SOCIOLOGIJA KRIMINALITETA – ISPITNA PITANJA

Ak. god. 2018./19.

1. Objasnite odnos devijantnosti i zločina (kriminaliteta).

-Devijantnost se sastoji od onih činova koji ne slijede norme i očekivanja neke određene
društvene skupine.Može se pozitivno sankcionirati(nagrađivanjem),negativno
sankcionirati(kažnjavanjem) ili jednostavno prihvaćati bez nagrade ili kazne.
-Zločin obuhvaća one aktivnosti koje krše zakone neke zemlje i službeno se kažnjavaju.
-Prema tome odnos devijantnosti i zločina je u sljedećem:zločin je oblik devijantnosti kojim
se krše norme i vrijednosti(zakoni) određene društvene skupine(zemlje) te se službeno
kažnjava.

2. Što su biokemijske teorije zločina i u sklopu kakvih objašnjenja

devijantnosti su one razvijene?
-Biokemijske teorije zločina smatraju da zločin može uzrokovati kemijska neravnoteža u
tijelu.Kemijska neravnoteža djelomice je rezultat naslijeđenih karakteristika ali može biti i posljedica
načina života(Kelly 1979.).
-A.Moir i D.Jessel ispituju čitav niz bioloških teorija koje biologiju povezuju s mentalnim sklopom i
mentalni sklop sa zločinačkim ponašanjem(Amind to crime).Oni dokazuju da se niska inteligencija
uglavnom nasljeđuje i da vodi impulzivnom ponašanju.Biokemijske teorije zločina razvijene su u
sklopu bioloških objašnjenja devijantnosti.

3. Koje se kritike upućuju biološkim teorijama zločina?

-Ponašanje koje se pripisuje biološkim uzrocima ne mora nužno voditi zločinačkim djelima
-Impulzivno ili agresivno ponašanje može se kanalizirati u nezločinače smjerove
-Nijedna biološka teorija ne daje posve uvjerljivo objašnjenje zločina
-Biokemija i ozljede mozga mogu utjecati na ponašanje,ali sami po sebi biološki
čimbenicine nemogu objasniti zločin.Veza između biologije i kriminaliteta neizravna je i
posredovana društvenim čimbenicima.

4. Koje se kritike upućuju psihološkim teorijama zločina?

-1.Takve teorije zanemaruju društvene i kulturne čimbenike
-2.Metodologija mnogih od tih istraživanja je sumnjiva
-3.Mnogi sociolozi odbacuju prioritet koji se pripisuje iskustvu iz djetinjstva.Odbacuju
mišljenje da je pojedinac rob svojih naranijih doživljaja,koje kasnije u životu nesvjesno
izražava
-4.M.B.Clinard uspoređuje ih sa starim vjerovanjima u opsjednutost đavlom.Đavla je
zamijenila karakterna mana a egzorcizam psihijatrijsko liječenje
-5.Često su kritizirane kao neznanstvene

5. Objasnite tvrdnju E. Durkheima da je zločin neizbježan u svakom

društvu.
-On smatra da je zločin nezbježan i normalan aspekt društvenog života.Zločin nalazimo u
svim tipovima društva.
-Prema Durkheimu zločin je integralni dio svih zdravih društava.Neizbježan je zato što
nemože svaki pripadnik društva biti jednako odan kolektivnim čuvstvima društva.Budući da
su pojedinci izloženi različitim utjecajima i okolnostima,nemoguće je da svi budu jednaki
stoga svi nemaju jednake ograde kad je posrijedi kršenje zakona.

6. Što znači teza E. Durkheima da zločin može biti funkcionalan za

društvo?
-Prema Durkheimovu mišljenju zdravom društvu treba i zločin i kazna,i jedno i drugo je
neizbježno,i jedno i drugo je funkcionalno.
-Durkheim je tvrdio da funkcija kazne nije uklanjanje zločina iz društva nego održavanje
kolektivnih čuvstava na nužnoj razini snage.
-Kazna služi da zacijeli rane nanesene kolektivnim čuvstvima
-Bez kazne kolektivna bi čuvstva izgubila svoju moć kontroliranja ponašanja,a stopa
zločina bi dosegla točku u kojoj zločin postaje disfunkcionalan.

