AKADEMIJA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI SVEUČILIŠTA U RIJECI

ARTE
POVERA
Seminarski rad

STUDENTICE: Sara Matejčić i Nikki Vancaš

KOLEGIJ: Suvremena i recentna umjetnost I
STUDIJ: Primijenjena umjetnost III
MENTOR: doc. Berislav Valušek
AKAD.GOD.: 2014./2015.

Rijeka, 28.11.2014.
SADRŽAJ:

1. SAŽETAK
2. UVOD
3. POČETCI ARTE POVERE
4. ALIGHIERO BOETTI
5. LUCIANO FABRO
6. JANNIS KOUNELLIS
7. MARIO MERZ
8. MARISA MERZ
9. GIULIO PAOLINI
10. GIUSEPPE PENONE
11. MICHELANGELO PISTOLETTO
12. ZAKLJUČAK
13. POJMOVNIK
14. POPIS LITERATURE
15. POPIS FOTOGRAFIJA

1|Page
 1. SAŽETAK

Arte Povera je radikalni1 talijanski umjetnički pokret moderne umjetnosti2 od kasnih 1960-ih
do ranih 1970-ih čiji su umjetnici istraživali opus neuobičajenih procesa i netradicionalnih
svakodnevnih materijala. Taj pokret trajao je od 1967. do 1972. Izraz „Arte Povera“ je smislio
talijanski kritičar Germano Celant. Ključne figure usko povezane sa pokretom su Alighiero
Boetti, Luciano Fabro, Jannis Kounellis, Mario Merz, Marisa Merz, Giulio Paolini, Giuseppe
Penone te Michelangelo Pistoletto.

Glavna karakteristika Arte Povere je korištenje nađenih ili „skromnih“ materijala u radovima
koji se često povezuju sa ljudskom poviješću koja se kreće oko razumijevanja da objekti
mogu izreći osobnu, socijalnu i političku priču.

Boetti je najpoznatiji po svojim vezenim „Mapama“ koje su za vrijeme Arte povere stvarane u
Kabulu. Njegov rad obilježen je dupliciranjem postojećih objekata i primijenjujući ih na drugi
način. Luciano Fabro je radio djela koja su okružena fenomenološkim3 problemima, koristeći
murano staklo4. Najpoznatiji je po „Stopalima“. Kounellis je svoj umjetnički opus započeo
kao slikar, ali se postepeno „prebacio“ na skulpturu početkom 60-ih godina koristeći se
svakonedvnim materijalima kao drvom, vunom, kamenjem, željezom i zemljom. Njegov rad
je bio mješavina slikarstva, instalacija i performansa5. Karakterističan je po suprotstavljaju
raznih stvari i aktivnosti koje su i u drugim aspektima oprečni jedni drugima. U 50-godišnjoj
karijeri, Kounellis je postigao status jednog od vodećih svjetskih suvremenih umjetnika.
Smatra se praocem Arte Povere.6

Radovi Maria Merza uglavnom se temelje oko Fibonaccijevog niza7, te vrlo često u svoje
radove uključuje neonska svjetla. Njegova žena, Marisa Merz, radi skulpture, slike i
instalacije od skormnih domaćih predmeta u tradicionalnim tehnikama. Giulio Paolini je radio
sa osnovnim dijelovima slikarstva: platnom, okvirom i bojom, iako je ponekad izbacio čak i
boju, te se kasnije bavio fotografijom, a Giuseppe Penone koristi svoje tijelo kao glavni
predmet svojih radova. Michelangelo Pistoletto najpoznatiji je po kombiniranju klasičnih i
suvremenih karakteristika.

1
Radikalno - (lat. radicale) korjenito, potpuno, iz temelja, temeljito, iz korijena
2
Moderna umjetnost - izraz pod kojim se podrazumijevaju umjetnička djela nastala u periodu od oko 1860-ih
do 1970-ih, odnosno stil i filozofiju umjetnosti tog doba. Moderni umjetnici su eksperimentirali s novim
načinima gledanja na svijet, odnosno prirodi materijala i funkciji umjetnosti. Karakteristika većeg dijela
moderne umjetnosti je tendencija prema apstrakciji. Neki od poznatih umjetnika su Vincent van Gogh, Paul
Cézanne, Paul Gauguin, Georges Seurat i Henri de Toulouse Lautrec.
3
Fenomenologija - (grč. fainomenon,logia naučavanje) fil.naučavanje o pojavama (za razliku od naučavanja o
"stvari po sebi"); znanost o prirodnim pojavama, kao i opojavama, izražajima, silama itd.duha s obzirom na
njihov razvoj i međusobnu vezu
4
Murano staklo – skupocjeno staklo koje se proizvodi u Veneciji
5
Performans - (eng. preformance = predstava, likovno događanje ili izvedba) označava oblik konceptualne
umjetnosti nastala tijekom 1960-ih povezivanjem body arta, happeninga, i određenih oblika kazališta. Sadrži
scenske elemente
6
26.11.2014., http://www.thefreelibrary.com/World-renowned+artist+on+Teesside-a0312051296
7
Fibonaccijev niz – nakon dvije početne vrijedosti, svaki sljedeći broj je zbroj dvaju prethodnika: 2+3 dat će 5,
3+5 dat će 8, 5+8 dat će 13 itd. Često se povezuje i sa brojem zlatnog reza fi (phi, φ), ili brojem kojeg mnogi
zovu i "Božanskim omjerom"

2|Page
 2. UVOD

Arte Povera (siromašna umjetnost) je umjetnički pokret moderne umjetnosti. Pojam Arte
Povera uvodi kritičar Germano Celant 1967. godine za grupu talijanskih umjetnika koji su
počeli djelovati kasnih 60-ih. Djela Arte Povere su prostorne umjetničke instalacije
sastavljene od elemenata "siromašnih" i svakodnevnih materijala kao što su zemlja, drvo,
staklo, kamenje, željezo, novine i slični materijali. Upotreba svakodnevnih, jeftinih i
jedostavnih materijala je i protest protiv komercijalizacije umjetnosti. Umjetnici pokušavaju
razbiti dihotomiju8 između umjetnosti i života, na taj način da koriste trivijalne9 i uglavnom
neupadljive materijale neke zatečene situacije, da bi na ovoj nezapaženoj realnosti naznačili
promjenu u izgledu do koje dolazi kada kreativan plan izmjeni uslove jedne situacije i odredi
ih na nov način.

Ključne figure tog pokreta, među ostalima, bili su Alighiero Boetti, Giuseppe Penone, Giulio
Paolini, Jannis Kounellis, Michelangelo Pistoletto, Luciano Fabro, Marisa i Mario Merz.

Umjetnici se nisu ograničili samo na zapadnu civilizaciju. Npr., Mario Merz od 1968. radi
svoje poznate iglue, pozivajući se na nomade kojima se divio jer su se odlično prilagodili
svojoj sredini.

