječio slučajan dodir dijelova pod
naponom. Takve izolacijske pregrade moraju biti tako učvršćene da se mogu ukloniti samo
pomoću alata.
Kod opreme i uređaja klase II izloženi vodljivi dijelovi ili umetnuti vodljivi dijelovi ne
smiju se spajati sa zaštitnim vodičem. Zbog toga prenosiva trošila u priključenom kabelu
imaju samo fazni i neutralni vodič, a utikač nema zaštitni kontakt.
Za ispravnost ove mjere zaštite presudna je kvaliteta i stanje izolacije trošila.
2.5.9 Zaštita električkim odvajanjem
Ova zaštitna mjera od opasnosti indirektnih dodira dijelova pod naponom sastoji se u tome
da se struj ni krug trošila, pomoću transformatora za odvajanje, ili motor-generatora,
galvanski odvoji od ostale električne mreže (slika 17).
Zaštitno djelovanje zasniva se na činjenici da će struja greške, i kod potpunog spoja jedne
faze sa zemljom, biti veoma malena. Jer, strujni krug se zatvara samo preko otpora
izolacije i kapacitivnog otpora relativno kratkog drugog vodiča. ■
Slika 17. Zaštitno električko odvajanje
Budući da struja greške raste s dužinom priključenih vodova, preporuča se da umnožak

nazivnog napona u voltima i dužine strujnog kruga u metrima ne prijeđe vrijednost od
35
100.0 Vm, pod uvjetom da dužina vodova strujnog kruga nije veća od 500 m.
Slika 16. Električno trošilo klase 11
.36
Ako su transformatori za odvajanje ili motor-generator pokretni ili prenosivi, moraju
ispunjavati uvjete za uređaje klase II. Nazivni napon električki odvojenih strujnih krugova
ne smije biti veći od 500 V.
Dijelovi pod naponom odvojenih strujnih krugova ne smiju se ni spajati s drugim strujnim
krugovima, niti uzemljivati. Savitljivi kabeli i vodovi moraju biti vidljivi po cijeloj svojoj
dužini u području gdje mogu nastati mehanička oštećenja.
Za razliku od prijašnjih tehničkih normativa nova norma dopušta mogućnost da se iz

jednog izvora za električko odvajanje napaja više trošila, uz neke dodatne uvjete.
Ako odvojeni strujni krug napaja samo jedno trošilo, masa tog trošila ne smije biti spojena
ni sa zaštitnim vodičima, niti s masama trošila drugih strujnih krugova.
Napaja li se više trošila iz odvojenog strujnog kruga, mase tih trošila moraju se međusobno
spojiti izoliranim vodičem za izjednačivanje potencijala koji ne smije biti uzemljen ni
spojen s drugim zaštitnim vodičima.
Ako u odvojenom strujnom krugu postoje priključnice, one moraju imati zaštitni kontakt
koji se povezuje s vodičem za izjednačivanje potencijala. Pokretna ili prenosiva trošila,
osim uređaja klase II, moraju u savitljivom priključnom vodu imati poseban izolirani vodič
za izjednačivanje potencijala.
Radi sprečavanja pojave opasnih napona dodira u slučaju da nastupe dva kvara istodobno,
ali u različitim fazama, mora se izvesti i zaštita automatskim isključivanjem napajanja.
2.5.10 Zaštita od neizravnog (indirektnog) dodira automatskim isključivanjem napajanja

Zaštita od neizravnog dodira s automatskim isključivanjem napajanja ima zadaću da pri
pojavi kvara na izolaciji opreme spriječi ozljeđivanje ljudi s opasnim naponom dodira koji
tom prilikom može nastati.
Da bi se ispunila ova zadaća, svaki kvar na izolaciji opreme mora prouzročiti dovoljno
jaku struju kvara koja će izazvati prekidanje napajanja u vremenu koje je nužno za
sigurnost ljudi.
Ova vrsta zaštite zasniva se istodobno na dva elementa:

• postojanje zatvorenog strujnog kruga, tzv. kruga petlje koji omogućava
protjecanje struje kvara (oblik kruga petlje ovisi o sustavu uzemljenja mreže TT, TN i
IT)
• prekidanje struje kvara primjenom prikladnih zaštitnih uređaja s tako kratkim
vremenima da ne dođe do ozljeđivanja osobe koja bi bila izložena naponu dodira.
Dopušteno trajanje napona dodira u ovisnosti o njegovom trajanju prikazano je u tablici 3,

a rezultat je skupljenog i sumiranog sadašnjeg znanja o djelovanju električne struje na
čovjeka.
37
Predviđeni zaštitni uređaji moraju automatski isključiti napajanja defektnog strujnog kruga
ako očekivani napon dodira prelazi vrijednosti od 50 V za izmjeničnu, ili 120 V za
istosmjernu struju, i to u takvom vremenu da ne postoji rizik od štetnog fiziološkog
djelovanja električne struje na osobu koja se nalazi u dodiru s istodobno dostupnim
vodljivim dijelovima.
U nekim točno određenim strujnim krugovima dopušteno vrijeme isključivanja je do 5

sekundi, bez obzira na vrijednost očekivanog napona dodira.
Za ispravno djelovanje svih zaštitnih mjera na osnovi brzog automatskog isključivanja od

bitnog je značaja neprekinutost zaštitnih vodiča (PE ili PEN) jer oni omogućuju zatvaranje
strujnog kruga, kao i ispravan odabir zaštitnog uređaja (osigurača, prekidača ili zaštitnih
uređaja diferencijalne struje).
Zbog toga je najstrože zabranjeno krpati uloške osigurača, ili ih zamjenjivati s ulošcima
većih nazivnih struja, kao i samovoljno mijenjanje udešenja zaštitnih uređaja.
Ovdje je također nužno istaknuti zahtjev za obveznim glavnim izjednačivanjem potencijala

u svakom objektu, koji znatno pridonosi povećanju sigurnosti.
2.5.10.1 TNsustav s nadstrujnim zaštitnim uređajima
U TN sustavima uzemljuje se neutralna točka sustava. To je redovno zvjezdište

transformatora, odnosno generatora.
Sve dostupne vodljive dijelove (mase) opreme, uređaja i instalacija, a koji mogu doći pod
napon u slučaju kvara, galvanski povezujemo sa zaštitnim vodičem. Zaštitni vodič mora
biti spojen na neutralnu točku sustava i uzemljen (slika 18).
LI
-EEL 12 '
L3
N
PEN
Slika 18. TN-C/S sustav s

nadstrujnim zaštitnim
uređajima
Da bi se u slučaju kvara potencijal zaštitnog vodiča održao što bliže potencijalu zemlje,
zaštitni vodič se uzemljuje i u drugim točkama, kao npr. na ulazu u objekt (zgradu).
U TN sustavima, kada vodiči imaju presjek manji od 10 mm 2 za bakar ili 16 mm 2 za
aluminij, odnosno kada ti vodiči napajaju krajnja trošila, obvezno mora biti razdvojen
zaštitni vodič PE od neutralnog vodiča N.
.38
Karakteristike nadstrujnih zaštitnih uređaja i presjeci vodiča moraju se tako odabrati da u
slučaju kvara zanemarivog otpora nastupi automatsko isključivanje napajanja u utvrđenim
vremenima:
a) Prema vrijednostima iz tablice 5. koje se primjenjuju za strujne krugove s
priključnicama, prenosivim i pomičnim trošilima.
Tablica 5. Najveća vremena isključivanja u TN - sustavima
Nazivni napon mreže prema zemlji U0(V) Vrijeme isključenja t(s)

120 0,8
230 0,4
277 0,4
400 0,2
580 0,1
b) Vrijeme isključenja ne veće od 5 sekundi za:

• razdjelne strujne krugove i krajnje strujne krugove koji napajaju samo stabilnu,
neprenosivu opremu, pod uvjetom da se iz njihovih razvodnih ploča ne napajaju
strujni krugovi za koje vrijede vremena iz tablice 5
• za krajnje strujne krugove koji napajaju samo neprenosivu, stabilnu opremu čak i u
slučaju da se iz iste razvodne ploče napajaju i priključnice i prenosiva trošila, ali uz
uvjet daje na toj razvodnoj ploči izvedeno izjednačivanje potencijala.
Ova zaštitna mjera bit će djelotvorna ako je ispunjen sljedeći uvjet:
Z.'I.*U 0
pri čemu je:

UQ - napon faznog vodiča prema zemlji
Zs - impedancija petlje kvara koja obuhvaća izvor, fazni vodič do mjesta kvara i zaštitni
vodič između mjesta kvara i izvora napajanja Ia - struja djelovanja uređaja koja osigurava
isključivanje napajanja u zahtjevanom vremenu.
2.5.10.2 TT sustav s automatskim isključivanjem napajanja
Ovaj sustav sastoji se u tome (slika 19) da se kućište i ostali dostupni metalni dijelovi
električnog uređaja, koji u normalnom pogonu nisu pod naponom, vodljivo povežu sa
zemljom preko uzemljivača. U slučaju kvara na izolaciji trošila, poteći će struja kvara kroz
sljedeći strujni krug: fazni vodič - kućište - uzemljivač - zemlja - pogonsko uzemljenje
neutralne točke transformatora - fazni vodič.
39
Ta struja kvara mora biti toliko velika da u kratkom vremenu pregori osigurač, ili isključi
prekidač koji je najbliži štićenom trošilu, a time se prekida strujni krug, i na taj način
sprečava zadržavanje previsokog napona dodira na kućištu štićenog trošila.
Očito je da struja kvara ovisi o otporu uzemljivača: što je on manji, to će i struja greške biti
veća.
Da bi ova zaštitna mjera bila djelotvorna, mora biti ispunjen sljedeći uvjet: gdje je:
RA - otpor uzemljivača mase trošila

la - struja koja osigurava isklapanje zaštitnog uređaja u vremenu ne
duljem od 5 sekundi
UL - trajno dopušteni napon dodira (50 V ili 25 V).
Slika 19. TT sustav s nadstrujnim zaštitnim uređajem
Kod primjene zaštitnih uređaja diferencijalne struje ili prekidača s elektromagnetskim

okidanjem struja Ia mora osigurati isklapanje ovih uređaja, ali će vremena isklopa biti
znatno kraća od 5 sekundi.
2.5.10.3 IT sustav
Osnovna je značajka IT sustava da u njemu ni jedan dio mreže, koji se nalazi pod
naponom, ne smije biti izravno uzemljen, odnosno cijela mreža mora biti izolirana od
zemlje. Mase trošila (metalna kućišta) moraju biti uzemljene. Uzemljenje masa trošila
može biti pojedinačno za svako trošilo, skupno za nekoliko trošila ili zajedničko za sva
trošila u mreži (slika 20). Na taj uzemljivač spajaju se i sve metalne mase koje se nalaze na
dohvat ruke.
U slučaju proboja izolacije nekog od faznih vodiča, prema masi trošila poteći će struja
zemljospoja. Struja zemljospoja je male jakosti zato što se njezin strujni krug prema izvoru
napajanja zatvara preko kapacitivnih otpora i otpora izolacije preostalih ispravnih faznih
vodiča u mreži, a oni su relativno veliki.
Struju zemljospoja možemo pojednostavljeno izračunati prema izrazu:
I d =cU n -L(A)
Slika 20. IT sustav s kontrolnikom izolacije
40
pri čemu je:
Id - struja zemljospoja
c - konstanta koja ovisi o tipu vodiča i vrsti izolacije, obično približno 0,2 U n -
nazivni napon u kV
L - ukupna duljina svih vodova u promatranoj mreži u km.
Za vrijeme trajanja zemljospoja faza u kvaru poprima približno potencijal zemlje, a dvije
preostale faze poprime prema zemlji za ^3 puta uvećan napon. Sustav i nadalje može ostati
u pogonu i to je jedna od prednosti IT sustava.
Struja zemljospoja stvara pad napona na uzemljivaču.
Da se ne bi pojavio previsoki napon dodira na masama trošila, mora biti ispunjen uvjet:
pri čemu je: RA' ^d^ U L

RA - otpor uzemljivača mase trošila
Id - struja zemljospoja u slučaju prvog spoja zanemarivog otpora između
faznog vodiča i mase trošila UL - dopušteni napon dodira (50 Vili25 V).
Budući da je struja kvara (struja zemljospoja) u slučaju prvog kvara male jakosti i ne može
izazvati djelovanje nađstrujnih zaštitnih uređaja, nužno je ugraditi odgovarajući uređaj koji
će pogonskom osoblju dojaviti nastanak kvara.
U tu svrhu ugrađuju se uređaji za nadzor stanja izolacije u mreži. Takvi uređaji moraju dati
zvučni ili vizualni signal, a mogu biti građeni da daju impuls za isklapanje mreža i poznati
su pod nazivom “kontrolnik izolacije”.
U takvim mrežama nastoji se prvi kvar što brže popraviti, jer ako se u tim uvjetima dogodi
i drugi kvar i to u nekoj drugoj fazi, struja kvara može poprimiti znatne iznose i izazvati
visoke napone dodira.
2.5.11 Automatsko isključivanje napajanja sa zaštitnim uređajima

diferencijalne struje (strujna zaštitna sklopka)
Djelovanje ove zaštitne mjere temelji se na načelu mjerenja diferencijalne struje

posredstvom transformatora. U redovnom pogonu, struja koja dolazi do trošila jednaka je
struji koja odlazi iz trošila. Dolazni i odlazni vodiči trošila obuhvaćeni su jezgrom od
magnetski dobro vodljivog materijala. Magnetski tokovi nastali djelovanjem ovih struja
međusobno se poništavaju i jezgra transformatora ostaje nemagnetizirana. Ako na trošilu
dođe do proboja izolacije, poteći se struja kvara kroz zaštitni vodič PE i ne vraća se kroz
jezgru transformatora.
Zbog nastale razlike između ulazne i izlazne struje koje prolaze kroz jezgru
transformatora, ona se magnetizira i daje vrlo brzo poticaj za isklop sklopke (slika 21).
Zaštitni uređaji diferencijalne struje mogu se koristiti u svim sustavima razdjelnih mreža
gdje je razdvojeni zaštitni vodič PE od neutralnog vodiča N.
Izvanredne odlike zaštitnih uređaja diferencijalne struje su njihova visoka pouzdanost, vrlo
kratka vremena ¿sklapanja (oko t. z = 0,1 sekunda), mogućnost izbora nazivne
diferencijalne struje (osjetljivost) i primjenjivost u svim uobičajenim tipovima električnih
mreža.
Za ispravnost ove zaštitne mjere mora biti ispunjen sljedeći uvjet:
41
RA-I^UL
pri čemu je
RA - ukupni otpor uzemljenja i otpor zaštitnog vodiča od uzemljivača do
štićenog trošila
14n - nazivna isklopna diferencijalna struja pri kojoj dolazi do isključivanja U L - trajno
dopušteni napon dodira 50 V ili 25 V.
S obzirom na činjenicu daje vrijeme isključenja takvih zaštitnih uređaja manje od 0,1
sekunde, vrijeme isključivanja nije posebno propisano.
Slika 21. Zaštitni uređaj diferencijalne struje

1. Što je to napon dodira (dodirni napon)?
2. O čemu ovisi napon dodira?
3. Navedite vrste uzemljenja!
4. Što je to izjednačivanje potencijala i čemu služi ?
5. Kako se izvodi zaštitno uzemljenje?
6. Što znače oznake PE, N i PEN?
7. Koje su značajke TN, TT i IT sustava?
8. Koje vrijednosti imaju trajno dopušteni naponi dodira?
9. Navedite zaštitne mjere od previsokog napona dodira!
42
* Ne dodirujte nepotrebno uzemljivače i dozemne vodiče.
■ U lošim uvjetima okoliša, gdje je stupanj opasnosti velik koristite prenosive alate s
malim sigurnosnim naponom.
* Nemojte upotrebljavati opremu klase II ako ima oštećenu izolaciju kućišta ili
priključnih kabela.
* Ako se iz transformatora za električko odvajanje napaja samo jedno trošilo, kućište
(masa) tog trošila ne smije biti spojeno sa zaštitnim vodičima niti s kućištima
(masama) drugih strujnih krugova.
* Zabranjeno je krpati uloške osigurača žicom ili zamjenjivati uloške osigurača s
ulošcima većih nazivnih struja.
* Zaštitni vodič mora biti dobro spojen na kućište trošila.
* Priključnice (utičnice) i pomična trošila uvijek moraju imati odvojen zaštitni vodič
PE od neutralnog vodiča N.
10. Navedite osnovne značajke sigurnosnog malog napona (SELV)!

11. Kako se ostvaruje zaštita kod opreme klase II?
12. Na čemu se temelji zaštita električkim odvajanjem?
13. Koje je najdulje dopušteno vrijeme isključenja strujnog kruga priključnice u mreži s
nazivnim (faznim) naponom 220 V prema zemlji?
14. S kojom se vrijednošću napona dodira određuje (izračunava) iznos otpora
uzemljivača RA U TT sustavima?
15. Na kojem načelu se zasniva djelovanje zaštitnog uređaja diferencijalne struje?
2.7 ZAPAMTITE
2.8 OPASNOSTI OD ELEKTRIČNOG LUKA
Ključne riječi: kratki spoj, električni luk, toplinsko i svjetlosno zračenje.
2.8.1 Nastanak električnog luka
Električni luksamostalno je izbijanje u plinovima i metalnim parama koje nastaju između

dvije elektrode, a odlikuje se vrlo velikim gustoćama struje i malim naponom potrebnim za
održavanje luka. Električna struja prolazi od jedne elektrode na drugu posredstvom
metalnih para. Karakteristike električnog luka visoka su temperatura i jaka svjetlost.
Električni luk najčešće nastaje:

• razdvajanjem kratko spojenih elektroda kada kroz njih teče struja (npr. prekidanje
strujnog kruga otvaranjem rastavljača)
• zbog proboja zraka kao izolatora između vodiča pod naponom i ostalih dijelova
postrojenja, odnosno zemlje.
43
Unatoč korisnoj primjeni električnog luka (npr. zavarivanje, elektrolučne peći, lučnice za
rasvjetu), ako se pojavi neželjeno, on postaje jedan od najvećih neprijatelja električnih
postrojenja jer svojom toplinom uništava postrojenja i izaziva prenapone.
Električni luk djeluje vrlo štetno na ljudski organizam zbog isijavanja ultraljubičastih i
infracrvenih zraka, kao i svoje izvanredno visoke temperature.
Najčešće su ozljede, izazvane lukom, opekline i oštećenja očiju. Nizom zaštitnih mjera
sprečava se nastajanje električnog luka i njegovo štetno djelovanje.
2.8.2 Zaštita od štetnog djelovanja električnog luka

Kako je električni luk redovno posljedica kratkog spoja, to se zapravo u većini slučajeva
zaštita od električnog luka svodi na zaštitu od kratkog spoja, a koja se ostvaruje:
• ispravnim i redovnim održavanjem električnih instalacija i postrojenja
• ispravnim izvođenjem pogonskih manevara (primjerice otvaranje strujnog kruga prvo s
prekidačem, a zatim rastavljačima, a ne obrnuto)
• uporabom izoliranih alata pri radu u neposrednoj blizini napona (u zoni približavanja).
Kod elektrolučnog zavarivanja zaštita od električnog luka provodi se:

• ispravnim radnim postupkom
• uporabom zaštitnih sredstava: naočala, štitnika za lice i oči, zaštitnih rukavica, pregača i
štitnika za koljena.
2.9 INDUCIRANI NAPONI

Ključne riječi: izmjenično električno i magnetsko polje, uzemljivanje vodiča, potencijal
vodiča prema zemlji, zona štićenja.
2.9.1 Nastanak induciranih napona

Kod rada u blizini visokonaponskih postrojenja, a posebno kod radova na paralelnim
dalekovodima visokog napona, kao i u postrojenjima gdje, zbog tehnološkog procesa, teku
struje izvanredno velike jakosti, postoji opasnost od induciranih napona.
Inducirani naponi mogu biti izazvani elektrostatičkim ili elektromagnetskim utjecajima.
Kao što je poznato iz osnova elektrotehnike, u nekom vodiču se može inducirati napon ako
se nalazi u električnom polju uzrokovanom električnim nabojem drugog vodiča. Inducirani
napon bit će to veći, što je veći napon drugog vodiča i to je manji međusobni razmak
između vodiča.
Isto tako, u nekom vodiču može se inducirati napon ako je taj vodič obuhvaćen
promjenjivim magnetskim poljem, što se stvara u nekom drugom strujnom krugu.
44
Slika 22. Induciranje napona kod paralelnih
vodova
Za ilustraciju problema neka posluže dva paralelno vođena nadzemna voda, prikazana na
slici 22. Jedan od njih neka budu visokonaponski nadzemni vod, a drugi niskonaponski
vod.
Sve dok se visokonaponski vod nalazi pod naponom, na vodičima niskonaponskogvoda

postojat će inducirani napon zbog kapacitivne veze između tih dvaju voda. Veličina
induciranog napona elektrostatičkog podrijetla na vodiču niskonaponskog voda rezultanta
je između induciranih napona zbog djelovanja pojedinih faznih vodiča visokonaponskog
voda.
Isto tako, postoji elektromagnetski utjecaj visokonaponskog voda na niskonaponski vod

čim kroz vodiče visokonaponskog voda protječe neka struja. Ta izmjenična struja stvara
oko vodiča izmjenično magnetsko polje. Ako je paralelno tom visokonaponskom vodu
položen na maloj udaljenosti drugi vod, izmjenično magnetsko polje obuhvatit će i vodiče
drugog voda te u njima inducirati neki napon. Ovako inducirani naponi mogu poprimiti i
visoke iznose ako kroz vodiče teku velike struje greške, primjerice struje kratkog spoja.
Ako se na takvom niskonaponskom vodu izvode radovi u iskopčanom stanju voda, a s

neuzemljenim vodičima, radnici koji tijekom rada dotiču i hvataju vodiče mogu u tom
trenutku biti izloženi električnom udaru.
Veličina induciranih napona elektromagnetskog podrijetla ovisi o veličini struje koja stvara
magnetsko polje, a zatim o međusobnom razmaku oba voda te ukupnoj dužini paralelnih
dionica vodova.
Ih opasnost najistaknutija je pri radovima na dvosustavnim nadzemnim vodovima na istim

stupovima u slučaju da se radi najednom sustavu, a da je istodobno drugi sustav pod
naponom.
Inducirani naponi mogu se pojaviti na vozilima, cisternama i dizalicama ako se nalaze u

visokonaponskim postrojenjima.
Slične opasnosti prijete kod razvlačenja metalnih užeta i žica u neposrednoj blizini
visokonaponskih postrojenja i nadzemnih vodova.
45
2.9.2 Mjere zaštite od induciranih napona
Eliminiranje induciranog napona djelovanjem električnog polja je relativno jednostavno.

Vodič na kojem se nalazi inducirani napon jednostavno se uzemlji nekim uzemljivačem na
mjestu rada i napon duž cijelog vodiča opada na bezopasne veličine.
Inducirani naponi nastali djelovanjem magnetskih polja ne mogu se jednostavno poništiti.

Uzemljivanjem vodiča mijenja se samo raspodjela potencijala duž vodiča prema zemlji,
tako daje na mjestu uzemljivanja potencijal približno ništica, ali od mjesta uzemljivanja
lijevo i desno potencijal prema zemlji postupno raste. Zona štićenja u kojoj je napon vodiča
prema zemlji manji od trajno dopuštenog napona dodira (50 V) je približno od 10 do 30
metara na obje strane od mjesta uzemljivanja. Najsigurnije je uzemljiti takve vodiče samo
najednom mjestu - na mjestu rada.
Sva vozila, dizalice i cisterne, koji se nalaze u visokonaponskim postrojenjima moraju se

uzemljiti zbog odvođenja induciranih napona.
2.10 ZAOSTALI NABOJ
Ključne riječi: kondenzator, električni naboj, kapacitet kondenzatora, zaostali naboj.
2.10.1 Pojava naboja na kondenzatoru

Poznato je da će svaki kondenzator, koji je bio priključen na neki napon, ostati nabijen
nakon isključenja napona. Ako je kondenzator bio priključen na istosmjerni napon, on
zadržava približno istu vrijednost napona na koji je bio priključen. Kod izmjeničnih
napona, zadržani napon na kondenzatoru može imati i vrijednost veću od efektivne
vrijednosti izmjeničnog napona, koji je bio priključen na kondenzator, ovisno o tome u
kojem je trenutku momentalne vrijednosti izmjeničnog napona nastupilo isključenje.
Isto tako, poznata je pojava da će svaki kondenzator-koji je bio' nabijen na neki napon,
zatim ispražnjen kratkim spajanjem stezaljki ili preko otpora i ostavljen neko stanovito
vrijeme otvorenih stezaljki - ponovno pokazivati neki naboj. Uzrok je toj pojavi zaostali
naboj.
Pri pražnjenju kondenzatora ne dolazi do potpunog izbijanja naboja, već jedan dio čestica
dielektrika ostaje i nadalje naelektriziran. Preostali napon, nakon izbijanja, može iznositi
do 10% od iznosa napona prije izbijanja kondenzatora.
Dodir čovjeka sa stezaljkama nabijenog kondenzatora, odnosno s elementima postrojenja

koji imaju znatne međukapacitete ili dozemne kapacitete, može biti opasan ako su energija
električnog polja kondenzatora i napon dovoljno veliki te će izazvati protjecanje opasnih
struja kroz njegovo tijelo.
Prigodom radova na visokonaponskim kabelima, koji su u izvjesnoj mjeri, također

kondenzatori, potrebno je uzimati u obzir i ovu pojavu.
Svaki će se kabel, ako ga nakon izbijanja ostavimo otvorenim, ponovno nabiti, doduše, na
neki manji, ali još opasan napon koji može ozlijediti ljude.
46
2.11.2 Mjere zaštite
Slična pojava zbiva se i na transformatorima velikih snaga. Svaki će transformator nakon
isključenja i odvajanja od napona zadržati neki napon na svojim stezaljkama. Uzrok tome
je što namoti transformatora međusobno, a i prema kotlu, tvore kondenzator koji ostaje
nabijen.
2.10.2 Mjere zaštite od zaostalog naboja

Ova opasnost pojavljuje se uglavnom prigodom radova na električnim postrojenjima koja
imaju opremu s značajnim električnim kapacitetima (kondenzatori, kabeli, transformatori
velikih snaga).
Eliminiranje opasnih napona je relativno jednostavno: s uzemljivanjem aktivnih vodiča

električni se naboj odvede u zemlju. Zbog pojave zaostalog naboja, na mjestu rada treba
trajno imati spojenu napravu za uzemljivanje.
2.11 OPASNOST OD PRIBLIŽAVANJA VODIČIMA VISOKOG NAPONA
Ključne riječi: električno polje, probojna kritična udaljenost, zaštitni razmak.
2.11.1 Nastanak opasnosti

Kod postrojenja visokog napona vrlo je opasno ne samo dodirivanje vodiča, već i
približavanje vodičima pod naponom na određenu kritičnu udaljenost. Čovjek, stojeći na
zemlji, ima potencijal zemlje, a vodič pod naponom znatno viši potencijal prema zemlji te
oko čovjeka ako se nalazi u blizini vodiča pod naponom postoji električno polje. To
električno polje napreže zrak koji u ovom slučaju služi i kao izolator. Sto se čovjek više
približava vodiču, to je električno polje jače, a naprezanje zraka kao dielektrika je veće. Pri
nekoj kritičnoj udaljenosti doći će do električnog proboja zraka, nastat će električna iskra, a
može doći i do stvaranja električnog luka. Struja će tada poteći kroz vodljivi zrak i kroz
čovjeka u zemlju.
S obzirom na visoke napone i struje su relativno velike, pa mogu nastati teške i smrtne
ozljede čovjeka. Za ilustraciju o kritičnoj udaljenosti u zraku može poslužiti podatak da će
između dva šiljka, koji su međusobno razmaknuti 10 cm, doći do proboja zraka pri naponu
približno jednakom 45 kV.
Jasno je da razmaci, koji su dopušteni između čovjeka i vodiča, moraju biti znatno veći jer
oni moraju sadržavati odgovarajući čimbenik sigurnosti i uzimati u obzir razne druge
okolnosti.
47
Mjere zaštite se u osnovi svode na sprečavanje ulaska čovjeka u zonu opasnosti bilo
tijelom, bilo vodljivim alatom.
Pobliži opis mj era zaštite dan je u poglavlju Rad u blizini napona.
2.12 IZNOŠENJE POTENCIJALA IZ ELEKTRIČNIH POSTROJENJA
2.12.1 Nastanak opasnosti

Potencijal uzemljivača u visokonaponskim postrojenjima s izravno uzemljenim
zvjezdištem može poprimiti vrijednosti od nekoliko tisuća volti prema dalekoj, neutralnoj
zemlji prigodom kvara u visokonaponskom postrojenju ili mreži.
Poseban oblik opasnosti može predstavljati iznošenje potencijala izvan visokonaponskog

postrojenja posredstvom željezničkih tračnica, vodovodnih cijevi, telekomunikacijskih
kabela te niskonaponskih vodova kad izlaze iz postrojenja, a spojeni su na zajednički
uzemljivač unutar visokonaponskog postrojenja.
Istovrsna opasnost prijeti i kod distribucijskih transformatorskih stanica kad se zaštitno

uzemljenje visokonaponskog dijela postrojenjakor isti ikaopogonskouzemljenjezvjezdišta
niskonaponske strane transformatora (slika 23).
U slučaju jednopolnog kratkog spoja na visokonaponskoj strani postrojenja, zbog prolaza

struje kvara kroz uzemljivač, na uzemljivaču će se pojaviti napon uzemljivača U zkojeg
dobijemo iz izraza:
Uf=Im.R(V)
pri čemu je:
Uf - napon uzemljivača
Im -strujakvara
R - ukupni otpor rasprostiranja uzemljivača.
48
Slika 23.Jednopolni kvar unutar transformatorske stanice
Ovaj napon uzemljivača bit će prenesen u niskonaponsku mrežu i instalaciju posredstvom

neutralnog vodiča koji uzrokuje:
• opći porast potencijala cijele mreže i instalacije u odnosu prema zemlji, što dodatno
napreže izolaciju i može izazvati njezin proboj
• opći porast napona dodira znatno iznad dopuštenih vrijednosti.
Primjerice ako se kvar događa u TN sustavu, opasan potencijal pojavljuje se na svim

metalnim kućištima električnih trošila.

