OSNOVE PSIHOLOGIJE ODGOJA I

OBRAZOVANJA – PSIHOLOGIJA LIČNOSTI

Psihoanalitički pristup ličnosti

prof.dr.sc. Tajana Ljubin Golub

 Što je ličnost
skup PSIHIČKIH OSOBINA i PROCESA (psihičkih mehanizama)
koji su RELATIVNO trajni, a utječu na interakcije i
prilagodbu osobe na intrapsihičku, fizičku i socijalnu okolinu
(Larsen i Buss,2008)
  Što do sad znate o tome?
 Kakvo je vaše mišljenje o Freudovim
idejama?

Razmislite u paru

23.11.2018.
Psihoanalitička teorija
 Ključni doprinosi:
 Postojanje nesvjesnih dijelova ličnosti/uma
 Postojanje obrambenih mehanizama za zaštitu
 Ideja o etapama razvoja ličnosti
 Anksioznost i psihičke bolesti kao posljedica
nesvjesnih konflikta
 Terapija: psihoanaliza
Izvor motivacije/energije

 Instinkti - snažne urođene sile koje pružaju svu

energiju u psihičkom sustavu
 Instinkt života: instinkt samoodržanja (eros) i
seksualni instinkt (libido)
 Instinkt smrti (thanatos) – instinkt za uništavanje,
manifestira se u agresiji (prema sebi i drugima)
Motivacija

 Libido (eros) – instinkt života, orjentiran prema

preživljavanju, kreaciji, razvoju
 Thanatos – instinkt smrti, orjentiran prema
povređivanju sebe i drugih
Struktura ličnosti

 Ego – racionalni, svjesni dio

 Id – nesvjesni dio
 Superego – idealno ja
Razvoj ličnosti: psihoseksualne faze

1. Oralna faza (rođenje do 18 mj.), zadatak: odvikavanje od

sisanja
2. Analna faza (18. mj. do 3. god.) zadatak: samokontrola
3. Falusna faza (3. do 5. god.), zadatak:potiskivanje
Edipovog/Elektrinog konflikta i identifikacija s roditeljem
suprotnog spola
4. Faza latencije (6. god. do pubertet) zadatak: stjecanje
sposobnosti i vještina
5. Genitalna faza (od puberteta nadalje)
Razvoj ličnosti: psihoseksualne faze

 U svakoj fazi je druga tjelesna zona izvor zadovoljstva

 Svi ljudi prolaze kroz iste faze razvoja ličnosti;
 Svaka faza uključuje konflikt i daljnji razvoj ličnosti ovisi o
razrješenju tih konflikata
 Ukoliko se konflikt ne razriješi uspješno – fiksacija na
određenu fazu/zonu izvora užitka; npr. ovisnost o cigaretama
je fiksacija na oralnu fazu razvoja
 Struktura ličnosti prema razini svjesnosti

 Svjesno - sadrži sve misli, osjećaje i percepcije kojih

smo trenutno svjesni
 Predsvjesno – možemo dozvati u svjesni um prema
potrebi
 Nesvjesno – skrivene, neprihvatljive informacije;
najveći dio ličnosti

http://www.imdb.com/video/imdb/vi146
0642329/
Struktura ličnosti prema funkciji: id
 Id = izvor psihičke energije, nagona = DIJETE
 funkcionira po principu užitka – želja za trenutnim
zadovoljenjem potreba
 primarni proces mišljenja – snovi i želje, omogućuje ispunjenje
želja kroz fantaziju
 Pristup idu:
 snovi (glavni pristup);
 omaške u govoru;
 asocijacije
Struktura ličnosti prema funkciji: id
 Ponašanje učenika pod kontrolom ida: impulzivno, nestrpljivo,
odmah i sad, bez planiranja, neustrajnost, ne poštovanje pravila
i dogovora, ponašanje “kao razmaženo dijete”
 Uloga nastavnika: struktura i KONTROLA, jasna PRAVILA,
učenje učenika da PLANIRA i PRATI izvedbu
Struktura ličnosti prema funkciji -ego
 Ego – upravlja realnim ponašanjem, planira i postavlja ciljeve,
kontrolira id = ROBOT
 funkcionira po principu realnosti - razumije posljedice svojih
postupaka, razumije da direktan izražaj impulsa mora biti
izbjegnut, preusmjeren ili odgođen
 sekundarni proces mišljenja – strategije stvarnog rješavanja
problema i ostvarivanja zadovoljstva
Struktura ličnosti prema funkciji -ego
 Ponašanje učenika dominantno pod utjecajem Ega:
samokontroliran, samoreguliran, usmjeren na zadatak, isplaniran
 Uloga nastavnika: usmjeravati učenika na propitivanje o
vrijednostima/etičkim načelima postupanja
 Struktura ličnosti prema funkciji- superego