Siromaštvo Arte povere proizlazi iz činjenice da izvan onoga prikazanoga na određenome

mjestu doista nema ništa više. Za njih su predmeti i situacije bili jednostavno ono što jesu.10

8
Dihotomija - (grč. dichotomia,dicha na dva, temno režem)podjela na dva dijela, podjela koja sadrži dva člana,
podjela roda na dvije vrste; Mjesečeva mijena (faza) kod koje se vidi samo polovica njegovog osvijetljenog
kruga: psih. podjela ljudskog bića na dušu i tijelo
9
Trivijalan - (lat. Trivialis općepristupačan, općepoznat, običan, trivium raskrižje od tri puta) koji se može naći i
na ulici, tj. običan, prostački, svakidašnji, suviše poznat, otrcan
10
Rismondo, Rismondo, Povijest umjetnosti 20.st., Školska knjiga, Zagreb 2008., str.164

3|Page
 3. POČETCI ARTE POVERA

Rani nositelji radikalne promjene u vizualnim umjetnostima su proto arte povera umjetnici:
Antoni Tàpies i Dau al Set11 movement, Alberto Burri, Piero Manzoni, Lucio Fontana i
Spacijalizam.

Monokromno slikarstvo Lucia Fontane poslužile su kao primjer moći umjetnosti koja je
reducirana samo na nekoliko elemenata i koncentrirana u njezinu djelovanju.12

Arte Povera (siromašna umjetnost) je umjetnički pokret moderne umjetnosti. Izraz je skovao
talijanski kritičar Germano Celant i predstavio u Italiji tijekom perioda preokreta 1967., kada
su umjetnici uzimali radikalni stav. Umjetnici su počeli napadati vrijednosti utvrđenih
institucija vlade, industrije i kulture. Arte Povera pokret trajao je tijekom 1967.-1972. i bio na
snazi u talijanskim gradovima: Torino, Milano, Rim, Genova, Venecija, Napulj i Bologna.13

Izložba „Im Spazio“ („Prostor misli“), čiji je kustos bio Germano Celant održana je u Galeriji
La Bertesca u Genovi u Italiji, od rujna do listopada 1967., se često smatra kao službeni
početak Arte Povere. Celant, koji je postao jedan od prvih glavnih zagovornika Arte Povere,
organizirao je dvije izložbe u 1967. i 1968., koje je slijedila utjecajna knjiga koju je objavila
Electa 1985., zvana Arte Povera, povijesti i protagonisti, koja je promovirala pojam
revolucionarne umjetnosti, bez konvencije, moći strukture i tržišta.

Iako je Celant pokušao obuhvatiti radikalne elemente cijele međunarodne scene, pojam je
ispravno usmjeren na skupinu talijanskih umjetnika koja je napala korporativni mentalitet s
umjetnošću nekonvencionalnih materijala i stila. Ključne figure usko povezane s pokretom
su Giovanni Anselmo, Alighiero Boetti, Pier Paolo Calzolari, Luciano Fabro, Jannis
Kounellis, Mario Merz, Marisa Merz, Giulio Paolini, Pino Pascali, Giuseppe
Penone, Michelangelo Pistoletto, Emilio Prini, i Gilberto Zorio. U svojim djelima često su
koristili pronađene predmete. Najšira javna zbirka radova iz pokreta Arte Povera je u Muzeju
umjetnosti Lichtenstein.

4. ALIGHIERO E BOETTI
11
Dau al Set - prvi umjetnički katalonski pokret nakon II svjetskog rata kojeg je osnovao Joan Bross u Barceloni
u listopadu 1948. godine; Avangardna skupina imala je veze s nadrealističkim i dadaističkim pokretima te je
naglasila važnost svjesnog i nesvjesnog u svojim djelima. Ime grupe je katalonski za "sedmo lice kocke"
12
5.11.2014., http://www.theartstory.org/movement-arte-povera.htm
13
5.11.2014., http://en.wikipedia.org/wiki/Arte_Povera

4|Page
Alighiero e Boetti rođen je u Torinu 1940. Iako formalno nije školovan u umjetnosti, Boetti je
bio zaokupljen teorijama kreativnosti od najranije dobi. Putovanjem u Afganistan početkom
1970-ih, bio je upoznat sa tradicionalnim obrtom za vez, koji je označio prekretnicu u
umjetnikovoj karijeri. Od 1971. do 1979. koristio je hotel u Kabulu kao dio umjetničkog
projekta gdje je stvarao velike šarene vezove od kojih su najpoznatije „Mape“, svjetske mape
na kojima je svaka država predstavljena dizajnom vlastite zastave. Boetti je zaposlio žene iz
Kabula da vežu njegovu prvu mapu. Planirao je napraviti samo jednu mapu, no na posljetku je
napravio preko 150 mapa od kojih niti jedna nije imala iste dimenzije. Njegov temeljni
problem s odnosom "reda" i "nereda" očituje se u njegovoj strukturi „mreže“, izvedene iz
"čarobnih kvadrata“. Nakon Milana i Torina, Boetti je imao svoju prvu američku samostalnu
izložbu u New Yorku u John Weber galeriji 1973.

„Mappa“ (Mapa), 1971.-1972., vuna, krpe

"Za mene je rad izvezenih Mapa maksimum ljepote. Za ovaj rad nisam učinio ništa, odlučio
ništa, u smislu da: Svijet je napravljen kakav jest, a ne kao što sam ga ja dizajnirao, zastave su
one koje postoje i ja ih nisam dizajnirao, ukratko nisam učinio apsolutno ništa, kada osnovna
ideja, koncept14, proizlazi sve ostalo ne zahtijeva odabiranje."15

- Alighiero Boetti, 1974.

5. LUCIANO FABRO

14
Koncept - (lat. conceptum, concipere zamisliti, shvatiti) 1. plan, nacrt, skica; prvi pisani sastav(nekog djela,
spisa); 2. (lat. conceptus)pojam; sposobnost shvaćanja, moć poimanja; izići iz koncepta izgubiti povezanost
misli, pobrkati se umislima, zbuniti se.
15
25.11.2014., http://en.wikipedia.org/wiki/Alighiero_Boetti

5|Page
Luciano Fabro (1936.–2007.) je bio talijanski kipar, konceptualni umjetnik i pisac. Nakon
probnih ranijih radova, radio je stroga, oštra djela koja su opkoljena fenomenološkim
problemima, kao što je „Rupa“ iz 1963. Na svojoj prvoj samostalnoj izložbi 1965. u Milanu
(galerija Vismara) izložio je radove na kojima je kombinirao dijelove ogledala sa prostornim
linijama koje su razgraničile svoju okolinu sa cjevastim metalom.

1967. Fabro je izlagao sa Paolinijem, Kounellisom i Pinom Pascalijem na izložbi „Arte

povera/In spazio“ u Genovi(galerija La Bretesca). Kao odgovor na njihove neuobičajene
materijale, počeo je koristiti svilu, rastaljeno staklo i mramor za svoja gigantska djela
„Stopala“ („Feet“) koja su podsjećala na ptičje noge. Početkom sedamdesetih, smatravši da ga
djelovanje u grupi ograničava, imao je izložbu „Arte Povera“ u Kunstvereinu u Munichu koja
je bila neuspješna. Do tada je već započeo svoju seriju „Italija“ koja će se nastaviti tokom
sljedeća dva desetljeća.