Ustroj zajedničkog uzemljivača transformatorskih stanica visokog napona bitno utječe na
eliminiranje opasnosti. Smatra se da nema bojazni od pojave opasnih potencijala ako su na
uzemljivač transformatorske stanice priključeni:
a) visokonaponski kabeli s metalnim plaštem; niskonaponski kabeli s metalnim
plaštem; kombinacija nisko i visokonaponskih kabela s metalnim plaštem čija
duljina iznosi najmanje 1 km
b) ili ako ukupni otpor rasprostiranja zajedničkog uzemljivača nije veći od 1 ii.
Ako nisu ispunjeni navedeni uvjeti, onda iznošenje opasnih potencijala preko metalnih
masa izvan električnih postrojenja pretežito sprečavamo:
• električnim razdvajanjem tih masa
• razdvajanjem pogonskih od zaštitnih uzemljenja
• brzim isključivanjem kvara
• glavnim izjednačivanjem potencijala u objektu.
49
2.13 ATMOSFERSKI I SKLOPNI PRENAPONI
Ključne riječi: unutarnji prenaponi, sklopni prenaponi, vanjski prenapon, atmosferski
prenapon.
2.13.1 Vrste prenapona

Osim pogonskog napona u normalnom pogonu i porasta napona zbog smetnji, u
električnim mrežama i instalacijama mogu nastati prenaponi, koji doduše traju veoma
kratko vrijeme. Ali, prenaponi po vrijednosti mogu biti veoma visoki, pa zbog toga nastaju
znatna naponska naprezanj a instalacij a, što može probiti i razoriti izolaciju.
Prenaponi se dijele na unutarnje i vanjske. Unutarnji prenaponi su oni kojima je uzrok, pa i

izvor energije za stvaranje tih prenapona unutar iste mreže i instalacije u kojoj se ti
prenaponi stvaraju. Visina unutarnjih prenapona ovisi o pogonskom naponu mreže te se za
različite slučajeve može izraziti odgovarajućim višekratnikom pogonskog napona.
Unutarnji prenaponi nastaju zbog pogonskog sklapanja, kvarova i ¡sklapanja kvarova. Ti
unutarnji prenaponi zovu se i sklopni prenaponi.
Visina sklopnih prenapona ovisi o razmještaju kapaciteta i induktiviteta u mreži i instalaciji

te o brzini i načinu rada uređaja za prekidanje (npr. prekidači). Na visinu unutarnjih
prenapona utječe i način uzemljivanja zvjezdišta u električnoj mreži. Sklopni prenaponi u
TT i TN sustavima mreža dostižu trostruku vrijednost faznog napona, a u IT sustavima i
četverostruku vrijednost faznog napona.
Vanjski prenaponi su oni kojima je uzrok, pa i izvor energije za stvaranje tih prenapona
izvan mreže i instalacija u kojima se ti prenaponi stvaraju. Zbog toga visina vanjskih
prenapona nije uvjetovana s pogonskim naponom mreže i instalacija. Visina vanjskih
prenapona koji mogu prodrijeti u električnu instalaciju prvenstveno ovisi o tome napaja li
se električna instalacija preko nadzemnog voda ili kabela. Nadzemni vodovi su
neusporedivo više izloženi stvaranju prenapona prema kabelima.
Vanjski prenaponi mogu nastati zbog utjecaja druge mreže, a pogotovo mreža visokog
napona. U prvome redu, zbog galvanske veze između vodiča dviju mreža, različitog
napona i to pri dodiru tih vodiča, zbog električnog proboj a izolacij e ili zbog međusobnog
induktivnog, odnosno kapacitivnog utjecaja.
Za mreže, instalacije i postrojenja daleko su značajniji atmosferski prenaponi koji nastaju

zbog udara munje u nadzemne vodove ili pokraj njih u neposrednoj blizini, koji se mogu
preko vodiča prenijeti unutar električnog postrojenja. Takavprenapon ima karakterističan
oblik prikazan na slici 24.
Za ovakav oblik prenapona značajna je strmina vala jer za nekoliko mikrosekundi (1-10)
napon dostiže svoju maksimalnu vrijednost. Sličnu karakteristiku ima i struja groma koja je
proizvela taj prenapon.
Udarni napon ima svojstvo da “putuje” po vodičima, ali se pri tome i naglo prigušuje.
.50
Slika 24. Udarni val atmosferskog prenapona
Elektrotehničke norme razvrstavaju izloženost niskonaponskih električnih instalacija

gromovima u tri razine:
• zanemariva izloženost
• instalacija direktno ugrožena jer se napaja iz nadzemne mreže
• instalacija direktno izložena jer su dijelovi instalacija smješteni izvan zgrade.
Zanemariva izloženost odgovara niskoj izokerauničkoj razini (više od 25 grmljavinskih

dana na godinu). Za električne instalacije unutar zgrade ne pretpostavlja se nikakav d
irektni udarac munje u instalaciju, već se zaštita zasniva na sprečavanju prodora putujućeg
prenaponskog vala u instalaciju.
Na mjere zaštite utječe značajna razlika između izloženosti zgrada (objekata) udarcima
munje naspram izloženosti električne instalacije atmosferskim prenaponima.
Zgrade (objekti) su izložene direktnom udaru munje. Sto su objekti viši i što sadrže više
metalnih konstrukcija, to su više izloženi udarcima munje.
Iz toga slijede i različiti načini zaštite. Električne instalacije niskog napona štite se
odvodnicima prenapona, odnosno iskrištima na ulazu nadzemnog voda u zgradu.
Zgrade (objekti) od udara munje štite se odgovarajućim hvataljkama, dozemnim vodičima i

uzemljenjem ovih elemenata, stvarajući pri tome što je više moguće bolju Faradayevu
krletku oko objekta. Zaštita objekata od groma izvodi se prema posebnim propisima i
pravilnicima.
Na mjestu rada u postrojenjima i na nadzemnim vodovima štitimo se od putujućeg

prenaponskog vala atmosferskog podrijetla postavljanjem naprava za privremeno
uzemljivanje i kratko spajanje te prestankom rada ako se s mjesta rada vide munje ili čuje
grmljavina.
2.14 STATIČKI ELEKTRICITET
Ključne riječi: statički elektricitet, električni pozitivni i negativni naboji, inftuencija.
51
2.14.1 Nastanak statičkog elektriciteta
Statički elektricitet može nastati na četiri načina:

• ako se dvije izolirane elektrode priključe na izvor istosmjernog napona i onda odvoje od
izvora
• ako se dvije različite tvari taru i onda razdvoje
• električnom influencijom
• kad se s kondenzatora ili nekog drugog uređaja velikog električnog kapaciteta isključi
napon.
Elektricitet u mirovanju nazivamo električnim nabojem, a postoje dvije vrste: pozitivni i

negativni. Pozitivni naboj sačinjavaju pozitivni ioni, a negativni naboj sačinjavaju
negativni ioni i slobodni elektroni.
Elektrostatički naboji nastaju u svakodnevnom životu i tehničkoj praksi zbog influencije, a

još češće zbog trenja dvije različite tvari, primjerice, pretakanje benzina, nafte ili prigodom
izlaska plinova pod tlakom iz cijevi.
Ako se električni naboji nagomilaju na nekoj relativno maloj plohi, tada mogu stvoriti vrlo
visoke potencijale prema drugim nenabijenim predmetima i zemlji, koji mogu dosezati
vrijednosti do 150.000 V.
Električni naboj, unatoč velikih potencijalnih razlika prema zemlji, ne predstavlja izravnu
opasnost za čovjeka zbog svoje premalene energije, izuzev visokonaponskih kabela,
kondenzatora i munje.
Izbijanje elektrostatičkih naboja preko čovjeka može biti bolno, a može izazvati nesvjesne
pokrete, ali ne i smrt, izuzev izbijanja visokonaponskih kabela ili kondenzatorskih baterija.
Najveća opasnost od elektrostatičkih naboja nastaje onda kada se stvoreni naboji izbijaju
preko iskre u zapaljivoj ili eksplozivnoj atmosferi.

U nastojanju da ne dođe do nezgoda (požara, eksplozija), u pogonima se poduzimaju
različite zaštitne mjere, a nekad više njih zajedno.
Prvenstveno se nastoji ili spriječiti stvaranje elektrostatičkog naboja ili ga se odvodi u

zemlju, primjerice:
• uzemljivanjem metalnih dijelova na kojem se skuplja naboj
• međusobnim povezivanjem dijelova stroja zbog izjednačenja potencijala
• održavanjem visoke vlage u zraku
• povećanjem vodljivosti električki nevodljivih tvari
• ionizacijom zraka.
.52
2.15 UTJECAJ NISKOFREKVENTNIH ELEKTRIČNIH I
MAGNETSKIH POLJA NA ČOVJEKA
Ključne riječi: niskojrekventno električno i magnetsko polje, jakost električnog polja

(kV/m), jakost magnetskog polja (A/m), gustoća magnetskogpolja (T).
2.15.1 Pojave električnih i magnetskih polja
Već je prije istaknuto da oko vodiča pod naponom postoji električno polje, a oko vodiča
kojim protječe električna struja nastaje magnetsko polje.
Suvremeni svijet je danas nezamisliv bez primjene električne energije i ona je svuda
prisutna: u stanu, uredu, tvornici, kinu i na drugim mjestima.
Iz toga slijedi da se ljudi nalaze, i kreću, i općenito rečeno, žive u čas jačim, čas slabijim
električnim ili magnetskim poljima.
Usporedo sa spoznajom o navedenim činjenicama postavlja se logičko pitanje: ima li

boravak i rad ljudi u takvim električnim, magnetskim i elektromagnetskim poljima štetne
posljedice za njihovo zdravlje?
Znanstvenici i biolozi diljem svijeta provode intenzivna istraživanja ovih pojava preko
trideset godina. Međutim znanost do danas nije dala definitivan odgovor u kojoj mjeri i za
koje vrijeme trajanja jaka električna polja štetno djeluju na ljude.
Neki ljudi počinju zamjećivati iskričasto izbijanje (pražnjenje) u električnim poljima od 3

kV/m pa naviše, a osjećaju prisutnost polja već od jakosti 2 kV/m do 10 kV/m.
Izloženost električnim i magnetskim poljima može izazvati promjene u staničju,

fiziološkom događanju te ponašanju. Premda ta otkrića nisu dala konačne odgovore, danas
rezultati studija služe kao upozorenje da treba izbjegavati nepotrebna izlaganja električnim
i magnetskim poljima.
Sto se tiče djelovanja magnetskih polja na zdravlje ljudi, možemo slobodno reći daje
kućanica daleko više izložena djelovanju tih polja nego elektromonter pri radovima ispod
nadzemnih vodova ili u električnim postrojenjima.
Električni štednjak primjerice stvara magnetsko polja približne jakosti 1 mT, sušilo za kosu
2,5 ml) a ispod visokonaponskih nadzemnih vodova rijetko će jakost polja dosegnuti
vrijednost 0,2 mT.
Najveći problem i neizvjesnost u svim ovim istraživanjima je u tome što znanost nije
mogla do sada dati vjerodostojne podatke o oštećenjima zdravlja glede trajanja izloženosti
u takvim poljima.
Opći zaključak je da treba, prema mogućnostima, izbjegavati nepotrebna izlaganja ovim
poljima te oprezno primjenjivati razumne mjere zaštite.

Utjecaj električnog polja niske frekvencije relativno se jednostavno uklanja na načelu
Faradayove krletke, odnosno postavljanjem metalnih zaslona, metalnih mreža ili ekrana iz
metalnih folija. Iza takvih naprava nema značajnijeg električnog polja.
Jakost magnetskog polja niske frekvencije možemo u nekom prostoru smanjiti samo
zaslonima od magnetskih provodljivih materijala.
Utjecaji električnog i magnetskog polja mogu se značajno umanjiti udaljavanjem od izvora

(vodiča) ovih polja.
U namjeri da se preventivno zaštiti svekoliko pučanstvo od eventualno štetnog i

dugotrajnog izlaganja električnim i magnetskim poljima Međunarodna udruga za zaštitu od
zračenja (IRPA/ICNIRP) u svojim preporukama predlaže dopuštene granične vrijednosti
jakosti električnih i magnetskih polja prema tablici 6.
Tablica 6. Granične vrijednosti jakosti električnih i magnetskih polja niske

frekvencije
Efektivna vrijednost Efektivna vrijednost gustoće

Učestalost električnog polja kV/m magnetskog polja mT
Hz
50 5 0,1
16 2/3 10 0,3
Prema ovim su smjernicama u mnogim europskim zemljama donesene smjernice koje se

primjenjuju za bolnice, škole, igrališta, parkove i stambene zgrade.
U našoj zemlji za sada nema ni uredbe niti norme koje bi propisivale granične vrijednosti
za jakost niskofrekventnih električnih i magnetskih polja.
53
2.16 PITANJA NA PONAVLJANJE
1. Kako nastaje električni luk?
2. Kako električni luk štetno djeluje na ljudski organizam?
3. Kada se mogu pojaviti u nekom vodiču inducirani naponi?
4. Stoje to zona štićenja kod uzemljivanja vodiča?
5. Gdje i kada se najčešće pojavljuje zaostali naboj?
6. U čemu se sastoji opasnost približavanja vodičima visokog napona?
7. Stoje to unutarnji prenapon i zbog čega nastaje?
8. Koja štetna posljedica može nastupiti zbog vanjskih i unutarnjih prenapona?
9. Sa čime se i kako štite električne instalacije od atmosferskih prenapona kada se
napajaju nadzemnim vodom?
10. Kako nastaje statički elektricitet?
11. Gdje prijete najveće opasnosti od statičkog elektriciteta?
12. Koju graničnu vrijednost jakosti električnog polja učestalosti 50 Hz preporuča
Međunarodna udruga za zaštitu od zračenja?
2.17 ZAPAMTITE
• Električni luk djeluje štetno na ljudski organizam zbog isijavanja

ultraljubičastih i infracrvenih zraka, kao i zbog svojeg toplinskog zračenja.
• Kod elektrolučnog zavarivanja obavezno se moraju nositi osobna zaštitna

sredstva, prvenstveno štitnik za lice i oči te zaštitne rukavice.
• Ako se u električno polje unese vodljivi predmet, u njemu će se inducirati

električni napon. Jednako tako, ako u izmjenično magnetsko polje unesemo vodič,
također se inducira napon. Ova pojava je prisutna u visokonaponskim postrojenjima,
na nadzemnim vodovima, a posebno visoke vrijednosti induciranih napona
pojavljuju se na nadzemnim vodovima sa dva sustava.
• Inducirane napone možemo smanjiti na neopasne vrijednosti ako vodiče, na

kojima radimo, uzemljimo u neposrednoj blizini mjesta rada.
• Ne razvlačite žice ispod vodova visokog napona.
• Neizbijeni ili nedovoljno izbijeni visokonaponski kabeli ili kondenzatorske

baterije i nakon ¡sklapanja i odvajanja od napona predstavljaju veliku opasnost za
čovjeka, jer akumulirana energija električnog naboja može biti dovoljna da usmrti
čovjeka.
54
• U visokonaponskim postrojenjima i na nadzemnim vodovima najviše se koristi zrak
kao izolator. Ako se previše približimo vodičima pod naponom, zbog jakog
električnog polja dolazi do proboja zraka, električne iskre, a može nastati i električni
luk.
• Ne smijete ulaziti u zonu opasnosti niti tijelom, niti vodljivim alatima.

• Atmosferski prenapon je veliki neprijatelj električnih postrojenja, vodova i ljudi.
Nikad se ne smije raditi na postrojenju ili vodu ako prijete munje i čuje se
grmljavina jer nema praktički djelotvorne zaštite, osim prekidanja rada i napuštanja
izloženog mjesta.
• Elektrostatički naboji, unatoč velikih vrijednosti potencijala prema zemlji, ne

predstavljaju izravnu opasnost za čovjeka zbog svoje premalene energije, izuzev
visokonaponskih kabela, kondenzatora i munje, čiji su električni naboji drugog
podrijetla.
• Izbijanje elektrostatičkog naboja preko čovjeka može biti bolno te izazvati nesvjesne
pokrete. Najveća opasnost od elektrostatičkih naboja nastaje kad se naboj izbija
preko iskre u zapaljivoj ili eksplozivnoj atmosferi.
• Električna i magnetska niskofrekventna polja stanovito utječu na živi ljudski

organizam. Znanost nije do sada u stanju točno odrediti granične dopuštene
vrijednosti jakosti polja niti dopušteno vrijeme izlaganja, pa se preporuča razumno
izbjegavanje takvih mjesta.
55
56
3. ELEKTRIČNA OPREMA I UREĐAJI
Ključne riječi: sklopka, prekidač, električni vod, električna prenosiva trošila, ručne
svjetiljke, neprenosiva električna trošila, električno zavarivanje, napon praznog hoda,
miješalice za beton, radilišta i ograničeni vodljivi prostori.
Ispravno izvedena, dobro održavana i neoštećena električna trošila i instalacije ne

predstavljaju opasnost. Međutim, to vrijedi samo dotle dok su trošila i instalacije u
ispravnom stanju. Brojni različiti uzroci mogu dovesti električne uređaje u neispravno
stanje, tako da oni predstavljaju opasnost za čovjeka koji njima rukuje i treba ih razmotriti.
3.1 SKLOPKE I PREKIDAČI
Sklopke i prekidači su naprave koje služe za prekidanje i zatvaranje strujnog kruga.

Sklopkama i prekidačima uključujemo i isključujemo električna trošila. Prekidači su uređaji
koji prvenstveno služe za zaštitu od kratkog spoja, ali se njima mogu prekidati i zatvarati
strujni krugovi. Sklopka i prekidač uvijek se nalaze pod naponom, bez obzira jesu li u
uključenom ili isključenom položaju. Ako nema zaštitnog poklopca ili ako je sklopka
slomljena, prijeti opasnost da dodimemo dijelove sklopke pod naponom (slika 25). Zbog
toga ne smijemo dodirivati oštećene sklopke i prekidače.
Slika 25. Slomljena sklopka - opasnost od udara električne struje Oštećene ili
neispravne sklopke treba odmah popraviti ili zamijeniti stručna osoba!

3.2 ELEKTRIČNI VODOVI
Električni vodovi uvijek mogu biti pod naponom. Opasnost postoji ako vodiči nisu izolirani
i zaštićeni od dodira. Nadzemni neizolirani vodovi moraju biti tako visoko postavljeni od
tla da ih u normalnim okolnostima nitko ne može dotaknuti. No, veoma često radimo u
blizini takvih vodova.
Prigodom neopreznog rukovanja s ljestvama, dugačkim metalnim predmetima ili žicama,
možemo dotaknuti vodiče. To je jednako tako opasno kao da smo dotaknuli vodiče golom
rukom (slika 26).
Potreban je oprez prigodom rukovanja dugačkim metalnim predmetima u blizini nadzemnih
vodova!
57
Slika 26. Opasno je dugačkim metalnim predmetima doticati neizolirane vodiče
Vodiči električnih vodova mogu zbog vjetra, leda, snijega i drugih razloga puknuti i pasti na
zemlju. Ti vodiči mogu biti i nadalje pod naponom, pa predstavljaju veliku opasnost.
Opasno j e doticati vodiče nadzemnih vodova koji su pali na zemlju!
O ovakvom kvaru treba obavijestiti svojeg neposrednog rukovoditelja ili vlasnika voda. Na
relejnim, zaštitnim i upravljačkim pločama te u upravljačkim ormarićima nalazi se mnoštvo
vodiča od kojih su neki stalno, a neki povremeno pod naponom. Ne dodirujte te vodiče.
Izolirani vodiči, također, mogu predstavljati opasnost ako je njihova izolacija oštećena
(slika 27).
Osobito oprezno treba postupati s kabelima i priključnim vodovima prenosivih električnih
trošila.
Slika 27. Oštećena izolacija - opasnost od udara električne struje
Natezanjem i povlačenjem vodiča preko predmeta oštrih bridova, prignječenjem i sličnim

postupcima može se oštetiti izolacijski sloj vodiča.
Visoka temperatura, razne kemikalije, a osobito kiseline, vrlo brzo oštećuju vodiče. To
moramo imati na umu kada rukujemo vodovima i kabelima.
Uvijek treba oprezno rukovati s vodičima i kabelima da se ne oštete.
Opasno je dodirivati oštećena mjesta izoliranih vodova. Svaki oštećeni kabel ili priključni
vod treba odmah zamijeniti.
Polaganje vodova preko transportnih komunikacija također može dovesti do oštećenja. Ako
je nužno privremeno položiti vod preko transportnih komunikacija, onda ga treba zaštititi
daskama ili na neki drugi odgovarajući način onemogućiti njegovo oštećenje (slika 28).
58
w
Slika 28. Zaštita voda na transportnim komunikacijama
3.3 PRIKLJUČNICE I UTIKAČI

Priključnice i utikači osjetljivi su na udarce i padove. Ako su oštećeni, predstavljaju
opasnost. Oštećeni utikači i priključnice ne smiju se upotrebljavati. Popravak ili zamjenu
obavlja stručna osoba.
Loša je navika da se utikač izvlači iz priključnice povlačenjem za priključni vod (slika 29).
Na taj način napreže se vodič na mjestu spoja i može se prekinuti. Utikač se zbog pada
može oštetiti.
Utikač se izvlači iz priključnice na taj način da ga uhvatite rukom za izolacijsko tijelo i
Slika 29. Neispravno povlačenje utikača iz priključnice
3.4 ELEKTRIČNA PRENOSIVA TROŠILA

Električna prenosiva trošila, kao primjerice ručne svjetiljke, elektrozavarivačka kliješta,
ručne bušilice i si. upotrebljavaju se svakodnevno, i to vrlo često. Redovno ih držimo u
rukama. Ako su ta trošila i njihovi priključni vodovi neispravni, uvijek postoji opasnost za
čovjeka. Događa se da izolacija bude oštećena starenjem ili iz nekog drugog razloga.
Pritom postoji mogućnost da i metalni dijelovi trošila koje obuhvaćamo rukom dođu pod
napon.
59
Svako trošilo mora biti građeno i zaštićeno tako da se u slučaju kvara osnovne izolacije, na
metalnim dijelovima, s kojima dolazimo u dodir, ne održi previsok i opasan napon za
čovjeka. Takva vrsta zaštite zove se zaštita od indirektnog (neizravnog) dodira. S
obzirom na način zaštićivanja električnih prenosivih trošila od indirektnog dodira,
razlikujemo tri vrste prenosivih trošila, i to:
* trošila klase I (sa zaštitnim vodičem)
* trošila klase n (zaštitna izolacija)
* trošila klase III (napajana malim sigurnosnim naponom).
Kod prenosivih električnih trošila zaštitu od indirektnog dodira možemo još ostvariti
električkim odvajanjem kada se samo jedno ili nekoliko trošila (alata) napajaju iz
posebnog zaštitnog transformatora za odvajanje (galvansko odvajanje).
3.5 TROŠILA KLASE I (SA ZAŠTITNIM VODIČEM) (J)

Prenosiva trošila sa zaštitnim vodičem imaju u priključnom vodu, osim faznih vodiča i
neutralnog vodiča, još i poseban zaštitni vodič. Zaštitni vodič spaja se s metalnim kućištem
trošila i mora se po boji razlikovati od ostalih vodiča. Propisana je zelenožuta boja.
Priključni vodovi moraju sadržavati poseban zaštitni vodič. U slučaju proboja izolacije
prema metalnom kućištu, zaštitni vodič omogućava da poteče dovoljno velika struja kvara
koja izaziva pregaranje osigurača ili izbacivanje prekidača konkretnog trošila. Na taj način
se trošilo isključuje iz pogona i nestaje opasnost od napona dodira.
Ovakva će se zaštita ostvariti samo ako su osigurač ili prekidač ispravni. Žicom skrpani
ulošci osigurača ili zamijenjeni ulošci osigurača ulošcima veće nazivne struje umrtvljuju
zaštitnu mjeru (slika 30). Oni ne isklapaju odmah nakon nastanka kvara, previsoki napon se
zadržava dulje vrijeme na kućištima i čovjek može stradati. Žicom skrpani ulošci osigurača
izazvali su brojne požare jer kod pregaranja žice nastaje električni luk. Stoga je zabranjeno
krpati uloške osigurača žicom ili zamjenjivati uloške osigurača ulošcima većih vrijednosti
nazivnih struja.
Zaštitni vodič koji je priključen na kućište trošila mora biti ispravno spojen sa zaštitnim,
odnosno neutralnim vodičem u električnoj instalaciji, jer je samo tada djelotvoran. Kod
prenosivih trošila s priključnim vodom, ispravan spoj zaštitnog vodiča ostvaruje se
posebnim utikačem sa zaštitnim kontaktom nazvanim “šuko” - utikač. Ti utikači imaju
posebne zaštitne kontakte kao i priključnice. Kod međusobnog spajanja utikača s
priključnicom, zaštitni kontakti stvaraju čvrstu kontaktnu vezu između zaštitnog vodiča
trošila i zaštitnog vodiča u električnoj instalaciji. Takav spoj osigurava ispravno djelovanje
zaštitne mjere.
Slika 30. Zabranjeno je “krpati” uloške osigurača žicom
60
Ako uključimo “šuko” - utikač u običnu priključnicu, nismo ostvarili električnu vezu
zaštitnog vodiča: zaštitna mjera je nedjelotvorna, a opasnost prisutna.
Popravci i radovi na električnim uređajima koje obavljaju nestručne osobe mogu izazvati
teške posljedice. Onaj koji je premalo upućen u opasnosti lako može zamijeniti vodiče kod
spajanja u “šuko”- priključnice ili “šuko” - utikač. Ako dođe do zamjene zaštitnog s faznim
vodičem, trošilo može imati na kućištu fazni napon i predstavlja neposrednu opasnost.
Također loše izveden spoj može vremenom olabaviti, zaštitni vodič nema vodljive veze i
trošilo je bez zaštite. Popravke i ostale radove na električnim trošilima obavljaju isključivo
stručne i kvalificirane osobe!
3.6 TROŠILA KLASE II (SA ZAŠTITNOM IZOLACIJOM)