7. Objasnite u čemu se sastoje pozitivne funkcije zločina prema

Albertu C. Cohenu.
-1.Devijantnost može djelovati kao sigurnosni ventil,osiguravajući razmjerno bezazleno
izražavanje nezadovoljstva
2.Cohen smatra da su neki devijantni postupcikorisno upozorenje koje govori da jedan dio
društva loše funkcionira.Oni mogu skrenuti pozornost na taj problem i utjecati na
donošenje mjerakoje će ga riješiti.

8. Navedite i objasnite tipove devijantnog ponašanja koje navodi R.

Merton u objašnjenju zločina i devijantnosti?

-Konformizam
-Pripadnici društva pokoravaju se i ciljevima uspjeha i normativnimsredstvima kojima će
se ona postići
-Inovacija
-odbacuje normativna sredstva za postizanje uspjeha i okreće se devijantnim sredstvima
posebno zločinu
-Ritualizam
-Oni koji odabiru tu opciju devijantni su jer su uglavnom odbacili zajedničke ciljeve
uspjeha.Najviše prisutno kod niže srednje klase

-Povlačenje
-Najrjeđi oblik
-Svoju konfliktnu situaciju rješavaju odbacivanjem i ciljeva i sredstava kojima bi ih mogli
postići
-Devijantni su na dva načina:odbacili su i kulturne ciljeve i institucionalizirana sredstva
-Pobuna
 -Odbacivanje i ciljeva i uspjeha i institucionaliziranih sredstava koje zamjenjuju drukčiji
ciljevi i sredstva

9. Objasnite u čemu Albert Cohen vidi glavne nedostatke

Mertonovog objašnjenja devijantnosti i zločina?
-1.Tvrdio je da je delikvencija kolektivna a ne individualna reakcija.Dok je Merton smatrao
da pojedinci reagiraju na svoj položaj u klasnoj strukturi,prema Cohenu se pojedinci
udružuju u kolektivnu reakciju
-2.Cohen je tvrdio da Merton nije objasnio NEUTILITARNI ZLOČIN koji ne donosi novčanu
dobit

10. Što znače pojmovi ”kulturna deprivacija” i ”statusna frustracija”

u objašnjenju delinkventne subkulture kod Alberta Cohena?
-Kulturna deprivacija
-Nedostatak obrazovnog uspjeha(ljudi iz niže radničke klase teže ciljevima matične
kulture ali uglavnom zbog neuspjeha u obrazovanju i obavljanju poslova bez perspektive
koje jedino mogu dobiti,nemaju gotovo nikakve prilike te ciljeve ostvariti)
-Statusna frustracija
-Frustriranost i nezadovoljstvo vlastitim statusom u društvu
-Frustriranost i nezadovoljstvo se ne rješava kriminalom već se odbacuju ciljevi uspjeha
koji su tipični za matičnu kulturu te ih se zamjenjuje drugim normama i vrijednostima
unutar kojih se mogu ostvariti ciljevi,a čiji je rezultat delinkventna supkultura

11. Po čemu se interakcionistička perspektiva razlikuje od ranijih

pristupa u objašnjenju i istraživanju devijantnosti?
-1.Promatra devijantnost iz drukčije teorijske perspektive
-2.Analizira aspekte devijantnosti koje raniji pristupi uglavnom ignoriraju.Odvraća
pozornost od devijantnih osoba kao takvih motivacijama,pritiscima i društvenim snagama
za koje se smatra da upravljaju njegovim djelovanjem.Umjesto toga usredotočuje se na
interakciju između devijantne osobei onih koji ju kao takvu definiraju.Ona ispitujekako su i
zašto određeni pojedinci definirani kao devijantni te učinak takvih definicija na njihovo
daljnje djelovanje
12. Što je devijantnost prema Howardu Beckeru i na koji način ona
nastaje?
-Devijantnost nije kvaliteta čina što ga osoba počinja nego prije posljedica primjene pravila
i sankcija na prekršitelja od strane drugih.Devijant je osoba koju društvo tako etiketira.
-Prema Beckeru devijantan čin kao takav ne postoji.Čin postaje devijantan tek kad ga drugi
tako doživljavaju i definiraju.
-Devijantnost nije kvaliteta koja se nalazi u samom ponašanju nego u interakciji između
osobe koja koja počinja nekičin i onih koji na njega reagiraju.
-Prema ovom stajalištu,devijantnost se proizvodi procesom interakcije između
potencijalnog devijanta i čimbenika društvene kontrole
13. Koje su glavne faze u procesu etiketiranja prema Howardu
Beckeru?
-1.Isprva je pojedinac javno etiketiran kao devijantan pa može doživjetiodbacivanje mnogih
društvenih skupina
-2.To može biti poticaj za daljnju devijantnost
-3.Slične posljedice može imati službeni postupak prema devijantnosti
-4.Devijantna karijera je potpuna kada se pojedinac priključi organiziranoj devijantnoj
skupini.
-5.Unutar skupine razvija se devijantna supkultura.Ta supkultura često uključuje uvjerenja
u vrijednosti koja racionaliziraju,opravdavaju i podržavaju devijantne identitete i aktivnosti