„Feet“ (Stopala), 1968.-1972., svila i murano staklo, 330 x 100 x 80 cm

Fabrovo "Stopalo" dolazi iz serije radova nastalih u suradnji s tradicionalnim talijanskim

obrtnicima i zanatlijama. Ovi često upotrebljivani složeni materijali u rasponu od Carrara
mramora do baza Murano stakla, svi odjeveni u svilenim rukavima. U ovom primjeru, Fabro
kombinira tradicionalne materijale (broncu i svilu) sa suvremenima (pleksiglas i čelik). Ovi
materijali evociraju nedvojbeno zastarjele obrtničke tehnike, kao i one modernog društva. Ova
kombinacija odražava napetosti između tradicije i suvremenosti u trenutku kada je Italija
prolazila kroz neviđenu urbanizaciju i industrijalizaciju.

6. JANNIS KOUNELLIS

6|Page
Iako je rođen i odrastao u Grčkoj, Jannis Kounellis je dosegao umjetničku zrelost u Italiji.
Zadubio se u bogatu estetsku povijest svoje usvojene domovine, i vjerovao je da značaj
umjetnosti leži u svom odrazu složene mreže uvjerenja i vrijednosti u srcu kulturnog razvoja.
Kroz povijest, Kounellis je zaključio, umjetnost se razvila kao odgovor na izražavanje
temeljnih teoloških, intelektualnih i političkih razmišljanja. No, on je utvrdio da poslijeratnom
Europskom društvu nedostaju odgovarajući estetski oblici kroz koje bi se odražavala
fragmentiranost suvremene civilizacije. Konvencionalno slikarstvo i skulptura, kao proizvodi
kulturnog zajedništva, više nisu bili povezani sa čudanom situacijiom koju je on percipirao.
Godine 1967. počeo je proizvoditi skulpture, instalacije, i kazališne predstave koje su
namjerno prigrlile fragmentarno i prolazno. U to vrijeme, bio je povezan s nizom talijanskih
umjetnika koji su, zbog sličnih političkih i estetskih razloga, slijedili sličan cilj. Grupirani
zajedno pod imenom Arte Povera, njihov rad je uključivao organske i industrijske materijale
koji su rezultirali kao poetski sukobi između prirode, kulture, i izrađenog okoliša.

Bez naziva, 1968., drvo i vuna, 250 x 281 x 45 cm

„Bez Naziva“ se sastoji od dvoje uspravnih drvenih postova koji drže četiri poprečne šipke
labavo omotane s vunom. Jedan dio vune obojen je u nježnim nijansama svijetlo plave. Dok
se vuna čini neobrađenom i neukroćenom, na poprečne šipke je postavljena na takav način da
sugerira skladno stapanje prirodnih materijala i ljudskog rada. Rad se prikazuje pod kutem
nagnut na zid.

7|Page
 Kounellis je blokirao vrata i prozore sa nakupinama kamenja ili komada drva. On je čak
otišao toliko daleko da je uključio žive životinje u svoj rad. 1969. je donio žive konje u
Galeriju L'Attico u Rimu, time naglašavajući fragmentaciju modernog društva, uvodeći
elemente tradicionalne kulture.16

Također koristi vatru u obliku butan baklji i ostataka dima kako bi probudio alkemijski,
transformirajući potencijal plamena, dok istovremeno pozivajući se na njegovu razornu snagu.

Do kraja 1960-ih Kounellisov repertoar materijala koji uključuju kamen, drvo, jutu, vunu,
čelik, olovo, zlato, vatru i fragmente klasične skulpture, koja je od tada uključio u brojne
kombinacije kako bi formulirao opus koji je ikonografski dosljedan, ali stilski promjenjiv.

Početkom dvadesetog stoljeća, kubistički slikari poput Pabla Picassa i Juana Grisa, uvode
glazbene note i motive u svoje mrtve prirode. Na ovom platnu iz 1971., Kounellis crpi
tradiciju avangarde17, reproducirajući rezultat iz Bachova oratorija Muke Sv. Ivana. Rad se
može "aktivirati" sa čelistom koji svira uz njega. Slika postoji i kao rad sam za sebe, i kao trag
izvedbene akcije. Kounellis je bio zainteresiran za stvaranje sklada između povijesti i
suvremenog iskustva, a koristi temu glazbe kako bi pomirio memoriju s neposrednosti
sadašnjeg trenutka.18

„Bez naziva“, 1971., platno i stolica

7. MARIO MERZ
16
11.11.2014., http://www.tate.org.uk/art/artists/jannis-kounellis-1438
17
Avangarda - (fr. avantgarde,avant naprijed,garde straža) voj. prethodnica, izvidnica; prvi borbeni red neke
vojske; uobičajeni izraz iz umjetnosti i politike, za sve inovativne, eksperimentalne pokrete koji idu ispred svog
vremena. Ona je nastavak modernizma na početak 20.stoljeća i traje od 1910.-1930.godine.
18
12.11.2014., http://www.tate.org.uk/art/artworks/kounellis-untitled-ar00497

8|Page
Mario Merz (1925. – 2003.) predviđa suvremenog umjetnika kao nomada, koji se prebacuje iz
jedne sredine u drugu i odupire stilskoj ujednačenosti, dok posreduje između prirode i kulture.

Glavni lik u pokretu Arte Povera, rad talijanskog umjetnika Maria Merza kombinira
fascinaciju materijala sa metaforičkim kvalitetama prirodnih predmeta s idejama u pogledu
beskonačnosti i ponavljanja. Velik dio njegova rada se temelji oko Fibonaccijeva niza, a ta
formula se često koristi za izražavanje matematičke sekvence u prirodi. Mario Merz u svom
umjetničkom promišljanju otišao korak dalje. Proslavile su ga prozirne kontrukcije nalik na
iglu koje povezuju vanjski i unutrašnji prostor i sadržaj. Te su konstrukcije uslijedile nakon
prvobitnih slikarskih eksperimenata, odnosno pokušaja da prevlada slikarstvo Picassa i
dihotomiju realistične i apstraktne umjetnosti.