Danas se sve više primjenjuju prenosiva trošila koja umjesto metalnog
kućišta imaju kućište od izolacijskog materijala, a ona jednako tako služe kao zaštita od
pojave napona dodira. U trošila klase II ubraja se i oprema koja ima osim osnovne još i
dodatnu, odnosno pojačanu izolaciju. Uređaji ovakve vrste imaju na svojoj natpisnoj pločici
već prikazanu oznaku: kvadrat u kvadratu.
S takvom zaštitnom mjerom izvedeni su primjerice električni brijaći aparati, a u najnovije

vrijeme s ovom zaštitnom mjerom se izrađuju i bušilice i drugi mehanizirani alati.
Priključni vodovi električnih trošila sa zaštitnom izolacijom nemaju zaštitnog vodiča.
Utikač je posebnog oblika, bez zaštitnog kontakta, a može se uključiti u običnu i “šuko” -
priključnicu. Ovakva trošila, pod uvjetom da su neoštećena, pružaju veliku sigurnost.
Ne smiju se koristiti trošila ako su im kućišta napuknuta ili polomljena i ako su oštećeni
priključni vodiči jer se izlažete opasnosti. Treba oprezno rukovati trošilima da se ne oštete.
3.7 TROŠILA KLASE III (S MALIM SIGURNOSNIM NAPONOM) I I I

U teškim i opasnim uvjetima rada kao što su radovi u podzemnim hodnicima, na velikim
metalnim površinama kao što su kotlovi i metalni spremnici te na vlažnim i mokrim
prostorima kao što su radilišta koriste se prenosivi električni uređaji s malim sigurnosnim
naponom. Nazivni naponi takvih uređaja ne smiju prijeći 50 V, odnosno u teškim uvjetima
25 V. Najčešće su trošila s malim sigurnosnim naponom građena za nazivne napone 24 V ili
42 V.
Priključni vodovi nemaju zaštitnog vodiča. Utikači i priključnice tih trošila moraju biti
posebne izvedbe, tako da se ne mogu uključiti u ostale utične naprave višeg napona. To se
postiže različitim debljinama i razmještajem čepova na utikaču, kao i odgovarajućim
rupama na priključnici. Priključak trošila malog napona na instalacije napona 380/220 V
izazvao bi oštećenje uređaja i dovodio u opasnost čovjeka koji tim uređajem rukuje. Mali
sigurnosni napon za napajanje ovih trošila najčešće se dobiva iz posebnog sigurnosnog
transformatora. Ako je sigurnosni transformator prenosiv, onda mora biti izveden u
61
klasi II, odnosno zaštitno izoliran. Sigurnosni transformatori predviđeni za trajnu montažu
najednom mjestu mogu imati i metalno kućište koje se onda spaja sa zaštitnim vodičem
električne mreže iz koje se napaja takav transformator.
Zabranjeno je za aparate koji koriste mali napon upotrebljavati obične priključnice i
utikače!
3.8 ELEKTRIČKO ODVAJANJE
Kod radova u lošim uvjetima okoliša, a kada su nam potrebna prenosiva trošila malo većih
snaga (primjerice bušilice, brusilice, pile i si.) prikladna i sigurna zaštitna mjera je
električko odvajanje. Jedno ili, u nekim blažim uvjetima, više trošila napajaju se iz posebno
izrađenog transformatora za odvajanje. Nazivni napon sekundarnog odvojenog strujnog
kruga ne smije biti veći od 500 V
Odvojeni strujni krug na strani trošila ne smije imati spoj sa zemljom, pa prema tome nema
ni zaštitnog vodiča. Ako se iz transformatora za odvajanje napaja samo jedno trošilo, ono
može biti klase II, što pruža još veću sigurnost.
Kada se iz jednog transformatora za odvajanje napaja više trošila, tada metalna kućišta
(mase) svih trošila moraju biti međusobno spojena s posebnim (trećim) vodičem za
izjednačivanje potencijala, ali koji nipošto ne smije biti uzemljen.
Potpuna sigurnost kod ove vrste zaštite temelji se na kvalitetnoj i ispravnoj izolaciji vodiča
odvojenog strujnog kruga. Savitljivi priključni kabeli za trošila moraju biti vidljivi po
cijeloj svojoj duljini na kojoj bi moglo doći do mehaničkih oštećenja. Nipošto se ne smiju
upotrebljavati trošila s oštećenim priključnim kabelima!
Kod primjene svih vrsta prenosivih električnih trošila treba se držati i ovih pravila:
• prije svake upotrebe električnog trošila treba pregledati trošilo da nije oštećeno, a
jednako tako i priključni vod
• ne koristite i ne poslužujte mokre električne aparate, a također ne radite s mokrim
rukama ili nogama
• prenosivo trošilo uključujte uvijek preko odgovarajućeg utikača
• trošila moraju biti redovno održavana i u periodičkim razmacima pregledavana i
ispitivana od stručno kvalificirane osobe
• prije izmjene radnih elemenata (svrdla, brusne ploče i ostalih) mora se prenosivo
električno trošilo isključiti iz pogona te izvući njegov utikač iz utičnice
• prenosivo trošilo smije se dodavati drugoj osobi samo u isključenom stanju.
3.9 RUČNE SVJETILJKE

Kod primjene ručnih svjetiljki povećana je opasnost za čovjeka jer ih upotrebljava u
prostorijama s povećanom opasnošću, odnosno u vlažnim i mokrim prostorijama. Ručne
svjetiljke moraju ispunjavati određene zahtjeve prema propisima (slika 31).
62
/" ''
11
Slika 31. Ispravna ručna svjetiljka

Tijelo i držak svjetiljke moraju biti izrađeni od izolacijskog materijala. Osim toga, nužna je
zaštitna košara ili zaštitno staklo, a ponekad ijedno i drugo. Priključni vodovi ne smiju biti
napregnuti na vlak. Uvodnice za priključni vod moraju biti zaokružene da se ne oštećuju
vodiči.
U prostorijama s povećanom opasnošću (uski kanali, tuneli, mokre prostorije, metalni
spremnici) obvezna je primjena ručnih svjetiljki na mali sigurnosni napon ispod 25 V,
primjerice 24 V.
Opasne mogu biti svjetiljke izrađene od običnih grla i žarulja jer je moguć dodir dijelova
pod naponom i prijeti opasnost od rasprsnuća žarulje. Stoga je zabranjena upotreba ručnih
svjetiljki izrađenih od običnih grla, žice i žarulje!
Prigodom zamjene žarulja kod svih vrsta svjetiljki treba isključiti napon prije zamjene.
3.10 STABILNA TROŠILA I ELEKTROMOTORI

Za stavljanje u pogon električnog uređaja, kao i za upravljanje njegovim radom treba
koristiti samo u tu svrhu određene sklopke, tipkala ili druge upravljačke elemente. Osim
toga, treba obratiti pozornost na oznake za upravljanje.
Strojevi i uređaji na električni pogon, kao i elektromotori, danas se grade u zaštićenoj ili
zatvorenoj izvedbi, tako da je u normalnom pogonu nemoguće dotaknuti njihove dijelove
koji su pod naponom. Priključne stezaljke motora su pokrivene i nalaze se u priključnoj
kutiji.
Ne smiju se otvarati priključne kutije motora - to je posao za stručnu osobu. Oštećeni
poklopci na priključnim ormarićima moraju se odmah popraviti ili zamijeniti!
Svi ti strojevi moraju biti zaštićeni od opasnosti indirektnog dodira (neizravnog). Kao
zaštitna mjera najčešće se primjenjuje automatsko isključivanje napajanja s nadstrujnim
zaštitnim uređajima, kao što su osigurači ili prekidači. Također se primjenjuje automatsko
isključivanje napajanja posredstvom zaštitnih uređaja diferencijalne struje (zaštitna strujna
sklopka). Kod ovih zaštitnih mjera, zaštitni vodič mora biti čvrsto i solidno spojen na
kućište motora u priključnoj kutiji ili za tu svrhu u predviđenom posebnom vijku za
63
uzemljenje.
Vodiče za uzemljenje treba čuvati od oštećenja, a svako oštećenje mora se prijaviti

neposrednom rukovoditelju!
Električni motori i uređaji zaštićeni su osiguračima i prekidačima. Ako osigurači pregore ili
prekidače izbace, onda je najčešće na motoru ili stroju nastupio kvar ili je uređaj bio
preopterećen i o tome treba obavijestiti neposrednog rukovoditelja. Prekidače smije
podešavati samo stručno osposobljena i ovlaštena osoba.
U industrijskim postrojenjima nalaze se brojni strojevi na električni pogon kao što su

pumpe, ventilatori, kompresori i slično. Prije bilo kakvog rada na tim strojevima
(održavanje, popravci), potrebno je poduzeti određene zaštitne mjere kako bi se spriječilo
stavljanje u pogon tog stroja za vrijeme rada na njemu. Nužno je provesti osiguranje mjesta
rada na sljedeći način:
* isključiti trošilo iz pogona njegovim prekidačem

* provjeriti isključivanje na samom stroju
* provjeriti beznaponsko stanje ispitivačem napona ili voltmetrom
* spriječiti nehotično uključivanje stroja bilo blokiranjem
prekidača, bilo vađenjem osigurača
* staviti opomensku tablicu na element za uključivanje, kako ne
bi neka neupućena osoba stavila stroj u pogon.
Ove zaštitne mjere za osiguranje mjesta rada, u pravilu, izvodi dežurno pogonsko osoblje ili
ovlašteni rukovoditelj radova.
S radom ha strojevima na električni pogon smije se započeti nakon provedenog osiguranja
mjesta rada.
3.11 ZAMJENA RASTALNIH ULOŽAKA OSIGURAČA

Rastalni ulošci osigurača najsigurnije se zamjenjuju kada kroz njih ne protječe struja i kada
nisu pod naponom. Ako je moguće, zamjenu rastalnih uložaka osigurača treba obavljati u
beznaponskom stanju.
Na razvodnim pločama i u razvodnim ormarićima, koji služe za rasvjetu, napajanje
priključnica i pogon trošila manjih snaga i slično, veoma često nema ugrađenih sklopki i
prekidača kojima bi se pojedini strujni krugovi isključili iz pogona i doveli u beznaponsko
stanje. Ako u takvim strujnim krugovima želimo zamijeniti rastalne uloške osigurača bez
opterećenja, trebalo bi pojedinačno isključivati trošilo po trošilo ili isključiti cijeli sustav
glavnom sklopkom. Oba postupka su veoma neprikladna. Osim toga, većina rastalnih
osigurača opće namjene su tako izvedena da se njihovi ulošci mogu zamjenjivati pod
opterećenjem i naponom.
Kod instalacijskih osigurača tipa D i DO (osigurači s navojem), do stanovitih vrijednosti
nazivnih struja moguće je vađenje rastalnih uložaka, a time i prekidanje električne struje
bez održavanja električnog luka. U tablici 7. navedene su granične vrijednosti izmjeničnih i
istosmjernih napona i struja osigurača tipa D i DO do kojih je dopuštena zamjena rastalnih
uložaka pod opterećenjem.
64
Tablica 7. Zamjena uložaka osigurača pod opterećenjem
Vrsta osigurača Nestručne Stručne
Nazivni napon V Nazivna struja A osobe osobe
D, DO do 380~ do 63 da da
preko 63 ne ne
D preko 380- do 16 ne da
preko 16 ne ne
D, DO do 25 = da da
DO od 25 do 60 = do 6 ne da
od 60 do 110 = do 2 ne da
preko 0 ne ne
od 25 do 60 = do 16 ne da
D od 60 do 110 = do 5 ne da
od 110 do 750 = do 1 ne da
iznad 750 = preko 0 ne ne
Rastalni ulošci visokoučinskih niskonaponskih osigurača (NH osigurači) ne smiju se

mijenjati pod opterećenjem, ali je dopuštena njihova zamjena pod naponom.
Zbog stanovitog zgusnutog rasporeda NH osigurača u ormarićima te zbog pomanjkanja

zaštitnih izolacijskih pregrada između pojedinih osigurača, radnik može nepažljivim
rukovanjem izazvati kratki spoj prigodom vađenja uloška osigurača pod naponom. Prilikom
ovog radnog postupka obvezatna je primjena zaštitne izolacijske kacige, štitnika za lice i
kožnatih zaštitnih rukavica. Vađenje uložaka tih osigurača dopušteno je samo pomoću
posebno izrađene ručke od izolacijskog materijala.
Najstrože je zabranjeno mijenjati uloške NH osigurača s kliještima ili sličnim alatom.
3.12 AKUMULATORI I AKUMULATORSKA POSTROJENJA
Za upravljanje aparatima, signalizaciju, zaštitu, dojavu podataka i paničnu rasvjetu u

električnim i industrijskim postrojenjima koristi se, u pravilu, istosmjerni napon dobiven iz
stacionarnih akumulatorskih baterija.
Pretežito se upotrebljavaju olovni akumulatori sa sumpornom kiselinom, malo rjeđe čelični
s kalijevom lužinom, a u posljednje vrijeme ugrađuju se sve češće zatvoreni, ventilom
regulirani akumulatori (VRLA).
U olovnim ili alkalijskim akumulatorima tijekom rada se razvijaju plinovi vodik i kisik iz
elektrolita i tvore eksplozivnu plinovitu smjesu nazvanu “plin praskavac”.
65
Iz kiselina i lužina u dodiru sa zrakom hlapi vodik koji je i u malim koncentracijama u
zraku j ako eksplozivan.
Sumporna kiselina u dodiru s mokrim i lakozapaljivim tvarima, primjerice s papirom i

krpama, može izazvati požar.
Zbog navedenih opasnosti, stacionarne akumulatorske baterije smještaju se u posebno

izgrađenim prostorijama. Kod većih akumulatorskih baterija imamo dvije prostorije, i to:
• akumulatorsku prostoriju
• predprostor akumulatorske prostorije.
Akumulatorska prostorija mora biti suha i zaštićena od velikih razlika u temperaturi.

U prostorijama s kiselinskim akumulatorima podovi, zidovi, vrata, metalne konstrukcije,
police i drugi dijelovi moraju biti izrađeni od materijala ili oličeni bojama otpornim na
kiseline.
Kućišta eventualno ugrađenih ventilatora moraju biti s vanjske i unutarnje strane oličena
postojanim bojama otpornim na kiseline.
Prostorijeza smještaj alkalijskih akumulatora zahtijevaju uporabu boja otpornih na lužine.
Pod u akumulatorskoj prostoriji mora biti izrađen s nagibom i rupama za odvodnju

prolivenog elektrolita u sabirnu jamu. Sabirnajama može biti smještena unutar prostorije,
ali nikako ne smije biti spojena na kanalizaciju.
Akumulatorska prostorija mora biti dobro prozračivana bilo prirodnom, bilo prisilnom
ventilacijom, tako da je osigurano najmanje pet izmjena zraka tijekom jednog sata. Otvori
za ulaz zraka moraju biti smješteni sve do poda, a otvori za izlaz zraka tik uz strop. Otvori
moraju biti zaštićeni od prodora stranih tijela ili malih životinja te prodora sunčevih zraka
(guste mreže i žaluzine).
Izolacija vodova za rasvjetu, eventualno i prozračivanje, mora biti otporna na kiseline,

odnosno lužine (redovno PVC). Unutar akumulatorske prostorije ne smiju biti smješteni
prekidači, sklopke, ni osigurači. Rasvjeta se mora izvesti vodonepropusnim rasvjetnim
tijelima.
Nije dopušteno grijanje akumulatorskih prostorija s otvorenim električnim grijalicama, ni s

grijalicama koje mogu proizvesti iskru na bilo koji način. Temperatura akumulatorske
prostorije ne bi smjela biti manja od +10 C.
Predprostor akumulatorske prostorije služi za smještaj zaštitnih sredstava pričuvne količine

kiseline, odnosno lužine i destilirane vode, ormarića za prvu pomoć i polica za smještaj
alata i pribora.
Na vratima akumulatorskih prostorija moraju postojati opomenske tablice: “Opasnost od

požara”, “Pušenje zabranjeno” i “Zabranjen ulazak s vatrom”.
Prigodom radova u akumulatorskim prostorijama treba se držati sljedećih uputa:
• Prije početka radova treba uključiti ventilator ako postoji prisilno prozračivanje ili
dobro prozračiti prostoriju otvaranjem prozora i vrata te potpunim otvaranjem otvora za
prozračivanje.
• Također je nužno odvojiti akumulatorsku bateriju od izvora napajanja kod svih
.66
radova kad nije potrebno istodobno napajanje baterije iz izvora.
• Lemljenju i sličnim radovima te uporabi alata na električni pogon smije se
pristupiti tek onda kad se eksploziometrom utvrdi da u prostoriji nema eksplozivne
smjese, odnosno da koncentracija vodika u zraku ima vrijednost ništice. Prigodom
lemljenja treba mjesto rada ograditi od ostalih članaka toplinskim štitom uz dobro
prozračivanje prostorije.
• Kod većih radova načišćenju, uređenju ploča i drugih olovnih dijelova nužno je
osigurati učinkovit odsis stvorene olovne prašine.
Može se kazati daje istosmjerna struja nešto manje opasna od izmjenične struje učestalosti
od 50 Hz. Tako za isti fiziološki učinak što ga provodi izmjenična struja treba približno
2,5 puta jača istosmjerna struja. To dovodi i do povišenih trajno dopuštenih napona dodira
koji iznose za izmjeničnu struju 60 V za teže uvjete okoliša i 120 V za normalne uvjete.
Ako neke radove treba obaviti pod naponom iznad 60 V (primjerice mjerenje napona),
moraju se primjenjivati mjerila i alati s izoliranim drškama i ticalima te na rukama treba
nositi zaštitne izolacijske rukavice. Pritom treba spriječiti mogućnost istodobnog dodira
drugih različitih skupina baterija koje se nalaze pod naponom.
Osim toga, nužno je predvidjeti zaštitu od izravnog dodira izolacijskim prekrivačima ili
pokrivačima.
Posebnu pozornost treba obratiti na način rada s metalnim alatima, kako se ne bi izazvao
kratki spoj. Treba upotrebljavati izolirani ručni alat.
Postupak s kiselinama, odnosno lužinama bitan je za sprečavanje ozljeđivanja osoba. Osim

toga, nužno se strogo držati određenih pravila:
• Kiseline i lužine pohranjuju se u staklenim balonima ili čeličnim spremnicima
obloženim gumom. Spremnici se nikad ne pune do vrha, već mora ostati neispunjen
prostor približno 1/10 ukupnog obujma.
• Kiseline i lužine u manjim količinama treba držati u opletenim staklenim
balonima s drškama.
• Boce s kiselinama i lužinama treba otvarati s posebnim oprezom jer su one
redovito pod nekim tlakom većim od vanjskog i može doći do prskanja tekućine.
• Pretakanje se obavlja ručnom sisaljkom, a manje količine posebnom zaštitnom
posudom.
• Svaki spremnik i staklenka moraju imati znaks upozorenjem, naziv tekućine i
kemijski znak. Nipošto se za pohranjivanje kiselina ili lužina ne smiju upotrebljavati
boce za napitke ili ambalaža od hrane.
• Prolivene kiseline ili lužine jesu opasnost za osobe i treba ih odmah ukloniti.
Manje količine kiseline ili lužine treba oprati mlazom vode, a veće količine posipati
pijeskom, pepelom ili zemljom, pokupiti i odnijeti na sigurno mjesto.
• Kod razijeđivanj a kiselina destiliranom vodom uvijek se kiselina uz miješanje polako
ulijeva u vodu, a nikako obrnuto. Otapanje krutog hidroksida treba obavljati tako da se u
hladnu vodu dodaju manje količine hidroksida uz stalno miješanje.
• U akumulatorska postrojenja nije dopušteno unositi ni konzumirati jelo ili piće.
Prigodom radova na akumulatorskim baterijama kao i pri radu s kiselinama i lužinama

obvezna je uporaba sljedećih osobnih zaštitnih sredstava:
• štitnik za lice
• radno odijelo otporno na kiseline ili lužine
67
• gumene zaštitne rukavice
• gumena pregača
• gumene kaljače ili gumene čizme.
Zatvoreni i ventilom regulirani akumulatori (VRLA) kod kojih nema izlaska vodika iz
akumulatora u atmosferu, niti nema nadolijevanja elektrolita, mogu se smještati u sve
prostorije jer ne prijeti opasnost od eksplozije i požara. Osim toga, oni čine vrlo korisnu i
sigurnu novinu.
3.13 OSOBNA RAČUNALA I VIDEOTERMINALI
Danas je nezamisliv život i rad bez uporabe osobnih ili procesnih računala te prijenosa
informacija bez videoterminala.
Uz sve svoje velike koristi koje pružaju računala i videoterminali, oni u sebi sadrže
određene opasnosti koje mogu narušiti zdravlje korisnika. U tom pogledu ističu se
videoterminali kod kojih susrećemo sljedeće vrste opasnosti:
• izravni i neizravni dodir dijelova pod naponom
• ionizirajuća zračenja
• električna i magnetska polja
• naprezanja očiju
• naprezanja pojedinih dijelova tijela zbog eventualno nefiziološkog položaja tijela. Glede
zaštite od električnog udara računala i videoterminali moraju biti štićeni kao druga uredska
trošila. Mora biti spriječen izravni dodir dijelova pod naponom s kvalitetnom izolacijom i
potpunim zatvaranjem aktivnih dijelova. Priključak na električnu mrežu izvodi se šuko
utikačem te se zaštita od neizravnog dodira ostvaruje, u pravilu, jednom od zaštitnih mjera s
automatskim isključivanjem napajanja.
U svezi s opasnostima od ionizirajućih i neionizirajućih zračenja treba istaknuti da do sada
ne postoje ni međunarodne niti europske sveobuhvatne norme koje bi postavljale određene
sigurnosne zahtjeve. Jedino je Švedska uredila ovo područje svojom nacionalnom normom
iz koje treba istaknuti da za:
• ioniziraj uća zračenja granična dopuštena vrijednost iznosi 5.000 Gy/h (1 Grey=1Ji kg)
• jakost niskofrekventnih magnetskih polja granična dopuštena vrijednost iznosi 200 nT na
udaljenosti od 50 cm za područje od 5 Hz do 2 kHz.
Navedene vrijednosti ne predstavljaju zdravstvene zahtjeve, već su to vrijednosti koje se
mogu postići uz gospodarski prihvatljive troškove, a pružaju korisnicima vrlo visoku
sigurnost.
Zbog smanjivanja poteškoća uvjetovanih položajem tijela trebaše držati sljedećih zahtjeva:
• monitor se mora postaviti tako da na njega ne pada dnevno ili umjetno svjetlo
• kontrast treba podesiti tako da se izbjegne bliještanje, a prema potrebi može se dodatno
postaviti filtar
• pozadina na monitoru mora biti svijetle i ugodne boje, a znakovi tamni kako bi se lako
uočili
• preporuča se osvjetljenje između 200 i 300 luksa.
• radni stol na kojem je postavljen Videoterminal i pripadajući uređaj mora biti dovoljno
prostran i izrađen od materijala koji ne bliješti, visine približno 75 cm, s dovoljno
prostora za noge (prema potrebi može se postaviti i postolje za noge - vidi sliku 32)
68
• prigodom rada s videoterminalom osoba mora biti udaljena od ekrana najmanje 50 cm, a
tipkovnica mora biti visine najviše 3 cm
• stolica korisnika računala mora biti izrađena prema ergonomskim načelima, pokretna, s
mogućnošću vodoravnog i okomitog podešavanja te mogućnošću podešavanja naslona
stolice
• preporuča se kraći odmor svakih dva sata kod rada s videoterminalom
• preporuča se osobama koje stalno rade s računalom, odnosno videoterminalom liječnički
pregled očiju najmanje svake četvrte godine.
Slika 32. Ispravno podešeno radno mjesto s.videoterminalom

U slučaju gubitka oštrine slike ili pojave titranja znakova uređaj treba odmah isključiti, a
popravak smije obavljati samo stručna i ovlaštena osoba. Za čišćenje ekrana u vremenskim
razmacima treba koristiti antirefleksno i antistatičko sredstvo.
3.14 ELEKTRIČNO ZAVARIVANJE
Pri zavarivanju električnom strujom osim uobičajenih opasnosti kao što su užarene čestice,
izravne opekline, toplinsko i svjetlosno zračenje, požar zapaljivih tvari, susrećemo se s već
poznatim opasnostima vezanim uz električnu energiju, a to su:
• direktan (izravan) dodir dijelova pod naponom i
• indirektan (neizravan) dodir, odnosno previsoki napon dodira.
Direktan dodir kao vrsta opasnosti pojavljuje se na primarnoj strani odnosno na strani
napajanja (od utičnice do aparata) i na sekundarnoj strani, odnosno na strani zavarivanja.
Najčešće nezgode zbog dodira dijelova pod naponom na strani napajanja nastaju zbog
oštećenja izolacije na priključnim kabelima, sklopki ili kućištu, oštećenja utičnice ili
utikača te nešto rjeđe na samim agregatima ili transformatorima za zavarivanje.
Mjere zaštite od direktnog dodira su da električne instalacije i pribor moraju biti tako
izvedeni i odabrani da nigdje ne postoji opasnost od dodira dijelova pod naponom.
Razvodne kutije i kutije s osiguračima moraju biti stalno pokrivene i zatvorene kako ne bi
došlo do slučajnog dodira. Pregled i ispitivanje agregata i transformatora za zavarivanje
obavlja se najmanje svake druge godine.
Prije uporabe uređaja za zavarivanje pozorno treba pregledati sve dijelove da nisu oštećeni,
69
a posebno da nije oštećena izolacija na hvataljkama (držačima) elektroda, priključnim
kabelima, utikaču, priključnici, stezaljkama i aparatu za zavarivanje.
Ako se primijete oštećenja ili nedostaci na priboru, odmah o tome treba izvijestiti
neposrednog rukovoditelja. Nedostatke otklanjaju stručno osposobljene osobe.
Treba izbjegavati polaganje kabela za zavarivanje preko prometnih staza i putova. Ako ih
se već mora tamo položiti, onda ih zaštitite od oštećenja.
Prije premještanja agregata ili transformatora za zavarivanje treba ih isključiti iz električne
mreže.
Kada su uređaji za zavarivanje priključeni na električnu mrežu, ne smiju se čistiti ni
obavljati popravci na njima, jer to može biti jako opasno. Prije bilo kakvih radova na njima
isključite ih iz pogona sklopkom i izvucite utikač iz utičnice.
Na sekundarnoj zavarivačkoj strani postoji opasnost od direktnog dodira dijelova pod

naponom praznog hoda. Agregati za zavarivanje istosmjernom strujom imaju napon
praznog hoda do 100 V, a kod agregata, odnosno transformatora na izmjeničnu struju napon
praznog hoda iznosi 70 V.
Ovi iznosi napona su nužni da se stvori električni luk. Čim se stvori električni luk, naponi
za podržavanje luka padnu na bezopasne vrijednosti. Naponi od 100 V istosmjerne struje i
70 V izmjenične struje viši su od trajno dopuštenih napona dodira. Radi toga se moraju
poduzeti određene mjere zaštite, a to su:
• Tfehničkom zaštitom da se posebnim uređajem drži napon praznog hoda na nižim

vrijednostima, primjerice na 42 V, a kada se elektrodom dodirne predmet zavarivanja
napon se trenutno povisi na potrebnu vrijednost.
• Primjenom držača elektroda s prekidačem, koji se koristi za odvajanje čeljusti kliješta
od napona prigodom zamjene elektrode.
• Za zaštitu od opasnog napona praznog hoda, pri radu u uskim prostorima, ne smije se
koristiti agregate, odnosno transformatore koji nemaju oznaku daje napon praznog hoda
42 V ili niži.
• Elektrode se ne smiju dodirivati s nezaštićenim dijelovima tijela. Kada se mijenjaju
elektrode, zaštitne rukavice moraju biti navučene na obje ruke.
• Nikada se ne smije stavljati hvataljku elektrode pod ruku (ispod pazuha). Budući da
vlažno i znojem natopljeno tijelo vodi električnu struju, to može predstavljati smrtnu
opasnost.
• Ne smiju se upotrebljavati oštećeni držači elektroda koji nisu dobro izolirani i kod kojih
postoji mogućnost dodira dijelova pod naponom.
• Osim opasnosti od previsokog napona praznog hoda, na zavarivačkoj strani postoji
opasnost od pregrijavanja i oštećenja vodiča električne instalacije ili metalnih dijelova
koji služe za povratni put struje zavarivanja. Za električno zavarivanje strujni krug mora
biti zatvoren. Jedan pol (povratni vod) mora biti spojen na isti komad na kojem se
zavaruje, a drugi pol je sama elektroda.
• Nikada se ne smiju koristiti poluge, cijevi, lanci, tračnice i vijcima sastavljeni dijelovi
konstrukcije za priključak povratnog voda. Povratni vod treba spojiti direktno na komad
koji se zavaruje te treba provjeriti ispravnost i čvrstoću spoja.
Indirektan dodir kao vrsta opasnosti može se pojaviti na agregatima ili transformatorima za
zavarivanje na strani napajanja.
70
Mjere zaštite od indirektnog dodira na prenosivim agregatima, odnosno transformatorima
za zavarivanje provode se tehničkim mjerama zaštite na uređajima i električnoj mreži, i to:
• izvedbom u klasi II (električna dodatna izolacija)

