PRAVILA KARL POPPER DEBATE

I. UVOD

Debata u Karl Popper formatu bavi se relevantnim i često kontroverznim tezama, te stavlja naglasak na
razvijanje vještina kritičkog mišljenja i toleranciju za različite točke gledišta – stoga debatanti surađuju u
timovima od tri člana, te moraju istražiti i pripremiti obje strane teze. Svaka ekipa dobiva priliku izložiti
svoje argumente i postaviti pitanja suprotnoj ekipi. Sudac na kraju debate daje konstruktivne povratne
informacije – komentira logičke pogreške, nedostatne dokaze ili argumente koje su debatanti možda
previdjeli.

Karl Popper debata bi trebala:

 biti usredotočena na suštinu kontroverznih pitanja
 naglašavati toleranciju za različita gledišta
 stavljati naglasak na razvoj analitičkih misaonih vještina
 poticati sudionike u tome da prepoznaju vrijednost timskog rada
 omogućiti učenicima da debatiraju na mnogo različitih teza

II. PRAVILA KARL POPPER FORMATA

Ovo su opća pravila, koja definiraju ciljeve i procedure KP formata debate.

Sučeva odluka o rundi debate je konačna. Kršenje ovih pravila može imati za ishod (prema sučevoj
diskrecijskoj odluci) smanjenje bodova ili gubitak dotične runde debate. U slučaju ozbiljnog kršenja
pravila. sudac se treba posavjetovati s Glavnim sucem ili sutkinjom turnira prije sankcioniranja
debatanata. Glavni sudac turnira, ili vijeće koje on/ona delegira, mogu odrediti sankcije, koje sežu od
opomene, pa do udaljavanja debatanta ili suca s turnira. Kazne mogu utjecati na buduće runde, ali ne
mogu mijenjati sučevu odluku o rundi na koju se odnose. Slučajevi intelektualnog nepoštenja su jedina
iznimka: u tim slučajevima, Glavni sudac turnira može promijeniti sučevu odluku, ali jedino prije početka
idućeg kola natjecanja.

Glavni sudac ili sutkinja turnira ima pravo unijeti manje promjene u ova pravila uz prethodno odobrenje
Vijeća trenera HDD-a.

A. Teza i priprema

1. U KP debati, primjerene su mnoge vrste teza. One bi trebale biti usmjerene na temeljne
elemente pitanja o kome će se raspravljati i biti pažljivo sročene kako bi se omogućila fer
početna pozicija za obje ekipe.
2. Istraživanje teze je prvenstveno dužnost debatanata, a ne njihovih voditelja.
3. Kako bi se omogućilo dostatno vrijeme za istraživanje i pripremu, učenici će biti unaprijed
obaviješteni o tezi; ukoliko je moguće, teza će biti objavljenja barem mjesec dana prije
turnira.

B. Interpretacija teze

1. Afirmacijska ekipa je odgovorna za definiranje i interpretiranje teze.

Afirmacija bi trebala interpretirati tezu onako kao bi ona bila suvislo interpretirana u javnoj sferi.
Afirmacija nije dužna ponuditi doslovnu interpretaciju teze; cilj afirmacijske ekipe je iznijeti prikladnu
Hrvatsko debatno društvo
Prevedeno i prilagođeno prema službenim pravilima IDEA-e.
Dea Ajduković, siječanj 2008.
argumentacijsku liniju (case) u skladu sa svojom interpretacijom teze. U tu svrhu ekipa mora iznijeti
jedan ili više argumenata u prilog teze (u skladu s njihovom interpretacijom) i držati se te
argumentacijske linije tijekom čitave debate.

2. Negacijska ekipa argumentira protiv afirmacijske pozicije.

Negacija može osporiti afirmacijsku interpretaciju teze ako smatraju da ona nije razumna.

Negacijska ekipa može osporiti bilo koji dio afirmacijske argumentacijske linije, i može ponuditi
svoju argumentacijsku liniju. Na primjer, može osporiti interpretaciju teze, činjenične i logičke
osnove afirmacijske argumentacije ili pretpostavke koje leže u osnovi tvrdnji afirmacije.

C. Pravila tijekom KP debate

1. Istraživanje nije dozvoljeno tijekom debate.

Istraživanje teze završava prije početka debate. Jednom kad debata počne, sudionici ne mogu
istraživati (npr. na Internetu, elektroničkim ili bilo kojim drugim sredstvima).

2. Vanjska pomoć nije dozvoljena.

Vanjske osobe ne mogu na bilo koji način pružati informacije debatantima. Debatanti se imaju pravo
posavjetovati s bilo kakvim pisanim materijalima koje su sa sobom donijeli na debatu.

