PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Školska godina: Razred Datum: __________

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost
Nastavna oblast/tema: Gramatika
Nastavna jedinica: Dodaci u rečenici
Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................
..............................................................................................................
b) OBRAZOVNI.......................................................................................
..............................................................................................................
Struktura 1. Uvodni čas 2. Čas upoznavanja sa novom građom
Tip časa 3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja
4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja
5. Kombinovani čas
Oblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada 2. Grupni oblik rada
3. Rad u parovima 4. Individualni oblik rada
Nastavni objekti, 1. Nastavni objekti .................. 2. Nastavna sredstva ................
sredstva i pomagala 3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................
Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)
2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika
3. Metode zasnovane na riječima : monološke
dijaloške
rad sa knjigom

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO (7 min):

U uvodnom dijelu časa propitati učenike o osnovnim dijelovima rečenice: subjektu i
perdikatu.
GLAVNI DIO (30 min):
ATRIBUT
U glavnom dijelu časa pročitati učenicima sljedeći tekst:
«U jedno rumeno posavsko predvečerje koje obećava da će sutra biti lijep dan i da je košava
daleko, krpeći ribarsku mrežu, otpuhujući ljute dimove iz orahove lule, ovo je nama, djeci,
ispričao Akijev otac.»
1. Šta vidimo iz ove rečenice?
2. Pokušajte ovu rečenicu izgovoriti bez ovih dodataka?
3. Koja vrsta riječi su ovi dodaci? (Pridjevi.)
DEFINICIJA: Pridjevi su dobili službu jednog rečeničkog člana. Ovi rečenički članovi ne
mogu biti samostalni. Oni se najčešće nalaze uz neku riječ (najčešće imenicu) i služe kao njen
dodatak.
4. Odredite koji je pridjev dodatak određenoj imenici iz ovog našeg primjera:
predvečerje (rumeno, posavsko)
dan (lijep)
mreža (ribarska)
dimovi (ljuti)
lula (orahova)
otac (Akijev)
Pokušali smo ovu rečenicu izgovoriti bez ovih dodataka uz imenice i dobili smo sljedeću
rečenicu: «U predvečerje koje obećava da će sutra, biti dan i da je košava daleko, krpeći
mrežu, otpuhujući dimove iz lule, ovo je nama, djeci, ispričao otac.»
5. Šta možemo primjetiti? (Da je rečenica siromašnija bez onih dodataka koji stoje uz
imenice.)
ZAKLJUČAK: Stoga možemo zaključiti da je uloga ovih riječi, odnosno pridjeva da rečenici
podare slikovitost i bogatstvo izraza.
DEFINICIJA: Riječi koje stoje uz imenicu i označavaju neku osobinu te imenice, daju nam o
njoj neku informaciju, zovu se ATRIBUTI. Atributima u rečenici mjesto otvaraju imenice
koje su u službi subjekta, objekta i sl. ATRIBUT JE NESAMOSTALAN REČENIČKI
ČLAN. On nije obavezan član, što znači da ne mora stajati u rečenici, ali je poželjno da se
koristi zbog slikovitosti rečenice.

KONGRUENTNI ATRIBUTI:
Zadati učenicima da u udžbeniku dopune tabelu u kome se nalazi atribut zajedno sa imenicom
gdje treba da dopišu u kojem je imenica padežu, broju i rodu.
6. Šta možete zaključiti iz ove tabele?
7. Da li se ovi atributi slažu sa imenicom uz koju stoje u rodu, broju i padežu (Slažu)
DEFINICIJA: Atributi koji se slažu sa imenicom uz koju stoje u rodu, broju i padežu nazivaju
se KONGRUENTNI ATRIBUTI. Oni stoje ispred imenice.
Npr. lijep dan, plavno nebo, veliki sto, zeleno drvo...

NEKONGRUENTNI ATRIBUTI:
Pogledajno sljedeće rečenice:

a) Priča o njoj daleko se raznijela. (kakva je priča – o njoj - lokativ

b) Čovjek sa ožiljkom stade kraj vrata. (koji čovjek – s ožiljkom – instrumental atributi
c) Kupili su mu loptu od kože. (loptu od čega – od kože – genitiv
8. Koje vrste riječi u ovim rečenicama imaju funkciju atributa? (Zamjenica i dvije imenice.)
9. U kojoj se poziciji nalaze ovi atributi? (Iza imenice.)
10. Šta još možemo uočiti iz ovih primjera? Da li se ovi atributi slažu sa imenicama iza kojih
stoje? (Oni se ne slažu sa imenicama u rodu, broju i padežu.)
DEFINICIJA: Atributi koji stoje iza imenice i ne slažu se sa njom u rodu, broju i padežu
nazivaju se NEKONGRUENTNI ATRIBUTI.
Nekongruentni atributi mogu biti različite vrste riječi (imenice, zamjenice, prilozi) Npr. lopta
od kože.
Nekongruentni atribut često možemo zamijeniti kongruentnim. Npr. lopta od kože kožna
lopta.
Pogledajno sada sljedeće primjere rečenica:
a) Jednog jutra su otputovali.
b) Cijelog dana je padala kiša.
11. Pokušajte ove rečenice izgovoriti bez atributa. Da li te rečenice bez njih imaju smisla?
(Nemaju.)
ZAKLJUČAK: Ovi atributi su obavezni uz imenice. Bez njih bi rečenice izgubile svoj smisao.
Ove atribute zovemo OBAVEZNI ATRIBUTI.
ZADACI ZA VJEŽBU: zadati učenicima da riješe zadatke iz udžbenika na strani 118.
pripomoći im u rješavanju zadataka.