• zaštitnim uređajem diferencijalne struje
• električkim odvajanjem.
Stabilni uređaji za zavarivanje štite se onom zaštitom od indirektnog dodira koja je

predviđena na električnoj instalaciji na koju je uređaj priključen.
Ispravnost zaštite od indirektnog dodira mora biti utvrđena prigodom obveznih periodičnih
ispitivanja strojeva i uređaja.
Priklj učak pokretnog uređaja za zavarivanje na električnu mrežu uvijek mora biti izveden s
utikačem i utičnicom.
Kabele uređaja i zaštitne vodiče treba štiti od oštećenja.
3.15 PRIVREMENE ELEKTRIČNE INSTALACIJE NA RADILIŠTIMA I

OGRANIČENIM VODLJIVIM PROSTORIMA
Radilišta i ograničeni vodljivi prostori su opasni radni okoliš glede sigurnosti. Električni
uređaji i instalacije izloženi su uvelike raznim oštećenjima. Razne vrste oštećenja mogu biti
uzrokovane padovima opreme, udarcima, vodom i lošim vremenskim uvjetima kao što su:
izloženost sunčevim zrakama, hladnoći i toplini.
Velika pogreška može proizaći iz činjenice što su električne instalacije i uređaji na

radilištima privremeni i to često dovodi do raznih štetnih provizornih rješenja, a time i do
povećanih opasnosti. Pod pojmom privremenosti električnih instalacija na radilištu moramo
razumijevati vremenski ograničeno, odnosno kraće zadržavanje električnih instalacija i
uređaja najednom mjestu. Ti uređaji, zajedno s električnom instalacijom, nakon završenog
rada na jednom mjestu moraju biti i nadalje sposobni za obavljanje rada i na nekom drugom
mjestu. Prema tome, dolazimo do spoznaje da električna oprema zajedno s električnom
instalacijom mora biti dimenzionirana i odabrana za trajan pogon, za teške uvjete okoline,
ali s povremenim mijenjanjem mjesta rada i privremenim zadržavanjem na tom mjestu.
S obzirom na teške uvjete okoline i uvjete rada, postavljaju se također i stroži zahtjevi u
pogledu zaštite od električnog udara. Zbog toga oprema, instalacije kao i mjere zaštite
moraju biti u skladu sa zahtjevima posebnih normi.
Radilišta se napajaju električnom energijom iz posebnih u tu svrhu određenih mjesta

napajanja. Pod mjestom napajanja razumijevamo dodirno mjesto između izvora električne
energije, primjerice javne distribucijske električne mreže i posebne električne mreže na
radilištu. Kao mjesto napajanja smatramo glavni priključni ormarić do kojeg dovodimo
električnu energiju dobivenu iz nekog izvora, a zatim je razvodimo po radilištu iz tog
priključnog ormarića. Na radilištima se susrećemo sa sljedećim izvorima napajanja
električnom energijom, i to iz:
* javne distribucijske mreže niskog napona

* javne distribucijske mreže visokog napona
71
* industrijskih električnih mreža
* vlastitih posebnih agregata.
Svaki od ovih načina traži poštovanje određenih zahtjeva kako bi se omogućio siguran
pogon. Tako primjerice u sva četiri načina napajanja mora biti izrađena provjera zaštite od
kratkog spoja i mora biti utvrđeno ima li napojna mreža dovoljnu snagu za pokriće potreba
radilišta.
Nije dopušten priključak privremene instalacije radilišta na instalacije stambenih i

industrijskih objekata bez prethodne provjere ispravnosti zaštite od neizravnog dodira u tim
mrežama i bez uporabe posebnog priključnog ormarića.
Priključni i razdjelni ormarići mogu biti od izolacijskog materijala ili metala. Preporuča se
primjena ormarića od izolacijskih materijala. Ormarići moraju biti mehanički zaštićeni i to
najmanje sa stupnjem zaštite IP 43, što znači da su zaštićeni od ulaska sitnih čestica većih
od 1 mm i od kiše pod kutom od 60°.
S obzirom na otežane uvjete okoliša, zaštita od izravnog dodira ostvaruje se:
* izoliranjem
* zaštitom s kućištem ili pregradama.
Zaštita preprekama i udaljavanjem, u pravilu, se ne koristi na radilištima.
Učvršćena oprema i priključni pribor (utikači i spojnice) trebaju imati zaštitu najmanje EP
44.
Kada se zaštita ljudi od indirektnog dodira ostvaruje automatskim isključivanjem
napajanja, trajno dopušteni napon dodira je 25 V za izmjeničnu i 60 Vza istosmjernu struju.
Sve priključnice na radilištu, iz kojih se u pravilu napajaju alati ili pomična oprema, moraju
biti štićene s jednom od sljedećih zaštita:
* zaštitnim uređajima diferencijalne struje (zaštitna strujna sklopka) s ¡sklopnom

strujom ne većom od 30 mA
* napajanjem s malim sigurnosnim naponom
* električkim odvajanjem strujnih krugova, priključnica, pri čemu svaka
priključnica mora imati zaseban transformator za odvajanje
* primjenom trošila klase II koja je pogodna za ručne prenosive alate, ali pri tome
treba uzimati u obzir činjenicu da ta trošila nemaju uvijek odgovarajuću zaštitu od
prskajuće vode (IP X4).
Na slici 33. prikazana je jednopolna shema električne instalacije manjeg radilišta.
72
napoju] ormarić a napoju ormarić napojnl ormarić a
Irtnjfonnalnrom Cmtl ^o)a«t priključujemo
Slika 33. Jednopolna shema električne instalacije radilišta

Električne instalacije u privremenim građevinskim objektima (barake i slično) izvode se
prema propisima za električne instalacije u zgradama.
Kod uporabe električnih trošila na radilištima se treba držati još i sljedećih pravila:
* zabranjena je uporaba prenosivih ili pomičnih električnih trošila klase I (sa
zaštitnim vodičem) bez zaštite sa zaštitnim uređajem diferencijalne struje
(zaštitnim strujnim sklopkama)
* za napajanje trošila na radilištima se moraju koristiti razvodni ormarići koji su
opremljeni i izrađeni prema odgovarajućim normama.
U vodljivim i ograničenim prostorima, kao što su spremnici, kotlovi i okna, znatno je

povećana opasnost od ozljeđivanja električnom strujom jer je čovjek vrlo često u dodiru s
dobro vodljivim površinama. Zbog toga se poduzimaju posebne mjere zaštite pri uporabi
električne opreme i trošila.
U takvim prostorima smiju se primjenjivati sljedeće vrste prenosivih trošila na električni

pogon:
* trošila klase III, napajana s malim sigurnosnim naponom, ili

* trošila napajana iz transformatora za električko odvajanje, pri čemu svako trošilo
mora imati svoj transformator.
Uz transformator za odvajanje, u pravilu, koristimo trošila klase II. Ako se koristi trošilo
klase I, ono mora imati držač (rukohvat) izrađen od izolacijskog materijala, odnosno držač
73
mora biti obložen izolacijskim materijalom.
Ručne svjetiljke uvijek se napajaju s malim sigurnosnim naponom.
Izvori napajanja poput transformatora za električko odvajanje ili sigurnosnih transformatora
moraju biti postavljeni izvan vodljivih i ograničenih prostora, izuzev onih koji napajaju
ručne svjetiljke.
3.16 MIJEŠALICE ZA BETON NA ELEKTRIČNI POGON

Miješalice za beton na električni pogon ubrajaju se u najopasnije strojeve. Uglavnom se
koriste na otvorenom prostoru i izložene su svim vremenskim nepogodama, a najviše
neprilika zadaje voda. Okolica oko miješalice za beton je mokra i sama miješalica ima
relativno dobar kontakt sa zemljom, tako da je okoliš u kojem se ljudi kreću jako
nepovoljan glede sigurnosti.
Zbog izloženosti vlazi, velikim promjenama temperatura, prljavštini i lošem rukovanju česti
su kvarovi na električnim uređajima miješalica. Najveću opasnost kod rada s miješalicom
predstavlja indirektan dodir dijelova pod naponom.
Međunarodne norme zahtijevaju da se miješalice za beton na otvorenom prostoru štite od

indirektnog dodira sa:
• zaštitnim uređajem diferencijalne struje snazivnomisklopnom strujom I in < L30mA ili

• električkim odvajanjem.
Priključak miješalice za beton na električnu mrežu mora biti izveden preko posebnog
priključnog ormarića u kojem se nalazi jedan od dva navedena zaštitna uređaja: osigurači i
sklopka.
S obzirom na navedeno, kod rada s miješalicom za beton treba se držati sljedećih uputa:
• Prije uporabe treba savjesno pregledati priključni kabel, utikač, utičnicu i ostale dijelove
izolacije da nisu oštećeni.
• Miješalice za beton ne smiju se koristiti bez navedene zaštite.
• Pri radu s miješalicom za beton treba nositi zaštitne kožnate rukavice.
1. Zašto se koriste sklopke, a zašto prekidači?

2. Što treba učiniti ako opazite vodiče nadzemnog voda koji su pali na zemlju?
3. Čemu služe priključnice i utikači?
4. Navedite vrste prenosivih električnih trošila s obzirom na način zaštićivanja od
indirektnog (neizravnog) dodira!
5. Što je to električko odvajanje?
6. Kakve ručne svjetiljke i s kojim nazivnim naponima koristimo u mokrim i ograničenim
prostorima?
7. Što treba učinitiprije nego što se smije započeti s radovima na održavanju stabilnog
stroja na električni pogon?
8. Koje uloške osigurača smije mijenjati nestručna (neupućena) osoba?
74
9. Koliko iznose naponi praznog hoda agregata za zavarivanje s istosmjernom i
izmjeničnom strujom?
10. Koji se elementi konstrukcije i opreme ne smiju upotrebljavati za povratni vod kod
elektrolučnog zavarivanja?
11. Kojim se zaštitnim mjerama smiju štititi strojevi i alati od indirektnog dodira napajani
iz priključnica na radilištima?
12. Koliko iznosi trajno dopušteni napon dodira na miješalici za beton?
75
3.18 ZAPAMTITE
*S električnim uređajima i napravama na električni pogon treba pažljivo i oprezno

rukovati.
*Prije uporabe uvjerite se daje električno trošilo u ispravnom stanju.
*Za stavljanje u pogon električnog uređaja, kao i za upravljanje njegovim radom
upotrebljavajte u tu svrhu samo određene sklopke, tipkala i druge upravljačke
elemente. Pazite na oznake za upravljanje.
*Ne koristite i ne poslužujte mokra električna trošila, a također ne radite s mokrim
rukama ili nogama, niti bez obuće.
*Kod smetnji ili kvarova odmah isključite napon ili izvucite utikač trošila iz
priključnice.
*Ne dotičite oštećene prekidače, utikače i priključnice - oni mogu biti pod naponom.
*Oštećene elemente električnih instalacija treba odmah popraviti ili zamijeniti.
Popravak može obavljati samo stručno kvalificirano osoblje.
*Budite oprezni prigodom rukovanja dugačkim predmetima u blizini nadzemnih
vodova. Doticanje vodiča nadzemnih vodova metalnim predmetima jednako je tako
opasno kao da ste vodiče dohvatili golom rukom.
*Ne dotičite vodiče nadzemnih vodova koji su pali na zemlju jer oni i nadalje mogu biti
pod naponom.
*Oprezno rukujte vodičima i kabelima jer se vrlo lako oštećuju ako ih navlačite i
nasilno potežete.
*Ne dodirujte oštećena mjesta izoliranih vodova!
*Ne razvlačite priključne vodove preko transportnih staza i putova, a da ih prethodno
niste na odgovarajući način zaštitili od oštećenja.
*Utikač izvlačite iz priključnice na taj način da utikač uhvatite rukom i onda ga tek
izvučete.
•Sva električna trošila moraju biti zaštićena od direktnog dodira dijelova pod naponom.
*Koristite samo ispravna i uredno održavana prenosiva električna trošila koja su
pravilno zaštićena od indirektnog dodira. Takva trošila su:
- trošila klase I (sa zaštitnim vodičem)
- trošila klase II (zaštitna izolacija)
- trošila klase III (napajanja s malim sigurnosnim naponom)
- trošila napajana preko transformatora za odvajanje.
76
* Zaštitni vodič mora biti dobro spojen na kućište trošila i na zaštitni kontakt
utikača. -
*Priključak trošila sa zaštitnim vodičem izvodi se utikačem sa zaštitnim kontaktom
(šuko) u priključnim koja također ima zaštitne kontakte (šuko).
* Zabranjeno je krpati uloške osigurača žicom ili zamjenjivati uloške osigurača
ulošcima većih nazivnih struja.
* Zabranjena je zamjena uložaka visokoučinskih osigurača (NH) pod opterećenjem.
* Kod radova u ograničenim i vodljivim prostorima upotrebljavajte samo prenosiva
trošila klase III (mali sigurnosni napon) ili trošila klase II napajana iz transformatora
za odvajanje.
*Trošila građena za mali sigurnosni napon moraju imati posebnu vrstu utikača i
priključnica, tako da se ne mogu uključiti u ostale priključnice višeg napona.
* Utikači i priključnice ne smiju se prespajati.
* Prije svake upotrebe električnog trošila, potrebno je pregledati trošilo da nije oštećeno,
a jednako tako i priključni vod.
*Električna trošila i uređaje stručno kvalificirane osobe moraju redovno održavati, a u
periodičkim razmacima pregledavati i ispitivati.
*Ne otvarajte priključne kutije motora i ostalih strojeva na električni pogon jer možete
doći u dodir s dijelovima pod naponom.
* S radom na strojevima na električni pogon smije se početi tek nakon osiguranja mjesta
rada.
*Vodiče za uzemljenje aparata i strojeva treba čuvati od oštećenja. Svako oštećenje
mora se prijaviti neposrednom rukovoditelju.
* Upotrebljavajte samo ispravno izvedene ručne svjetiljke. Zabranjena je upotreba
ručnih svjetiljki izrađenih od običnih grla, žice i žarulje, a bez izolacijskog drška i
zaštitne košare.
*Prigodom zamjene žarulje, kod svih vrsti svjetiljki treba prije zamjene isključiti
napon.
*U prostoriji za smještaj akumulatora nije dopušteno pušiti te unositi plamen i žar.
*Kod razrjeđivanja kiseline nije dopušteno ulijevati vodu u kiselinu, već obrnuto.
* Zabranjeno je unositi hranu i piće u akumulatorske prostorije.
•Zabranjen je rad s osobnim računalom ili videoterminalom koji nema konstrukcijski
riješenu zaštitu od štetnih zračenja.
*Vrlo je štetno za oči ako na videoterminal pada dnevno ili umjetno svjetlo.
77
• Na otvorenom prostoru radilišta, u ograničenom i vodljivom prostoru trajno dopušteni
napon dodira iznosi 25 Vza izmjeničnu i 60 V za istosmjernu struju.
• Sva trošila na radilištu koja se napajaju iz priključnica moraju biti zaštićena od
previsokog napona dodira sa zaštitnim uređajem diferencijalne struje s ¡sklopnom
strujom ne većom od 30 mA ili transformatorom za električno odvajanje.
78
4. SIGURNO KRETANJE I BORAVAK U ELEKTRIČNIM
POSTROJENJIMA
Ključne riječi: zona opasnosti, zona približavanja, zona slobodnog kretanja, granični
sigurnosni razmak, zaštitni razmak, osiguranje mjesta rada, dozvola za rad.
4.1 OPASNOSTI U ELEKTRIČNIM POSTROJENJIMA
Boravak, kretanje i rad u visokonaponskim i niskonaponskim električnim postrojenjima

povezani su s brojnim opasnostima.
Električna postrojenja i instalacije izrađuju se tako da je u normalnim okolnostima
onemogućen dodir dijelova pod naponom. No, uvijek ne moraju postojati normalne
okolnosti. Čovjek može prenoseći obične drvene ljestve, a da pritom nije dovoljno oprezan,
dotaknuti ljestvama vodič pod naponom (slika 34). Drvene ljestve nisu dovoljna izolacija
za visoki napon. Struja će u takvom slučaju prijeći s vodiča kroz ljestve i kroz čovjeka u
zemlju. Jačina te struje dovoljna je da usmrti čovjeka.
Slika 34. Divene ljestve nisu dovoljna izolacija za visoki napon
Čovjek ne mora dotaknuti vodiče visokog napona, a ipak može stradati; dovoljno je da se
približi vodičima visokog napona na kritičnu udaljenost. Zbog jakog električnog polja
dolazi do proboja zraka, električna struja poteče od vodiča kroz zrak i kroz čovjeka u
zemlju i tako ozljeđuje čovjeka.
Kod radova postoji mogućnost, ako mjesto rada oslobođeno od napona nije dobro
ograđeno, da čovjek pođe zabunom u dio postrojenja koje se nalazi pod naponom. Upravo
je stoga važno da znamo kamo i kojim se putovima smijemo kretati.
U visokonaponskim postrojenjima ima mnogo kabela i uređaja niskog napona. Dodirivanje

takvih uređaja i neizoliranih vodiča, također, je opasno i pogibeljno.
Električna postrojenja iz kojih izlaze nadzemni vodovi izložena su i atmosferskim
električnim pražnjenjima. Udarac munje u nadzemni vod može izazvati pojavu prenapona
u postrojenju te proboj izolacije i električni luk. Za vrijeme grmljavine prijeti opasnost u
79
onim rasklopnim postrojenjima na koja su priključeni nadzemni vodovi.
Dugački metalni predmeti, vozila i dizalice s relativno velikim metalnim plohama, ako se
nalaze u visokonaponskim postrojenjima, izloženi su utjecaju izmjeničnih
elektromagnetskih polja. Na takvim predmetima i sredstvima pojavljuju se naponi
uzrokovani električnom indukcijom, koji također predstavljaju određenu opasnost.
4.2 ZONE OPASNOSTI U ELEKTRIČNIM POSTROJENJIMA

Stupanj opasnosti u električnim postrojenjima nije na svim mjestima jednak. Da bismo
lakše regulirali kretanje i rad u električnim postrojenjima dijelimo postrojenja u tri zone,
ovisno o stupnju opasnosti, i to:
•III zona - zona opasnosti u kojoj je boravak i rad određen posebnim uputama i ispravama
za rad
• II zona - zona približavanja
• I zona - zona slobodnog kretanja.
III zona - zona opasnosti je prostor oko dijelova pod naponom na udaljenosti koja je
jednaka ili manja od minimalno dopuštenog razmaka između vodiča pod naponom i
uzemljenih dijelova. Granične udaljenosti zone opasnosti prikazane su u tablici 8.
Tablica 8. Granični razmaci zone opasnosti i zone približavanja

Nazivni napon Najviši pogonski Granični razmak
mreže U„ (kV) napon zone opasnosti DL Granični razmak zone
Um (kV) (mm) približavanja Dv (mm)
<1 1 bez dodira 500
6 7,2 120 1.120
10 12 150 1.150
20 24 220 1.220
35 38 320 1.320
110 123 1.150 2.100
220 245 2.300 4.100
380 420 3.400 5.400
II zona - zona približavanja dobiva se tako da se na granični razmak zone opasnosti

pridodaju stanovite vrijednosti, ovisno o razini nazivnog napona. Širina zone
približavanja iznosi:
• za napon do 1 kV.............0,5 m
• za napon od 1 do 110 kV.. 1,0 m
• za napon od 110 do 380 kV 2,0 m.
I zona - zona slobodnog kretanja je čitav prostor u postrojenju ili na nadzemnom vodu koji
nije obuhvaćen II i III zonom.
Oblikovanje zona vidljivo je na slici 35.
80
Slika 35. Oblikovanje zona
4.3 OSNOVNA PRAVILA PONAŠANJA U

ELEKTRIČNIM POSTROJENJIMA I INSTALACIJAMA
Sigurnost života i zdravlje zaposlenika ovisi o ponašanju u postrojenju. Zbog toga treba
pozorno proučiti sljedeća pravila i držati ih se tijekom boravka i rada u električnim
postrojenjima.
Dežurna pogonska posada koja upravlja električnim postrojenjima, a jednako tako i njihov
pogonski rukovoditelj moraju biti upoznati s predviđenim radovima u postrojenju i s
dolaskom izvršitelja u postrojenje, kako bi mogli poduzeti sve potrebne mjere osiguranja
za pouzdano izvođenje radnog zadatka.
Dolazak svake osobe u električno postrojenje, radi bilo kojeg radnog zadatka mora biti
unaprijed najavljen voditelju postrojenja. Najavu izdaje osoba koja organizira rad ili osoba
koja dolazi u postrojenje.
Ovlaštena osoba imenovana u nalogu za rad (radnom nalogu, dispoziciji za rad) odredit će
mjesto rada i provesti potrebne mjere za osiguranje mjesta rada te upoznati izvršitelje s
mogućim opasnostima.
Zadržavanje i rad dopuštenje samo na onom prostoru koji je službeno osoblje odredilo za
rad. Da bi se spriječio ulazak osoba u ostale dijelove postrojenja koji se nalaze pod
naponom, slobodni radni prostor odjeljuje se od ostalog postrojenje užetima, pregradama, a
označuje se zastavicama i natpisnim pločicama (slika 36). Najstrože je zabranjen rad izvan
tog označenog prostora.
81
Na mjesto rađa mora se dopremiti alat, oprema i slično. Ljudi povremeno napuštaju mjesto
rada. Nije nevažno kojim se putovima dolazi do mjesta rada. Zato službujuća pogonska
posada određuje i označava putove i prolaze kojima se zaposlenici mogu sigurno kretati.
Kretanje unutar postrojenja dopušteno je samo prema unaprijed određenim i označenim

putovima, hodnicima i prolazima.
Kod radova u III zoni - zoni opasnosti obvezno se izdaje “nalog za rad” (radni nalog). U
zoni opasnosti moraju raditi najmanje dvojica zaposlenika, od kojih jedan mora biti stručno
osposobljen zaposlenik elektrostruke. Nalogom za rad određuje se i ovlašteni rukovoditelj
radova koji organizira rad i provjerava mjere sigurnosti. Prije početka radova u zoni
opasnosti ovlaštena osoba, imenovana u nalogu za rad, ili određena internim pravilima,
osigurava mjesto rada.
Za svaki rad u zoni opasnosti mora se osigurati mjesto rada i izdati dozvola za rad
(dopusnica za rad). Dopuštenje za početak radova može dati samo ovlašteni rukovoditelj
radova.
Nikada se ne smije zaboraviti da su sva ostala susjedna polja ili ćelije pod naponom.
Doticanje vodiča i aparata izvan prostora dopuštenog za rad, kao i približavanje tim
vodičima, predstavlja životnu opasnost.
Veoma često na mjesto rada moramo donijeti razne dugačke predmete, primjerice, ljestve,
metalne cijevi, profile i dr. Nošenje takvih predmeta kroz postrojenje, pa čak i po
naznačenim putovima, može predstavljati opasnost (slika 37).
Predmeti čija duljina iznosi više od 1 m ne smiju se, u pravilu, nositi na leđima, niti
okomito, već u rukama ispruženim prema tlu, tako da se onemogući približavanje
dijelovima pod naponom.
82
r
U postrojenjima se često izvode radovi na skelama i ljestvama te rad s vitlom, i,to u

neposrednoj blizini postrojenja pod naponom. Takvi radovi su iznimno opasni ¿zahtijevaju
posebnu pozornost.
Radovi na skelama, ljestvama, s vitlom i sličnim alatima u blizini napona mogu se izvoditi
jedino uz prisutnost i nadzor rukovoditelja radova ili u tu svrhu posebno određene osobe za
nadzor.
Kod radova na skelama, s ljestvama, s vitlom i sličnim dugačkim alatima u blizini napona,
kao kod radova na nadzemnim vodovima, između dijelova pod naponom i bilo kojeg dijela
tijela zaposlenika, odnosno neizoliranog alata ili opreme kojom se zaposlenik služi, mora
biti osiguran zaštitni razmak, u ovisnosti o visini napona (tablica 9).
U cilju očuvanja života i zdravlja ljudi, ovlaštena osoba imenovana u nalogu za rad
ogradila je i označila mjesto rada i pristupne putove. Osigurano je mjesto rada i tom
prigodom su uzemljeni i kratkospojeni vodiči dijela postrojenja na kojem se radi. Svako
svojevoljno premještanje tih oznaka ili naprava za osiguranje može uzrokovati teške
posljedice.
Najstrože je zabranjeno svojevoljno skidanje ili premještanje uzemljenja, zaštitnih ograda,

užeta te natpisnih pločica.
U električnim rasklopnim postrojenjima ima puno raznih tipkala i sklopki kojima se

upravlja električnim aparatima. Tim uređajima rukuje samo službeno pogonsko osoblje.
Nesmotrenim pritiskom na upravljačke tipke može se izazvati nepotreban ispad ili ugroziti
život i zdravlje ljudi.
Zabranjeno je doticati tipkala i sklopke u postrojenjima!

