Moderna nastava u poslednjih 15-tak godina je stavila pred nastavnike-
predavače nove zahteve i nove zadatke u pogledu metoda,nastavnih sredstava i nastavnih pomagala da bi se u ovim novim vremenima što bolje ostvarila komunikacija nastavnik-učenik i da bi se na što efikasniji način postigli zadani ciljevi nastave.Činjenica je da su nastavnici stariji od učenika i da su odrastali drugačije i dok ne stasa potpuno nova generacija nastavnika koji su imali slična detinjstva proći će dosta vremena. Generacije koje su odrasle uz računar i mnoštvo informacija nekontrolisanih od strane roditelja i sa druge strane nastavnici koji se bore da ostanu u toku dele veće razlike nego generacije i nastavnike recimo osamdesetih ili generacije profesora Vujića.Zbog ovih činjenica u ovom radu pokušaću da pokažem da se za nove generacije moraju pronaći nove i efikasne nastavne metode i nastavna sredstva koja će uz malo veću pripremu dovesti do ostvarenja očekivanih ishoda u nastavi.
ANALIZA OČEKIVANIH ZNANJA UČENIKA
Pre svega,moramo pokušati razumeti šta naši učenici znaju osim
redovnog gradiva i gradiva iz drugih predmeta.Budući da prosečan učenik raspolaže sa mnoštvom medija i infomacija,i stalno ih koristi, možemo pretpostaviti da se njihovi idoli i uzori nalaze baš tu.Danas prosečan učenik ne čita lektiru nego analizu dela nađenu na internetu i neki deo za koji pretpostavlja da će mu biti potreban,ne reševa domaći zadatak nego ga prepisuje sa interneta,zna mnogo više o informatici,mobilnim telefonima,pevačima i televizijskim programima,eventualno sportu i modnim trendovima.Svi imaju profil na fejsbuku,i znaju sve o svim svojm prijateljima koji to objavljuju na društvanim mrežama.Poznavajući ove činjenice,može se napraviti određeni plan nastave i metoda koje bi mogle dati očekivane rezultate.
OČEKIVANA ZNANJA NASTAVNIKA
Prosečan nastavnik dobro poznaje gradivo koje mora da prenese
učenicima,dobro poznaje gradivo iz ostalih predmeta koji su u korelaciji sa svojim predmetom,dobro poznaje klasične nastavne metode i oblike nastavnog rada,kao i obrazovne,funkcionalne i vaspitne zadatke koji moraju da se ispune u toku časa.Ipak,rezultati-ishodi časa često nisu na očekivanom nivou,a obrazovni standardi odstupaju od zadatih vrednosti.Svi znamo da na to utiče mnogo faktora-motivacuja nastavnika,motivacija učenika,način i vreme rada,komunikativne sposobnosti nastavnika ......
ZAŠTO KVIZ KAO SREDSTVO NASTAVE
Autor ovog seminara je i sam nastavnik,pokušavao više puta sa raznim
vrstama kviza,i svi su dali dosta dobre rezultate.Ipak,na ideju kviza koji izgleda potpuno isto kao i jedan poznati i popularni kviz na televiziji došao je sasvim slučajno posmatrajući učenike na odmoru kako igraju taj isti kviz na mobilnom telefonu,naravno,sa istim pojmovima kao i pravi kviz.Radilo se o kvizu „Zlatni krug“,u to vreme veoma popularnom u celoj zemlji.Voditelji su bili poznati glumac i poznata manekenka.Svi ti faktori su uticali da cela grupa igra taj kviz.Naravno,bilo je lako primenjivo na postojeće gradivo,i odmah za sledeći čas sam „skinuo“ aplikaciju i uneo ključne pojmove koji su bili vezani za prethodno naučene lekcije.Za čas sam pripremio rad u parovima,da bih upario po jednog boljeg i jednog lošijeg učenika.Rezultati nisu bili na očekivanom nivou i za idući put učenici su mi sugerisali da se naprave ekipe, a oni su sami odredili sastav.To je bio pun pogodak i taj način ponavljanja sam odmah primenio i na ostale grupe.Problem je iskrsao u ocenjivanju jer se sabirao rezutat cele grupe koji su sami učenici rešili u narednom vremenu.Sami efekti su bili iznenađujuće dobri jer su se svi bolje spremali za naredna ponavljanja,a ja sam video sa čim sve oni povezuju pojmove koji se odnose npr. na rashladnu tehniku i tako sam mogao sledeće lekcije bolje da objasnim.Budući da se radi o praktičnoj nastavi,i upotreba računara nije uobičajena,morao sam da objasnim zašto mi je potreban i računar.Ključni faktori koji su ovu ideju učinili uspešnom i zanimljivom su:mobilni telefon,sam popularni kviz,računar i učešće svih učenika u ovom delu nastavnog procesa.