3. Debatanti bi trebali moći pružiti izvore za direktne citate.

Kad debatanti iznose bilo kakve javne informacije, trebaju biti spremni pružiti, na zahtjev suca ili
oponentske ekipe, potpune podatke o njihovom izvoru. Ekipa mora imati podatke o materijalu kojeg
citiraju dovoljne da druga ekipa i sudac mogu sami pronaći rečene informacije. Uobičajeno je da
takve informacije uključuju ime autora (ukoliko ono postoji), ime i datum izdavanja (i broj stranice,
ukoliko je dostupa), ili URL web stranice.

4. Debatanti bi se trebali ponašati u skladu s intelektualnim poštenjem.

Učenici bi trebali citirati argumente i statistike istinito, i nikad ne izmišljati izvore ili podatke.

5. Debati bi se trebalo pristupati kao timskoj aktivnosti.

Svaka debatna ekipa se sastoji od tri osobe koje će govoriti u onim ulogama koje najave na početku
debate. Debatanti mogu zamijeniti uloge u debati između rundi.

III. Karl Popper format debate

A. Afirmacijska i negacijska ekipa imaju jednaku količinu vremena za iznošenje svojih argumenata.

1. Debata se sastoji od deset dijelova: šest govora i četiri unakrsna ispitivanja.

2. Redoslijed dijelova KP debate je sljedeći:

Prvi afirmacijski govor – 6 minuta – A1
Prvo negacijsko unakrsno ispitivanje – 3 minute – N3 pita A1
Prvi negacijski govor – 6 minuta – N1
Prvo afirmacijsko unakrsno ispitivanje – 3 minute – A3 pita N1
Drugi afirmacijski govor – 5 minuta – A2
Drugo negacijsko unakrsno ispitivanje – 3 minute – N1 pita A2
Drugi negacijski govor – 5 minuta – N2
Drugo afirmacijsko unakrsno ispitivanje – 3 minute – A1 pita N2

Hrvatsko debatno društvo

Prevedeno i prilagođeno prema službenim pravilima IDEA-e.
Dea Ajduković, siječanj 2008.
 Treći afirmacijski govor – 5 minuta – A3
Treći negacijski govor – 5 minuta – N3

3. Svaka debata uključuje i 16 minuta vremena za pripremu (po osam minuta za svaku ekipu).
Ovo vrijeme ne mora se koristiti na nekom određenom mjestu tijekom debate, već da svaka
ekipa samostalno raspodjeljuje u količini koju sama odabere, prije unakrsnog ispitivanja ili
idućeg govora.

B. Svaki govor i svako ispitivanje imaju specifičnu svrhu.

1. Afirmacijski konstruktivni (A1)

U ovom govoru, afirmacija treba ponuditi kompletnu argumentaciju u prilog teze. Iako sljedeći
afirmacijski govornici mogu ponavljati argumente i proširivati ih tijekom debate, prvi afirmacijski
govornik mora prikazati afirmacijsku argumentacijsku liniju u cijelosti, uključujući i kriterij i sve
definicije koje ta ekipa smatra potrebnima.

2. Prvo negacijsko unakrsno ispitivanje

Od debatanata se očekuje da su okrenuti publici, a ne jedan prema drugome. Negacijski debatant
treba postavljati pitanja, a ne iznositi govore. Afirmacijski debatant treba odgovarati na ta pitanja, a
ne iznositi govore ili postavljati protupitanja. Afirmacijski debatant se u svojim odgovorima složiti s
negacijskom pozicijom, ali je zadatak negacije da to iskoristi u prvom sljedećem svom govoru.
Članovi ekipa koji ne sudjeluju u unakrsnom ispitivanju ne bi trebali pomagati prijedlozima,
postavljanjem pitanja ili odgovaranjem na njih. Nije dopuštena usmena komunikacija između člana
koji sudjeluje u unakrsnom ispitivanju i ostalih članova njegove/njezine ekipe.

3. Negacijski konstruktivni govor (N1)

Kao i afirmacija u svom prvom govoru, negacija bi trebala ponuditi kompletnu argumentaciju protiv
negacijske pozicije. Afirmacijska definicija, ukoliko se ne ospori u ovom govoru, se smatra da stoji.
Slično tome, ako negacija ne ponudi alternativni kriterij, smatra se da je afirmacijski kriterij
relevantan za dotičnu debatu. Konačno, negacijska ekipa treba osporiti afirmacijske argumente; u
suprotnom, smatra se da su ovi argumenti prihvatljivi.

4. Prvo afirmacijsko unakrsno ispitivanje

Na njega se odnose ista pravila kao na prvo negacijsko unakrsno ispitivanje.