14. Objasnite što je ”primarna devijacija” prema E. Lemertu.

-Primarna devijacija sastoji se od devijantnih činova prije no što su javno etiketirani.
-Lemert sugerira da je vjerojatno devijantima jedino zajedničko činjenica da su javno
etiketirani kao takvi

15. Objasnite što je ”sekundarna devijacija” prema E. Lemertu.

-Sekundarna devijacija je reakcija pojedinca ili skupine na reakciju društva.Važan čimbenik
u proizvodnji devijantnosti jest reakcija društva
-Lemert je tvrdio da se istraživanja devijantnosti trebaju usredotočiti na sekundarnu
devijaciju,koja ima najveće posljedice za predodžbu o sebi,njegov status u zajednici i
buduće djelovanje.U usporedbi s njom,primarna devijacija uopće nije važna
-On tvrdi da se društvena reakcija može smatrati glavnim uzrokom devijacije

16. Što znači proces ”uništavanja” ličnosti u istraživanjima koje je

proveo E. Goffman.
-To je proces kojim se nizom interakcija na određene skupine ljudi vrši pritisak kako bi
prihvatili predodžbu institucije o sebi.
-Pri samom dolasku u instituciju počinje niz poniženja,degradacije i profaniranja
osobnosti.Osobnost se sustavno premda često nenamjerno uništava.Taj proces
uništavanja oduzima tim skupinama ljudi sva sredstva koja su im prije pomagala održati
predodžbe o sebi.Oduzima im se odjeća,osobne stvari im se pohranjuju na posebno mjesto
tijekom njihova boravka u instituciji;daje im se propisana odjeća i toaletni pribor(novi
pribor identiteta.Tistandardizirani predmeti služe za ukidanje individualnosti i definiranje
pojedinca kao dijela uniformirane mase.Nakon prijamau ustanovu počinje beskonačan niz
uništavajućih doživljaja.Svaki dan je strogo vremenski podijeljen uz niz obaveznih
aktivnosti pod nadzorom osoblja.Ne postoji gotovo nikakva sloboda kretanja i rijetko se
mogu donositi odluke.Tijekom cijelog boravka preispituje se i ocjenjuje njihovo
ponašanje,tj. da li se ponašaju u skladu sa pravilima i normama koje je institucija postavila
17. Objasnite što povezuje ”Novu kriminologiju” i marksistička
stajališta o društvu.
-1.Oboje prihvaćaju da ključ za razumijevanje zločina leži u materijalnoj bazi društva
-2.Vjeruju da kapitalistička društva obilježavaju nejednakost u bogatstvu i moći između
pojedinaca te da se te nejednakosti nalaze u korijenu zločina
-3.Zalažu se za radikalnu preobrazbu društva

18. Na koji način Nova kriminologija povezuje zločin i kapitalizam?

-smatraju da je ekonomija najvažniji deo svakog društva
- smatraju da se nejednakosti koje proizvodi kapitalistička klasa nalaze u korenu zločina
- smatraju da je društvu potrebna radikalna promena ?????

19. Navedite glavne razloge zbog kojih, prema mišljenju J. Younga

(kriminologija lijevog realizma), dolazi do porasta stope zločina u
razdoblju "kasne moderne" ?
-1.Relativna depriviranost
-Depriviranost vodi zločinu samo kada se doživljava kao relativna.Neka skupina
doživljava relativnu depriviranost kada se osjeća depriviranom u usporedbi s drugim
sličnim skupinama ili kada njihova očekivanja nisu ispunjena
-2.Supkultura
-Supkulture su kolektivno rješenje za probleme neke skupine..Ako je nekoj skupini
zajednički osjećaj relativne depriviranosti,oni će razviti načine života koji im omogućuju
nositi se s tim problemom

-3.Marginalizacija
-Marginalne su skupine one koje nemaju organizacije koje bi predstavljale njihove
interese u političkom životu i koje također nemaju jasno određene ciljeve.Tskupine su
posebno sklone nasilju kao obliku političkog djelovanja