APOZICIJA
Pogledajmo sljedeće rečenice:
a) Maja, sportašica, trenira svaki dan.
b) Dobila sam pismo od Emira, mog rođaka.
12. Imenice Maja i Emira u ovim rečenicama imaju neke svoje dodatke koje nam govore
nešto više o njima. Koji su to dodaci? («sportašica» i «moga rođaka».)
13. Gdje se nalaze te riječi koje su dodaci? (Nalaze se iza imenice.)
14. U koju vrstu riječi spadaju? (Imenice.)
15. Za što one služe? (Služe da naknadno kažu nešto o imenicama uz koje stoje.)
16. Koju službu (funkciju) imaju u rečenici ti dodaci? (Imaju funkciju APOZICIJE.)
17. Slaže li se apozicicija sa imenicom uz koju stoji? (Slaže pokazati na primjerima.)
Pogledajm sada iste te rečenice ali bez imenica uz koju stoji apozicija:
a) Sportašica trenira svaki dan. (SUBJEKAT)
b) Dobila sam pismo od moga rođaka. (OBJEKAT)
ZAKLJUČAK: Ako izostavimo imenicu uz koju apozicija stoji, tada apozicija preuzima onu
službu koju je imala ta imenica.
PRAVILA O APOZICIJI:
1. Apozicija je rečenički član koji uvijek stoji uz imenicu i nešto nam naknadno o njoj govori.
Dakle, mjesto u rečenici apoziciji otvara imenica u službi subjekta, objekta, priloške odredbe.
2. Apozicija se slaže sa imenicom u padežu, rodu i broju.
3. Apoziciju čini imenica, sama ili sa svojim dodatkom.
4. Apozicija je nesamostalan i neobavezan rečenički član.
5. Apozicija može stajati i ispred imenice. Npr. Nastavnica Azra
6. Ako je apozicija iza imenice, odvaja se zarezom. Npr. Azra, nastavnica.
ZADACI ZA VJEŽBU: zadati učenicima da riječe zadatke za vježbu iz udžbenika na strani
120.

OBJEKAT
Pogledajmo primjere sljedećih rečenica:
a) Nastavnik je ispitivao učenike.
b) Nisam osjećao umora.
Analizirajmo prvu rečenicu: nastavnik - subjekat
je ispitivao - predikat
KOGA je nastavnik ispitivao?
KO je bio predmet glagolske radnje?
To su UČENICI.
18. Na koje smo padežno pitanje dobili riječ učenike? (koga/šta vidim – AKUZATIV.)
19. Pa šta, dakle, možemo zaključiti? (Možemo zaključiti da je riječ učenike u akuzativu.)
Analizirajmo drugu rečenicu: nisam osjećao - predikat
ČEGA nisam osjećao?
Nisam osjećao UMORA.
20. Na koje padežno pitanje smo dobili riječ umora? (koga? čega? – GENITIV.)
21. Koji je zaključak? (Riječ umora je u genitivu.)
ZAKLJUČAK: Riječi učenike i umora označavaju u ovim rečenicama predmet glagolske
radnje.
DEFINICIJA: Riječ koja određuje predmet glagolske radnje naziva se OBJEKAT. To znači
da objektu u rečenici otbara mjesto predikat. Objekat se upotrebljava sa ili bez prijedloga i
može biti u raznim padežima (osim u nominativu i vokativu).
Objekat može biti:
a) BLIŽI (IZRAVNI) OBJEKAT
(To je objekat u akuzativu bez prijedloga i slavenski i partitivni genitiv.)
b) DALJI (NEIZRAVNI) GENITIV
(To je objekat u nekom od zavisnih padeža sa ili bez prijedloga.)
Primjeri za dalji objekat:
a) Obradovao sam se poklonu. (DATIV)
b) Od njega (GENITIV) sam uzeo loptu. DALJI OBJEKAT
c) Gledala sam u njega. (AKUZATIV)
DEFINICIJA: Objekat je glagolska dopuna. On je obavezan u rečenici uz neke glagole. Bez
objekta bi neke rečenice bile nepotpune. Npr. nastavnik je ispitivao... Nisam imao...
ZADACI ZA VJEŽBU: zadati učenicima da riješe zadatke za vježbu iz udžbenika na strani
122.

ZAVRŠNI DIO (8 min):

U završnom dijelu sa učenicima ponoviti najvažnije o dopunama u rečenici.
Provježbati na još primjera iz udžbenika.

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA

Za domaći rad zadati učenicima da napišu po pet rećenica u kojima će biti zastupljen atribut,
apozicija i objekat (ukupno petnaest rečenica).