5. Prvo afirmacijsko pobijanje/obrana (A2)

Afirmacija u ovom govoru ima dva zadatka. Prvo, treba iznijeti svoje pobijanje negacijske
argumentacije. Drugo, mora odgovoriti na negacijska pobijanja (odnosno, negacijske prigovore
afirmacijskoj argumentacijskoj liniji). Ukoliko afirmacijski govornik ne pobije određenu točku
negacijske argumentacijske linije, ona ostaje stajati; ako afirmacijski govornik ne odgovori na
određene prigovore negacije, to znači da na afirmacija na njih pristaje. Može se iznijeti nove dokaze
za postojeće argumente.

6. Drugo negacijsko unakrsno ispitivanje

Na njega se odnose ista pravila kao na prvo negacijsko unakrsno ispitivanje.

7. Prvo negacijsko pobijanje/obrana (N2)

Zadaci ovog govora analogni su zadacima drugog govora afirmacije: prvo, govornik treba odgovoriti
na pobijanja koja je iznijela afirmacija, drugo, treba nastaviti napad na afirmacijsku argumentaciju
liniju. U ovoj točki debate, negacijski govornik može početi skretati pažnju na točke koje je suprotna

Hrvatsko debatno društvo

Prevedeno i prilagođeno prema službenim pravilima IDEA-e.
Dea Ajduković, siječanj 2008.
ekipa propustila. To znači da će ukazati na dijelove na koje afirmacija nije odgovorila. Smatra se da
je na te propuštene točke afirmacija pristala. Mogu se ponuditi novi dokazi za postojeće argumente.

8. Drugo afirmacijsko unakrsno ispitivanje

Na njega se odnose ista pravila kao na prvo negacijsko unakrsno ispitivanje.

9. Drugo negacijsko pobijanje/obrana (A3)

Zadaća trećeg afirmacijskog govornika je reaktivna: on/ona bi trebao obnoviti pobijanja koja nisu
završena. To obično znači isticanje mana u negacijskom pobijanju/obrani. U ovom trenutku debate,
većina dobrih debatanata će namjerno propustiti (dopustiti da propadnu) određene točke debate i
skrenuti pažnju suca na ključna pitanja debate. Govornik može i ne mora dati uputu sucu, odnosno
formulirati standard po kojem se ta debata treba prosuditi. Mogu se iznijeti novi dokazi za postojeće
argumente.

10. Drugo negacijsko pobijanje/obrana (N3)

U suštini, ovaj govor negacije je analogan trećem govoru afirmacije. Suci bi osobito trebali pripaziti
na iznošenje novih argumenata u ovom govoru, budući da afirmacija na njih ne može odgovoriti, pa
je to osobito nefer. Sudac bi trebao ignorirati bilo kakve nove argumente.

IV. Uloga suca

A. Kad pristaje na zadatak suđenja KP debate, sudac se slaže da će:

1. Voditi debatu u skladu s ovim standardima

2. Provoditi sva pravila za koja je nadležan

3. Neće dodavati nova pravila niti svoju odluku temeljiti na odlukama ili pravilima koja nisu dio
ovog standarda

B. U KP debati, sudac bi se trebao posavjetovati s vodstvom turnira kako bi bio svjestan pravila
turnira o davanju verbalnih komentara i otkrivanju odluke.

C. Ni u kojim okolnostima sudac ne smije promijeniti svoju odluku ili bodove koje je dodijelio na
temelju rasprave s timovima.

D. Sučeva odluka treba se temeljiti na sadržaju debate.

Sadržaj debate uključuje argumente i njihove dokaze koji su izneseni u debati.
Dok god govornici jasno iznose svoje ideje, nije važno konzultiraju li se tijekom svojih govora s
papirima ili karticama, ili čitaju dijelove govora. Naravno, stil govora utječe na uvjerljivost. Ipak, iako
je uvjerljivije ukoliko govornik ne čita svoj govor, to ne bi trebalo oštro kažnjavati, osim ukoliko to
ugrožava njihovu sposobnost da iznesu argumente jasno i uvjerljivo.
Struktura govora je općenito važnija od stila komunikacije, budući da određuje to iznose li govornici
jasne argumente. Dobro pitanje koje si suci mogu postaviti je: Na kraju debate, jesam li dobio jasnu
sliku argumenata ekipe?

E. Suci bi trebali svoju odluku o tome koja je ekipa pobijedila li izgubila temeljiti na uratku ekipe u
cijelosti.

Hrvatsko debatno društvo

Prevedeno i prilagođeno prema službenim pravilima IDEA-e.
Dea Ajduković, siječanj 2008.
Glavni suci turnira mogu dopustiti da sucima da dodjeljuju pobjede ekipama koje imaju manji ukupni
zbroj individualnih bodova u toj debati.

Hrvatsko debatno društvo

Prevedeno i prilagođeno prema službenim pravilima IDEA-e.
Dea Ajduković, siječanj 2008.