Na radovima u električnim postrojenjima, osim opasnosti od udara električne struje, postoji
opasnost od ozljeđivanja zbog brojnih drugih uzroka. Radi toga je obvezna primjena
odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava, ovisno o vrsti rada.
Neovisno o vrsti rada prigodom kretanja i boravka u električnim postrojenjima, obvezno je
nositi zaštitne izolacijske kacige.
83
Dežurno pogonsko osoblje obavlja odgovoran posao. O njihovim postupcima ovisi dobava
električne energije, a često životi i zdravlje ljudi. Svoj posao moraju obavljati predano.
Ne smije se ometati dežurno pogonsko osoblje prigodom obavljanja njihovih zadataka.

Nakon završetka rada s mjesta rada treba ukloniti sav alat i naprave te očistiti radno mjesto.
Na poziv rukovoditelja radova svi zaposlenici moraju se povući s mjesta rada kako bi se
određeni dio postrojenja pripremio za pogon.
Najstrože je zabranjen ponovni ulazak na mjesto rada nakon što je izdana obavijest o
završetku rada.
1. Stoje to zona opasnosti i kako je određena?

2. Kako je određena zona približavanja?
3. Što sačinjava zonu slobodnog kretanja?
4. Stoje to zaštitni razmakDz?
5. Kolika je širina zone opasnosti za niskonaponska postrojenja?
6. Kada se obvezno izdaje nalog za rad?
7. Koliko najmanje zaposlenika smije raditi u zoni opasnosti?
8. Kada se izdaje dozvola za rad (dopusnica za rad)?
9. Kada je obvezno nositi zaštitne izolacijske kacige?
84
4.5 ZAPAMTITE
* Pogonskoj posadi električnog postrojenja mora biti unaprijed najavljen dolazak svake
osobe u postrojenje. Najavu izdaje osoba koja organizira rad ili se sama osoba
najavljuje prije svojeg dolaska.
* Zadržavanje i rad dopuštenje samo na onom prostoru koji je službujuće pogonsko
osoblje odredilo za rad.
* Najstrože je zabranjen rad izvan označenog prostora za rad.
* Kretanje unutar električnog postrojenja dopušteno je samo po određenim i označenim
putovima, hodnicima i prolazima.
* Najstrože je zabranjen ulazak u zonu opasnosti prije nego što je provedeno osiguranje
mjesta rada i izdana dozvola za rad (dopusnica za rad).
* Nikada nemojte zaboraviti da su susjedna polja i ćelije pod naponom.
* Doticanje vodiča i visokonaponskih aparata izvan prostora dopuštenog za rad, kao i
približavanje tim vodičima na udaljenost manju od zaštitnog razmaka predstavlja
životnu opasnost.
* Dugačke predmete ne nosite na leđima, niti okomito, već u rukama ispruženim prema
tlu.
* Radovi na skelama, ljestvama i vitlom u neposrednoj blizini napona mogu se izvoditi
jedino uz prisutnost i nadzor rukovoditelja radova ili posebnog nadzornog tijela.
* Zabranjeno je svojevoljno skidati ili premještati uzemljenja, zaštitne ograde, užeta te
natpisne pločice.
* Zabranjeno je doticati tipkala i sklopke u postrojenju.
* U slučaju oluje i grmljavine, odmah treba prekinuti rad na električnom postrojenju.
* Ne zaboravite daje prigodom rada i kretanja u električnom postrojenju obvezno nositi
zaštitne izolacijske kacige.
* Prigodom rada i kretanja ne ometajte pogonsko osoblje pri obavljanju njihovih
zadataka.
* Nakon što je završen rad i izdana obavijest o završetku rada, najstrože je zabranjeno
ponovno ulaziti na mjesto rada.
85
86
5. RADOVI NA ELEKTRIČNIM INSTALACIJAMA I
POSTROJENJIMA
Ključne riječi: radovi u beznaponskom stanju, radovi u blizini napona, radovi pod
naponom, osiguranje mjesta rada, “pet zlatnih pravila”, obavijest o završetku rada, vizualni
pregled, provjeravanja i mjerenja.
5.1 VRSTE RADOVA
Pogonske manipulacije i radove na održavanju postrojenja, kao i radove na

rekonstrukcijama i proširenjima, u ovisnosti o stupnju opasnosti i s obzirom na nužne mjere
sigurnosti, možemo podijeliti na:
• pregled i kontrola postrojenja

• pogonske manipulacije
• radove u beznaponskom stanju
• radove u blizini napona i
• radove pod naponom.
Da bismo spriječili ozljede od udara električne struje pri tim radovima, u ovisnosti o
vrstama i stupnju opasnosti, primjenjujemo niz odgovarajućih tehničkih i organizacijskih
mjera sigurnosti.
Kod izvedbe navedenih radova pojavljuju se, osim opasnosti električkog karaktera još i
druge vrste, kao npr. opasnost od ozljeđivanja zbog pada alata i opreme, ili pada čovjeka s
visine. Da bismo izbjegli i ove opasnosti, moramo također primjenjivati određene zaštitne
mjere.
5.2 TEMELJNI ZAHTJEVI ZA SIGURAN POGON

Ta pravila se mogu primijeniti pod uvjetom da su električne instalacije i postrojenja
konstruirani, izvedeni i održavani u ispravnom stanju u skladu s odgovarajućim tehničkim
propisima i normama.
Za održavanje ispravnosti postrojenja i instalacija, kao i za organiziranje i provedbu zaštite

na radu odgovoran je poslodavac.
Mjere zaštite i upute za rad na siguran način dužan je osigurati poslodavac na temelju
provedene procjene rizika.
Poslodavac može poslove zaštite na radu prenijeti na svojeg ovlaštenog predstavnika.

Svi zaposlenici, kao i osobe koje borave u postrojenjima dužne su se držati svih uputa i
pravila zaštite na radu, kao što moraju nositi sva propisana zaštitna sredstva.
Prije početka i tijekom radova odgovorna osoba (ovlašteni rukovoditelj radova) mora se
uvjeriti da su sva pravila, zahtjevi i upute provedeni.
87
5.3 OSOBLJE
Sve osobe uključene u radove na električnim instalacijama i postrojenjima, s električnim
instalacijama i postrojenjima ili u blizini električnih instalacija i postrojenja trebaju biti
upućene u zahtjeve sigurnosti, pravila sigurnosti i interne upute poduzeća predviđenih za
njihov rad.
Od osoblja se zahtijeva provedba tih zahtjeva, pravila i uputa.

Osoblje mora imati prikladnu i zatvorenu odjeću. Ovlašteni rukovoditelj radova treba
upoznati sve osoblje zaposleno na radovima i na sve ostale opasnosti koje nisu odmah
uočljive.
U pogonu i pri radovima na električnim instalacijama i postrojenjima susrećemo u osnovi

tri kategorije zaposlenika u pogledu osposobljenosti za siguran rad:
* stručne osobe s odgovarajućom stručnom izobrazbom i iskustvom, osposobljene za rad

na siguran način, tj. da su osposobljene uočiti i spriječiti opasnosti izazvane
električnom energijom, kao i opasnosti drugog podrijetla
* podučene osobe, (upućene) osobe koje su odgovarajuće podučile stručne osobe
da mogu izbjeći opasnosti koje su prisutne u takvim postrojenjima (npr. takve osobe
su ličioci ili bravari koji rade u električnim postrojenjima)
* nestručne osobe (laici), osobe koje nisu ni stručne, niti podučene, a posao mogu
obavljati samo uz trajan nadzor, npr. građevinski radnici ili posjetioci.
5.4 UVJETI OKOLIŠA

Klimatski i mikroklimatski uvjeti okoliša mogu znatno utjecati na sigurnost izvođenja
radova. Pravilnikom o zaštiti na radu pri korištenju električne energije određena je većina
uvjeta okoliša pri kojima nije više moguć dovoljno siguran rad, a to su:
Atmosferska pražnjenja. Radovi na električnim postrojenjima nisu dopušteni pri »

nepogodi praćenoj atmosferskim pražnjenjem koje se može prenijeti na mjesto rada
(nadzemni vod priključen na postrojenje), i to kada se s mjesta rada mogu vidjeti munje ili
čuti grmljavina. Odluku o prekidu rada donosi ovlašteni rukovoditelj radova.
Utjecaj vjetra. Nisu dopušteni radovi na otvorenom prostoru pri snažnom vjetru. Pod •
snažnim vjetrom smatra se vjetar koji sprečava zaposlenike da se sigurno kreću i koriste
alat s dovoljnom preciznošću. Graničnom vrijednošću smatra se vjetar brzine veće od 60
km/sat, na visini iznad 3 m od zemlje.
• Utjecaj vidljivosti. Nisu dopušteni radovi pri lošoj vidljivosti na mjestu rada kada
ovlašteni rukovoditelj radova ne može dobro vidjeti članove svoje skupine, opremu ili
vodiče na kojima se obavljaju radovi.
• Utjecaj temperature. Radovi na otvorenom prostoru nisu dopušteni pri temperaturama

nižim od -18°C ili višim od 35°C u hladu.
• Buka. Ako je buka intenziteta iznad 85 dB, obvezna je uporaba osobnih zaštitnih
sredstava protiv buke.
88
• Mikroklimatski uvjeti. Ako se nepovoljni mikroklimatski uvjeti (temperatura, vlažnost i
strujanje zraka) ne mogu eliminirati tehničkim mjerama zaštite (primjerice klimatski
uređaj), obvezna je uporaba osobnih zaštitnih sredstava.
• Zagađenje mjesta rada. Prije početka rada treba očistiti mjesto rada od zagađenja
(primjerice otpadna ulja, masnoće i si.).
• Ostale vremenske nepogode. U slučaju jakih kiša, magle, posolice i snježnih oborina,
ovlašteni rukovoditelj radova odlučuje je li rad moguć.
U izvanrednim okolnostima (spašavanje života, otklanjanje kvarova) mogu se obavljati

radovi pri stanju okoliša izvan navedenih granica prema ocjeni ovlaštenog rukovoditelja
radova, uz dodatne mjere zaštite, izuzev opasnosti od atmosferskih pražnjenja.
5.5 USTROJ RADA

Svaka električna instalacija ili postrojenje mora biti pod odgovornošću neke osobe. Tu
osobu općenito nazivamo ovlašteni voditelj postrojenja, koju imenuje i ovlašćuje
poslodavac (uobičajeni su nazivi poslovođa, šef, voditelj itd.). Ako su dva ili više
postrojenja međusobno vezana (npr. ista zgrada - čine tehnološku cjelinu), uvelike je
značajno da u određenom obliku postoji aranžman između ovlaštenih voditelja svakoga od
tih postrojenja.
Prilazi mjestima na kojima postoji ugroženost od električne energije moraju biti propisani
ili uputama regulirani. Način utvrđivanja i kontrola pristupa jesu pod odgovornošću
voditelja postrojenja.
Svi radovi koji se obavljaju na električnim postrojenjima i u blizini električnih postrojenja

nalaze se pod odgovornošću ovlaštenih rukovoditelja radova. Takvu osobu, također,
imenuje poslodavac, odnosno njegov ovlaštenik. Ako radove obavlja riše radnih skupina,
nužno je imenovati odgovornu osobu za sigurnost svake skupine, ali pod odgovornošću
jednog koordinatora.
Ovlašteni rukovoditelj radova i ovlašteni voditelj postrojenja moraju međusobno usuglasiti

uklopno stanje postrojenja koje dopušta radove i opisati sve radove koji se izvode na
postrojenjima i u blizini postrojenja, i to prije promjene uklopnog stanja postrojenja ili
početka radova. Ako su radovi složeni, pripreme moraju biti izrađene u pisanom obliku,
primjenom odgovarajućih radnih isprava (nalog za rad, dozvola za rad i si.).
Ovlašteni rukovoditelj radova i ovlašteni voditelj postrojenja može biti ista osoba.
Određeni broj osoba koje sudjeluju na takvim radovima mora biti osposobljen za pružanje
prve pomoći.
Tijekom rada mora postojati mogućnost da svaki zaposlenik koji ima prigovor ili sumnja na
sigurno izvođenje radova može odmah taj svoj prigovor ili sumnju priopćiti odgovornom
rukovoditelju radova. Rukovoditelj radova mora slučaj istražiti i, ako je nužno, savjetovati
se s pretpostavljenima radi donošenja odluke.
89
5.6 ISPRAVE ZA RAD
Izdavanje i postupak s ispravama za rad pripada u značajnije čimbenike u sustavu ustroja
zaštite na radu. Radne isprave imaju višestruku namjenu:
• osiguravaju planski pristup radovima
• utječu na dobru pripremu rada
• omogućuju laganije praćenje radova i njihovu evidenciju
• daju određene ovlasti zaposlenicima i razgraničavaju odgovornosti
između pojedinih ovlaštenih zaposlenika
• određuju početak i predvidivi završetak radova
• pridonose boljem gospodarenju
• posredno smanjuju nezgode i ozljede na radu.
Radovi u električnim postrojenjima i na instalacijama izvode se na temelju isprava za rad, a

to su: program rada, nalog za rad, dozvola za rad, obavijest o završetku rada i brzojav.
Program rada izrađuje se za složenije radove u kojima sudjeluje više radnih skupina, a
nužna je usklađenost po prostoru i vremenu. Programom rada određuje se i koordinator
radova.
Nalogom za rad nadležni rukovoditelj određuje ovlaštenog rukovoditelja radova za
izvršenje konkretnog radnog zadatka te sve bitne elemente za njegovu sigurnu izvedbu.
Nalog za rad može se izdati:
• pisanom ispravom preko određenog obrasca, teleprinterom ili računalom
• usmeno, u hitnim slučajevima, ako postoji mogućnost snimanja govora
• posredstvom govornih telekomunikacijskih veza uz obostrano sravnjivanje teksta.
Za jednostavnije radove, koji se često ponavljaju, primjerice poslovi pogonskog električara
na redovnom održavanju, može se dati trajna ovlast za izvođenje takvih radova.
Dozvola za rad izdaje se za sve radove u beznaponskom stanju u III. zoni - zoni opasnosti i
za sve one radove u II. zoni - zoni približavanja kada se primjenjuje bilo koja mjera zaštite
od “pet zlatnih pravila”.
Pisana dozvola zarad izdaje se u pravilu uvijek onda kada jedna osoba, ili više osoba pod
rukovodstvom jedne osobe, osiguravaju mjesto rada nekoj drugoj osobi ili drugoj skupini.
Kada ovlašteni rukovoditelj radova osigurava mjesto rada sebi i svojoj podređenoj skupini,
izdavanje pisane dozvole za rad nema svrhe. Jer, dovoljno je da ovlašteni rukovoditelj
radova izda usmeno dopuštenje za početak radova.
Način izdavanja dozvole za rad jednak je načinu izdavanja naloga za rad.
Obavijest o završetku rada podnosi ovlašteni rukovoditelj radova osobi koja mu je izdala
dozvolu za rad, izvještavajući da su radovi završeni, uklonjeni sav alat, materij al i zaštitna
oprema, da su svi zaposlenici udaljeni s mjesta rada te daje postrojenje spremno za pogon.
Brzojav služi za kratke i važne obavijesti, zatim za zahtjeve i odobrenja od pogonskog

značaja. Tfekst se upisuje u obje knjige brzojava.
Poslodavac ili njegovi ovlaštenici koji posjeduju električne instalacije ili postrojenja dužni
su izraditi interna pravila o načinu izdavanja, sadržaju i čuvanju pojedinih isprava za rad.
90
5.7 SPORAZUMIJEVANJE
Sporazumijevanje obuhvaća sve načine na koje su obavijesti prenijete ili izmijenjene
između osoba, i to:
• usmenim izričajem (telefon, osobni radio, jedna osoba osobno prenosi drugoj osobi)
• pismeno (uključivši i telefaks)
• vizualno (displej, ekran, signalna ploča, svjetlo itd.).
Prije nego se počne s radovima, ovlašteni voditelj postrojenja mora biti upoznat s
predviđenim radovima.
Sve prijeko potrebne obavijesti, kao što su stanje mreže, položaj prekidača (u, iz,
uzemljeni) i položaj sigurnosnih naprava, koji omogućuju siguran pogon ili radove, moraju
se u pravilu prenijeti upisanom obliku. Kada je nužno koristiti druga sredstva za prijenos
obavijesti, npr. radiosignali, računala, svjetlo itd., ona se smiju koristiti samo kada su
poduzete mjere predostrožnosti za ispravnost i pouzdanost prijenosa obavijesti.
Svaka pisana obavijest mora sadržavati ime i prezime, a ako je nužno i mjesto na kojem se
nalazi osoba koja daje obavijest. Da bi se izbjegle greške kod usmenoga prijenosa
obavijesti, primatelj treba ponoviti obavijest pošiljatelju, koji treba potvrditi daje obavijest
korektno primljena i shvaćena.
Početak radova ili stavljanje pod napon električnih postrojenja nije dopušteno samo prema
unaprijed utvrđenom vremenu.
5.8 MJESTO RADA
Mjesto radaje radilište, mjesto ili površina (prostor) gdje se izvode radovi. Ono mora biti
jasno određeno i označeno. Ako je nužno, pristup na mjesto rada mora biti jasno označen i
izvan postrojenja.
Osim toga, moraju biti predviđene zaštitne mjere za sprečavanje ozljeda i zbog drugih
izvora opasnosti, kao što su mehanički sustavi, sustavi s tlačenim medijima ili podovi.
Predmeti koji ometaju pristup ili zapaljive tvari ne smiju biti smješteni na pristupnim
putovima niti u blizini pristupnih putova, izlaza za nuždu, uz prekidače, pokraj komandnih
ploča, kao i na površinama s kojih osoblje rukuje opremom. Zapaljive tvari treba držati
podalje od izvora električnog luka.
5.9 ALAT, OPREMA, NAPRAVE I DOKUMENTACIJA

Alat, oprema i naprave moraju biti u skladu sa zahtjevima odgovarajućih hrvatskih,
europskih ili međunarodnih normi.
Osim toga, alat, oprema i naprave trebaju se upotrebljavati u skladu s uputama proizvođača
ili dobavljača. Te upute moraju biti na hrvatskom jeziku.
Sav alat, oprema i naprave trebaju biti pogodni za uporabu i održavani u ispravnom stanju.
Održavanje u ispravnom stanju obuhvaća vizualne preglede i električna mjerenja ako je
nužna provjera električkih svojstava i mehaničkog stanja nakon popravka ili preinaka alata,
91
opreme ili naprava.
Oprema uključuje i osobna zaštitna sredstva. Isto tako alat, oprema i naprave moraju biti
ispravno uskladišteni.
Kada je nužno za vrijeme pogona ili radova, trebaj u biti postavljeni odgovaraj ući znakovi
kojima se skreće pozornost na postojeću ugroženost ili se ističu određene zabrane. Crteži,
sheme i tehnička dokumentacija moraju biti točni i uvijek dostupni.
5.10 POGONSKE MANIPULACIJE

Pogonske manipulacije usuglašuju se s odgovornim voditeljem postrojenja ili drugim
osobama koje je ovlastio sam voditelj. One obuhvaćaju promjene električnog stanja
instalacija i postrojenja, a sastoje se od:
• sklapanja zbog promjene električnog uklopnog stanja postrojenja s uporabom sklopnih i

rasklopnih uređaja te naprava za pokretanje ili zaustavljanje
• reguliranja s namjerom promjene električkih veličina u pogonu
• isklapanja i uklapanja, uzemljivanja i kratkog spajanja postrojenja zbog radova.
Sklapanja se moraju izvesti lokalnim i daljinskim upravljanjem.
To izvode stručne osobe, osim iznimnih slučajeva kada to može učiniti i podučeno osoblje
posebno osposobljeno za određenu vrstu pogonskih manipulacija.
Prekid napajanja električne opreme u slučaju nužde mora biti izveden u skladu s pravilima
Hrvatske elektroprivrede za javnu mrežu ili prema internim pravilima pojedinih korisnika
za svoja postrojenja.
5.11 RADOVI U BEZNAPONSKOM STANJU

Radovi u beznaponskom stanju mogu se sigurno izvoditi samo ako je s dijela postrojenja ili
instalacije, na kojem će se raditi, uklonjen napon i ako su poduzete mjere zaštite, tzv.
osiguranje mjesta rada, da se takvo beznaponsko stanje zadrži tijekom trajanja rada.
Pod osiguranjem mjesta rada podrazumijevamo skup zaštitnih mjera koje se moraju
provesti na mjestu rada, kako bi se uklonile sve vrste opasnosti koje se mogu pojaviti na
nekom mjestu rada.
Zaštitne mjere za osiguranje mjesta rada imaju privremeni karakter jer se uspostavljaju
samo u slučajevima radova na električnim postrojenjima i električnim instalacijama koji se
obavljaju povremeno. Nakon završenog rada, zaštitne mjere se uklanjaju kako bi se
postrojenje ili instalacije ponovno stavili u pogon.
Prilikom radova na električnim postrojenjima i instalacijama osoblje je veoma rijetko

izloženo samo jednom od navedenih izvora opasnosti, već redovno ima više opasnosti
različitih izvora. Upravo zato zaštitne mjere za osiguranje mjesta rada moraju biti u
stanovitom smislu univerzalne, tako da istodobno otklone sve vrste opasnosti koje se mogu
pojaviti na nekom mjestu rada.
92
Posebno je važno istaknuti da sve zaštitne mjere za osiguranje mjesta rada moraju biti
provedene prije početka rada i trajno uspostavljene za vrijeme njegova trajanja, a smiju biti
uklonjene tek nakon završetka rada.
Dugogodišnjim iskustvom došlo se do bitnih pravila, nazvanih “pet zlatnih pravila” za

siguran rad u beznaponskom stanju, koja čine zaštitne mjere za osiguranje mjesta rada.
Pet zlatnih pravila (slika 38) sadrži:

• Prvo pravilo: isključenje - odvajanje od napona. Ostvaruje se preko rastavljača, odnosno
rastavljača snage. U manje složenim niskonaponskim instalacijama može se izvesti i
vađenjem osigurača.
* Drugo pravilo: osiguranje protiv ponovnog uklopa. Nehotičan i pogrešan uklop
isključenih aparata sprečava se blokiranjem ili zaključavanjem elementa za upravljanje
aparatima i postavljanjem tablica upozorenja.
93
Eh ■© © Isključenje
Osiguranje protiv
odvajanje
ponovnog od
napona
uključenja
Utvrđivanje beznaponskog
stanja
Uzemljivanje i kratko
spajanje
Ograđivanje od dijelova pod
© naponom
\
©
Slika 38. "Pet zlatnih pravila’1 za
osiguranje mjesta rada
• TVeće pravilo: utvrđivanje beznaponskog stanja. Obavlja se u načelu indikatorima

napona ili voltmetrima, neposredno prije uzemljivanja i kratkog spajanja faznih vodiča
na mjestu rada. Prije utvrđivanja beznaponskog stanja treba provjeriti ispravnost
indikatora.
• Četvrto pravilo: uzemljivanje i kratko spajanje. Odgovarajućim napravama izvodi se
uzemljivanje i kratko spajanje svih vodiča na mjestu rada.
• Peto pravilo: ograđivanje od dijelova pod naponom. Kada se u blizini mjesta rada
susjedni dijelovi postrojenja nalaze pod naponom, nužno je zaštitnim pločama i
izolacijskim pregradama spriječiti dodir dijelova postrojenja pod naponom.
Ispravna i striktna primjena ovih “pet zlatnih pravila” za osiguranje mjesta rada pruža
punu sigurnost kod radova na električnim postrojenjima i instalacijama.
5.12 PRIMJENA “PET ZLATNIH PRAVILA”
Način primjene “pet zlatnih pravila” uveliko ovisi o izvedbi i vrsti postrojenja te o
pojedinim izvorima opasnosti. Praktičnu primjenu “pet zlatnih pravila” najprikladnije je
prikazati na konkretnom primjeru. Na slici 39. prikazana je jednopolna shema 30 kV ćelije
u kojoj treba obaviti reviziju prekidača snage. Prije početka radova nužno je osigurati
mjesto rada.
94
£
Slika 39. Jednopolna shema postrojenja
5.12.1 Isključenje - odvajanje od napona

Rastavljači služe za vidljivo odvajanje od napona u postrojenjima visokog napona.
Prekidači snage, pa i oni s ugrađenim rastavljačima, ne smatraju se aparatima kojima se
izvodi vidljivo odvajanje od napona.
Za odvajanje od napona u oklopljenim postrojenjima s izvlačivim aparatima služe prekidači

snage, ali samo u potpuno izvučenom položaju.
Kod jednostavnih električnih instalacija za odvajanje mogu poslužiti i osigurači ako u

strujnomkrugu nema ugrađenih rastavljača.
Prije početka manipulacije aparatima nužno je provjeriti i točno utvrditi na komandnoj

ploči ili na samome mjestu ćeliju, polje i odcjepljenje gdje se treba obaviti odvajanje od
napona.
5.12,2 Osiguranje od ponovnog uklopa

Kako radno mjesto tijekom rada ne bi došlo pod napon iz nekih nepredviđenih razloga, i
time se ugrozili život i zdravlje zaposlenika, svi rastavljači i prekidači snage, koji su
isključeni u svrhu osiguranja mjesta rada, moraju biti - prije početka rada i tijekom rada -
osigurani od nehotičnog, pogrešnog i samodjelujućeg uklopa.
Rastavljači i prekidači snage, kojima se može upravljati s više raznih mjesta, moraju biti
osigurani od ponovnog uklopa na svim mjestima odakle se može njima upravljati.
Komandno-potvrdne sklopke ili tipkala, koja služe za daljinsko upravljanje aparatima s

komandne ploče ili komandnih ormarića, treba pokriti zaštitnim poklopcima.
Isključenjem izvora snage koji pokreće aparate, kao što su komprimirani zrak, hidraulični
uređaji, istosmjerna i izmjenična struja i mehaničke opruge, učinkovito sprečavamo
ponovno uključenje aparata.
Uvijek treba prvo isključiti prekidač snage onog dijela postrojenja na kojem želimo obaviti
odvajanje od napona, a zatim otvoriti rastavljače. Kod otvaranja rastavljača ili izvlačenja
osigurača pod opterećenjem nastaje električni luk koji može razorno djelovati
95
na postrojenje i ozlijediti osobu koja obavlja manipulaciju. Uklop se obavlja obrnutim
redoslijedom, prvo se uklope rastavljači, a zatim prekidači.
Odvajanje od napona izvodi se uvijek ispred mjesta rada i iza mjesta rada, odnosno sa svih
strana odakle bi mogao doći napon bilo kojeg podrijetla (slika 40).
Posebnu pozornost treba posvetiti mogućnostima pojave povratnog napona, koji se može
Slika 40. Mjesta vidljivog odvajanja od napona
pojaviti preko neisključenih namota transformatora snage ili preko sekundarnih krugova
strujnih i naponskih transformatora. Na svim tim mjestima treba izvesti odvajanje od
napona.
Zaostali naboj na isključenim kondenzatorima i kabelima može predstavljati opasnost, i
zato je obvezno provesti izbijanje napona iz kondenzatora i kabela.
Kod ručnog otvaranja rastavljača posredstvom mehaničkih zagona ili posredstvom uklopne
motke, koriste se sljedeća zaštitna sredstva: zaštitne rukavice, izolacijska kaciga i štitnik za
lice.
Pri ručnom posluživanju rastavljača treba osigurati mehanički zagon aparata od neželjenog
pokretanja za tu svrhu predviđenim mehaničkim napravama za blokiranje te ih zaključati
sigurnosnom napravom (lokotom) ili bravom (slika 41).
U ovu zaštitnu mjem, također, se ubraja i postavljanje tablica upozorenja “OPREZ-NE
UKAPČAJ” na sve upravljačke elemente kojima se postrojenje, na kojem se radi, može
staviti pod napon (slika 42).
Slika 41. Blokiranje zagona Slika 42. Postavljanje tablica upozorenja
96
5.12.3 Utvrđivanje beznaponskog stanja
Prije uzemljivanja i kratkog spajanja na mjestu rada, nužno je provjeriti je li dio postrojenja
predviđen za rad stvarno bez napona.
Utvrđivanje beznaponskog stanja treba provesti na svim vodičima (svim polovima sustava)
na mjestu rada. Iznimka od ovog pravila može se učiniti samo kod kabela i izoliranih
vodova, gdje se utvrđivanje beznaponskog stanja može izvesti na mjestima isključenja ako
se nedvojbeno i jednoznačno utvrdi određeni slobodni ¡sklopljeni kabel ili izolirani vod.
Samo kvalificirano osoblje elektrostruke smije obavljati utvrđivanje beznaponskog stanja.