PREDNOSTI I MANE KVIZA KAO SREDSTVA NASTAVE
Prednosti kviza su mnogostruke i u većini slučajeva ima ih više
nego nedostataka.Pri tome ne mislim na uobičajene „kvizove“koji se mogu naći u priručnicima poput nastavnih listića,poput pitanja koja su stereotipna za tu vrstu gradiva.Veoma je dobro da taj kviz podseća na neki koji svi poznaju i da bude povezan kako gradivom tako i pojmovima koji se koriste u svakodnevnom životu.Nagrade moraju biti adekvatne i ne mogu se svoditi samo na ocene pa je pri tome potrebna i podrška određenih struktura unutar organizacije. Prednosti su sledeće:mnogo veća zainteresovanost učenika,učešće svih učesnika istovremeno,razvijanje sposobnosti slušanja,razvijanje logičkog mišljenja,vršnjačko učenje-bolji đaci pripremaju slabije zbog boljeg rezultata,povezivanje znanja iz različitih oblasti,uočavanje ključnih pojmova vezanih za temu o kojoj se radi.... Mane kviza su :sama priprema nastavnika je mnogo veća i obimnija,nije primjenljiv na sve oblike rada i na sve tipove časa,potrebna su veća nastavna sredstva,ponekad može doći i do negativnih posledica zbog lošeg rezultata pa je potrebno sve probleme sagledati unapred. Ipak,ovaj način rada se uz dosta napora može uspešno prilagoditi u mnogim tipovima časa i treba ga primenjivati jer je uvek davao bolje ishode i rezultate rada.
PRIMER KVIZA
Kviz se odvija uz pomoć pripremljene prezentacije u okviru četiri
igre.Pre svake igre moraju se saopštiti pravila svake igre način na koji se stiču poeni.Učesnici se moraju podeliti u nekoliko grupa zavisno koliko ima učesnika,obično su to četiri grupe. 1.ASOCIJACIJE-pomoću aplikacije na mobilnom telefonu pojavljuju se pojmovi koji se zadržavaju deset sekundi i u tom vremenu je potrebno pogoditi pojam.Pojmova ima po pet u svakom krugu,a mobilni telefon drži učenik koji pogadja pojam okrenut od sebe. 2.TAJANSTVENI PREDMET(može i slika)-sa obzirom da je autor teksta praktičar,to može biti alat,deo nekog uređaja,sam aparat itd.Svaka grupa dobija po jedan predmet prekriven ili u kutiji i postavlja naizmenično po jedno pitanje dok ne pogreši-pobednik je ona koja pogodi iz najmanje pokušaja.Postoji i drugo i treće mesto-svi dobijaju bodove. 3.DOPUNI SLIKU(ILI ŠEMU)-moguće su razne varijacije,ali najčešće se koristi slika nekog uređaja gde je u što kraćem roku potrebno dopisati delove ili povezati brojeve sa datim pojmovima. 4.NAJJAČA KARIKA-igra namenjena najslabijim učenicima u grupama,i realizuje se tako što oni dobiju po 10 pojmova ili slika koji predstavljaju osnovni nivo znanja i moraju da opišu ili napišu njihovu funkciju ili gde se primjenjuju,zbog podstreka dobro je da ova igra nosi isto bodova kao i ostale.
ZAKLJUČAK
Efekti ove vrste nastave su se pokazali kao veoma dobri,i ako je
moguće potrebno je što češće primenjivati ovu i druge vrste nastave pomoću kojih možemo doći do što boljih postignuća i rezultata.Nastavu je potrebno oblikovati prema potrebama učenika i prilagoditi je njihovim mogućnostima koristeći sva moguća sredstva a da se pri tome ne izgubi krajnji cilj-sremnost učenika za život ili za daljnje školovanje.