You are on page 1of 5

KVIZ KAO SREDSTVO NASTAVE

Moderna nastava u poslednjih 15-tak godina je stavila pred nastavnike-


predavače nove zahteve i nove zadatke u pogledu metoda,nastavnih
sredstava i nastavnih pomagala da bi se u ovim novim vremenima što
bolje ostvarila komunikacija nastavnik-učenik i da bi se na što efikasniji
način postigli zadani ciljevi nastave.Činjenica je da su nastavnici stariji
od učenika i da su odrastali drugačije i dok ne stasa potpuno nova
generacija nastavnika koji su imali slična detinjstva proći će dosta
vremena. Generacije koje su odrasle uz računar i mnoštvo informacija
nekontrolisanih od strane roditelja i sa druge strane nastavnici koji se
bore da ostanu u toku dele veće razlike nego generacije i nastavnike
recimo osamdesetih ili generacije profesora Vujića.Zbog ovih činjenica u
ovom radu pokušaću da pokažem da se za nove generacije moraju
pronaći nove i efikasne nastavne metode i nastavna sredstva koja će uz
malo veću pripremu dovesti do ostvarenja očekivanih ishoda u nastavi.

ANALIZA OČEKIVANIH ZNANJA UČENIKA

Pre svega,moramo pokušati razumeti šta naši učenici znaju osim


redovnog gradiva i gradiva iz drugih predmeta.Budući da prosečan
učenik raspolaže sa mnoštvom medija i infomacija,i stalno ih koristi,
možemo pretpostaviti da se njihovi idoli i uzori nalaze baš tu.Danas
prosečan učenik ne čita lektiru nego analizu dela nađenu na internetu i
neki deo za koji pretpostavlja da će mu biti potreban,ne reševa domaći
zadatak nego ga prepisuje sa interneta,zna mnogo više o
informatici,mobilnim telefonima,pevačima i televizijskim
programima,eventualno sportu i modnim trendovima.Svi imaju profil
na fejsbuku,i znaju sve o svim svojm prijateljima koji to objavljuju na
društvanim mrežama.Poznavajući ove činjenice,može se napraviti
određeni plan nastave i metoda koje bi mogle dati očekivane rezultate.

OČEKIVANA ZNANJA NASTAVNIKA

Prosečan nastavnik dobro poznaje gradivo koje mora da prenese


učenicima,dobro poznaje gradivo iz ostalih predmeta koji su u korelaciji
sa svojim predmetom,dobro poznaje klasične nastavne metode i oblike
nastavnog rada,kao i obrazovne,funkcionalne i vaspitne zadatke koji
moraju da se ispune u toku časa.Ipak,rezultati-ishodi časa često nisu na
očekivanom nivou,a obrazovni standardi odstupaju od zadatih
vrednosti.Svi znamo da na to utiče mnogo faktora-motivacuja
nastavnika,motivacija učenika,način i vreme rada,komunikativne
sposobnosti nastavnika ......

ZAŠTO KVIZ KAO SREDSTVO NASTAVE

Autor ovog seminara je i sam nastavnik,pokušavao više puta sa raznim


vrstama kviza,i svi su dali dosta dobre rezultate.Ipak,na ideju kviza koji
izgleda potpuno isto kao i jedan poznati i popularni kviz na televiziji
došao je sasvim slučajno posmatrajući učenike na odmoru kako igraju
taj isti kviz na mobilnom telefonu,naravno,sa istim pojmovima kao i
pravi kviz.Radilo se o kvizu „Zlatni krug“,u to vreme veoma popularnom
u celoj zemlji.Voditelji su bili poznati glumac i poznata manekenka.Svi ti
faktori su uticali da cela grupa igra taj kviz.Naravno,bilo je lako
primenjivo na postojeće gradivo,i odmah za sledeći čas sam „skinuo“
aplikaciju i uneo ključne pojmove koji su bili vezani za prethodno
naučene lekcije.Za čas sam pripremio rad u parovima,da bih upario po
jednog boljeg i jednog lošijeg učenika.Rezultati nisu bili na očekivanom
nivou i za idući put učenici su mi sugerisali da se naprave ekipe, a oni su
sami odredili sastav.To je bio pun pogodak i taj način ponavljanja sam
odmah primenio i na ostale grupe.Problem je iskrsao u ocenjivanju jer
se sabirao rezutat cele grupe koji su sami učenici rešili u narednom
vremenu.Sami efekti su bili iznenađujuće dobri jer su se svi bolje
spremali za naredna ponavljanja,a ja sam video sa čim sve oni povezuju
pojmove koji se odnose npr. na rashladnu tehniku i tako sam mogao
sledeće lekcije bolje da objasnim.Budući da se radi o praktičnoj nastavi,i
upotreba računara nije uobičajena,morao sam da objasnim zašto mi je
potreban i računar.Ključni faktori koji su ovu ideju učinili uspešnom i
zanimljivom su:mobilni telefon,sam popularni kviz,računar i učešće svih
učenika u ovom delu nastavnog procesa.

