UNIVERZITET U SARAJEVU

MEDICINSKI FAKULTET U SARAJEVU

KATEDRA ZA JAVNOZDRAVSTVENE MATIČNE OBLASTI I PREVENTIVNU MEDICINU
PREDMET: Zdravstveni odgoj

ZDRAVSTVENO ODGOJNI RAD KOD ŠKOLSKE DJECE

UVOD – POPULACIONA SKUPINA

Školska dob označava dijete staro najmanje pet godina, ali mlađe od 14 godina. Školsko razdoblje za djecu
je razdoblje u kojem ona stiču socijalne vještine potrebne za cijeli život. U većini studija pojavljuje se pet
dimenzija socijalnih vještina: akademske vještine, odnosi sa vršnjacima, samokontrola, suradnja,
samopouzdanje. Literatura ističe kako su roditelji, vršnjaci i nastavnici tri glavna faktora koja pridonose
zadovoljenju različitih dječijih potreba. Polazak u osnovnu školu je važan događaj za svako dijete, tada
postaju manje ovisna o roditeljima i porodici, upoznaju nove prijatelje, sklapaju čvršća prijateljstva,
razmišljaju o budućnosti, razvijaju određene navike i ponašanja, a pred njih se stavljaju teži i zahtjevniji
zadaci koje moraju savladati, nositi se s neuspjehom i konkurencijom. Dječije potrebe odnose se na aspekte
koji omogućavaju emocionalni i socijalni razvoj. Sam ulazak u razred učenicima stvara pritisak pa lahko
može doći do određenih problema u stvaranju veza, ponašanja, nesposobnosti da se stupi u kontakt sa
drugom djecom.

VODEĆI ZDRAVSTVENI PROBLEMI

Kada su u pitanju vodeći zdravstveni problemi u Federaciji Bosne i Hercegovine neophodno se osvrnuti na
određene statističke podatke koji govore o zdravstvenom stanju školske djece.
- ARI u 48,0% ac. bronhitis i bronhiolitis u 8%, oboljenja oka u 3,0% i kože i potkožnog tkiva u 2% djece
od 7-14 godina
- ARI u 40,0% ac. bronhitis i bronhiolitis u 6%, oboljenja oka u 3,8%, kože i potkožnog tkiva u 3% i
cistis 4,5% mladih od 15-18 godine
- Prevalenca gušavosti je 27%
- Prevalenca pušenja 13,8% u dobi od 13-15 godina
- Izloženost pasivnom pušenju 80% po iskazima mladih

Pod stjecanjem zdravih navika i ponašanja, koje je temelj zdravlja u odrasloj dobi, se u prvom redu misli na
zdravu prehranu i redovitu tjelovježbu, nekonzumiranje alkohola, duhana i droga, jer su pretilost i ovisnosti
jedni od vodećih zdravstvenih problema školske djece.

1. Konzumiranje alkohola i cigareta, opojnih droga

U Bosni i Hercegovini do 13. godine života svakodnevno puši 7% djevojčica i 15% dječaka. Do 15. godine
alkohol je 40 i više puta konzumiralo 6% djevojčica i 21% dječaka, a ilegalne droge probalo 5% djevojčica
i 10% dječaka. Da bi se preveniralo i smanjilo ovakvo rizično ponašanje djecu bi trebalo više educirati o
štetnosti pušenja, alkohola i droga. Ljekari bi trebali, u saradnji sa psiholozima i čitavom porodicom, raditi
na izgradnji pozitivne slike djeteta o samome sebi, učenju vještina iznošenja problema i njegovom
rješavanju te oblikovanju ispravnih stavova o ovisnostima, a država bi trebala postrožiti zakone prodaje
alkohola i cigareta mladima te povećati poreze na njih.

2. Pretilost
10% djevojčica, a 23% dječaka do 15. Godine u Federaciji Bosne i Hercegovine je pretilo.
Nekada je najveći problem vezan uz prehranu predstavljao nedovoljan unos hrane i nutrijenata, danas je to
pretilost. Uzrok tome je prevelik unos energijom bogate hrane, fast fooda i slatkiša te smanjene tjelesne
aktivnosti. Djeca danas više vremena provode kod kuće uz televiziju, kompjutere i video igrice. Primarni
cilj rješavanja ovog problema treba činiti edukacija o važnosti pravilne prehrane u očuvanju zdravlja, koja
bi trebala početi u osnovnim školama. Uloga roditelja također je velika, a uključuje poticanje zajedničkih
porodičnih obroka, pripremu raznolikih i nutritivno kvalitetnih obroka, pripremu obroka za školski doručak,
umjesto osiguravanja djetetu novca za kupnju doručka. Međutim, nije sve u rukama roditelja i djece.
Utjecaj marketinga i društva je snažan, a prehrambena industrija većinom promovira namirnice niske
nutritivne kvalitete. Na školskim hodnicima su postavljeni aparati sa sokovima i grickalicama, prodavnice
brze hrane i pekare u neposrednoj blizini škola. Takve bi se stvari trebale zakonski regulirati. Jedna od
strategija je uvođenje organizirane prehrane u sve osnovne škole.

3. Saobraćajni traumatizam
Polovinu svih smrti mladih čine saobraćajne nesreće, djeca mlađa od 15 godina u prometu najčešće stradaju
kao pješaci. Stoga je neophodno uvesti razne akcije koje upozoravaju vozače na djecu u prometu, a djecu
uče pažljivom ponašanju na cesti. Možda bi se takve akcije trebale provoditi češće, a ne samo na početku
školske godine.