 Superego – moralni nadzor ponašanja = POLICAJAC

 Dio ličnosti koji internalizira vrijednosti, moral i ideale društva – savjest
 Uspoređuje realno ja sa idealnim ja
 Razvija se oko 5. godine nadalje kroz proces socijalizacije u kojem
glavnu ulogu imaju roditelji (“unutarnji roditelj”), kasnije škola, vršnjaci,
zajednica
 Struktura ličnosti prema funkciji- superego

 Superego – moralni nadzor ponašanja = POLICAJAC

 Mehanizmi djelovanja: funkcionira preko osjećaja krivnje/srama kad se
napravi nešto što nije u skladu sa savjesti i osjećajem ponosa kad se
napravi nešto dobro
 Konflikt ega i superega: moralna anksioznost
 Poremećaji uzrokovani prejakim superegom: kleptomanija (osoba se ne
može oduprijeti impulsu da krade, kako bi završila u zatvoru i time
umirila prethodni osjećaj krivice)
 Poremećaj uzrokovan preslabim superegom: psihopatija (odsustvo
krivice)
 Struktura ličnosti prema funkciji-superego
 Ponašanje učenika kod kojeg prevladava Superego/dio za krivnju: visoka
samokontrola, osjeća krivnju ako nešto ne radi onako kako se od njega
očekuje, često perfekcionisti, previsoki nerealni ciljevi, nesigurni
 uloga nastavnika: PODRŠKA, razvoj SAMOSUOSJEĆANJA
 Ponašanje učenika kod kojeg prevladava Superego/dio za ponos: osjećaju
da su bolji od drugih pa vole isticati da su bolji od drugih, osjetljivi na
kritiku, visoki ciljevi, preuveličavaju svoje zasluge, traže da im se drugi
dive, narcisi
 uloga nastavnika: suzbijati osjećaj grandioznosti i poticati RAZVOJ
EMPATIJE
 Struktura ličnosti prema funkciji:
primjer
 Id: Igrao bi se cijeli dan
 Superego: Učio bi cijeli dan kako bi bio idealan
 Ego: uravnotežuje sukobljene strane ida s jedne i
superega s druge strane (npr. Prvo ću napisati
zadaću, onda igra; svaki dan učim 10 stranica, a
slobodan dan neću dodatno učiti nego idem u kino)
Obrambeni mehanizmi
Obrambeni mehanizmi
 Mentalne strategije ega za smanjenje anksioznosti i
agresivnosti (npr. student mora potisnuti zabrinutost oko
prolaska ispita kako bi se mogao koncentrirati na učenje)
 Ima “lakših” i “težih” obrana
 Svatko ih ponekad koristi
 Neki ljudi koriste pretežito neki tip obrane, što ukazuje na tip
ličnosti- npr. potiskujuća ličnost, potiskujući način suočavanja
s problemima; paranoidne ličnosti koriste pretežno
projektivne obrane
 Problem nastaje ukoliko se previše primjenjuju
 ŠTO UMJESTO OBRANA? Suočavanje usmjereno na
rješavanje problema
Obrambeni mehanizmi: koliko su
učinkoviti?
 Svaki obrambeni mehanizam je učinkovita obrana neko
vrijeme, a ako frustracija dalje traje prestaje biti učinkovit i
uključuje se novi
 Npr. student padne ispit prvi put: nisam imala vremena učiti,
polagala sam i drugo, nema veze, ima rokova…
(racionalizacija)
 Uči dalje, padne drugi put: odustaje privremeno od polaganja
tog ispita, zaboravi na to i sprema druge ispite (potiskivanje),
položi nekoliko, ohrabri se i ponovno ide na ispit
 Isti ispit padne treći put: Profesorica me zbilja mrzi, namjerno
mi postavlja pitanja koja su koma (projekcija)
 Padne na komisiji: ne mogu ja to, neću nikad položiti, idem na
nešto lakše, odustat ću od tog faksa (regresija)
 Obrambeni mehanizmi
 Potiskivanje (represija)
 Negiranje
 Racionalizacija
 Reaktivna formacija
 Projekcija
 Premještanje
 Regresija
 Sublimacija (kompenzacija)
 Potiskivanje (represija)
 Osnovni mehanizam: barijera između ega i ida
 Sprečavanje neugodnih misli, poriva i osjećaja da dođu u
svijest
 Neugodne misli, događaje i obaveze jednostavno potisnemo,
zaboravimo, maknemo „u stranu”
 Odgađanje, zaboravljanje obaveza
 Primjer: Učenik se boji testa iz matematike koja mu ide
najlošije, pa uči sve drugo, a ne matematiku
 Primjer: Učenik koji je zaboravio da danas treba odgovarati
(a ne laže!)