Beznaponsko stanje na isključenim dijelovima postrojenja utvrđuje se:
• mjernim instrumentima na postrojenjima niskog napona

• ispitivačima napona na postrojenjima visokog i niskog napona
• uključivanjem sklopki za uzemljenje.
Ispitivače napona (indikatore napona) i mjerne instrumente (npr. voltmetar) nužno treba
ispitati prije uporabe da besprijekorno funkcioniraju.
Ako je moguće, korisno je ispitivače napona i mjerne instrumente ispitati i nakon njihove
uporabe.
Kod upotrebe ispitivača napona posebno treba obratiti pozornost na to je li ispitivač napona
ispravno odabran za nazivni napon postrojenja, ispitan i označen.
Utvrđivanje beznaponskog stanja u ćelijama i ograđenim poljima visokog napona, gdje god
je to moguće, treba obavljati prije otvaranja vrata ćelija, odnosno prije ulaska u ograđeni
prostor.
Ispitivače napona uvijek treba držati za dršku ispod graničnika tijekom uporabe.
Za vrijeme ispitivanja beznaponskog stanja ispitivač napona ne smije doticati niti jedan
drugi dio postrojenja, osim onog vodiča na kojemu se obavlja ispitivanje.
Kod primjene ispitivača napona u visokonaponskim postrojenjima koriste se sljedeća

zaštitna sredstva: zaštitne rukavice i izolacijska kaciga.
5.12.4 Uzemljivanje i kratko spajanje

Ovom tehničkom mjerom sigurnosti sprečava se pojava opasnih napona na mjestu rada u
slučaju nehotičnog stavljanja mjesta rada pod napon, ili pak pojava opasnih induciranih
napona zbog induktivnih ili kapacitivnih utjecaja te umanjuju opasnosti izazvane
atmosferskim prenaponima.
U pogledu uzemljivanja i kratkog spajanja vrijede sljedeća pravila:
• na svakom mjestu rada svi vodiči moraju biti prvo uzemljeni, a zatim kratko spojeni
• ako se za vrijeme rada vodiči na kojima se radi rastavljaju na više galvanski odvojenih
97
dionica, svaka galvanski odvojena dionica mora se posebno uzemljiti i kratko spojiti
ako se napon bilo kojeg podrijetla može pojaviti na toj galvanski odvojenoj dionici
(slika 43)
• osim uzemljivanja i kratkog spajanja, na mjestu rada moraju se nadzemni vodovi

visokog napona uzemljiti i kratko spojiti na svim rastavnim mjestima (mjestima
vidljivog odvajanja od napona).
ttt
Slika 43. Svaka odvojena dionica mora se zasebno uzemljiti
U niskonaponskim postrojenjima nazivnih napona do 1.000 V, s iznimkom nadzemnih

vodova, smije se odustati od uzemljenja i kratkog spajanja ako je potpuno zajamčeno
beznaponsko stanje primjenom prethodno opisanih zaštitnih mjera (prva tri pravila).
Kod radova na nadzemnim vodovima nazivnih napona od 1.000 V moraju se svi vodiči -
uključivši i neutralni vodič, te upravljački vodiči (javna rasvjeta) - u neposrednoj blizini
mjesta rada u svakom slučaju kratko spojiti, a po mogućnosti i uzemljiti.
Uzemljivanje i kratko spajanje obavlja se odgovarajućim napravama za uzemljivanje i

kratko spajanje. Uzemljivanje se obavlja izolacijskom motkom, na čijem kraju se nalazi
perna ili vijčana stezaljka na koju je spojeno uže za uzemljenje. Uže mora biti od bakra,
gipko i presjeka najmanje 25 mm2. Presjek užeta odabire se prema očekivanoj struji kratkog
spoja dotičnog postrojenja.
Na kraju, s druge strane bakrenog užeta, nalazi se škripac za spajanje na uzemljenje

postrojenja. Najprije se spaja bakreno uže s uzemljivačem postrojenja, a onda se to uže,
pomoću izolacijske motke, prinosi vodiču kojeg želimo uzemljiti i učvrsti prikladnom
stezaljkom za vodič. Uvijek se moraju uzemljiti svi vodiči sustava.
Kada je provedeno uzemljenje svih vodiča na zajednički uzemljivač, smatra se da su oni
međusobno kratko spojeni.
Stezaljke i škripci, kojima se izvodi spajanje, moraju biti čvrsto zategnuti kako bi se
onemogućilo olabavljenje spoja zbog vibracija ili kojeg drugog uzroka.
98
Mjesta spajanja moraju se očistiti od boje i moraju pružati dobar kontakt.
Iskustvo nam pokazuje da je veoma korisno još za vrijeme projektiranja postrojenja

predvidjeti mjesta za uzemljivanje i kratko spajanje. Osim toga, treba odabrati
odgovarajuće naprave za uzemljivanje i kratko spajanje te postrojenje opremiti prikladnim
prihvatnim elementima za međusobno spajanje vodiča s uzemljivačkom užadi.
Kao uzemljivači mogu se koristiti vodovi za uzemljenje ili pouzdano uzemljena željezna
konstrukcija.
Kod radova na energetskim transformatorima uvijek se mora obaviti uzemljivanje i kratko

spajanje na svim naponskim stranama transformatora.
Prilikom uzemljivanja i kratkog spajanja primjenjuju se sljedeća zaštitna sredstva: zaštitne

rukavice, izolacijska kaciga i štitnik za lice.
5.12.5 Ograđivanje od dijelova pod naponom
Kada se susjedni dijelovi postrojenja nalaze u takvoj blizini mjesta rada da prijeti opasnost
od izravnog dodira ili opasnog približavanja, a ne mogu se zbog energetskih razloga
isključiti, potrebno je postaviti zaštitne pregrade ili prepreke između mjesta rada i dijelova
pod naponom.
Zaštitne pregrade i izolacijske ploče izrađuju se od postojanih nehigroskopskih materijala.

Najčešći primjer ograđivanja od dijelova pod naponom, koji se pojavljuje u praksi, je
umetanje izolacijskih ploča između otvorenih noževa sabirničkih rastavljača.
Ako je za vrijeme postavljanja takvih izolacijskih ploča moguć dodir dijelova pod naponom
s tim pločama ili zaštitnim pregradama, onda se one moraju postavljati izolacijskim
motkama.
U ovu zaštitnu mjeru ubraja se i postavljanje ograda s psihološkim djelovanjem postrojenja

pod naponom, koji se nalaze u blizini mjesta rada. U tu svrhu služe drvene prenosive
ograde ili prijenosna užad sa zastavicama upadljive boje. Postavljanjem takvih ograda
određuje se prostor slobodnog kretanja.
Radi upozorenja na susjedne dijelove postrojenja koji su pod naponom, na ograde se

stavljaju tablice upozorenja: “Pod naponom” ili “Oprez - visoki napon”, i to tako daje tekst
ploče okrenut prema mjestu rada.
5.13 RAD U BLIZINI NAPONA
Radovi u I. i II. zoni postrojenja mogu biti povezani s velikim opasnostima ako se obavljaju
u neposrednoj blizini dijela postrojenja pod naponom (slika 44).
99
Slika 44. Rad u blizini napona
S obzirom na stupanj opasnosti i primjenu odgovarajućih mjera sigurnosti, razlikujemo
sljedeće slučajeve:
• mjesto rada nije odvojeno pregradama, zidovima ili mrežama od dijelova postrojenja
pod naponom, ali je ono udaljeno toliko daje isključen izravan dodir (mjesto rada se
nalazi u I. zoni)
• mjesto rada je odvojeno zidovima, pregradama i mrežama od dijelova postrojenja pod
naponom, pa je mogućnost izravnog dodira veoma mala
• mjesto rada je tako blizu dijelovima pod naponom da nije isključena mogućnost
izravnog dodira (mjesto rada se nalazi u zoni približavanja).
U prvom slučaju mjesto rada nalazi se izvan zone približavanja. Mjere zaštite su potrebne
samo onda ako se rukuje dugačkim metalnim predmetima (šipke, cijevi) s kojima bi se
moglo prodrijeti u zonu opasnosti.
Kad je mjesto rada odvojeno od dijelova pod naponom stalnim pregradama i zidovima,
treba osigurati zaključavanje ulaza u III. zonu, a osoblje upozoriti da ne smije skidati
pregrade i zaštitne mreže te da ne smije unositi vodljive predmete u zonu opasnosti
(primjerice metalni metar).
Na pregrade, vrata i zaštitne mreže moraju se staviti tablice zabrane “Oprez-visoki napon”.
Treći slučaj je nešto složeniji jer prvenstveno treba ustanoviti je li za vrijeme rada moguć
slučajan dodir ili približavanje na opasnu udaljenost od dijelova pod naponom bilo tijelom,
bilo alatom.
Iznimno se mogu izvoditi radovi u blizini napona bez primjene izolacijskih zaštitnih
pregrada ili ploča ako iz određenih važnih razloga nije moguće uspostaviti beznaponsko
stanje susjednih dijelova pod naponom, a ne postoji mogućnost primjene zaštitnih
izolacijskih sredstava. U tom slučaju razmaci između tijela zaposlenika, odnosno između
primijenjenog neizolacijskog alata i dijelova postrojenja pod naponom, ne smiju biti manji
od razmaka DL danih u tablici 6.
Kod rada u zoni približavanja, gdje postoji mogućnost ulaska u III. zonu - zonu opasnosti
100
bilo tijelom, alatom i ostalim predmetima (nema zidova ni mreža) moramo poduzeti mjere
zaštite od ulaska u zonu opasnosti ili izravnog dodira dijelova pod naponom. Ova se zaštita
može ostvariti:
• prekrivanjem dijelova pod naponom izolacijskim navlakama, prevlakama, natikačima i

slično (prvenstveno na niskom naponu)
• stavljanjem izolacijskih prepreka i pregrada (umetanje izolacijske ploče u otvorene
noževe rastavljača ili podizanje zida od dasaka kod dugotrajnih građevinskih radova u
visokonaponskom postrojenju)
• položajem zaposlenika, tj. sprečavanjem približavanja zaposlenika da tijelom ili alatom
uđe u zonu opasnosti (dohvat rukom ograničenje s duljinom 2,5 m u visinu i 1,25 m u
vodoravnom smjeru od mjesta stajanja).
Kod primjene Ijestava, velikih ili dugačkih predmeta i transportnih sredstava u vanjskim
postrojenjima, kao i kod radova na nadzemnim vodovima visokog napona, najmanji
sigurnosni razmaci prema dijelovima pod naponom dani su u tablici 9.
Tablica 9. Zaštitni razmaci od dijelova pod naponom pri radovima na Ijestvama i

nadzemnim vodovima - Dz
Nazivni napon (kV) Najmanji razmak (mm)
do 1 500
Iznad 1 do 10 1.200
Iznad 10 do 35 1.500
Iznad 35 do 110 2.000
Iznad 110 do 220 3.000
Iznad 220 do 440 4.000
U takvim prilikama nužno je puno pozornosti posvetiti opasnim radnim operacijama, kao
što je nošenje dugačkih predmeta, motki, cijevi, Ijestava i slično te razvlačenju užeta i žica.
Takve radne operacije moraju se izvoditi pod nadzorom odgovornog rukovoditelja radova.
Kada je mjesto rada tako blizu dijelova pod naponom da nije isključen slučajan dodir ili
približavanje na opasnu udaljenost, tada treba:
• isključiti dijelove postrojenja pod naponom, pri čemu treba primjenjivati sve
nužne mjere za osiguranje mjesta rada
• ograditi dijelove postrojenja pod naponom postavljanjem zaštitnih pregrada.
5.14 ZAVRŠETAK RADOVA
Nakon završetka radova, ovlašteni rukovoditelj radova dužan je provjeriti ispravnost
postrojenja za pogon. Zatim se s mjesta rada uklanjaju alat i naprave te udaljuju
zaposlenici. Ako je ovlašteni rukovoditelj radova proveo neke mjere za osiguranje prije
početka rada, onda će se te mjere ukloniti pod njegovim nadzorom.
Kada su sve te navedene radnje obavljene, ovlašteni rukovoditelj radova daje obavijest o
završetku rada odgovornom voditelju postrojenja. Na postrojenjima visokog napona i
složenijim instalacijama niskog napona ta obavijest se daje u pisanom obliku.
101
Obavijest o završetku rada mora sadržavati izričite izjave da:
• su svi radovi na određenom mjestu rada završeni
• su uklonjeni sav alat i naprave
• su svi zaposlenici povučeni s mjesta rada
• su uklonjene sve mjere osiguranja koje je, eventualno, postavljao ovlašteni rukovoditelj
radova
• se postrojenje može staviti u pogon.
Nakon primitka obavijesti o završetku radova, ovlašteni voditelj postrojenja pregledat će

postrojenje i to postrojenje staviti ponovno u pogon ili će ovlastiti određenog zaposlenika
za obavljanje ove radnje.
5.15 RAD POD NAPONOM

U našim prijenosnim i distribucijskim elektroprivrednim poduzećima, kao i u industrijskim
pogonima sve više se osjeća potreba za radom pod naponom iz tehnoloških i ekonomskih
razloga. Zbog toga je Pravilnikom o zaštiti na radu pri korištenju električne energije
predviđen i dopušten rad pod naponom na postrojenjima niskog i visokog napona pod točno
i strogo određenim uvjetima.
Rad pod naponom zahtijeva veći stupanj znanja i iskustva, posebnu osposobljenost,
povećane psihofizičke sposobnosti radnika te izvanrednu radnu disciplinu.
Rad pod naponom je dopušten ako su prethodno ispunjeni sljedeći uvjeti:

• radni postupak mora biti utvrđen i provjeren
• moraju postojati interne upute za svaku vrstu rada
• mora postojati odgovarajući izolacijski alat i zaštitna sredstva
• zaposlenici moraju biti stručno osposobljeni za rad pod
naponom, a njihova osposobljenost mora biti posebno provjerena.
Rad pod naponom nije moguć u svim uvjetima i svim okolnostima jer ne pruža dovoljnu
sigurnost ili može biti dodatna opasnost. Zbog toga su zabranjeni radovi pod naponom u
sljedećim slučajevima:
• ako na mjestu rada električna iskra može izazvati požar ili eksploziju
• po nevremenu praćenom atmosferskim pražnjenjima, koja se mogu primijetiti s mjesta
rada
102
• pri smanjenoj vidljivosti
• pri jakom vjetru i padalinama na otvorenom prostoru.
Rad pod naponom je složen posao, pa se smiju izvoditi samo oni radovi koje je moguće
izvesti s potpunom sigurnošću. To zahtijeva detaljnu razradu svakog od navedenih uvjeta za
rad pod naponom.

1.
Tko smije samostalno raditi na električnim postrojenjima i instalacijama?
2.
Tko je priučena (podučena) osoba?
3.
Tko je dužan osigurati upute za siguran rad?
4.
Kako se prenosi obavijest usmenim izričajem (govorom)?
5.
Što je to mjesto rada?
6.
Navedite isprave za rad!
7. Kako dijelimo radove u električnim postrojenjima s obzirom na naponsko stanje
na mjestu rada?
8. Navedite kako glasi “pet zlatnih pravila”!
9. Kada se smije odustati od uzemljivanja i kratkog spajanja?
10. Na koje sve načine provodimo zaštitu od izravnog dodira kod radova u zoni
približavanja?
5.17 ZAPAMTITE
* Pregled i nadzor postrojenja obavljaju se samo iz I. i II. zone.

* Kod isklopa dijela postrojenja (ćelije, vodnog polja) uvijek treba prvo ¡sklopiti
prekidač, a potom otvoriti rastavljače. Kod uklopa postrojenja redoslijed je obrnut.
* Zabranjeno je svako ometanje zaposlenika koji obavlja pogonske zahvate (manevre).
* Kod izvođenja pogonskih zahvata (manevara) potnoću ručnog pogona ili
izolacijskom poslužnom motkom obvezatno se uz zaštitnu izolacijsku kacigu
koriste i štitnik za lice i kožnate rukavice, prvenstveno za zaštitu šake od
električnog luka.
* Kad se s mjesta rada vide munje ili čuje grmljavina ili se približava grmljavinska
oluja hitno treba prekinuti radove na vodičima izloženim atmosferskim pražpjepjima
ili na aparatima izravno spojenim s izloženim vodovima.
103
* Ovlašteni rukovoditelj radova mora prekinuti radove kad pri lošoj vidljivosti (magla,
sumrak) ne može vidjeti članove svoje radne skupine i vodiče na kojima se
obavljaju poslovi.
* Prije početka radova, mjesto rada mora biti pouzdano identificirano i označeno.
* Radovi u beznaponskom stanju obavljaju se nakon provedbe zaštitnih mjera za
osiguranje mjesta rada, a to su:
- ¡sklopiti i odvojiti od napona
- spriječiti ponovni uklop
- utvrditi beznaponsko stanje
- uzemljiti i kratko spojiti
- ograditi mjesto rada od dijelova pod naponom.
* Na niskom naponu ako nema dvostranog napajanja i susjednih dijelova pod naponom
zadovoljava:
- ¡sklop - odvajanje od napona
- sprečavanje ponovnog uklopa
- provjera beznaponskog stanja.
* Visokonaponske kabele i kondenzatorske baterije nakon isklbpa treba izbiti.
* Na susjedne ćelije, vodna polja, ormariće, koji ostaju pod naponom, treba postaviti
tablice upozorenja da se nalaze pod naponom.
■ Beznaponsko stanje treba utvrditi na svim vodičima na mjestu rada.
* Najstrože je zabranjeno za provjeravanje beznaponskog stanja upotrebljavati
improvizirane naprave s grlom svjetiljke, žaruljom sa žarnom niti i priključnim
vodičima.
* Naprave za uzemljivanje i kratko spajanje uvijek se prinose vodičima izolacijskom
motkom ili izolacijskim užetom.
* Zahtijeva se sljedeći redoslijed uzemljivanja i kratkog spajanja: prvo se vodič
naprave spoji s uzemljenom konstrukcijom, potom se dotaknu aktivni vodiči, a na
njih se spoji naprava te se na kraju svi vodiči kratko spoje. Uzemljivanjem tr(ju
faznih vodiča na isti uzemjjivač ujedno se postiže kratki spoj. Kod skidanja naprava
je redoslijed obrnut. Najstrože je zabranjeno mijenjati ovaj redoslijed.
* Naprave za uzemljivanje i kratko spajanje moraju biti što bliže mjestu rada.
* Najstrože je zabranjeno skidanje ili premještanje naprava za uzemljivanje i kratko
spajanje bez suglasnosti ovlaštenog rukovoditelja.
* Ograđivanje od dijelova pod naponom se može izvesti:
- umetanjem zaštitnih izolacijskih ploča
- stavljanjem drvenih pregrada
- izolacijskim prekrivačima i pokrivačima
- ogradama s psihološkim učinkom i tablicama zabrane i upozorenja.
* U daljinski upravljanim električnim postrojenjima mora biti primijenjeno temeljno
pravilo zaštite koje glasi: s jednim postrojenjem ne smije se istodobno upravljati s
dva mjesta. Prigodom radova u poljima, ćelijama i slično daljinski upravljanih
postrojenja mora biti isključeno daljinsko upravljanje i uključeno lokalno
upravljanje.
104
6. ODRŽAVANJE ISPRAVNOSTI POSTROJENJA
6.1 ODRŽAVANJE POSTROJENJA

Svrha održavanja je u tome da se tijekom duljeg razdoblja održi zahtijevano stanje
instalacije ili postrojenja.
Jasna zakonska obveza održavanja izražena je u normi s obvezatnom primjenom HRN: N.
B2. 730. Električne instalacije u zgradama. Opće karakteristike i klasifikacija u poglavlju
8. koja doslovce glasi:
Za svaku instalaciju se mora procijeniti učestalost i obim nužnog održavanja.

Sa stanovišta učestalosti i obima održavanja moraju se uzeti u obzir:
• svi periodički pregledi, ispitivanja, održavanja i popravci za koje se pretpostavlja da će
biti potrebni u tijeku predviđene trajnosti, a koji se mogu lako obaviti
• efikasnost zaštitnih mjera za sigurnost u tijeku utvrđene trajnosti
• pouzdanost opreme kojom se ostvaruje ispravan rad instalacije utvrđen trajnošću.
Ta norma ne utvrđuje konkretne rokove već samo obvezu periodičkih pregleda i ispitivanja.
Održavanje se može obavljati na više načina:
• prema otkazu kada se otklanjanje nedostataka i kvarova obično izvodi nakon otkrivanja
nedostataka ili greške ili nastanka kvara (neplanirano)
• prema stanju kada se na temelju prethodnog pregleda utvrđuje stanje instalacije i
određuju potrebni radovi
• planski temeljem unaprijed utvrđenih poslova održavanja koje se obavlja u određenim
vremenskim razmacima
• PCM-metodom (Reliability Centered Maintenance) kod koje se na temelju proračuna
karakterističnih pokazatelja i periodičkih mjerenja pojedinih značajnih veličina
pouzdanosti pojedinih vrsta opreme i njihovog značaja za sigurnost te monitoringa
određuju programski zadaci održavanja.
U praksi se često kombiniraju navedene metode održavanja.

Kod radova na održavanju moraju se primjenjivati sva pravila za rad u beznaponskom
stanju, za rad u blizini napona ili za rad pod naponom, ovisno o načinu izvedbe radova.
6.2 UTVRĐIVANJE ISPRAVNOSTI INSTALACIJA I POSTROJENJA

Ispravnost i sigurnost električnih instalacija i postrojenja važni su čimbenici u učinkovitosti
i ispravnosti tehnološkog procesa, odnosno pogona te u sprečavanju nezgoda na radu.
Sve djelatnosti kojima se električne instalacije i postrojenja održavaju ispravnima i

sigurnima iskazuju se u dva temeljna oblika:
• jednom prigodom izrade električne instalacije (od projekta do završnih ispitivanja)
• drugi put kao trajno nastojanje da se postignuti stupanj kakvoće, pouzdanosti i
sigurnosti instalacije, odnosno postrojenja, sačuva za cijelo vrijeme njezine uporabe.
Sa smišljenim sustavom pregleda i ispitivanja moguće je uvelike udovoljiti ovim
zahtjevima.
105
Zbog toga su inicijalna i periodična ispitivanja i utvrđivanja ispravnosti instalacija i
postrojenja niskog i visokog napona od bitnog značaja za sigurnost pogona kao i ljudi koji
koriste ove instalacije i postrojenja.
Utvrđivanje propisanih svojstava i karakteristika električnih instalacija provodi se temeljem

Pravilnika o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona, a sastoji se od
vizualnih pregleda, provjeravanja i mjerenja određenih veličina kako bi se utvrdilo sljedeće:
• usklađenost opreme sa zahtjevima sigurnosti i normama
• korektan izbor i montaža
• mogućnost obavljanja zadanih funkcija
• utvrđivanje vidljivih grešaka i oštećenja.
Vizualni pregled obuhvaća radnje kojima se očevidom utvrđuje je li instalacija ili

postrojenje izrađeno u skladu s odgovarajućim pravilnicima, normama i pravilima struke te
da na njima ne postoje vidljive greške i oštećenja.
Takvi vizualni pregledi (inspekcije) provode se i u stanovitim periodičnim razmacima.