4. Vršnjačko nasilje
Više od 60% osnovnoškolske djece tvrdi da su žrtve bilo kakvog oblika nasilja u školi, a oko 40% su žrtve
cyber-bullyinga, 35% ih je doživjelo online prijetnje. Zlostavljana djeca imaju smanjenu koncentraciju,
lošiji uspjeh u školi, češće izbjegavaju odlazak u školu (razlog izostanka kod 15% djece), a suicid, kojem su
sklonije djevojčice od 10 do 14 godina, uz traume i nesreće, vodeći uzrok smrtnosti u ovoj dobi. Djeca
zlostavljači su češće dječaci predadolescentne dobi, koji se osjećaju nesigurno i odbačeno, a četiri puta
učestalije vrše kriminalne radnje u odrasloj dobi. Važan je i podatak da je mali broj roditelja svjestan da su
im djeca žrtve bullying ili cyber-bullyinga, tek 10% njih. Treba naglasiti potreu rada nastavnika za
uspostavljanje i održavanje međusobnih odnosa između učenika u razredu i ulogu društva u povećanju
svjesnosti o problemu nasilja među vršnjacima. Stoga ne čudi podatak da je 2,5% američke djece
depresivno. Depresiji su u osnovnoj školi skloniji dječaci mlađi od 10 godina, dok 8% teenagera pati od
generaliziranog anksioznog poremećaja, čiji se simptomi pojavljuju već u 6. godini, njih je samo 18%
potražilo stručnu pomoć, što ukazuje na nužnost naglašavanja mogućnosti pojave težih mentalnih
poremećaja i kod djece i skidanje stigmi sa mentalno oboljelih jer depresija i generalizirani anksiozni
poremećaj, koji se nerijetko pojavljuju skupa, uzrokuju teže probleme u školovanju, češće izostanke,
problematično ponašanje, gubitak energije (za učenje, igru i razvoj), povlačenje iz društvenih aktivnosti,
gubitak prijatelja, osjećaje bezvrijednosti, ljutnje i razdražljivosti, koji mogu voditi nasilju među
vršnjacima, s druge strane su izopćena i povučena djeca lahka meta nasilnika.

...

PROGRAM UNAPREĐENJA ZDRAVLJA UČENIKA

Kada je u pitanju program unapređenja zdravlja učenika možemo posmatrati minimalni i optimalni
program.
Minimalni program unapređenja zdravlja učenika podrazumijeva
- vođenje razvojne historije učenika tokom školovanja – 5-14-18,
- praćenje rasta i razvoja učenika
- provođenje sistematskih i kontrolnih pregleda – pri upisu u prvi razred, u IV i VII razredu osnovne
škole
- prevencija zaraznih bolesti
- unapređenje mentalnog zdravlja
- sanitacija nepovoljnih faktora porodične i školske sredine
- postavljanje režima nastave na higijenskim principima
- obezbjeđenje fizičke sigurnosti učenika u školi i van nje
- dopunska hrana učenika
- zdravstveni odgoj učenika (ishrana, lična higijena, higijena okoline, navike, sprječavanje bolesti
ovisnosti i sl.)
Optimalni program unapređenja zdravlja učenika podrazumijeva
- vođenje razvojne historije učenika tokom školovanja
- praćenje rasta i razvoja učenika sa procjenom zdravstvenog stanja
- sistematski i kontrolni pregledi učenika dva puta u toku školske godine
- dijagnoza i liječenje oboljenja učenika
- unapređenje oralnog zdravlja i sanacija zuba
- prevencija zaraznih bolesti, imunizacija
- unapređenje mentalnog zdravlja
- sanitacija nepovoljnih faktora porodične i školske sredine
- postavljanje režima nastave na higijenskim principima
- obezbjeđenje fizičke sigurnosti učenika u školi i van nje
- dopunska ishrana učenika
- zdravstveni odgoj učenika (ishrana, lična higijena, higijena okoline, navike, sprječavanje bolesti
ovisnosti)

ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE UČENIKA

Primarna zdravstvena zaštita
- porodični ljekat od 15. godine, do 14 godine pedijatar u jedinicama doma zdravlja, savjetovalištu, odjelu
za bolesnu djecu i vakcinaciju i patronažnu službu
Sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita
- do 14 godine pedijatar i po potrebi doktori ostalih specijalnosti (neuropsihijatar, endokrinolog, onkolog,
dječji hirurg i dr.) u okviru odjela dječijih bolnica ili klinika.
- Od 15 godine doktori različitih specijalnosti, kao i za odraslo stanovništvo

Kao jedan od ključnih faktora koji bi trebao biti presudan u organizaciji zdravstvene zaštite učenika jeste
uvođenje ljekara školske medicine. U susjednoj Hrvatskoj, osim primarnih pedijatara, porodičnih/opštih
ljekara, ljekara javnozdravstvenih specijalizacija, u zdravstvenoj zaštiti djece sudjeluju i ljekari školske
medicine, osnovni cilj im je unapređenje zdravlja školske djece postizanjem zdravog stila života,
poboljšanjem fizičke i psihičke kondicije, smanjenjem rizičnih čimbenika kod samih učenika i u njihovoj
okolini.

ZAKLJUČAK
Djeca su vunerabilna skupina koja predstavlja budućnost, stoga bi zaštita i unapređenje njihovog zdravlja
trebali biti prioriteti svakog društva. U provedbi bi trebali sudjelovati svi, od političara koji donošenjem
zakona mogu sudjelovati u primordijalnoj prevenciji, preko društva, porodice, zaposlenika škole i socijalnih
službi, do dobro organizovane zdravstvene zaštite.