U čemu bi se trebale sastojati promjene u postupanju policije

20.
prema kriminolozima ”lijevog realizma”.
-Povećati stopu rješavanja zločina
-Više vremena posvetiti istraživanju zločina
-Poboljšati odnos sa zajednicom kojim bi se povećao dotok informacija na koje se policija
oslanja
-Ne pribjegavati novim metodama okretajući se vojnom redarstvu(gotovo uopće nema
razloga za zaustavljanje i pretraživanje sumnjivaca i odlaženje u njihove kuće
21. Na koji se način, prema autorima "kriminologije lijevog realizma”
(Kinsey, Lea, Young) može poboljšati djelovanje policije u borbi
protiv zločina u demokratskim društvima?
-Poboljšani odnos sa zajednicom kojim bi se povećao dotok informacija na koje se policija
oslanja
-Minimalna primjena metoda održavanja reda
-Povećana uloga javnosti u oblikovanju politike policije
-Povećana moć utjecaja javnosti na rad policije putem demokratski izabranih policijskih
vlasti
-Javnost bi trebala igrati glavnu ulogu u određivanju kojim će se slućajevima policija baviti
-Policija bi trebala što više vremena posvećivati istraživanju zločina

22. Na što se odnosi ”preveliko i premalo djelovanje policije”,

prema J. Youngu?
-On smatra da policija i država previše vremena i snage posvećuju bavljenju određenim
oblicima zločina,a nedovoljno drugima.Uprvoj kategoriji su manji prekršaji vezani za droge i
prekršaji vezani za status maloljetnika;u drugoj kategoriji je širok raspon prekršaja u
kojemu je nužan veći nadzor

23. Od kojih se elemenata sastoji ”četverokut zločina” o kojem

govori kriminologija lijevog realizma i kakvi su odnosi među ovim
elementima?
-Država i njezine agencije
-Prijestupnici i njihovo djelovanje
-Neformalne metode društvenog nadzora
-Žrtva
24. Na koji način, prema kriminologiji desnog realizma, odnosi u
zajednici utječu na počinjenje zločina?
-Vjeruje da se zločin ne može objašnjavati ni rješavati putem socijalnih programa ili politike
preraspodjele bogatstva i prihoda. Tvrde da je najšira javnost više zabrinuta zbog uličnih
zločina nego zbog zločina u kojima nema žrtava ili zločina bijelih ovratnika.
-Wilson(Razmišljanje o zločinu) smatra da je zločin posljedica racionalnosti. Ljudi će
počiniti zločin ako vjerojatne koristi premašuju vjerojatne troškove. Smatra da kad bi kazne
bile oštrije i izgledi za uhićenje veći, zločin bi bio manji – međutim u stvarnosti su izgledi da
će počinitelj biti uhvaćen za određeni zločin vrlo male.Wilson&Kelling smatraju da je
ključno pokušati odrediti duh susjedstva i spriječiti njegovo propadanje. Ako se nitko ne
pobuni protiv neciviliziranog ponašanja na ulicama, tada će se problemi brzo namnožiti.
Ako stanovnici misle da se poduzimaju pokušaji održavanja reda i zakona, vjerojatnije je da
će prijavljivati zločine i obeshrabrivati necivilizirano i protudruštveno ponašanje na javnim
mjestima.Wilson&Hernstein kažu da ako ljudi nisu pravilno odgojeni, veća je vjerojatnost
da će se njihov potencijal za zločin ostvariti. Ako ih roditelji ne nauče razlikovati dobro i zlo,
a posebno ako ih ne kažnjavaju odmah nakon lošeg ponašanja, mnogo je vjerojatnije da će
oni koji su skloni zločinu u kasnijem životu počinjati zločinačka djela. U isto vrijeme, u sve
bogatijem društvu sve više rastu potencijalne koristi od zločina. Koristi od zločina za
mnoge ljude pretežu nad troškovima i stopa zločina raste
25. Što je ”teorija razbijenih prozora” o kojoj se govori u
kriminologiji desnog realizma?
-iznosi tezu da postoji izravna veza između nereda i stvarnog zločina. Dopustimo li da jedan
razbijeni prozor ostane nepopravljen u nekoj četvrti, to znači ča šaljemo poruku potencijalnim
prijestupnicima da ni policija ni lokalno stanovništvo ne namjeravaju održavati zajednicu. S
vremenom, razbijenom će se prozoru pridružiti drugi znakovi nereda –grafiti, smeće, vandalizam i
napuštena vozila. Ugledni građani će ga napuštati, a njih će zamijeniti devijantni pridošlice.