Vizualni pregled moraju obavljati stručne osobe koje imaju iskustva sa sličnim
postrojenjima.
Inicijalni (početni) vizualni pregled sastoji se od sljedećih radnji:

• izbor opreme u skladu sa zahtjevima sigurnosti i propisa (znak, protokoli...)
• izbor i postavljanje opreme u skladu s tehničkim normativima i normama
(HRN, IEC, EN)
• izbor opreme u skladu s vanjskim utjecajima
• vidljiva oštećenja na opremi i vodičima
• zaštita od izravnog dodira
• zaštita od požara i širenja požara
• izbor presjeka vodiča glede opterećenja i pada napona
• izbor i postavljanje zaštitnih i kontrolnih uređaja
• izbor i postavljanje rastavnih i sklopnih uređaja
• polaganje i spajanje vodiča i zaštita od korozije
• provjera zahtjevanih presjeka P, PE, PEN vodiča te zemljovoda
• ispravno označivanje LI, L2, L3, PE, PEN i N vodiča
• provjera da nema zamjene L i PE (PEN) vodiča
• provjera da nema zamjene PE i N vodiča
• provjera da nema zaštitnih uređaja u PE i N vodičima
• označivanje strujnih krugova, osigurača, prekidača i stezaljki
• provjera stanja zaštitnih kontakta na priključnicama (boja, prljavo)
• opremljenost natpisima, tablicama upozorenja i zabrane te uputama
• lagan pristup za održavanje.
Provjeravanja sadrže djelatnosti kojima se utvrđuje da ugrađena oprema, kao i električno

postrojenje u cjelini može ispuniti svoju zahtjevanu zadaću (npr. isključuje li prekidač).
Provjeravanja se, u pravilu, sastoje od sljedećih radnji:
• provjera izvedbe i spajanja glavnog izjednačavanja potencijala (temeljni uzemljivač,

zaštitni vodič, zemljovod, vodovod, plin, centralno grijanje, armatura zgrade, antene i
106
telekomunikacije)
• dopunsko izjednačivanje potencijala (primjerice kupaonice)
• zaštita razdvajanjem strujnih krugova (PELV, SELV i električko odvajanje)
• provjera rada ispitnih tipkala na zaštitnim i kontrolnim uređajima
• provjera funkcije sklopnih uređaja za kontrolu
• provjera ispravnog podešenj a zaštitnih i kontrolnih uređaja
• provjera ispravnog okretnog polja
• polaritet vodiča.
Mjerenja uključuju utvrđivanje određenih fizikalnih veličina i svojstava ugrađene opreme

koja jamče siguran i ispravan rad električne instalacije ili postrojenja, a koja se ne mogu
ustanoviti ni pregledom niti provjeravanjima, već uporabom odgovarajućih mjernih uređaja.
Kod mjerenja i provjeravanja moraju se primjenjivati pravila za radove u beznaponskom
stanju u blizini napona i pod naponom.
Provjeravanja i mjerenje smiju obavljati stručne osobe ili podučene, a nestručno osoblje
samo pod izravnim nadzorom stručnih osoba.
Mjerenja se, u pravilu, sastoje od sljedećih radnji:
• utvrđivanje neprekinutosti zaštitnih i zemljovodnih vodiča

• ispitivanje ispravnosti zaštite od neizravnog dodira s automatskim isključivanjem
napajanja u:
- TN sustavu s nadstrujnim zaštitnim uređajem
- TN sustavu sa zaštitnim uređajima diferencijalne struje
- TT sustavu s nadstrujnim zaštitnim uređajima
- TT sustavu sa zaštitnim uređajima diferencijalne struje
- IT sustavu s provjerom kontrolnika izolacije i mjerenjem otpora uzemljivača
• mjerenje otpora izolacije vodiča
• mjerenje otpora podova i zidova (prema potrebi)
• funkcionalna ispitivanja (primjerice mjerenje i ispitivanje rada zaštitnih uređaja
diferencijalne struje).
S obzirom na vidljivi nedostatak, u našem pravilniku prigodom izrade popisa ovih radnji
korištene su odgovarajuće IEC i DIN-VDE norme.
Određivanje ispravnosti i verifikacija propisanih svojstava električnih instalacija mora se
provesti:
• prije prvog puštanja u pogon (nakon izgradnje)
• poslije rekonstrukcije postrojena
• prilikom proširenja postrojenja
• u periodičkim razmacima.
Prigodom periodičnih vizualnih pregleda ne treba ponavljati sve navedene radnje, već samo
one kod kojih mogu nastati promjene u vremenu između dvaju pregleda. Radnje navedene
za provjeravanja i mjerenja ponavljaju se kod periodičnih ispitivanja.
Za niskonaponske električne instalacije u nas ne postoje zakonom ili pravilnicima propisani

rokovi za periodična ispitivanja, pa se u Hrvatskoj udomaćila praksa da se električne
instalacije pregledavaju i ispituju kao i strojevi na električni pogon, dakle svake dvije
107
godine.
Također, ne postoje zakonske i slične podloge za periodična ispitivanj a otpora izolacije
vodiča, pa ti rokovi često ovise o zahtjevima nadležnih inspekcija.
Nužno je istaknuti da neke posebne vrste instalacija, primjerice gromobranske instalacije,
prostori ugroženi eksplozijom ili požarom imaju svoje vlastite propise i rokove za
periodična ispitivanja.
Za visokonaponska postrojenja tvrtke su dužne donijeti odgovarajuće vlastite pravilnike o

vrstama ispitivanja i rokovima, redovno u skladu sa zahtjevima proizvođača opreme, a neka
su ispitivanja utvrđena raznim pravilnicima.
63 ISPITIVANJA STROJEVA I UREĐAJA S POVEĆANOM OPASNOŠĆU
Zakon o zaštiti na radu Republike Hrvatske (N.N., br. 59/96.) posvećuje posebnu pozornost
strojevima i uređajima s povećanom opasnošću te se člancima 51 i 52 zahtijeva:
Članak 51.
Poslodavac je dužan redovito obavljati preglede svih strojeva i uređaja i osobnih zaštitnih
sredstava koja koristi rudi utvrđivanja da li su na njima primijenjeni propisi zaštite na radu i
da li zbog nastalihpromjena tijekom uporabe ugrožavaju sigurnost i zdravlje zaposlenika.
Članak 52.
(1) Poslodavac je dužan na propisani način obavljati ispitivanja strojeva i uređaja s
povećanom opasnošću u slijedećim slučajevima:
• prije njihovog stavljanja u upotrebu
• najmanje jedanput nakon dvije godine uporabe
• poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog početka korištenja
• prije početka korištenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i uređaji
premješteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljena i ponovo
sastavljena.
Pobliže odredbe o ispitivanjima oruđa za rad s povećanom opasnošću dane su u Pravilniku
o načinu ispitivanja određenih oruđa za rad i osobnih zaštitnih sredstava u upotrebi i radne
okoline (N.N, br. 52184.). Članak 6. tog pravilnika zahtijeva da se utvrdi:
1. da li uređaji za uključivanje u pogon i njegovo isključivanje iz pogona, signalni uređaji
i uređaji za upravljanje pouzdano djeluju, te da li se gibanja ili djelovanja oruđa ili
njegovih dijelova ostvaruju prema oznakama koje pokazuju način uporabe tih uređaja
2. da li je oruđe za rad opskrbljeno pouzdanim napravama za zaštitu od opasnosti koje
nastaju od njegovih dijelova u gibanju
3. da li su na njemu ili na dijelovima od kojih je ono sastavljeno nastale promjene uslijed
kojih bi mogle nastati opasnosti za osobe na radu
4. da li se njime, s obzirom na njegov smještaj, može obavljati rad bez opasnosti za život i
zdravlje zaposlenika
5. da li je na njemu provedena zaštita od dodira dijelova pod naponom i od previsokog
napona dodira.
108
Poštujući odredbe navedenog pravilnika te primjenom odgovarajućih HRN, IEC, EU i DIN-
VDE normi spoznajemo da se ispitivanja ispravnosti stabilnih strojeva i uređaja na
električni pogon sastoje od sljedećih radnji:
• provj era ispravnosti priključka
• podešenost nadstrujnih zaštitnih uređaja (> I„ > Ik)
• uključivanje i isključivanje
• rastavljanje
• isključivanje u slučaju hitnosti
• zaštita od povrata električne energij e
• upravljanje i blokade
• signalizacija i mjerni uređaji
• zaštita od izravnog dodira
• neprekinutost zaštitnog vodiča za izjednačivanje potencijala
• zaštita od neizravnog dodira (Zs, Ra, IA U)
• otpor izolacije vodiča
• funkcionalna ispitivanja
• naponska ispitivanja (u pripremi)
• elektromagnetski utjecaji (u pripremi)
• zaštita od preostalog napona (u pripremi)
• provjera ispravnosti zaštite od drugih izvora opasnosti.
Kod prenosivih strojeva i uređaja broj radnji kojima se utvrđuje njihova ispravnost je nešto
manji, a to su:
• vizualni pregled stanja zaštite od izravnog dodira
• provjera uređaja za uključivanje i isključivanje
• provjera uređaja za upravljanje (funkcija)
• utvrđivanje neprekinutosti aktivnih vodiča
• utvrđivanje neprekinutosti zaštitnog vodiča (samo za trošila klase I)
• mjerenje otpora izolacije vodiča prema masi kućišta ili prema pristupačnim vodljivim
dijelovima
• mjerenje preostalog napona
109
• pregled zaštite od ostalih izvora opasnosti
• naponska ispitivanja (u pripremi)
• elektromagnetska kompatibilnost (u pripremi).
Sve navedene radnje obavljaju se prije početka uporabe trošila i u vremenskim razmacima
od najmanje dvije godine. Treba istaknuti daje rok od dvije godine za periodično ispitivanje
prenosivih električnih alata koja se koriste na otvorenim prostorima značajno predugačak.
Primjerice njemačke preporuke VBG ističu za takva trošila rok od najviše šest mjeseci.
Prijašnjim Zakonom o zaštiti na radu bila su izuzeta od tog ispitivanja trošila koja rade s
malim naponom (trošila klase III) ili su zaštitno izolirana (trošila klase II). Važeći Zakon o
zaštiti na radu određuje da ministar nadležan za rad propisuje listu strojeva i uređaja s
povećanim opasnostima, a izrada odgovarajućeg pravilnika je u tijeku. Izuzeće trošila klase
II od periodičnih ispitivanja nije svrsishodno, pogotovo kad se danas većina prenosivih
alata izvodi s ovom vrstom zaštite, a ti se alati upotrebljavaju u teškim uvjetima rada i
podložni su raznim oštećenjima. Najčešća su oštećenja izolacije i često prijeti opasnost od
izravnog dodira dijelova pod naponom. Zbog toga se preporuča redovno periodično
ispitivanje takvih trošila svakih šest mjeseci. Za uredske strojeve klase II bez daljega će
zadovoljiti rok od dvije godine.
6.4 MJERE ZAŠTITE PRI MJERENJIMA U POSTROJENJU

Mjerenje u električnim instalacijama ¡postrojenjima možemo podijeliti u dvije skupine:
• Prva - nazvana trajna - vezana uz pogon instalacije i postrojenja kao što su mjerenje
napona struje, snage, frekvencije, temperature, tlaka i si., kod koje postoji određena i
trajna veza između dijelova instalacija i postrojenja s mjernim uređajima, mjerilima
ili su predviđene stezaljke za priključak mjerila.
• Druga skupina - nazvana povremena mjerenja - pri čemu se u pravilu povremeno

koriste prenosiva mjerila u izravnom kontaktu s opremom ili se smještaju u njezinoj
blizini kao primjerice mjerenje raspodjele električnog polja na člancima izolatorskog
lanca, termovizijsko snimanje toplih mjesta na opremi i vodičima, ultrazvuk, mjerenja
jakosti električnih ili magnetskih polja i slično.
Za obavljanje navedenih mjerenja, u pravilu, se zahtijeva od zaposlenika posebno stručno

usmjerenje. Očito je da samostalno smiju obavljati mjerenja samo elektrotehnički stručnjaci
i u tu svrhu podučene osobe, dok ostale nestručne osobe smiju raditi samo pod nadzorom.
Sigurnost ljudi prigodom mjerenja na električnim instalacijama i postrojenjima znatno ovisi

o ispravnosti i prikladnosti mjerila. Održavanju mjerila mora se posvetiti jednako takva
pozornost kao i održavanju postrojenja. O točnosti mjerila, odnosno o točnom pokazivanju
mjernih veličina ovisi sigurnost i pouzdanost pogona. Mjerila podliježu obveznom
periodičnom ispitivanju mjeriteljskih svojstava i ovjeri.
Kod prenosivih mjerila obvezno treba provjeriti ispravnost mjernog uređaja prije njegove
uporabe. Prigodom mjerenja koja su posebno značajna za sigurnost ljudi i postrojenja,
provjera ispravnosti mjerila obavlja se i nakon uporabe, kao primjerice kod mjerenja
istofaznosti vodiča.
Nažalost iskustva nam pokazuju da i mjerenja na razini niskog napona mogu biti vrlo
opasna i s tragičnim posljedicama. Veći dio nezgoda uzrokovanje neodgovarajućim i
nesigurnim priključnim priborom i stezaljkama, kod kojih uz malu neopreznost može doći
do direktnog dodira dijelova pod naponom.
Danas nova pravila zaštite na radu zahtijevaju da sav priključni pribor i priključne stezaljke
koje se koriste pri nazivnim naponima višim od 25 V izmjenične i 60 V istosmjerne struje
budu zaštićeni od direktnog dodira. Ovaj zahtjev je značajna novina u našoj praksi i
pridonijet će boljoj zaštiti zaposlenika koji se bave poslovima mjerenja i ispitivanja. Na
slici 45. prikazanje priključni pribor zaštićen od direktnog dodira. Ako ne može biti
ispunjen ovaj zahtjev, mjerenja se moraju obavljati prema pravilima rada pod naponom.
(¡=anUllZZ] r~n
Slika 45. Priključni pribor zaštićen od izravnog dodira
Prilikom razrade uputa za siguran način mjerenja električnih veličina u pogonu treba se
držati osnovnih smjernica kako slijedi:
• Kod mjerenja moraju biti korišteni prikladni i sigurni instrumenti. Ti instrumenti

moraju biti provjereni prije uporabe, a ako je nužno i nakon uporabe.
• Ako postoji prigodom mjerenja i priprema za mjerenje rizik od dodira dijelova pod
naponom, osoblje koje obavlja mjerenje mora nositi zaštitna sredstva i poduzeti
zaštitne mjere protiv električnog udara, učinaka električnog luka i kratkog spoja.
• Smatra se da postoji opasnost od dodira dijelova pod naponom kada osoba bilo kojim
dijelom svojeg tijela ili neizoliranim alatom uđe u zonu približavanja koja je kod
niskog napona do 1.000 V izmjenične struje definirana razmakom od 500 mm od
dijelova pod naponom.
• Zaposlenik prigodom kretanja treba sam sebe osigurati da ne dosegne zonu opasnosti
111
svojim tijelom, ni alatima niti stvarima kojima rukuje.
• Da bi se spriječili električni rizici u blizini dijelova pod naponom, mora se predvidjeti
zaštita ekranima, preprekama, pregradama ili izolacijskim prekrivačima.
• Ako postoji opasnost od induciranih napona, oni se moraju ukloniti
uzemljivanjem ili izjednačivanjem potencijala za vrijeme priključivanja i odspajanja
mjerila s mjernog objekta.
• Kod nekih vrsta mjerenja može se pojaviti opasni potencijal na pristupačnim vodljivim
masama (primjerice mjerenja otpora uzemljivača), pa su nužne dodatne mjere zaštite s
kojima će se onemogućiti porast potencijala ili njegov prijenos na druge objekte.
• Ako se provjeravanje obavlja primjenom vanjskog izvora napajanja, moraju se
poduzeti sljedeće mjere osiguranja:
- postrojenje treba biti odvojeno od ostalih mogućih normalnih izvora napajanja
-postrojenje ne smije doći pod napon od bilo kojeg drugog izvora napajanja, osim
korištenog stvarnog izvora napajanja
- treba poduzeti sigurnosne mjere protiv električnog ugrožavanja za vrijeme
provjeravanja i za sve prisutne osobe
- mjesto rastavljanja treba imati odgovarajuću izolaciju (primjerice sigurnosni
razmak) koja može podnijeti istodobno primjenu ispitnog napona na strani
ispitivanja i normalni pogonski napon na ostalom dijelu postrojenja.
• Najsvrsishodnije je priključak mjerila na objekt mjerenja izvesti u beznaponskom
stanju s osiguranjem mjesta rada, odnosno primjenom tzv. “pet pravila za osiguranje
mjesta rada”. Pri tome treba istaknuti da za niskonaponske instalacije koje nemaju
dvostrano napajanje ne treba uzemljivati i kratko spojiti vodiče na mjestu rada.
Dovoljno je sljedeće:
- odvojiti ih od napona prekidačem, sklopkom ili vađenjem uloška osigurača
- blokirati uključivanje
- provjeriti beznaponsko stanje.
Ako se objekt mjerenja može napajati sa dvije strane, onda treba uzemljiti i kratko
spojiti vodiče na mjestu rada i tek onda pristupiti spajanju ili odspajanju mjernog
sloga s objekta mjerenja.
• Ako se objekt mjerenja ne može isključiti iz pogona, onda se spajanje i
odspajanje mjerila obavlja metodom rada pod naponom. Zaposlenik izvodi priključke
u izravnom mehaničkom dodiru s dijelovima pod naponom, pri čemu su mu ruke
zaštićene izolacijskim rukavicama i prema potrebi s izolacijskim rukavima. Za
niskonaponske instalacije, uporaba izolacijskih rukavica ne isključuje primjenu
izoliranog alata i prikladne izolacije prema zemlji, odnosno prema susjednim
dijelovima pod naponom.
Spajanje mjernog sloga na objekt mjerenja treba izvoditi prema određenom
redoslijedu: prvo se spajaju elementi bez napona, a potom oni elementi koji su pod
naponom ili koji će dati napon za mjerenje. Tako primjerice, kod mjerenja napona
voltmetrom bez isključivanja napona u postrojenju, prvo se spoji priključni kabel na
voltmetar, a potom se odgovarajućim ticalima spaja priključni kabel na aktivne
vodiče. Kod mjerenjaotpora izolacije postupak je obrnut. Prvo se spoji priključni
kabel na objekt mjerenja, a potom se mjerilo spoji s priključnim kabelom (izvor
napona je u mjerilu). Prigodom odspajanja mjernog sloga od objekta mjerenja
redoslijed radnji je obrnut.
• Ako se ovakva mjerenja obavljaju na otvorenom prostoru, gradilištima, metalnim
ormarima, u uskim te mokrim prostorima, ta pravila se primjenjuju već pri naponima
112
iznad 25 V izmjenične, odnosno 60 V istosmjerne struje.
6.5 OSLOBAĐANJE OZLIJEĐENOG IZ STRUJNOG KRUGA

Dodir dijelova pod naponom kod kojeg nastaje udar električne struje može izazvati
opekline, otvorene rane, prestanak rada srca, prestanak disanja i smrt. Stupanj oštećenja
ovisi o jačini struje, putu protjecanja struje, vremenu dodira, frekvenciji i drugim
čimbenicima.
Ozlijeđenog u prvome redu treba osloboditi od utjecaja električne struje. Ovaj se zahvat
mora obaviti uz najveći oprez, kako ne bi stradao netko od spasitelja i prema određenim
pravilima.
Na niskonaponskim postrojenjima i instalacijama treba:

• kod prenosivih električnih trošila prvo izvući utikač iz utičnice
• kod stabilnih trošila isključiti sklopku ili izvaditi sve osigurače tog strujnog kruga
• kod vodova i kabela prerezati vodove izoliranim kliještima, s time da se mjesto rezanja
prekrije izolacijskim materijalom
• prekinuti strujni krug silom pomoću nekog predmeta izrađenog od izolacijskog
materijala primjerice sjekire s drvenom drškom
• dobrom izolacijom ruke gumenim rukavicama, suhim i cijelim kožnatim rukavicama,
komadom odjeće, stajanjem na izolacijskoj podlozi ili uz upotrebu izolacijske motke
(suhe drvene motke) ukloniti vodiče s ozlijeđenog.
Ozlijeđenog se nipošto ne smije dirati golim rukama.

Ako je ozlijeđeni ostao visjeti na stupu ili na nekom drugom mjestu, potrebno je prirediti
odgovarajuću opremu za prihvat ozlijeđenog jer nakon isključenja napona dolazi do
nenadziranog pada tijela.
Oslobađanje ozlijeđenog na postrojenjima iznad 1.000 V, dopušta se tek nakon isključenja

napona sa svih dijelova postrojenja u tom prostoru i provedenih mjera osiguranja protiv
ponovnog uključenja, izvedenog uzemljenja i kratkog spajanja u neposrednoj blizini mjesta
nastanka ozljede. Ako se ovi zahvati ne mogu brzo izvesti, ozlijeđenog se može izvući iz
strujnog kruga pomoću izolacijske kuke ili motke, uz potreban oprez i obveznu upotrebu
osobnih zaštitnih sredstava.
Ozlijeđeni u pojedinim slučajevima kod niskog napona može sam trenutno reagirati i
isključiti strujni krug povlačenjem priključnog voda iz utičnice ili odbacivanjem predmeta
ili vodiča.
Nakon oslobađanja ozlijeđenog iz strujnog kruga, treba ga oprezno premjestiti na suho
mjesto i odmah započeti s pružanjem prve pomoći. Bez obzira na stanje ozlijeđenog, treba
provjeriti diše li i radi li mu srce.
Umjetno disanje primjenjuje se kod ozlijeđenih osoba koje nakon ozljede ne pokazuju jasne
znakove života. Moždane stanice mogu samo nekoliko minuta preživjeti bez kisika, pa je
odmah potrebno kod takvih osoba primijeniti umjetno disanje. Najpoznatija i najbolja
metoda davanja umjetnog disanja, kao prve pomoći, je metoda “usta na usta” ili “usta na
113
nos”. To se radi na sljedeći način:
• ozlijeđenog treba poleći na leđa
• glavu ozlijeđenog treba zabaciti unatrag
• duboko udahnuti zrak
• obuhvatiti usta ozlijeđenog i zatvoriti mu nos te upuhati zrak u usta ozlijeđenog,
ponovno udahnuti svježi zrak i tako brzinom od približno 15 puta u minuti, odnosno
obuhvatiti nos ozlijeđenog i zatvoriti mu usta te mu upuhati zrak kroz nos jednakim
postupkom.
Samo davanje umjetnog disanja, bez obzira na tmd i ispravno izvođenje, neće dati rezultata
kod ozlijeđenog ako mu je srce stalo ili je potpuno poremećen rad srca. Jer, ako krv ne
raznosi kisik po tijelu, posebno u mozak - ozlijeđeni se neće osjećati bolje. U takvim se
okolnostima osim umjetnog disanja primjenjuje i vanjska masaža srca.
To se radi na sljedeći način:
• ozlijeđenog treba poleći na leđa i to na tvrdu podlogu
• dlanovima (ruku na ruku) pritiskati na sredinu grudne kosti tako da kost pritisne srce i
na taj način u veliku krvnu žilu utisne određenu količinu krvi. Ovaj postupak treba
ponavljati do 60 puta u minuti, a kod djece i starijih osoba to treba obaviti jednom
rukom.
Mjere oživljavanja treba provoditi sve dok ozlijeđeni ne dođe k svijesti, odnosno do dolaska
liječnika.
Nakon ozljede od udara električne struje (neovisno o početnom prividno sretnom ishodu)
obvezno se treba javiti liječniku, jer se štetne posljedice za zdravlje ili život mogu pojaviti i
dugo vremena iza ozljede (zatajivanje funkcija pojedinih organa).

1. Kojim se sve metodama mogu održavati postrojenja?
2. Na koji način se izvode inicijalna i periodična utvrđivanja ispravnosti električnih
postrojenja?
3. U kojim se vremenskim razmacima obavlja periodično ispitivanje električnih instalacija
smještenih u normalnom okolišu?
4. Iznad kojih nazivnih napona priključni pribor za mjerenja mora biti zaštićen od izravnog
dodira?
5. Kako se sve može izvući ozlijeđeni iz strujnog kruga niskog napona?
6. Kako se izvodi umjetno disanje?
114
6.7 ZAPAMTITE
* Utvrđivanje propisanih svojstava i karakteristika električnih instalacija izvodi se

vizualnim pregledom, provjeravanjem i mjerenjima određenih veličina.
* Određivanje ispravnosti i verifikacija svojstava električnih instalacija mora se
provesti:
- prije prvog puštanja u pogon (nakon izgradnje)
- poslije rekonstrukcije postrojenja
- prigodom proširenja postrojenja
- u periodičnim razmacima.
* Prigodom uvjerenja pogonskih električnih veličina upotrebljavajte priključne
kabele zaštićene od izravnog dodira.
* Ako prigodom mjerenja i priprema za mjerenje postoji opasnost od dodira dijelova
pod naponom, osoblje koje obavlja mjerenja mora nositi zaštitna sredstva i
poduzeti zaštitne mjere protiv električnog udara, učinaka električnog luka i
kratkog spoja.
* Ako je netko ozlijeđen električnom strujom, a nalazi se još u strujnom krugu, treba
ga odmah osloboditi iz strujnog kruga uz potrebne mjere opreza za vlastitu
sigurnost i sigurnost ozlijeđenog.
* Najsigurnije možemo osloboditi ozlijeđenog iz strujnog kruga ako isključimo
prekidačem ili sklopkom strujni krug i onda izvlačimo ozlijeđenog.
* Ozlijeđenog koji se nalazi u strujnom krugu nipošto ne smijete dirati golim
rukama jer možete stradati.
* Ako ozlijeđeni ne diše, moramo odmah bez gubljenja vremena početi s umjetnim
disanjem.
* Umjetno disanje ne smije se nipošto prekinuti tako dugo dok ozlijeđeni ne dođe k
svjjesti i počne disati ili dok liječnik ne konstatira smrt.
* Svaku osobu ozlijeđenu električnom strujom, makar nema vidljivih ozljeda i
dobro se osjeća, mora hitno pregledati liječnik.
115
I
7. PRILOZI
7.1 KAZALO PO POJMOVIMA
(Brojke uz pojam označuju poglavlje u kojem je obrađen taj pojam)
akumulatori 3.12
alat klase I. 3.5
alat klase II. 3.6
alat klase III. 3.7
alat prenosivi 34,5.9
atmosferska pražnjenja 5.4
atmosferski prenaponi 2.13
automatsko isključivanje napajanja 2.5.10
automatsko isključivanje napajanja sa zaštitnom diferencijalnom sklopkom 2.5.11 B

beznaponsko stanje 5.10,5.11
blizina napona 5.13 brzojav 5.6
buka 5.4
cipele izolacijske 5.15 D
dodir izravni 2.2

dohvat rukom 2.2.1
dj elovanj e struj e na čovj eka 1.3
dopušteni napon dodira 1.4,2.5.3
dozvola za rad 5.6,5.12
dozvola za ulazak u postrojenje 4.3
električni luk 1.5,2.8 električni

naboj 2.10
električko odvajanje 2.5.8 električno
polje 2.11.1, 2.15 električna prenosiva
trošila 3.4 električni udar 1.3 električni
vodovi 3.2 električno zavarivanje 3.14
električni motori 3.10
F
FELV 2.5.7 fibrilacija srca 1.3
glavno izjednačivanje potencijala 2.5.6

granica opasnog napona 1.4
gromobranske instalacije 2.13.2
granični razmak zone približavanja 4.2
granični razmak zone opasnosti 4.2
gumena zaštitna sredstva 5.15
impedancija ljudskog tijela 1.2 indikator

napona 5.11, 5.12 indirektni (neizravni)
dodir 2.5.1 inducirani napon 2.9
influencija 2.14.1
isključivanje-odvajanje od napona 5.11,5.12
isprave za rad 5.6 istosmjerna struja-djelovanje
1.3 ispitivanje periodičko električnih instalacija
6.2 ispitivanje strojeva i uređaja 6.3 izolacijska
zaštitna sredstva: kaciga 5.11 motke 5.11,5.12
ploče 5.11,5.12,5.13,5.15 pregrade 5.13,5.15
prostirke 5.15 rukavice 5.11,5.12,5.15 IT-sustav
2.2, 2.5.5 izjednačivanje potencijala 2.5.6
iznošenje potencijala 2.12 izravni
dodir 2.2
kabel - uzemljivanje 5.12 kaciga izolacijska 5.li

klasifikacija alata 3.4
klimatski uvjeti za rad 5.4 koordinator
5.6 kožnate rukavice 5.11,5.12 kretanje po
postrojenjima 4.1,4.2
lokalno izjednačivanje potencijala 2.5.6 M

mali radni napon 2.5.7 manipulacije postrojenjima 5,10 magnetsko polje 2.15.1
masaža srca 6.5 mikrokiimatski uvjeti 5.4
mjesto isključenja-odvajanja od napona 5 11 51?
mjerenja 6.2,6.4 ’
mjesto rada 5.8
mjesto napajanja 3.15
miješalica za beton 3,16
motke za uzemljivanje 5.11,5.12
neizravni dodir 2.5.1 nestručne osobe 5.3 napon dodira 2.5.1 napon kvara 2.5.1
nalog za rad 5.6
naprave za uzemljivanje i kratko spajanje 5.11,5.12
o
obavijest o završetku rada 5.6,5.14
očekivani napon dodira 2.5.1
održavanje postrojenja 6.1 odvajanje
električko 2.5.9 odvajanje od napona
5.11,5.12 odvodničko uzemljenje 2.5.4
ograđivanje mjesta rada 4.3,5.11,5.12
ograničeni prostor 3.15 okoliš (uvjeti)
5.4 opasan napon 1.4 oprema klase II.
2.5.8 osigurači D, DO, zamjena 3.11
osiguranje mjesta rada 5.11,5.12
oslobađanje ozlijeđenog 6.5 osoblje
5.13 osobna računala 3.13 otpor
ljudskog tijela 1.2 otpor uzemljivača
2.5.4 označivanje vodiča 2.5.5
ovlaštenje i odgovornosti 5.5 ovlašteni
rukovoditelj postrojenja 5.5 ovlašteni
rukovoditelj radova 5.5
PELV 2.5.7
periodički pregled postrojenja 6.2,6.3
pet zlatnih pravila 5.11,5.12 ploča
izolacijska zaštitna 5.11,5.12
podučene osobe 5.3 pogon 5.2
pogonske manipulacije 5.10 pogonsko
uzemljenje 2.5.4 pogonske
manipulacije 5.10 pokretna ispitna
stanica 6.4 posebno mali naponi 2.5.7
potencijal, unošenje 2.12.1 pregled
postrojenja 6.2 pregrada izolacijska
zaštitna 2.2.1 prekidači 3.1
prenosivalat 3.4
prenosive naprave za uzemljivanje i kratko spajanje 5.11,5.12
prenosive svjetiljke 3.9
120
približavanj e vodičima 2.11
priključnice 3.3
priključni ormarići 3.15
priučeni radnici 5.3
privremene električne instalacije 3.15
program rada 5.6
probojna kritična udaljenost 2.11.1
radilišta 3.15 računala 3.13

radovi bez uzemljivanja i kratkog spajanja 5.12
radovi u beznaponskom stanju 5.11,5.12
radovi u blizini napona 5.13
radovi pod naponom 5.15
rastalni osigurači 3.11
ručni alat 3.4
ručne svjetiljke 3.9
rukavice izolacijske 5.15,6.4
rukavice kožnate 5.11,5.12
SELV 2.5.7
sigurnosni mali napon 2.5.7
sigurnosni transformator za odvajanje 2.5.9
sijalice, zamjene 3.9
sklopke 3.1
sklopni prenaponi 2.13
sporazumijevanje 5.7
sprečavanje ponovnog uključivanja 5.11,5.12
stabilna električna trošila 3.10
statički elektricitet 2.14
stručna osoba 5.3
struja otpuštanja 1.3
strujna zaštitna sklopka 2.5.11
svjetiljke 3.9
š štitnik za lice 3.14
tablice zabrane 5.11,5.12 temperatura okoliša (utjecaj) 5.4

transformator za odvajanje 2.5.9 transformator sigurnosni
2.5.7 transformator zaštitni 2.5.7 TN-sustav 2.5.5,2.5.10
trošila klase I 3.5 trošila klase II 3.6 trošila klase III 3.7 TT-
sustav 2.5.5,2.5.10
uklanjanje mjera za osiguranje mjesta rada 5.14

umjetno disanje 6.5
unutarnji prenaponi 2.13.1
ustroj rada 5.5
utjecaj okoliša 5.4
utvrđivanje beznaponskog stanja 5.11,5.12 utikači 3.3
uzemljenja (vrste) 2.5.4 uzemljeni mali napon 2.5.7
uzemljivanje i kratko spajanje kabela niskog napona 5.12
vanjski prenaponi 2.13.1 vjetar 5.4

videoterminali 3.13 vidljivost (uvjeti okoliša) 5.4 vizualni
pregled 6.2 vodiči (označivanje) 2.5.5 vodljivi prostori 3.15
vrste radova u postrojenjima 5.1
z
zamjena osigurača niskog napona 3.11 zamjena sijalica 3.9
zaostali naboj 2.10 zapreke 2.2.1
zaštita automatskim isključivanjem napajanja 2.5.10,2.5.11
zaštita zatvorenim kućištima 2.2.1
zaštita izoliranjem 2.2.1
zaštita od neizravnog dodira 2.2.1
zaštita postavljanjem izvan dohvata rukom 2.2.1
zaštita zaprekama 2.2.1
zaštitno odvajanje 2.5.9
zaštitni razmak 5.13
zaštitni uređaj diferencijalne struje 2.5.11
zaštitni vodič 2.5.5,2.5.10
zaštitno izoliranje (klasa II) 2.5.8
zaštitno uzemljenje 2.5.4
zavarivanj e električno 3.14
122
završetak rada 5.14
zona opasnosti 4.2
zona približavanja 4.2
zona slobodnog kretanja 4.2
zona štićenja uzemljivačem 2.9.2
žarulje-zamjena 3.9
123
12 PREGLED HRVATSKIH ZAKONA, PRAVILNIKA I NORMI
1. Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 59/96.)