23.11.2018.
 Negiranje
 Negiranje – odbacivanje prihvaćanja činjenica (npr.
odbacivanje povratne informacije kao pogrešne ili nebitne)
 Učenik kaže da uči, a zapravo se ne udubljuje

23.11.2018.
 Racionalizacija: tri tipa

1. “Kiselo grožđe”: Učenik se ne uspije upisati na željeni fakultet,

nego neki koji je rangirao nisko: nije važno, bolje mi je da nisam to
upisao, s time nikad ne bih dobio posao

2. “Slatki limun”: Učenik dobije slabu ocjenu: nema veze, bolje da se

nisam iscrpila na taj predmet, imat ću više vremena i snage za druge

3. “Isprike”: pronalaženje prihvatljivih razloga koji nisu ključni:

Učenik se pravda da je zakasnio zbog prometa (dugo gledao TV, tj.
nema samodisciplinu pa se prekasno dignuo za tu gustoću prometa)

23.11.2018.
 Reaktivna formacija
 Ponašanje upravo obrnuto od onog što bi Id želio,
nastaje u namjeri potiskivanja neželjenih impulsa
 Npr. nastavnik je vrlo ljut na učenika, izrazito mu je
nesimpatičan- prema njemu pokazuje izrazitu ljubaznost i
toleranciju
 Češće obratno: kad učenika poznajemo ili nam je jako
simpatičan, pa smo prema njemu stroži

23.11.2018.
 Projekcija

 Projiciramo ono što nam se ne sviđa u nekog

drugoga
 Npr. učenik ima slabu ocjenu iz predmeta: krivi
nastavnika ( ne zna objašnjavati, ne daje
dovoljno šansi za popravak ocjene, prestrog je)
 I nastavnik može kriviti jedino učenika, jer
ništa ne radi

23.11.2018.
 Premještanje

 Ako je izvor frustracije moćniji, jači, agresivni

impuls se premješta na drugu metu,a da toga
osoba nije svjesna
 Nastavnik nakon konflikta s ravnateljem ili
kolegom nenajavljeno i strogo ispituje učenike

23.11.2018.
 Regresija

 Vraćanje na niži stupanj razvoja, nezrelo

ponašanje

 Npr, učenik ne uspijeva ispraviti negativnu

ocjenu iz matematike, te napušta školu i
program koji mu se sviđa

23.11.2018.
 Sublimacija

 Pretvaranje nepoželjnih agresivnih/seksualnih

instinkata u društveno prihvatljivo ponašanje
 Prema Freudu je to najprihvatljiviji obrambeni
mehanizam
 Npr. Učenik umjesto da izražava agresiju prema
vršnjacima i nastavnicima ide na borilačke vještine i
tu „ispucava” negativnu energiju

23.11.2018.
Na posebnom papiru odgovorite,
potpišite i predajte
1. Koji obrambeni mehanizam Vi osobno
koristite- opišite neku situaciju u kojoj ste ga
prepoznali
2. Što Vi osobno smatrate najvećim doprinosom
Freudove teorije, a čemu biste uputili najveću
kritiku?