26. Koja su glavna pitanja na koja ukazuju službene statistike o

odnosu roda i zločina?
-1.Počinjaju li žene doista manje zločina nego muškarci ili podaci navode na pogrešan
zaključak?
-2.Premda žene i dalje počinjaju razmjerno malo zločina,neki smatraju da raste udio zločina
čiji su počinitelji žene.Prema nekim komentatorima taj je navodni rast proistekao iz
oslobođenja žena.Da li je to točno?
-3.Zašto one žene koje krše zakon počinjaju zločine?

27. Zašto kažemo da viktimizacijska istraživanja često daju

stvarniju sliku o zločinu nego službene statistike?
-Ova istraživanja sastoje se od ankete u kojoj se pojedince ispitujejesu li u prethodnoj
godini bili žrtve zločina.Ljude se obično pita jesu li te zločine prijavili i je li ih policija
registrirala.
-Istraživnja potvrđuju da je statistika zločina vrlo nepouzdana. Jednom kada je zločin bio
prijavljen, policija nije uvijek potvrdila da se prekršaj dogodio. U policiji ih nisu zabilježili jer
su bili previše trivijalni, mislili su da se slučaj nije dogodio, da nema dovoljno dokaza za
istragu ili zato što žrtva nije htjela daljnju istragu.

28. Što umanjuje vidljiv opseg i težinu zločina bijelih ovratnika?

-1.Zločin je teško otkriti
-2.U slučaju podmićivanja i korupcije obje uključene strane mogu smatrati da od toga imaju
korist,obje su jednako odgovorne pred zakonom i stoga nije vjerojatno da će ijedna prijaviti
zločin
-3.U slučajevima kada je žrtva javnost općenito,malobrojni pripadnici javnosti imajustručno
znanje koje im omogućuje shvatiti da su prevareni ili poznavanje pravne procedure za
traženje odštete

29. Objasnite što je teza o ”viteštvu” u istraživanjima odnosa roda i

zločina.
-Prema ovoj tezi policija i sudovi su blagi prema prijestupnicama
-1) U policiji, sudovima i drugim službama za provedbu zakona uglavnom rade
muškarci.Odgojeni da budu vitezovi, , obično su blagi s prijstupnicama
-2) Žene su posebno vješte u skrivanju svojih zločina. Žene su se naučile varati muškarce
zato što tradicionalni tabui nalažu da žene ne smiju olakšavati bol i neugodu povezane s
mjesečnicom

30. Što je marketizacija i na koji način ona utječe na kriminalitet?

-Marketizacija
- pretvaranje društva u tržište i društvenih odnosa u tržišne odnose.

-Marketizacija je povećala mogućnosti za različite tipove zločina koji se temelje izravno na

rastu tržišnih,potrošačkih društava. Neki drugi zločini povezani su s promjenjivom naravi
zaposlenosti i nezaposlenosti. I u masovnoj proizvodnji i u javnom sektoru dogodio se velik
gubitak radnih mjesta, čak i u najuspješnijim kapitalističkim zemljama. Stvoreni su mnogi
fleksibilni,privremeni ili poslovi uz skraćeno radno vrijeme. Ukupan rast kriminala potiču
rastući materijalizam i sve šira nejednakost. Na jednoj strani, uspjeh se sve više prikazuje
kao postignuće životnog stila povezanog s potrošnjom skupih potrošačkih dobara.
Trgovina drogom vjerojatno je ona vrsta zločina na koju su globalizacija i marketizacija
najviše utjecale. Trgovinu drogama nisu potaknuli tek siromašni i nejednakost u
siromašnim gradskim četvrtima i kultura poduzetništva – bili su tu i čimbenici povezani s
globalizacijom

31. Čemu treba posvetiti veću pozornost, prema Ianu Tayloru, u

rješavanju problema zločina u uvjetima globalizacije i marketizacije?
-Pokušaj restrukturiranja tržišta rada u nadi da će se što više ljudi zaposliti i tako dobiti
ulogu u životu zajednice
-Zagovara uvođenje četverodnevnog radnog tjedna u čitavoj europi čime bi se stvorila
potreba za milijunima novih radnika
-Zalaže se za veće javno ulaganje u sprečavanje zločina
-Smatra da mjere rješavanja problema zločina vjerojatno neće biti djelotvorne dok se ne
promijeni kultura