Merz je prvo studirao medicinu, a kao mladić koji živi u Torinu na kraju Drugog svjetskog
rata postao je izrazito politički motiviran, pridružio se anti-fašističkoj organizaciji. Nakon
putovanja u Rim i Pariz okrenuo se prema umjetnosti, radeći apstraktne slike od 1960. Nije
bilo sve do sredine 1960-ih kada je pomaknuo svoje umjetničke interese do složenijih
objekata, čineći djela koja su uključivala neonska svjetla i svakodnevne predmete. Posebno ga
je privlačilo istraživanje metafora koje su odražavale odnos između prirode i umjetnosti, a
njegova radikalna praksa ga je dovela u blizinu drugih umjetnika koji rade na sličan način. Do
kasnih 1960-ih Merz je bio jedan od najvažnijih zagovornika Arte Povere. Tijekom svoje
duge karijere, Merz je nacrtao rječnik simbola kako bi izrazio svoje ideje, poput iglua i
spirala.
Dva rada „Umjetničke sobe“ su rani radovi i izražavaju Merzeovu eksperimentalnu uporabu
materijala na početku karijere. „Che Fare?“ (Što nam je činiti?) i velika skulpturalna
instalacija „Lingotto“ imaju važnu odnos sa praksom Josepha Beuysa u njihovom načinu
korištenju voska kao glavne komponente u radu, a odražavaju Merzevu poziciju u širem
europskom kontekstu tijekom 1960-ih.

„Che Fare?“ (Što nam je činiti?), 1968. – 1963., Aluminij, Vosak i neonska svjetla, 125 x 668 x 191 mm, 2.8 kg

9|Page
Eksperimentalna uporaba materijala, Maria Merza je navela da kombinira složene elemente,
čineći djela koja spajaju neonska svjetla sa svakodnevnim utilitarnim19 objektima. U ovom
djelu, riječi "Che fare?" U tirkiznom neonskom pismu koje podsjeća na rukopis, leže na loncu
od voska koji se topi i ključa od vrućine neona. "Che fare?" se prevodi s talijanskog kao "što
nam je činiti?"; Pitanje je preuzeto iz naslova političkog letka proizvedenog od strane ruskog
revolucionara Vladimira Lenjina20 1902. Lenjinov tekst često se podrazumijeva da predstavlja
poziv za formiranje marksističke partije, promicanje marksizma unutar radničke klase. Merz
je postao izrazito politički motiviran nakon završetka Drugog svjetskog rata, kada se pridružio
antifašističkoj organizaciji.21

Od 1968. Merz je koristio polukuglasti oblik iglua - kako bi izrazio svoju vjeru u
oslobađajuće ovlasti nemira sa svijetom i njegovim vrijednostima. On sastavlja zaobljene
strukture sa segmentnim, metalnim armaturama, obično ih pokriva s mrežom i komadićima
gline, voska, blata, jute, ili kože, fragmentima stakla, ili snopovima grančica. Fraze koje čine
političke ili književne reference, napisane u neonu, često se razapinju izad kupole. Najraniji
takav primjer, Giap Iglu (1968.), nosi slogan koji se pripisuje Sjevernom Vijetnamskom
Vojnom analitičaru generalu Vo Nguyen Giap: "Ako neprijatelj povećava svoje snage, on
gubi tlo; ako rasipa, gubi snagu." Kontradikcija svojstvena tom izrazu bilježi Merzevu
koncepciju iglua kao trenutnog skloništa koje, unatoč svojem vječitom preseljenju, ostaje
konstantna.22

Iglu Giap, 1968., željezni kavez, plastične vrećice ispunjene glinom, neon, baterije, akumulatori, 120 cm,
promjera 200 cm

19
Utilitaran - (lat. utilis koristan, fr. utilitaire) praktièno koristan, pogodan, prikladan, uporabljiv
20
Vladimir Iljič Uljanov "Lenjin" - (Simbirsk, 22. travnja 1870 - Gorki kraj Moskve, 21. siječnja 1924), ruski
revolucionar, državnik,pravnik, filozof i publicist; predvodnik Oktobarske revolucije 1917. u Rusiji; osnivač prve
Komunističke partije i Kominterne; utemeljitelj Ruske Socijalističke Federativne Sovjetske Republike i
Sovjetskog Saveza.
21
15.11.2014., https://www.nationalgalleries.org/collection/artists-a-z/m/artist/mario-merz/object/che-fare-
ar00598
22
15.11.2014., http://www.guggenheim.org/new-york/collections/collection-online/artwork/2580

10 | P a g e
 „Untitled (A Real Sum is a Sum of People)“ , Bez Naziva (Stvarni Iznos Je Iznos Ljudi), 1972., želatinasti
srebrni print, neonske tube, transformer i žica, ukupno 60.9 x 506 x 13 cm

Ovaj slijed fotografija prikazuje sve veći broj ljudi koji su sjede u restoranu, numerirane u
neonu iznad. Ovi brojevi slijede Fibonaccijev niz, sustav rasta (često viđenog u prirodi) koja
se održava dodavanjem prethodna dva elementa kako bi se došlo na sljedeći. Merz je počeo
koristiti nizove 1970. On je rekao, "nisam razumio zašto je umjetničko djelo moralo biti
određene dužine, kada bi to moglo biti beskonačno. U Fibonaccijevom nizu ne postoje
prostorna ograničenja, jer prostor postaje beskonačan - ne apstraktna beskonačnost, već
biološka beskonačnost."23

8. MARISA MERZ

23
26.11.2014., http://www.moma.org/collection/object.php?object_id=80996

11 | P a g e
Marisa Merz (rođena u Torinu 1926.) je tijekom kasnih 1960-ih, bila aktivno uključena u
pokret Arte Povera.

Dok su njezini muški suvremenici izgrađivali umjetnost iz ruševina talijanskog industrijskog

doba, mnoge od Merzinih genijalnih skulptura, slika i instalacija izrađene su od skromnih
domaćih predmeta i tradicionalnih zanatskih tehnika. Ona ima prirodni afinitet s materijalima,
oblikuje čudne i krhke predmete od gline, bakrene žice, metala i tkanine.

Jedina žena povezana sa skupinom iz Torina, Merz je često radila s tekstilom, povezujući
materijal tipičnog ženskog stvaralaštva s pozivom Arte Povere na prihvaćanje 'siromašnog',
koje bi se moglo koristiti u umjetnosti. Ona i dalje pokazuje osjećaj otvorenosti prema
materijalima i procesima, što je pokazivala njezina primjena zanatskih tehnika, kao što su
tkanje i pletenje, šihvaćajući ne-tradicionalne materijale, uključujući najlon, bakar i željezo,
nastavljajući inspirirati toliko mladih umjetnika.