PREDNOSTI I MANE KVIZA KAO SREDSTVA NASTAVE

Prednosti kviza su mnogostruke i u većini slučajeva ima ih više


nego nedostataka.Pri tome ne mislim na uobičajene „kvizove“koji se
mogu naći u priručnicima poput nastavnih listića,poput pitanja koja su
stereotipna za tu vrstu gradiva.Veoma je dobro da taj kviz podseća na
neki koji svi poznaju i da bude povezan kako gradivom tako i pojmovima
koji se koriste u svakodnevnom životu.Nagrade moraju biti adekvatne i
ne mogu se svoditi samo na ocene pa je pri tome potrebna i podrška
određenih struktura unutar organizacije.
Prednosti su sledeće:mnogo veća zainteresovanost učenika,učešće
svih učesnika istovremeno,razvijanje sposobnosti slušanja,razvijanje
logičkog mišljenja,vršnjačko učenje-bolji đaci pripremaju slabije zbog
boljeg rezultata,povezivanje znanja iz različitih oblasti,uočavanje
ključnih pojmova vezanih za temu o kojoj se radi....
Mane kviza su :sama priprema nastavnika je mnogo veća i
obimnija,nije primjenljiv na sve oblike rada i na sve tipove
časa,potrebna su veća nastavna sredstva,ponekad može doći i do
negativnih posledica zbog lošeg rezultata pa je potrebno sve probleme
sagledati unapred.
Ipak,ovaj način rada se uz dosta napora može uspešno prilagoditi u
mnogim tipovima časa i treba ga primenjivati jer je uvek davao bolje
ishode i rezultate rada.

PRIMER KVIZA

Kviz se odvija uz pomoć pripremljene prezentacije u okviru četiri


igre.Pre svake igre moraju se saopštiti pravila svake igre način na koji se
stiču poeni.Učesnici se moraju podeliti u nekoliko grupa zavisno koliko
ima učesnika,obično su to četiri grupe.
1.ASOCIJACIJE-pomoću aplikacije na mobilnom telefonu pojavljuju se
pojmovi koji se zadržavaju deset sekundi i u tom vremenu je potrebno
pogoditi pojam.Pojmova ima po pet u svakom krugu,a mobilni telefon
drži učenik koji pogadja pojam okrenut od sebe.
2.TAJANSTVENI PREDMET(može i slika)-sa obzirom da je autor teksta
praktičar,to može biti alat,deo nekog uređaja,sam aparat itd.Svaka
grupa dobija po jedan predmet prekriven ili u kutiji i postavlja
naizmenično po jedno pitanje dok ne pogreši-pobednik je ona koja
pogodi iz najmanje pokušaja.Postoji i drugo i treće mesto-svi dobijaju
bodove.
3.DOPUNI SLIKU(ILI ŠEMU)-moguće su razne varijacije,ali najčešće se
koristi slika nekog uređaja gde je u što kraćem roku potrebno dopisati
delove ili povezati brojeve sa datim pojmovima.
4.NAJJAČA KARIKA-igra namenjena najslabijim učenicima u grupama,i
realizuje se tako što oni dobiju po 10 pojmova ili slika koji predstavljaju
osnovni nivo znanja i moraju da opišu ili napišu njihovu funkciju ili gde
se primjenjuju,zbog podstreka dobro je da ova igra nosi isto bodova kao
i ostale.

ZAKLJUČAK

Efekti ove vrste nastave su se pokazali kao veoma dobri,i ako je


moguće potrebno je što češće primenjivati ovu i druge vrste nastave
pomoću kojih možemo doći do što boljih postignuća i rezultata.Nastavu
je potrebno oblikovati prema potrebama učenika i prilagoditi je
njihovim mogućnostima koristeći sva moguća sredstva a da se pri tome
ne izgubi krajnji cilj-sremnost učenika za život ili za daljnje školovanje.

You might also like