Mayonay Qoox - + (vale /pettske weclegiyon VI RAZVOJ KVATERNIKOVIH SHVACANJA U PRVOJ POLOVICI SEZDESETIH GODINA Potkraj 1861, bilo je jasno da su se vrata prema ustavnom uredenjy, od8krinuta 1860, ponovno zalupila. Nova pseudoparlamentarna vladavina dobila je naziv po jednom ministru — Schmerlingu. Dakako, centralizam vise nije imao obilje%je germanizacije, a Hrvatska i Slavonija imala je svoju upravau instituciju — Dvorsku kancelariju i vrhovni sud. Pravastvo je u to vrijeme nuzno bilo u pozadini, iako su novi Kvaternikovi spisi pobudili veliku pozornost. No sam je Kvaternik kao ruski podanik ponovno napustio domovinu. Staréevié nije mogao ostati veliki biljeZnik Rijeéke Zupanije. Nakon izjave kojom je osudio austrijsku vladu kao krivca za nerede Sto su ih rijeéki Talijani izazvali 1862. u povodu proslave na Grobnitkom polju bio je kratko vrijeme u tamnici.! Isto se dogodilo i uredniku Pozora Ivanu Perkoveu, Zestoku protivniku Kvaternika i Staréeviéa. Sam list bio je zabranjen. Predstavnik velikog otpora protiv bedke politike postao je Strossmayer, iako se u Saboru zalagao za zajed- niéke poslove s Austrijom na temelju Pricine izjave. Na toj je izjavi dalje gradio dvorski kancelar Ivén Ma¥uranié. On je bio uvjeren da Ge Madari jednoga dana ipak pristati na zajednitke poslove s Austrijom, a Zelio je da to Hrvati urade prije njih i da svoju autonomiju osiguraju medunarodnim ugovorom. Prihvatio je program ulaska Hrvatske u Reichsrat uz uvjet da se prizna teritorijalai integritet hrvatskih zemalja, ‘prije svega sjedinjenje s Dalmacijom, dioba zemaljskog od dravnog budéeta, autonomija u upravi, sudstvu i prosvjeti, zatim ogranigenje kompetencija zajednitkih ministarstava na temelju Listopad ske diplome. Mazuranié je osnovao reZimsku Samostalnu narodnu stranku koja je Zestoko pobijala i progonila svoje nekada&nje drugove u Narodnoj stranci Motalo je dakle doéi do suradnje narodnjaka i unionista. Kada je konaéno 1865. ipak sazvan Sabor, viadar je njegov sastav protivzakonito izmijenio da bi se osigurala pobjeda Samostalne narodne ili viadine stranke. Usprkos tome pobijedila je koalicija narodnjaka i unionista, a i Startevié je bio opet izabran. Maduranié je podnio ostavku. Istovremeno je pao i Schmerling. Hrvatska se oslobodila vatre, da bi odmah zatim utonula u vodu. Kao Sto je Mazuranié 1 Segvié, Dr Ante Startevié, 155—159; Marijan Derentin, Birokrati¢ke uspo- mene, Obzor 294, 24. XII 1894. 101a predvidao, Madari su konatno, u proljete 1066, prihvatili sajednitke poslove 8 Austrijenn, tj, napustili program personalne unije iz 1840" Prije nvog odlaska u inozemstve Kvaternile je objavio tri razlitita spisn Prvi je bio odgovor jednom madarskom piscu koji se #uprotatavio njegovoj Knjiziel © odnowu Hrvatike prema kruni Sy, Stjepana, Zatim je objavio drugi dio »Polititkih razmatranjas, u kojem Je tznio svoju ejelovitu koneepeiju, aval PUL Na temelju fakustava i dojmova x Hrvatskog sabora, Treée, napiswo