23.11.2018.
OSNOVE PSIHOLOGIJE ODGOJA I
OBRAZOVANJA – PSIHOLOGIJA LIČNOSTI

Psihosocijalni pristup ličnosti

- Ego psihologija
Eriksonova vs. Freudova teorija
 manje naglašavanje ida, više ega →ego psihologija
 razvoj ličnosti – identiteta (ega) određen
djelovanjem različitih socijalnih faktora, ovisno o
fazi →socijalnoanalitička teorija
 rano djetinjstvo ne određuje u potpunosti čitav
kasniji razvoj
 pojedinac je prije dobar nego zao

23.11.2018.
Eriksonove faze razvoja ličnosti

 Osoba prolazi 8 normalnih razvojnih faza, tj. kriza

identiteta u kojima ako se te krize riješe, dolazi do
daljnjeg sazrijevanja ličnosti i višeg stupnja
psihosocijalne integracije
 Način prolaska kroz krize identiteta određuje
vrlinu ega

23.11.2018.
 Eriksonovih osam stupnjeva razvoja
Stadij Obilježja

Povjerenje – Povjerenje se razvija kad se o djetetu konzistentno i brižno skrbi.

Nepovjerenje Ključni socijalni faktor - majka.
(do 1. godine) Neriješena kriza → nepovjerenje, pesimizam, osjećaj
napuštenosti.
Autonomija – Sram Autonomija se razvija kad djeca koriste svoje novostečene
(1-3 godine) mentalne i psihomotorne vještine da bi istražili svijet.
Ključni socijalni faktor – roditelji. Podržavaju autonomiju
ohrabrivanjem istraživanja i prihvaćanjem neizbježnih pogrešaka
Neriješena kriza → nesamostalnosti, bespomoćnost, sumnja u
sebe, zavisnost i stid
Inicijativa – krivnja Inicijativa, osjećaj ambicije i odgovornosti, razvija se
(3-6 godina) ohrabrivanjem djece da istražuju i upuštaju se u nove izazove.
Pretjerana kontrola ili kritika može dovesti do osjećaja krivnje
Neriješena kriza → osjećaj krivnje, rezignacija, malodušnost
Produktivnost – Osjećaj kompetentnosti razvija se putem uspjeha u zahtjevnim
Inferirornost zadacima, kako u školi, tako i kod kuće.
(6-12 godina) Neriješena kriza → osjećaj inferiornosti, obeshrabrenosti,
Vrlina: marljivost nekompetentnosti
 Eriksonovih osam stupnjeva razvoja
Stadij Obilježja
Identitet – Konfuzija Adolescenti eksperimentiraju s različitim ulogama u slobodnom
uloga okružju s jasno postavljenim granicama. Konfuzija se javlja ili
(12-18 godina) kad kod kuće nema dovoljno strukture ili kad je prisutna
pretjerana kontrola.
Vrlina: vjernost Ključni soc faktor: vršnjaci
Neriješena kriza → konfuzija identiteta
Intimnost – Izolacija Intimnost se ostvaruje preko bliskih veza s drugima.
(mlada odrasla dob) Emocionalna izolacija može nastati kao posljedica ranijih
razočaranja ili kad nedovoljno razvijenog identiteta
Vrlina: ljubav Nerješena kriza → usamljenost, praznina ili narcistička
zaokupljenost sobom
Plodnost – Stagnacija Plodnost se ostvaruje kad odrasli doprinose novim generacijama
(odrasla dob) odgajanjem djece, produktivnim radom i doprinosom društvu i
drugim ljudima. Apatija može nastati iz nesposobnosti da se
Vrlina: njega razmišlja ili doprinosi dobru drugih

Integritet – Očaj Integritet se ostvaruje kad ljudi vjeruju da su živjeli najbolje što
(starija dob) je bilo moguće i prihvaćaju neizbježnost smrti. Žaljenje za
stvarima koje su počinjene ili nisu učinjene vodi do očaja.
Vrlina: mudrost Nedostizanej integriteta → osjećaj promašenosti, životni