Od 1970-ih Merz je istraživala i proširila se do praga između apstrakcije i figuracije u

njezinim radovima na papiru sa miješanim medijima, ekspresionističkim glinenim glavama i
većim skulpturalnim instalacijama. 24

„Little Shoe“ (Cipelica), 1968., najlon i parafin, 60 x 195 x 135 mm

„Cipelica“ (Little Shoe) je napravljena po njenim stopalima.25 Gledano izbliza, ona aludira na
zvijezde, planete i praznine; stvari od beskrajne složenosti koje proturječe svojim
jednostavnim oblicima.26

9. GIULIO PAOLINI

24
11.11.2014., http://www.serpentinegalleries.org/exhibitions-events/marisa-merz
25
19.11.2014., http://amarcordian.blogspot.com/2009/07/marisa-merz.html
26
17.11.2014., http://www.drosteeffectmag.com/marisa-merz-serpentine-gallery/

12 | P a g e
Giulio Paolini (5. Studeni 1940.) je talijanski slikar i kipar, „istreniran“ grafički dizajner koji
je reagirao protiv slikovitosti Art informela27 svojim radom kroz osnovne komponente
slikarstva: platno, okvir, boja ili čak potpunim ukidanjem boje u korist potpuno gole površine.
Od početka Arte Povere u kasnim 1960-ima, Paolini je smatran jednim od vodećih izlagača.
U 1970-ima se počeo baviti drugim medijem, fotografijom, kao dio njegovog istraživanja
slikarstva i općenitog statusa individualnog objekta u muzejima. Najpoznatije slike iz
prošlosti, umjetnika kao što su Rafael, Poussina i de Chirico, postaju dio jedne usudne
operacije u kojoj se one rastavljaju na dijelove, lome, čak se tretiraju kao jednake, kao da su
ready-made.28

Paolini je pozivanjem na klasicizam i neoklasicizam, pored njegove upotrebe gipsanih odljeva

u kiparstvu ili na korintskim stupovima, preformulirao svoje ideje o odnosu prošlosti i
sadašnjosti i reaplikacije i originalnosti. Njegovi radovi su predvidjeli revivalističke trendove
u umjetnosti koji su dominirali u kasnijim 70-ima i ranim 80-ima, iako se on i dalje čvrsto
držao golih, ne-okićenih sredstvima izražavanja.29

Averroes, 1967., pamuk, željezni štap, ukras od mjeda, štap:197 cm, zastave:70 x 100 cm svaka

Rad je realiziran u izdanju od neporedanih sedam, od kojih je svaki sastavljen od petnaest

različitih zastava. Potpuno izdanje uključuje sve nacionalne zastave u postojanju 1967. Visina
stupa i ukras malo se razlikuju od jednog do drugog izdanja.

27
Art informel - Enformel ili neformalna umjetnost (fra. "art informel" = neformalna umjetnost) je skupni naziv
za stilove apstrakcije u Europi i kasnije u godinama poslije Drugog svjetskog rata. Svoje korijene ima u Parizu i
New Yorku 1940.-ih i 1950.-ih odakle se kasnije širi cijelom Europom.
28
Ready-made - [redimẹi'd] (engleski), naziv za gotov industrijski proizvod svakodnevne uporabe koji se izlaže
kao umjetnički predmet. Izraz je 1913. skovao → M. Duchamp, koji je uporabom ready-madea (kotač bicikla,
školjka za zahod) kao izloška potaknuo raspravu o biti same umjetnosti, a svojim je estetskim nihilizmom
snažno utjecao na suvremenu umjetnost (pop-art, novi realizam i konceptualnu umjetnost).
29
11.11.2014., http://www.tate.org.uk/art/artists/giulio-paolini-1737

13 | P a g e
Čelični stup, okrunjen limenim ukrasnom lovorovog lista, drži ne jednu nego petnaest zastava.
"Zastave koje sam izabrao nisu smislene sami po sebi, nisu to "te" zastave. One su
jednostavno više od jedne zastave, tako da su one tih petnaest zastava ili petnaest drugih
zastava, ili možda čak i sve zastave osim tih petnaest. Izbor broja i vrsti zastave nema nikakve
veze s time kako se one interpretiraju, već samo sa svojom numeričkom prirodom".30

1. Averroè su sve zastave i nijedna zastava: "nemoguća" zastava vješa šansu da se ideja
podudara sa apsolutnom slikom. "Zastava koja se ruši na samu sebe, koja je
nesposobna da leti na vjetaru povijesti jer je preteška, pretovarena, jer se predala
svojoj nemilosrdnoj sudbini kao neizvjesnom signalu, neprestano potkopavana od
vječnosti prema kojoj je okrenula znakove vlastitog identiteta. Sve zastave u jednom:
zastava koja je bez sumnje dična, ali nepopravljivo pokorena protokom vremena".
2. Zbog nemogućnosti podizanja zastave u pogodnom otvorenom prostoru, Paolini
zamišlja da ih posloži nonšalantno, kao da čekaju da se izlože: postavljene na pod,
tako da se oslanjaju na zid u uspravnom položaju, ili "napuštene" na transparentnom
postolju (90 x 90 x 90 cm). Kad je rad prvi put izložen na "Arte Povera" izložbi, bila
je naslonjena na zid u stalku za zastave.

30
26.11.2014., http://www.fondazionepaolini.it/en/files_opere/AVERROES_1967.pdf

14 | P a g e
 10. GIUSEPPE PENONE

Talijanski kipar i konceptualni umjetnik (rođen 3. travnja 1947.). Svoje najranije radove
stvorio je u šumi izvan Garessia 1968. gdje je svoju prisutnost obilježio sa željeznom rukom
zahvaćenom u drvo; drveće probušeno čavlim i metalnom žicom te gipsanim pločama mjerio
svoju širinu, i visinu i dubinu potoka. Kao dio Arte Povere, nastavio je svoju karijeru u
istraživanju veze između prirodnih i kulturnih obrazaca.

„Scrive, legge, ricorda“ (On piše, on čita, on pamti), 1968., željezo, drvo

Od 1969. Giuseppe Penone je bio jedan od vodećih predstavnika Arte Povere, čiji umjetnici
imaju brojne zajedničke točke, prije svega odbacivanje tradicionalnih umjetničkih jezika,
empirijski31 i ne-spekulativni karakter svojih radova, i vrijednost koju polažu na antropološku
dimenziju. Penone se u ovoj grupi umjetnika poklopio s pojavom kritičkih razrada "čarobnih i
čudo-uzbuđujućih vrijednosti prirodnih elemenata". To je bilo u vrijeme kada dijalog i
rasprava s međunarodnim avantgardnim vršnjacima postaju najintenzivniji, i provode se kroz
niz istraživanja grupe u kojoj Penone sudjeluje. Ovi događaji su uključivali „Začeće!“ u
Schloss Morsbroich u Leverkusenu 1969., Konceptualna umjetnost land arta32 Arte Povere u
Galeriji Građanske Moderne Umjetnosti u Torinu i Informacije u Muzeju moderne umjetnosti
u New Yorku, 1970. godine.33

U ranim 1970-ima Penone koristi svoje tijelo kao glavni predmet, projicirajući slike površine
kože na gipsane odljeve vlastitog lica ili na zid.