2. Zakon o gradnji (Narodne novine, br. 52/99.)
3. Zakon o zaštiti od požara (Narodne novine, br. 58/93.)
4. Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne energije (Narodne novine, br. 9/87.)
5. Pravilnikomjeramainormativima zaštite na radu na oruđima za rad (SI. list.br. 18/91.)
6. Pravilnik o sredstvima osobne zaštite na radu i osobnoj zaštitnoj opremi (SI. list, br.
35/69. i br. 21/71.)
7. Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (Narodne novine, br. 5/84.)
8. Pravilnik o utvrđivanju opće i posebne zdravstvene sposobnosti radnika i sposobnosti
radnika za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada (Narodne novine, br. 3/84. i
br. 55/85.)
9. Pravilnik o načinu ispitivanja određenih sredstava rada i radne okoline te sadržaju,
obliku i načinu izdavanja isprava (Narodne novine, br. 52/84.)
10. Pravilnik o pružanju prve pomoći radnicima na radu (Narodne novine, br. 56/83.)
11. Pravilnik o evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područj a zaštite na
radu (Narodne novine, br. 52/84.)
12. Pravilnik o sadržaju plana uređenja privremenih i zajedničkih privremenih radilišta
(Narodne novine, br. 45/84.)
13. Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona ( Narodne
novine, br. 53/88.)
14. Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona
iznad 1000 V (SI. list, br. 4/74. i br. 13/78.)
15. Propisi o tehničkim mjerama za pogon i održavanje elektroenergetskih postrojenja
(SI. list, br. 19/68.)
16. Tehnički propisi za izvođenje elektroenergetskih instalacija u zgradama (SI. list, br.
43/66. i br. 13/78.)
17. Pravilnik o tehničkim mjerama za elektroenergetske instalacije u industriji (SI. list,
br. 2/73.)
18. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta (SI. list, br.
62/73.)
19. Tehnički propisi za zaštitu elektroenergetskih postrojenja od požara (SI. list, br.
16/66., 58/72. i 24/75.)
20. Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima (SI. list, br. 13/68.)
21. Pravilnik o izradi procjene opasnosti (Narodne novine, br. 8/97.)
22. Pravilnik o stručnoj spremi, radnom iskustvu, programima i načinu polaganja
stručnog ispita stručnjaka zaštite na radu (Narodne novine, br. 127/98.)
23. HRN N.A0.826 Električne instalacije u zgradama. Tfermini i definicije
24. HRN N.B2.741 Električne instalacije u zgradama. Zaštita od električnog udara
25. HRN N.A9.001 Klasifikacija elektronskih i električnih uređaja s obzirom na način
zaštite od električnog udara
26. HRN N.B2.702 Električne instalacije u zgradama. Opsezi napona za električne
instalacije u zgradama
27. HRN N.B2.730 Električne instalacije u zgradama. Opće karakteristike i klasifikacija
124
28. HRN N.B2.751 Električne instalacije u zgradama. Izbor i postavljanje električne
opreme u zavisnosti od vanjskih utjecaja
29. HRN N.A5.070 Stupnjevi zaštite električne opreme ostvareni pomoću zaštitnih
kućišta
30. HRN N.H9.010 Zaštitni transformatori. Opći tehnički uvjeti i ispitivanja
31. HRN N.H9.022 Zaštitni transformatori za ručne svjetiljke
32. HRN N.H8.010 Sigurnosni transformatori za razdvajanje za opću namjenu. Opći
tehnički uvjeti i ispitivanja (u pripremi)
33. HRN N.H8.022 Transformatori za klasu II. svjetlećih tijela sa sijalicama sa žarnom
niti (u pripremi)
34. HRN N.H8.023 Sigurnosni transformatori za razdvajanje za opću primjenu.
Dopunski tehnički uvjeti ( u pripremi)
35. HRN N.H8.024 Transformatori za razdvajanje za opću primjenu, transformatori za
brijaće aparate i jedinice za napajanje brijaćih aparata. Dopunski tehnički uvjeti (u
pripremi)
36. HRNN.L5.110 Svjetiljke za sijalice s užarenim vlaknima. Tehnički uvjeti i ispitivanje
37. HRN N.L5.114 Ručne svjetiljke. Dopunski tehnički uvjeti
38. HRN N.B4.052 Ručni alat za rad pod naponom do 1000 V izmjenične i 1500 V
istosmjerne struje.
39. HRN Z.B1.021 Kožnate zaštitne rukavice
40. HRN Z.B1.031 Šljemovi za zaštitu u industriji
41. HRN Z.B1.050 Zaštitni pojas
42. HRN Z.B1.200 Zaštitne naočale s providnim staklom
43. HRN Z.B1.034 Štitnik za oči i lice
44. HRN Z.B1.002 Zaštitna maska za uklanjanje plinova, para i čestica
45. HRN Z.S0.002 Znakovi zabrane
46. HRN Z.S0.003 Znakovi obaveze
47. HRN Z.S0.004 Znakovi opasnosti
48. HRN Z.S0.005 Znakovi obavješćivanja
49. HRN.EN 50014.1997. Električni uređaji za potencijalno eksplozivne atmosfere -
Opći zahtjevi
1. EN 50110-1:1997 Operation of electrical installations
2. Elektrische Anlagen und Betriebsmittel; VBG 4.1988 (Unfallverhütungsvorschriften)
3. DIN/VDE 0105 -100. Betrieb von Starkstromanlagen. Allgemeine Festlegungen
4. IEC 364-4-41.1992 Electrical installations of buildings. Part 4. Protection for safety.
Chapter 41. Protection against electric shock
5. IEC 364-6-61 + Al.1986/1993. Electrical installations of buildings. Part 6. Chapter
6. Initial verification
6. EN 61243-1. Live working. Voltage detector. Part 1: Capacitive type to be used for
voltages exceeding 1 kV a. c.
7. EN 61230: Live working. Portable equipment for earthing or earthing and short
circuiting.
8. EN 61229: Rigid protective covers for live working on a,c. installations
125
7.3 PREGLED INOZEMNIH PROPISA I NORMI
9. EN 291-1 1991 Safety of machinery-Basic concepts, general principles for design.

Part l.Basic terminology, methodology.
10. EN 292-2 + Al; 1991/1995 Safety of machinery. Basic concepts, general principles
11. IEC 204-1 Electrical equipment of industrial machines. Parti: General requirement
for design. Part 2. Technical principles and specifications
12. EN 60903 1992. Specification for gloves and mitts of insulating material for live
working
13. EN 60984: 1992 Sleeves of insulating material for live working
14. EN 61057: 1995 Aerial devices with insulating boom used for live working
15. EN 61236: 1995 Live working-insulating hollow tubes for electrical purposes
16. EN 61236: 1995 Saddles, pole clamps, (stick clamps) and accessories for live
working
17. DIN/VDE 0680 Teil LKorperschutzmittel; Shutzvorrichtungen und Garate zum
Arbeiten an unter Spännung stehenden Teilen bis 1000 V. Isolierende
Korperschutsmittel und isolierende Schutzvorrichtungen
18. DIN/VDE 0681 Teil 1. VDE_Bestimmung für Geräte zum Betätigen. Prüfen und
Abschrenken unter Spannung stehender Betriebsmittel mit Nennspannungen über 1000 V.
Allgemeine Festlegungen
19. DIN/VDE0681 Betätigungsstangen
20. DIN/VDE 0682 Tel 411. Spannungprüfer für Wechselspannung
21. DIN/VDE 0681 Teil 8. Isolierende Schutzplatten
22. DIN/VDE 0681 Teil 1 und 2: Schaltstangen
23. DIN/VDE 0681 Teil 1 und 3 Sicherungszangen
24. DIN/VDE 0683 Teil 2. Zwangsgefurte Stabserdungs und Kurzschliessgeräte
25. DIN 43629 TI: Die Flach -Rabelverteilschränke
8. LITERATURA
1. Zakon o zaštiti na radu-Narodne novine, br. 59. od 17.7.1996.

2. Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne energije, Narodne novine, br. 9 od
3. 3.1987.
3. CENELEC EN 50110-1, Operation of electrical installations -1997.
4. Mileusnić, Egon: Priručnik za električare prema specijalističkom programu
osposobljavanja za rad na siguran način, HEP, Zagreb, 1998.
126
127
HZIR ZAVOD ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ SIGURNOSTI d.d.
B Z A G R E B , U l i c a g r a d a Vu k o v a r a 6 8
tel.: 01/611-9B-75 faks: 01/611- 98-12
zaštita na radu * zaštita od požara * zaštita radne i životne okoline
(OBVEZA NAVEDENIH STRUČNIH

OSPOSOBLJENOSTI ODREĐENA JE U TOČCI
10. PRAVILNIKA O POSLOVIMA S POSEBNIM
UVJETIMA RADA)
Osposobljavanje za protueksplozijsku
zaštitu se izvodi prema programu s kojim se
suglasila S-komisija u skladu s vrijedećom
tehničkom regulativom za osobe s
prethodno završenom srednjom stručnom
spremom elektro, strojarskog, kemijskog ili
srodnog smjera koje rade ili će raditi na
poslovima montaže, izvedbe, popravka i
ispitivanja uređaja,postrojenja i instalacija u
S-izvedbi odnosno koji rade na poslovima
proizvodnje i ispitivanja S-uređaja
(kontrolorima, poslovođama i neposrednim
rukovoditeljima).
Osposobljavanje djelatnika za izvođenje
privremenih instalacija obavlja se prema
odgovarajućem programu a namijenjeno je
zaposlenicima koji na gradilištima,
montažama i si. moraju postaviti
privremene električne instalacije.
Osposobljavanje se organizira u trajanju od
120 sati, od čega je 30 sati teoretske
nastave te 90 sati praktičnog rada u tyrtci.
Troškovi osposobljavanja i polaganja ispita
iznose 1.500,00 kn po polazniku, + PDV
uključujući kompletnu nastavnu
dokumentaciju.
Završni ispit je u obliku testa, kojem
prethodi praktična vježba i njezino
prihvaćanje. Polaznici koji polože ispit
dobivaju uvjerenje kao dokaz
osposobljenosti, koje se upisuje u radnu
knjižicu. Osposobljavanje se održava u
prostorijama ZIRS-a. Pismene prijave za
kandidate koji će polaziti osposobljavanje
treba dostaviti ZIRS-u najkasnije 8 dana
prije početka osposobljavanja i obaviti
uplatu.
PROGRAM
SREDNJOŠKOLSKOG
OBRAZOVANJA ZA ODRASLE - STRUČNI DJELATNIK ZA
OSPOSOBLJAVANJE PROTUEKSPLOZJJ SKU ZAŠTITU
(S-ZASTITA)
U skladu sa Zakonom o zaštiti na radu
Republike Hrvatske (N.N., 59/96.) i
Pravilnikom
0 načinu ispitivanja određenih STRUČNI DJELATNIK ZA IZVOĐENJE
sredstava rada i radne okoline te PRIVREMENIH INSTALACIJA
sadržaju, obliku i načinu izdavanja (NA GRADILIŠTIMA I DRUGDJE)
isprava:
ISPITIVAČ ZA PREGLEDE I
ISPITIVANJE STROJARSKO-
MEHANIČKOG DIJELA STROJEVA I
UREĐAJA
ISPITIVAČ ZA PREGLEDE I
ISPITIVANJA STROJEVA I UREĐAJA
NA
POGON ELEKTRIČNOM STRUJOM
ISPITIVAČ ZA OBAVLJANJE
PREGLEDA
I ISPITIVANJE MJERA ZAŠTITE NA
ELEKTRIČNIM MREŽAMA I
INSTALACIJAMA
Osposobljavanje je namijenjeno
osobama sa završenom srednjom
stručnom spremom elektro smjera (za
elektroispitivače) te elektro ili
strojarskog smjera (za
strojarskomehaničke ispitivače), koje
će ispitivati strojeve za rad s
povećanom opasnošću ili električne
mreže i instalacije.
Osposobljavanje se organizira u
trajanju od 120 sati, od čega je 30 sati
teoretske nastave te 90 sati praktičnog
rada u tvrtci.
Provjera znanja provodi se nakon
završetka osposobljavanja. Polaznici
koji polože provjeru dobivaju uvjerenje
kao dokaz osposobljenosti, koje se
upisuje u radnu knjižicu.
Troškovi osposobljenosti iznose 1.500,00
kn po polazniku, + PDV u što je
uključena i kompletna nastavna
dokumentacija.
Osposobljavanje se održava u
prostorijama ZIRS-a.
Pismene prijave za kandidate koji će
polaziti
osposobljavanje treba dostaviti ZIRS-u
najkasnije 8 dana prije početka
osposobljavanja
1 obaviti uplatu.
Sy lpj3 ZAVOD ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ SIGURNOSTI d.d.
^^ -Z A G R E B , U l i c a g r a d a Vu k o v a r a 6 8
tel.: 01/611- 98-75 faks: 01/611- 98-12
zaštita na radu • zaštita od požara • zaštita radne i životne okoline
Iz proizvodnog programa ZIRS-a nudimo vam znakove sigurnosti izrađene u skladu s ISO
normama:
• znakovi zabrane
• znakovi obveze
• znakovi opasnosti
• znakovi OBVEZNA ZAŠTITA GLAVE ZABRANJENA UPORABA
OPASNOST OO
ELEKTRIČNOG
informacija ELEKTRIČNE STRUOE UDARA
Znakovi sigurnosti u standardnoj izvedbi izrađuju se od plastike (PVC), samoljepljive PVC folije
(naljepnice), a prema želji kupca mogu se izraditi od aluminijskog lima (AL) ili obraditi tzv.
“svijetlećim”bojama, koje u potpunom mraku određeno vrijeme emitiraju svjetlo.
U proizvodnom programu ZIRS-a su i izvanstandardni znakovi sigurnosti, koji su našli široku

primjenu u gospodarstvu (označavanje zdravstvenih ustanova, športskih, ugostiteljskih, i drugih
objekata, označavanje otrova, prijevoz opasnih tvari, norma za brodove, naljepnice s uputama za
siguran rad na strojevima u drvnoj industriji i drugo).
[
ISKLJUČI
STRUJU
PRIJE POPRAVKA
Zaštita od indirektnog napona

¿
I
dodira u TN-C/S sustavu s
automatskim isključenjem
napajanja nadstrujnim zaštitnim
uređajem
Zaštita od indirektnog naponu dodira

u TT sustavu s automatskim
isključenjem napajanja zaštitnim
U SLUČAJU
urnđaiem diforennijalne struje
Iz našeg proizvodnog programa POŽARA ISKLJUČI

nudimo vam i kemijske kartice,
ovjesne kartice, evidencije i STRUJU
obrasce, kao i veliki izbor propisa i
normi s polja zaštite na radu.
Prema vašoj želji izrađujemo elaborate o opremanju

objekata znakovima sigurnosti i ujedno ih montiramo.
(ELOB)
ELEKTROOBJEKTI d.o.o.
Av. V. Holjevca 20,10020 ZAGREB, HRVATSKA Tel.: 385/
(01) 6529-635, (01) 6529-853, (01) 6528-731; Faks: 385/ (01) 6528-
HRVATSKA ELE KTROPRIVREDA d.d-

Direkcija za distribuciju
10000 Zagreb, Ulica grade Vukovara 37
OVJERU SKLADNOSTI
izolacijske
rukavice
731
broj: 42-4464/99 za
■- Proizvod: IzotecifSke motka nazivnog napone od tkV do 420 kV
i
Tipne oznake; Vidi tablicu u privitku.

I. J
NaruČItali: ELOB - Etektroobjekd d.0.0. Zagreb
rfS4M 1
f| - Proizvođač: CATV, BA6NEUX, Pariš. Francuske
1 BF wP 4
U skladu je sa ■IEC 1835/1993, IEC6SS/1965.
| li 1
4
JPM
rf
)- Ispitivano u: Institutu za elektroprivredu i energetiku d.d. Zagreb
*
-1
Ovjera vrijedi do: Promjene materijala ili konstrukcije Ili se može osporili, ako je ovjera ’
izolirani alat stanja vnaođpet goams. izolacijske
motke
Za kl) u ča k: Pregledom tehničke dokumentacije, ispitnih Izvješća I pripadnih
potvrda zaključuje sa da razmatrane izolacijske motke nazrimog napona od IkV do 420 kV zadovoljavaju projektirane zahtjšve uporabivosti,
odgovaraju zahtjevanim tehničkim značajkama, te se mogu primjenjivati u elektroenergetskoj mreži Hrvatske elektroprivrede.
visokonapon
ski
ispitivači
EKSKLUZIVNI
CATU ZASTUPNIK
SAGEM - zaštitna oprema
EGIE - kabeli
SIMEL - hidraulične platforme
SERGI - zatezna i ovjesna oprema
BAUR
TELEGAN
Rukovoditelj Direktor
Službe za tipizaciju I normizaciju Sektora za tehničke poslove
Mr. sci. Ivan Mravak, dlpl.

ing.
Direktor
Oirekgjjb^ za^dlstrlbu čiju

niskonajpon Zagreb, 20. svibnja
1999. Dasenko Baldasan, dlpl,
oprema za
ski kratko
ispitivači ing. spajanje i
uzemljenje
- protupožarna zaštita transformatora
- mjerna kola, ispitni uređaji
- ispitivanje plinskih mreža
BEUIIET 97
ZAGREB, ČULINEČKA CESTA 29 TEL/FAX:
01/ 2989-533, 264-539, 265-466 Ž.R.
30107-601-689597 ; M.B. 13 34 093
MJERNI INSTRUMENTI - MEASURING INSTRUMENTS
BELMET 97 je specijalizirano poduzeće za ZASTUPANJE, PRODAJU I SERVIS
MJERNIH INSTRUMENATA pri:
ODRŽAVANJU, PROIZVODNJI, KONTROLI I ZAŠTITI
MJERNI INSTRUMENTI za:

• ispitivanje elektroinstalacija
• mjerenje otpora uzemljenja s odspajanjem križnog spoja
i bez njega
• mjerenje otpora izolacije - meggeri, mikro om-metri
•Osimmjerenje vlage, protoka tlaka.
toga, koriste se i sljedeći:
•strujna kliješta, multimetri

•dvopolni ispitivači napona
• analizatori snage, registratori, osciloskopi
• instrumenti za snimanje parametara el. mreža,
prijelaznih pojava, harmonijske analize
• mjerači magnetskog i električnog polja, statičkog
elektriciteta
•kontaktni i bezkontaktni (IC) termometri
•luksometri, bukomjeri, tahometri, vat-metri
• tragači kabela i metala
• instrumenti za ispitivanje stanja elektomotora i ležajeva
• mjerenje vibracija, elektronički stetoskopi
•vodiči, banane, utičnice, pipalice, krokodil štipaljke, hvataljke
- mjerni pribor •uređaji za meki zalet (softstart) elektromotora
• alati i kabelski spojni pribor...
Proizvođači: LEM NORMA, CHAUVIN ARNOUX, BEHA, METRIX,

METEX, FLUKE, HAMEG, SPS, SPM, MULTICONTACT, VSB, ...
PFISTERER
D-70324 Stutgart
VAM PRUŽA UVIJEK I U SVAKOM ELEKTRIČNOM

POSTROJENJU
• POUZDANOST
• SVRSISHODNOST
• SIGURNOST
Naš proizvodni program:
* razvodni kabelski ormarići

* ispitivala napona
* poslužne izolacijske motke
* naprave za uzemljenje i kratko
spajanje
* zaštitne izolacijske motke
* kabelski spojni materijal
* spojni materijal nadzemnih
vodova
ZASTUPNIK ZA REPUBLIKU HRVATSKU

I rr\ r~w INŽENJERING TRGOVINA ZASTUPSTVO
I f 10000 Zagreb, Ul. grada Vukovara 226 • X • • tel.:
615-49-76 faks: 611 - 62 - 74

Egon Mileusnić

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Egon Mileusnić

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Egon Mileusnić, dipl. ing. el.

MJERE SIGURNOSTI I ZAŠTITE NA RADU KOD

CIP - Katalogizacija u publikaciji

1.4 GRANICE OPASNIH NAPONA..................................................................14

4. SIGURNO KRETANJE I BORAVAK U ELEKTRIČNIM

Boravak i kretanje u električnim postrojenjima, a isto tako i rad u njima povezan je s

Priručnik će vrlo korisno poslužiti stručnjacima zaštite na radu u pripremama za polaganje

Osim toga, priručnik može poslužiti i za obrazovanje zaposlenika elektrostruke iz područja

Spomenute mjere sigurnosti kod radova u postrojenjima, a koje su predmet ovog

1.1 PROLAZ ELEKTRIČNE STRUJE KROZ LJUDSKO TIJELO

Tb se može dogoditi kada osoba dođe u dodir:

• sa dva vodiča nekog strujnog kruga između kojih vlada napon

1.2 IMPEDANCIJA LJUDSKOG TIJELA

Impedancija ljudskog tijela ovisi o sljedećim čimbenicima:

Napon dodira (V) Totalna impedancija tijela (fi)

1.3 DJELOVANJE ELEKTRIČNE STRUJE NA LJUDSKI ORGANIZAM

Električna struja, prolazeći kroz ljudski organizam, djeluje na sljedeće načine:

• 0,6- 1,5 mA Početak osjeta, lagano podrhtavanje prstiju

Na težinu ozljeđivanja električnom strujom utječu istodobno i jakost struje i trajanje

Na slici 2. je dijagram u kojem su prikazane fiziološke reakcije čovjeka u ovisnosti o

Na dijagramu su prikazana četiri područja fizioloških reakcija ljudi koja su međusobno

U području 3 obično se ne očekuju organska oštećenja. Moguće su pojave kontrakcije

U području 4 uz sve efekte iz područja 3 pridodaje se i vjerojatnost ventrikularne

Utjecaj frekvencija (Kf). Kod industrijske frekvencije od 42 do 60 Hz (kod nas 50 Hz)

Individualna svojstva organizma (Ks). Na ishod ozljeda nastalih električnom strujom,

Istosmjerna stroja. Istraživanja su pokazala da izmjenične struje jače djeluju od

Poznavajući djelovanje struja različitih jakosti na ljudski organizam i prosječnu

Za teže uvjete rada i okoliša propisuju se kao granični naponi dodira od 25 V za

Električna i magnetska polja su popratne pojave vezane uz električni napon i električnu

1.6 PITANJA ZA PONAVLJANJE

1. Navedite karakteristične načine kako čovjek može doći u dodir s naponom!

* Na težinu ozljede uzrokovane djelovanjem električne struje najviše utječu jakost

* Ne dodirujte električne uređaje, ni alate na električni pogon s mokrim rukama, ni

2.1 PODJELA OPASNOSTI S OBZIROM NA NAČIN OZLJEĐIVANJA

Osim vanjskih opasnosti postoje i unutarnji izvori opasnosti, a to su primjerice sklopni

Da bi se što bolje mogle određivati i primjenjivati odgovarajuće zaštitne mjere, valja

2.2 IZRAVNI (DIREKTAN) DODIR POSTROJENJA POD NAPONOM

• izravan dodir dvaju vodiča pod naponom jednog električnog sustava

Slika 4. Dodir faznog vodiča kodmreže s izoliranom neutralnom točkom

Kod vrlo kratkih, nerazgranatih niskonaponskih mreža s dobrom izolacijom, izolacijski i

2.2.1 Zaštita od izravnog (direktnog) dodira

Zaštitu od izravnog (direktnog) dodira dijelova pod naponom postižemo sljedećim

2.2.1.1 Zaštita dijelova pod naponom izoliranjem

Zaštitno izoliranje mora spriječiti svaki dodir dijelova pod naponom.

Ovom vrstom zaštite sprečava se svaki dodir dijelova pod naponom.

Slika 5. Zaštita od izravnog dodira kućištima

2.2.1.3 Zaštita zaprekama

Zapreke imaju zadatak da spriječe:

Slika 6. Područje na dohvat ruke

2.2.1.5 Dopunska zaštita uređajima diferencijalne struje

Kod električnih instalacija i trošila koja su štićena istodobno od izravnog i neizravnog

1. Navedite vrste opasnosti od električne energije!

• Ne dodirujte vodiče i električnu opremu s oštećenom izolacijom.

* Ne prilazite ni rukama ni alatom u prostor koji je štićen zaprekama.

* Vrata razvodnih ormara i ploča, kao i poklopci priključnih kutija električnih

• Ne koristite nikada krilne matice za zatvaranje poklopaca i vratašca na

2.5.1 Nastanak opasnosti od neizravnog (indirektnog) dodira

Slika 7. Indirektni dodir

pri čemu je:

2.5.2 Vrste zaštita od neizravnog (indirektnog) dodira

* I. skupina - istodobna zaštita od direktnog i indirektnog dodira

* II. skupina - bez uređaja za iskapčanje struje kvara

* III. skupina - s uređajima za automatsko isklapanje napajanja