fe lenjigu »Hrvatski glavnivare, kojom je izrazio avoje uvjerenje 0 vaknostl razvoja domatey kapitala xa drdavnu samostalnost, Joh u proljete 1861, madarkt Je historitar Léwilé Wzhlhy reagirao na plamo Zaurebadtke tupanije tz velfato 1861, koje fo, kao flo Je to prife uradila vot | Banska konferencija, proglanilo hrvatsko drZavno pravo onnovom za uredenje moderne Hrvatake* Kno Ato amo vidjell, vot se 1 madarak! pryak Ferencr Ded quprotstavio tim shvacanjima, a Szdlhy Jo samo razradio njegova natela, On Je ustao protiv plemiékih pinaca — poteo jo, Sovite, » protonotarom Tvanom Zakmardijem. Powebno je onudio razvo) tzmedu 1890.1 1448 tj. razdoblje Ja madarskog plemstva { ilirskoy pokre- *povjestnicom u ruci« dokazivao, sliéno vemilje osvojene i da su integralan dio ‘atsko} odredenu autonomiju jedino na + koja se u njegovu tumatenju pribliZita personalnoj uniji. Zanoslo se iluz\jom da ée 4 varetnija budutnoste temeljiti na to) zdravoj odluct narodnih zastupnika koj! su nail pravi put dréavnog napretke, futece, fd Je uzviknuo: »Da, nas narod Je slobodan, slobodan pred boyom | povijeseue, Tlavio je taj trenutak svjetlosti koji Je pokopao cijelo jedno stoljece. slobe 1 narodne indolencije. To Ge ga raspolotenje brzo oxtaviti, ali ne 1 njegova Velika Zelja za postignutem slobode. Ponovno je iznosio brojne povijeane argumente protiv madarskog gledista o pravima »komada zlatae (Goldklumpen) koji se zove kruna Sv. Stjepana, Zanimljivo je da je i tad govorio 0 »Slnve- sHrvatimas, Svoj Je spis po prvi put zavriio pravaskom lozinkor: Bog i Frvatilt Sukob narodnjaka 1 pravasia blo Je nelzbjezan veé nakon glasanja Kvater- nika i Staréevi¢a za Stojanovitev prijediog 5. kolovoza 1861. Mato Mrazovié, Koji se i u samoj sabornici oftro oborio na Kvaternikov prijedlog, Zestoko ga Je napao u Pozoru kao prevtrljivea koji stalno mijenja svoje stavove, ne zna zrelo misliti, a Zeli voditi hrvatski narod na njegovu raskriéu. Predbacio mu Je da mo%e impresionirati samo galeriju koja ne ide dalje od neplodne mrénje Protiv propalog apsolutizma. Dao je svoju interpretaciju Kvaternikove »hrvat- sko-austrijske politikee u njegovim spisima 1 u saborskom prijedlogu, pa je = Gross, in, Seplé, Povijest, 25-27; Kpecruh, Xpnarcxo-¥Yrapcexa arog Si, dak Ivan Mazurante kao’ politiear, 200 1-4: fit kérdéshez, n. dj. - «Was ot die Wansiellt wine Hraloderung aut dag Szalay/sche Pamphlet bell cl jou ‘At kérdéshez) von Et vaternik, Ma Sod tlc etic rt sobre) il ag re 102 Ko ciehieee eS eae Le ys ee ad tl 3/) igjavio da je ona auprotnost! s njegevin gglasanjem proti fs Austrijom, Nedoskjednost | nesposobnost eeabncle te Aer barr gree Mert Sa pakom pitanja Tvrdio Jé, 48 Kvaternik najprije izrazio za aha \ aigrisima na ternelju #aborskit ‘akWiudaka 1848. 