31
Empirizam - (grč. empeiría, »iskustvo«) je gnoseološki (teorija o spoznaji) pravac, koji zastupa stav da je
iskustvo osnovni izvor spoznaje i da joj ono određuje domet, mogućnosti i granice.
32
Land art - (en. riječ koja označava pejzažnu umjetnost) je pravac u suvremenoj umjetnosti koji se razvijao u
60-im i 70-im godinama 20. stoljeća u Americi, kao reakcija na komercijalizaciju u umjetnosti.Napušta muzeje i
galerije i razvija monumentalne projekte u slobodnom prostoru. Inspiracija za njen nastanak je bila
konceptualna umjetnost i minimalizam. Najpoznatiji umjetnici su Robert Smithson, Michael Heizer, Walter de
Maria, Richard Long i Christo.
33
15.11.2014., http://en.wikipedia.org/wiki/Giuseppe_Penone

15 | P a g e
 „Svolgere la propria pelle„ (Odrolati Vlastitu Kožu), 1970. - 1971., Želatinasti srebrni print; (695x107 mm)

U ovom komadu, Penone je fotografirao stakleni dijapozitiv prislonjen na različitim

dijelovima svoga tijela dok nije je snimio cijelu svoju anatomiju; tjelesni fragmenti (više od
sto) su tada sklopljeni u mrežu sitnih Mercator projekcija34 koji prikazuju njegov osobni
krajolik. Umjetnik je također stvorio verzije ovog djela kao knjigu i kao tiskane slike na
fotosenzibilne prozore u izložbenu dvoranu.35

„Rovesciare i propri occhi“ (Okretanje Vlastitih Očiju Naopako), 1970., želatinasti srebrni print, 30,5 x 40,5 cm

34
Mercatorova projekcija - cilindrična kartografska projekcija koju je 1569. osmislio flamanski geograf i
kartograf Gerardus Mercator. Postala je standardna kartografska projekcija za nautičke svrhe zbog svoje
mogućnosti prikazivanja linija konstantnog kursa, loksodroma, kao pravocrtnih segmenata.
35
17.11.2014., http://www.metmuseum.org/toah/works-of-art/2001.165a-g

16 | P a g e
U „Rovesciare i propri occhi“ ("Okretanje Vlasitith Očiju Naopako"), djelu iz 1970., Penone
nosi ogledalne kontaktne leće koje prekidaju kanal vizualnih informacija između pojedinca i
njegove okolice, povjerivši fotografiji mogućnost gledanja u budućnost slike koje je oko
trebao prikupljati. "Rad pjesnika," Penone je napisao, "treba odražavati kao ogledalo vizije
koja mu je njegov senzibilitet dao, kako bi proizveo znamenitosti, slike potrebne za
kolektivna maštanja."

U 1970.-ima, talijanski umjetnik Giuseppe Penone stvorio par ogledalnih kontaktnih leća.
Nosio ih je u dokumentarnom performansu i fotografirao ga je Paolo Mussat Sartor.

Leće nisu bili "objektivi" u tradicionalnom smislu te riječi. Leće su blokirale Penonevu viziju.
Reflektirale su se iznutra i izvana. Vanjski svijet se ogledao u umjetnikovim očima.
Umjetnikova vizija se tada "odražavala" natrag na sebi i u sebi. Penoneove kontaktne leće
ukazuju da pojedinac mora gledati unutra kako bi vanjskom svijetu pokazao kreativnu viziju.
Penone je mislio duboko, dok su mu oči vidjele same u sebe, a drugi su se vidjeli u njegovim
očima.36

36
17.11.2014., https://aureliomadrid.wordpress.com/2008/02/04/giuseppe-penone/

17 | P a g e
 11. MICHELANGELO PISTOLETTO

Michelangelo Pistoletto je jedan od najpoznatijih predstavnika ovog pokreta. Kasnih

šezdesetih Pistoletto suprostavlja naizgled nepovezane predmete, kombinirajući klasične i
suvremene karakteristike. Kod djela „Venera krpa“ Pistoletto stvara snažan kontrast između
antičkog kiparstva i vedro obojenih krpa.

„Venere degli stracci“ (Venera krpa), 1967., mramor i tekstil, 212 x 340 x 110 cm

„Venere degli stracci“ (Venera krpa) suprotstavlja klasični kip rimske božice ljubavi, ljepote i
plodnosti, veći od prirodne veličine, velikoj hrpi odbačene odjeće jarkih boja, koja se
nagomilava na podu. Kip Venere je postavljen s leđa prema gledatelju. Lice i tijelo figure
lagano je pritisnuto na hrpu tkanine koja se diže pred njim, tako da je prednji dio kipa skriven.

„Muretto di straci“ (Mali krpeni zid), 1968., cigla i tekstil

U kasnijim šezdesetima počeo je okupljati krpe s odljevima sveprisutnog klasičnog kiparstva

u Italiji kako bi razbio hijerarhiju "umjetnosti" i uobičajenih stvari. Umjetnost osiromašenih
materijala je svakako jedan aspekt definicije Arte Povere. U svojem Krpenom Zidu (Muretto
di straci) iz 1967. Pistoletto čini egzotičnu i raskošnu tapiseriju tako da umata obične cigle u
odbačene komadićime tkanina. Rad je dobio puno povratnih informacija: Pistoletto, koji je
započeo pod utjecajem američkog "post-pop art-a" i fotorealizma, ubrzo je naveden od strane
vlasnika galerija i kritičara u katalozima kao značajan predstavnik novog, uglavnom
talijanskog trenda Arte Povere.

18 | P a g e
 12. ZAKLJUČAK

Za razliku od pop arta koji se je u komentiranju banalnosti masovne kulture jednim dijelom
sveo na trenutno moderne pojave, ikone, veličajući moderne vrijednosti, stvari kojima je
suvremeni čovjek konstantno okružen, u Arte Poveri umjetnici reagiraju na indutrijalizacju,
cijenjeno slikarstvo koje vlada Europom, američki minimalizam, time što se služe
materijalima koji nisu toliko popularni, ili cijenjeni poput ulja na platnu - kao što su grančice,
stare krpe, drvo, vosak, neobrađeni materijal. Vjerovali su da će suvremeno izbrisati naše čulo
da osjećamo i da se prisjećamo zajedno sa svim tragovima prošlosti i zbog toga su u veliki
kontrast postavljali novo i staro – kako bi zakomplicirali naš osjećaj prolaznosti vremena.
Primjerice u radovima su koristi predindustrijske i visoko obrađene materijale, upravo kako bi
naglasili tu veliku razliku. Kreirali su mitske svjetove čije se misterije nisu mogle lako
objasniti.

Njihov interes za „siromašne materijale“ pomalo podsjeća na Asemblaž. Oboje su se

usprotivili apstraktom slikarstvu koje se doimalo previše zabrinuto emocijama i osobnim
izražavanjem, dok su se oni više bavili materijalnošću i tjelešnjošću, te su posuđivali stvari iz
svakodnevnog života.

Ukratko, u umjetnosti se pojavila banalnost. Nebitno postaje bitno, dobiva svoju svrhu.
Fizička prisutnost i ponašanje postaju umjetnost. Simbolični i konvencionalni jezici su počeli
propadati, a doba dekulturizacije je započelo, stoga se umjetnici nisu brinuli oko
zadovoljavanja sistema, već su ga htjeli razoriti.