0 ustrojenju Srpske ojo: ‘Mrazoviéey je éla- dine, a gatim nije bo podrhatl taj isti srpski zahtjev 1861.5 nak mnogo utje ikovih »Politi¢kih razmatra- njas, No matno wie vaternika kad se podgrijala afer & »ruskom tajnome ix 1860." dio »tajnu« { mninistru Rechbersy { Rusiji on nije mogao dati objaanjenje koje je moglo sprati optuzbe nepostenja Sto su mu ga Zeljeli priditt njegovi protivnicl. ‘Stvarno Kvaternikovo je posrtanje $ »tajnom« proizlazilo i njegove Moligioanog fanatizma, a Ne iz nepodtenja. U podmetanju jzmedu Ivana Perkovea, W inika Pozora, 1 Kvaternika bitno je utvrditi da je to bio i sukob izmedu pravaske i jugoslavenske ideologije. Staréevié je, Wied osudio »Slavenstvyor kao »pletivoe Austrije, alt je Kvaternik istupao kao » pilo razloga za suprot- pogledu. Sukob Je {zbio zbog zajednickih poslova s Austrijom. No bilo je otigledno da se dvije hrvatske nacionalne ideologije ‘moraju sudariti. gnatajno je da je do toga oslo upravo U razdoblju zestokih polemika izmedu Porora, tj. predstavnika jugoslavenske struje, polusluzbenog ‘beogradskog Vi- dov dana i movosadskog Srbskog dnevnika, koje su umnogome odredile znataj svih budutih polemika jzmedu srpskog i hrvatskog tiska do kraja stoljeca. Gledi8ta srpskog tiska valja ocijeniti u okviru tadasnje vanjske politike viade Mihajla Obrenovita. Ki da je u prosincu 1961. postavijen 28 predsjednika vlade Mlija Garaganin, potela je sistematska sluzbena diplom‘ i djelatnost 2a oslobodenje srpskog ‘naroda od turske viasti 1 injegovo prikijudenje teritoriju srpske driave. Uz ostalo su radi ostvarenja te namjere osnovani na ali i civilne Hrvatske, tajni odbori koji su nastojali oficire 28 organiziranje yojnih akcija U Bosni i Hercegovini.” tila adekvatna ideologija Koja se nadahnjivala shvatanjima ‘Vuka Karadzi¢a, a PI ila ih jei tadainjem stupnju hrvatske ‘tala protiv hrvatskih aspiracija na Bosnu ‘emelju hrvatskog drdavnog Prove te afirmacije hrvatskog nacionalnog imena i njegova yrotezanja na podrutje cijele »Trojedne Kralje- vnee u jugosiavenskoj propagandl i ‘dvologiji Narodne stranke. Srpski sluzbeni { polusluabeni tisak ostavijao Je pravasku velikohrvatsku ideologiju uglavnom pe strani. Razlog je dijelom blo u tome ‘to je krug njezinih nosilaca bio vrlo peak, Bitno je bilo to da su preds' pske drdavne misli vidjeli prije svega opasnost u moguénosti da se hrvatska driavna ideja uévrsti u okviru teinje za uzajamnosti Juknih Slavena { dda, uz pomoé Austrije, Hrvatske postane sredifte okupljanja Juinih Slavena. Zato je glavni udar bio uperen protiv Narodne stranke iako je ona, za rezliku od ‘pravasa, izritito priznavala srpsku naciju u Hrvatskoj. drugog sveska Kvatern: i Hercegovinu na gibeljna Je 1X 1861 (Narodna slavenska politika Pot Jka politika pogibeljna je Zagreb 1862. Usp. Kuntié, © Pozor 218, 23. IX; 220, 25. se an aod 5c, 220, 25. 1X 1061 (Narodna ston zorue na Slanak »Odzlv g. E. 1 < Fanllapall dat FE Katerlas 8 108, br. sadrdan, % Koscrah, XDRaTCRD oe arora, 4 penonymouapHa axxpsja, Cp6rt ojo} pam, cepija_apyurrs. uayxa, Hoax ie soe4, Te 1; B. J, Byswonsth, Hanwonsane Séopuu. Maruye cpncre, 9% 103