Mislimo da je upravo njihov pristup i njihovo razmišljanje najbolje opisalo i opomenulo

tadašnje doba. Umjesto ironije oni su svojim načinima jasno davali do znanja da se ne slažu s
time gdje svijet odlazi. Normalan, svakodnevni svijet ušao je u sferu umjetnosti, a umjetnici
su postali ujedno i borcima, time da je njihova umjetnost zapravo postala vojni teritorij. Oni
su svoja djela stvarali kao da su napadali vlast, označili svoj teritorij i htjeli zapravo nestati iz
umjetničkih krugova.

Ukupni zaključak je da moralnost igra značajnu ulogu u razvijanju jezika umjetnosti, čime se
na umjetnika polaže puno odgovornosti za oblikovanje budućnosti čovječanstva, a svi
umjetnici Arte Povere ostavili su nevjerojatan trag, u 60-ima, 70-ima te kasnije 80-ima u
preporodu Arte Povere. Svojim radovima točno su prikazali apsurd te veliku misaonu
razrađenost iza ideje koju su htjeli prikazati.

19 | P a g e
 13. POJMOVNIK*

Antika - (lat. antiquus stari)kultura i filozofija klasične starine; umjetnost i vlastiti ideal starih
klasičnih naroda, Grka i Rimljana; predmet stare umjetnosti; pren. umjetnička rijetkost

Antropologija - (grč. anthropos, logia) znanost koja proučava čovjeka na osnovi anatomije,
fiziologije, psihologije, povijesti, sociologije, fiziologije, arheologije i znanosti o jeziku

Avangarda - (fr. avantgarde,avant naprijed,garde straža) voj. prethodnica, izvidnica; prvi

borbeni red neke vojske; uobičajeni izraz iz umjetnosti i politike, za sve inovativne,
eksperimentalne pokrete koji idu ispred svog vremena. Ona je nastavak modernizma na
početak 20.stoljeća i traje od 1910.-1930.godine.

Art informel - Enformel ili neformalna umjetnost (fra. "art informel" = neformalna
umjetnost) je skupni naziv za stilove apstrakcije u Europi i kasnije u godinama poslije Drugog
svjetskog rata. Svoje korijene ima u Parizu i New Yorku 1940.-ih i 1950.-ih odakle se kasnije
širi cijelom Europom.

Carrara mramor - Carrara je grad u talijanskoj provinciji Massa-Carrara u Toskani, svjetski

poznata po najkvalitetnijem mramoru, koji se po gradu i zove Carrara.

Dau al Set - prvi umjetnički katalonski pokret nakon II svjetskog rata kojeg je osnovao Joan
Bross u Barceloni u listopadu 1948. godine; Avangardna skupina imala je veze s
nadrealističkim i dadaističkim pokretima te je naglasila važnost svjesnog i nesvjesnog u
svojim djelima. Ime grupe je katalonski za "sedmo lice kocke".37

Dihotomija - (grč. dichotomia,dicha na dva, temno režem)podjela na dva dijela, podjela koja
sadrži dva člana, podjela roda na dvije vrste; Mjesečeva mijena (faza) kod koje se vidi samo
polovica njegovog osvijetljenog kruga: psih. podjela ljudskog bića na dušu i tijelo

Eksponent - pojam dolazi od latinske riječi exsponens, a znači koji izlaže

Empirizam - (grč. empeiría, »iskustvo«) je gnoseološki (teorija o spoznaji) pravac, koji

zastupa stav da je iskustvo osnovni izvor spoznaje i da joj ono određuje domet, mogućnosti i
granice.

Fenomenologija - (grč. fainomenon,logia naučavanje) fil.naučavanje o pojavama (za razliku

od naučavanja o "stvari po sebi"); znanost o prirodnim pojavama, kao i opojavama,
izražajima, silama itd.duha s obzirom na njihov razvoj i međusobnu vezu38

Fibonaccijev niz – nakon dvije početne vrijedosti, svaki sljedeći broj je zbroj dvaju
prethodnika: 2+3 dat će 5, 3+5 dat će 8, 5+8 dat će 13 itd. Često se povezuje i sa brojem
zlatnog reza fi (phi, φ), ili brojem kojeg mnogi zovu i "Božanskim omjerom"

Impetus - (lat.) žestok napadaj, npr. neke bolesti; cum impetu èit. kum impetu (lat.)
neobuzdano,žučno, plahovito; con impeto èit. kon impeto (tal.) glaz. v. Impetuoso

37
26.11.2014., http://en.wikipedia.org/wiki/Dau_al_Set
* sve strane riječi su izvedene sa http://onlinerjecnik.com/rjecnik/strane-rijeci

20 | P a g e
Koncept - (lat. conceptum, concipere zamisliti, shvatiti) 1. plan, nacrt, skica; prvi pisani
sastav(nekog djela, spisa); 2. (lat. conceptus)pojam; sposobnost shvaćanja, moć poimanja;
izići iz koncepta izgubiti povezanost misli, pobrkati se umislima, zbuniti se

Konceptualna umjetnost - (engl. od lat. conceptum = zamisao) je smjer u modernoj

umjetnosti od ranih 1960-ih do sredine 1970-ih. Nastao kao težnja umjetnika da
dematerijalizira predmet umjetničkog djelovanja, da korištenjem netradicionalnih umjetničkih
postupaka i materijala (polaroid, film, video, tijelo umjetnika - body art, happening, urbane
akcije i intervencije) objasni idejni sadržaj koji prethodi djelu ili je u njemu sadržan. Glavni
predstavnici:Joseph Beuys, Mario Merz, Christo, Joseph Kosuth, a u Hrvatskoj Josip Stošić,
Goran Trbuljak, S. Braco Dimitrijević, Tomislav Gotovac i dr.

Konotacija - (lat. con, notareobilježiti) log. skup svih atributa koji su bitni za značenje nekog
pojma; gram. skup predodžbi povezanih s nekom riječju i njezinim značenjem

Land art - (en. riječ koja označava pejzažnu umjetnost) je pravac u suvremenoj umjetnosti
koji se razvijao u šezdesetim i sedamdesetim godinama 20. stoljeća u Americi, kao reakcija na
komercijalizaciju u umjetnosti. Ova umjetnost napušta muzeje i galerije i razvija
monumentalne projekte u slobodnom prostoru. Inspiracija za nastanak land arta je bila
konceptualna umjetnost i minimalizam. Najpoznatiji umjetnici su Robert Smithson, Michael
Heizer, Walter de Maria, Richard Long i Christo.

Mercatorova projekcija - cilindrična kartografska projekcija koju je 1569. osmislio

flamanski geograf i kartograf Gerardus Mercator. Postala je standardna kartografska
projekcija za nautičke svrhe zbog svoje mogućnosti prikazivanja linija konstantnog kursa,
loksodroma, kao pravocrtnih segmenata.

Minimalizam - ili Minimalna umjetnost (1960.-1975.), je umjetnički pokret koji odbacuje u

umjetnosti, komentiranje društva, osobni izraz umjetnika. Bazira se na stvaranju predmeta,
slika i kipova čija je vrijednost isključivo estetskog karaktera. Glavni predstavnici su Ad
Reinhardt, Robert Smithson, Frank Stella, Sol Lewitt i Walter de Maria.

Moderna umjetnost - izraz pod kojim se podrazumijevaju umjetnička djela nastala u

periodu od oko 1860-ih do 1970-ih, odnosno stil i filozofiju umjetnosti tog doba. Moderni
umjetnici su eksperimentirali s novim načinima gledanja na svijet, odnosno prirodi materijala
i funkciji umjetnosti. Karakteristika većeg dijela moderne umjetnosti je tendencija
prema apstrakciji. Neki od poznatih umjetnika su Vincent van Gogh, Paul Cézanne, Paul
Gauguin, Georges Seurat i Henri de Toulouse Lautrec.39

Morfologija - (grč. morfe, logia)znanost o postanku i razvitku oblika: organskih tijela

(životinja i biljaka), Zemljine kore, riječi itd.

Murano staklo – skupocjeno staklo koje se proizvodi u Veneciji

39
http://sh.wikipedia.org/wiki/Moderna_umjetnost

21 | P a g e
Paradigma - (grč. paradeigma)primjer za ugled, uzor,uzorak, primjerak, obrazac; gram. Riječ
koja služi kao uzorak za mijenjanje svih ostalih riječi iste promjene;model za likovne
umjetnike

Performans - (eng. preformance = predstava, likovno događanje ili izvedba) označava oblik
konceptualne umjetnosti nastala tijekom 1960-ih povezivanjem body arta, happeninga, i
određenih oblika kazališta. Sadrži scenske elemente

Radikalno - (lat. radicale) korjenito, potpuno, iz temelja, temeljito, iz korijena

Ready-made - [redimẹi'd] (engleski), naziv za gotov industrijski proizvod svakodnevne

uporabe koji se izlaže kao umjetnički predmet. Izraz je 1913. skovao → M. Duchamp, koji je
uporabom ready-madea (kotač bicikla, školjka za zahod) kao izloška potaknuo raspravu o biti
same umjetnosti, a svojim je estetskim nihilizmom snažno utjecao na suvremenu umjetnost
(pop-art, novi realizam i konceptualnu umjetnost).

Revivalist - duhovni preporoditelj, propovednik ideja, buditelj (fr.)

Utilitaran - (lat. utilis koristan, fr. utilitaire) praktièno koristan, pogodan, prikladan,
uporabljiv

Trivijalan - (lat. Trivialis općepristupačan, općepoznat, običan, trivium raskrižje od tri puta)
koji se može naći i na ulici, tj. običan, prostački, svakidašnji, suviše poznat, otrcan

Vladimir Iljič Uljanov "Lenjin" - (Simbirsk, 22. travnja 1870 - Gorki kraj Moskve, 21.
siječnja 1924), ruski revolucionar, državnik,pravnik, filozof i publicist; predvodnik
Oktobarske revolucije 1917. u Rusiji; osnivač prve Komunističke partije i Kominterne;
utemeljitelj Ruske Socijalističke Federativne Sovjetske Republike i Sovjetskog Saveza.

22 | P a g e
 14. POPIS LITERATURE

Knjige:

1. Rismondo, Rismondo, Povijest umjetnosti 20.st., Školska knjiga, Zagreb 2008.

2. Ruhrberg, Schneckenburger, Fricke, Honnef, Umjetnost 20.st, Slikarstvo, skulpture i
objekti, novi mediji, fotografija, Taschen/V.B.Z., 2005.

Internet:

1. 5.11.2014., http://www.theartstory.org/movement-arte-povera.htm
2. 5.11.2014., http://bs.wikipedia.org/wiki/Arte_Povera
3. 5.11.2014., http://en.wikipedia.org/wiki/Arte_Povera
4. 5.11.2014., http://www.tate.org.uk/learn/online-resources/glossary/a/arte-povera
5. 11.11.2014., http://www.tate.org.uk/art/artists/jannis-kounellis-1438
6. 11.11.2014., http://www.serpentinegalleries.org/exhibitions-events/marisa-merz
7. 11.11.2014., http://www.tate.org.uk/art/artists/giulio-paolini-1737
8. 12.11.2014., http://www.tate.org.uk/art/artworks/kounellis-untitled-ar00497
9. 15.11.2014.,https://www.nationalgalleries.org/collection/artists-a-z/m/artist/mario-
merz/object/che-fare-ar00598
10. 15.11.2014.,http://www.guggenheim.org/new-york/collections/collection-
online/artwork/2580
11. 15.11.2014., http://en.wikipedia.org/wiki/Giuseppe_Penone
12. 17.11.2014., http://www.drosteeffectmag.com/marisa-merz-serpentine-gallery/
13. 17.11.2014., http://www.metmuseum.org/toah/works-of-art/2001.165a-g
14. 17.11.2014., https://aureliomadrid.wordpress.com/2008/02/04/giuseppe-penone/
15. 19.11.2014., http://amarcordian.blogspot.com/2009/07/marisa-merz.html
16. 26.11.2014.,http://www.thefreelibrary.com/World-renowned+artist+on+Teesside-
a0312051296
17. 26.11.2014., http://www.moma.org/collection/object.php?object_id=80996
18. 26.11.2014., http://www.fondazionepaolini.it/en/files_opere/AVERROES_1967.pdf

23 | P a g e
 15. POPIS FOTOGRAFIJA

http://gadling.com/2012/07/28/alighiero-boetti-at-
http://www.tate.org.uk/art/artworks/merz-untitled-
nycs-moma-art-inspired-by-travel-and-geogr/
little-shoe-t13029

http://www.spainisculture.com/export/sites/cultura/
multimedia/galerias/eventos/Eventos_sin_ficha/exp http://en.daringtodo.com/2011/09/arte-povera-
o-luciano-fabro-c-pie-silvia-fabro-achivo-luciano-e- 2011-prima-tappa-bologna/
carla-fabro-ev.jpg_5796651.jpg

http://www.designboom.com/wp-
http://www.tate.org.uk/art/artworks/kounellis- content/uploads/2013/08/Giuseppe-Penone-Spazio-
untitled-t07074 di-Luce-designboom-04.jpg

http://www.tate.org.uk/art/artworks/kounellis- http://www.metmuseum.org/toah/works-of-
untitled-ar00497 art/2001.165a-g

http://www.tate.org.uk/art/artworks/merz-che-fare- https://aureliomadrid.files.wordpress.com/2008/02/
ar00598 pp_penone.jpg

https://www.flickr.com/photos/td5num-blanc- http://www.tate.org.uk/art/artworks/pistoletto-
decrion-remy/5425384476/ venus-of-the-rags-t12200

http://www.moma.org/collection/object.php?object http://wemakeitart.blogspot.com/2009/08/art-i-
_id=80996 saw-in-portugal.html

24 | P a g e